Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.23 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 67 7616226 7615464 2026-10-10T20:08:50Z DragonWiki94 375087 /* */ 7616226 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2009.}} {{redirect|Ban Jelačić}} {{Infookvir političar |ime = Josip Jelačić |slika = Ban-josip-jelacic.jpg |veličina = 300x300px |opis slike = Portret bana Josipa Jelačića. |datum rođenja = [[16. listopada]] [[1801.]] |datum smrti = [[20. svibnja]] [[1859.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Kraljevina Hrvatska]], [[Austrijsko Carstvo]] |mjesto rođenja = [[Petrovaradin]], [[Vojna krajina]], [[Habsburška Monarhija]], danasnja Srbija |supruga = Sofija Jelačić (rođ. Stockau) |roditelji = [[Franjo Jelačić]]<br/>Anna Portner von Höflein |položaj = [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|Hrvatski ban]] |mandat_start = [[23. ožujka]] [[1848.]] |mandat_kraj = [[20. svibnja]] [[1859.]] |prethodnik = [[Franjo Haller]] |nasljednik = [[Ivan Coronini]] |slikastandarda = Ban standard.PNG |veličinastandarda = 100x100px }} '''Josip Jelačić Bužimski''' ([[Petrovaradin]],danasnja Srbija [[16. listopada]] [[1801.]] – [[Zagreb]], [[20. svibnja]] [[1859.]]) bio je [[general]] i [[ban]] hrvatski, dalmatinski i slavonski od [[1848.]] do [[1859.]] godine, član plemićke obitelji [[Jelačići (plemstvo)|Jelačić]], te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19. stoljeću, tako i u cijeloj povijesti [[Hrvati|Hrvata]]. Ukinuo je [[kmetstvo]] i sazvao prve izbore za [[Hrvatski sabor]]. Kao vojskovođa pobijedio je u nizu bitaka protiv ustanika u [[Habsburg|Habsburškoj Monarhiji]] za vrijeme [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|Revolucije u Ugarskoj 1848.]] godine. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak. == Mladost == [[Datoteka:The birth house of ban Josip Jelačić, Petrovaradin, Serbia.jpg|mini|lijevo|250px|Rodna kuća bana Josipa Jelačića u [[Petrovaradin|Petrovaradinu]].]] Josip Jelačić rođen je 1801. godine u gradu [[Petrovaradin]]u (danas dio [[Novi Sad|Novog Sada]]), u [[Srijem]]u (tada dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]], danas u [[Srbija|Srbiji]]), gdje je njegov otac [[Franjo Jelačić|Franjo]], podmaršal austrijske vojske, bio zapovjednik slavonske [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Majka mu je bila Ana, djevojačkog prezimena Portner. Na dan rođenja [[16. listopada]] već je kršten u [[Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu|župnoj crkvi sv. Jurja]] u [[Petrovaradin]]u. Prošlost roda Jelačića tijesno je povezana s poviješću hrvatskoga naroda. Podrijetlom su bili iz [[Lika|Like]] i Josip Jelačić je često isticao svoje ličko podrijetlo. Četiri stoljeća pripadnici toga roda bijahu ratnici, istaknuti krajiški časnici, visoki vojni zapovjednici, državnici, [[svećenik|svećenici]], prosvjetitelji, dobrotvori i pisci. Josip Jelačić s osam godina započinje svoje školovanje u [[beč]]kom [[Theresianum|Therezianumu]], najelitnijoj plemićkoj [[škola|školi]] svoga doba, gdje se sinovi plemića i velikaša odgajaju za administrativnu, vojnu službu u [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Carstvu]]. Od [[1819.]] godine, kada kao odličan diplomant napušta Therezianum, barun Jelačić vrtoglavo započinje uspon u činovima, častima i podvizima, ne samo u korist carstva kojem je služio, nego najprije svog hrvatskog naroda, njegovog interesa i promjene njegovog položaja. == Vojnička služba == Vojničko službovanje započinje u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]] kao potporučnik u Trećoj konjaničkoj pukovniji, kojom zapovijeda [[barun]] [[Vinko Knežević]], ujak njegove majke Ane. Zatim služi u Beču, Galiciji, [[Ogulin]]u, [[Drežnik]]u, [[Italija|Italiji]], opet u Ogulinu (često posjećuje u [[Zagreb]]u majku i prijatelje narodnjake koji se postavljaju na čelo hrvatskoga narodnog pokreta u borbi protiv mađarizacije), [[Zadar|Zadru]] (često putuje po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Crna Gora (1516. – 1852.)|Crnoj Gori]], te prati po [[Velebit]]u poznatoga botaničara saskoga kralja Fridrika Augusta), [[Glina (grad)|Glini]] i u skladu s tim napreduje u činovima. Pisma pretpostavljenih mu, navode da govori i piše [[njemački jezik|njemački]], [[hrvatski jezik|hrvatski]], [[francuski jezik|francuski]] i [[mađarski jezik|mađarski]] i prilično dobro [[talijanski jezik|talijanski]] i [[latinski jezik|latinski]] jezik, da je upućen u vojničke znanosti i da teži višoj naobrazbi, da je dobar mačevalac, izvrstan strijelac i izvanredan jahač, strateg, organizator, vojskovođa, da je spretan, radin, uslužan, blag, pravedan, brižan, šaljiv i vesele naravi. U predasima vojnih pohoda piše pjesme od kojih su neke toliko popularne da se pjevaju kao [[koračnice]] u Habsburškoj monarhiji, a i velik broj ih je spjevan njemu u čast. Prvu zbirku pjesama pod naslovom ''Eine Stunde der Erinnerung'' (Trenutak uspomene) objavljuje u Zagrebu [[1825.]] godine na njemačkom jeziku. U Ogulinu u salonu svog pukovnika Schneckela širi [[Ilirski pokret|narodnjačke ideje]] među časnicima i graničarima i često pjeva najpoznatije hrvatske budnice i prati se na [[glasovir]]u. Kao zapovjednik banske pukovnije u Glini, često ratuje s [[Turci]]ma, a s nekima i prijateljuje. Od Mahmud-bega Bašića iz [[Bihać]]a dobiva na dar rasnog konja bijelca (na tom konju ide na bansko ustoličenje i poslije na [[Kraljevina Ugarska|Ugarsku]]). == Banska čast == Kralj [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I./V. Habsburgovac]] imenuje ga [[23. ožujka]] [[1848.]] godine u Beču hrvatskim banom i tajnim kraljevskim savjetnikom i unapređuje u čin [[General bojnik|generalmajora]] i zapovjednika obiju banskih pukovnija, glinske i petrinjske, a Jelačić [[8. travnja]] [[1848.]] godine u Beču polaže bansku prisegu i biva imenovan feldmaršallajtnantom (podmaršalom) i vojničkim zapovjednikom u banskoj i krajiškoj Hrvatskoj, te biva svečano ustoličen [[5. lipnja]] [[1848.]] godine u [[Zagreb]]u.<ref>Ivan Ružić, [https://web.archive.org/web/20070826215530/http://www.mgz.hr/hr/fs-files/28.html Ban Josip Jelačić], pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> Svečanost njegova ustoličenja prati svečanost otvaranja [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatskog sabora]] [[6. lipnja]], prvoga hrvatskog građanskog Sabora na osnovi izbornog reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma, s ukupno 191 zastupnikom, kojem prethode skupštine s preko nekoliko stotina predstavnika hrvatskog naroda održane [[17. ožujka|17.]], [[22. ožujka|22.]] i [[25. ožujka]] [[1848.]] godine u Zagrebu s donesenim narodnim programom – ''„[[Zahtijevanja naroda]] u 30 točaka, koje poklonstvena deputacija, do četiri stotine osoba, obučeni u narodnom odijelu, u surke, bijele ili modre hlače, s kalpakom ili crven-kapom i sabljama, jedini nacionalgardisti i varaždinski grenadiri u svojim uniformama, a svećenici u svom odijelu”'' – odnosi u [[Beč]] kralju Ferdinandu V. koji obećava potvrđenje tih Zahtjeva. == 1848. godina== [[Datoteka:Progas o ukinuću kmetstva.jpg|mini|250px|Proglas o ukinuću kmetstva.]] [[Datoteka:Flag of Croatia (Josip Jelačić).JPG|mini|250px|Instalacijska zastava bana Jelačića, prva je [[Hrvatska zastava#Povijesne hrvatske zastave|hrvatska trobojnica]], koja je u sljedećim godinama, masovno korištena i prihvaćena kao nacionalna i državna zastava.]] [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|250px|[[Hrvatski sabor 1848.]] godine.]] Ban Jelačić [[25. travnja]] [[1848.]] godine proglašava ukidanje [[kmet]]stva. Zapravo, Jelačić samo potvrđuje da je kmetstvo ukinuto (''„akoprem je već u kraljevinah Hàrvatskoj i Slavonii proglašeno…”'') i da nema obveze tlake i daća, što se često nametalo, iako je kmetstvo ukinuo još [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]]. Zbog tog proglasa je Jelačić postao omiljen na selu. Dana [[28. travnja]] [[1848.]] godine izdaje se [[Hrvatski forint]],<ref>[https://web.archive.org/web/20150508111707/http://www.moljac.hr/biografije/jelacic.htm Josip Jelačić 1801.–1859.], pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> a [[9. lipnja]] [[1848.]] godine [[Hrvatski sabor]] u 18. točaka određuje odnos Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije prema [[Ugarska|Ugarskoj]], ustrojenje [[bansko vijeće|Banskog vijeća]] – hrvatske vlade, korištenje [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] kao službenog jezika, što dovodi da mađarskim nastojanjima kralj [[Ferdinand V.]] manifestom od [[10. lipnja]] [[1848.]] godine lišava bana Jelačića svih služba i časti. Taj manifest ne bijaše objavljen i za njega ban Jelačić nije znao kad je [[19. lipnja]] [[1848.]] godine predavao kralju Ferdinandu V. „reprezentaciju” u kojoj Hrvatski sabor zahtijeva „[[austroslavizam|uređenje Austrije kao federacije ravnopravnih naroda]]” i da u Hrvatskoj Trojednici bude obnovljena [[ban]]ska vlast od [[Drava|Drave]] do [[Jadransko more|mora]], slijedom koje kralj postavlja nadvojvodu Ivana za posrednika između Trojedne Kraljevine i Ugarske. Za [[manifest]] se doznaje [[20. lipnja]] [[1848.]] godine, te se na izvanrednoj sjednici Sabora [[21. lipnja]] [[1848.]] godine donose zaključci da se sav narod digne na oružje i pozove natrag {{Broj|35000}} graničara iz [[Italija|Italije]], a na prijedlog zastupnika [[Andrija Črni|Andrije Črnog]] [[23. lipnja]] [[1848.]] godine trg Harmice proziva se [[Trg bana Josipa Jelačića|Trgom bana Josipa Jelačića]]. Ban Jelačić iz [[Celovec|Celovca]], gdje je zastao na putu u [[Zagreb]], pismom smiruje stanje. Hrvatski sabor [[29. lipnja]] [[1848.]] godine zalaganjem bana Jelačića prihvaća posredovanje nadvojvode Ivana i traži opoziv manifesta. Na zasjedanju [[1. srpnja]] [[1848.]] godine Sabor raspravlja o pismu nadvojvode Ivana kojim se ban Jelačić poziva u [[Beč]] na pregovore i upućuje kralju zahtjev u 11 točaka. To sve dovodi do mađarskih prijetnja ratom i u Hrvatskom saboru [[4. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić dobiva novac i dragocjenosti prisutnih, i kasnije drugih domoljuba, za opremanje vojske za otpor mađarskoj provali. Narodni zastupnici [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] [[6. srpnja]] [[1848.]] godine upućuju proglas narodu u kojem upozoravaju na sve okolnosti u vezi s pregovorima s [[Mađari]]ma. Da bi oslabio utjecaj mađarskih agenata po [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u ban Jelačić odlazi u posjet na 12 dana u te krajeva (u [[Ilok]]u na skupštini Srijemske županije drži govor koji oslikava njegov odnos prema rodnom kraju). Na proputovanju, [[11. srpnja]] 1848. godine u [[Križevci]]ma, gdje se kratko zadržao, čuvala ga je [[Križevačka djevojačka straža]].<ref>():[http://www.krizevci.hr/arhiva/index.php?option=com_content&view=article&id=2422&Itemid=150 Djevojačka straža], Grad Križevci, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref>[https://magazin.hrt.hr/321877/krizevacka-djevojacka-straza Križevačka djevojačka straža], [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], 15. veljače 2016., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Dana [[29. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić u Beču vodi pregovore s predsjednikom ugarske vlade Batthyanyjem na kojima ne postiže prihvaćanje hrvatskih zahtjeva. Pregovori Batthyanyja i Jelačića završavaju kratkom objavom rata riječima: {{Citat4|2=Batthyany: ''Vidimo se na Dravi.'' Jelačić: ''Nema potrebe da se umarate. Vidimo se na Dunavu.''<ref>[http://books.google.com/books?id=tJEms6ZbGEMC&pg=PA126&dq=Hungary+Croatia&lr=&as_drrb_is=q&as_minm_is=0&as_miny_is=&as_maxm_is=0&as_maxy_is=&as_brr=3&hl=hr&cd=53#v=onepage&q=Hungary%20Croatia&f=false Victor Tissot: Unknown Hungary, Svezak 1]</ref>}} [[Datoteka:Prijelaz vojske 1848.jpg|mini|250px|Prijelaz banske vojske preko Drave, 1848.]] [[Slika:Jellasics harcosai kozott.jpg|mini|250px|Ban Jelačić među svojim vojnicima prije bitke kod Schwechata, 1848.]] [[Slika:Jellasics tamadasa EN.jpg|mini|250px|Jelačićev pohod na Mađarsku.]] Dana [[6. rujna]] [[1848.]] godine banu Jelačiću stiže pismo kralja Ferdinanda V. kojim opoziva manifest o smjenjivanju bana Jelačića od [[10. lipnja]] [[1848.]] godine. Aktivnosti Mađara na destabilizaciji Trojedne Kraljevine i njihova oružana aktivnost nad pučanstvom, rezultiraju [[11. rujna]] [[1848.]] godine prelaskom hrvatske vojske pod carskim barjakom preko rijeke Drave preko mosta kraj [[Varaždin]]a ({{Broj|52000}} vojnika) i u Slavoniji ({{Broj|10000}} vojnika). U [[Pešta|Pešti]] [[28. rujna]] [[1848.]] godine dolazi do otvorene pobune protiv kraljevskog dvora i ubojstva grofa Lamberga, imenovanog u drugoj polovici rujna kraljevskim povjerenikom i vrhovnim zapovjednikom sve vojske u Ugarskoj, pa i Jelačićeve, pa hrvatska vojska po zapovijedi vojnog ministra Latoura kreće na sjeverozapad u smjeru austrijske granice gdje su joj se trebale pridružiti carsko-kraljevske čete u zapadnim krajevima Ugarske, u [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Češka|Češkoj]]. Dana [[3. listopada]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. imenuje bana Jelačića guvernerom i vrhovnim zapovjednikom sve carsko-kraljevske vojske u Ugarskoj. U Beču [[6. listopada]] [[1848.]] godine izbija [[revolucija]] kojoj cilj bijaše stvaranje velike jedinstvene [[Njemačka|Njemačke]] pod utjecajem Svenjemačkog parlamenta u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]], a bijaše povezana s političkom djelatnošću Mađara u Ugarskoj i inicirana na njihov poticaj da bi carsko-kraljevske čete odvojili od bana Jelačića. Ban Jelačić [[7. listopada]] [[1848.]] godine uvečer dobiva vijest o izbijanju revolucije u Beču, o ubojstvu ministra rata Latoura i bijegu kralja Ferdinanda V. i odmah mijenja odluku da ide na Peštu i kreće na Beč kojeg opkoljuje sa {{Broj|60000}} ljudi (do [[20. listopada]] [[1848.]] godine s carskim četama iz Češke i drugih krajeva Austrije taj broj se penje na {{Broj|80000}} ljudi). [[16. listopada]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. na zagovor njemačkih konzervativnih građanskih krugova promiče [[knez Windischgraetz|kneza Windischgraetza]], vrhovnog zapovjednika u Češkoj, u čin feldmaršala i imenuje zapovjednikom sve carsko-kraljevske vojske, osim one koja se nalazila u Italiji pod zapovjedništvom maršala Radetzkoga. Mađari dolaze revolucionarima u Beču u pomoć s {{Broj|33000}} vojnika, te [[28. listopada|28.]], [[29. listopada|29.]] i [[30. listopada]] [[1848.]] godine vodi se bitka između bana Jelačića i Mađara. Dana [[31. listopada]] [[1848.]] godine u Beču prestaju sukobi. Banu Jelačiću [[2. studenoga]] [[1848.]] godine priređen je svečani doček u Beču. Dana [[10. studenoga]] [[1848.]] godine ruski car [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] odlikuje ga [[Orden sv. Andrije|Ordenom sv. Andrije]] i imenuje vitezom Reda sv. Vladimira I. stupnja, a [[24. studenoga]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. iz Olomouca u [[Moravska|Moravskoj]] dodjeljuje mu križ [[austrijsko carsko Leopoldovo odličje|Leopoldova reda]] I. stupnja. Slična priznanja prima i iz [[Kraljevina Saska|Saske]] i Berlina. Dobiva Spomenicu bečkog dvora i spomen-medalju u [[bronca|bronci]] kojoj se tekst na naličju ''„Za kralja, zakon i jednakopravnost narodima”'', mijenja u ''„Za Austriju, zakon, slobodu i jednakopravnost”'' na intervenciju bečkog dvora. Dana [[17. studenoga]] [[1848.]] godine [[Crnogorski vladari|crnogorski vladar]] [[Petar II. Petrović Njegoš]] bio je u vezi s banom Jelačićem i nudio mu je, preko Jelačićevoga guvernera [[Dalmacija|Dalmacije]], vojnu pomoć od 2000 Crnogoraca. U pismu od [[17. studenoga]] Njegoš guverneru Dalmacije piše: {{Citat4|lijevo|Istina je da su Crnogorci spremni da budu u pomoći svojoj braći Hrvatima, jedno po jedinoplemenosti, a drugo po njihovoj prirođenoj naklonosti vojničke trudove snositi.<ref name="Guverneru-Dalmacije">{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/dokumenti/pismo_njegosa_hrvatima.htm Njegoševo pismo guverneru Dalmacije 1848. g.], montenegrina.net, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref name="Johanu-fon-Turskom">{{cg oznaka}} [http://www.montenegro.org.au/njegosevo_pismo.html Pismo Njegoša dalmatinskom guverneru Johanu fon Turskom], montenegro.org.au, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref>}} Pod zapovjedništvom kneza Windischgraetza [[16. prosinca]] [[1848.]] godine pokrenuta je vojna na Ugarsku. Vojska bijaše podijeljena na tri zbora, a prvim je zapovijedao ban Jelačić s kojim je ušao u [[Budim]] i [[Pešta|Peštu]] [[5. siječnja]] [[1849.]] godine. Novi vladar, car i kralj [[Franjo Josip I.]], imenuje bana Jelačića [[2. prosinca]] [[1848.]] godine gubernatorom [[Rijeka|Rijeke]] s pripadajućom zemljom, te civilnim i vojnim [[namjesnik Dalmacije|gubernatorom Dalmacije]] čime se većina hrvatskih povijesnih i etničkih područja ujedinjuje pod upravom jedne osobe, bana Jelačića. Ban Jelačić, feldmaršal Windisch-Grätz te feldmaršal grof [[Josef Radetzky|Radetzky]] su bili junaci koji su spasili staru Habsburšku Monarhiju: Radetzky je ugušio revoluciju u Italiji, Jelačić u Kraljevini Ugarskoj i [[Beč|Beču]], a Windisch-Grätz u [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češkoj]].<ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/zasto-karl-marx-i-komunisti-nisu-voljeli-bana-josipa-jelacica-70012 Dnevno.hr] Na današnji dan – Zašto Karl Marx i komunisti nisu voljeli bana Josipa Jelačića, 30. listopada 2012., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> Taj je slavni trojac bio takva ugleda među vojskom u Habsburškoj Monarhiji da su vojnici na svoje mačeve davali urezati WIR (pokratu za '''W'''indisch-Grätz, '''I'''ellachich, '''R'''adetzky), a koja je na njemačkom značila „mi”.<ref name="dnevno" /> Josip Jelačić jedan je od hrvatskih pionira emancipacije Židova u Hrvatskoj, uz [[Bogoslav Šulek|Bogoslava Šuleka]], ''[[Narodne novine]]'' i ine. Ban Jelačić nije zaboravio potporu hrvatske [[Židovi u Hrvatskoj|židovske zajednice]] za revolucionarnih kretanja [[1848.]]/[[1849.]] Bio je članom njihova Društva čovječnosti (''Humanitätsvereina'') koje je osnovao Židov Jacques Epstein.<ref>Ljiljana Dobrovšak, ''Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3363 sv. 30, br. 1, 1997.], str. 77–89., {{Hrčak|id=62768}}, str. 79.</ref> Osobno je intervenirao u korist Židova kad su u nekim mjestima u Hrvatskoj izbili protužidovski ispadi zbog pristajanja dijela mjesne židovske zajednice uz [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|mađarsku revoluciju]]. Zbog držanja Židova u Mađarskoj koji su stali uz mađarsku revoluciju, a poslije su još i proglašeni krivcima za revoluciju, svi protužidovski ispadi imali su korijene u hrvatsko-mađarskim razmiricama, odnosno u [[Velika Mađarska|velikomađarskim idejama]] i netoleranciji prema Hrvatskoj koju su iskazali mađarski revolucionari ([[Lajos Kossuth]] i drugi). Za sprječavanje progona hrvatskih Židova proglasio je Jelačić [[prijeki sud]], te izdao proglas u kojem je rekao ''„da nas sve bez razlike vjere mora ujediniti sloga i bratimstvo”''.<ref>Ljiljana Dobrovšak, ''Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3363 sv. 30, br. 1, 1997.], str. 77–89., {{Hrčak|id=62768}}, str. 81.</ref> == 1849. godina == [[Datoteka:Jelačićeva Hrvatska.gif|mini|250px|Na karti su različitim bojama prikazana područja, kojim je upravljao Josip Jelačić. Po prvi put nakon nekoliko stoljeća, ujedinjene su hrvatske povijesne zemlje u Monarhiji.]] U [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]] [[4. ožujka]] [[1849.]] godine donosi se oktroirani (nametnuti) ustav, koji se u Hrvatskoj proglašava temeljnim državnim zakonom [[6. rujna]] [[1849.]] godine. Ukida se sve što je postignuto u [[1848.]] godini, ukida se [[sloboda tiska]], zabranjuje svaki politički život, organizira oružništvo i policijski nazor. Naporima bana Jelačića na očuvanju hrvatske autonomije, potkraj [[1849.]] godine [[Međimurje]] se priključuje Hrvatskoj, [[hrvatski jezik]] postaje službeni jezik, a u dopisivanju sa središnjim organima službeni je [[njemački jezik]]. Za ratne zasluge ban Jelačić imenovan je [[13. ožujka]] [[1849.]] godine generalom topništva i vrhovnim zapovjednikom Južne armije u jugoistočnom području Monarhije koja ima {{Broj|72000}} vojnika. Nakon devet mjeseci izbivanja iz Hrvatske, [[26. travnja]] [[1849.]] godine ban Jelačić vraća se u [[Osijek]] i nastavlja s oslobađanjem od Mađara zaposjednutih područja. Dekretom od [[5. veljače]] [[1851.]] godine imenovan je vlasnikom nove erdeljske infanterijske pukovnije. Počasnim građaninom Pešte ban Jelačić proglašava se [[1849.]] godine, počasnim građaninom Beča [[4. rujna]] [[1849.]] godine, [[Požun]]a [[21. rujna]] [[1849.]] godine i [[Oedenburg]]a [[2. listopada]] [[1849.]] godine. Ban Josip Jelačić nazoči dvanaest ministarskih konferencija i na dvanaestoj se oprašta od ministara jer se njihov rad protivi njegovim uvjerenjima i njegovoj savjesti. == Društveno djelovanje == [[Datoteka:Ban Jelacic.jpg|mini|376x376px|[[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|Spomenik banu Jelačiću]] [[Anton Dominik Fernkorn|Antona Dominika Fernkorna]] iz [[1866.]] godine.]] Prije polaska na vojnu službu, u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]] osniva Zavod bana Jelačića za nemoćne vojnike, a poslije rata na njegov prijedlog [[17. prosinca]] [[1849.]] godine osniva se Ozljeđenička zaklada za Trojednu Kraljevinu i Vojvodinu. Bansko vijeće utemeljuje Zakladu Jelačića bana u Zagrebu za nemoćne vojnike i njihove obitelji i ban Jelačić u fond te zaklade daje sve prihode od svog pjesničkog djela ''Eine Stunde der Erinnerung''. Njegovim zalaganjem [[1850.]] godine osniva se [[Društvo za povjestnicu jugoslavensku]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivanu Kukuljeviću Sakcinskome]] omogućuje se istraživački rad arhivske građe u [[Dubrovnik]]u, značajne za [[Povijest Hrvatske|hrvatsku povijest]], te vladarevim patentom [[7. rujna]] [[1850.]] godine Zagreb biva spojen u jedinstvenu općinu i time se postavlja temelj modernoga grada Zagreba. Smatrajući seljačke zadruge velikom blagodati seljaka, ustrajava na registriranju u zemljišnim knjigama urbarijalne zemlje zadruga kao zajedničkog vlasništva, uvođenju mirovnih sudova za rješavanje sporova među članovima zadruga i [[1851.]] godine šalje u Beč jedan memorandum u vezi s diobom seljačkih zadruga. Dana [[13. prosinca]] [[1851.]] godine upućuje poziv za izgradnju Hrvatskog kazališta, jer ''„bez narodnog kazališta ne ima nade da će se razviti naša književnost, dakle ni napredak našega duševnog izobraženja”''. Vlada prikupljenim prilozima otkupljuje Stankovićevo kazalište (na križanju Ćirilometodske i Freudenreichove ulice) i prva predstava se priređuje [[29. siječnja]] [[1852.]] godine u tom u pravom smislu narodnom kazalištu u Hrvata. Godine [[1894.]] u njoj se među posljednjim predstavama izvodi romantičarska drama ''Roderik i Elvira'' bana Jelačića. Ban Jelačić zdušno podupire izdavanje školskih udžbenika na hrvatskom jeziku i stimulira rad autora, a kada carsko-kraljevskim dekretom biva zabranjena uporaba [[Zastava Hrvatske|hrvatske trobojnice]], a dopuštena uporaba crveno-bijele zastave za Kraljevinu Hrvatsku i modro-bijele za Kraljevinu Slavoniju, ban Jelačić se tome oštro protivi. Njegovim nastojanjem [[11. prosinca]] [[1852.]] godine, [[Zagrebačka biskupija]] podiže se na [[Zagrebačka nadbiskupija|stupanj nadbiskupije]] i tim činom Crkva u Hrvata postaje neovisna od ugarskog [[episkopat]]a. Ban Jelačić ne posustaje u borbi za [[hrvatski jezik]] i u dopisu ministru pravde u Beču Karlu Krausu od [[8. travnja]] [[1853.]] godine zalaže se za njega ''„jer jedna od najljepših osobina hrvatskog naroda jest, da on svoj jezik nadasve ljubi… i baš ograničenja u jezičnom pogledu koja je htio mađarski sabor Hrvatima nametnuti, bili su jedan od glavnih uzroka otpora hrvatskog naroda protiv Mađara”''. Podupire osnivanje i povezivanje trgovačko-obrtničkih komora na području sjeverne Hrvatske i [[1854.]] godine osniva Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo. Protivi se uvođenju žandarmerije, zalaže se za izgradnju cesta i željeznica i unaprjeđenje privredne djelatnosti. == Kritika == Zbog svoje uloge u gušenju mađarskog narodnog preporoda u [[revolucija u Mađarskoj 1848.|revoluciji 1848.]], čiji su ciljevi bili nalik onima u ''Zahtijevanjima naroda'' koji biva osnovni politički dokument [[hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]] (sloboda štampe, ukidanje feudalizma, nacionalni parlament, jednakost pred zakonom, vjerska tolerancija, državna banka, nacionalno ujedinjenje i neovisnost),<ref>Encyclopædia Britannica, 11. izdanje, 1911. [https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Hungary], pristupljeno 7. svibnja 2020.</ref> Jelačić i Windisch-Grätz postaju subjektom kritike mnogih liberalnih i revolucionarnih krugova.<ref name="dnevno"/> Među kritičarima se našao i [[Karl Marx]], utjecajni njemački [[sociologija|sociolog]], [[ekonomija|ekonomist]] i utemeljitelj [[marksizam|marksizma]]. U komentaru na zbivanja tijekom proljeća naroda u područjima [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]], u popularnim njemačkim novinama ''Neue Rheinische Zeitung'', Marx zaključuje instrumentalnu ulogu Jelačića i Windisch-Grätza u gušenju narodnog ustanka u Beču i Mađarskoj.<ref name="zeitung">Neue Rheinische Zeitung, 136. izdanje, 1848. [https://www.marxists.org/archive/marx/works/1848/11/06.htm], pristupljeno 7. svibnja 2020.</ref> {{citat|Hrvatski red i sloboda osvojili su dan, i ta se pobjeda slavila paljenjem, silovanjem, pljačkanjem i drugim zvjerstvima. Beč je u rukama Windisch-Grätza, Jelačića i Auersperga. Hekatomba nevinih žrtvovana na grobu starog izdajice Latoura.|Karl Marx, ''Pobjeda kontrarevolucije u Beču''}} U gornjem paragrafu, Marxa frustrira cijena koja je plaćena za ciljeve hrvatskog narodnog preporoda – gušenje istih u Mađarskoj i Beču. Potrebno je naglasiti kako kritika zbivanja ne negira valjanost zahtjeva koji bivaju plod [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]], nego već gušenje istih ideala diljem Habsburške monarhije radi postizanja tih ciljeva u samo jednoj pokrajini. Nije poznato koliko je Marx bio upućen u nacionalističke ambicije mađarske revolucije nad teritorijima Hrvatske. {{citat|Nacionalni fanaticizam Čeha bio je najjači alat bečke vrhuške vlasti. No ti saveznici su već u neslaganju. Čitatelji će u ovom izdanju naći protest Praške delegacije protiv drskog tretmana s kojim je pozdravljena iz Olmutza. Ovo je prvi simptom borbe koja će se urezati između Slavena i njihova heroja Jelačića s jedne strane, i vlastodršne vrhuške, koja nadilazi sve nacionalnosti, i njihova heroja Windisch-Grätza s druge strane.|Karl Marx, ''Pobjeda kontrarevolucije u Beču''}} Marx smatra da savezništvo Jelačića i carske vlasti proizlazi iz samog interesa Jelačića da osigura narodni preporod u Hrvatskoj, a ne bezumnog sluganstva Habsburškom autoritetu. Također zaključuje da te slobode osigurane iz suradnje Jelačića s Carskim vlastima drže svoj oslonac isključivo na gušenju mađarskog utjecaja – te da nestanak istog ostavlja hrvatski narod u nezavidnom položaju koji će osigurane slobode s vremenom samo rastavljati. Marxova predviđanja su potvrđena kako već sljedeće godine ministarstvo unutarnjih poslova Habsburške centralne vlasti zauzima [[Alexander Bach]], i time započinje nasilno gušenje hrvatskog identiteta kroz strogu centralizaciju i germanizaciju. Razdoblje represije hrvatskog naroda nakon revolucije 1848. godine, koji počinje reformama Alexandra Bacha, naziva se [[Bachov apsolutizam|Bachovim apsolutizmom]]. == Obitelj == Ban Jelačić bijaše vrlo vezan sa svoje dvoje braće, [[Đuro Jelačić|Đurom]] i Antunom, te sestrom Cecilijom, o čemu svjedoče brojna pisma koja su razmjenjivali. === Supruga === Grofica Sofija Jelačić (rođ. Stockau) rođena je [[31. siječnja]] [[1834.]] godine u mjestu [[Napajedla]], [[Austrijsko Carstvo]] (današnja [[Češka|Češka Republika]]), u obitelji grofa Georga i Francizce Stockau. Imala je tri brata i jednu sestru te je još kao mala oboljela od kostobolje. Za svojeg boravka u [[Trojedna Kraljevina|Trojednoj Kraljevini]] često se liječila u [[Topusko]]m te je time pripomogla promoviranju tamošnjih toplica. Josipa Jelačića upoznala je u proljeće [[1850.]] godine i u travnju iste godine su se zaručili a vjenčanje šesnaestogodišnje grofice s pedesetogodišnjim banom uslijedilo je [[22. srpnja]] [[1850.]] godine, u Napajedli, u [[Moravska|Moravskoj]]. Dana [[16. srpnja]] [[1851.]] godine ban kupuje vlastelinstvo [[Novi dvori]], kupoprodajni ugovor biva naknadno sastavljen. Po Sofiji je, iz štovanja prema njoj, [[1852.]] godine jedna staza u Tuškancu, kojom su šetali ona i suprug, nazvana ''Sofijin put'' ([[1949.]] godine promijenjeno u ''Dubravkin put''<ref>[http://web.zagreb.hr/Sjednice/2013/sjednice_skupstine_2013.nsf/0/77621A6CBC91EACEC1257C3D003579C2/$FILE/Preimenovanje%20Varo%C5%A1ka%20ulica.pdf 5. Preslika dijela rješenja Izvršnog odbora NO-a grada Zagreb od 18.VI. 1949. broj 7945- 1949.], str. 8., Grad Zagreb, Gradski ured za katastar i geodetske poslove, Zagreb, 23. listopada 2013., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref>).<ref name="Dino Radoš-23">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201121553/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 |date=1. veljače 2019. }}, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 23., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Godine [[1851.]] u [[Bakar (grad)|Bakru]] je izgrađen brod posvećen Sofiji, pod imenom „Banica Sofija”.{{sfn|Polić|2009|p=112}} Godine [[1854.]] Jelačić dobiva titulu grofa, a Sofija je imenovana dvorskom damom hrvatske kraljice i austrijske carice Elizabete. Godine [[1855.]] Sofija Jelačić rodila je djevojčicu Anicu, koja je [[1856.]] godine umrla u Napajedli od kolere.<ref name="arhinet">[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 Obitelj Jelačić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203013821/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 |date=3. prosinca 2017. }}, arhinet.arhiv.hr, pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> Godine [[1859.]] ban Josip Jelačić umro je, a grofica Jelačić ostala je živjeti u Novim dvorima u Zaprešiću. Godine [[1863.]] udala se za grofa Adolfa Dubskog iz Moravske kojemu je rodila kćer Mariju Sofiju i sina Viktora. Umrla je u Beču [[17. siječnja]] [[1877.]] godine i pokopana je u Zdislavicama, u Moravskoj. === Djeca === Prigodom vjenčanja cara i kralja Franje Josipa I., [[1854.]] godine, ban Jelačić biva odlikovan [[grof]]ovskim plemstvom, a banica Sofija imenovana je kraljičinom dvorskom damom. Sa suprugom Sofijom imao je jedno dijete, kćer Anicu. Anica je rođena na [[Božić]] [[1855.]] godine u Novim Dvorima, a umrla je [[11. rujna]] [[1856.]] godine u Napajedli od [[Kolera|kolere]],<ref name="Dino Radoš-23"/> ne napunivši ni godinu dana od rođenja. Pokopana je [[2. listopada]] [[1856.]] godine u Novim Dvorima, u kapeli sv. Josipa. == Smrt == [[Datoteka:Sprovod bana Jelačića 26. svibnja 1859 (Zasche-Huhn).jpg|230px|minijatura|desno|Litografija: Sprovod bana Josipa Jelačića.]] Ban Josip Jelačić umro je u Zagrebu, [[20. svibnja]] [[1859.]] godine, trideset minuta iza ponoći.<ref name="Dino Radoš-24">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201121553/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 |date=1. veljače 2019. }}, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 24., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Ban je umro poslije duge i teške bolesti. Tijelo mu je bilo balzamirano, te [[22. svibnja]] izloženo u Banskom dvoru gdje su mu počasnu stražu do [[26. svibnja]] držali Otočani.<ref name="Dino Radoš-24"/> Sprovod mu je bio [[26. svibnja]] [[1859.]] godine. Na sam dan sprovoda Zagreb je bio obavijen u crno.<ref name="Dino Radoš-24"/> Banu je tek formalnu počast odalo službeno izaslanstvo carskoga i kraljevskoga Dvora.<ref name="Dino Radoš-24"/> Vojnu delegaciju predvodio je podban barun [[Josip Šokčević]] a prisutni na sprovodu bili su crkveni i civilni dostojanstvenici i deputacije, te mnoštvo naroda iz cijele Hrvatske.<ref name="Dino Radoš-24"/> Pokopan je u [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim Dvorima]], u kapeli Sv. Josipa, u [[Zaprešić]]u.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 Znamenite osobe. Hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203013801/http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 |date=3. prosinca 2017. }}, zkvh.org.rs, 31. ožujka 2009., pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> == Djela == * ''Eine Stunde der Erinnerung'', Zagreb 1825. (prošireno izd. ''Gedichte'', Beč, 1851.; prijevod, bez dramskih tekstova, ''Piesme Jelačića bana: u stihomierju izvornika, preveo Dr. Demeter'', Na sviet izdao jedan odbornik spomenika Jelačića bana, Zagreb, 1861.) * ''Pjesme – Gedichte'', lirske pjesme i drame u 3 čina: Rodrigo i Elvira, prir. Stjepan Laljak, Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, Zaprešić, 2009.<ref>[http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 Predstavljanje Jelačićevih pjesama "Josip Jelačić – Pjesme/Gedichte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211053115/http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 |date=11. prosinca 2015. }}, dvorci.hr, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> == Odličja == Nepotpun popis: * Austrijski Veliki križ Leopoldova reda.<ref name="Franz Bach">Franz Bach, [https://otogran.files.wordpress.com/2012/10/bach1-35.pdf ''Povijest Otočke pukovnije: o nastanku ovoga kraja, njegovima žiteljima i njihovima sudbinama: prijevod''], ur. Milan Kranjčević, (prijevod: Manuela Svoboda), Hrvatski institut za povijest {{ISBN|978-953-6324-92-7}}, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke {{ISBN|978-953-7297-10-7}}, Zagreb – Otočac, 2010., str. 19., pristupljeno 31. siječnja 2019.</ref> * Zapovjednički križ Reda Marije Terezije.<ref name="Franz Bach"/> * Križevi ruskih redova Sv. Andrije (Aleksandra) Nevskoga, Sv. Vladimira, Bijeloga orla te prve klase Reda Sv. Ane.<ref name="Franz Bach"/> * Veliki križ hannoverskoga reda dinastije Guelph.<ref name="Franz Bach"/> * Veliki križ saskoga reda sv. Heinricha.<ref name="Franz Bach"/> * Zapovjednički križ saskoga Ordena za civilne zasluge.<ref name="Franz Bach"/> == Posmrtne počasti == [[Datoteka:Gruft_der_Familie_Jelacic.JPG|mini|Obiteljska grobnica u [[Zaprešić]]u.]] [[Datoteka:Grb obitelj Jelačić.jpg|mini|Obiteljski grb na grobnici. Ispod je ispisana krilatica ''Što Bog dade i sreća junačka''.]] * Spomenik ([[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu]]) (djelo Antona Dominika Frenkorna) mu se podiže i otkriva [[16. prosinca]] [[1866.]] godine na glavnom trgu u Zagrebu koje nosi njegovo ime i ostaje tamo osamdeset godina do rušenja u noći [[25. srpnja|25.]]/[[26. srpnja]] [[1947.]] godine. Zatim se 43 godine čuva u zagrebačkoj Gliptoteci gdje se o dijelovima rastavljenog spomenika brinuo čuveni hrvatski muzeolog ravnatelj Gliptoteke, Vukovarac [[Antun Bauer (muzeolog)|Antun Bauer]]. Spomenik se ponovno vraća na glavni trg u Zagrebu, [[16. listopada]] [[1990.]] godine, na rođendan bana Jelačića.<ref>[https://www.vecernji.hr/zagreb/podignu-ga-narod-svome-banu-stajao-je-104136-forinti-i-52-krajcara-1136406 Podignu ga narod svome banu, stajao je 104.136 forinti i 52 krajcara], [[Večernji list]], objavljeno 17. prosinca 2016., pristupljeno 12. srpnja 2022.</ref> * U Austro-Ugarskoj monarhiji najljepša ulica u Petrovaradinu bijaše Jelačić Gasse, a nakon njezine propasti ulica dobiva naziv Jelačićeva ulica. Jedan od petrovaradinskih trgova uz Dunav također je nosio Jelačićevo prezime. Od [[1948.]] godine u Petrovaradinu niti jedna ulica ni trg ne nose više prezime bana Jelačića, iako povijest bilježi velika djela koja je učinio za narod toga kraja. * Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], dvije su hrvatske postrojbe nosile Jelačićevo ime, [[133. brigada HV »Ban Josip Jelačić«]] iz [[Otočac|Otočca]] i [[Brigada »Josip ban Jelačić«|brigada HVO »Josip ban Jelačić«]] iz [[Kiseljak]]a. * U Republici Hrvatskoj od [[31. listopada]] [[1993.]] godine u čast bana Josipa Jelačića novčanica od 20 [[kuna (novac)|kuna]] nosi njegov portret. * Na 200. obljetnicu rođenja bana Josipa Jelačića, [[16. listopada]] [[2001.]] godine, [[Hrvatska pošta]] izdaje set [[poštanska marka|poštanskih maraka]] i dopisnicu sa spomenikom bana Jelačića, a u [[Petrovaradin]]u Odbor za proslavu organizira svečanu misu za bana Jelačića, otkrivanje spomen-ploče na rodnoj mu kući, kulturno-umjetnički program i izdaje publikaciju. * Umjetnička udruga »Plemićka mladež« iz Zaprešića čuva uspomenu na hrvatskog bana Josipa Jelačića i kompleks Novih Dvora i organizira: »Dane plemstva« u lipnju, te »Jelačić bal« u zagrebačkom hotelu [[The Regent Esplanade]] povodom obilježavanja obljetnice rođenja bana Josipa Jelačića. * Grad [[Zaprešić]] organizira obilježavanje obljetnice smrti bana Josipa Jelačića [[20. svibnja]], te »Dane Jelačića« u listopadu, odnosno manifestaciju kojom se obilježava obljetnica rođenja bana Jelačića. Dan njegovog rođenja, [[16. listopada]], ujedno se slavi i kao Dan grada Zaprešića. U Novim dvorima u Zaprešiću također se obilježava Dan Ratne škole Ban Josip Jelačić u kojoj se školuju hrvatski vojni kadrovi, a srednja škola u Zaprešiću također nosi ime Ban Josip Jelačić. * Športska natjecanja koja nose njegovo ime: ** natjecanje u [[tenis]]u u kategoriji do 14 godina »Kup Ban Josip Jelačić« ** turnir u [[preponsko jahanje|preponskom jahanju]] »Kup Ban Josip Jelačić« koji organizira Konjički klub Trajbar iz Zaprešića ** međunarodni [[taekwondo]] turnir Ban Jelačić u organizaciji TK Kuna iz Zaprešića ** državni turnir u [[mali nogomet|malom nogometu]] »Ban Josip Jelčić« za osobe s posebnim potrebama u organizaciji sportskog društva specijalni sportovi »Olimp«. * Njegov rođendan [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV]] i hrvatska zajednica u Republici Srbiji obilježava kao svoj blagdan.<ref>[http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181017190148/http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici |date=17. listopada 2018. }} Obilježja: Praznici, hnv.org.rs, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref>I.D., [http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ Da se govor Bunjevaca ne zaboravi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211061211/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ |date=11. prosinca 2015. }}, hrvatskarijec.rs, 22. kolovoza 2013., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> * [[Stanislav Preprek]] skladao je [[Himna banu Josipu Jelačiću|himnu]] Josipu Jelačiću na stihove koje je napisao [[Đuro Arnold]].<ref>[http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin Srijemska biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211004030/http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin |date=11. prosinca 2015. }} Himna posvećena banu Jelačiću spojila Varaždin i Petrovaradin, srijembiskupija.rs, 28. studenoga 2011., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> * U Napajedli na kući gdje su se 1850. godine vjenčali Sofija Stockau i Josip Jelačić postavljena im je 2013. godine spomen-ploča.<ref>[http://www.hcdzg.hr/default.asp?page=zan39.htm Spomen-ploča na mjestu vjenčanja bana Jelačića], [[Hrvatsko-češko društvo]] Zagreb, pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> * U poljskome gradu Łańcutu, gdje je bio mladi časnik na službi od 1819. do 1825. godine te od 1828. do 1830. godine, 2021. godine postavljena mu je spomen-ploča.<ref>[https://hrvatski-vojnik.hr/otkrivena-spomen-ploca-banu-josipu-jelacicu-u-poljskoj/ Otkrivena spomen-ploča banu Josipu Jelačiću u Poljskoj], hrvatski-vojnik.hr, 28. listopada 2021., pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|Grofovski grb bana Josipa Jelačića iz 1854., s Jelačićevom krilaticom ''Što Bog dade i sreća junačka''. Datoteka:Jellasics lovon2.jpg|Ban Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Jellasics lovon.jpg|Ban Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Prelazak hrvatske vojske pod banom Jelačićem preko Drave 11.9.1848.jpg|Prijelaz hrvatske vojske (pod vodstvom bana Josipa jelačića) prijeko Drave kod Varaždina, 11. rujna 1848. godine. Datoteka:Jellasics harcosai kozott.jpg|Jelačić sa svojim vojnicima, prije bitke kod Schwechata, 1848. godine. Datoteka:Josef Jellacic de Buzim, Josef Radetzky von Radetz, Alfred I. Fürst zu Windisch-Grätz.jpg|Windisch-Grätz, Radetzky i Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Jellacic 1849 Litho.jpg|Ban Jelačić, na slici 1849. godine. Datoteka:Josef Jellacic Litho 01.jpg|Ban Jelačić, na slici 1850. godine. Datoteka:Josip Jelačić painting 1850.jpg|Ban Jelačić, na slici 1850. godine. Datoteka:STILES(1852) p2.313 Joseph Graf Jelacic.jpg|Ban Jelačić, na slici 1852. godine. Datoteka:Kip bana Josipa Jelačića Zagrebačka katedrala.jpg|Kip bana Josipa Jelačića u [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačkoj katedrali]]. Datoteka:Bust of Josip Jelačić by Miklós Vay (1869).jpg|Poprsje bana Jelačića, rad Miklósa Vaya. Datoteka:Trg1880.jpg|Jelačićev trg, 1880. godine. Datoteka:Novi dvori Zaprešić (prije).jpg|Novi dvori Jelačićevi u Zaprešiću prije obnove. Datoteka:Ban standard.PNG|Oznaka hrvatskog bana, 1848. godine. </gallery> == Povezano == * [[Dodatak:Popis nositelja Vojnog reda Marije Terezije rodom iz Hrvatske]] * [[Revolucija u Mađarskoj 1848.]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Polić |first=Maja |date=2009 |title=Prilog o biskupima zapadne Hrvatske u korespodenciji Rački - Strossmayer |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/183919 |journal=Riječki teološki časopis |location=Rijeka |publisher=Riječki teološki časopis |volume=33 |number=1 | pages=95–118}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B112119%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [https://enciklopedija.hr/clanak/28950 Josip Jelačić] Hrvatska enciklopedija (LZMK) * [https://hbl.lzmk.hr/clanak/135 Josip Jelačić] Hrvatski biografski leksikon * [http://www.mgz.hr/hr/zbirke/ban-josip-jela%c4%8di%c4%87,1128.html Izložbe: Stalni postav: Ban Josip Jelačić], [[Muzej grada Zagreba]] * [[Tomislav Markus]], ''Između revolucije i legitimiteta: hrvatski politički pokret 1848–1849.'' // ''Fontes: izvori za hrvatsku povijest'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2550 sv. 12, br. 1.] Studeni 2006. str. 19–40., {{Hrčak|id=46058}} * {{eng oznaka}} Ljiljana Marks, ''Ban Josip Jelačić in Croatian Oral Legends: Between History and Myth'' // ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2216 sv. 41, br. 1.] Lipanj 2004., str. 7–21., {{Hrčak|id=38754}} {{s-start}} {{s-off}} {{s-bef|before=[[Franjo Haller]]}} {{s-ttl|title=[[Hrvatski ban]]| years=1848. – 1859.}} {{s-aft|after=[[Ivan Coronini]]}} {{s-bef|before=[[Matija Rukavina]]}} {{s-ttl|title=guverner [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]| years=1848. – 1858.}} {{s-aft|after=[[Lazar Mamula]]}} {{end}} {{Ilirski pokret}} {{GLAVNIRASPORED:Jelačić, Josip}} [[Kategorija:Josip Jelačić| ]] 22eenbm86yf08osnru8io9ptkcaym9b 7616232 7616226 2026-10-10T20:20:22Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/DragonWiki94|DragonWiki94]] ([[User talk:DragonWiki94|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Rovoobob|Rovoobob]] 7615464 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2009.}} {{redirect|Ban Jelačić}} {{Infookvir političar |ime = Josip Jelačić |slika = Ban-josip-jelacic.jpg |veličina = 300x300px |opis slike = Portret bana Josipa Jelačića. |datum rođenja = [[16. listopada]] [[1801.]] |datum smrti = [[20. svibnja]] [[1859.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Kraljevina Hrvatska]], [[Austrijsko Carstvo]] |mjesto rođenja = [[Petrovaradin]], [[Vojna krajina]], [[Habsburška Monarhija]] |supruga = Sofija Jelačić (rođ. Stockau) |roditelji = [[Franjo Jelačić]]<br/>Anna Portner von Höflein |položaj = [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|Hrvatski ban]] |mandat_start = [[23. ožujka]] [[1848.]] |mandat_kraj = [[20. svibnja]] [[1859.]] |prethodnik = [[Franjo Haller]] |nasljednik = [[Ivan Coronini]] |slikastandarda = Ban standard.PNG |veličinastandarda = 100x100px }} '''Josip Jelačić Bužimski''' ([[Petrovaradin]], [[16. listopada]] [[1801.]] – [[Zagreb]], [[20. svibnja]] [[1859.]]) bio je [[general]] i [[ban]] hrvatski, dalmatinski i slavonski od [[1848.]] do [[1859.]] godine, član plemićke obitelji [[Jelačići (plemstvo)|Jelačić]], te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19. stoljeću, tako i u cijeloj povijesti [[Hrvati|Hrvata]]. Ukinuo je [[kmetstvo]] i sazvao prve izbore za [[Hrvatski sabor]]. Kao vojskovođa pobijedio je u nizu bitaka protiv ustanika u [[Habsburg|Habsburškoj Monarhiji]] za vrijeme [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|Revolucije u Ugarskoj 1848.]] godine. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak. == Mladost == [[Datoteka:The birth house of ban Josip Jelačić, Petrovaradin, Serbia.jpg|mini|lijevo|250px|Rodna kuća bana Josipa Jelačića u [[Petrovaradin|Petrovaradinu]].]] Josip Jelačić rođen je 1801. godine u gradu [[Petrovaradin]]u (danas dio [[Novi Sad|Novog Sada]]), u [[Srijem]]u (tada dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]], danas u [[Srbija|Srbiji]]), gdje je njegov otac [[Franjo Jelačić|Franjo]], podmaršal austrijske vojske, bio zapovjednik slavonske [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Majka mu je bila Ana, djevojačkog prezimena Portner. Na dan rođenja [[16. listopada]] već je kršten u [[Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu|župnoj crkvi sv. Jurja]] u [[Petrovaradin]]u. Prošlost roda Jelačića tijesno je povezana s poviješću hrvatskoga naroda. Podrijetlom su bili iz [[Lika|Like]] i Josip Jelačić je često isticao svoje ličko podrijetlo. Četiri stoljeća pripadnici toga roda bijahu ratnici, istaknuti krajiški časnici, visoki vojni zapovjednici, državnici, [[svećenik|svećenici]], prosvjetitelji, dobrotvori i pisci. Josip Jelačić s osam godina započinje svoje školovanje u [[beč]]kom [[Theresianum|Therezianumu]], najelitnijoj plemićkoj [[škola|školi]] svoga doba, gdje se sinovi plemića i velikaša odgajaju za administrativnu, vojnu službu u [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Carstvu]]. Od [[1819.]] godine, kada kao odličan diplomant napušta Therezianum, barun Jelačić vrtoglavo započinje uspon u činovima, častima i podvizima, ne samo u korist carstva kojem je služio, nego najprije svog hrvatskog naroda, njegovog interesa i promjene njegovog položaja. == Vojnička služba == Vojničko službovanje započinje u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]] kao potporučnik u Trećoj konjaničkoj pukovniji, kojom zapovijeda [[barun]] [[Vinko Knežević]], ujak njegove majke Ane. Zatim služi u Beču, Galiciji, [[Ogulin]]u, [[Drežnik]]u, [[Italija|Italiji]], opet u Ogulinu (često posjećuje u [[Zagreb]]u majku i prijatelje narodnjake koji se postavljaju na čelo hrvatskoga narodnog pokreta u borbi protiv mađarizacije), [[Zadar|Zadru]] (često putuje po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Crna Gora (1516. – 1852.)|Crnoj Gori]], te prati po [[Velebit]]u poznatoga botaničara saskoga kralja Fridrika Augusta), [[Glina (grad)|Glini]] i u skladu s tim napreduje u činovima. Pisma pretpostavljenih mu, navode da govori i piše [[njemački jezik|njemački]], [[hrvatski jezik|hrvatski]], [[francuski jezik|francuski]] i [[mađarski jezik|mađarski]] i prilično dobro [[talijanski jezik|talijanski]] i [[latinski jezik|latinski]] jezik, da je upućen u vojničke znanosti i da teži višoj naobrazbi, da je dobar mačevalac, izvrstan strijelac i izvanredan jahač, strateg, organizator, vojskovođa, da je spretan, radin, uslužan, blag, pravedan, brižan, šaljiv i vesele naravi. U predasima vojnih pohoda piše pjesme od kojih su neke toliko popularne da se pjevaju kao [[koračnice]] u Habsburškoj monarhiji, a i velik broj ih je spjevan njemu u čast. Prvu zbirku pjesama pod naslovom ''Eine Stunde der Erinnerung'' (Trenutak uspomene) objavljuje u Zagrebu [[1825.]] godine na njemačkom jeziku. U Ogulinu u salonu svog pukovnika Schneckela širi [[Ilirski pokret|narodnjačke ideje]] među časnicima i graničarima i često pjeva najpoznatije hrvatske budnice i prati se na [[glasovir]]u. Kao zapovjednik banske pukovnije u Glini, često ratuje s [[Turci]]ma, a s nekima i prijateljuje. Od Mahmud-bega Bašića iz [[Bihać]]a dobiva na dar rasnog konja bijelca (na tom konju ide na bansko ustoličenje i poslije na [[Kraljevina Ugarska|Ugarsku]]). == Banska čast == Kralj [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I./V. Habsburgovac]] imenuje ga [[23. ožujka]] [[1848.]] godine u Beču hrvatskim banom i tajnim kraljevskim savjetnikom i unapređuje u čin [[General bojnik|generalmajora]] i zapovjednika obiju banskih pukovnija, glinske i petrinjske, a Jelačić [[8. travnja]] [[1848.]] godine u Beču polaže bansku prisegu i biva imenovan feldmaršallajtnantom (podmaršalom) i vojničkim zapovjednikom u banskoj i krajiškoj Hrvatskoj, te biva svečano ustoličen [[5. lipnja]] [[1848.]] godine u [[Zagreb]]u.<ref>Ivan Ružić, [https://web.archive.org/web/20070826215530/http://www.mgz.hr/hr/fs-files/28.html Ban Josip Jelačić], pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> Svečanost njegova ustoličenja prati svečanost otvaranja [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatskog sabora]] [[6. lipnja]], prvoga hrvatskog građanskog Sabora na osnovi izbornog reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma, s ukupno 191 zastupnikom, kojem prethode skupštine s preko nekoliko stotina predstavnika hrvatskog naroda održane [[17. ožujka|17.]], [[22. ožujka|22.]] i [[25. ožujka]] [[1848.]] godine u Zagrebu s donesenim narodnim programom – ''„[[Zahtijevanja naroda]] u 30 točaka, koje poklonstvena deputacija, do četiri stotine osoba, obučeni u narodnom odijelu, u surke, bijele ili modre hlače, s kalpakom ili crven-kapom i sabljama, jedini nacionalgardisti i varaždinski grenadiri u svojim uniformama, a svećenici u svom odijelu”'' – odnosi u [[Beč]] kralju Ferdinandu V. koji obećava potvrđenje tih Zahtjeva. == 1848. godina== [[Datoteka:Progas o ukinuću kmetstva.jpg|mini|250px|Proglas o ukinuću kmetstva.]] [[Datoteka:Flag of Croatia (Josip Jelačić).JPG|mini|250px|Instalacijska zastava bana Jelačića, prva je [[Hrvatska zastava#Povijesne hrvatske zastave|hrvatska trobojnica]], koja je u sljedećim godinama, masovno korištena i prihvaćena kao nacionalna i državna zastava.]] [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|250px|[[Hrvatski sabor 1848.]] godine.]] Ban Jelačić [[25. travnja]] [[1848.]] godine proglašava ukidanje [[kmet]]stva. Zapravo, Jelačić samo potvrđuje da je kmetstvo ukinuto (''„akoprem je već u kraljevinah Hàrvatskoj i Slavonii proglašeno…”'') i da nema obveze tlake i daća, što se često nametalo, iako je kmetstvo ukinuo još [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]]. Zbog tog proglasa je Jelačić postao omiljen na selu. Dana [[28. travnja]] [[1848.]] godine izdaje se [[Hrvatski forint]],<ref>[https://web.archive.org/web/20150508111707/http://www.moljac.hr/biografije/jelacic.htm Josip Jelačić 1801.–1859.], pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> a [[9. lipnja]] [[1848.]] godine [[Hrvatski sabor]] u 18. točaka određuje odnos Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije prema [[Ugarska|Ugarskoj]], ustrojenje [[bansko vijeće|Banskog vijeća]] – hrvatske vlade, korištenje [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] kao službenog jezika, što dovodi da mađarskim nastojanjima kralj [[Ferdinand V.]] manifestom od [[10. lipnja]] [[1848.]] godine lišava bana Jelačića svih služba i časti. Taj manifest ne bijaše objavljen i za njega ban Jelačić nije znao kad je [[19. lipnja]] [[1848.]] godine predavao kralju Ferdinandu V. „reprezentaciju” u kojoj Hrvatski sabor zahtijeva „[[austroslavizam|uređenje Austrije kao federacije ravnopravnih naroda]]” i da u Hrvatskoj Trojednici bude obnovljena [[ban]]ska vlast od [[Drava|Drave]] do [[Jadransko more|mora]], slijedom koje kralj postavlja nadvojvodu Ivana za posrednika između Trojedne Kraljevine i Ugarske. Za [[manifest]] se doznaje [[20. lipnja]] [[1848.]] godine, te se na izvanrednoj sjednici Sabora [[21. lipnja]] [[1848.]] godine donose zaključci da se sav narod digne na oružje i pozove natrag {{Broj|35000}} graničara iz [[Italija|Italije]], a na prijedlog zastupnika [[Andrija Črni|Andrije Črnog]] [[23. lipnja]] [[1848.]] godine trg Harmice proziva se [[Trg bana Josipa Jelačića|Trgom bana Josipa Jelačića]]. Ban Jelačić iz [[Celovec|Celovca]], gdje je zastao na putu u [[Zagreb]], pismom smiruje stanje. Hrvatski sabor [[29. lipnja]] [[1848.]] godine zalaganjem bana Jelačića prihvaća posredovanje nadvojvode Ivana i traži opoziv manifesta. Na zasjedanju [[1. srpnja]] [[1848.]] godine Sabor raspravlja o pismu nadvojvode Ivana kojim se ban Jelačić poziva u [[Beč]] na pregovore i upućuje kralju zahtjev u 11 točaka. To sve dovodi do mađarskih prijetnja ratom i u Hrvatskom saboru [[4. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić dobiva novac i dragocjenosti prisutnih, i kasnije drugih domoljuba, za opremanje vojske za otpor mađarskoj provali. Narodni zastupnici [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] [[6. srpnja]] [[1848.]] godine upućuju proglas narodu u kojem upozoravaju na sve okolnosti u vezi s pregovorima s [[Mađari]]ma. Da bi oslabio utjecaj mađarskih agenata po [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u ban Jelačić odlazi u posjet na 12 dana u te krajeva (u [[Ilok]]u na skupštini Srijemske županije drži govor koji oslikava njegov odnos prema rodnom kraju). Na proputovanju, [[11. srpnja]] 1848. godine u [[Križevci]]ma, gdje se kratko zadržao, čuvala ga je [[Križevačka djevojačka straža]].<ref>():[http://www.krizevci.hr/arhiva/index.php?option=com_content&view=article&id=2422&Itemid=150 Djevojačka straža], Grad Križevci, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref>[https://magazin.hrt.hr/321877/krizevacka-djevojacka-straza Križevačka djevojačka straža], [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], 15. veljače 2016., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Dana [[29. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić u Beču vodi pregovore s predsjednikom ugarske vlade Batthyanyjem na kojima ne postiže prihvaćanje hrvatskih zahtjeva. Pregovori Batthyanyja i Jelačića završavaju kratkom objavom rata riječima: {{Citat4|2=Batthyany: ''Vidimo se na Dravi.'' Jelačić: ''Nema potrebe da se umarate. Vidimo se na Dunavu.''<ref>[http://books.google.com/books?id=tJEms6ZbGEMC&pg=PA126&dq=Hungary+Croatia&lr=&as_drrb_is=q&as_minm_is=0&as_miny_is=&as_maxm_is=0&as_maxy_is=&as_brr=3&hl=hr&cd=53#v=onepage&q=Hungary%20Croatia&f=false Victor Tissot: Unknown Hungary, Svezak 1]</ref>}} [[Datoteka:Prijelaz vojske 1848.jpg|mini|250px|Prijelaz banske vojske preko Drave, 1848.]] [[Slika:Jellasics harcosai kozott.jpg|mini|250px|Ban Jelačić među svojim vojnicima prije bitke kod Schwechata, 1848.]] [[Slika:Jellasics tamadasa EN.jpg|mini|250px|Jelačićev pohod na Mađarsku.]] Dana [[6. rujna]] [[1848.]] godine banu Jelačiću stiže pismo kralja Ferdinanda V. kojim opoziva manifest o smjenjivanju bana Jelačića od [[10. lipnja]] [[1848.]] godine. Aktivnosti Mađara na destabilizaciji Trojedne Kraljevine i njihova oružana aktivnost nad pučanstvom, rezultiraju [[11. rujna]] [[1848.]] godine prelaskom hrvatske vojske pod carskim barjakom preko rijeke Drave preko mosta kraj [[Varaždin]]a ({{Broj|52000}} vojnika) i u Slavoniji ({{Broj|10000}} vojnika). U [[Pešta|Pešti]] [[28. rujna]] [[1848.]] godine dolazi do otvorene pobune protiv kraljevskog dvora i ubojstva grofa Lamberga, imenovanog u drugoj polovici rujna kraljevskim povjerenikom i vrhovnim zapovjednikom sve vojske u Ugarskoj, pa i Jelačićeve, pa hrvatska vojska po zapovijedi vojnog ministra Latoura kreće na sjeverozapad u smjeru austrijske granice gdje su joj se trebale pridružiti carsko-kraljevske čete u zapadnim krajevima Ugarske, u [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Češka|Češkoj]]. Dana [[3. listopada]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. imenuje bana Jelačića guvernerom i vrhovnim zapovjednikom sve carsko-kraljevske vojske u Ugarskoj. U Beču [[6. listopada]] [[1848.]] godine izbija [[revolucija]] kojoj cilj bijaše stvaranje velike jedinstvene [[Njemačka|Njemačke]] pod utjecajem Svenjemačkog parlamenta u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]], a bijaše povezana s političkom djelatnošću Mađara u Ugarskoj i inicirana na njihov poticaj da bi carsko-kraljevske čete odvojili od bana Jelačića. Ban Jelačić [[7. listopada]] [[1848.]] godine uvečer dobiva vijest o izbijanju revolucije u Beču, o ubojstvu ministra rata Latoura i bijegu kralja Ferdinanda V. i odmah mijenja odluku da ide na Peštu i kreće na Beč kojeg opkoljuje sa {{Broj|60000}} ljudi (do [[20. listopada]] [[1848.]] godine s carskim četama iz Češke i drugih krajeva Austrije taj broj se penje na {{Broj|80000}} ljudi). [[16. listopada]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. na zagovor njemačkih konzervativnih građanskih krugova promiče [[knez Windischgraetz|kneza Windischgraetza]], vrhovnog zapovjednika u Češkoj, u čin feldmaršala i imenuje zapovjednikom sve carsko-kraljevske vojske, osim one koja se nalazila u Italiji pod zapovjedništvom maršala Radetzkoga. Mađari dolaze revolucionarima u Beču u pomoć s {{Broj|33000}} vojnika, te [[28. listopada|28.]], [[29. listopada|29.]] i [[30. listopada]] [[1848.]] godine vodi se bitka između bana Jelačića i Mađara. Dana [[31. listopada]] [[1848.]] godine u Beču prestaju sukobi. Banu Jelačiću [[2. studenoga]] [[1848.]] godine priređen je svečani doček u Beču. Dana [[10. studenoga]] [[1848.]] godine ruski car [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] odlikuje ga [[Orden sv. Andrije|Ordenom sv. Andrije]] i imenuje vitezom Reda sv. Vladimira I. stupnja, a [[24. studenoga]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. iz Olomouca u [[Moravska|Moravskoj]] dodjeljuje mu križ [[austrijsko carsko Leopoldovo odličje|Leopoldova reda]] I. stupnja. Slična priznanja prima i iz [[Kraljevina Saska|Saske]] i Berlina. Dobiva Spomenicu bečkog dvora i spomen-medalju u [[bronca|bronci]] kojoj se tekst na naličju ''„Za kralja, zakon i jednakopravnost narodima”'', mijenja u ''„Za Austriju, zakon, slobodu i jednakopravnost”'' na intervenciju bečkog dvora. Dana [[17. studenoga]] [[1848.]] godine [[Crnogorski vladari|crnogorski vladar]] [[Petar II. Petrović Njegoš]] bio je u vezi s banom Jelačićem i nudio mu je, preko Jelačićevoga guvernera [[Dalmacija|Dalmacije]], vojnu pomoć od 2000 Crnogoraca. U pismu od [[17. studenoga]] Njegoš guverneru Dalmacije piše: {{Citat4|lijevo|Istina je da su Crnogorci spremni da budu u pomoći svojoj braći Hrvatima, jedno po jedinoplemenosti, a drugo po njihovoj prirođenoj naklonosti vojničke trudove snositi.<ref name="Guverneru-Dalmacije">{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/dokumenti/pismo_njegosa_hrvatima.htm Njegoševo pismo guverneru Dalmacije 1848. g.], montenegrina.net, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref name="Johanu-fon-Turskom">{{cg oznaka}} [http://www.montenegro.org.au/njegosevo_pismo.html Pismo Njegoša dalmatinskom guverneru Johanu fon Turskom], montenegro.org.au, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref>}} Pod zapovjedništvom kneza Windischgraetza [[16. prosinca]] [[1848.]] godine pokrenuta je vojna na Ugarsku. Vojska bijaše podijeljena na tri zbora, a prvim je zapovijedao ban Jelačić s kojim je ušao u [[Budim]] i [[Pešta|Peštu]] [[5. siječnja]] [[1849.]] godine. Novi vladar, car i kralj [[Franjo Josip I.]], imenuje bana Jelačića [[2. prosinca]] [[1848.]] godine gubernatorom [[Rijeka|Rijeke]] s pripadajućom zemljom, te civilnim i vojnim [[namjesnik Dalmacije|gubernatorom Dalmacije]] čime se većina hrvatskih povijesnih i etničkih područja ujedinjuje pod upravom jedne osobe, bana Jelačića. Ban Jelačić, feldmaršal Windisch-Grätz te feldmaršal grof [[Josef Radetzky|Radetzky]] su bili junaci koji su spasili staru Habsburšku Monarhiju: Radetzky je ugušio revoluciju u Italiji, Jelačić u Kraljevini Ugarskoj i [[Beč|Beču]], a Windisch-Grätz u [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češkoj]].<ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/zasto-karl-marx-i-komunisti-nisu-voljeli-bana-josipa-jelacica-70012 Dnevno.hr] Na današnji dan – Zašto Karl Marx i komunisti nisu voljeli bana Josipa Jelačića, 30. listopada 2012., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> Taj je slavni trojac bio takva ugleda među vojskom u Habsburškoj Monarhiji da su vojnici na svoje mačeve davali urezati WIR (pokratu za '''W'''indisch-Grätz, '''I'''ellachich, '''R'''adetzky), a koja je na njemačkom značila „mi”.<ref name="dnevno" /> Josip Jelačić jedan je od hrvatskih pionira emancipacije Židova u Hrvatskoj, uz [[Bogoslav Šulek|Bogoslava Šuleka]], ''[[Narodne novine]]'' i ine. Ban Jelačić nije zaboravio potporu hrvatske [[Židovi u Hrvatskoj|židovske zajednice]] za revolucionarnih kretanja [[1848.]]/[[1849.]] Bio je članom njihova Društva čovječnosti (''Humanitätsvereina'') koje je osnovao Židov Jacques Epstein.<ref>Ljiljana Dobrovšak, ''Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3363 sv. 30, br. 1, 1997.], str. 77–89., {{Hrčak|id=62768}}, str. 79.</ref> Osobno je intervenirao u korist Židova kad su u nekim mjestima u Hrvatskoj izbili protužidovski ispadi zbog pristajanja dijela mjesne židovske zajednice uz [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|mađarsku revoluciju]]. Zbog držanja Židova u Mađarskoj koji su stali uz mađarsku revoluciju, a poslije su još i proglašeni krivcima za revoluciju, svi protužidovski ispadi imali su korijene u hrvatsko-mađarskim razmiricama, odnosno u [[Velika Mađarska|velikomađarskim idejama]] i netoleranciji prema Hrvatskoj koju su iskazali mađarski revolucionari ([[Lajos Kossuth]] i drugi). Za sprječavanje progona hrvatskih Židova proglasio je Jelačić [[prijeki sud]], te izdao proglas u kojem je rekao ''„da nas sve bez razlike vjere mora ujediniti sloga i bratimstvo”''.<ref>Ljiljana Dobrovšak, ''Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3363 sv. 30, br. 1, 1997.], str. 77–89., {{Hrčak|id=62768}}, str. 81.</ref> == 1849. godina == [[Datoteka:Jelačićeva Hrvatska.gif|mini|250px|Na karti su različitim bojama prikazana područja, kojim je upravljao Josip Jelačić. Po prvi put nakon nekoliko stoljeća, ujedinjene su hrvatske povijesne zemlje u Monarhiji.]] U [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]] [[4. ožujka]] [[1849.]] godine donosi se oktroirani (nametnuti) ustav, koji se u Hrvatskoj proglašava temeljnim državnim zakonom [[6. rujna]] [[1849.]] godine. Ukida se sve što je postignuto u [[1848.]] godini, ukida se [[sloboda tiska]], zabranjuje svaki politički život, organizira oružništvo i policijski nazor. Naporima bana Jelačića na očuvanju hrvatske autonomije, potkraj [[1849.]] godine [[Međimurje]] se priključuje Hrvatskoj, [[hrvatski jezik]] postaje službeni jezik, a u dopisivanju sa središnjim organima službeni je [[njemački jezik]]. Za ratne zasluge ban Jelačić imenovan je [[13. ožujka]] [[1849.]] godine generalom topništva i vrhovnim zapovjednikom Južne armije u jugoistočnom području Monarhije koja ima {{Broj|72000}} vojnika. Nakon devet mjeseci izbivanja iz Hrvatske, [[26. travnja]] [[1849.]] godine ban Jelačić vraća se u [[Osijek]] i nastavlja s oslobađanjem od Mađara zaposjednutih područja. Dekretom od [[5. veljače]] [[1851.]] godine imenovan je vlasnikom nove erdeljske infanterijske pukovnije. Počasnim građaninom Pešte ban Jelačić proglašava se [[1849.]] godine, počasnim građaninom Beča [[4. rujna]] [[1849.]] godine, [[Požun]]a [[21. rujna]] [[1849.]] godine i [[Oedenburg]]a [[2. listopada]] [[1849.]] godine. Ban Josip Jelačić nazoči dvanaest ministarskih konferencija i na dvanaestoj se oprašta od ministara jer se njihov rad protivi njegovim uvjerenjima i njegovoj savjesti. == Društveno djelovanje == [[Datoteka:Ban Jelacic.jpg|mini|376x376px|[[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|Spomenik banu Jelačiću]] [[Anton Dominik Fernkorn|Antona Dominika Fernkorna]] iz [[1866.]] godine.]] Prije polaska na vojnu službu, u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]] osniva Zavod bana Jelačića za nemoćne vojnike, a poslije rata na njegov prijedlog [[17. prosinca]] [[1849.]] godine osniva se Ozljeđenička zaklada za Trojednu Kraljevinu i Vojvodinu. Bansko vijeće utemeljuje Zakladu Jelačića bana u Zagrebu za nemoćne vojnike i njihove obitelji i ban Jelačić u fond te zaklade daje sve prihode od svog pjesničkog djela ''Eine Stunde der Erinnerung''. Njegovim zalaganjem [[1850.]] godine osniva se [[Društvo za povjestnicu jugoslavensku]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivanu Kukuljeviću Sakcinskome]] omogućuje se istraživački rad arhivske građe u [[Dubrovnik]]u, značajne za [[Povijest Hrvatske|hrvatsku povijest]], te vladarevim patentom [[7. rujna]] [[1850.]] godine Zagreb biva spojen u jedinstvenu općinu i time se postavlja temelj modernoga grada Zagreba. Smatrajući seljačke zadruge velikom blagodati seljaka, ustrajava na registriranju u zemljišnim knjigama urbarijalne zemlje zadruga kao zajedničkog vlasništva, uvođenju mirovnih sudova za rješavanje sporova među članovima zadruga i [[1851.]] godine šalje u Beč jedan memorandum u vezi s diobom seljačkih zadruga. Dana [[13. prosinca]] [[1851.]] godine upućuje poziv za izgradnju Hrvatskog kazališta, jer ''„bez narodnog kazališta ne ima nade da će se razviti naša književnost, dakle ni napredak našega duševnog izobraženja”''. Vlada prikupljenim prilozima otkupljuje Stankovićevo kazalište (na križanju Ćirilometodske i Freudenreichove ulice) i prva predstava se priređuje [[29. siječnja]] [[1852.]] godine u tom u pravom smislu narodnom kazalištu u Hrvata. Godine [[1894.]] u njoj se među posljednjim predstavama izvodi romantičarska drama ''Roderik i Elvira'' bana Jelačića. Ban Jelačić zdušno podupire izdavanje školskih udžbenika na hrvatskom jeziku i stimulira rad autora, a kada carsko-kraljevskim dekretom biva zabranjena uporaba [[Zastava Hrvatske|hrvatske trobojnice]], a dopuštena uporaba crveno-bijele zastave za Kraljevinu Hrvatsku i modro-bijele za Kraljevinu Slavoniju, ban Jelačić se tome oštro protivi. Njegovim nastojanjem [[11. prosinca]] [[1852.]] godine, [[Zagrebačka biskupija]] podiže se na [[Zagrebačka nadbiskupija|stupanj nadbiskupije]] i tim činom Crkva u Hrvata postaje neovisna od ugarskog [[episkopat]]a. Ban Jelačić ne posustaje u borbi za [[hrvatski jezik]] i u dopisu ministru pravde u Beču Karlu Krausu od [[8. travnja]] [[1853.]] godine zalaže se za njega ''„jer jedna od najljepših osobina hrvatskog naroda jest, da on svoj jezik nadasve ljubi… i baš ograničenja u jezičnom pogledu koja je htio mađarski sabor Hrvatima nametnuti, bili su jedan od glavnih uzroka otpora hrvatskog naroda protiv Mađara”''. Podupire osnivanje i povezivanje trgovačko-obrtničkih komora na području sjeverne Hrvatske i [[1854.]] godine osniva Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo. Protivi se uvođenju žandarmerije, zalaže se za izgradnju cesta i željeznica i unaprjeđenje privredne djelatnosti. == Kritika == Zbog svoje uloge u gušenju mađarskog narodnog preporoda u [[revolucija u Mađarskoj 1848.|revoluciji 1848.]], čiji su ciljevi bili nalik onima u ''Zahtijevanjima naroda'' koji biva osnovni politički dokument [[hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]] (sloboda štampe, ukidanje feudalizma, nacionalni parlament, jednakost pred zakonom, vjerska tolerancija, državna banka, nacionalno ujedinjenje i neovisnost),<ref>Encyclopædia Britannica, 11. izdanje, 1911. [https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Hungary], pristupljeno 7. svibnja 2020.</ref> Jelačić i Windisch-Grätz postaju subjektom kritike mnogih liberalnih i revolucionarnih krugova.<ref name="dnevno"/> Među kritičarima se našao i [[Karl Marx]], utjecajni njemački [[sociologija|sociolog]], [[ekonomija|ekonomist]] i utemeljitelj [[marksizam|marksizma]]. U komentaru na zbivanja tijekom proljeća naroda u područjima [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]], u popularnim njemačkim novinama ''Neue Rheinische Zeitung'', Marx zaključuje instrumentalnu ulogu Jelačića i Windisch-Grätza u gušenju narodnog ustanka u Beču i Mađarskoj.<ref name="zeitung">Neue Rheinische Zeitung, 136. izdanje, 1848. [https://www.marxists.org/archive/marx/works/1848/11/06.htm], pristupljeno 7. svibnja 2020.</ref> {{citat|Hrvatski red i sloboda osvojili su dan, i ta se pobjeda slavila paljenjem, silovanjem, pljačkanjem i drugim zvjerstvima. Beč je u rukama Windisch-Grätza, Jelačića i Auersperga. Hekatomba nevinih žrtvovana na grobu starog izdajice Latoura.|Karl Marx, ''Pobjeda kontrarevolucije u Beču''}} U gornjem paragrafu, Marxa frustrira cijena koja je plaćena za ciljeve hrvatskog narodnog preporoda – gušenje istih u Mađarskoj i Beču. Potrebno je naglasiti kako kritika zbivanja ne negira valjanost zahtjeva koji bivaju plod [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]], nego već gušenje istih ideala diljem Habsburške monarhije radi postizanja tih ciljeva u samo jednoj pokrajini. Nije poznato koliko je Marx bio upućen u nacionalističke ambicije mađarske revolucije nad teritorijima Hrvatske. {{citat|Nacionalni fanaticizam Čeha bio je najjači alat bečke vrhuške vlasti. No ti saveznici su već u neslaganju. Čitatelji će u ovom izdanju naći protest Praške delegacije protiv drskog tretmana s kojim je pozdravljena iz Olmutza. Ovo je prvi simptom borbe koja će se urezati između Slavena i njihova heroja Jelačića s jedne strane, i vlastodršne vrhuške, koja nadilazi sve nacionalnosti, i njihova heroja Windisch-Grätza s druge strane.|Karl Marx, ''Pobjeda kontrarevolucije u Beču''}} Marx smatra da savezništvo Jelačića i carske vlasti proizlazi iz samog interesa Jelačića da osigura narodni preporod u Hrvatskoj, a ne bezumnog sluganstva Habsburškom autoritetu. Također zaključuje da te slobode osigurane iz suradnje Jelačića s Carskim vlastima drže svoj oslonac isključivo na gušenju mađarskog utjecaja – te da nestanak istog ostavlja hrvatski narod u nezavidnom položaju koji će osigurane slobode s vremenom samo rastavljati. Marxova predviđanja su potvrđena kako već sljedeće godine ministarstvo unutarnjih poslova Habsburške centralne vlasti zauzima [[Alexander Bach]], i time započinje nasilno gušenje hrvatskog identiteta kroz strogu centralizaciju i germanizaciju. Razdoblje represije hrvatskog naroda nakon revolucije 1848. godine, koji počinje reformama Alexandra Bacha, naziva se [[Bachov apsolutizam|Bachovim apsolutizmom]]. == Obitelj == Ban Jelačić bijaše vrlo vezan sa svoje dvoje braće, [[Đuro Jelačić|Đurom]] i Antunom, te sestrom Cecilijom, o čemu svjedoče brojna pisma koja su razmjenjivali. === Supruga === Grofica Sofija Jelačić (rođ. Stockau) rođena je [[31. siječnja]] [[1834.]] godine u mjestu [[Napajedla]], [[Austrijsko Carstvo]] (današnja [[Češka|Češka Republika]]), u obitelji grofa Georga i Francizce Stockau. Imala je tri brata i jednu sestru te je još kao mala oboljela od kostobolje. Za svojeg boravka u [[Trojedna Kraljevina|Trojednoj Kraljevini]] često se liječila u [[Topusko]]m te je time pripomogla promoviranju tamošnjih toplica. Josipa Jelačića upoznala je u proljeće [[1850.]] godine i u travnju iste godine su se zaručili a vjenčanje šesnaestogodišnje grofice s pedesetogodišnjim banom uslijedilo je [[22. srpnja]] [[1850.]] godine, u Napajedli, u [[Moravska|Moravskoj]]. Dana [[16. srpnja]] [[1851.]] godine ban kupuje vlastelinstvo [[Novi dvori]], kupoprodajni ugovor biva naknadno sastavljen. Po Sofiji je, iz štovanja prema njoj, [[1852.]] godine jedna staza u Tuškancu, kojom su šetali ona i suprug, nazvana ''Sofijin put'' ([[1949.]] godine promijenjeno u ''Dubravkin put''<ref>[http://web.zagreb.hr/Sjednice/2013/sjednice_skupstine_2013.nsf/0/77621A6CBC91EACEC1257C3D003579C2/$FILE/Preimenovanje%20Varo%C5%A1ka%20ulica.pdf 5. Preslika dijela rješenja Izvršnog odbora NO-a grada Zagreb od 18.VI. 1949. broj 7945- 1949.], str. 8., Grad Zagreb, Gradski ured za katastar i geodetske poslove, Zagreb, 23. listopada 2013., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref>).<ref name="Dino Radoš-23">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201121553/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 |date=1. veljače 2019. }}, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 23., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Godine [[1851.]] u [[Bakar (grad)|Bakru]] je izgrađen brod posvećen Sofiji, pod imenom „Banica Sofija”.{{sfn|Polić|2009|p=112}} Godine [[1854.]] Jelačić dobiva titulu grofa, a Sofija je imenovana dvorskom damom hrvatske kraljice i austrijske carice Elizabete. Godine [[1855.]] Sofija Jelačić rodila je djevojčicu Anicu, koja je [[1856.]] godine umrla u Napajedli od kolere.<ref name="arhinet">[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 Obitelj Jelačić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203013821/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 |date=3. prosinca 2017. }}, arhinet.arhiv.hr, pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> Godine [[1859.]] ban Josip Jelačić umro je, a grofica Jelačić ostala je živjeti u Novim dvorima u Zaprešiću. Godine [[1863.]] udala se za grofa Adolfa Dubskog iz Moravske kojemu je rodila kćer Mariju Sofiju i sina Viktora. Umrla je u Beču [[17. siječnja]] [[1877.]] godine i pokopana je u Zdislavicama, u Moravskoj. === Djeca === Prigodom vjenčanja cara i kralja Franje Josipa I., [[1854.]] godine, ban Jelačić biva odlikovan [[grof]]ovskim plemstvom, a banica Sofija imenovana je kraljičinom dvorskom damom. Sa suprugom Sofijom imao je jedno dijete, kćer Anicu. Anica je rođena na [[Božić]] [[1855.]] godine u Novim Dvorima, a umrla je [[11. rujna]] [[1856.]] godine u Napajedli od [[Kolera|kolere]],<ref name="Dino Radoš-23"/> ne napunivši ni godinu dana od rođenja. Pokopana je [[2. listopada]] [[1856.]] godine u Novim Dvorima, u kapeli sv. Josipa. == Smrt == [[Datoteka:Sprovod bana Jelačića 26. svibnja 1859 (Zasche-Huhn).jpg|230px|minijatura|desno|Litografija: Sprovod bana Josipa Jelačića.]] Ban Josip Jelačić umro je u Zagrebu, [[20. svibnja]] [[1859.]] godine, trideset minuta iza ponoći.<ref name="Dino Radoš-24">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201121553/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 |date=1. veljače 2019. }}, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 24., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Ban je umro poslije duge i teške bolesti. Tijelo mu je bilo balzamirano, te [[22. svibnja]] izloženo u Banskom dvoru gdje su mu počasnu stražu do [[26. svibnja]] držali Otočani.<ref name="Dino Radoš-24"/> Sprovod mu je bio [[26. svibnja]] [[1859.]] godine. Na sam dan sprovoda Zagreb je bio obavijen u crno.<ref name="Dino Radoš-24"/> Banu je tek formalnu počast odalo službeno izaslanstvo carskoga i kraljevskoga Dvora.<ref name="Dino Radoš-24"/> Vojnu delegaciju predvodio je podban barun [[Josip Šokčević]] a prisutni na sprovodu bili su crkveni i civilni dostojanstvenici i deputacije, te mnoštvo naroda iz cijele Hrvatske.<ref name="Dino Radoš-24"/> Pokopan je u [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim Dvorima]], u kapeli Sv. Josipa, u [[Zaprešić]]u.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 Znamenite osobe. Hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203013801/http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 |date=3. prosinca 2017. }}, zkvh.org.rs, 31. ožujka 2009., pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> == Djela == * ''Eine Stunde der Erinnerung'', Zagreb 1825. (prošireno izd. ''Gedichte'', Beč, 1851.; prijevod, bez dramskih tekstova, ''Piesme Jelačića bana: u stihomierju izvornika, preveo Dr. Demeter'', Na sviet izdao jedan odbornik spomenika Jelačića bana, Zagreb, 1861.) * ''Pjesme – Gedichte'', lirske pjesme i drame u 3 čina: Rodrigo i Elvira, prir. Stjepan Laljak, Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, Zaprešić, 2009.<ref>[http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 Predstavljanje Jelačićevih pjesama "Josip Jelačić – Pjesme/Gedichte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211053115/http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 |date=11. prosinca 2015. }}, dvorci.hr, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> == Odličja == Nepotpun popis: * Austrijski Veliki križ Leopoldova reda.<ref name="Franz Bach">Franz Bach, [https://otogran.files.wordpress.com/2012/10/bach1-35.pdf ''Povijest Otočke pukovnije: o nastanku ovoga kraja, njegovima žiteljima i njihovima sudbinama: prijevod''], ur. Milan Kranjčević, (prijevod: Manuela Svoboda), Hrvatski institut za povijest {{ISBN|978-953-6324-92-7}}, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke {{ISBN|978-953-7297-10-7}}, Zagreb – Otočac, 2010., str. 19., pristupljeno 31. siječnja 2019.</ref> * Zapovjednički križ Reda Marije Terezije.<ref name="Franz Bach"/> * Križevi ruskih redova Sv. Andrije (Aleksandra) Nevskoga, Sv. Vladimira, Bijeloga orla te prve klase Reda Sv. Ane.<ref name="Franz Bach"/> * Veliki križ hannoverskoga reda dinastije Guelph.<ref name="Franz Bach"/> * Veliki križ saskoga reda sv. Heinricha.<ref name="Franz Bach"/> * Zapovjednički križ saskoga Ordena za civilne zasluge.<ref name="Franz Bach"/> == Posmrtne počasti == [[Datoteka:Gruft_der_Familie_Jelacic.JPG|mini|Obiteljska grobnica u [[Zaprešić]]u.]] [[Datoteka:Grb obitelj Jelačić.jpg|mini|Obiteljski grb na grobnici. Ispod je ispisana krilatica ''Što Bog dade i sreća junačka''.]] * Spomenik ([[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu]]) (djelo Antona Dominika Frenkorna) mu se podiže i otkriva [[16. prosinca]] [[1866.]] godine na glavnom trgu u Zagrebu koje nosi njegovo ime i ostaje tamo osamdeset godina do rušenja u noći [[25. srpnja|25.]]/[[26. srpnja]] [[1947.]] godine. Zatim se 43 godine čuva u zagrebačkoj Gliptoteci gdje se o dijelovima rastavljenog spomenika brinuo čuveni hrvatski muzeolog ravnatelj Gliptoteke, Vukovarac [[Antun Bauer (muzeolog)|Antun Bauer]]. Spomenik se ponovno vraća na glavni trg u Zagrebu, [[16. listopada]] [[1990.]] godine, na rođendan bana Jelačića.<ref>[https://www.vecernji.hr/zagreb/podignu-ga-narod-svome-banu-stajao-je-104136-forinti-i-52-krajcara-1136406 Podignu ga narod svome banu, stajao je 104.136 forinti i 52 krajcara], [[Večernji list]], objavljeno 17. prosinca 2016., pristupljeno 12. srpnja 2022.</ref> * U Austro-Ugarskoj monarhiji najljepša ulica u Petrovaradinu bijaše Jelačić Gasse, a nakon njezine propasti ulica dobiva naziv Jelačićeva ulica. Jedan od petrovaradinskih trgova uz Dunav također je nosio Jelačićevo prezime. Od [[1948.]] godine u Petrovaradinu niti jedna ulica ni trg ne nose više prezime bana Jelačića, iako povijest bilježi velika djela koja je učinio za narod toga kraja. * Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], dvije su hrvatske postrojbe nosile Jelačićevo ime, [[133. brigada HV »Ban Josip Jelačić«]] iz [[Otočac|Otočca]] i [[Brigada »Josip ban Jelačić«|brigada HVO »Josip ban Jelačić«]] iz [[Kiseljak]]a. * U Republici Hrvatskoj od [[31. listopada]] [[1993.]] godine u čast bana Josipa Jelačića novčanica od 20 [[kuna (novac)|kuna]] nosi njegov portret. * Na 200. obljetnicu rođenja bana Josipa Jelačića, [[16. listopada]] [[2001.]] godine, [[Hrvatska pošta]] izdaje set [[poštanska marka|poštanskih maraka]] i dopisnicu sa spomenikom bana Jelačića, a u [[Petrovaradin]]u Odbor za proslavu organizira svečanu misu za bana Jelačića, otkrivanje spomen-ploče na rodnoj mu kući, kulturno-umjetnički program i izdaje publikaciju. * Umjetnička udruga »Plemićka mladež« iz Zaprešića čuva uspomenu na hrvatskog bana Josipa Jelačića i kompleks Novih Dvora i organizira: »Dane plemstva« u lipnju, te »Jelačić bal« u zagrebačkom hotelu [[The Regent Esplanade]] povodom obilježavanja obljetnice rođenja bana Josipa Jelačića. * Grad [[Zaprešić]] organizira obilježavanje obljetnice smrti bana Josipa Jelačića [[20. svibnja]], te »Dane Jelačića« u listopadu, odnosno manifestaciju kojom se obilježava obljetnica rođenja bana Jelačića. Dan njegovog rođenja, [[16. listopada]], ujedno se slavi i kao Dan grada Zaprešića. U Novim dvorima u Zaprešiću također se obilježava Dan Ratne škole Ban Josip Jelačić u kojoj se školuju hrvatski vojni kadrovi, a srednja škola u Zaprešiću također nosi ime Ban Josip Jelačić. * Športska natjecanja koja nose njegovo ime: ** natjecanje u [[tenis]]u u kategoriji do 14 godina »Kup Ban Josip Jelačić« ** turnir u [[preponsko jahanje|preponskom jahanju]] »Kup Ban Josip Jelačić« koji organizira Konjički klub Trajbar iz Zaprešića ** međunarodni [[taekwondo]] turnir Ban Jelačić u organizaciji TK Kuna iz Zaprešića ** državni turnir u [[mali nogomet|malom nogometu]] »Ban Josip Jelčić« za osobe s posebnim potrebama u organizaciji sportskog društva specijalni sportovi »Olimp«. * Njegov rođendan [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV]] i hrvatska zajednica u Republici Srbiji obilježava kao svoj blagdan.<ref>[http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181017190148/http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici |date=17. listopada 2018. }} Obilježja: Praznici, hnv.org.rs, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref>I.D., [http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ Da se govor Bunjevaca ne zaboravi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211061211/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ |date=11. prosinca 2015. }}, hrvatskarijec.rs, 22. kolovoza 2013., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> * [[Stanislav Preprek]] skladao je [[Himna banu Josipu Jelačiću|himnu]] Josipu Jelačiću na stihove koje je napisao [[Đuro Arnold]].<ref>[http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin Srijemska biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211004030/http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin |date=11. prosinca 2015. }} Himna posvećena banu Jelačiću spojila Varaždin i Petrovaradin, srijembiskupija.rs, 28. studenoga 2011., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> * U Napajedli na kući gdje su se 1850. godine vjenčali Sofija Stockau i Josip Jelačić postavljena im je 2013. godine spomen-ploča.<ref>[http://www.hcdzg.hr/default.asp?page=zan39.htm Spomen-ploča na mjestu vjenčanja bana Jelačića], [[Hrvatsko-češko društvo]] Zagreb, pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> * U poljskome gradu Łańcutu, gdje je bio mladi časnik na službi od 1819. do 1825. godine te od 1828. do 1830. godine, 2021. godine postavljena mu je spomen-ploča.<ref>[https://hrvatski-vojnik.hr/otkrivena-spomen-ploca-banu-josipu-jelacicu-u-poljskoj/ Otkrivena spomen-ploča banu Josipu Jelačiću u Poljskoj], hrvatski-vojnik.hr, 28. listopada 2021., pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|Grofovski grb bana Josipa Jelačića iz 1854., s Jelačićevom krilaticom ''Što Bog dade i sreća junačka''. Datoteka:Jellasics lovon2.jpg|Ban Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Jellasics lovon.jpg|Ban Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Prelazak hrvatske vojske pod banom Jelačićem preko Drave 11.9.1848.jpg|Prijelaz hrvatske vojske (pod vodstvom bana Josipa jelačića) prijeko Drave kod Varaždina, 11. rujna 1848. godine. Datoteka:Jellasics harcosai kozott.jpg|Jelačić sa svojim vojnicima, prije bitke kod Schwechata, 1848. godine. Datoteka:Josef Jellacic de Buzim, Josef Radetzky von Radetz, Alfred I. Fürst zu Windisch-Grätz.jpg|Windisch-Grätz, Radetzky i Jelačić, na slici 1848. godine. Datoteka:Jellacic 1849 Litho.jpg|Ban Jelačić, na slici 1849. godine. Datoteka:Josef Jellacic Litho 01.jpg|Ban Jelačić, na slici 1850. godine. Datoteka:Josip Jelačić painting 1850.jpg|Ban Jelačić, na slici 1850. godine. Datoteka:STILES(1852) p2.313 Joseph Graf Jelacic.jpg|Ban Jelačić, na slici 1852. godine. Datoteka:Kip bana Josipa Jelačića Zagrebačka katedrala.jpg|Kip bana Josipa Jelačića u [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačkoj katedrali]]. Datoteka:Bust of Josip Jelačić by Miklós Vay (1869).jpg|Poprsje bana Jelačića, rad Miklósa Vaya. Datoteka:Trg1880.jpg|Jelačićev trg, 1880. godine. Datoteka:Novi dvori Zaprešić (prije).jpg|Novi dvori Jelačićevi u Zaprešiću prije obnove. Datoteka:Ban standard.PNG|Oznaka hrvatskog bana, 1848. godine. </gallery> == Povezano == * [[Dodatak:Popis nositelja Vojnog reda Marije Terezije rodom iz Hrvatske]] * [[Revolucija u Mađarskoj 1848.]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Polić |first=Maja |date=2009 |title=Prilog o biskupima zapadne Hrvatske u korespodenciji Rački - Strossmayer |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/183919 |journal=Riječki teološki časopis |location=Rijeka |publisher=Riječki teološki časopis |volume=33 |number=1 | pages=95–118}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B112119%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [https://enciklopedija.hr/clanak/28950 Josip Jelačić] Hrvatska enciklopedija (LZMK) * [https://hbl.lzmk.hr/clanak/135 Josip Jelačić] Hrvatski biografski leksikon * [http://www.mgz.hr/hr/zbirke/ban-josip-jela%c4%8di%c4%87,1128.html Izložbe: Stalni postav: Ban Josip Jelačić], [[Muzej grada Zagreba]] * [[Tomislav Markus]], ''Između revolucije i legitimiteta: hrvatski politički pokret 1848–1849.'' // ''Fontes: izvori za hrvatsku povijest'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2550 sv. 12, br. 1.] Studeni 2006. str. 19–40., {{Hrčak|id=46058}} * {{eng oznaka}} Ljiljana Marks, ''Ban Josip Jelačić in Croatian Oral Legends: Between History and Myth'' // ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2216 sv. 41, br. 1.] Lipanj 2004., str. 7–21., {{Hrčak|id=38754}} {{s-start}} {{s-off}} {{s-bef|before=[[Franjo Haller]]}} {{s-ttl|title=[[Hrvatski ban]]| years=1848. – 1859.}} {{s-aft|after=[[Ivan Coronini]]}} {{s-bef|before=[[Matija Rukavina]]}} {{s-ttl|title=guverner [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]| years=1848. – 1858.}} {{s-aft|after=[[Lazar Mamula]]}} {{end}} {{Ilirski pokret}} {{GLAVNIRASPORED:Jelačić, Josip}} [[Kategorija:Josip Jelačić| ]] e6zgkhhmymfw7bw3bqn52ztadypomi4 0 5904 7616085 7574276 2026-10-10T14:00:40Z ~2026-54532-04 375035 /* */ osnovno 7616085 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|17. tjedan 2022.}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Slavonski Brod |vrsta = naselje i grad |grb = Slavonski Brod (grb).gif |članak o grbu = [[Grb Slavonskog Broda|Grb grada Slavonskog Broda]] |zastava = Vlag slavonski brod.gif |slika = Slavonski Brod (Славонски Брод, Хрватска).jpg |opis slike = Panoramski pogled na Slavonski Brod |županija = {{Z+X|BPŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Mirko Duspara]] (Nezavisna lista) |gradsko vijeće = 21 |predsjednik vijeća = [[Stribor Valenta]] |naselja = [[#Gradska naselja|3 gradska naselja]] |površina = 54,1 |površina uža = 41,7 |visina = +96 |z. širina = 45.16 |z. dužina = 18.01 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 49891 |stanovništvo uže = 45005 |svetac = Sveti Ivan Nepomuk |dan = [[16. svibnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 35000 Slavonski Brod |pozivni broj = +385 (0)35 |autooznaka = SB |web = {{URL|https://slavonski-brod.hr/}} |bilješke = }} '''Slavonski Brod''' grad je u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smješten je na lijevoj obali rijeke [[Sava|Save]]. Po broju stanovnika drugi je grad u [[Slavonija|Slavoniji]], a šesti u Republici Hrvatskoj.<ref>[https://www.telegram.hr/zivot/najveci-gradovi-u-hrvatskoj-povrsina-stanovnistvo/ Ovo su najveći gradovi u Hrvatskoj, a jedan je površinom veći i od Pariza] Pristupljeno 10. ožujka 2025.</ref> Administrativno je i upravno središte [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavske županije]]. Tijekom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] grad se zvao '''Marsonia''', a od [[1244.]] do [[1945.]]{{ni}} godine '''Brod na Savi'''. == Zemljopis == Slavonski Brod nalazi se na sjevernoj (lijevoj) obali rijeke Save na granici s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. Predstavlja čvorište glavnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Kroz Slavonski Brod prolaze željeznička pruga [[Željeznička pruga Zagreb – Beograd|Paneuropski Koridor X]] i [[autocesta A3]] iz zapadne Europe k Bliskom Istoku, a na rijeci Savi je cestovni most i međunarodni granični prijelaz. Grad je lociran na pola puta između [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a, na južnom rubu Panonske ravnice, između obronaka [[Dilj]]a na sjeveru, i rijeke Save na jugu. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke. Plovni put rijekom Savom koristi se još od doba Rimljana a paralelno s rijekom Savom se kroz slavonsku ravnicu danas pruža i naftovod. == Stanovništvo == Po broju stanovnika Slavonski Brod je osmi u Republici Hrvatskoj i drugi u Istočnoj Hrvatskoj ([[Slavonija i Baranja]]). Do [[1991.]] broj stanovnika se povećavao zahvaljujući snažnom rastu [[Gospodarstvo|gospodarstva]] (metalna industrija [[Đuro Đaković Holding d.d.|''Đuro Đaković'']], [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] kombinat ''Jasinje'', [[drvna industrija]] ''Slavonija'' i ''Oriolik'' i ostalo). '''Demografski podatci''' Podaci 1991.: 57 796 stanovnika, a 2001.: 64 612 stanovnika (od toga 33 727 žena i 30 885 muškaraca). Nakon rata dolazi do porasta zbog velikoga broja prognanika iz [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] te 2005. šire područje grada ima oko 80 000 stanovnika. U gradu ima 59 141 stanovnika, a s onima koji imaju prijavljeno boravište negdje drugdje 60 347 stanovnika. Zajedno s prigradskim naseljima broj stanovnika se penje na 64 612 stanovnika. Slavonski Brod, ako se uzme u obzir uska povezanost sa susjednim naseljima, čini 5. [[Gradovi u Hrvatskoj|aglomeraciju]] Hrvatske (124 349). {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Slavonski Brod |p1857=4015 |p1869=4775 |p1880=5872 |p1890=6940 |p1900=9627 |p1910=13193 |p1921=13729 |p1931=19203 |p1948=20196 |p1953=23116 |p1961=30093 |p1971=40043 |p1981=49153 |p1991=57229 |p2001=64612 |p2011=59141 |p2021=49891 |napomena=Nastao iz stare općine Slavonski Brod. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Slavonski Brod |p1857=2736 |p1869=3362 |p1880=4433 |p1890=4968 |p1900=7532 |p1910=10651 |p1921=11199 |p1931=15827 |p1948=16681 |p1953=21858 |p1961=28810 |p1971=38705 |p1981=47583 |p1991=55683 |p2001=58642 |p2011=53531 |p2021=45005 |napomena=Do 1921. iskazivano pod imenom Brod. Sadrži podatke za bivše naselja Budainka od 1900. do 1948. i Podvinje od 1953. do 1991. U 2001. smanjeno je za područje naselja Podvinje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Naselja i četvrti == [[Datoteka:Vatrogasni dom SB.jpg|mini|Vatrogasni dom]] [[Datoteka:Strojarski fakultet (SB).jpg|mini|Strojarski fakultet]] Područje grada Slavonskog Broda prostire se na površini od 50.14&nbsp;km² što čini 2,47% ukupne površine Brodsko-posavske županije. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, (Narodne novine br.90/92 i 10/97) grad Slavonski Brod je postao administrativno sjedište Brodsko-posavske županije i obuhvaća danas naselja Slavonski Brod, Brodski Varoš i [[Podvinje (Slavonski Brod)|Podvinje]]. Gradske četvrti Slavonskog Broda jesu [[Brodski centar|centar]], [[Plavo Polje]], [[Budainka]], [[Naselje Zrinski-Frankopan|Zrinski Frankopan]], [[Mali Pariz]], [[Naselje Andrija Hebrang]], [[Slavonija 1]], [[Slavonija 2]], [[Brodsko Vinogorje]], kralja Tomislava, [[Brodsko naselje "Livada"|Livada]], Matije Ivanića, [[Marsonija|Marsonia]], [[Bjeliš]], [[Mikrorajon]], [[Brodsko naselje "Kolonija"|Kolonija]], [[Jelas]], Krajiška, [[Lutvinka]], [[Brodski Varoš]], [[Podvinje]], Šestinac i Marinci. == Uprava == Nakon lokalnih izbora (2025.) za gradonačelnika je po 6. put izabran [[Mirko Duspara]] iz Nezavisna lista – Mirko Duspara, a njegova zamjenica ostala je Marina Martić Puača.<ref>[https://www.slavonski-brod.hr/vijesti/15773-mirko-duspara-danas-zapocinje-novi-gradonacelnicki-mandat Mirko Duspara danas započinje novi gradonačelnički mandat] Pristupljeno 5. lipnja 2025.</ref> == Povijest == [[Datoteka:Rimska diploma iz Slavonskog Broda.jpg|mini|''Rimska diploma'' s antičkim nazivom grada]] [[Datoteka:Tlocrt tvrđave Brod 18. st.jpg|mini|Tlocrt Tvrđave iz 18. stoljeća]] [[Datoteka:Article on the Historical Name of Slavonski Brod.png|alt=Članak o imenu grada Slavonski brod iz 1934. god.|mini|Članak o imenu grada Slavonski Brod iz 1934. god.]] Naselja su na ovom dijelu Hrvatske postojala još u prapovijesno doba što je uvjetovano povoljnim geografskim položajem, ugodnom kontinentalnom klimom, plodnim tlom i blizinom rijeke. Grad je dobio ime ''Brod'' koje je isprve simboliziralo mjesto na kojem se dala pregaziti rijeka, a poslije i sredstvo za ostvarivanje istog. Na sjeveroistočnom dijelu grada, na lokalitetu Galovo relativno nedavno otkriveno je bogato nalazište starčevačke kulture iz ranoga [[kameno doba|kamenog doba]]. Osim činjenice, da se radi o najvećem nalazištu iz kamenog doba na području Sjeverne Hrvatske, iznimno je bitno naglasiti da pronađeni materijalni ostaci potvrđuju 8000 godina staro naseljavanje Broda. Znanstvenici procjenjuju da je riječ, ne samo o najstarijim dokazima naseljavanja grada, nego, općenito, i o tragovima najstarijeg naselja u cjelokupnoj Hrvatskoj. Nalazište karakterizira više osobitosti, zbog kojih privlaći pažnju stručnjaka. Jedna od njih je i prvi put u Europi pronađena zemunica za ukop, posebno sagrađena. Ona je ograđena drvenom ogradom sa žrtvenikom i preko 20 kamenih sjekira. Zanimljivi su i ostaci ovdje pronađenih kostura, gdje je jedan pokopan bez glave, dok kod drugog na lubanji nedostaje lice, što znanstvenike upućuje na postojanje kulta lubanje i žrtvene obrede. Prema nalazima s još nekih lokaliteta, stručnjaci smatraju da se na gradskom području vjerojatno nalazilo dosta veliko prapovijesno naselje. Kroz povijest je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, a prva povijesna naseobina na tom mjestu datira iz [[rimljani|rimskih]] vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz tog doba, po imenu '''Marsonia'''. Do danas nije utvrđeno je li [[Marsonia|Marsonija]] bila samo poštanska stanica i prenoćište ili i čitava naseobina. Na poznatoj Peutingerovoj tabli je Marsonija označena kao Marsonie, a u djelu'' Notitia dignitatum'' zapisana je kao ''Auxilia Ascaria Tauruno sive Marsonia''. S problematikom ubikacije Marsonije bavili su se već izdavači [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]]eve [[Geografija (Ptolomej)|Geografije]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. U tom pogledu bilo je različitih mišljenja. Prvi geograf iz 16. stoljeća koji je odredio položaj Marsonie na lokalitetu Broda bio je [[Abraham Ortelius]], koji je u svom atlasu ''[[Theatrum orbis terrarum]]'' ([[Antwerpen]] 1590) objavio kartu na kojoj je pokušao rekonstruirati i ubicirati sve antičke nazive panonskih i [[iliri|ilirskih]] naselja. On je Marsoniju smjestio na Savi upravo tamo gdje se danas nalazi Brod. Na već spomenutoj Peutingerovoj tabli se najbolje vidi da je Marsonija ležala neposredno uz rijeku Savu, na mjestu gdje je rimska cesta prelazila preko spomenute rijeke. Od naših stručnjaka prvi koji je utvrdio da je Marsonija (originalno MARSVNNIA) bila na lokaciji Broda bio [[Matija Petar Katančić]]. Nakon toga, ova je činjenica opće prihvaćena u znanosti. Nakon Marsonije na lokacija grada su se nastanili Slaveni u [[6. stoljeće|6. stoljeću nove ere]]. Samo ime grada se prvi puta spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] [[1224.]] godine. Kroz kasni [[srednji vijek]] i glavninu novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj krajini, seriji utvrđenja na granici [[Austrija|Austrije]] s [[Tursko carstvo|Turskim carstvom]]. Utjecaj Turaka na ovom prostoru je dominantan sve do kraja [[17. stoljeće|17. stoljeća]] kada se situacija mijenja osvajanjem teritorija od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] monarhije. Osim obrambene uloge, u gradu se u to vrijem razvijaju i sitni obrt i trgovina, a od najranijeg doba duhovnu službu vrše [[Franjevci]] pod čijim utjecajem se razvijaju prosvjeta i kultura. Od [[1244.]] do [[1945.]]{{ni}} godine grad nosi ime '''Brod na Savi'''. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Zbog naglog gospodarskog razvitka dvadesete godine 20. stoljeća se nazivaju ''zlatnim dobom Broda''. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] grad mijenja ime iz Brod na Savi u '''Slavonski Brod'''. === Drugi svjetski rat === Grad je teško stradao u nemilosrdnim savezničkim razaranjima [[1945.]] godine. Slavonski Brod (za NDH se zvao ''Brod na Savi'') je bio vrlo važan kao strateško i prometno mjesto za [[NDH]] i [[Osovinske sile]]. Od hrvatskih gradova samo je [[Zadar]] toliko stradao u završnim akcijama Saveznika. Više od 80% građevina je bilo uništeno u savezničkim bombardiranjima pri čemu su uništene i građevine iz vremena [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] od iznimne kulturno – povijesne i urbanističke vrijednosti.<ref>Studenti.math.hr - [http://web.studenti.math.hr/~mmaric43/ Slavonski Brod]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Domovinski rat === [[Datoteka:Spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Spomenik poginulim braniteljima u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] s područja bivše općine Slavonski Brod.]] {{Glavni|Stradavanje djece u Slavonskom Brodu}} Teška ga je sudbina zadesila za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] za osamostaljenje Republike Hrvatske, kada je pretrpio strahovita razaranja iz susjedne Bosne i Hercegovine od strane [[JNA]]. Slavonski Brod je bio vrlo važan i srpskom agresoru zbog svog geopolitičkog položaja. Po nekim stručnjacima Brod je drugi najteže stradali hrvatski grad poslije [[Vukovar]]a. U prosjeku je dnevno samo u Slavonskom Brodu kao posljedica velikosrpske agresije ginulo petero ljudi.<ref name="ISP">[http://www.isp.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=467&Itemid=31 Hrv. institut za povijest] Hrvatski institut za povijest - Predstavljena knjiga prof. dr-a Mirka Valentića Rat protiv Hrvatske 1991.- 1995., 8. lipnja 2010., govor povjesničara Mate Artukovića</ref> U napadima je ukupno ubijeno 29-ero djece. Poznat je velikosrpski teroristički topnički napad od [[16. srpnja]] 1991., kad su bosanski Srbi granatom pogodili slavonskobrodski [[izbjeglice|izbjeglički]] centar, pri čemu su ubili 12 osoba, a 60-ak ranili.<ref>[http://www.hic.hr/dom/434/dom23.htm HIC] Dom i svijet br.434 - Na današnji dan</ref> Pri gotovo svakodnevnom granatiranju Slavonskog Broda od neprijateljskih granata stradale su 182 osobe od kojih je 28-ro djece.<ref>[http://www.sbonline.net/grad-slavonski-brod/povijest/slavonski-brod-u-domovinskom-ratu Slavonski Brod u Domovinskom ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100619051905/http://www.sbonline.net/grad-slavonski-brod/povijest/slavonski-brod-u-domovinskom-ratu |date=19. lipnja 2010. }} - Željko Mužević</ref> Od svibnja 1992. do 1995. ranjeno je 969 hrvatske djece. Uglavnom su uzroci ranjavanja bile eksplozije ili prostrijeli za vrijeme topničkog ili zračnog napada. Među djecom ima 90 teških invalida.<ref>[http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/501/490w] Marina Ajduković - Djeca rata u Hrvatskoj</ref> Zanimljivo je da je rat u Slavonskom Brodu trajao u vrijeme kada nisu postojale vojne akcije JNA u drugim gradovima istočne Hrvatske. Grad se tijekom poratnih '90-ih postupno oporavljao i obnavljao te nastojao dobro povezati, gospodarski i prometno s ostalim dijelovima Hrvatske što je uvijek bilo primarno za Brod, a i radilo se na obnavljanju industrijskih pogona, koji su svojevremeno zapošljavali većinu stanovnika. Slavonski Brod i okolica su dali obol u obrani i oslobađanju i drugih dijelova Hrvatske. U [[Operacija Maslenica|operaciji Maslenica]] su podnijeli veliki teret, braneći tek oslobođeni Kašić, ključno mjesto za obranu Zadra. U samo jednoj noći (1. na 2. veljače) su u području sela [[Kašić]]a ili njegove okolice poginula 23 pripadnika brodske 3. bojne ''Kobre'' iz sastava [[3. gardijska brigada "Kune"|3. gardijske brigade ''Kune'']].<ref>Petar Vulić: Operacija Maslenica - bitka svih bitaka (3): Bez Domovinskog rata ne bi bilo ni Hrvatske, [[Fokus (časopis)|Fokus]], Zagreb, br.458/2009., 20. veljače 2009. str. 25</ref><ref>[http://www.sbiportal.hr/slavonski-brod/120/vijest/3138.html SB portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100128211425/http://www.sbiportal.hr/slavonski-brod/120/vijest/3138.html |date=28. siječnja 2010. }} Kašić noćas ne smije pasti, 22. siječnja 2010., pristupljeno 17. travnja 2010.</ref> === Danas === Danas je Slavonski Brod prometni grad na auto-cesti koja povezuje [[Središnja Europa|Središnju Europu]] s [[Mala Azija|Malom Azijom]]. Kao administrativni centar Županije i industrijski centar, Slavonski Brod i dalje raste i razvija se, pogotovo u posljednjih desetak godina.Iako se naglasak razvitka u posljednje vrijeme stavlja u razvijanje turizma i uslužnih djelatnosti,Brod je uvijek bio i uvijek će biti industrijski grad i njegova budućnost je upravo u tom sektoru te je potrebna daljna modernizacija brodskih tvornica i industrije. == Gospodarstvo == ====Industrija==== Slavonski Brod ima razvijenu industriju, iako je ona zbog rata i lošeg prijelaza iz planskog gospodarstva u [[kapitalizam|kapitalističko]] tržišno gospodarstvo opadalo niz godina. Početkom [[2000-ih]] stanje u gospodarstvu na području Grada Slavonskoga Broda ide na bolje. Najpoznatija tvrtka je brodski holding [[Đuro Đaković Holding d.d.|''Đuro Đaković'']] koji je u svojim zlatnim vremenima, posebno tijekom [[1970-ih]] i [[1980-ih]], zapošljavao između 11.000 i 13.000 radnika. Proizvodi ove tvrtke su: željeznička vozila, industrijska postrojenja, poljoprivredni strojevi, mostovi, auto dijelovi, borbena vozila i njihovo održavanje poput tenka [[M-95 Degman|Degman]], vozila [[Patria AMV]], [[M2 Bradley]] i drugi. Osim Đure Đakovića, u gradu djeluju ili su djelovale brojne druge značajne tvrtke poput: Andritz TEP, Basch-Mont, Brod-plin, Simplex, Slavonija DI, Vindon, Hidromont, Kožul, PZC Brod, Rio-pak i druge. ====Poljoprivreda==== Važna je i [[poljoprivreda]] i uzgoj [[voće|voća]], a dobro se razvija i [[prehrambena industrija]], upravo idealna za ovo područje. Brodski kraj poznat je po proizvodnji iznimno kvalitetnih vrsta vina. Na području grada postoji nekoliko vrlo uspješnih proizvođača vina, koji svoje proizvode i izvoze. ====Promet==== [[Promet]] je uvijek bila važna stavka brodskog gospodarstva i od [[Rimsko Carstvo|rimskih vremena]], pa tako i danas. Kroz Brod prolazi važna Hrvatska [[autocesta]] ([[Autocesta A3|A3]]) [[Zagreb]] – Slavonski Brod – [[Beograd]]. Također [[Luka Slavonski Brod|Luka Brod]] je druga najvažnija riječna luka u državi (u izgradnji je suvremena lučka infrastruktura s predviđenim godišnjim kapacitetom od 1.500.000 tona). 15&nbsp;km istočno od centra Broda nalazi se autocesta [[Autocesta A5|A5]] (''Slavonika'') koja leži na međunarodnom tranzitnom pravcu [[Europski pravac E73|Koridor 5c]], koji povezivava [[Srednja Europa|srednju Europu]] i [[Slavonija|Slavoniju]] s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] te obalom [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Šira prigradska zona grada jedno je od najvećih cestovnih čvorišta u Hrvatskoj, s obzirom na već postojeću autocestu A3. Trenutno se gradi novi autobusni kolodvor koji je po broju prometa treći u Hrvatskoj. Prometni položaj prati i dobra ponuda za punjenje vozila pa tako u gradu postoji nekoliko punionica za električna vozila, a jedno od njih je od poznate američke tvrtke [[Tesla (tvrtka)|Tesla]]. Punionica stlačenog prirodnog plina (eng. ''CNG'') izgrađena je [[2021.]] te je prva u Hrvatskoj bez posade s automatskom naplatom i jedina od Zagreba do Beograda. Danas u Hrvatskoj postoji ukupno pet punionice od čega su tri za javne namjene.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/u-slavonskom-brodu-prva-hrvatska-samoposluzna-punionica-prirodnog-plina-15113481 U Slavonskom Brodu prva hrvatska samoposlužna punionica prirodnog plina]</ref> ====Uslužne djelatnosti==== Uslužne djelatnosti jedan su od vrlo važnih čimbenika u gradu, a posebno turizam. U Slavonskom Brodu se nalazi [[Spomenik kulture|spomenik nulte kategorije]] ''Brodska tvrđava'', koja je inače najveći i najvažniji fortifikacijski spomenik kontinentalne Hrvatske, osim toga u Brodu postoje još mnoge građevine i manifestacije koje u zadnje vrijeme privlače posjetitelje. Jedna od tih zanimljivosti je i površinom najveći gradski trg u Hrvatskoj, [[Trg Ivane Brlić-Mažuranić]], ujedno i jedan od najljepših u državi, koji svojim južnim dijelom izlazi na rijeku [[Sava|Savu]] na koju se pruža izvanredan pogled. [[Datoteka:Brlić palača.jpg|mini|Palača obitelji Brlić]] Tu se nalazi i kuća [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]], svjetski proslavljene [[Književnica|spisateljice]] za djecu, kojoj trg i duguje svoje ime. Na njemu se tijekom godine održavaju mnogobrojne kulturne manifestacije, koje privlače pažnju, a obiluje i mnoštvom različitih sadržaja, kao što su [[galerije]], knjižare, kavane, noćni klubovi, različite trgovine. Zbog svega navedenoga predstavlja centar društvenih događanja u gradu i odlično mjesto za dobar provod. U neposrednoj blizini trga nalazi se i najveće i najuređenije gradsko šetalište uz rijeku u državi, poznat kao popularni [[Brodski kej|''brodski Kej'']]. Kao niti jedan drugi grad na Savi, Brod i njegovi građani, živi zajedno sa svojom rijekom. ==== Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda ==== Razvojna agencija<ref name="ra-sb">[https://ra-sb.hr/ Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda]</ref> osnovana je 14. ožujka 2008, a s radom je započela 30. lipnja 2008. Osnivač Društva je Grad Slavonski Brod, koji je Razvojnu agenciju osnovao zbog rastućih potreba kvalitetne pripreme projekata za kandidiranje prema [[Državni proračun|državnom proračunu]] te prema fondovima [[Europska unija|Europske unije]]. Također uloga agencije je stručno osposobljavanje i izobrazba u poduzetništvu. Uz pripremanje i izradu projekata, Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda bavi se i organiziranjem sajmova te je bila izvršni organizator tradicionalnog 13. [[Katarinski sajam|Katarinskog sajma]] obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, koji se održao od 24. – 28.11.2008. godine na prostoru [[Tvrđava Brod|Tvrđave Brod]]. == Spomenici i znamenitosti == <!-- da odvojimo ovo u pokoji novi clanak ? --> === Tvrđava Vukovac === {{glavni|Tvrđava Vukovac u Slavonskom Brodu}} [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду2.jpg|mini|Plan stare brodske utvrde iz 1715.]] Starija, bivša, srednjovjekovna utvrda u Brodu, od naroda je nazivana [[Tvrđava Vukovac u Slavonskom Brodu|Vukovac]]. Izgranjom nove, ova gubi obrambenu ulogu, postaje karantena, a kasnije i propada. === Tvrđava Brod === {{glavni|Tvrđava Brod}}[[Datoteka:Tvrđava Brod (Brod Fortress, Slavonski Brod, Croatia).jpg|mini|Tvrđava Brod]]Po svojim dimenzijama, ova utvrda, spada među najveće takve objekte u Hrvatskoj (i u Europi), pa je usporediva i s [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovom palačom]], čiji je sjeverni pandan. Brodska tvrđava je inače najveći spomenik kontinentalne Hrvatske, a ujedno je i spomenik nulte kategorije. Građena je u vremenu od [[1715.]] do [[1780.]] godine i bila je važna pogranična tvrđava na rijeci Savi. U njezinom središtu nalazi se oktogonalna kapelica sv. Ane. === Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva === {{glavni|Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu}} [[Datoteka:Samostan dvorište.jpg|lijevo|mini|Dvorište samostana]] Godine 1694. sagrađen je drveni [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu|franjevački samostan]] koji je služio potrebama zajedničkog redovničkog života. Kamen temeljac za novi zidani samostan, na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun [[Trenk]], zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni trakt samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni trakt, potom istočni (1768-1770). Iznad krova samostanskog sjevernog hodnika postavljen je sat koji je kao i sunčani ocrtani sat izradio Aleksa Schotz. Brodski franjevci ne samo da su vršili duhovnu službu nego su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu i otvaranjem škole 1709.godine postaju njeni prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, o čemu svjedoči i njihova iznimno bogata knjižnica, u kojoj se čuvaju neke od najvrednijih i najstarijih knjiga u Hrvatskoj. Franjevački samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezentativnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske. Spomenik je nulte kategorije. === Svetište Gospe od Brze Pomoći === Svakoga osmoga u mjesecu brojni vjernici hodočaste u svetište Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://zupa-gospe-brze-pomoci.hr/svetiste/hodocasnicki-dani-prikaz.php?IDhodocasnicki_dani=5 |title=Svetište Gospe Brze Pomoći - Slavonski Brod - Hodočasnički dani Gospi Brze Pomoći |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304201512/http://zupa-gospe-brze-pomoci.hr/svetiste/hodocasnicki-dani-prikaz.php?IDhodocasnicki_dani=5 |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=6. svibnja 2015.}}</ref><ref>(IKA): [http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=169490 Relikvije bl. Stepinca na hodočasničkom danu Gospi Brze Pomoći], IKA - najave: 8. svibnja 2015., IKA N - 169490/5</ref> === Trg Ivane Brlić-Mažuranić === [[Datoteka:Kip Ivane Brlić Mažuranić.jpg|mini|Spomenik Ivani Brlić-Mažuranić]] Glavni gradski trg nosi ime po poznatoj spisateljici Ivani Brlić-Mažuranić. Trg Ivane Brlić-Mažuranić ili Korzo površinom je među najvećim trgovima u Hrvatskoj. Na njemu se nalazi niz palača među kojima je i palača obitelji Brlić. Na trgu se nalazi kip Ivane Brlić-Mažuranić, likovno-umjetnički salon Becić i brončane ploče uspješnim sportašima Veniu Losertu, Mariju Mandžukiću, Ivici Oliću i Ivanu Rakitiću. === 3D Slika === [[Datoteka:3D slika.jpg|mini]] 3D Slika u Slavonskom Brodu djelo je 3D umjetnika, Brođanina, Filipa Mrvelja. Nastala je 2011. godine na prostoru nekadašnjeg Malog gradskog kupališta, a njezina površina iznosi 1300 m². U trenutku nastanka bila je najveća takva slika u svijetu. === Splavarska ulica === {{glavni|Splavarska ulica}} [[Datoteka:Splavarska.jpg|mini|Splavarska]] [[Splavarska ulica]] u Slavonskom Brodu jedina je takva u Hrvatskoj. Čini je osamdesetak splavi poredanih jedan do drugog na rijeci Savi, od centra grada do gradskog kupališta ''Poloj''. === Gradsko kupalište ''Poloj'' === {{glavni|ŠRC Poloj}}[[Datoteka:Poloj Slavonski Brod.jpg|mini|Poloj]][[ŠRC Poloj|Gradsko kupalište ''Poloj'']], pješčana je plaža smještena 2.5&nbsp;km od gradskih bazena na rijeci Savi. Jedna je od najljepših riječnih plaža u Europi, a na njoj svake godine spas od ljetnih vrućina traže tisuće Brođana. Osim plaže ovdje se nalazi i sportsko rekreacijski centar koji sadržava košarkaško, odbojkaško i nogometno igralište, stolove za stolni tenis, podlogu za šah i teren za badminton. Svake godine na ''Poloju'' se organiziraju brojna događanja kao što su Motorijada i Pečenkijada. === Šetnica uz Savu === {{glavni|Brodski kej}}[[Datoteka:Šetnica uz rijeku Savu u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Šetnica uz rijeku Savu]][[Brodski kej|Šetnica uz rijeku Savu]] ili popularno brodski Kej jedna je od najdužih i najljepših šetališta uz rijeke u Hrvatskoj. Njezina duljina iznosi 2,5&nbsp;km i prostire se od ušća rijeke [[Mrsunja|Mrsunje]] u Savu do gradskih bazena.<ref>{{Citiranje weba|title=I ovaj će slavonski grad dobiti svoju šetnicu|url=https://plusportal.hr/gospodarstvo/i_ovaj_ce_slavonski_grad_dobiti_svoju_setnicu-22340|access-date=2023-05-13|website=plusportal.hr|language=hr}}</ref> Prilikom izgradnje novih 600 m pronađeni su brojni arheološki ostatci. Na šetnicu se nastavlja šetalište koje prati Savu Splavarskom ulicom skroz do ''Poloja'' čime se dobiva 5,5&nbsp;km (od Savskog mosta 8,5&nbsp;km) dugo neprekinuto šetalište u kojem uživaju brojni Brođani. Šetnica je ukrašena brojnim grafitima, a tu se nalazi i kip Potjeha lika iz Ivanine bajke ''Kako je potjeh tražio istinu''. === Crkva svetog Antuna Padovanskog u Podvinju === [[Datoteka:Crkva sv. Antun Padovanskog u Podvinju.jpg|mini|Crkva u Podvinju]]Jedna od najljepših crkava u Slavonskom Brodu svakako je župna crkva župe sv. Antuna Padovanskog smještena u naselju Podvinje na obroncima Dilj gore. Uz crkvu nalazi se kip sv. Antuna i park. Svake godine brojni Brođani, ali i vjernici iz okolnih krajeva posjećuju župu, dana 13. lipnja kako bi prisustvovali najvećoj kirvajskoj proslavi u gradu. === Kulturno-povijesna cjelina Slavonskog Broda === [[Datoteka:Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu]] [[Datoteka:Neoklasicistička palača u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Neoklasicistička palača u Ulici Petra Krešimira IV.]] Slavonski Brod grad je bogate povijesti. U njegovu centru, ali i ostalim dijelovima nalazi se pregršt brojnih povijesnih, kulturnih i arhitektonskih spomenika. Upravo iz tog razloga Ministarstvo kulture stavilo je povijesno urbanu cjelinu Slavonski Brod pod zaštitu. Na prostoru pod zaštitom mogu se vidjeti brojne barokne, secesijske i klasicističke građevine. === Industrijski park === [[Datoteka:Industrijski park u Slavonskom Brodu 3.jpg|mini|Industrijski park u Slavonskom Brodu]]Nalazi se u kontaktnoj zoni tvrđave Brod, u Ulici Hanibala Lucića. U parku su postavljeni vozila i mehanizacija proizvedeni u tvornici „Đuro Đaković“. === Ostale znamenitosti === '''Zgrada Državnog arhiva u Slavonskom Brodu''' [[Datoteka:Državni arhiv u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Zgrada Državnog arhiva u Slavonskom Brodu]] Zgrada Državnog arhiva u Sl. Brodu smještena je u ulici Augusta Cesarca i 12.siječnja 1989. proglašena je spomenikom kulture. Zgrada je izgrađena 1910. u duhu secesije. '''Sportska dvorana Vijuš''' Višenamjenska [[športska dvorana Vijuš]], kapaciteta 2.150 gledatelja, otvorena je 27. studenog 2009., nakon 20 godina gradnje. '''Vatrogasni penjački toranj'''[[Datoteka:Penjački toranj, Slavonski Brod.jpg|mini|alt=]] Građen je od 1903. do 1904. godine od strane Odbora brodskog vatrogasnog društva. Koristeći vodu iz Save služio je za potrebe gašenja požara, polijevanje i čišćenje gradskih ulica. Obnovljen je i osvjetljen 2003. godine. Zgrada '''Hrvatskog doma''' otvorenog 1925. godine [[Datoteka:Klepetan Slavonski Brod.jpg|mini|Maketa Klepetana]] U spomen na najpoznatiju ljubavnu priču grada Slavonskog Broda, onu između roda [[Malena i Klepetan|Malene i Klepetana]] u naselju Slavonija II nalazi se '''maketa Klepetana'''. '''Spomenik poginuloj djeci''' [[Datoteka:Spomenik poginuloj djeci u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Spomenik ''Prekinuto djetinjstvo'']] U Brodskom Vinogorju na obroncima Dilj gore nalazi se '''planinarski dom ''Đuro Pilar'''''. '''Most na Savi''' '''''Đurin'' most'''[[Datoteka:Đurin most u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Pješački most izrađen za potrebe radnika Đure Đakovića, Autor idejnog arhitektonskog rješenja je Duško Medaković, dipl.ing.arh.]]Pješački most napravljen iznad pruge za potrebe radnika u tvornici Đuro Đaković. U vrijeme zlatnog doba Đure Đakovića, kada je u njegovim pogonima radilo oko 20 000 ljudi, most su svakodnevno koristili deseci tisuća radnika i ljudi. S obzirom na velik protok ljudi u kratkom razdoblju (kada završava jedna i počinje druga smjena) ovaj most pripada skupini velikih inženjerskih rješenja. Posebnu važnost daje mu činjenica da su ga projektirali brodski inženjeri. Autor idejnog arhitektonskog rješenja je Duško Medaković, dipl.ing.arh. '''Vatrogasni dom''' Izgradnja zgrade vatrogasnog doma u Slavonskom Brodu završena je 1900. godine. Nalazi se odmah uz samostan. Jedna je od najpoznatijih brodskih znamenitosti. [[Datoteka:Vatrogasni dom u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Zgrada vatrogasnog doma u Slavonskom Brodu]] '''Kip prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu''' [[Datoteka:Kip prvog hrvatskog predsjednika u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Spomenik Franji Tuđmanu]] Smješten je na Trgu dr. Franje Tuđmana, sjeverno od Korza, ispred hotela Park. Spomenik je svečano otkriven 10. prosinca 2006. '''Spomenik tisućitoj godišnjici osnutka [[Hrvatsko kraljevstvo|Hrvatskoga kraljevstva]]''' [[Datoteka:Spomenik Hrvatskom kraljevstvu u Slavonskom Brodu.jpg|mini|upright|Spomenik postavljen u spomen na [[Proslava tisućite godišnjice Hrvatskog Kraljevstva|tisućitu obljetnicu osnutka Hrvatskog kraljevstva]]]] Spomenik su 1925. godine postavili žitelji tadašnje općine Podvinje. Nalazi se u parku pokraj crkve sv. Antuna Padovanskog. == Brodski centar == Brodski centar dio je grada Slavonskog Broda i [[središte]] je kulture i okupljanja brođana i njihovih gostiju. Tu se nalazi stari [[Brod]], sa zgradama iz doba Austro-Ugraske, crkve i državne [[institucije]]. [[Sudovi]], sjedište [[Županije]], gradsko poglavarstvo i velika Brodska Tvrđa sastavni su dio Centra. U središtu grada je i smješteno Brodsko korzo, najveći [[trg]] u Hrvatskoj, a [[2006.]] dobitnik nagrade za najljepši trg u Hrvatskoj. U centru je i Starčevićeva ulica (među brođanima popularno zvana "Pijana"), popularna po noćnim klubovima i kao mjesto za dobar šoping. [[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu]] smješten je u samom centru. Gimnazije i osnovne škole,te mnogobrojni vrtići su također smješteni u centru. [[Tvrđava Brod]] je vrlo blizu glavnog brodskog trga te se u budućnosti planira da se tvrđava uklopi zajedno s trgom u jedinstveno mjesto svih okupljanja u Slavonskom Brodu. == Obrazovanje == Početkom rada [[Sveučilište u Slavonskom Brodu|Sveučilišta]] u kolovozu 2020. godine grad Slavonski Brod postaje sveučilišni grad. Sveučilište nastaje spajanjem [[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu|Strojarskog fakulteta]], Učiteljskog fakultet [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Osijek]] – dislocirani studij Slavonski Brod i Veleučilišta (VUSB) koje je osnova još u listopadu 2006. godine. Danas u Slavonskom Brodu postoji osam srednjih škola, trinaest osnovnih škola i jedna osnovna i srednja glazbena škola. Od ustanova predškolskog odgoja, u gradu postoji trinaest dječjih vrtića, centar za rehabilitaciju i odgoj djece s teškoćama u razvoju i jedna glazbeno-jezična radionica. Stopa nepismenosti u Slavonskom Brodu zanemarivo je niska u odnosu na cjelokupno stanovništvo, a najveći je broj nepismenih u starijim dobnim skupinama što se može povezati s drugačijim uvjetima života i obrazovanja u ranijim vremenima. S druge strane, obrazovani dio stanovništva najviše čini ono koje završava osnovne i srednje škole, a manjim dijelom više škole i fakultete. Ali, taj se trend u zadnje vrijeme počinje značajno mijenjati, zbog sve viših zahtjeva, što ih postavlja tržište rada po pitanju odgovarajuće naobrazbe pojedinaca. S obzirom na to da je stopa nataliteta u opadanju, sve manji broj djece se upisuje u osnovne škole. Ipak, po spolnoj strukturi jednak se broj dječaka i djevojčica upisuje u osnovnu školu, dok pri upisu u srednju školu broj djevojčica koje upisuju gimnaziju je gotovo dvostruko veći od dječaka, dok je omjer isti, ali u korist dječaka pri upisu u obrtničke škole. Pri upisu u više i visoke škole razlike nisu značajne. Možda bi još bilo zanimljivo spomenuti da dvostuko više muškaraca stječe doktorsku titulu po završetku poslijediplomskog studija. Prema podatcima [[Državni zavod za statistiku|Državnog zavoda za statistiku]] o broju djece u vrtićima i školama grad Slavonski Brod je jedan od gradova koji bilježi najveći porast novih mališana u dječjim vrtićima. Uspoređujući s podatcima broja upisane djece u dječjim vrtićima u 2017./2018. godini (ukupno 1637 djece), u 2018./2019. godini Slavonski Brod ima čak 103 djeteta više upisana u dječje vrtiće (ukupno 1740 djece).<ref>[https://www.slavonski-brod.hr/index.php/ostale-vijesti/10776-slavonski-brod-medu-najboljim-gradovima-u-hrvatskoj] Pristupljeno 4. rujna 2020.</ref> '''Osnovnoškolske ustanove u Slavonskom Brodu''' *OŠ Ivan Goran Kovačić Slavonski Brod *OŠ Antun Mihanović Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u naselju Mali Pariz) *OŠ Hugo Badalić Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u naselju Jelas) *OŠ Đuro Pilar Slavonski Brod *OŠ Blaž Tadijanović Slavonski Brod *OŠ Bogoslav Šulek Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u selu [[Vranovci]]) *OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u selu [[Rušćica]]) *OŠ Ivana Brlić-Mažuranić Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u naselju Brodski Varoš) *OŠ Milan Amruš Slavonski Brod *OŠ Dragutin Tadijanović Slavonski Brod *Osnovna glazbena škola Ivana Zajca Slavonski Brod *Katolička OŠ Andrije Živkovića u Slavonskom Brodu '''Srednjoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:''' [[Datoteka:Klasična gimnazija SB.jpg|mini|'''Klasična gimnazija''' fra Marijana Lanosovića]] * Gimnazija ''Matija Mesić'' Slavonski Brod (nastava se održava po programima jezične, opće, prirodnoslovne i prirodoslovno-matematičke gimnazije) * Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti (nastava se održava po programima klasične i sportske gimnazije) * Tehnička škola Slavonski Brod * Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod * Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod * Srednja medicinska škola Slavonski Brod * Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod * Obrtničko-tehnička škola Slavonski Brod * SŠ Ivana Zajca (srednja glazbena škola) '''Učilišta:''' * Pučko otvoreno učilište Brod * Pučko otvoreno učilište Libar '''Visokoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:''' * [[Sveučilište u Slavonskom Brodu]] ** [[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu|Strojarski fakultet]] **Odjel društveno-humanističkih znanosti **Tehnički odjel **Biotehnički odjel '''Studentski smještaj''' * Studentski dom u Slavonskom Brodu '''Dječji vrtići''' * Dječji vrtić ''Gita'' * Dječji vrtić ''Hlapić'' * Dječji vrtić ''Kosjenka'' * Dječji vrtić ''Lira'' * Dječji vrtić ''Maslačak'' * Dječji vrtić ''Pčelica'' * Dječji vrtić ''Potjeh'' * Dječji vrtić ''Radost'' * Dječji vrtić ''Rutvica'' * Dječji vrtić ''Seka i Braco'' * Dječji vrtić ''Stribor'' * Dječji vrtić ''Trnoružica'' * Dječji vrtić ''Tintilinić'' * Dječji vrtić ''Toporko'' * Sportski dječji vrtić ''Palunko'' * Dječji vrtić i centar za rehabilitizaciju djece s teškoćama u razvoju ''Zlatni cekin'' [[Kruh sv. Ante|Kruha sv. Ante]] * Glazbeno-jezična radionica Fantazija == Poznate osobe == {{div col|}} * [[Mario Mandžukić]] – nogometaš * [[Ivana Brlić-Mažuranić]] – spisateljica, provela je velik dio života u Slavonskom Brodu. * [[Mia Čorak Slavenska]] – prva hrvatska primabalerina svjetskoga glasa ([[HNK]], [[Metropolitan Opera|Metropolitan]], [[Teatro alla Scala|Scala]]) * [[Dragutin Tadijanović]] – poznati pjesnik * [[Vladimir Becić]] – poznati hrv. slikar * [[Andrija Štampar]] – međunarodno priznati zdravstveni djelatnik * [[Matija Mesić]] – prvi rektor zagrebačkoga sveučilišta, povjesničar, rimokatolički svećenik * [[Josip Stadler]] – prvi sarajevski nadbiskup * [[Tomo Skalica]] – prvi Hrvat koji je oplovio svijet (prije Ive Visina!) * [[Milan Amruš]] – liječnik i političar, zagrebački gradonačelnik * [[Vjekoslav Klaić]] – jedan od najpoznatijih povjesničara * [[Hugo Badalić]] – poznati pjesnik * [[Andrija Torquat Brlić]] – političar i publicist * [[Mijo pl. Filipović]] – utemeljitelj Zagrebačkog Zoološkog vrta * [[Krešimir Blažević]] – osnivač [[zagreb]]ačkog rock sastava "[[Animatori]]" * [[Marko Kutlić]] – pjevač * [[Svetozar Rittig]] – rimokatolički svećenik, teolog, akademik i politčar * [[Branko Ružić]] – jedan od prvaka hrv. suvremene umjetnosti * [[Davorin Bazjanac]] – međunarodno priznati pionir strojarstva * [[Vasil Antipov]] – slikar * [[Đurđa Vilagoš]] – poznata hrvatska slikarica * [[Rudolf Abramović]] – legendarni svestrani športaš<ref>[http://www.brodportal.hr/m/clanak/rukomet-je-moja-najveca-ljubav-808 Brod Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170425121648/http://www.brodportal.hr/m/clanak/rukomet-je-moja-najveca-ljubav-808 |date=25. travnja 2017. }} Krešimir Grčević: ''Rukometaš koji je izumio "cepelin"'', 26. ožujka 2013. (pristupljeno 24. travnja 2017.)</ref> * [[Kornelija Kvesić]] – hrvatska košarkašica * [[Ana Titlić]] – hrvatska rukometašica * [[Hilde Krahl]] – austrijska glumica * [[Zvonimir Toldi]] – poznati hrvatski etnolog * [[Silvije Tomašević]] – novinar * [[Đuro Đaković]] – istaknuti član KPJ * [[Dragutin Barić (glazbenik)|Dragutin Barić]] – rock glazbenik * [[Dragutin Horkić]] – književnik * [[Zdravko Tomac]] – političar * [[Ivica Račan]] – političar * [[Krunoslav Kern]] – slikar * [[Zdravko Ćosić]] – slikar * [[Stjepan Vladimir Letinić]] – pjesnik * [[Ivica Šmit]] – novinar * [[Predrag Goll]] – slikar * [[Zdenko Runjić]] – skladatelj * [[Antun Milović]] – političar * [[Venio Losert]] – rukometaš * [[Iva Ciglar]] – košarkašica * [[Jelena Ivezić]] – košarkašica * [[Irena Kolesar]] – glumica * [[Davorin Komljenović]] – šahovski velemajstor * [[Branko Radičević]] – pjesnik * [[Marko Kern]] – poznati slikar * [[Radovan Delalle]] – arhitekt * [[Andrija Mutafelija]] – nogometaš * [[Zoran Šprajc]] – poznati voditelj * [[Josip Relković]] – pjesnik i svećenik * [[Ivanka Brađašević]] – hrv. književnica * [[Milan Kerdić]] – novinar, pravnik i političar * [[Ignjat Brlić]] – odvjetnik * [[Vatroslav Brlić]] – odvjetnik * [[Ivo Čupar]] – stomatolog i akademik HAZU * [[Mario Penzar]] – orguljaš * [[Davor Garić]] – glumac * [[Ivica Zubak]] – filmski redatelj * [[Vlado Bašić]] – pjevač * [[Marko Majstorović (svećenik)|Marko Majstorović]] – katolički svećenik, monsinjor, župnik * [[Rupert Rozmarić]] – katolički svećenik, franjevac * [[Mladen Kruljac]] – hrvatski general * [[Ante Prkačin]] – političar i poduzetnik * [[Zdravko Marić]] – političar i bivši ministar financija {{div col end}} == Kultura == 2017. godine bio je domaćin 4. Svjetskih umjetničkih igara.<ref>https://prigorski.hr/pocele-4-svjetske-umjetnicke-igre/</ref> {{col-begin}} {{col-break}} '''Kazališta''' * Dječje Kazalište ''Ivana Brlić Mazuranić'' * Kazališno koncertna dvorana ''Ivana Brlić Mažuranić'' Slavonski Brod '''Knjižnice''' * Gradska knjižnica Slavonski Brod * Knjižnica franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu '''Muzeji''' * [[Muzej Brodskog Posavlja]] * [[Muzej tambure]] * Kuća Ivane Brlić-Mažuranić * Spomen-dom Dragutina Tadijanovića * Lovački muzej '''Galerije''' * [[Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda]] ** Galerija ''Ružić i suvremenici'' * Atelier – Unikat * Atelier – Aurel * Galerija i antikvarijat Balen * Galerija Kutuzović * Likovni salon ''Vladimir Becić'' {{col-break}} '''Ustanove''' * Državni arhiv * Institut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje * Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu '''Manifestacije''' * Brodsko kolo – smotra folklora Brodsko-posavske županije * [[Brodsko glazbeno ljeto]] * Gloria Festung Brod – multimedijski je spektakl u prostoru Tvrđave. * Likovna kolonija Sava * Likovna kolonija Slavonija * U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić * x-k.e.r.u.b. music festival * Tadijine jedseni <ref>[https://magazin.hrt.hr/673022/pocele-tadijine-jeseni ''Počele Tadijine jeseni''] HRT. 2. studenoga 2020. Pristupljeno 3. studenoga 2020.</ref> {{col-end}} == Mediji == {{col-begin}} {{col-break}} '''Novine''' * Posavska Hrvatska * Brodski vjesnik '''Radio''' * Radio Brod * Radio Slavonija * Radio Tehničke škole (ukinut) * Radio 92 '''Televizijske postaje''' * Slavonskobrodska televizija * HTV (dopisništvo) {{col-break}} '''Portali''' * www.brodportal.hr * www.sbperiskop.net * www.sbplus.hr * www.sbonline.net * www.slavonskibrod.net * www.ebrod.net * www.035portal.hr * www.sbpozitivno.com {{col-end}} == Sport == Najpopularniji športovi su [[nogomet]] i [[košarka]]. Brođani su dali zavidne rezultate u tim športovima kao i u mnogim drugima, poglavito [[boks]], akrobatski rock 'n' roll, [[tenis]], [[karate]], [[rukomet]], [[kajak]] i [[kanu]]. Poznati sportaši iz Slavonskog Broda jesu nogometaš [[Mario Mandžukić]], rukometaši [[Venio Losert]] i Dejan Krtolica, košarkašice [[Kornelija Kvesić]], [[Iva Ciglar]] i [[Jelena Ivezić]] te kajakaši [[Marko Lipovac]] i [[Antun Novaković]]. Od 1954. održava se ''Međunarodna kajakaška regata „Slavonski Brod“'', koja je u kalendaru ICF-a. [[Europa kup u field samostrelu]] održava se od 2006. godine. Održava se u dvorani s metama na udaljenosti od 18m. Zanimljivost natjecanja je dodjela prijelaznog pehara pobjedniku eliminacijskog dijela turnira koji je zajednički za muškarce i žene. ''Božićni malonogometni turnir 'Slavonski Brod' '' održava se od 1995. godine te je po visini nagrade jedan od najboljih u Hrvatskoj. Održava se najdugovječnija hrvatska trkačka utrka na 1 milju; utrke su bile poznate pod nazivom „utrke za palačinke“. Prvo izdanje bilo je 1984.<ref>https://www.trcanje.hr/najdugovjecnija-hrvatska-utrka-na-milju/16583/</ref> '''Nogomet''' * [[NK Amater Slavonski Brod|NK ''Amater'']] * [[NK Budainka Slavonski Brod|NK ''Budainka'']] * [[NK Marsonia Slavonski Brod|NK ''Marsonia'']] (navijači: ''Legija'') * [[NK MV Croatia Slavonski Brod|NK MV ''Croatia'']] (natjecali se i kao [[NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|NK ''Marsonia 1909'']]) * [[HNK Željezničar Slavonski Brod|HNK ''Željezničar'']] * NK ''Vinogorac'', [[Brodsko Vinogorje]] * [[NK Roma Slavonski Brod|NK ''Roma'']] – 1. [[Romi|romski]] nogometni klub u Hrvatskoj trenutno se ne natječe. * [[NK Trgovački Slavonski Brod|NK ''Trgovački'']] (ugašen) * [[NK Viktorija Slavonski Brod|ŽNK ''Viktorija'']] * [[NK Podvinje Slavonski Brod|NK ''Podvinje'']], [[Podvinje]] * NK ''Graničar'', [[Brodski Varoš]] '''Mali nogomet / futsal''' * [[MNK Argus Slavonski Brod|MNK Argus]] (ugašen) * [[MNK Brod Slavonski Brod|MNK Brod]] * [[MNK Brod 035 Slavonski Brod|MNK Brod 035]] '''Košarka''' * KK ''Slavonski Brod'' * [[KK Svjetlost Brod|KK ''Svjetlost Brod'']] * [[BAKL-Brodska amaterska košarkaška liga|BAKL – Brodska amaterska košarkaška liga]] * ŽKK ''Brod na Savi'' '''Borilački športovi''' * Taekwondo klub ''Kolonija'' * MMA klub ''TIGAR Brod'' * Boksački klub ''Posavina Kuna'' * Boksački klub ''Brod'' * Taekwondo klub ''Brod'' * Karate klub ''Slavonski Brod'' '''Kajak/kanu''' * Kajak kanu klub ''Marsonia''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kkkmarsonia.hr/ |title=www.kkkmarsonia.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20121030184707/http://www.kkkmarsonia.hr/ |archive-date=30. listopada 2012. |access-date=27. ožujka 2012.}}</ref> * Kajak kanu klub ''Olimpik''<ref>[https://kkkolimpik.wordpress.com/ KKK Olimpik]</ref> '''Plivanje''' * [[Plivački klub Marsonia|Plivački klub ''Marsonia'']] '''Vaterpolo''' * [[Vaterpolo klub Marsonia|Vaterpolo klub ''Marsonia'']] '''Konjički sport''' * Zaprežni klub Slavonac '''Hokej''' *[[Inline hokej klub Okej|inline hokej klub ''OKEJ'']]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://rekreacija.hr/inline-hokej?grad=slavonski-brod&tip=centri&prikazi=prika%C5%BEi |title=Rekreacija.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305113922/http://rekreacija.hr/inline-hokej?grad=slavonski-brod&tip=centri&prikazi=prika%C5%BEi |archive-date=5. ožujka 2016. |access-date=11. studenoga 2011.}}</ref> '''Ostalo''' * [[RK Brod Slavonski Brod|Rukometni klub ''Brod'']] * TK Brod * Šahovski klub ''Oriovac'' * [[MOK Marsonia|MOK ''Marsonia'']] * Odbojkaški klub ''Brod'' * Odbojkaški klub ''Kolonija'' * Squash club BROD * Curling Club ''Legija'' *Športski plesni klub Top-dance == Udruge i klubovi == {{col-begin}} {{col-break}} * Mreža Zajednica Učenja (MZU) * GD Varganj * Beuz Slavonski Brod * Pokret urbanog življenja (PUŽ) * ''Bumn'' (udruga mladih i najmlađih) * 'Heron Marsonica Rally Team'' (obožavatelji ''spačeka'') * Folklorni ansambl Broda (FAB) * Matica hrvatska Slavonski Brod * Paintball i Airsoft klub ''Marsonia'' * Zavičajni klub ''Brođani'' – Berlin * [[Kolos Slavonski Brod]] – bodybuilding, zdrava prehrana i MMA * Grupa za ljudska ženska prava * Udruga korisnika ''wireless'' komunikacija (SBWIFI) * Udruga za zaštitu životinja ''Victus'' * Udruga ''Vivak'' * Paintball klub Brod * Pokret ekstremnih sportova (PES) * Radio klub ''Slavonski Brod'' – 9A1CRS (www.9a1crs.com) * Takwon-do klub ''Alfa Brod'' * Slavonska Liga Amatera Stolnog Tenisa ''SLAST'' * Radio klub ''Jelas'' 9A1JSB (www.rau-jelas.hr) {{col-break}} [[Datoteka:Maraton_ladjarica_2026_(11).jpg|200px|mini|desno|Ženska ekipa Udruge lađara Marsonia na 13. Maratonu lađarica]] [[Datoteka:Maraton ladjara 2026 (12).jpg|200px|mini|desno|Muška ekipa Udruge lađara Marsonia (u prvom planu) na 29. Maratonu lađa]] * [[Udruga splavara ''Čika Mata'']] * Udruga hrvatske mladeži Patriot – UHMP * Udruga ''Skuttino'' * Studio za moderni i klasični ples ''Brodski leptirići'' * Planinarsko društvo ''Dilj gora'' Slavonski Brod * Plesni studio ''Top Dance'' * Plesni klub ''Quickstep'' (www.plesnaskola.hr) * Brodski plesni studio ''Cascavela'' * Twirling klub ''Cascavela'' * Brodsko ekološko društvo – BED * Športsko ribolovni savez Brodsko-posavske županije * Yoga Studio Slavonski Brod * Boćarski klub Brlićka 2007 * Udruga za socijalizaciju, promicanje kulture i prevenciju ovisnosti (SKIP) * Brlog Predstavlja<ref>{{Citiranje weba |url=http://brlogpredstavlja.com/info/bp-info/ |title=Brlog Predstavlja |access-date=27. ožujka 2012. |archive-date=23. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120323131013/http://brlogpredstavlja.com/info/bp-info/ |url-status=dead }}</ref> * Fotoklub Kadar SB<ref>[http://kadarsb.hr/ Fotoklub Kadar SB]</ref> * Studentski katolički centar Slavonski Brod (SKAC SB)<ref>[https://skac-sb.hr/ SKAC SB]</ref> * Udruga lađara Marsonia {{col-end}} ==Gradovi prijatelji== * {{Z|SLO}} [[Celje]], [[Slovenija]]<ref>[http://www.slavonski-brod.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1664&Itemid=2118 Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Grada Slavonskog Broda i Mestne občine Celje]</ref> ==Počasni građani== * [[Josip Stadler]] (2023.)<ref>[https://www.slavonski-brod.hr/vijesti-2/13311-predsjednik-milanovic-na-svecanoj-sjednici-povodom-dana-grada-slavonskog-broda Predsjednik Milanović na svečanoj sjednici povodom Dana grada Slavonskog Broda] ''slavonski-brod.hr''. Grad Slavonski Brod. Objavljeno 16. svibnja 2023.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.slavonski-brod.hr/ Službena stranica grada Slavonskoga Broda] * [http://www.tzgsb.hr/ Turistička zajednica Slavonskoga Broda] {{GiO BPŽ}} {{Slavonski Brod}} [[Kategorija:Slavonski Brod| ]] [[Kategorija:Gradovi u Brodsko-posavskoj županiji]] nij4g4sffinlmks79ok1k37mpy3n0o7 0 6538 7616345 7602724 2026-10-10T23:18:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616345 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|kolovoz 2020.}} {{dz}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Šibenik |vrsta = naselje i grad |grb = Sibenik coat of arms.png |zastava = Sibenik Flag 2.png |slika = Sibenik montage landmarks.jpg |opis slike = panorama '''Šibenika'''• [[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića|samostan sv. Frane]] • [[samostanski vrt sv. Lovre]] • [[Crkva sv. Barbare u Šibeniku|crkva sv. Barbare]] • [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|katedrala sv. Jakova]] • gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" • hotelski objekt u Mandalini • [[utvrda sv. Nikole]] |županija = {{Z+X|ŠKŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Željko Burić]] ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = 21 |predsjednik vijeća = [[Dragan Zlatović]] ([[HDZ]]) |samoupravne jedinice = 45 |naselja = [[#Gradska naselja|32 gradska naselja]] |površina = 399,5 |površina uža = 44,1 |visina = |z. širina = 43.74 |z. dužina = 15.89 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 42599 |stanovništvo uže = 31115 |svetac = [[Sveti Mihael|Sveti Mihovil]]<ref>[https://sibenskiportal.hr/kolumne/sv-mihovil-zastitnik-grada-sibenika-i-sibenske-biskupije/ Sv. Mihovil, zaštitnik grada Šibenika i Šibenske biskupije] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''sibenskiportal.hr''. Šibenski portal. Objavljeno 28. rujna 2014.</ref> |dan = [[29. rujna]]<ref>[http://www.sibenik.hr/dokumenti/statut-grada www.sibenik.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160206005417/http://sibenik.hr/dokumenti/statut-grada |date=6. veljače 2016. }}, Statut Grada Šibenika, 8. srpnja 2010., pristupljeno 11. veljače 2016.</ref> |etnik = |ktetik = |pošta = 22000 Šibenik |pozivni broj = +385 (0)22 |autooznaka = ŠI |web = {{URL|https://sibenik.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Šibenik - riva.jpg|thumb|300px|Šibenska riva]] '''Šibenik''' je jedan od najstarijih [[Hrvati|hrvatskih]] samorodnih gradova<ref>[https://www.sibenik.in/sibenik/sibenik-nije-prvi-hrvatski-samorodni-grad-provjerili-smo-koliko-istine-ima-u-mitovima-o-kresimirovom-gradu/109420.html Šibenik nije prvi hrvatski samorodni grad: Provjerili smo koliko istine ima u mitovima o Krešimirovom gradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190707112317/https://www.sibenik.in/sibenik/sibenik-nije-prvi-hrvatski-samorodni-grad-provjerili-smo-koliko-istine-ima-u-mitovima-o-kresimirovom-gradu/109420.html |date=7. srpnja 2019. }}, pristupljeno 26. veljače 2020.</ref> na [[Jadran]]u, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske županije]]. Sjedište je [[Šibenska biskupija|Šibenske biskupije]]. Prvi put se spominje na [[Božić]] 1066. u darovnici [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] pa se naziva i '''''Krešimirovim gradom'''''. Do [[Kuga u Šibeniku 1649.|epidemije kuge polovicom 17. stoljeća]] bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana.<ref>Tomislav Donđivić: [http://www.sibenik.in/bastina/sibenik-je-po-broju-stanovnika-najveci-grad-u-dalmaciji/10279.html "Sredinom 16. stoljeća Šibenik je po broju stanovnika najveći grad u Dalmaciji!"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140402060209/http://www.sibenik.in/bastina/sibenik-je-po-broju-stanovnika-najveci-grad-u-dalmaciji/10279.html |date=2. travnja 2014. }}, Šibenik.in, OBJAVA: 05.05.2013</ref><ref>Ante Šupuk: [https://hrcak.srce.hr/clanak/198607 "MARGINALIJE O ŠIBENIKU, NJEGOVU STANOVNIŠTVU I ANTROPONIMIMA U DEVETNAESTOM STOLJEĆU"], ''Čakavska rič. Polugodišnjak za proučavanje čakavske riči'', sv. XIII., br. 2 (1985.)</ref> Šibenik je ''de facto'' bio glavni grad [[Federalna Država Hrvatska|Hrvatske]] od prosinca 1944. do svibnja 1945. godine. Značajan je i kao mjesto [[Povijest Hrvatske ratne mornarice#Domovinski rat|osnivanja]] [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]]. [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|Katedrala sv. Jakova]] najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]]. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u [[UNESCO]]-ov [[Unescova svjetska baština|popis svjetskog kulturnog nasljeđa]] kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i [[utvrda sv. Nikole]]. == Zemljopis == Geografski smještaj: Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne geografske širine i 15˚55' istočne geografske dužine. Geografski položaj: grad leži amfiteatarski oko Šibenskoga zaljeva (jedna od najboljih jadranskih prirodnih luka), na brežuljcima [[Trtar]]a (496 m), nedaleko od utoka [[Krka|Krke]] u more. Sa [[Zadar|Zadrom]] na sjeverozapadu (udaljen 79&nbsp;km) i [[Split]]om na jugoistoku (80&nbsp;km) povezan je [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]], autocestom i željezničkom prugom. Trajektnim vezama povezan je sa šibenskim otocima ([[Prvić]], [[Zlarin]], [[Žirje]], [[Kaprije]], [[Obonjan]]). [[Reljef]] obilježava vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim [[polja u kršu|poljima u kršu]] – Kninsko, [[Kosovo polje|Kosovo]] i [[Petrovo polje]] te sjevernom zaravni [[Bukovica]] s [[Promina|Prominom]], kanjonom rijeka Krke i [[Čikola|Čikole]] te [[Miljevci]]ma. Krajobraz je raznolik, a more je najveće bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56,2&nbsp;km, a stvarna čak 805,9&nbsp;km. Na području županije nalaze se dva [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|nacionalna parka]], [[Nacionalni park Krka|Krka]] i [[Nacionalni park Kornati|Kornati]] te jugoistočni (manji) dio [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode|parka prirode]] [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vransko jezero]]. Prosječna gustoća naseljenosti je 51,5 st. na km². == Meteorološke značajke == U primorskom dijelu klima je izrazito sredozemna, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentskom prostoru. Na obalnome prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti [[insolacija]] se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. Ukupna godišnja količina oborina je 803&nbsp;mm. U najvećem dijelu šibenskog kraja prevladavaju [[bura]] i [[jugo]], uz obalni pojas ljeti osvježavajući [[maestral]]. == Stanovništvo == === Popis 2021. === Prvi rezultati popisa iz 2021. godine govore da je broj stanovika Šibenika u daljnjem opadanju i da je pao na 42.599, što je manje nego što ih je bilo na popisu 1961. godine. Broj stanovnika gradskog naselja Šibenik je na razini iz 1971. godine i iznosi 31.115 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba|title=Državni zavod za statistiku - Popis '21|url=https://popis2021.hr/|access-date=2022-01-14|website=popis2021.hr|archive-date=15. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220115062703/https://www.popis2021.hr/|url-status=dead}}</ref> === Popis 2011. === Prema [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|popisu stanovništva iz 2011.]] Grad Šibenik ima 46.332 stanovnika, a samo naselje Šibenik 34.302 stanovnika. Nacionalni sastav stanovnika: [[Hrvati]] 94,6 %, slijede [[Srbi]] zastupljeni s 3,1 %. Stanovnišvo prema vjeri: [[katolici]] 88 %, [[pravoslavci]] 3 %, [[ateisti]], [[agnostici]], neizjašnjeni 7,5 %.<ref name="popis1 2011">[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, str. 44., 45., 125.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210422013934/https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf |date=22. travnja 2021. }}, pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref> Prosječna starost građana grada Šibenika iznosi 43,4 godine, s tim da je taj prosjek za Šibenčanke veći i iznosi 44,8, a za Šibenčane 41,8 godina. Šibenčanki ima 23.924, a Šibenčana 22.408.<ref name="popis2 2011">[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema spolu i starosti, str. 72., 524.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303204558/http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1468.pdf |date=3. ožujka 2016. }}, pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref> === Popis 2001. === Prema [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2001.|popisu stanovništva iz 2001.]] Šibenik ima 51.553 stanovnika. Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94 %, slijede Srbi zastupljeni s 3 %. === Popis 1991. === [[Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.|Popis stanovništva 1991.]] je temeljen na drugim lokalnim jedinicama pa je teže uspoređivati podatke za tadašnju općinu Šibenik koja je zauzimala skoro pola Šibensko-kninske županije. Općina Šibenik je tada imala 85.002 stanovnika, od toga 84 % Hrvata, 10,5 % Srba te 1,2 % [[Jugoslaveni|Jugoslavena]]. Ako se gleda samo grad Šibenik, on ima 41.012 građana, od toga 83,5 % Hrvata, 9,5 % Srba te 1,9 % Jugoslavena. Ako gradu dodamo naselja koja sada spadaju pod Grad Šibenik broj stanovnika bi bio 55.842. {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Šibenik}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Šibenik |p1857=15269 |p1869=17245 |p1880=17908 |p1890=19572 |p1900=23528 |p1910=28514 |p1921=31735 |p1931=34952 |p1948=33343 |p1953=37161 |p1961=44440 |p1971=47122 |p1981=51445 |p1991=55842 |p2001=51553 |p2011=46332 |p2021=42599 |napomena=Nastao iz stare općine Šibenik. U 1857. i 1869. sadrži dio podataka grada Vodice. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Šibenik |p1857=6783 |p1869=6821 |p1880=8015 |p1890=8877 |p1900=11440 |p1910=14195 |p1921=16294 |p1931=17669 |p1948=16123 |p1953=18718 |p1961=25645 |p1971=30637 |p1981=36952 |p1991=41012 |p2001=37060 |p2011=34302 |p2021=31115 |napomena=U 1981. povećano pripajanjem naselja Zablaće, za koje i sadrži podatke do 1971. U 1869. dio podataka (bivše naselje Zablaće) sadržan je u naselju Zlarin. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava i politika == === Politika === Gradsko vijeće Grada Šibenika čini 21 vijećnik; prema posljednje održanim [[Hrvatski lokalni izbori 2021.|lokalnim izborima]] 16. svibnja 2021., njih devet članovi su [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]], četiri [[Nezavisna lista Stipe Petrina|Nezavisne liste Stipe Petrina]] te koalicije [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije]] i [[Nova ljevica|Nove ljevice]], dva [[Hrvatski suverenisti|Hrvatskih suverenista]] te je jedan član [[Domovinski pokret|Domovinskog pokreta]]. Predsjednik trenutnog saziva vijeća konstituiranog 16. lipnja 2021. je [[Dragan Zlatović]] (HDZ), a potpredsjednici su [[Dario Kulušić]] (HDZ) i [[Tonči Restović]] (SDP).<ref>[https://www.sibenik.hr/clanci/konstituirano-sibensko-gradsko-vijece/10811.html Konstituirano šibensko Gradsko vijeće] sibenik.hr objavljeno 16. lipnja 2021. pristupljeno 26. srpnja 2021.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sibenik.hr/stranice/sastav-gradskog-vijeca/42.html |title=Sastav Gradskog vijeća |work=sibenik.hr |access-date=4. lipnja 2020.}}</ref> Gradonačelničku dužnost od [[Hrvatski lokalni izbori 1993.|prvih hrvatskih lokalnih izbora]] održanih 1993. godine obnašali su [[Ante Šupuk (mlađi)|Ante Šupuk]] kao nezavisni gradonačelnik s podrškom koalicije HDZ-a i [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS-a]] (1993. – 1997.), [[Franko Čeko]] (HDZ) (1997. – 2001.), [[Milan Arnautović]] ispred koalicije SDP-a i [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS-a]] (2001. – 2004.), [[Nedjeljka Klarić]] (HDZ) (2004. – 2009.) te [[Ante Županović]] kao nezavisni gradonačelnik s podrškom koalicije SDP-a i HNS-a (2009. – 2013.). Trenutačni je gradonačelnik [[Željko Burić]] (HDZ), a dužnost obnaša od 10. lipnja 2013. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sibenik.hr/stranice/gradonacelnici-kroz-povijest/13.html |title=Gradonačelnici kroz povijest |work=sibenik.hr |access-date=4. lipnja 2020.}}</ref> Od prvih lokalnih izbora 1993. [[Vlada Republike Hrvatske]] u dva je navrata prijevremeno raspuštala šibensko gradsko vijeće te isto toliko puta imenovala svoje povjerenike za Grad Šibenik; [[Paško Višić]] imenovan je povjerenikom vlade za Grad Šibenik u veljači 2001. do [[Hrvatski lokalni izbori 2001.|lokalnih izbora iste godine]],<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_02_16_295.html Rješenje o raspuštanju Gradskog vijeća Grada Šibenika], narodne-novine.nn.hr, objavljeno 27. veljače 2001., pristupljeno 12. travnja 2021.</ref> dok je u veljači 2004. nakon izglasavanja nepovjerenja vodećoj koaliciji SDP-a i HNS-a, povjerenikom vlade imenovan [[Mirko Goreta]], koji je tu dužnost obnašao do prijevremenih izbora u travnju iste godine.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_02_23_678.html Rješenje o raspuštanju Gradskog vijeća Grada Šibenika], narodne-novine.nn.hr, objavljeno 23. veljače 2004., pristupljeno 12. travnja 2021.</ref> === Gradska naselja === Grad Šibenik sastoji se od 32 naselja:<ref name="Šibenik">{{Citiranje weba |url=https://www.sibenik.hr/stranice/gradsko-vijece-grada-sibenika/37.html |title=Mjesna samouprava |author=Gradsko vijeće Grada Šibenika |work=www.sibenik.hr |access-date=2020-06-04}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup15_4448.html |title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011., Grad Šibenik |year=2011 |work=dzs.hr |access-date=2020-05-21}}</ref> {{div col|cols=4|colwidth=}} * [[Boraja (Šibenik)|Boraja]], 249 stan. * [[Brnjica (Šibenik)|Brnjica]], 72 stan. * [[Brodarica]], 2534 stan. * [[Čvrljevo (Šibenik)|Čvrljevo]], 64 stan. * [[Danilo (Šibenik)|Danilo]], 376 stan. * [[Danilo Biranj]], 442 stan. * [[Danilo Kraljice]], 104 stan. * [[Donje Polje]], 267 stan. * [[Dubrava kod Šibenika]], 1185 stan. * [[Goriš]], 147 stan. * [[Gradina (Šibenik)|Gradina]], 303 stan. * [[Grebaštica]], 937 stan. * [[Jadrtovac]], 171 stan. * [[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]], 189 stan. * [[Konjevrate]], 173 stan. * [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]], 170 stan. * [[Lepenica (Šibenik)|Lepenica]], 68 stan. * [[Lozovac]], 368 stan. * [[Mravnica (Šibenik)|Mravnica]], 70 stan. * [[Perković]], 111 stan. * [[Podine]], 26 stan. * [[Radonić (Šibenik)|Radonić]], 79 stan. * [[Raslina]], 567 stan. * [[Sitno Donje]], 561 stan. * [[Slivno (Šibenik)|Slivno]], 110 stan. * '''Šibenik''', 34.302 stan. * [[Vrpolje (Šibenik)|Vrpolje]], 776 stan. * [[Vrsno]], 67 stan. * [[Zaton (Šibenik)|Zaton]], 978 stan. * [[Zlarin (Šibenik)|Zlarin]], 284 stan. * [[Žaborić]], 479 stan. * [[Žirje (Šibenik)|Žirje]], 103 stan.{{div col end}} === Gradske četvrti === Na području naselja Šibenik nalazi se 16 [[Gradska četvrt|gradskih četvrti]]:<ref name="Šibenik"/> {{div col|cols=4|colwidth=}} * Baldekin I * Baldekin II – Škopinac * Baldekin III * Crnica * Građa * [[Jadrija]] * Mandalina * Meterize * Plišac * Ražine * Ražine Donje * Stari grad * Šubićevac * Varoš * Vidici * [[Zablaće]]{{div col end}} === Mjesni odbori === Na području ostalih naselja Grada Šibenika nalazi se 29 [[Mjesni odbor|mjesnih odbora]]:{{div col|cols=4|colwidth=}} * [[Boraja (Šibenik)|Boraja]] * [[Brnjica (Šibenik)|Brnjica]] * [[Brodarica]] * [[Danilo (Šibenik)|Danilo]] * [[Danilo Biranj]] * [[Danilo Kraljice]] * [[Donje Polje]] * [[Dubrava kod Šibenika]] * [[Goriš]] * [[Gradina (Šibenik)|Gradina]] * [[Grebaštica|Grebaštica Donja]] * Grebaštica Gornja * [[Jadrtovac]] * [[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]] * [[Konjevrate]] * [[Krapanj (Šibenik)|Krapanj]] * [[Lepenica (Šibenik)|Lepenica]] * [[Lozovac]] * [[Mravnica (Šibenik)|Mravnica]] * [[Perković]] * [[Podine]] * [[Raslina]] * [[Sitno Donje]] * [[Slivno (Šibenik)|Slivno]] * [[Vrpolje (Šibenik)|Vrpolje]] * [[Vrsno (Šibenik)|Vrsno]] * [[Zaton (Šibenik)|Zaton]] * [[Zlarin (Šibenik)|Zlarin]] * [[Žaborić]] * [[Žirje (Šibenik)|Žirje]]{{div col end}} == Povijest == [[Datoteka:Map of Sibenik 1575..jpg|thumb|left|Šibenik na gravuri iz 1575.]] [[Datoteka:Jakob Alt - Piazza Grande mit der Domkirche von Sebenico - 1841.jpeg|200px|minijatura|desno|Glavni trg u Šibeniku 1841.]] {{glavni|Povijest Šibenika|l1=Šibenska povjesnica}} === Prapovijest === Tarion je bio drevni grad smješten na području između rijeke Krke na sjeveru i rta Ploče na jugu granajući se uz obalu. Tarion je prema Plinijevim zabilješkama bio mjesto naroda Tariota koji su bili domorodački narod.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Alen Miletić |title=Castellum Tariona |url=https://hrcak.srce.hr/31102 |date=2008-12-01 |journal=Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku |volume=101 |issue=1 |pages=59–74 |language=hr |accessdate=2021-05-03}}</ref> Prema Plinijevim zapisima Tarioti su pretežito prakticirali pastirski način života što se može utvrditi arheološkim ostacima posvećenim bogu Silvanu. Dakako, uz pastirski način života njihova geo pozicija im je omogućavala povezanost s drugim važnim gradovima tog doba poput Danila te kvalitetnu cestovnu povezanost zbog čega je bila značajna za same Rimljane i narod koji je živio na tom području.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Enzo Catani |title=Arheološko-povijesne bilješke o castellum Tariona u rimsko doba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=49294 |date=2008-12-01 |journal=Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku |volume=101 |issue=1 |pages=75–86 |language=hr |accessdate=2021-05-03}}</ref> === Osnutak i srednji vijek === Šibenik je jedan od najstarijih samorodnih hrvatskih gradova na [[Jadransko more|Jadranu]]. O najstarijoj povijesti Šibenika, odnosno o točnoj vremenskoj odrednici njegova osnutka, ne zna se mnogo. Prema trenutnim znanstvenim otkrićima, pretpostavlja se da je utemeljen u doba kneza [[Domagoj]]a u 9. stoljeću. Isprva se razvijao kao utvrda (''[[castrum]]'') sa starijim predgrađem (''suburbium'') na području Dolca i mlađim na istočnoj strani kaštela, gdje je u 12. stoljeću sagrađena crkva sv. Krševana, oko koje se poslije razvila jezgra srednjovjekovnoga grada. Šibenik je pripadao skupini tzv. hrvatskih gradova, a izniknuo je na brijegu 70 m iznad mora (današnja [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđava sv. Mihovila]]). Na području Šibenika, do danas nisu pronađeni nikakvi tragovi antičke urbane tradicije, ali postoje određene naznake života u kasnoantičko doba. Prvi se put spominje na Božić [[1066.]] kada je kralj [[Petar Krešimir IV.]], na zboru visokih državnih i crkvenih dostojanstvenika izdao ispravu kojom daje kraljevsku slobodu i zaštitu [[Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru|benediktinskom samostanu svete Marije u Zadru]].<ref>prof. Ivo Livaković, [prof. Ivo Livaković: Tisućljetni Šibenik], prof. Ivo Livaković: Tisućljetni Šibenik, Šibenik, 2002., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> Upravo u to doba došlo je do jačanja Šibenika, u okviru kraljeva nastojanja da uz pomoć hrvatskih gradova stvori protutežu romanskim gradovima bizantske [[Tema (Bizant)|teme]] Dalmacije. Nakon bitke s [[Kraljevina Ugarska|ugarskom]] vojskom na [[Bitka na Gvozdu|Petrovoj gori 1097.]] i pogibije hrvatskog vladara [[Petar Snačić|Petra Snačića]], Šibenik je 1105. priznao vlast [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarskoga]] kralja [[Koloman]]a. U razdoblju nakon gubitka narodnog vladara na hrvatskom prijestolju, za vlast nad Šibenikom neprestano su se do 1180. borili [[Venecija]], [[Bizant]] i [[Arpadovići]]. U 12. stoljeću u pravnom je smislu bio utvrđeno naselje (''castrum'', ''oppidum''), a ne grad (''civitas'') pa su njegova buduća nastojanja bila usmjerena prema postizanju civiteta, čime bi dostigao druge dalmatinske gradove (poput [[Zadar|Zadra]], [[Trogir]]a i [[Split]]a). 1169. od ugarskog kralja [[Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepana III.]] Šibenik dobiva status grada i pravo na kovanje novca. No tek nakon ogorčenih sporova i duge borbe s Trogirom, Šibenik uspijeva izboriti vlastitu biskupiju te je 1298. osnovana [[šibenska biskupija]] – pravi status grada u srednjem vijeku. Šibenska biskupija ustanovljena je bulom pape Bonifacija VIII., dana 1. svibnja 1298. godine. Sam čin ustanovljenja obavljen je u Šibeniku 28. lipnja iste godine te je tako proglašena Papina bula i posvećen prvi biskup fra Martin Rabljanin. Za stolnu crkvu određena je tadašnja crkva sv. Jakova apostola. Ona je uništena požarom 1380. Ubrzo se počelo razmišljati o gradnji nove, veće katedrale.<ref>Ivo Kronja, [http://www.sibenska-biskupija.hr/index.php/biskupija/povijesni-pregled] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160124125609/http://sibenska-biskupija.hr/index.php/biskupija/povijesni-pregled|date=24. siječnja 2016.}}, Šibenska biskupija, 18. travnja 2011., pristupljeno 13. siječnja 2016.</ref> Od kraja 13. stoljeća Šibenik je priznavao vlast hrvatskih knezova, isprva kneza [[Domald]]a (1200. – 1226.), a zatim [[Šubići|bribirskih knezova]] (do 1322.). Za vladavine potonjih Šibenik je postao biskupskim sjedištem te je stekao civitet, ali je gospodarski zaostajao zbog teških nameta i obveza. Bio je to uzrok izbijanja pobune protiv vlasti [[Šubići|bribirskih]]; tada se uz potporu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] grad uspio othrvati vlasti [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladena II.]], ali je naposljetku izgubio autonomiju i pravo slobodnog izbora kneza, kojega su od tada birali Mlečani. Grad ponovno dolazi pod [[Anžuvinci|anžuvinsku]] vlast nakon poraza Mletačke Republike u ratu s [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovikom I. Anžuvincem]] i potpisivanja mira u Zadru (1358.). Od 1390. zajedno s ostalim gradovima Dalmacije (osim Zadra) priznavao je vlast bosanskoga kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]], a početkom 15. stoljeća bosanskoga vojvode [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] i kralja [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskoga]].<ref name="#1">Šibenik, Hrvatska enciklopedija [https://enciklopedija.hr/clanak/59500] Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 20. 8. 2020.</ref> <gallery mode="packed-hover" heights="180"> Datoteka:Petar Kresimir IV.JPG|Spomenik Petra Krešimira IV. u šibenskom Perivoju Roberta Visianija Datoteka:Sv. Krševan Šibenik.jpg|Sv. Krševan, najstariji sačuvani sakralni objekt u Šibeniku Datoteka:Povelja Petra Krešimira IV.-1.jpg|Prvi spomen Šibenika, povelja kralja Petra Krešimira IV. iz 1066. Datoteka:Sv. Mihovil, šibenski bedem.jpg|Sv. Mihovil, svetac zaštitnik Šibenika, gotička skulptura s gradskih zidina </gallery> === Mletačka uprava === Na prve vijesti o prodaji [[Dalmacija|Dalmacije]] Veneciji početkom srpnja 1409. godine, Šibenčani brzo reagiraju. Odlukom Velikog vijeća prodaje se jedna kuća u općinskom vlasništvu kako bi se izradio lanac i ojačale kule na ulazu u Kanal sv. Ante. Ugarsko-hrvatski kralj [[Žigmund Luksemburški]] na molbu Šibenčana šalje svoju vojnu posadu u kule na čelu s Ivanom Mišićem. Vrlo brzo po Mišićevom preuzimanju zapovjedništva nad obje kule na ulazu u Kanal sv. Ante, mletačke vlasti s njim počinju pregovore da im kule preda bez borbe uz novčanu nagradu. Prema dokumentima prvi naputak o pokušaju mletačkog preuzimanja kula datira od 9. rujna 1409. godine. Već 13. rujna predstavnici posade u kulama odlaze na razgovore s mletačkim providurom, a 23. rujna iste godine zapovjednik Ivan Mišić i njegova posada predaju kule Mlečanima i primaju novčanu nagradu od mletačkog providura Francesca Cornara. Nakon preuzimanja kula, a sve kako bi Šibenik zauzeli bez puno otpora, Mlečani u svibnju 1410. godine grade i utvrdu na kilometar udaljenom poluotoku Mandalini jugoistočno od Šibenika.<ref>Ivo Glavaš, Ivo Šprljan: "Kule na ulazu u Kanal sv. Ante – neodvojivi dio šibenskih fortifikacija." Ars Adriatica, br. 8 (2018): 47-60.</ref> Tako je sudbina Šibenika bila zapečaćena kad se 1409. godine zapovjednik kula na ulazu u šibenski kanal sv. Ante zajedno sa svojim vojnicima predao Veneciji. Mlečanima je trebalo još tri godine da Šibenčane prisile na predaju, ali osvajanje kula bio je početak kraja za branitelje Šibenika.<ref>Ivo Glavaš, Izdaja je bila ključ mletačkog osvajanja Šibenika [https://www.sibenik.in/zaboravljeni-sibenik/izdaja-je-bila-kljuc-mletackog-osvajanja-sibenika/103936.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200928223654/https://www.sibenik.in/zaboravljeni-sibenik/izdaja-je-bila-kljuc-mletackog-osvajanja-sibenika/103936.html |date=28. rujna 2020. }} Šibenik IN, pristupljeno 20. 8. 2020.</ref> Godine 1412. obrana grada je slomljena i Šibenik je konačno došao pod vlast Mletačke Republike. Nakon polustoljetnoga razdoblja obilježenoga gospodarskim rastom, u drugoj polovici 15. st. Šibenik se našao pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] prijetnjom, čime je započelo razdoblje njegova gospodarskog zastoja. Pad gradova u zaleđu, [[Knin]]a i [[Skradin]]a, pod osmansku vlast 1522., te česte osmanske navale i pustošenja, sljedećih su godina prouzročili znatan pad broja stanovnika i na području Šibenika, ali i pojačanu graditeljsku aktivnost zbog straha od turskih napada. Pojava neposredne osmanske prijetnje glavni je razlog gradnje šibenske [[Utvrda sv. Nikole|utvrde sv. Nikole]]. Godine 1522. velika vojska hercegovačkog sandžaka s 25 tisuća vojnika i s mnoštvom topova, pod zapovjedništvom Husrevbega započinje opsadu Knina. Pred vijestima kako su Turci zauzeli Knin, žitelji, tada daleko manje opskrbljenog i utvrđenog Skradina, bježe i sklanjaju se u Šibenik kao i u okolna primorska naselja. U Šibenčana se javlja strah od mogućnosti pokušaja Turaka za pomorskim povezivanjem Skradina i zaleđa kroz kanal sv. Ante, stoga apeliraju na mletačku vlast ne bi li dodatno utvrdila Šibenik i sam ulaz u uzak kanal sv. Ante. Mletačko plemićko vijeće uvažava zahtjeve Šibenčana te odobravaju gradnju jače fortifikacijske građevine koja bi Turcima zapriječila osvajanje Šibenika koji je, kako se onda smatralo, ključ u kontroli cijelog Jadrana.<ref>Branko Nadilo: “Tvrđava Sv. Nikole ispred ulaza u šibensku luku”, Građevinar, Zagreb 53 (2001) 11: 747</ref> Od osmanskih pustošenja i gospodarskog sloma uzrokovanog smanjivanjem prodaje soli Šibenik se počeo oporavljati tek nakon 1581., u doba vladavine kneza Giovannija Antonija Foscarinija (1581. – 1583.), koji je dobro organizirao vojsku i obranu grada. [[Kandijski rat]], koji je trajao od 1645. do 1669. godine bio je jedna od prekretnica dalmatinske povijesti. Iako je hrvatski jug bio sporedno bojište, sukob je ostavio dugotrajne posljedice na političko, društveno i gospodarsko stanje regije. Takav rasplet situacije zahtijevao je adaptaciju zastarjelih gradskih fortifikacija. Šibenik je rat dočekao dobro branjen s pravca mora, no s kopnene strane situacija je bila mnogo ozbiljnija. Nekoć branjen čitavim nizom fortifikacija u Zagori, u to doba kopnena obrana Šibenika i njegova uskog kotara počinjala je i završavala na srednjovjekovnim gradskim bedemima i njihovu najvišem položaju, [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđavi sv. Mihovila]]. Najveći problem za neposrednu obrana grada bio je brijeg nadmorske visine od 120 metara, niti 300 metara sjeveroistočno od gradskih bedema, koji je dominirao nad najvišom točkom jedine gradske tvrđave. Još 1444. godine, kako doznajemo u izvorima, na spomenutom brijegu izvan grada nalazila se zavjetna crkvica sv. Ivana Krstitelja. Na tom pložaju koji nadgleda sve pristupe gradu 1520. godine gradski knezovi, mletački vojni inženjeri, a i sami građani, povremeno traže sredstva od Senata za gradnju tvrđave. Usprkos pritisku Šibenčana [[Mletačka Republika|Venecija]] ne pristaje na njihove molbe, vodeći se procjenom vojnog inženjera i kondotjera Sforze Pallavicinija da se u slučaju novog rata pod svaku cijenu brane samo Zadar i [[Kotor]], dva najbolje utvrđena grada Dalmacije. Unatoč mletačkom neodobravanju, Šibenčani sami pokreću i financiraju gradnju [[Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku|tvrđave sv. Ivana]] i unutar samo dva mjeseca dovršavaju obrambeni sustav gradskog perimetra.<ref>Ivo Glavaš, Josip Pavić: "Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku – nove spoznaje i istraživanja", Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, Zagreb, 91.-93.</ref> [[Bitka za Šibenik 1647.|Bitka za Šibenik]] 1647. bila je najveći osmanski napad na Šibenik, a po dramatičnosti bila je jedna od najvećih u šibenskoj povijesti.<ref>Ivica Poljičak: [http://sibenskiportal.hr/2012/06/08/365-godina-kasnije/ 365 godina kasnije...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160404233350/http://sibenskiportal.hr/2012/06/08/365-godina-kasnije/ |date=4. travnja 2016. }}, Šibenski portal, 8. lipnja 2012., pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref><ref>Redakcija (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2031 Marin Bizza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160513001500/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2031 |date=13. svibnja 2016. }}, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 22. travnja 2016.</ref> Tijekom kolovoza 1647. više od 25 tisuća osmanskih vojnika napalo je Šibenik. Utvrđeni grad branilo je malo više od šest tisuća ljudi, a zapovjednik obrane bio je barun [[Christoph Martin von Degenfeld]]. Opsada je trajala mjesec dana. Glavni pravac osmanskog djelovanja bio je u smjeru tvrđave sv. Ivana oko koje su se odvijale najveće borbe i koja je odigrala ključnu ulogu u obrani Šibenika. Najžešći osmanski napad, na tek dovršenu tvrđavu sv. Ivana započeo je 8. rujna oko 21 sat, a sama se tvrđava nekoliko puta našla pred padom. Poginulo je oko četiri tisuće osmanskih napadača. Bio je to odlučujući poraz osmanske vojske u Kandijskom ratu na prostoru Dalmacije.<ref>Bruno Brakus, Prije 370 godina 6 tisuća Šibenčana obranilo je grad od 20 tisuća Turaka koji se više nikad nisu vratili [https://www.sibenik.in/sibenik/prije-370-godina-6-000-ljudi-obranilo-je-sibenik-od-20-tisuca-turaka-koji-se-vise-nikad-nisu-vratili/81813.html#] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210418202603/https://www.sibenik.in/sibenik/prije-370-godina-6-000-ljudi-obranilo-je-sibenik-od-20-tisuca-turaka-koji-se-vise-nikad-nisu-vratili/81813.html |date=18. travnja 2021. }} Šibenik IN, pristupljeno 20. 8. 2020.</ref> Ponovni gospodarski oporavak grada, što je uslijedio nakon poraza Osmanlija u [[Morejski rat|Morejskom ratu]] (1684. – 1699.), tekao je vrlo sporo, a život u gradu otežavale su i brojne epidemije kuge od kojih je najgora bila ona iz 1649. godine. U samo četiri mjeseca trajanja kuge, prema procjeni [[Frano Divnić (glazbenik)|Frane Divnića]], u Šibeniku je pomrlo preko dvanaest tisuća ljudi. U gradu po njemu nije preostalo više od tisuću i pet stotina stanovnika. Neke gradske obitelji pomrle su u cijelosti. Šibenik, nekad najmnogoljudniji grad u Dalmaciji, u samo nekoliko mjeseci posve je opustošen.<ref>Ivo Glavaš, Savladao je Šibenik i gore pošasti – kuga 1649. godine iz pera Frane Divnića [https://www.sibenik.in/zaboravljeni-sibenik/savladao-je-sibenik-i-gore-posasti-kuga-1649-godine-iz-pera-frane-divnica/119981.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020112641/https://www.sibenik.in/zaboravljeni-sibenik/savladao-je-sibenik-i-gore-posasti-kuga-1649-godine-iz-pera-frane-divnica/119981.html |date=20. listopada 2020. }} Šibenik IN, pristupljeno 20. 8. 2020.</ref> Nezadovoljstvo dalmatinskoga i šibenskog puka i težaka dosegnulo je vrhunac u bunama koje su trajale od 1736. do 1740. Gušenje ustanka za mletačkog providura Cavallija (1739.) utjecalo je na porast nesnošljivosti između šibenskih plemića s jedne te pučana i težaka s druge strane.<ref name="#1"/> Tijekom razdoblja mletačke vlasti potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika – poznata šibenska [[Šibenska katedrala|katedrala sv. Jakova]], građena 1431. – 1535.<ref>[http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/katedrala-sv-jakova-u-sibeniku---svjetsko-kulturno-dobro,2415.html Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - svjetsko kulturno dobro]:{{citat2|Katedrala sv. Jakova je trobrodna bazilika s upisanim transeptom, kupolom nad križištem, povišenim pjevalištem i prezbiterijem s tri poligonalne apside te prigrađenom pravokutnom sakristijom. Građena je od 1431-1535. g. u tri značajnije faze i u tri različita stilska govora. Od 1431-1441 u stilu sjeveroitalske gotike (Francesco di Giacomo, 1441-1473. g. U gotičko-ranorenesansno stilu Jurja Dalmatinca te od 1473-1535.g. u ranorenesansnom stilu Nikole Firentinca.}}, d-a-z.hr, 8. travnja 2014., pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref> Šibenik je u tom razdoblju bio poznat po znamenitom i uglednom [[humanizam|humanističkom krugu]] Šibenčana po kojem se Šibenik isticao među gradovima [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačke Dalmacije]]. Ti su humanisti bili bogata stvarateljskog opusa i dali su snažan doprinos hrvatskom i europskom humanizmu. Među njima se ističu [[Božo Bonifačić]], [[Horacije Fortezza]], [[Frane Divnić (književnik)|Frane Divnić]], [[Martin Kolunić Rota]], [[Juraj Šižgorić]], [[Antun Vrančić]], [[Faust Vrančić]], [[Dinko Zavorović]] i drugi.<ref>[http://www.muzej-sibenik.hr/hrv/stalni_postav.asp Stalni postav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150602192818/http://www.muzej-sibenik.hr/hrv/stalni_postav.asp |date=2. lipnja 2015. }} [[Muzej grada Šibenika]]</ref> Zbog brojnih osmanskih provala u razdoblju 15. i 16. stoljeća, kopneni dijelovi šibenskog područja ostali su bez stanovnika. U 16. stoljeću te krajeve Šibenika započinju naseljavati [[Morlaci]] koji su ponajviše bili iz hercegovačkih krajeva. Upravo njih je osmanska uprava postavila kao polupokretnu vojsku na prvoj crti ratne zone prema Hrvatskoj i Mletačkoj Dalmaciji. Prema brojnim šibenskim zapisima, Morlaci su bili kršćani koji su dolazili iz graničnih područja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] u zaleđu Mletačke Dalmacije. Važno je istaknuti kako su naseljavanja Morlaka na šibensko područje započela nakon 1533. godine kada je stigla osmanova odluka o restituciji šibenskoga i togirskog teritorija.<ref>Juran, Kristijan: [https://hrcak.srce.hr/152645 Doseljavanje Morlaka u opustjela sela šibenske Zagore u 16. stoljeću], Povijesni prilozi, vol. 33, br. 46, 2014, str. 129-158</ref> Dva mjeseca nakon donesene odluke, u prosincu, u Šibenik dolaze morlački glavari, odnosno katunari te uz javne bilježnike dogovaraju uvjete o zakupu zemlje. U 16. i prvoj polovici 17. stoljeća trgovački su odnosi, između Osmanskog Carstva i Mletačke Dalmacije, bili vrlo plodni upravo zato što je Šibenik postao žarištem osmansko-mletačke gospodarske razmjene, a samim time postaje i žarište miješanja dviju kultura.<ref>Juran, Kristijan,: [https://hrcak.srce.hr/152645 Morlaci u Šibeniku između Ciparskoga i Kandijskog rata (1570. – 1645.) ], Povijesni prilozi, vol.34, br. 49, str. 163-208, 2015</ref> Nakon propasti Venecije, 1797. Šibenik ulazi u sastav [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. <gallery mode="packed-hover" heights="180"> Datoteka:Šibenik in 1486 by Konrad von Grünberger.jpg|Šibenik, Konrad von Grünberger, 1486. Datoteka:Sebenico - Peeters Jacob - 1690.jpg|Šibenik, Jacob Peeters, 1690. Datoteka:Svce so sequito delle scaramuzo con i turchi sotto Sebenico il giorno die Sta. Guvstina che fu adi 7 oto.re ala prezenza et interuento del Ill.mo. Emo. Sig. Iunardo Foscolo proueditor LCCN2016647022.jpg|Prikaz turske opsade Šibenika Datoteka:Sebenico et contado citta nella Dalmatia confinate con Zarra - Sandrart Jacob Von - 1686.jpg|Šibenik s okolicom, 17. st. </gallery> === Habsburška Monarhija === Slomom mletačke države Šibenik se od 1797. nalazi pod vlašću [[Austrijsko Carstvo|Austrije]]. Tome su prethodili pučki nemiri predvođeni proaustrijskim klerom koje je bilo u strahu od [[Sekularizam|sekularista]] i buržoaske revolucije koju je sa sobom donijela francuska okupacija Mletačke Republike pa su vidjeli neprijatelje u svim dotadašnjim mletačkim činovnicima. U tim je nemirima u Šibeniku glavom platila cijela obitelj počasnog francuskog konzula, a većina ostalih plemića je pobjegla je na susjedne otoke. Početkom 1806. u grad ulazi francuska vojska i Šibenik postaje dio [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog carstva]], a od 1810. autonomne [[Ilirske pokrajine]] kad je nakon mnogo stoljeća "ilirski" nakratko postao službeni jezik. Početkom stoljeća počela je gradnja ceste do Knina preko [[Konjevrate|Konjevrata]] i [[Drniš]]a koja je završena 1802., a po dolasku Francuza unaprjeđuje se cestovna mreža prema Splitu, Zadru i [[Rijeka|Rijeci]]. Francuski providuri bili su zaprepašteni zaostalošću venecijanske Dalmacije pa su pokušali modernizirati poljoprivredu u njoj, uspostavljaju školski sustav, grade prvu bolnicu, sirotište, provode protuepidemiološku zaštitu stanovništva te moderniziraju upravu i sudstvo. Nakon [[Napoleon Bonaparte|Napoleonova]] poraza austrijska vojska osvaja Dalmaciju i ulazi u Šibenik krajem 1813.<ref>Dr. Ferdo Čulinović: Šibenik od pada Venecije do sloma francuske vlasti (1797-1813); "Šibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1976. str. 289-315</ref><ref name="ŠKS">Slavo Grubišić: "Šibenik kroz stoljeća", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1974.</ref> Šibenik ostaje dio Habsburške Monarhije do 1918. kao i ostatak [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]. Početak drugog dijela austrijske apsolutističke vlasti predstavlja razdoblje mrtvila na svim poljima života. Austrija podiže jaku graničnu kontrolu prema Bosni i brani karavansku trgovinu, također opada i pomorska trgovina zbog gubitka jedrenjaka, a i zbog austrijskog neimanja pomorske strategije, zbog čega Šibenik opet stagnira. Godine 1839. pojavljuju se prvi znakovi nacionalnog buđenja, točnije [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]], i to od strane dvojice šibenskih [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]], Božidara Petranovića i Špire Popovića, koji su stvarali zajedničku hrvatsko-srpsku frontu protiv talijanizacije Dalmacije. Njih su 1841. u dva navrata posjetili [[Ljudevit Gaj|Gaj]] i [[Ivan Mažuranić|Mažuranić]]. Istovremeno je među obrazovanim građanima još jača i raširenija bila autonomaška i talijanaška struja koja svog idola vidi u Šibenčaninu [[Nicola Tommaseo|Nicoli Tommaseu]], koji postaje i ministar u vladi nakratko obnovljene Mletačke Republike. Tek 1848./49. snažnije se manifestira politička aktivnost Šibenika pod austrijskom vlašću kad se nakratko izabralo narodno općinsko zastupstvo nakon nadmoćne pobjede nad autonomašima. U gradu je ojačao hrvatski narodni preporod pa ga je 1851. posjetio [[ban Jelačić]] u kojega je narod polagao nade da će ujediniti Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju pa mu je grad priredio doček veći nego je bio onaj kad ga je 1818. posjetio car Franjo, no u predvečerje Bachova apsolutizma Jelačić u pozdravnom govoru niti jednom riječju nije spomenuo sjedinjenje.<ref>Dr. Stjepo Obad: Ekonomski, socijalni i politički razvoj Šibenika od 1814. do 1859. godine; "Šibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1976. str. 329-376</ref> Za vrijeme diktature sav politički život je zamro na cijelo desetljeće i zabranjene su sve proslavenske ideje što je omogućilo ponovno jačanje autonomaša koji su dobili prve sljedeće izbore 1865. godine. Osobito značajan događaj za daljnji razvoj narodnog preproda dogodio se 1866. godine kad je osnovana Narodna slavjanska čitaonica, a za razliku od drugih gradova Šibenčani su sami sagradili kazalište 1870. bez pomoći vlade i općine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hnksi.hr/onama.asp |title=Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku - Kazališna povijest |archive-url=https://web.archive.org/web/20160504135833/http://www.hnksi.hr/onama.asp |archive-date=4. svibnja 2016. |access-date=1. travnja 2021.}}</ref> Preokret se događa na izborima za Dalmatinski sabor 1870. godine kad u Šibeniku i okolici [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodna stranka]] odnosi nadmoćnu pobjedu.<ref>Prof. Julije Grabovac: Trijumf narodne misli u Šibeniku; "Šibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1976. str. 377-408</ref> Godine 1872. narodnjaci su pobijedili na općinskim izborima i sljedeće godine osnovali prvu hrvatsku općinsku upravu s [[Ante Šupuk|Antom Šupukom]] kao gradonačelnikom koji je uvelike pridonio gospodarskom i komunalnom napretku grada koji je do tada bio najveći težački grad na Jadranu. Za njegova je mandata u općinsku administraciju uveden [[hrvatski jezik]] kao službeni, 1877. Šibenik se priključio na željezničku prugu Siverić-Split, 1879. postavljen je vodovod, 1883. izgrađena velika i moderna bolnica, a 1896. dovršena je palača suda. Njegovo poduzeće sagradilo je na rijeci Krki 1895. prvu [[Hidroelektrana Jaruga|hidroelektranu]] pa je Šibenik bio među prvim gradovima u svijetu koji je dobio javnu rasvjetu na [[Izmjenična struja|izmjeničnu struju]]. Godine 1904. njegovo je poduzeće sagradilo i novu [[Hidroelektrana Jaruga|hidroelektranu Jaruga II]], koja i danas radi.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/60039 Ante Šupuk] Hrvatska enciklopedija</ref> Od osobite je važnosti za razvoj grada bio početak rada Tvornice kalcijeva karbida "SUFID" 1903. godine. Iste godine osnovan je u Šibeniku "Savez među radnicima", koji za [[praznik rada]] 1905. organizira prvi štrajk zbog radnog dana koji je trajao deset i više sati. Šibenik je 1907. bio treća luka Austro-Ugarske nakon [[Trst]]a i Rijeke.<ref>Ivo Livaković, [http://www.sibenik.in/bastina/Crtice-iz-sibenske-povijesti-3/6067.html Crtice iz šibenske povijesti 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140716212305/http://www.sibenik.in/bastina/Crtice-iz-sibenske-povijesti-3/6067.html |date=16. srpnja 2014. }}, ŠibenikIN, 04. 11. 2012.</ref> Te godine su se pojavile i prve novine u Šibeniku – ''Hrvatska Rieč'', glasilo [[Stranka prava (Dalmacija)|Stranke prava]], 1908. prve radničke novine ''Glas maloga puka'', a 1912. ''Crveni barjak'', glasilo [[Jugoslavenska socijaldemokratska stranka|Socijalno-demokratske stranke]] u Dalmaciji. Politički život je početkom stoljeća bio jako buran, u početku se radilo o borbi između [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaka]] i [[Stranka prava (Dalmacija)|pravaša]], koji su se nakon [[Narodni pokret 1903. godine|narodnog pokreta 1903.]] ujedinili u [[Hrvatska stranka (1905.)|Hrvatsku stranku]] kako bi zajednički radili na južnoslavenskom ujedinjenju. U to vrijeme se pojavljuju i [[naprednjaci]] koji šire napredne [[Tomáš Garrigue Masaryk|Masarykove]] demokratske ideje i [[Slaveni#Panslavenstvo|panslavenstvo]] te su osnovali 1899. hrvatsko muzikalno društvo "Kolo" koje i danas djeluje. Koliko god se stavovi pravaša i naprednjaka razlikovali oko nekih nacionalnih pitanja, poglavito oko jedinstva srpskog i hrvatskog naroda, uvođenje diktature komesarijata 1912. i početak [[Balkanski ratovi|balkanskih ratova]] potpuno ujedini sve strane u antiaustrijskom raspoloženju.<ref name="ŠKS" /><ref>Prof. Slavo Grubišić: Pregled povijesti Šibenika 1873-1921; "Šibenik-spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1976. str. 409-442</ref> === Prvi svjetski rat === Početkom [[Prvi svjetski rat|1. svjetskog rata]], austrijske vlasti uvode strogi vojni režim. Većina političara koji su [[Jugoslavenstvo|jugoslavenski]] orijentirani završili su u zatvorima i zabranjene su novine. Mnoštvo Šibenčana odlazi na frontu u sklopu 23. šibenske dalmatinske domobranske pukovnije. Prvo ratuju na fronti prema [[Srbija u Prvom svjetskom ratu|Srbiji i Crnoj Gori]] gdje masovno ginu na planini Zajčici i Milenkovu kamenu na [[Drina|Drini]]. Probijaju se u unutrašnjost [[Srbija|Srbije]] sve do [[Užice|Užica]] i [[Šabac|Šapca]]. Budući se bilježe sve češći prebjezi srpskoj vojsci, a i pošto "Dalmatinci nerado ratuju protiv naroda svoga jezika" prebacuje ih se sredinom 1915. na talijansku frontu, gdje su bili motiviraniji. Na sočanskoj bojišnici šibenska 23. odbija talijanske ofenzive na Podgoru uz goleme gubitke.<ref>Davor Krile, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Prilozi/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/241971/Soanska-bojinica--najvee-dalmatinsko-groblje.aspx Sočanska bojišnica - najveće dalmatinsko groblje], Slobodna Dalmacija, 13. 04. 2014.</ref> Već 1917. godine zabilježene su demonstracije mornara u ratnim lukama Austro-Ugarske pa je tako i u šibenskoj luci 4. listopada započela pobuna mornara protiv oficira na [[Torpiljarka|torpiljarki]] br. 11. Nakon što su ovladali torpiljarkom, njom bježe u [[Italija|Italiju]].<ref>[http://www.scribd.com/doc/235530298/Revolucionarni-pokret-Jugoslavenskih-mornara-u-Šibeniku-god-1917-1918-1919 Revolucionarni pokret Jugoslavenskih mornara u Šibeniku god. 1917.-1918.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311071439/https://www.scribd.com/doc/235530298/Revolucionarni-pokret-Jugoslavenskih-mornara-u-%C5%A0ibeniku-god-1917-1918-1919 |date=11. ožujka 2016. }}, »Pobilježio hronološkim redom jedan bivši revolucionarac.«, Split, u veljači 1919.</ref> Nakon raspada Austro-Ugarske i osnivanja još nepriznate [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] Talijani kreću u okupaciju istočne obale Jadrana koja joj je trebala pripasti po tajnom londonskom ugovoru. Šibenik okupiraju 6. studenog 1918. kad su u luku uplovila četiri ratna broda.<ref>[http://www.sebenico.com/our-works/dolazak-talijana-u-sibenik-06-11-1918-godine/ Fotogalerija-Dolazak Talijana u Šibenik 6.11.1918 i Odlazak nakon 30 mjeseci okupacije], Sebenico.com</ref> Narodno vijeće grada prosvjeduje protiv iskrcavanja talijanske vojske i donosi odluku da priznaje samo Narodno vijeće SHS u Zagrebu i Zemaljsku vladu Dalmacije u Splitu. Oko 400 karabinjera i talijanskih mornara 20. studenog 1918. opkolilo je sjedište Narodnog vijeća i silom ih istjeralo. U siječnju 1919. uspješno je proveden plebiscit kad je od 24.475 stanovnika njih čak 23.675 glasalo protiv talijanske okupacije i potpisalo da hoće da se šibensko područje sjedini s [[Kraljevina SHS|Kraljevinom SHS]]. Na osnovi [[Rapalski ugovor|Rapalskog ugovora]], Talijani napuštaju Šibenik, a 13. lipnja 1921. Šibenčani na velikoj svečanosti na Poljani dočekuju jugoslavensku vojsku.<ref>[http://www.sebenico.com/our-works/povratak-sibenika-pod-okrilje-kraljevine-shs-13-06-1921-godine/ Fotogalerija-Povratak Šibenika pod okrilje Kraljevine SHS 13.6.1921.], Sebenico.com</ref> Uspostavljena je tada, nakon punih pet stoljeća tuđinske vladavine u Šibeniku, nacionalna uprava.<ref>Ivo Livaković, [http://www.sibenik.in/bastina/Crtice%20iz%20šibenske%20povijesti%204/6944.html Crtice iz šibenske povijesti 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210613025048/https://www.sibenik.in/bastina/Crtice%20iz%20%C5%A1ibenske%20povijesti%204/6944.html |date=13. lipnja 2021. }}, ŠibenikIN, 16.12.2012.</ref> === Kraljevina Jugoslavija === Šibenik se teško oporavljao nakon rata s obzirom na dvije i pol godine talijanske okupacije. U međuvremenu, funkcije najznačajnijeg gospodarskog, prometnog i upravnog središta za Dalmaciju od Zadra, koji ostaje talijanska [[enklava]], preuzima Split koji se tada naglo razvija pa i preuzima od Šibenika funkciju važne izvozne luke. [[Lička pruga]] je napokon dovršena 1925., 52 godine od donošenja odluke o gradnji, čime Šibenik i Dalmacija napokon dobivaju brzu vezu s ostatkom Hrvatske. To je dalo poticaja i radovima na proširenju šibenske luke koji su bili gotovi 1928. godine čime postaje, nakon [[Sušak]]a, druga luka Jugoslavije po operativnoj površini. [[Velika ekonomska kriza|Globalna gospodarska kriza 30-tih]] najteže je pogodila veliki dio otpuštenih radnika iz tvornice La Dalmatienne u Crnici, koja je krajem 1931. godine zaustavila proizvodnju, a istovremeno je seljake u zaleđu pogodila glad nakon što je žetva pobacila i do 70 %. Od 1921. do 1932. godine u gradskoj vlasti izmijenilo se 10 općinskih uprava i načelnika što je dodatno doprinijelo krizi. Najvažniji političar iz razdoblja nakon krize postaje [[Marko Kožul]] koji je od 1935. do 1937. bio ministar građevine u vladi [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]]. Zahvaljujući njemu obnovljene su i regulirane mnoge prometnice, a najvažnija ostavština je izgradnja "Državne realne gimnazije viteškog kralja Aleksandra i ujedinitelja" i Carinarnice.<ref>Milivoj Blažević, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=42270 Prilog za povijest lučko-trgovačkog i željezničkog prometa Šibenika od 1921. do 1941. godine], Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No.49 Prosinac 2007.</ref> Tvornica aluminija u Lozovcu počela je s proizvodnjom 1937. te je njena elektroliza bila prva u ovom dijelu Europe i na području Jugoslavije. Prije toga se punih četrdeset godina sav [[boksit]] iz rudnika u [[Siverić]]u izvozio kao neprerađena sirovina, a tada je napokon iskorišten i potencijal hidrocentrale na Krki iznad koje je sagrađena.<ref>Mario Šmit, Izgradnja hrvatske aluminijske industrije, TLM Šibenik, 1997.</ref> === Drugi svjetski rat === ==== Talijanska okupacija ==== Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] Šibenik je nekoliko puta mijenjao uprave i jako propatio. Već u jutro 6. travnja 1941. eskadrila talijanskih zrakoplova koja je poletjela sa zadarske zračne luke bombardirala je Šibenik. Slijedilo je nekoliko dana uzastopnih bombardiranja brodova usidrenih u luci.<ref name="Kvesić 1960">{{Citiranje weba |url=https://www.znaci.org/00001/124_2.pdf |title=Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi |last=Kvesić |first=Sibe |year=1960 |location=Zagreb}}</ref>{{is|str. 59., 67.}} Po osnivanju [[NDH]] 10. travnja 1941. [[Ustaše]] su unatoč protivljenju narodnih zastupnika krenule preuzimati vlast i razoružavati jugoslavensku vojsku i mornaricu, koji su u gradu imali snažno uporište, ali su i bile u totalnom rasulu nakon [[Aprilski rat|invazije]] [[Sile osovine|Sila osovine]]. No već četiri dana kasnije u grad ulaze prve talijanske divizije, a 15. travnja 1941.<ref>[http://www.sebenico.com/our-works/talijani-u-sibeniku-15-04-1941-godine/ Fotogalerija-Dolazak Talijana u Šibenik 15.4.1941.], Sebenico.com</ref> je i okupiran prilikom uspostave talijanskog zapovjedništva koje je preuzelo vojnu i civilnu vlast, sve zastave i simbole zamijenilo talijanskim te razoružalo Ustaše i "razjurilo ih".<ref name="NDH">Nikica Barić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=150304 Šibenik pod upravom Nezavisne Države Hrvatske],Časopis za suvremenu povijest, Vol.35 No.2 X. 2003. str. 515</ref> Potpisivanjem [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] 18. svibnja 1941. Šibenik je i službeno anektiran od strane [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] te ulazi u sastav [[Guvernatorat Dalmacija|Guvernatorata Dalmacije]]. Nakon uspostave talijanske fašističke vlasti provode se mnoge mjere denacionalizacije i talijanizacije Šibenika u tolikoj mjeri da su i građanstvu talijanizirali osobna imena. U gradu i okolnim selima se javlja otpor i [[Antifašizam|antifašistički]] pokret. Srednjoškolci se bune i pale knjige, razbijaju izloge s [[Mussolini|Duceovim]] slikama ili ih gađaju tintom zbog čeka neki završavaju na vješalima, a cijeli razredi (ženski učiteljski) bivaju internirani. Žene koje demonstriraju na ulicama zbog gladi bivaju uhapšene i odvezene u [[Koncentracijski logor Molat|logore na Molatu]] i u Italiji. Prvi šibenski partizanski odred je okupio 31 borca i krenuo s brda Pisak 12. kolovoza 1941. put Bosne. Kod Drniša je imao prvi okršaj s Talijanima, a probijajući se dalje sukobio se s [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnicima]] kod Knina i pretrpio znatne gubitke. Samo jedna trećina boraca probila se do [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], a većina ih je izginula u borbama koje su slijedile. Kako bi se [[Komunistička partija Hrvatske|KPH]] u Dalmaciji što brže oporavio od udarca koji mu je zadan stradanjem prvih partizanskih odreda iz Zagreba je poslan [[Rade Končar]] koji posjećuje partizanske organizacije u Šibeniku i Splitu kako bi im pomogao pojačati aktivnosti u gradu u vidu sabotaža, diverzija i napada na okupatore i njihove špijune. Nakon jednog povratka iz Šibenika u Split, karabinjeri mu upadaju u kuću, Rade bježi i biva ranjen u nogu te uhićen. Nakon što su uz pomoć ustaškog redarstva Talijani saznali kako visokog dužnosnika KPH imaju, fašistički prijeki sud u Šibeniku osuđuje ga na smrt strijeljanjem. Strijeljan je na [[Spomen-park Šubićevac|Šubićevcu]] zajedno s 25 drugova, a istog je dana pogubljeno i 20 seljaka iz [[Tribunj]]a.<ref name="iljadu" /> U gradu je posebno bio omražen Antonio Šokon, tajnik Fašističke stranke rodom iz Šibenika, koji je tijekom ljeta 1941. poslao u zatvor stotine građana, na desetine poslao u logor, neke poslao na strijeljanje, a i osobno ih ubijao. [[SKOJ]]-evci odlučuju likvidirati Šokona što su i učinili 11. listopada. Fašisti nakon toga nasumično hapse 27 [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|omladinaca]] i strijeljaju šestoricu 13. listopada. U gradu raste bijes zbog smrti njihove djece i jača NOP. Ilegalci 27. listopada iz osvete napadaju samu zgradu predsjedništva Fascia. Nakon što su ju demolirali naišli su na kamion talijanskih vojnika na kojeg su sasuli bombe. Fašisti ponovno hapse veći broj građana, dio šalju u logore, a četvoricu strijeljaju.<ref name="Kvesić 1960"/>{{is|str. 147.,148.,180.,187.-206.}} Članovi Primorske partizanske čete kroz godinu 1942. neprestano su u akciji u okolici Šibenika, uglavnom zapadno od [[Krka|Krke]], napadaju patrole, ometaju komunikacije, sječu dalekovode i uspješno se bore protiv [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|četničke antikomunističke milicije]]. Potapaju redovitu prugu za snabdijevanje Talijana Šibenik-[[Zaton (Šibenik)|Zaton]]-Skradin te brod koji je prevozio trupe iz Šibenika u Skradin. Toliko su odvažni da upadaju i u centar Šibenika i ubijaju i zarobljavaju crnokošuljaše u kantini, ometaju fašističke parade po rivi gađajući ih mitralješkom vatrom s Martinske. 31. prosinca 1942. godine formiran je Sjevernodalmatinski bataljon u sastavu od tri manje čete, i to: Prominsko-bukovačka, Primorska i Šibensko-drniška. Čete su napadale kolone neprijateljskih trupa, patrole i posade u selima, rušile stupove dalekovoda i telefona.<ref name="Kvesić 1960"/>{{is|str. 414.,415.,449.,486.}} ==== Njemačka okupacija ==== 8. rujna 1943. [[Kapitulacija Italije|kapitulira Italija]] pa je među talijanskim vojnicima i građanstvom nastalo "ogromno oduševljenje", a u gradu su izvješene crvene zastave i hrvatske zastave s crvenom petokrakom zvijezdom. Već sljedeći dan u Šibenik ulazi jedan od bataljona Šibensko-trogirskog odreda koji s [[Fašistička Italija|Talijanima]] vodi pregovore o predaji oružja i organiziranju zajedničke obrane grada od [[Nacistička Njemačka|Nijemaca]]. Talijanska komanda u Šibeniku, da bi dobila na vremenu, odugovlačila je pregovore, jer se svakog trenutka očekivao dolazak Nijemaca. Nakon neuspjelih pregovora krenuli su razoružavati pojedine trupe talijanskih trupa kao bi naoružali novoformirane jedinice šibenskih dobrovoljaca. Čim su pripadnici [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] ušli u grad 11. rujna, talijanska komanda predala im je garnizon bez otpora. Od njemačke okupacije do početka 1944. sa šibenskog područja u [[Partizani|partizane]] je otišlo još 8700 osoba.<ref name="NDH" /> 10. rujna osnovana je i [[Osma dalmatinska brigada|šibenska osma dalmatinska udarna brigada]]. Kako bi zaplašili narod koji se masovno priključio u [[NOB]], okupatori po cijeloj Dalmaciji rade neviđene zločine. Osobita zvjerstva izvršili su [[Dinarska četnička divizija|četnici]] [[Momčilo Đujić|popa Đujića]] zajedno s Nijemcima 21. veljače 1944. u selima [[Danilo Biranj]] i [[Dubrava kod Šibenika|Dubrava]]. Dok su Nijemci po okolnim čukama držali osiguranje, četnici su upali u ova sela i noževima poklali 31 osobu.<ref name="Kvesić 1960"/>{{is|str. 612.,613.,617.,688.}} Dolaskom Nijemaca Šibenik je administrativno priključen NDH i proglašen sjedištem župe Bribir, no to se nikad nije u stvarnosti ostvarilo, niti je veliki župan ikada preselio u Šibenik. Čak su i stanovnici morali imati njemačke osobne iskaznice bez koji su mogli biti uhapšeni, a talijanska [[lira]] i talijanske [[Poštanska marka|poštanske markice]] su i dalje bile u opticaju zbog nikakve komunikacije s ostatkom raspadajuće kvinsliške tvorevine. Zanimljiv događaj se dogodio kad se u grad vratio brod sa šest stotina Šibenčana logoraša s [[Koncentracijski logor Molat|Molata]], po koje je poslan brod odmah nakon kapitulacije Italije. Brod se vratio ukrašen crvenim suknima jer su bivši zatočenici mislili da se u Šibeniku još nalaze partizani. Ipak su pušteni kućama, a dio je kasnije otišao u partizane. Nakon dolaska Nijemaca u Šibenik su se vratili i četnici, a u gradu su bili i pripadnici talijanske fašističke milicije (''crnokošuljaši''). Krajem 1943. u Šibenik je upućena i po jedna [[Domobranstvo|domobranska]] satnija iz Knina i jedna ustaška jedinica iz Drniša pa se tako u gradu našla cijela paleta raznih vojski pod njemačkom kontrolom. Krajem 1943. počinju i česta saveznička bombardiranja Šibenika, njegovih lučkih objekata i ratnih brodova pri čemu je poginulo i ranjeno je desetine civila i njemačkih vojnika te je srušena [[Gradska vijećnica u Šibeniku|gradska vijećnica]] i nekolicina stambenih objekata u samomu centru.<ref name="iljadu">Ivo Livaković: "Tisućljetni Šibenik", Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik, 2002.</ref> Zbog toga je većina stanovništva zajedno s gradonačelnikom kojeg je postavila NDH napustilo grad. Stanovnici se vraćaju početkom 1944. kad bombardiranja jenjavaju, a za novog gradonačelnika biva postavljen kapetan korvete Miren Blaž za kojega se kasnije ispostavilo da je bio u vezi s partizanima. Isto je bilo i s predstojnikom redarstva Matom Mijanovićem pa su ih Nijemci zbog suradnje s partizanima uhapsili na ljeto 1944. O protuustaškoj atmosferi u gradu najbolje svjedoči podatak da je na ljeto 1944. novoosnovana ustaška mladež s petnaestak članova morala djelovati “''prikriveno obzirom na sadašnje mjesne prilike''”. Ustaška izvješća govore i da partizani dolaze svaki dan u grad i ispisuju parole. Da vlasti NDH nemaju nikakvu stvarnu vlast u Šibeniku znaju i oni sami pa se u jednom izvješću MUP-a može pročitati "''Nijemci se ponašaju kao suvereni gospodari, a ne kao saveznici''". Cijelo to vrijeme u gradu vlada strašna glad i ljudi svakodnevno umiru zbog nje, po gradu se skiće oko četiri stotine siročića koji se doslovno hrane korijenjem, a koje se opisuje kao "mala poludivlja bića", "bosa, gola ili u dronjcima, očajna".<ref name="NDH" /> ==== Oslobođenje ==== Oslobođenjem Splita i okolice došle su na područje [[Boraja (Šibenik)|Boraje]] jedinice [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|I.]] i XI. dalmatinske brigade, odakle zajedno s ostalim snagama [[26. dalmatinska divizija NOVJ-a|26. divizije]] kreću u pravcu Šibenika i Drniša. [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prva dalmatinska]] i III. prekomorska brigada dobile su zadatak, da napadnu neprijatelja i oslobode grad Šibenik, dok su XI. i XII. brigada upućene na komunikaciju Šibenik-Drniš. Kako su već u to vrijeme jedinice [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|19. divizije]] oslobodile [[Benkovac]] i Skradin te zaposjele čitavo područje na desnoj obali rijeke Krke jedina komunikacija, kojom se neprijatelj mogao izvući iz Šibenika, bila je cesta Šibenik-Drniš. Bataljoni XI. i XII. brigade dobili su zadatak da još prije nego što otpočne napad na grad, izbiju na spomenutu cestu i napadnu neprijateljske snage, ako se ove pokušaju izvući prema Drnišu. Bitka za oslobođenje Šibenika otpočela je u noći uoči 3. studenoga. Dijelovi 19. divizije na desnoj obali rijeke Krke otvorili su žestoku vatru na njemačke položaje na sjeverozapadnim prilazima gradu. Za to vrijeme jedinice I. dalmatinske i III. prekomorske brigade, po prvi put potpomognute s 35 [[M3/M5|Stuarta]] i 12 Blindija [[Prva tenkovska brigada NOVJ|Prve tenkovske brigade NOVJ]] te topništvom,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sibenik.in/sibenik/foto-nisu-svi-osloboditelji-bili-komunisti-ali-svi-su-bili-antifasisti/15508.html |title=Danas slavimo oslobođenje Šibenika u 2. svjetskom ratu |date=2013-11-03 |website=Šibenik IN |access-date=1. travnja 2021. |archive-date=6. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131106122911/http://www.sibenik.in/sibenik/foto-nisu-svi-osloboditelji-bili-komunisti-ali-svi-su-bili-antifasisti/15508.html |url-status=dead }}</ref> probile su prve neprijateljske linije kod mjesta Vrpolja na cesti Split-Šibenik i odmah krenule naprijed goneći neprijateljske trupe koje se povlače prema gradu. Međutim, njemačke snage ukopane na dominantnoj uzvisini Sv. Juraj, uz samu cestu, pružile su jedinicama [[NOV]]-a žestoki otpor i zaustavile njihov prodor prema gradu. Tada je bila dovedeno topništvo 26. divizije koja je dugo zasipala njemačke rovove na Sv. Jurju. Nakon toga jedinice [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|I. dalmatinske]] prešle su u novi siloviti napad i u ogorčenoj borbi prsa o prsa uspjele izbaciti Nijemce s te uzvisine. Pritisnute sa svih strana njemačke trupe napuštaju grad, a prethodno sustavno uništavaju čitavu obalu,<ref name="iljadu" /> lučka postrojenja i potapaju brodove u luci. Bataljoni [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|I. dalmatinske]], III. prekomorske i dijelovi [[Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija NOVJ-a|19. sjeverodalmatinske divizije]] ušli su u Šibenik u zoru 3. studenog 1944. dok se neprijatelj još nalazio na [[Tvrđava Šubićevac|tvrđavi Šubićevac]]. Bez obzira na to što su metci još fijukali iz tvrđave Šibenčani su izašli na ulice da pozdrave osloboditelje: "Narod ih ljubi, donosi smokava, rakije i što bolje ima. I već oko 9 sati počima mimohod. Partizani svečano ulaze sa sjeverne strane u grad. Narod ih posipa cvijećem i viče: Živio drug [[Tito]]. U tom mimohodu bilo više od tisuću dobro naoružanih i odjevenih partizana."<ref name="NDH" /> Za to vrijeme na cesti Šibenik-Drniš, na predjelu od Konjevrata do [[Pokrovnik]]a povela se bespoštedna borba u kojoj je napadnuta njemačka kolona upinjala sve snage da se izvuče prema Drnišu. Međutim, ukliještena jedinicama XI. i XII. dalmatinske brigade koje su bile potpomognute [[Prva tenkovska brigada NOVJ|tenkovima]], izložena unakrsnoj vatri svih automatskih oružja, neprijateljska je kolona potpuno razbijena i na kraju uništena. Na cesti su nakon borbe ležale hrpe pobijenih vojnika, uništenog oružja i razlupanih vozila. Povlačeći se zajedno s [[Nacistička Njemačka|njemačko]]-[[Ustaše|ustaškom]] kolonom, u borbi blizu Konjevrata uništen je jedan čitav [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnički]] [[korpus]], koji je brojio oko 300 četnika.<ref name="Kvesić 1960"/>{{is|str. 712.-714.}}<ref>Mirko Novović, Stevan Petković: Prva dalmatinska proleterska brigada, [https://www.znaci.org/00001/108_15.pdf Oslobođenje Šibenika], Beograd : Vojnoizdavački zavod</ref> ==== Žrtve ==== U općini Šibenik je prije rata živjelo nešto više od 37.000 stanovnika, ali je tijekom 1944. taj broj pao na oko 16.000,<ref name="NDH" /> a u samom gradu je ostalo još samo 6000 stanovnika.<ref name="ŠK">Hrvoje Matković, Paško Paić: "Šibenik i okolni krajevi", Zagreb 1985.</ref> S područja šibenske općine koja je nekoć obuhvaćala južnu trećinu današnje [[Šibensko-kninska županija|županije]] i brojila 1941. godine 68.000 stanovnika do kraja 1942. godine aktivno je sudjelovalo u [[NOB]]-u 12 % stanovništva ili 8182 stanovnika. Do kraja rata i oslobođenja taj broj popeo se na 18.814 sudionika ili 21 % stanovništva. Kada se tom broju pribroje 5362 osobe koje su zbog pripadnosti [[NOP]]-u odvedene u zatvore i logore, onda je u raznim vidovima antifašističke borbe bilo uključeno 24.176 osoba, što je čak 35,5 % stanovnika općine. Ukupno 4572 osobe su poginule u partizanima kao žrtve fašističkog terora ili žrtve rata. Od toga su 3023 poginule u borbama diljem bivše [[Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu|Jugoslavije]], a 1549 su druge žrtve od kojih su 1123 žrtve fašističkog terora, od kojih je 729 streljano. U naseljima je ubijeno 1194 žrtava, u logorima 197, a 158 ih se smatra žrtvama rata. Nacionalni sastav poginulih je bio: [[Hrvati]] 3080, [[Srbi]] 1450, [[Židovi]] 20 i ostali 22.<ref>V. Žerjavić, Gubici stanovništva Jugoslavije 1941. – 1945., Zagreb, Globus, 1992. str. 259.</ref> Nakon kapitulacije Italije i pred terorom njemačkih nacista, 6500 žena i djece je otišlo u zbjeg u [[El Shatt]].<ref>Općinski odbor SUBNOR-a Šibenik, [https://www.znaci.org/00003/506.pdf ZBORNIK POGINULIH BORACA, ŽRTAVA FAŠISTIČKOG TERORA I ŽRTAVA RATA ŠIBENSKE OPĆINE OD 1941—1945. GODINE], Šibenik 1978.</ref> Samo u [[Bitka na Sutjesci|bitki na Sutjeci]] sudjelovalo je 1316 boraca iz općine Šibenik, a poginulo 535, više nego iz bilo koje druge općine.<ref>[https://www.znaci.org/00001/129_27.pdf Broj boraca sa Sutjeske po općinama rođenja]</ref> [[Narodni heroj Jugoslavije|Narodnim herojima]] su proglašeni ovi borci iz Šibenika: [[Slobodan Macura Bondo]], [[Vladimir Peran Živko|Vladimir Peran]], [[Miro Višić]], [[Mate Staničić]], [[Dinko Šurkalo]], [[Nikola Sekulić|Nikola Sekulić Bunko]], [[Ljubo Truta]]. === Socijalistička Jugoslavija === 1. siječnja 1945. Šibenik postaje središte [[ZAVNOH]]-a, tada najvišeg organa vlasti u Hrvatskoj pa se može reći da je do oslobađanja Zagreba nakratko bio glavni grad Hrvatske. U Šibeniku tada borave Centralni komitet [[KPH]], Glavni odbor [[AFŽ]], Glavni odbor [[USAOH]]-a (Ujedinjeni savez antifašističke omladine Hrvatske), Pokrajinski komitet [[SKOJ]]-a, Centralna kazališna družina narodnog oslobođenja Hrvatske i druge organizacije.<ref name="ŠK" /> U tom kratkom i slavnom razdoblju u Šibeniku je otvoreno kino "Sloboda", tiskan je prvi poslijeratni književni časopis u Hrvatskoj ''Književnik'', otvorena glazbena škola, Škola za učenike u privredi i osnovano profesionalno Narodno kazalište. 1947. započete su dvije vrlo važne obnove ratom porušenog grada. Obnavlja se sakristija katedrale sv. Jakova koja se morala potpuno rastaviti i ponovno sazidati te je dovršena 1949. faksimilska rekonstrukcija potpuno srušene gradske vijećnice; obavljala se najrafiniranijim konzervatorskim radovima u to vrijeme te je završena 1960. godine uz mnogobrojna priznanja. 1948. se obnavlja i proširuje teško oštećena luka nakon njemačkog miniranja te se osniva Dom narodnog zdravlja useljen u bivšu zgradu Burze rada. 1950. [[Ivo Vitić]] gradi prvu osnovnu školu koja nosi ime [[Simo Matavulj|Sime Matavulja]]. 1951. započinju radovi na izgradnji [[Tvornica lakih metala|Tvornice i valjaonice aluminija Ražine-Šibenik]]. Za potrebe te tvornice, a ujedno i za grad započinje gradnja novog vodovoda od slapova Krke, koja je završena 1953. U međuvremenu preimenovana Tvornica lakih metala "[[Boris Kidrič]]" dovršena je 1955. Izgrađeni su i prvi objekti buduće vinarije "Vinoplod" 1952. godine. Godine 1956. osniva se brodarsko poduzeće "Obalna plovidba", buduća "[[Slobodna plovidba]]". Godine 1957. osnovana je "Komunalna banka" koja 1965. mijenja ime u [[Jadranska banka]]. Od 19. do 25. srpnja 1958. održan je prvi [[Jugoslavenski dječji festival]]. Od 1958. do 1961. po projektu Ive Vitića gradi se veliki kompleks recentne arhitekture u povijesnoj jezgri Šibenika koji uključuje hotel "Jadran", kino "Šibenik" i zgradu općine Šibenik, dok uz Poljanu maršala Tita Vitić gradi objekt doma [[JNA]], a za koji je arhitekt dobio "Borbinu" nagradu za najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj 1960. Od 1959. do 1961. grade se prvi šibenski neboderi, a svojevremeno i prvi u Dalmaciji, "crveni" i "plavi neboder". Godine 1961. u njihovoj se blizini završava i osnovna škola "Lepa Šarić". 1962. godine otvoren je i velebni [[Spomen-park Šubićevac|spomen park streljanih]]. Godina 1966. prolazi u obilježavanju 900 godina spomena grada Šibenika. [[Tito|Predsjednik Tito]], pokrovitelj velikog jubileja, tada ponovno posjećuje Šibenik, što je već prije učinio 1948., 1953., 1955., 1958. i 1965. Iste godine je napokon pušten u promet most "Šibenik" na [[Jadranska magistrala|Jadranskoj magistrali]], znatno poboljšavajući prometnu povezanost grada kojeg su do tada sa zapadnom stranom Krke povezivali trajekti. Pred kraj slavljeničke godine počela je gradnja turističkog naselja Solaris čiji je četvrti i posljednji hotel Andrija završen 1971. godine. Iste godine u Crnici je izgrađena osnovna škola "Mate Bujas", a na Baldekinu započela izgradnja osnovna škola "Maršal Tito" dovršena 1973. godine. Gradi se i tvornica plastičnih prerađevina "Poliplast" te je započeta gradnja autobusnog kolodvora u Dragi i [[Dvorana Baldekin|dvorane Baldekin]] iste te 1971. godine. Od 1973. do 1975. arhitekt Ante Vulin radi na rekonstrukciji [[Kneževa palača u Šibeniku|Kneževe palače]] u [[Muzej grada Šibenika]], a njegovo maestralno rješenje dobilo je [[Nagrada Vladimir Nazor|nagradu "Vladimir Nazor"]]. Godine 1979. u Šibeniku je održan dio natjecanja 8. [[Mediteranske igre|mediteranskih igara]]: odbojka, nogomet i kajak u Zatonu. Godine 1980. otvorena je najveća robna kuća u Dalmaciji, "Šibenka", a započinje gradnja najvećega stambenog naselja u Šibeniku, Vidika, dovršena 1984. godine. Nakon osam godina gradnje dovršena je poliklinika, prvi objekt u gradu građen u [[brutalizam|brutalističkom]] stilu. 9. travnja 1983. [[GKK Šibenik|košarkaški klub Šibenka]] pobjedom u majstorici nad [[KK Bosna|Bosnom]] nakon slobodnih bacanja [[Dražen Petrović|Dražena Petrovića]] postaje prvak Jugoslavije. Nakon toga navijači su u gradu priredili neviđeno slavlje pa se taj dan smatra i danom osnivanja navijačke skupine "[[Šibenski Funcuti|Šibenski funcuti]]". U godinu dana je izgrađena osnovna škola "Rade Končar" na Šubićevu i predana na korištenje 1984. godine. Sljedeće godine dovršena je i izgradnja nove pošte; objekt je nagrađen kao najbolje arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj 1985. Nakon izgradnje Vidika kreće se u izgradnju novog stambenog naselja Krvavice i novog stambenog kompleksa na Šubićevcu, a 1988. i na Meterizama. Godine 1989. završena je i izgradnja novog srednjoškolskog centra. Dne 9. travnja 1991. [[ŽKK Šibenik|košarkašice Elemesa]] pobjeđuju košarkašice [[ŽKK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] i postaju posljednje prvakinje Jugoslavije. Od prijeratnog težačkog grada s oko 16 tisuća stanovnika, Šibenik je u ovom razdoblju prerastao u značajno središte industrijske proizvodnje (obojeni metali, [[Metalurgija|crna metalurgija]], plastične prerađevine), pomorske privrede (veliko brodarsko poduzeće "Slobodna plovidba", Mornaričko-tehnički zavod "[[Velimir Škorpik]]") i lučko-tranzitnog prometa za specijalne rasute terete ([[fosfat]] i umjetno gnojivo) te proizvodnje i prometa vina i alkoholnih pića (Vinoplod-Vinarija) itd. s 41 tisuću stanovnika 1991. Šezdesetih, sedamdesetih, a poglavito osamdesetih godina naglo se razvija i turizam kad se grade veliki turističko-ugostiteljski objekti širom rivijere, a zahvaljujući prirodnim potencijalima unutar tadašnje općine Šibenik proglašavaju se čak dva [[Nacionalni park|nacionalna parka]], [[Kornati]] 1980. i [[Nacionalni park Krka|Krka]] 1985. Urbana aglomeracija se više nego udvostručila. Pedesetih su izgrađeni prvi "ležeći" neboderi na Baldekinu, a osamdesetih godina niču i velika stambena naselja na Vidicima, Krvavicama, Šubićevcu i Meterizama. Izgrađeno je više školskih objekata, od toga osam velikih školskih zgrada, poliklinika, [[Stadion Šubićevac|sportski stadion na Šubićevcu]], dvorana Baldekin, otvoreni bazen u Crnici i zatvoreni u Solarisu itd.<ref name="iljadu" /> Šibenik je 1988. godine zauzimao drugo mjesto u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] po stupnju razvijenosti, prema tadašnjim glavnim ekonomskim pokazateljima.<ref>Mirna Jasić, [http://www.portalnovosti.com/zdravko-petkovic-daleko-od-predratnog-prosperiteta-nbsp Zdravko Petković Daleko od predratnog prosperiteta], Portal Novosti, 11. 11. 2014.</ref> === Republika Hrvatska === Grad Šibenik i okolica dali su veliki doprinos u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] od prvih dana rata 1991. Šibenčani su već u [[Bitka za Šibenik 1991.|bitci za grad u rujnu 1991.]] zauzimanjem topništva na [[Žirje|Žirju]] i [[Zečevo (Rogoznica)|Zečevu]] kod [[Rogoznica|Rogoznice]] te zaustavljanjem neprijatelja kod [[Pakovo Selo|Pakova Sela]] obranili svoj grad i okolicu te tako izborili prvu pobjedu [[HV]]-a, kada su [[JNA]] i [[četnici]] poraženi i odbačeni 15 kilometara dalje od grada. Najveći obol u obrani Šibenika dali su dragovoljci-branitelji, od kojih su mnogi za trajanja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[Dodatak:Popis poginulih branitelja iz Šibensko-kninske županije|položili svoje živote]]. Nakon rata [[teška industrija]] je uništena, a turizam je zamro. Uništenju industrije najviše su kumovali problemi s distribucijom struje i politika.{{ni}} TEF je uništen umjesto relociran na već pripremljenu poslovnu zonu Podi.{{ni}} TLM je obnovljen nakon ratnih oštećenja, ali ne u potpunosti.{{ni}} Ostali proizvodni pogoni, brodarske firme, trgovačka poduzeća uništeni su privatizacijama.{{ni}} U hotelima je stanovalo preko 18 tisuća prognanika i izbjeglica nakon kojih su turistički resursi ostali uništeni. Broj stanovnika stalno opada, kojih je devet tisuća manje nego 1991. godine. Nakon teška dva desetljeća stagnacije, posljednjih godina Šibenik se afirmirao kao prostor gospodarska i društvena razvoja u Dalmaciji.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/grad-od-kojeg-bi-puno-trebali-uciti-svi-u-hrvatskoj-nakon-rata-pali-su-u-ponor-ali-danas-se-mijenjaju-do-neprepoznatljivosti-ovo-je-njihova-tajna-8148905 GRAD OD KOJEG BI PUNO TREBALI UČITI SVI U HRVATSKOJ Nakon rata pali su u ponor, ali danas se mijenjaju do neprepoznatljivosti. Ovo je njihova tajna!]</ref> <gallery mode="packed-hover" heights="180"> Datoteka:Sebenico the alla water front Dalmatia Austro-Hungary.jpg|Šibenska riva početkom 20. stoljeća Datoteka:Sebenico, from the island, Dalmatia, Austro-Hungary-LCCN2002710808.jpg|Razglednica Šibenika iz doba Austro-Ugarske Datoteka:Šibenik - J-A Brutails - Université Bordeaux Montaigne - 1363.jpg|Fotografija Šibenika s početka 20. stoljeća, Jean-Auguste Brutails Datoteka:23. domobranska, Šibenik 1907.jpeg|Prolazak 23. šibenske domobranske pukovnije, 1907. </gallery> == Etimologija == Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. [[Juraj Šižgorić]] u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima ''sibin'' (''Sibinicum''), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika ''silvona, silvonae'' ili ''silvone''. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila [[tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđava sv. Mihovila]]. == Gospodarstvo == Šibenik je sredinom 19. I početkom 20. st. bio jedno od najznačajnijih gospodarskih središta juga Hrvatske, a u gospodarstvu je bio značajan u trgovačkoj, obrtničkoj i industrijskoj grani Dalmacije. Uvelike mu je pomogla prometna povezanost s Likom i dijelom Bosne i Hercegovine te je zbog navedene prometne povezanosti bio glavna izvozna luka za drvo i rude.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/48325. |title=Blažević, Milivoj. Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol., br. 51, 2009, str. 203-218. |url-status=dead }}</ref> Iako je dio stanovništva bilo zaposleno u navedenim gospodarskim granama ipak je poljoprivreda bila glavna gospodarska grana. Pretežno su se bavili uzgojem vinove loze, maslinarstvom i vrtlarstvom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/26698. |title=Blažević, Milivoj. Prilog povijesti poljoprivrede šibenskog područja od 1921. do 1941. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol., br. 49, 2007, str. 645-689. |url-status=dead }}</ref> U gradu Šibeniku u 2010. godini, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, registrirano je ukupno 838 tvrtki, od kojih 3 spadaju u velika, 12 u srednja, 823 u mala. Od ukupnog broja 799 su društva s ograničenom odgovornošću, 16 dionička društva, 14 ustanova, 8 javnih trgovačkih društava i 1 društvo inozemnog osnivača. Prema Središnjem obrtnom registru u 2010. godini u Šibeniku je registriran 1321 obrtnik. Prema podacima Registra udruga u 2010. godini registrirano je 445 udruga sa sjedištem u Gradu Šibeniku. Grad Šibenik se prema indeksu razvijenosti svrstava IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100 % i 125 % (100,52 %) prosjeka Republike Hrvatske, što znači da ne pripada niti jednoj kategoriji potpomognutih područja.<ref name="strategija">[http://www.sibenik.hr/projekti/strategija-razvoja-grada-sibenika Strategija razvoja grada Šibenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130526033716/http://www.sibenik.hr/projekti/strategija-razvoja-grada-sibenika |date=26. svibnja 2013. }}, str. 25., sibenik.hr, 27. srpnja 2011., pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref> Danas je Šibenik glavni grad, kulturno-obrazovno, upravno i gospodarsko središte [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske županije]] koje ima 46.332 stanovnika (2011., zajedno s prigradskim naseljima). Do 80-ih godina 20. stoljeća Šibenik je bio jako industrijsko središte (tvornice "[[TEF]]" i "[[TLM]]"), šibenska luka je bila među najvećima u bivšoj Jugoslaviji, no dolazi do gospodarskog pada, a u 1990-ima TEF prestaje s radom (tvornica je uklonjena), a [[TLM]] koji je znatno oštećen u [[Domovinski rat|velikosrpskoj agresiji]], znatno je smanjio proizvodne kapacitete. Vidi [[Elemes]]. [[Datoteka:Vinoplod vinarija Sibenik (2020b).png|alt=Vinoplod vinarija Šibenik|mini|Vinoplod vinarija Šibenik]] Grad Šibenik je počeo s izgradnjom i proširenjem [[Luka Šibenik|Luke Šibenik]]. Prema zamisli arhitekta Puljiza, na prostoru od 44 tisuće kvadrata, na kojem će se nalaziti terminal, u isto će vrijeme moći pristati kruzer do 260 metara, veliki trajekt od 180 metara, dva broda u linijskoj plovidbi od po 60 metara. Terminal bi bio ekološki prihvatljiv te bi za zagrijavanje i hlađenje koristio termalne pumpe uronjene u more, a uz sunčeve kolektore koji bi se ukomponirali u krovnu konstrukciju, terminal bi na taj način osiguravao i do 40 posto svojih energetskih potreba. Cjelokupna investicija iznosi 24 milijuna eura, a završetak radova očekuje se do 2014. ili 2015. godine.<ref>Džambo, Marijan. [http://www.slobodnadalmacija.hr/O-ku%C4%87o-mala/tabid/93/articleType/ArticleView/articleId/69529/Default.aspx Gat Vrulje : šibenski iskorak] // Portal "Slobodna Dalmacija.hr", 11. rujna 2009., pristupljeno 14. studenoga 2015., (Tiskano izdanje: {{ISSN|0350-4662}})</ref> === Šibenska luka === Važan utjecaj na razvoj gospodarstva u gradu Šibeniku imala je Šibenska luka. Za vrijeme Austro-Ugarske vladavine Šibenska luka je bila treća luka po važnosti (odmah iza Trsta i Rijeke). Grad Šibenik i njegova luka su u to doba imali izrazito važnu ulogu nezaobilaznih urbanih i lučkih sredina u procesu društveno-gospodarske integracije jadranskog prostora s jedne strane, kao i povezanošću tog prostora s balkanskim zaleđem s druge strane. Šibenska luka je bila centar za opskrbu Dalmacije, kao i glavnog grada žitom bosanske provenijencije, dok je s druge strane, zahvaljujući najvećoj proizvodnji ulja na području Dalmacije, sve do 1782. godine i propasti maslinika na šibenskom području bila najveći izvoznik ulja u Veneciju i ostale prekojadranske luke. Do kraja 18. st. Šibenik je uspio intenzivirati lučke trgovačke kontakte s Anconom te je zahvaljujući tome počeo razvijati i vlastito brodarstvo.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Dragan Markovina |title=Šibenska luka u trgovačko-kulturnim razmjenama dviju jadranskih obala na prijelomu 18. i 19. stoljeća |url=https://hrcak.srce.hr/111975 |year=2008 |journal=Godišnjak Titius : godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke |volume=1 |issue=1 |pages=133–166 |language=hr |accessdate=2020-04-18}}</ref> Prvi svjetski rad i dvije i pol godine talijanske okupacije (1918. – 1921.) donijeli su zastoj šibenskoj luci. Međutim, u periodu između dva svjetska rata, Šibenska luka je bila izvozna luka glomazne robe: siverićki ugljena, drva, celuloze te boksita. U tijeku Drugog svjetskog rata Šibenik i njegova luka teško su oštećeni savezničkim napadima iz zraka (krajem 1943. i prvih mjeseci 1944.), te je luka skoro potpuno uništena razaranjem obala i lučkih objekata početkom studenoga 1944. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Ivo Šprljan |title=Industrijski objekti u Šibeniku |url=https://hrcak.srce.hr/149234 |year=2013 |journal=Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske |issue=37/38 |pages=101–118 |language=hr |accessdate=2020-04-18}}</ref> Šibenska luka danas nosi naziv „Vrata srednje Europe“ te je nositelj prvenstvene koncesije za obavljanje lučkih djelatnosti. Temeljem ugovora o prvenstvenoj koncesiji "Luka Šibenik" d.o.o. obavlja lučke djelatnosti na tri specijalizirana terminala.<ref>{{Citiranje časopisa |title=O nama – LUKA ŠIBENIK |url=http://lukasibenik.hr/?page_id=47 |accessdate=2020-04-18}}</ref> === Početci razvoja industrije === Temelj za razvitak industrije u Šibeniku bila je izgradnja energetskih postrojenja. 1895. godine je postavljen prvi generator struje u hidroelektrani Jaruga na rijeci Krki. Iste godine tvrtka ‘Ante Šupuk i sin’ gradi na Skradinskom buku malu električnu hidrocentralu. To privlači pozornost stranih, prvenstveno talijanskih poduzetnika, koji će postaviti temelje prvih šibenskih industrijskih poduzeća. 1897. godine kod Skradina je izgrađena mala tvornica karbida. 1900. godine izgrađena je tvornica karbida i cijanamida u šibenskoj gradskoj četvrti Crnica. S obzirom na to da je ova proizvodnja bila vrlo profitabilna gradi se veća tvornica. 1904. godine na površini od oko 75 tisuća metara kvadratnih u Crnici inozemnim kapitalom izgrađeno prvo veliko šibensko industrijsko poduzeće SUFID, prethodnik TEF-a.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://sibenskiportal.rtl.hr/kolumne/dimnjaci-sibenskih-sjecanja/ |title=Dimnjaci šibenskih sjećanja |author=Ivica Poljičak |date=2012-07-09 |work=sibenskiportal.rtl.hr |publisher=Šibenski portal |accessdate=2020-03-18 |archive-date=13. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313001215/https://sibenskiportal.rtl.hr/kolumne/dimnjaci-sibenskih-sjecanja/ |url-status=dead }}</ref> Ime poduzeća proisteklo je iz imena njegova vlasnika, dioničkog društva ‘Societa anonima per lautilizazzione delle forze idrauliche della Dalmazia’ (Dioničko društvo za iskorištavanje vodenih snaga Dalmacije).<ref>{{Citiranje časopisa |author=Ivica Poljičak |title=Urbana obnova područja bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=220418 |year=2014 |journal=Godišnjak Titius : godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke |volume=6-7 |issue=6-7 |pages=437–450 |language=hr |accessdate=2020-03-18}}</ref> U dvanaest elektropeći SUFID proizvodi kalcij karbid. Šibenik je tada još bio pretežno težački grad, grad poljoprivrednika koji su bili dosta osiromašeni zbog bolesti vinove loze uzrokovane filokserom. Stoga mnogi težaci u potrazi za poslom emigriraju u prekomorske zemlje, a neki se uspjevaju zaposliti u tvornici SUFID. Početkom 1907. godine u njoj je zaposleno 500 radnika.<ref name=":0" /> === Turizam === Turizam se u Šibeniku posljednjih godina stalno razvija i broj gostiju iz godine u godinu sve više raste. Najviše turista koji ljetuju na šibenskoj rivijeri odsjeda u hotelima u hotelskom naselju Solaris ili pak u nekoliko kilometara udaljenim [[Vodice|Vodicama]], [[Primošten]]u, [[Rogoznica|Rogoznici]] ili na otocima poput [[Zlarin]]a ili [[Prvić]]a. === Šibenik u 19. stoljeću === Početkom 19. stoljeća šibensko se društvo smatralo staleškim. Hranili su se uglavnom preradbama od ječma i raznim povrćem. Sve do dolaska francuske vlasti u Šibeniku su boravili siromašni ljudi u teškim životnim uvjetima. Dolaskom francuske vlasti na šibenski teritorij, započela je modernizacija koja je ujedno donijela i novi sustav društvenih vrijednosti i pokušala ukinuti neravnopravnost među građanima Šibenika koji spadaju pod različite staleže. Obnovljena je bolnica, koju su građani mogli koristiti besplatno.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Marijana Mikulandra |title=DRUŠTVENO-GOSPODARSKE PRILIKE U ŠIBENIKU ZA VRIJEME FRANCUSKE UPRAVE |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=260554 |date=2017-03-08 |journal=Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku |issue=1-2/2017 |pages=89–99 |language=hr |accessdate=2021-04-28}}</ref> Sedamdesetih godina devetnaestog stoljeća Šibenik je krenuo doživljavati još veći procvat, a to se razdoblje šibenske povijesti naziva „Šupukovom erom“. U to je vrijeme Šibeniku obećana željeznica koja bi povezala Šibenik s ostalim gradovima i time olakšala trgovinu. Kao jedna od bitnijih značajki razvoja Šibenika u 19. stoljeću smatra se gradnja hidroelektrane na rijeci Krki, 28. kolovoza 1895. Posjedovanje veće količine električne energije značilo je samo ubrzan razvoj Šibenika te omogućava razvoj raznih proizvodno obrtnih pogona.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Milivoj Blažević |title=Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=74558 |date=2009-11-23 |journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru |issue=51 |pages=203–218 |language=hr |accessdate=2021-04-28}}</ref> === Gospodarski razvoj grada Šibenika od sredine 19. stoljeća do 1941. godine === Grad Šibenik je u spomenutom periodu od sredine 19. stoljeća pa sve do 1921. godine bio iznimno bitan kao luka i trgovačko središte njegovog zaleđa te djelomično Bosne i Hercegovine. Ono što se najviše prevozilo tada su bili stočarski proizvodi, drvo i žito. Ne samo da se time opskrbljivalo Šibenik i njegovu unutrašnjost, već je istoimeni grad bio i tranzitna luka. Razlog tomu što je Šibenik izrastao u iznimno važno lučko središte za Dalmaciju je uvođenje parobrodskih linija od 1837. godine. Povećanje broja linija se desilo zbog opadanja stanovnika u periodu od 9 godina zbog čega je austrijska pomorska vlast odlučila urediti pristaništa i podignuti grad razvojem trgovine. Bez obzira na luku i trgovinu, najvažnija gospodarska grana Šibenika je bila vezana uz težake i poljoprivredu. Posebno valja istaknuti vino za koje se smatra da je činilo prvenstvenu gospodarsku granu Šibenika tada. Izuzev toga, važne stvari za gospodarstvo Šibenika i njegov razvoj se dešavaju sredinom 19. stoljeća i to one uzrokovane politikom kao glavnom prekretnicom obzirom na prestanak Bachovog apsolutizma.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Milivoj Blažević |title=Šibensko gospodarstvo od sredine 19. stoljeća do 1921. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=74558 |date=2009-11-23 |journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru |issue=51 |pages=203–218 |language=hr |accessdate=2021-05-06}}</ref> U godinama nakon Prvog svjetskog rata pa sve do nekoliko godina nakon početka Drugog svjetskog rata, Šibenik je svoje trgovačke, ali i ostale gospodarske grane razvijao zbog industrije koja se počela razvijati još krajem 19. stoljeća. Razlog tog velikog trgovačkog procvata je položaj Šibenika koji je u tom periodu označavao glavno središte za izvoz. Dodatan gospodarski razvoj Šibenika je vidljiv nakon 1920. godine kada je Zadar pripao Italiji te Šibenik tada preuzima vrlo važnu ulogu kao najsjeverniji grad. Šibenik se definitivno u navedenom periodu širio i rastao. Međutim, postojalo je nekoliko prepreka koje su ga sprječavale u iskorištavanju maksimalnog kapaciteta koji je on mogao ponuditi. Razlog dodatnog napretka je bio spriječen zbog nedostatka školovanih ljudi u područjima trgovine i obrtništva. Dodatan razlog sprječavanju razvoja je bila konstantna promjena političkih stranaka zbog kojih su razvoji gospodarskih grana stagnirale.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Milivoj Blažević |title=Povijest trgovačke, obrtničke i bankarske djelatnosti u Šibeniku od 1921. do 1941. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95846 |date=2010-12-30 |journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru |issue=52 |pages=347–379 |language=hr |accessdate=2021-05-06}}</ref> == Kultura == Od 1958. godine<ref name=":1">{{Citiranje časopisa |author=Branimir Mendeš |title=Pregled izdavačke djelatnosti međunarodnog dječjeg festivala Šibenik |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165990 |year=2009 |journal=Godišnjak Titius : godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke |volume=2 |issue=2 |pages=317–322 |language=hr |accessdate=2020-04-01}}</ref> u Šibeniku se održava ''[[Međunarodni dječji festival u Šibeniku|Međunarodni dječji festival]]'', najveći kulturni događaj u Šibeniku, koji okuplja plesne, dramske, likovne i druge umjetnike i društva iz cijeloga svijeta. Festival je smotra dječjeg umjetničkog stvaralaštva kao i stvaralaštva odraslih za djecu u području dramskog, lutkarskog, likovnog, glazbenog, plesnog i filmskog izražavanja i stvaranja.<ref name=":1" /> Utemeljen je na tri nerazdružive komponente: djetetu, festivalskim zbivanjima i gradu. Ta je multimedijalna kulturna manifestacija svojevrsna smotra onog najboljeg u stvaralaštvu za djecu i dječjeg stvaralaštva. Temeljno kulturološko i pedagoško opravdanje Festivala je unaprjeđivanje estetskog odgoja djece i mladeži i razvijanje svih umjetničkih oblika dječje kreativnosti.<ref>{{Citiranje weba |url=http://mdf-sibenik.com/index.php/o-festivalu/ |title=O festivalu |date=2016-06-07 |work=MDF Šibenik |language=hr |accessdate=2020-04-01}}</ref> Festival ima podršku UNICEF-a i UNESCO-a te je pod stalnim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske.<ref name=":1" /> Turizam dobiva sve veću značajnost. 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća glazbena scena je bila jedna od najjačih u državi. Tada su estradom harali [[Mišo Kovač]], [[Arsen Dedić]], [[Vice Vukov]], [[grupa Mi]] te u to vrijeme popularna klapa na području bivše države – Klapa "Šibenik" i drugi. Arsen Dedić, jedan od najcjenjenijih autora u Hrvatskoj i susjedstvu je osnovao i [[Festival dalmatinske šansone]], koji je vrlo brzo stekao značajan status u Hrvatskoj. Od 2011. godine u napuštenoj vojarni između centra grada i hotelskog naselja Solaris održava se jedan od najboljih ljetnih glazbenih festivala Terraneo. Umjetnički direktor festavala i jedan od najzaslužnijih da je ovaj veliki projekt zaživio je Šibenčanin Mate Škugor.<ref name="mate">Aleksandar Dragaš, [http://www.jutarnji.hr/mate-skugor--terraneo-u-sibeniku-je-moj-zivotni-projekt---/963026/ Mate Škugor: Terraneo u Šibeniku je moj životni projekt...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130207040015/http://www.jutarnji.hr/mate-skugor--terraneo-u-sibeniku-je-moj-zivotni-projekt---/963026 |date=7. veljače 2013. }}, ''[[Jutarnji list]]'', 1. kolovoza 2011., pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref> Prvo izdanje festivala Terraneo u kolovozu 2011. godine privuklo je u Šibenik više od 30.000 posjetitelja iz cijele Europe.<ref name="terraneo">[https://web.archive.org/web/20130824060657/http://www.terraneofestival.com/info/o-terraneu/ O terraneu], terraneofestival.com, pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref> Glazbeni program u trajanju od 5 dana s više od 120 izvodača na 3 pozornice na otvorenom i dva dj hangara bio je koncipiran na način da zadovolji i najistančanije glazbene ukuse. 2012. godine broj posjetitelja već je narastao na 45.000 nakon izvrsnih reakcija na prvo izdanje festivala. === Etnologija === {{izdvoji|Zlarin}} Površinom nešto većom od 8&nbsp;km², populacijom manjom od 300 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011.)<ref>{{Citiranje časopisa |author=Geran-Marko Miletić |title=Jednom nogom na otoku: sekundarno stanovanje na Zlarinu |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165812 |date=2013-08-30 |journal=Migracijske i etničke teme |volume=29 |issue=2 |pages=225–249 |id=10.11567/met.29.2.5 |language=hr |accessdate=2021-05-04}}</ref> i najbliži kopnu, [[Zlarin]] je otok koji pripada šibenskom otočnom arhipelagu (uz Prvić, Krapanj, Kaprije, Žirje, Murter).<ref>{{Citiranje časopisa |author=Sanja Klempić Bogadi, Sonja Podgorelec |title=Sociogeografske promjene u malim otočnim zajednicama - primjer otoka Zlarina |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=119558 |date=2011-12-20 |journal=Geoadria |volume=16 |issue=2 |pages=189–209 |id=10.15291/geoadria.285 |language=hr |accessdate=2021-05-04}}</ref> Veoma je poznat po koraljarstvu, i ovaj se obrt njeguje od prije 15. st. Običaj je da prije odlaska u lov ribari u tišini dobiju blagoslov od svećenika, hranu od žena s otoka, a oni bi njima poklonili slatka peciva. Zanimljivo je napomenuti kako bi žene ribara za sreću u lovu pomokrile se na konop od lađe. Ovi se običaji mogu vidjeti ljeti na festivalu “Ispraćaj koraljara”. Od ulovljenih koralja se radio nakit koji krasi nošnju Zlarana, te se na otoku danas može vidjeti tradicionalni ručni način obrade koralja.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Otok koralja |url=https://www.tz-zlarin.hr/otkrij/otok-koralja/ |date=2018-05-11 |language=hr |accessdate=2020-03-27}}</ref> Važnost koralja za Zlarin, a posebice crvenoga, vidi se i na tradicionalnom nakitu koji je najčešće bio izrađen od srebra ili zlata dopunjen s ukrasnim kamenjem, privjescima kružnog, polukružnog, duguljastog ili cvjetnog oblika. Nakit je posjedovala svaka ženska osoba od najranije dobi, te je čak i sama nošnja bila prilagođena nošenju naušnica jer je “šudar” na glavi otkrivao uši i time pokazivao nakit. Žene su u svečanim prilikama nosile više pari naušnica na ušima i odotud na Zlarinu uzrečica “Komu će se uši lašćit, tomu će se drob trašćit!”. Žene iz zlarinskih imućnijih obitelji nosile su i prstenje.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Aleksandra Muraj |title=TRADICIJSKO ODIJEVANJE NA ZLARINU |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=77961 |date=1981-12-15 |journal=Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku |volume=18 |issue=1 |pages=160–219 |language=hr |accessdate=2021-05-04}}</ref> === Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik === {{izdvoji|Gradska knjižnica Juraj Šižgorić u Šibeniku}} [[Datoteka:Sibenik Library.jpg|mini|250px|Zgrada knjižnice izgrađena 1961. godine, nagrađeni projekt arhitekta [[Ivan Vitić|Ivana Vitića]] zaštićeno [[kulturno dobro]] (Z-7239) Republike Hrvatske.]] Jedno od kulturnih središta grada je gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik. Knjižnica je osnovana 17. veljače 1922. godine. Na dan 1. siječnja 1966. godine objedinjena je s Naučnom bibliotekom u Gradsku biblioteku, a 29. prosinca 1970. godine preimenovana je u Gradsku knjižnicu “Juraj Šižgorić”. U prosincu 2005. godine knjižnica seli u novi prostor u središtu grada, u zgradu na Poljani koju je projektirao šibenski arhitekt Ivan Vitić, na mjestu na kojem se nekad nalazila Narodna kavana s Narodnom slavjanskom čitaonicom.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik |url=http://www.knjiznica-sibenik.hr/ |accessdate=2020-03-28}}</ref> Preseljenjem u novi prostor, knjižnica proširuje svoje usluge nabavom opreme i građe za slijepe i slabovidne osobe. Formirana je zibrka knjiga na brajici, kao i zbirka zvučnih knjiga u MP3 i Daisy formatima. Zvučne knjige puno pomažu u čitanju i djeci disleksičarima. Zahvaljujući donaciji Nacionalnog parka „Krka“ nabavljen je Daisy player, koji se posuđuje korisnicima. Također, knjižnica je pokrenula program pod nazivom R.E.A.D., unutar kojeg djeca koja imaju poteškoće s čitanjem, jedan na jedan, individualno čitaju psu, upravo zato što psi ne kritiziraju, ne ismijavaju i nemaju nikakva očekivanja. Isto tako, knjižnica je ostvarila suradnju sa Znanstvenom knjižnicom Zadar, koja je ustupila svog djelatnika Denisa Rudiča, člana šibenske Udruge slijepih i slabovidnih za rad na računalu za slijepe. Izrađeno je i šest taktilnih slikovnica za slijepe. Članovi Udruge slijepih pokazali su velik odaziv i odobravanje ovih programa i inicijativa, tako da su vrlo brzo počeli redovito koristiti knjižnične usluge i aktivno predlagati nove sadržaje.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Karmen Krnčević, Marina Šimić |title=Svi vi koji ne možete čitati standardni tisak, dobro došli u knjižnicu! |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=331352 |year=2016 |journal=Glasnik Društva bibliotekara Split |issue=14/15 |pages=103–108 |language=hr |accessdate=2021-04-28}}</ref> Tijekom 19. stoljeća, osnivaju se pučke i narodne knjižnice te čitaonice u Europi. One služe za informiranje, obrazovanje, ali i za zabavu. Međutim, u Hrvatskoj su knjižnice i čitaonice (osim što imaju kulturnu i prosvjetnu ulogu) trebale služiti i širenju narodnog preporoda. Knjižnice i čitaonice su inače apolitične ustanove, ali ustvari, tada su okupljale šire građanske i seljačke slojeve oko borbe protiv strane vlasti. Od samih početaka, knjižnica se suočavala s raznim problemima (od financijskih pa do neprikladnosti prostora). Unatoč tome, Knjižnica je djelovala na temelju potreba svoje lokalne zajednice, a nastojala je i pratiti suvremena zbivanja u struci. Također, prati se standardizacija i prelazi se na UDK.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Marijana Briški Gudelj |title=Gradska knjižnica ‘’Juraj Šižgorić’’ Šibenik od osnutka do 80-ih godina 20. stoljeća |url=https://hrcak.srce.hr/233986 |year=2019 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |volume=62 |issue=2 |pages=113–130 |id=10.30754/vbh.62.2.767 |language=hr |accessdate=2021-05-02}}</ref> Od samog osnutka  1922. godine uz Gradsku knjižnicu Juraj Šižgorić u Šibeniku ističu se dva imena i to: Zora Karmanski i Milivoj Zenić. Zora Karmanski je bila ravnateljica Gradske knjižnice Juraj Šižgorić od 1966. do 1975. godine. Karamsnski uvodi značajne pomake u polje katalogizacije, a katalog razvrstava na abecedni, naslovni, stručni i predmetni. Svoje zaposlenike potiče na stručno usavršavanje, a poseban interes je imala prema školskim knjižnicama i uređivanju njihovih zbirki. Drugi istaknuti član je Milivoj Zenić pod čijim je vodstvom knjižnica bila od 1984. do 2011. godine. Kao rođeni Šibenčanin i sam je autor nekolicine monografija o Šibeniku te veliki značaj stavlja na zavičajnu zbirku grada Šibenika. Knjižnica pod njegovim vodstvom biva članica brojnih kulturnih i znanstvenih aktivnosti.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Briški Gudelj |first=Marijana |year=2019 |title=Gradska knjižnica ‘’Juraj Šižgorić’’ Šibenik od osnutka do 80-ih godina 20. stoljeća |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=340249 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |language=hr |volume=62 |issue=2 |pages=113–130 |doi=10.30754/vbh.62.2.767 |issn=0507-1925 |accessdate=2021-06-02}}</ref> Knjižnica potiče čitanje od najranije dobi, što se očituje besplatnim upisom koji nudi za male bebe. Za malu djecu postoji igraonica, opremljena s raznim igračkama za svaku dob, te su majke potaknute na dolaženje s djecom i uključivanje u dječje radionice. Predškolcima je na raspolaganju Igraonica koja se održava jednom tjedno, a i roditelji mogu doći na zanimljiva predavanja. Knjižnica također i opskrbljuje šibenske studente literaturom, te im je dostupna Studijska čitaonica. Knjižnica je dostupna i turistima koji mogu napraviti dnevno, ali i tromjesečno članstvo, ovisno o njihovim potrebama.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Karmen Krnčević |title=Doprinosi Zore Karmanski i Milivoja Zenića razvoju Gradske knjižnice“Juraj Šižgorić” Šibenik |url=http://dx.doi.org/10.30754/vbh.60.1.551 |date=2017-11-10 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |volume=60 |issue=1 |id=10.30754/vbh.60.1.551 |accessdate=2021-05-08}}</ref> Veliku je ulogu knjižnica imala u unapređenju stručnoga rada, posebno u školskim knjižnicama na tom području. Također, važno je spomenuti Milivoja Zenića koji je podupirući izdavačku djelatnost Knjižnice istaknuo bogatu pisanu baštinu i tako ukazao na značenje koje knjižnica može imati za društvo. Osim toga, u Knjižici u multimedijalnoj dvorani godišnje se održi velik broj programa kojima se izravno ili neizravno popularizira kultura knjige i čitanja, ali i mnogi drugi oblici kulturnoga i znanstvenoga izraza poput: predstavljanja knjiga, predavanja, izložbe, filmske večeri, igrokazi, lutkarske predstave, književne večeri, projekcije filmova, tribine, prezentacije različitih projekata, seminari, književni susreti.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Karmen Krnčević, Antonija Miše |title=Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik – važno žarište kulturnoga i društvenoga života grada |url=https://hrcak.srce.hr/80589 |year=2010 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |volume=53 |issue=3/4 |pages=177–181 |language=hr |accessdate=2021-05-09}}</ref> Godine 2011., Društvo bibliotekara Istre u Puli pokreće projekt ''Zelena knjižnica,'' koji programski spaja knjižničarstvo i ekologiju, s ciljem širenja svijesti i educiranja javnosti o održivom društvu i potrebi zaštite okoliša. Već 2012. g. Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ prva u Hrvatskoj počinje provoditi program prema koncepciji projekta ''Zelena knjižnica'', i to projekcijom filma Annie Leonard ''Priča o'' ''stvarima'' (''The Story of Stuff'') iz 2007. godine u multimedijskoj dvorani Knjižnice. Također, 2018. godine, na poziv Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije, knjižnica se kao partner uključuje u provedbu nacionalnog programa ''Živjeti zdravo,'' u sklopu kojeg se putem raznih aktivnosti nastoji potaknuti građane na pozitivne promjene u njihovu ponašanju i navikama.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Melinda Grubišić Reiter |title=Projekti Zelena knjižnica i Živjeti zdravo u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=330264 |date=2019-07-30 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |volume=62 |issue=1 |pages=307–325 |id=10.30754/vbh.62.1.693 |language=hr |accessdate=2021-04-28}}</ref> Stara i rijetka građa šibenske zbirke potječe iz javnih i privatnih knjižnica. Velikom broju tih knjiga nije niti poznato porijeklo. Dosta rijetke građe nalazi se u sklopu Knjižnice. Ta građa je veoma vrijedna i može poslužiti proučavanju povijesti Šibenika, kao i cijele Dalmacije. Knjižnica čuva i prikuplja rijetku građu, popunjava zbirku te pridaje pažnju očuvanju i prezentiranju šibenske kulturne i povijesne baštine. Vrlo značajna je ona građa šibenskih autora koja se nalazi u zbirkama Sibenicensia i Rara, a planira se i digitalizacija nekih djela iz tih zbirki.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Karmen Krnčević, Antonija Miše |title=Čarobni ormar : zbirka Rara u šibenskoj Gradskoj knjižnici |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=170416 |date=2013-09-03 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |volume=56 |issue=3 |pages=185–198 |language=hr |accessdate=2021-05-02}}</ref> Knjižnica posjeduje i bogatu zbirku starih knjiga pod nazivom ''Zbirka Rara''. Zbirka sadrži oko 170 naslova starih knjiga i 2 naslova časopisa. Najstariji primjerci u zbirci su Hipokratovi ''Aphorismi'', tiskani u Veneciji 1537. i Plutarhovi ''Graecorum Romarumque illustrium vitae'', tiskani u Bazelu 1542. Najznačajniji primjerci za šibensku regiju su oni iz zbirke ''Sibenicensia'', koji čine prepoznatljivu baštinu šibenskog kraja.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Karmen Krnčević, Antonija Miše |title=Čarobni ormar : zbirka Rara u šibenskoj Gradskoj knjižnici |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=170416 |date=2013-09-03 |journal=Vjesnik bibliotekara Hrvatske |volume=56 |issue=3 |pages=185–198 |language=hr |accessdate=2020-03-28}}</ref> Po uzoru na mnoge druge gradove u Hrvatskoj, 2016. godine Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ osnovala je svoj prvi čitateljski klub ''Č.i.P. – Čitamo i pričamo.'' Članovi kluba podijeljeni su u dvije skupine, a moderatorica je diplomirana knjižničarka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti Marina Čalić Polegubić.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Marina Čalić Polegubić |title=Čitateljski klub Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” Šibenik |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=331357 |year=2016 |journal=Glasnik Društva bibliotekara Split |issue=14/15 |pages=109–112 |language=hr |accessdate=2021-04-28}}</ref> === Muzej grada Šibenika === {{izdvoji|Muzej grada Šibenika}} Utemeljen je 1925. godine, a smješten je u bivšoj Kneževoj palači koja se nalazi u neposrednoj blizini Katedrale.<ref name="#2">{{Citiranje weba |url=http://www.muzej-sibenik.hr/hrv/default.asp |title=O muzeju |author=Muzej grada Šibenika |accessdate=2020-03-28 |url-status=dead |archive-date=26. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200126220755/http://www.muzej-sibenik.hr/hrv/default.asp }}</ref> Djelatnost muzeja je prikupljanje, čuvanje, obrada i prezentacija kulturno-povijesne baštine šibenskoga kraja, također uz to unutar muzeja djeluje i restauratorska te konzervatorska radionica. Građa muzeja obuhvaća brojne predmete muzejske vrijednosti koje su izrazito značajne za proučavanje šibenske prošlosti od najstarijih vremena pa sve do danas. Cjelokupan fond muzeja podijeljen je u više zbirki: arheološki odjel (prapovijest, antika, srednji vijek i podmorska), kulturno-povijesni odjel i odjel novije povijesti (lapida, starih majstora, starih grafika, oružja, starih fotografija, razglednica, arhivalija, galerijsku, zbirku raritetnih izdanja, kartografsku, numizmatičku, nakita, namještaja, keramike, predmeta svakodnevne upotrebe, liturgijskih predmeta, glazbenih instrumenata). Muzej grada Šibenika ukupno sadrži oko 150.000 muzealija.<ref name="#2"/> === Državni arhiv u Šibeniku === Tradicija čuvanja zapisa u gradu Šibeniku seže još u 15. stoljeće što se saznaje iz Statuta šibenske komune gdje stoji da se svi zapisi notara i kancelara moraju pohraniti u posebno pripremljene ormare (armariis) u uredu općinskog kancelara jer se do tada nisu pravilno čuvali pa su zbog toga često bili uništeni ili izgubljeni.<ref name=":2">{{Citiranje weba |url=https://www.dasi.hr/o-arhivu/ |title=O arhivu {{!}} Državni arhiv u Šibeniku |language=hr |accessdate=2021-05-09}}</ref> Godine 1925. osnovan je Gradski muzej kralja Tomislava i time započeo ozbiljniji rad na prikupljanju, popisivanju, sređivanju i zaštiti pisanih dokumenata. Unatoč akciji sređivanja gradskog arhiva 1937. godine još uvijek nije postojala mogućnost osnivanja arhiva u Šibeniku jer su Nacrtom Uredbe o banovinskim arhivima iz 1939. godine banovinski arhivi bili predviđeni u drugim gradovima: Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Travniku ili Mostaru.<ref name=":2" /> Najvrjednije arhivsko gradivo iz razdoblja mletačke uprave Šibenik gubi 1942. godine dok je trajala talijanska okupacija.<ref name=":2" /> Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, 1997. godine, uputio je Ministarstvu kulture RH prijedlog za proširenje mreže državnih arhiva osnivanjem ustanova u Šibeniku, Požegi i Gospiću. Godine 1998. šibenske županijske i gradske vlasti upućuju zahtjev Ministarstvu kulture RH za osnivanjem državnog arhiva u Šibeniku jer su svi preduvjeti za osnivanje ustanove, što se odnosi na smještaj, stručne djelatnike i financijska sredstva, ispunjeni. Godine 2007. godine, Uredbom Vlade Republike Hrvatske, osnovan je Državni arhiv u Šibeniku s nadležnošću na području Šibensko-kninske županije.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Nataša Mučalo |title=Razvoj arhivske djelatnosti na šibenskom području |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=269053 |date=2016-09-15 |journal=Arhivski vjesnik |volume=59 |issue=1 |pages=57–76 |language=hr |accessdate=2021-05-09}}</ref> === Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku === {{izdvoji|Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku}} [[Datoteka:HR-Sibenik-Theater.jpg|alt=HNK Šibenik|mini|Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku]]Prvo je kazalište u Šibeniku osnovano 1870. godine.<ref name="#3">{{Citiranje weba |url=http://www.hnksi.hr/stranice/hrvatsko-narodno-kazaliste-u-sibeniku/3.html |title=Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku |author=Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku |accessdate=2020-03-28}}</ref> Za razliku od drugih kazališnih zgrada koje su u Hrvatskoj izgrađene na kraju 19. stoljeća, zgrada u kojoj danas djeluje HNK u Šibeniku sagrađena je isključivo prilozima građana.<ref name="#3"/> Projekt trogirskog načelnika i arhitekta [[Josip Slade|Josipa Slade]],<ref>{{Citiranje časopisa |title=Slade, Josip |url=https://enciklopedija.hr/clanak/56543 |accessdate=2020-06-07}}</ref> jedna je od najstarijih kazališnih zgrada u Hrvatskoj. Oštećena je u vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], a nakon obnove 2001. godine sasvim je vraćena u funkciju. Kazalište djeluje u amaterskoj formi do 2008., kad je premijerom predstave „Fantazija“ zakoračilo u svijet kazališnog profesionalizma. Za predstave u vlastitoj produkciji nagrađeno je, među ostalim, na [[Festival glumca|Festivalu glumca]] i [[Dani satire Fadila Hadžića|Danima satire Fadila Hadžića]].<ref name="#3"/><ref>{{Citiranje časopisa |title=Slobodna Dalmacija - Joško Ševo: "Škrtičina" je predstava duboko uvučena u Šibenik |url=https://slobodnadalmacija.hr/kultura/josko-sevo-skrticina-je-predstava-duboko-uvucena-u-sibenik-187261 |date=2012-12-04 |language=hr-hr |accessdate=2020-06-07}}</ref> ==== Duhovna i pjevana baština Šibenske biskupije ==== Šibenik ima bogatu povijest crkvenog pjevanja na području Zatonske župe još od njenog osnutka 1533. godine. Pjevalo se na glagoljici i zbog ljubavi prema pjevanju, mještani Zatonske biskupije ostvarili su jedan poseban izričaj melodija tijekom bogoslužnih slavlja. Bez obzira na daleki vremenski odmak, zadržala se tradicija glagoljaškog pjevanja i mons. Ante Ivas je 1994. godine pokrenuo “Smotru pučkog crkvenog pjevanja pučkih pivača župa šibenske biskupije” pod imenom “Puče moj” čime se održava tradicija i mnogi mladi pjevači nastavljaju njegovati glagoljaške crkvene napjeve.<ref>{{Citiranje knjige |title=Glagoljaško Pučko crkveno pjevanje u Šibenskoj biskupiji |author=mons. Ante Ivas, Šimun Radnić, dr.sc. Dragan Nimac, mr. sc. Joško Ćaleta |editor=Goran Nimac |url=https://www.pjevanabastina.hr/wp/wp-content/uploads/2020/02/zaton-hrvatski.pdf |format=PDF |isbn=978-953-7528-03-4}}</ref> Neprekinuta nastojanja župnika i župljana uspjela su očuvati izvorno crkveno pjevanje i danas, a tome u prilog ide i projekt o zatonskom crkvenom pjevanju u koje su uključeni knjiga, CD i DVD pod okriljem Udruge <nowiki>''Pjevana baština''</nowiki>.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Dragan Nimac |title=Od glagoljaškoga do pučkoga crkvenog pjevanja - povijesni prikaz -Tradicija zatonskoga crkvenog pjevanja |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=303386 |date=2009-12-28 |journal=Sveta Cecilija : časopis za sakralnu glazbu |volume=79 |issue=3/4 |pages=33–45 |language=hr |accessdate=2021-05-01}}</ref> ==== Turcizmi na šibenskomu području ==== Šibenik je kroz povijest bio pod raznim vlastima, pa tako pod Mlecima i Turcima. Turska osvajanja krenula su 1468. godine. Nakon toga događaju se napadi 1521. godine, 1646. godine te velika i dugotrajna opsada grada od 21. kolovoza do 16. rujna 1647. Kako su se Turci nakon toga zadržali u šibenskom zaleđu gdje se granica nalazila negdje između Danila i Vrpolja, krenuli su zajedno poslovati i trgovati s Dalmatincima. Posljedica tih interakcija ostaje vidljiva u kulturi i jeziku Dalmatinaca, jer su se morali prilagođavati turcima za koje su radili te s kojima su trgovali, te su se događala i nekakva miješanja stanovništva.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Ante Šupuk |title=TURSKE RIJEČI U ŠIBENSKOM GOVORU |url=https://hrcak.srce.hr/137663 |date=1989-07-03 |journal=Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi |volume=XVII |issue=1 |pages=71–82 |language=hr |accessdate=2021-05-12}}</ref> Pored mnoštva talijanizama u dalmatinskom govoru vidimo i dosta turcizama, te usporedivši to dvoje, puno vise turcizama je završilo u književnom jeziku. Neki od njih su: biser, boja, čamac, čarapa, lepeza, lula, sat, šećer, tava, kula, kundak, sačma itd. Turcizme također vidimo u nazivlju dijelova šibenske nošnje.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Šime Županović |title=ETNOLOŠKE I JEZIČNE POSEBITOSTI ŠIBENSKOG PODRUČJA |url=https://hrcak.srce.hr/137718 |year=1990 |journal=Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi |volume=XVIII |issue=2 |pages=3–30 |language=hr |accessdate=2021-05-12}}</ref> == Prometna povezanost == Grad Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojcima do [[Drniš]]a (32&nbsp;km) i [[Knin]]a (56&nbsp;km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. U lipnju 2005., dovršetkom nekoliko dionica [[Autocesta A1|autoceste Zagreb-Split]], Šibenik je povezan sa Zagrebom autocestom. Značajna je prometnica i željeznička pruga koja preko [[Perković]]a vodi prema [[Zagreb]]u i [[Split]]u. [[Zračni promet|Zračni]] se promet odvija preko [[Zračna luka Split|Zračne luke Split]] (50&nbsp;km od Šibenika) i [[Zračna luka Zadar|Zračne luke Zadar]] (70&nbsp;km od Šibenika) a uskoro i preko Zračne luke Pokrovnik (20&nbsp;km od Šibenika). == Spomenici i znamenitosti == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Katedrala sv. Jakova u Šibeniku |slika = Sibenik1 (js).jpg |godina = [[2000.]] |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 963 |država = {{Z+X|HRV}} |karta = |karta-oznaka = Šibenik |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Mletačke utvrde]] od 15. do 17. stoljeća: ''Stato da Terra'' i zapadni ''Stato da Mar'' |slika = %C5%A0ibenik_-_Pevnos%C5%A5_Sv._Mikul%C3%A1%C5%A1a.JPG |godina = [[2017.]] <small>(41. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv |ugroženost = ne |dossier = 1533 |država = {{Z+X|ITA}}<br>{{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|CG}} }} [[File:City Hall sibenik.JPG|thumb|right|Gradska vijećnica]] [[File:Church of St. Frane 002.JPG|thumb|right|Samostan i crkva sv. Frane]] {{Div col|rules=yes}} * [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|katedrala Sv. Jakova]] * [[Gradska vijećnica u Šibeniku|gradska vijećnica]] * [[Kneževa palača u Šibeniku|Kneževa palača]] ([[Muzej grada Šibenika]]) * [[Mala lođa]] * [[Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku|šibensko kazalište]] * [[Biskupska palača u Šibeniku|biskupska palača]] * [[Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića|Samostan i crkva sv. Frane]] (Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića) * [[Samostan i crkva Sv. Luce u Šibeniku|Samostan i crkva sv. Luce]] * [[Samostan i crkva Sv. Lovre u Šibeniku|Samostan i crkva sv. Lovre]] * [[Samostan i crkva Sv. Dominika u Šibeniku|Samostan i crkva sv. Dominika]] * [[Crkva sv. Ivana u Šibeniku|crkva sv. Ivana]] * [[Crkva Sv. Duha u Šibeniku|crkva Sv. Duha]] * [[Crkva sv. Nikole u Šibeniku|crkva sv. Nikole]] * [[Crkva Sv. Križa u Šibeniku|crkva Sv. Križa]] * [[crkva Gospe vanka grada]] (Porođenja Blažene Djevice Marije) * [[Crkvica Svih Svetih u Šibeniku|crkva Svih Svetih]] * [[Crkva sv. Grgura u Šibeniku|crkva sv. Grgura]] (muzej) * [[Crkva sv. Barbare u Šibeniku|crkva sv. Barbare]] (muzej) * [[Crkva sv. Krševana u Šibeniku|crkva sv. Krševana]] (galerija) * [[Tvrđava sv. Nikole u Šibeniku|tvrđava sv. Nikole]] * [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđava sv. Mihovila]] * [[Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku|tvrđava sv. Ivana]] * [[tvrđava Šubićevac]] * [[Tvrđava Barone]] * [[šibenski gradski bedemi]] * [[Četiri bunara u Šibeniku|četiri bunara]] * [[Spomenik Petru Krešimiru IV. u Šibeniku|spomenik Petru Krešimiru IV.]] * [[spomen-park Šubićevac]] {{Div col end}} Šibenik se među hrvatskim gradovima ističe jedinstvenim položajem, u prostranom zaljevu na potopljenom ušću Krke, te je povezan uskim kanalom Sv. Ante, a sam ulaz u kanal čuva tvrđava sv. Ante.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Ivo Glavaš, Ana Karađole, Josip Pavić |title=O tvrđavi Barone iznad Šibenika |url=https://hrcak.srce.hr/218261 |date=2018-12-30 |journal=Portal : godišnjak Hrvatskoga restauratorskog zavoda |issue=9. |pages=49–59 |id=10.17018/portal.2018.4 |language=hr |accessdate=2020-03-27}}</ref> Na Krki je 28. kolovoza 1895. izgrađena i puštena u pogon [[Hidroelektrana Jaruga]], druga najstarija hidroelektrana u svijetu, prva u Europi, pa je Šibenik postao prvi grad u svijetu s izmjeničnom električnom strujom i prvi u Hrvatskoj s javnom rasvjetom. U pogon je istog dana 28. kolovoza 1895. pušten i prvi izmjenični višefazni elektroenergetski sustav (proizvodnja, prijenos i distribucija). Sustav se sastojao od dva generatora (42&nbsp;Hz, 550&nbsp;kW), razvodnih stanica i transformatora koje je proizvela i instalirala mađarska tvrtke Ganz. Prijenosna linija iz elektrane za Grad Šibenik bila je duga 11,5&nbsp;km i spojena putem drvenih stupova i električnih vodova na distribucijsku mrežu 3000 V/110 V, a uključivala je dvije razvodne i šest transformatorskih stanica na području grada Šibenika iz kojih se napajala javna rasvjeta i objekti vlasnika sustava [[Ante Šupuk]]a. U spomen tomu u gradskoj jezgri su 'kandelabri' kakvi su nekad bili. Također kao jednu od znamenitosti svakako valja istaknuti Tvrđavu Barone koja je sagrađena 1646. godine sjeveroistočno od šibenske povijesne jezgre i nekadašnjih gradskih bedema. Šibenik je grad koji ima 24 crkve, 6 samostana, 4 tvrđave, te 2851 gradskih stepenica, kao i najvećim brojem baroknih orgulja. Kao jednu od velikih atrakcija valja napomenuti i [[Park prirode Vransko jezero]], koje je i najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, s 256 vrsta ptica. <gallery mode="packed-hover" heights="180"> Datoteka:Angel on the front of the cathedral. Ангел на фронтоне собора - panoramio.jpg Datoteka:Cathedral of St. James, Šibenik 08.jpg Datoteka:SibenikFotoThalerTamas14.jpg Datoteka:SibenikFotoThalerTamas6.jpg </gallery> == Obrazovanje == {{Div col|rules=yes}} ;Osnovne škole * OŠ Brodarica * OŠ Fausta Vrančića * OŠ Jurja Dalmatinca * OŠ Jurja Šižgorića * Katolička osnovna škola * OŠ Meterize * OŠ Petra Krešimira IV. * OŠ Tina Ujevića * OŠ Vidici * OŠ Vrpolje * PŠ Ražine ;Srednje škole * Ekonomska škola * Turističko-ugostiteljska škola * Tehnička škola * [[Gimnazija Antuna Vrančića]] * Industrijsko-obrtnička škola * Škola za obrtnička zanimanja * Medicinska škola * Prometno-tehnička škola * Glazbena škola Ivana Lukačića ;Visoko školstvo * Veleučilište u Šibeniku {{Div col end}} == Šport == Šibenik je i grad mladih i grad [[šport]]a. U gradu Šibeniku športašima je na raspolaganju četrdeset športskih objekata: tri [[nogomet]]na igrališta, uključujući [[Stadion Šubićevac]], dva bazena (otvorenog i zatvorenog tipa) u gradskoj četvrri Crnica, višenamjenska [[Dvorana Baldekin|športska dvorana na Baldekinu]], devet manjih športskih dvorana, dva kompleksa [[tenis]]kih igrališta, više automatskih kuglana, veslački centar u [[Zaton (Šibenik)|Zatonu]] te na obali u Šibeniku. Šibenski navijači zovu se [[Šibenski Funcuti|Šibenski funcuti]]. Šibenik je također grad uspješnih sportskih klubova; [[GKK Šibenik|Košarkaški klub Šibenik]] sudjelovao je u završnici prvenstva [[SFRJ|bivše države]] u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci 1982./83.|1982./83.]] te je dvostruki uzastopni finalist [[Kup Radivoja Koraća|kupa Radivoja Koraća]] u sezonama 1981./82. i 1982./83. [[VK Šibenik|Vaterpolski klub Šibenik]] glasio je kao jedan od najboljih klubova u bivšoj državi, a u sezoni [[Kup LEN 2006./07.|2006./07.]] igrao je u završnici [[Kup LEN|kupa LEN]], koju je izgubio od ruskog [[Sintez Kazan|Sinteza]] iz [[Kazanj]]a. [[ŽKK Šibenik|Ženski košarkaški klub Šibenik]] jedan je od najuspješnijih domaćih ženskih [[košarka]]ških klubova, osvojivši pet [[WABA liga|jadranskih liga]], četiri [[Kup Vojka Herksela|kupa Vojka Herksela]], četiri [[A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene)|hrvatska prvenstva]], četiri [[Kup Ružica Meglaj-Rimac|kupa Ružice Meglaj-Rimac]] te po jedno [[Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene|prvenstvo]] i dva kupa bivše države. Muški košarkaški klub [[KK Jolly JBS|Jolly Jadranska banka]] ugašen 2017. godine, bio je dvostruki uzastopni polufinalist [[1. HKL|hrvatskog prvenstva]] u sezonama 2011./12. i 2012./13. te finalist [[Kup Krešimira Ćosića|kupa Krešimira Ćosića]] u sezoni 2016./17. Malonogometnih turnir ''Danilo'' održava se od 1994. godine i najstariji je malonogometni turnir u Dalmaciji.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.sibenik.in/ostali_sportovi/sve-spremno-za-najstariji-malonogometni-turnir-u-dalmaciji/43119.html |title=Sve spremno za najstariji malonogometni turnir u Dalmaciji |author=ŠibenikIN |date=2015-06-26 |work=sibenik.in |access-date=2020-05-21 |archive-date=20. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190920201633/https://www.sibenik.in/ostali_sportovi/sve-spremno-za-najstariji-malonogometni-turnir-u-dalmaciji/43119.html |url-status=dead }}</ref> ORC World Championship 2019. održano u Šibeniku bilo je drugo svjetsko prvenstvo u nekom od sportova kojem je Šibenik domaćin; prvo je bilo svjetsko juniorsko prvenstvo u vaterpolu održano 2009. godine na otvorenom bazenu u Crnici.<ref>Ivana Jurica: [https://sportnet.rtl.hr/vijesti/381974/vodeni-sportovi-vaterpolo/u-sibeniku-otvoreno-svjetsko-prvenstvo/ U Šibeniku otvoreno Svjetsko prvenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210727142911/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/381974/vodeni-sportovi-vaterpolo/u-sibeniku-otvoreno-svjetsko-prvenstvo/ |date=27. srpnja 2021. }} sportnet.rtl.hr objavljeno 22. kolovoza 2009. pristupljeno 27. srpnja 2021.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/524454/vodeni-sportovi-jedrenje/otvoreno-d-marin-orc-svjetsko-prvenstvo-u-sibeniku/ |title=Arhivirana kopija |access-date=22. srpnja 2020. |archive-date=3. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190603171223/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/524454/vodeni-sportovi-jedrenje/otvoreno-d-marin-orc-svjetsko-prvenstvo-u-sibeniku/ |url-status=dead }}</ref> U Šibeniku djeluju ili su djelovali sljedeći športski klubovi: {{Div col|rules=yes}} ; Aikido * [[Aikido klub Šibenik|Aikido klub "Šibenik"]] ;Atletika * [[Atletski klub Šibenik|Atletski klub "Šibenik"]] ;Automobilizam * [[AK Mihovil Šibenik|Automobilistički klub "Mihovil" Šibenik]] ;Badminton * [[BK Sokol|Badmintonski klub Sokol]] ;Biciklizam * [[BK Faust Vrančić|Biciklistički klub "Faust Vrančić"]] * [[BK Fortica|Biciklistički klub "Fortica"]] ;Biljar * [[BK Šibenik|Biljar klub "Šibenik"]] ;Boćanje * [[Boćarski klub osoba s invaliditetom Krka Šibenik|Boćarski klub osoba s invaliditetom "Krka" Šibenik]] * [[BK Solaris 2015|Boćarski klub "Solaris 2015"]] * [[BK Croatia Šibenik|Boćarski klub "Croatia" Šibenik]] ;Bodybuilding * [[Bodybuilding klub veterana specijalne policije Orcinus|Bodybuilding klub veterana specijalne policije "Orcinus"]] ;Boks * [[BK Centar|Boksački klub "Centar"]] ;Futsal * [[FK Banzogo|Futsal klub Banzogo]] * [[FK Perković|Futsal klub "Perković"]] * [[MNK Zlatna Ribica|Malonogometni klub "Zlatna Ribica"]] * [[MNK Stari gradski parking Šibenik|Malonogometni klub "Stari gradski parking" - Šibenik]] * [[MNK Barutana|Malonogometni klub "Barutana"]] * [[MNK Danilo|Malonogometni klub "Danilo"]] * [[MNK Uskok Biranj|Malonogometni klub "Uskok" Biranj]] * [[MNK Sportski centar Mandalina|Malonogometni klub "Sportski centar Mandalina"]] * [[MNK Šibenik 1983|Malonogometni klub "Šibenik"]] * [[MNK Croatia Perković|Malonogometni klub "Croatia Perković - Veterani"]] * [[MNK Šubićevac 08|Malonogometni klub "Šubićevac 08"]] * [[Udruga malog nogometa Igrač više|Udruga malog nogometa "Igrač više"]] * [[MNK Grebaštica|Malonogometni klub "Grebaštica"]] * [[MNK Rasadnik|Malonogometni klub "Rasadnik"]] * [[MNK Crnica Šibenik|Malonogometni klub "Crnica"]] * [[MNK Mangan|Malonogometni klub "Mangan"]] * [[MNK Mali Japan Ražine|Malonogometni klub "Mali Japan Ražine"]] * [[MNK Dubrava|Malonogometni klub "Dubrava"]] ;Gimnastika * [[GK Dišpet|Gimnastički klub "Dišpet"]] * [[Klub ritmičke gimnastike Nebo|Klub ritmičke gimnastike "Nebo"]] * [[GK Šibenik-Dalmacija|Gimnastički klub "Šibenik-Dalmacija"]] ;Hrvanje * [[HK Šibenik|Hrvački klub "Šibenik"]] ;Jahanje * [[KK Marjan|Konjički klub "Marjan"]] * [[Udruga za terapijsko i rekreacijsko jahanje Kraljice|Udruga za terapijsko i rekreacijsko jahanje "Kraljice"]] ;Jedrenje * [[Klub jedrenja na dasci Jadrija Šibenik|Klub jedrenja na dasci "Jadrija" Šibenik]] * [[JK Zaton|Jedriličarski klub "Zaton"]] * [[JK Val Šibenik|Jedriličarski klub "Val" Šibenik]] **održavaju se regate s dugom tradicijom: Regata sv. Mihovila, Šibenska regata krstaša (2000.), Šibenska regata modela (1996.) te regata ''[[Europska serija dvobojskog jedrenja u Hrvatskoj|European Match Race Toura]]'', od prvog izdanja natjecanja 2017. ;Judo * [[JK Šibenik|Judo klub "Šibenik"]] ;Ju-jitsu * [[Ju-jitsu klub Šibenik|Ju-jitsu klub "Šibenik"]] ;Karate * [[KK Osvit 1971 Šibenik|Karate klub "Osvit 1971" Šibenik]] * [[Karate klub Šibenik|Karate klub "Šibenik"]] * [[KK Šibenik 1066|Karate klub Šibenik 1066]] * [[Karate klub osoba s invaliditetom Krka Šibenik]] ;Karting * [[KK Dubrava-Šibenik|Karting klub "Dubrava-Šibenik"]] * [[AKK Šibenik|Auto karting klub "Šibenik"]] * [[AKK Baldekin Šibenik|Auto karting klub Baldekin Šibenik]] * [[KK Cina Racing Kart Šibenik|Karting klub "Cina Racing Kart" Šibenik]] * [[AKK Stari grad Šibenik|Auto karting klub "Stari grad" Šibenik]] ;Kickboxing * [[KBK Dalmatino Šibenik|Kickboxing klub "Dalmatino Šibenik"]] * [[KBK Petar Krešimir IV Šibenik|Kickboxing klub "Petar Krešimir IV" Šibenik]] ;Košarka * [[GKK Šibenik|Građanski košarkaški klub "Šibenka" Šibenik]] * [[OKK Dražen Petrović|Omladinski košarkaški klub "Dražen Petrović" Šibenik]] * [[KK Dalmatinac|Košarkaški klub "Dalmatinac"]] * [[KK Galeb|Košarkaški klub "Galeb" - Šibenik]] * [[KK Jolly JBS Šibenik|Košarkaški klub Jolly JBS]] * [[KK KA Josip Slamić Primo|Košarkaški klub Košarkaška akademija Josip Slamić Primo]] * [[KK Akademija Anđa Jelavić Šibenik|Košarkaški klub "Akademija Anđa Jelavić" Šibenik]] * [[SKK Šibenik|Studentski košarkaški klub Šibenik]] * [[Društvo za sport i rekreaciju ŠI-BASKET]] ;Kuglanje * [[KK Šubićevac Šibenik|Kuglački klub "Šubićevac" Šibenik]] ;Motociklizam * [[MK Galebi Šibenik|Motociklistički klub "Galebi" Šibenik]] ;Nogomet * [[HNK Veteran|Hrvatski nogometni klub Veteran]] * [[NK Polet 2008. Zablaće|Nogometni klub "Polet 2008. Zablaće"]] * [[NK ŠN Joso Bego Šibenik|Nogometni klub "Škola nogometa Joso Bego" Šibenik]] * [[NK Mihovil|Hrvatski nogometni klub Mihovil]] * [[HNK Šibenik|Hrvatski nogometni klub "Šibenik"]] (ugašen) * [[NK Metalac Šibenik|NK "Metalac"]] (ugašen) * [[GŠK Osvit Šibenik|GŠK "Osvit"]] (ugašen) * [[GNK Šibenik|Građanski nogometni klub "Šibenik"]] ;Odbojka * [[OK Šibenik 91 (muškarci)|Odbojkaški klub "Šibenik 91"]] (muška sekcija) * [[OK Šibenik 91 (žene)|Odbojkaški klub "Šibenik 91"]] (ženska sekcija) * [[Klub sjedeće odbojke Šibenik|Klub sjedeće odbojke "Šibenik"]] * [[ŽOK Šibenik|Ženski odbojkaški klub "Šibenik"]] ;Vaterpolo * [[VK Solaris Šibenik|Vaterpolski klub "Solaris"]] * [[Vaterpolski klub Šibenik|Vaterpolski klub "Šibenik"]] (''ujedinjenjem s'' [[VK Adriatic Šibenik|"Adriaticom"]] ''preimenovan u'' [[VK Solaris Šibenik|"Solaris"]]) * [[Ženski vaterpolski klub Viktoria|Ženski vaterpolski klub "Viktoria"]] * [[Vaterpolski klub Šibenski funcuti|Vaterpolski klub "Šibenski funcuti"]] * [[VK Adriatic Šibenik|Vaterpolski klub "Adriatic"]] (''ujedinjenjem sa'' [[Vaterpolski klub Šibenik|"Šibenikom"]] ''preimenovan u'' [[VK Solaris Šibenik|"Solaris"]]) * [[OVK Adriatic Šibenik|Omladinski vaterpolski klub "Adriatic"]] ;Plivanje * Plivački klub "Šibenik" * Plivački klub osoba s invaliditetom "Riba" * Plivački klub "More" ;Rukomet * [[RK Šibenik 2015|Rukometni klub "Šibenik 2015"]] * [[RK Adriatic|Rukometni klub "Adriatic"]] * [[RK Kontra|Rukometni klub "Kontra"]] ;Tenis * Teniski klub "Šubićevac" * Teniski klub "Šibenik" * Teniski klub "Nec" * Teniski klub "Mihovil" ;Ostali športovi * Taekwondo klub "Solaris" * Ronilački klub "Ecos" * Konjički klub "Đovana" * Biciklistički klub "Šibenik" * Gimnastičko društvo "Šibenik" * Auto-moto klub "Šibenik" * Motociklistički klub "Iljadica Rapo" * Ronilački klub "Šibenik" * [[Veslački klub Krka|Veslački klub "Krka"]] * Ragbi klub "Šibenik" * Sportski ribolovni klub "Dolac" * Šahovski klub "Šibenik" * Snowboard klub "Fanatic" * Bodybuilding klub "Vir" * Stolnoteniski klub "Ping Pong" * Sportski plesni klub "Bolero" * Športski klub uzgajivača golubova listonoša "Listonoša" * Ronilački klub "Roniti se mora" Šibenik {{Div col end}} == Panorame == [[Datoteka:Šibenik panorama from fortress.jpg|750x750px|thumb|alt=|Panorama Šibenika, pogled s [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđave sv. Mihovila]]|središte]][[Datoteka:Šibenik harbour - panorama.jpg|750x750px|minijatura|središte|Šibenska riva]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Pogled.na.sibenik.JPG|Pogled na Šibenik s tvrđave Barone na Šubićevcu Datoteka:Harbour of Sibenik.JPG|Pogled na grad s mula hotela "Krka" Datoteka:Cathédrale-Saint-Jacques.jpg|Stari grad Datoteka:Tvrdava.sv.mihovil.sibenik.JPG|Tvrđava sv. Mihovila Datoteka:Pogled.sa.tvrdave.sibenik.JPG|Pogled s tvrđave sv. Mihovila Datoteka:Katedrala.sv.jakova.sibenik.JPG|Katedrala sv. Jakova Datoteka:Sibenik Heads 2 660.jpg|Detalji sa šibenske katedrale Datoteka:Skulpture.glava.sibenik.JPG|Skulpture glava na katedrali Datoteka:City Hall sibenik.JPG|Gradska vijećnica na Trgu Republike Hrvatske Datoteka:Knezeva.palaca.sibenik.JPG|Kneževa palača Datoteka:Sibenik cannons.JPG|Topovi ispred gradskog muzeja na rivi Datoteka:Šibenik-most.jpg|Šibenski most Datoteka:Šibenik.JPG|Pogled na Šibenik s tvrđave sv. Mihovila Datoteka:Sunrise in Šibenik 001.jpg|Riva Datoteka:Šibenska gradska straža na smotri u Čakovcu.jpg|Povijesna postrojba šibenske gradske straže na jednoj smotri Datoteka:Vinoplod vinarija Šibenik - proizvodno postrojenje vinarije u Šibeniku.jpg|alt=Vinoplod vinarija Šibenik u dijelu grada Bioci|Vinoplod vinarija Šibenik u dijelu grada Bioci </gallery> == Gradovi prijatelji == {| class="wikitable" |- | colspan = 2 align=center | Gradovi prijatelji<ref>[https://www.sibenik.hr/stranice/gradovi-prijatelji/116.html Gradovi prijatelji Šibenika]</ref> | align=center | Predložena prijateljstva | align=center | Povelja o prijateljstvu |- | valign=top | {{Z|FRA}} [[Voiron]] {{Z|NJE}} [[Herford]] {{Z|ITA}} [[San Benedeto del Tronto]] {{Z|ITA}} [[Civitanova Marche]] {{Z|ITA}} [[Bassano del Grappa]] | valign=top | {{Z|MAĐ}} [[Vesprim|Veszprem]] {{Z|SLO}} [[Humenné]] {{Z|HRV}} [[Vukovar]] {{Z|HRV}} [[Sinj]] {{Z|HRV}} [[Trogir]] | valign=top | <br /> | valign=top | {{Z|HRV}} [[Biograd na Moru]] {{Z|HRV}} [[Knin]] {{Z|HRV}} [[Nin]] {{Z|HRV}} [[Solin]] {{Z|BIH}} [[Tomislavgrad]] |} == Priznanja == * Britanski ''[[The Guardian]]'' 2018. godine proglasio je Šibenik najboljim gradom za život uz more u [[Južna Europa|južnoj Europi]].<ref>The Guardian: [https://www.theguardian.com/travel/2018/apr/28/12-best-beach-town-holidays-europe-france-spain-portugal-greece-italy-croatia www.theguardian.com], "12 of the best beach towns in southern Europe", pristupljeno 21. 8. 2020.</ref> == Zanimljivosti == *Riječ »Šibenik« na [[Ukrajinski jezik|ukrajinskome jeziku]] znači: »vragolasti dječak«.<ref>[http://www.vecernji.hr/regije/na-ukrajinskom-jeziku-sibenik-znaci-vragolasti-djecak-clanak-219982 ''Na ukrajinskom jeziku Šibenik znači "vragolasti dječak" : Diplomatski poučak''.] // ''Večernji.hr'', Zagreb : Večernji list d.d., 25. studenoga 2010. u 13:14, {{ISSN|1333-9192}}, Mrežno mjesto: <nowiki>http://vecernji.hr</nowiki> – Pristupljeno: 8. prosinca 2010.</ref> == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Šibenika]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Šibenik}} * [http://www.sibenik.hr Službene stranice Grada Šibenika] {{Šibenik}} {{GiO ŠKŽ}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Šibenik|*]] [[Kategorija:Gradovi u Šibensko-kninskoj županiji]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Šibenika| ]] 6e8mdntqhze8e6z8uun7nu9vxxqu7u2 0 6543 7616139 7609682 2026-10-10T16:46:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616139 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of the CIS.svg|mini|200px|Zastava ZND-a]] [[Datoteka:CIS Map.png|mini|desno|200px|Zemljovid zemalja članica]] '''Zajednica neovisnih država''' (''Zajednica nezavisnih država'',<ref>[[Željko Jozić]], gl. ur., ''Hrvatski pravopis'', Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013., {{ISBN|978-953-7967-04-8}}, str. 470.</ref> '''ZND'''), gospodarski, politički i ekonomski savez 12 bivših [[SSSR|sovjetskih]] republika. Stvorena je [[8. prosinca]] [[1991.]] godine sporazumom [[Rusija|Rusije]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]], kojima su se [[21. prosinca]] iste godine pridružili [[Armenija]], [[Azerbajdžan]], [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Moldavija]], [[Tadžikistan]], [[Turkmenistan]] i [[Uzbekistan]]. ZND-u se [[1993.]] godine pridružila i [[Gruzija]], ali je nakon [[Rusko-gruzijski rat 2008.|rata s Rusijom 2008.]] napustila savez.<ref>{{Citiranje weba |title=Zajednica neovisnih država |url=https://enciklopedija.hr/clanak/66739 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Sjedište organizacije je u [[Minsk]]u. == Povijest == Stvaranje ZND je označilo raspad [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i, prema riječima tadašnjeg ruskog vodstva, imalo je svrhu "omogućiti civilizirani razvod" između [[Sovjetski Savez|sovjetskih republika]]. Međutim, mnogi promatrači ZND vide kao oruđe kojim [[Rusija]] čuva svoj utjecaj na [[postsovjetske države]]. Od svog stvaranja države-članice ZND su potpisale niz dokumenata koji se tiču integracije i kooperacije u oblastima [[ekonomija|ekonomije]], [[Oružane snage Rusije|obrane]] i [[vanjska politika|vanjske politike]]. Dvije [[postsovjetske države]] su [[1996.]] stvorile [[Savez Rusije i Bjelorusije]], koja je danas formalno [[konfederacija|konfederalne]] prirode, ali kojoj je svrha u budućnosti prerasti u [[federacija|federaciju]] (kao nekadašnji [[SSSR]]).<ref>(rus.) [http://www.cisstat.com/rus/cis.htm Страны Содружества Независимых Государств] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Povijest ZND na stranicama Međudržavnog statističkog odbora Zajednice neovisnih država</ref> Nakon [[Rusko-gruzijski rat 2008.|Rusko-gruzijskog rata 2008.]] god, Gruzija je istupila iz ZND.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.rt.com/news/georgias-departure-from-the-cis-what-happened/ |title=Georgia’s departure from the CIS – What happened? |date=2008-10-09 |language=engleski |publisher=RT |accessdate=2018-09-28}}</ref> 2009. godine je zabilježeno protestno držanje srednjoazijskih država koje su članice ZND, koje su u jeku razmirica u svezi eksploatacije i transporta plina (sav izvoz plina, koji je esencijalno važan za gospodarstva tih zemalja, ostvaruje se preko Rusije) sve odlučile ne sudjelovati na zakazanom sastanku šefova vlada ZND; što je iščitano kao proteset protiv ''de facto'' dominacije Rusije u ZND.<ref>{{Citiranje knjige |title=Conflict in the Former USSR |author=Matthew Sussex |origdate=Listopad 2012. |chapter=str. 44 |chapterurl=https://books.google.hr/books?id=O-v2Uhprr7cC&pg=PA44&dq=Ukraine+did+not+choose+to+ratify+the+CIS+Charter&hl=nl&sa=X&ei=PLSgUqm1McGR1AX16IGwAw&redir_esc=y#v=snippet&q=annoyed&f=false |language=engleski |publisher=Cambridge University Press |accessdate=2018-09-28}}</ref> Nakon početka [[Rat u istočnoj Ukrajini|rata u istočnoj Ukrajini]] 2014. god., Ukrajina je jako smanjila svoju suradnju u ZND, a 2018. godine je i formalno najavljeno istupanje Ukrajine iz tog saveza.<ref>{{Citiranje weba |url=https://112.international/politics/cis-to-continue-sending-meeting-invitations-to-ukraine-28725.html |title=CIS to continue sending meeting invitations to Ukraine |date=2018-05-23 |language=engleski |publisher=112 UA |accessdate=2018-09-28}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://enciklopedija.hr/clanak/66739 Zajednica neovisnih država] Hrvatska enciklopedija * [https://web.archive.org/web/20160521002823/http://www.cisstat.com/eng/cis.htm Commonwealth of Independent States] {{eng oznaka}} {{Rusija}} {{Ukrajina}} {{Bjelorusija}} [[Kategorija:ZND| ]] [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] [[Kategorija:Povijest Rusije]] [[Kategorija:SSSR]] [[Kategorija:Političke organizacije]] fqw8ccq1p4lnjadib9x842p2rj1yyqf 0 6771 7616119 7576921 2026-10-10T16:01:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616119 wikitext text/x-wiki {{dz|[[M/T Zadar]]|trajekt}} {{Izdvojeni članak|svibanj 2006.}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Zadar |vrsta = naselje i grad |grb = Zadar (grb).gif |članak o grbu = [[Grb Zadra|Grb grada Zadra]] |zastava = Vlag zadar.gif |članak o zastavi = Zastava grada Zadra |slika = Zadar Kathedrale St. Anastasia 04.jpg |opis slike = Pogled na Zadar sa zvonika katedrale Sv. Stošije |županija = {{Z+X|ZDŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Šime Erlić]] (HDZ) |gradsko vijeće = 27 |predsjednik vijeća = Ivica Žuvela (nezavisni) |naselja = [[#Gradska naselja|15 gradskih naselja]] |površina = 192,4 |površina uža = 51,3 |visina = |z. širina = 44.12 |z. dužina = 15.24 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 70779 |stanovništvo uže = 67309 |svetac = [[Sveti Krševan]] |dan = [[24. studenoga]] |etnik = |ktetik = |pošta = 23000 Zadar |pozivni broj = +385 (0)23 |autooznaka = ZD |web = {{URL|https://www.grad-zadar.hr/}} |bilješke = }} '''Zadar''' je [[grad]] te [[Politika|političko]], [[Kultura u Hrvatskoj|kulturno]], [[Trgovina|trgovačko]], [[Industrija|industrijsko]], [[Obrazovanje|obrazovno]] i [[promet]]no središte [[Zadarska županija|Zadarske županije]]. Također je prijestolnica [[Zadarska nadbiskupija|Zadarske nadbiskupije]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smješten je na [[Jadransko more|Jadranskom moru]], na sjeverozapadnom dijelu [[Ravni kotari|Ravnih kotara]]. Sam grad se prostire na 25 [[Četvorni kilometar|km²]], sa 70.829 stanovnika u [[2021.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-14|title=U Zadru manje stanovnika nego 2011. godine|url=https://www.zadarskilist.hr/clanci/14012022/u-zadru-manje-stanovnika-nego-2011-godine|access-date=2022-09-01|website=Zadarski list|language=hr}}</ref>, što ga čini drugim najvećim gradom u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i petim najvećim gradom u državi. Područje današnjeg Zadra najranije dokaze o ljudskome životu vuče iz [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenoga doba]]. Zadar svoje podrijetlo vuče od [[9. stoljeće pr. Kr.|9. st. pr. Kr.]] kao naselje [[Iliri|ilirskoga]] plemena [[Liburni|Liburna]] nazvan '''Iader'''. Godine 59. pr. Kr. preimenovan je u '''Iadera''' (Jadera) kada je postao [[Rimsko Carstvo|rimski]] [[municipij]]. Godine 48. pr. Kr. postao je rimska kolonija. Za vrijeme rimske vladavine Zadar dobiva obilježja tradicijskog starorimskoga grada s pravilnom cestovnom mrežom, javnim [[trg]]om ([[Forum (trg u antičkim gradovima)|forum]]om) i povišenim kapitolijem s [[hram]]om. Nakon [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|pada Zapadnoga Rimskog Carstva 476.]], Zadar postaje prijestolnica [[bizant]]ske teme [[Tema Dalmacija|Dalmacije.]] Početkom [[9. stoljeće|9. stoljeća]] Zadar je nakratko došao pod [[Franačka|franačku]] vlast. Prvi [[Hrvati|hrvatski]] vladari nakratko su stekli vlast nad gradom u [[10. stoljeće|10. stoljeću]]. Godine 998. Zadar je prisegnuo na vjernost [[dužd]]u [[Petar II. Orseolo|Petru II. Orseolu]] i postao [[vazal]] [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Godine 1186. stavlja se pod zaštitu [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatskog]] kralja [[Bela III.|Bele III]]. Godine [[1202.]] Mlečani su uz pomoć [[Križari|križara]] ponovno osvojili i [[Pljačka|opljačkali]] Zadar. Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo je ponovno preuzelo kontrolu nad gradom 1358., kada ga je zauzeo kralj [[Ludovik I. Veliki|Ludovik I. Anžuvinac]]. Kralj [[Ladislav Napuljski]] je [[Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.|1409. prodao Dalmaciju Mlečanima]]. Kada je [[Osmansko Carstvo]] početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] osvojilo zadarsko zaleđe, grad je postao važno uporište koje je osiguravalo mletačku trgovinu na Jadranu, administrativno i kulturno središte [[Dalmacija pod mletačkom upravom|mletačkih posjeda u Dalmaciji]]. To je potaknulo okruženje u kojem su [[umjetnost]] i [[književnost]] mogle cvjetati, a između [[15. stoljeće|15.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeća]] Zadar je došao pod utjecaj [[Renesansa|renesanse]], iznjedrivši mnoge važne talijanske renesansne [[Osoba|osobe]] kao što su [[Giorgio Ventura]] i [[Giovanni Francesco Fortunio]], koji su napisali prvu talijansku [[Gramatika|gramatiku]], te mnogi hrvatski književnici, kao što su [[Petar Zoranić]], [[Brne Karnarutić|Brne Krnarutić]], [[Juraj Baraković]] i [[Šime Budinić]], koji su pisali na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Nakon pada [[Venecija|Venecije]] 1797. godine, Zadar je do 1918. godine, osim u razdoblju kratkotrajne [[Prvo Francusko Carstvo|francuske]] vladavine i [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]] (1805. – 1813.), ostao pod [[Austrijsko Carstvo|austrijskom]] vlašću, i dalje glavni grad Dalmacije. Za vrijeme francuske vladavine u Zadru su izlazile prve novine na hrvatskom jeziku [[Kraljski Dalmatin|Il Regio Dalmata]] – Kraglski Dalmatin (1806. – 1810.). Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Zadar je funkcionirao kao središte hrvatskog pokreta za [[Hrvatski narodni preporod|hrvatski kulturni i nacionalni preporod]] u kontekstu sve veće polarizacije i politizacije etničkih identiteta između Hrvata i [[Talijani u Hrvatskoj|dalmatinskih Talijana]]. [[Rapalski ugovor|Rapalskim ugovorom]] 1920. Zadar je pripao [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Savezničko bombardiranje Zadra|bombardirali su ga saveznici]] i svjedočio je evakuaciji etničkih [[Talijani|Talijana]]. [[Partizani]] su zauzeli grad [[1. studenoga]] [[1944.]], a [[1947.]] službeno je ušao u sastav [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] (federalnog sastava [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]) čije su ga oružane snage obranile u listopadu 1991. od [[Velikosrpska agresija 1990-ih|srpskih]] snaga koje su je namjeravale zauzeti. Zbog svoje bogate baštine Zadar je danas jedno od najpopularnijih hrvatskih [[Turističko odredište|turističkih odredišta]], koje je The Times nazvao „zabavnim središtem Jadrana”, a [[The Guardian]] „novom hrvatskom prijestolnicom cool-a”. [[UNESCO]]-ov popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]] uključio je utvrđeni grad Zadar kao dio venecijanskih obrambenih djela između 15. i 17. stoljeća: Stato da Terra – zapadni Stato da Mar 2017. godine. == Opis == Zadar je grad i središte [[Zadarska županija|Zadarske županije]] i šireg regionalnog kompleksa sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] i Like, unutar europske NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske. Po broju stanovnika drugi je grad u [[Dalmacija|Dalmaciji]], a peti u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Uže gradsko naselje broji oko 80 000 stanovnika, dok urbano područje grada Zadra broji oko 118 000 stanovnika.<ref>https://www.grad-zadar.hr/urbano-podrucje-zadar-1052/</ref> == Gradska naselja i mjesni odbori == U sastavu naselja Zadar nalaze se 22 mjesna odbora (četvrti), a Grad Zadar, kao upravno teritorijalnu jedinicu čini osim Zadra još 14 naselja, ukupno 15 (stanje 2011). To su: [[Babindub]], [[Brgulje]], [[Crno (Zadar)|Crno]], [[Ist (Zadar)|Ist]], [[Kožino]], [[Mali Iž]], [[Molat (Zadar)|Molat]], [[Olib (Zadar)|Olib]], [[Petrčane]], [[Premuda (Zadar)|Premuda]], [[Rava (Zadar)|Rava]], [[Silba]], [[Veli Iž]], Zadar i [[Zapuntel]]. == Zemljopis == Zadar se nalazi na 44°06'51" sjeverne zemljopisne širine i 15°13'40" istočne zemljopisne dužine. Razvio se na povoljnom položaju u središtu hrvatskog dijela istočne obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]], zaštićen nizom zadarskih otoka od utjecaja otvorenog mora, što je imalo veliku važnost u razdoblju prevage jedrenjačkog pomorskog prometa. Kopneno zaobalje čini prostrani uravnjeni prostor [[Ravni kotari|Ravnih kotara]], što mu omogućava nesmetano prostorno širenje, po čemu se razlikuje od većine drugih primorskih gradova Hrvatske. Masivom [[Velebit]]a priobalno je područje morfološki odijeljeno, ali i povezano s [[Lika|Likom]] i kontinentalnim dijelovima Hrvatske, što je u najnovije vrijeme vrednovano izgradnjom suvremene autoceste, odnosno [[Tunel Sveti Rok|tunela Sveti Rok]]. === Prometni položaj === Nakon što su u 20. stoljeću prevladali kopneni putevi na račun morskih, Zadar je i dalje zadržao prometnu važnost – kroz grad prolazi jadranska magistralna cesta, a grad je spojen s autocestom A1, modernom četverotračnom cestom Zadar Zapad – autocesta A1. Odvojkom željezničke pruge je od [[1966.]] povezan s [[Knin]]om, gdje se spaja na glavnu prugu Zagreb – [[Split]]. Međunarodnom brodskom linijom povezan s talijanskim gradom [[Ancona|Anconom]]. [[Zračna luka Zadar]] nalazi se u [[Zemunik Donji|Zemuniku]], 10&nbsp;km istočno od grada. == Stanovništvo == === Popis 1991. === {{Glavni|Dodatak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Zadar}} Prije Prvog svj. rata, prema popisu iz 1910. Zadar je imao 19 500 stanovnika. Nakon prepuštanja Kraljevini Italiji grad je napustilo oko 9000 [[Hrvati|Hrvata]], započela je stagnacija i relativno nazadovanje u odnosu na druge hrvatske priobalne gradove, a kasnija je obnova tekla vrlo usporeno. Prije Drugog svjetskog rata, grad Zadar je imao oko 17 000 stanovnika. Nakon teških bombardiranja i iseljavanja Talijana neko je vrijeme stagnirao, a prema svjedočanstvima, navodno neko vrijeme u staroj gradskoj jezgri nije bilo niti jednog stanovnika, a 1948. popisano je nešto preko 13 000 stanovnika. Ubrzaniji gospodarski razvoj započeo je tek sredinom 50-tih, i populacijski i teritorijalno. Tako je [[1961.]] imao 25 000 stanovnika, [[1971.]] – 43 000, [[1981.]] – 60 000, a [[1991.]] čak 76 000. Ubrzanom izgradnjom su u njegov sastav 80-tih godina uključena dotad zasebna prigradska naselja Bokanjac, Diklo, Ploče i Dračevac. === Popis 2001. === <ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm Popis stanovništva 2001.]</ref> Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Zadar bilježi pad stanovništva prvi put od Drugog svjetskog rata. Dva razloga koja su tome pridonijela su: promjena metodologije popisa stanovništva, na način da se osobe koje su imale prebivalište u Zadru, ali nisu boravile u Zadru više od godine dana, nisu ubrajale u stalno stanovništvo grada. Također, tijekom Domovinskog rata je došlo do značajnih migracijskih kretanja: iz grada se iselio dio vojnih djelatnika, primarno srpske nacionalnosti, kao i značajan broj stanovnika srpske nacionalnosti, te se također doselio značajan broj stanovnika iz okolice, kao i iz Bosne i Hercegovine.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Vera Graovac |title=Populacijski razvoj Zadra |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14785 |date=2004-06-01 |journal=Geoadria |volume=9 |issue=1 |pages=51–72 |id=10.15291/geoadria.129 |accessdate=2019-04-11}}</ref> === Popis 2011. === Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] grad Zadar ima 71.471 stanovnika, a zajedno s prigradskim naseljima na kopnu i naseljima teritorijalne jedinice na otocima 75.062 stanovnika. Urbana aglomeracija (od Petrčana na SZ do Sukošana na JI zajedno s otokom Ugljanom ima oko 90.000 stanovnika, a urbana regija od Vira/Vrsi, preko Nina, Murvice, zračne luke, Turnja, Sv. Filipa i Jakova te Biograda do Pakoštana i Draga oko 125.000 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_5207.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref> Po veličini je, nakon [[Zagreb]]a, [[Split]]a, [[Rijeka|Rijeke]] i [[Osijek]]a, peti grad, urbana aglomeracija i urbana regija u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], ispred Slavonskog Broda, Varaždina i Pule. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Zadar |p1857=15190 |p1869=16775 |p1880=19778 |p1890=21933 |p1900=24778 |p1910=27426 |p1921=26241 |p1931=26882 |p1948=23610 |p1953=25465 |p1961=33464 |p1971=50520 |p1981=67154 |p1991=80355 |p2001=72718 |p2011=75062 |p2021=70779 |napomena=Nastao iz stare općine Zadar. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Zadar |p1857=8987 |p1869=10811 |p1880=12829 |p1890=14699 |p1900=16969 |p1910=19426 |p1921=17369 |p1931=19296 |p1948=16019 |p1953=18243 |p1961=27324 |p1971=45329 |p1981=63364 |p1991=76343 |p2001=69556 |p2011=71471 |p2021=67309 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem naselja Bokanjac, Diklo, Dračevac Zadarski i Ploče. Sadrži podatke za ta bivša naselja. U 1869. i 1931. sadrži podatke za naselje Crno, a u 1869. za naselje Kožino. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == [[Datoteka:Southeast part of island Ist and Strait Tisno.jpg|240px|minijatura|desno|Jugoistočni dio otoka Ista i tjesnac Tisno te pogled na luku [[Zapuntel]] na otoku [[Molat]]u (gore).]] Administrativnom području Grada Zadra osim užeg gradskog područja pripadaju i obližnja naselja Babindub, Crno, Kožino i Petrčane te otoci [[Ist]], [[Iž]], [[Molat]], [[Olib]], [[Premuda]], [[Rava]] i [[Silba]]. Površina Grada, uključujući i navedene otoke, iznosi 194&nbsp;km². Urbano područje Zadra upravno je podijeljeno na 21 mjesni odbor ([[Arbanasi]], Bili Brig, Bokanjac, Brodarica, Crvene Kuće, Diklo, Dračevac, Gaženica, Jazine I, Jazine II, Maslina, Novi Bokanjac, Poluotok, Ploča, Puntamika, Ričina, Smiljevac, Stanovi, Vidikovac, Višnjik i Voštarnica). Gradonačelnik Zadra je Šime Erlić ([[HDZ]]) izabran na [[Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj|lokalnim izborima]] [[2025.]] godine. == Povijest == === Od prapovijesti do rimskog doba === [[Datoteka:The Roman forum remains of Iader, Zadar, Croatia (16088290262).jpg|230px|minijatura|desno|Ostaci rimskog foruma u Zadru.]] Šire zadarsko područje naseljeno je još od pradavnih vremena. Nalazi te ranije kulture datiraju još od starijeg [[kameno doba|kamenog doba]], dok su u vrijeme [[neolitik]]a arheološkim istraživanjima utvrđene brojne ljudske naseobine. Na periferiji današnjeg Zadra takve su se naseobine nalazile na području [[Arbanasi|Arbanasa]] i [[Puntamika|Puntamike]]. Prije naseljavanja ilirskih plemena ovaj je prostor naseljavao pradavni mediteranski narod iz čijeg predindoeuropskog jezika vrlo vjerojatno potječe i sam naziv naselja – Jader, Jadra ili '''[[Jadera]]''', koji su poslije preuzele i druge civilizacije. Ime naselja vezano je uz neki pradavni hidrografski pojam. [[Iliri|Ilirsko]] naselje potječe iz [[9. stoljeće pr. Kr.|9. stoljeća pr. Kr.]], koje je već u [[7. stoljeće pr. Kr.|7.]] i [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] značajno središte ilirskog plemena [[Liburni]] kojima je zadarska luka bila polazište za brojna trgovačka putovanja i sigurno sidrište. [[Jadasini]] kao stanovnici [[Jadera|Idasse]] ili [[Jadera]] prvi se put spominju [[384. pr. Kr.]] na grčkom natpisu iz [[Faros]]a (današnji [[Stari Grad]] na [[Hvar]]u) kao saveznici hvarskih starosjedilaca u borbi protiv novodoseljenih grčkih kolonista. Grčki zemljopisac Skilaks Skarianderis spominje Zadar pod imenom '''Idassa''', ''Jadar'', a stanovnike naziva Jadasinima. Sredinom [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] zadarsko područje postupno osvajaju [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], koji se sustavno naseljavaju u Zadru. Koloniju rimskih građana – '''Colonia Julia Jader''' osnovao je [[48. pr. Kr.]] najvjerojatnije sam [[Julije Cezar]]. Zadar je postao samostalni [[municipij]] mahom isluženih rimskih vojnika, kojima je uz sam grad bila podijeljena i zemlja za obrađivanje. [[Jadera|Jader]] je bio uređen po svim načelima rimskog [[urbanizam|urbanizma]]: pet uzdužnih i veći broj poprečnih ulica stvaralo je pravilnu mrežu gradskih komunikacija, koje su dijelile grad po strogom geometrijskom redu na pravokutne kvartove – ''[[Insula (gradski blok)|insule]]''. Na zapadnom kraju grada izgrađen je glavni trg – ''[[rimski forum]]'', a do njega nešto povišeni ''[[kapitolij]]'' s hramom. Kapitolij je bio omeđen jednokatnim, a forum dvokatnim trijemom. Na prostoru okrenutom moru izgrađen je gospodarski trg – ''[[emporij]]''. Rimski Jader bio je zaštićen jakim zidinama, na više mjesta ojačanih monumentalnim kulama, a imao je i javni vodovod s vodom iz 40&nbsp;km udaljene [[Vransko jezero (Dalmacija)|Vrane]], sustav kanalizacije, terme i druge značajke visoko razvijenog urbanog života. === Rani srednji vijek === U razdoblju [[seoba naroda|seobe naroda]] i prodora barbara dolazi do postupne stagnacije Zadra, a u [[5. stoljeće|5. stoljeću]], već pod vlašću [[Istočni Goti|Istočnih Gota]], grad je sasvim osiromašio, a zbog dotrajalosti brojne su javne građevine postale ruševine. Zadar je u to vrijeme ([[6. stoljeće]]) zasigurno pogodio i težak potres u kojem su razoreni cijeli kompleksi monumentalne rimske arhitekture, čiji će ulomci kasnije poslužiti kao građevni materijal. U razdoblju između 4. i 6. stoljeća u Zadru se razvija i nova religija – [[kršćanstvo]]; grad ima svog biskupa, gradi se novo vjersko središte sjeverno od foruma s bazilikom i krstionicom, kao i drugi sakralni objekti. Nakon povlačenja Istočnih Gota s područja Dalmacije [[537.]] godine te konačnog pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]], Zadar dolazi pod vlast [[Bizant]]a. Istovremeno započinju prodori [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]] koji su u ranom 7. stoljeću u potpunosti razorili i opustošili [[Salona|Salonu]], čime Zadar, kao jedini grad koji se othrvao napadima novih osvajača, preuzima ulogu novog upravnog središta [[Bizant]]ske provincije [[Dalmacija|Dalmacije]]. Ulogu glavnog grada Dalmacije zadržat će sve do [[1918.]] godine. Početkom [[9. stoljeće|9. stoljeća]] bilježi se u Zadru živa diplomatska aktivnost biskupa [[Donat Zadarski|Donata]], te gradskog kneza Pavla u sporu između Franačke države [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] i Bizantskog Carstva. [[Franci]] su, naime, nakratko osvojili Zadar, ali je mirom u [[Aachen]]u [[812.]] godine grad vraćen [[Bizant]]u. Zadar se u potpunosti okrenuo k moru, pomorstvu i trgovini, a zahvaljujući novom strateškom položaju postaje gospodar prostora od kvarnerskih otoka do Kaštelanskog zaljeva. Bizantska Dalmacija nije bila teritorijalno jedinstvena cjelina, već skup gradskih općina na čelu sa Zadrom, a široka gradska autonomija doprinijela je razvitku [[Dalmacija|dalmatinskih]] gradova kao slobodnih komuna. U svemu je tome prednjačio upravo Zadar, čiji je položaj u to doba bio jednak onome koji je imala Venecija. === Zadar u srednjem vijeku === [[File:BitvaZadar.jpg|lijevo|thumb|270px|[[Križarska opsada Zadra]] 1202. godine]] U vrijeme silnog uspona srednjovjekovnog Zadra, grad postaje sve veća smetnja ambicijama moćnije [[Mletačka Republika|Venecije]], a u zaleđu se formira i raste [[hrvatska]] država. Zadar postupno uspostavlja ponajprije trgovačke, a potom i političke veze s [[Hrvati]]ma, koji se sve više prihvaćaju i integriraju u gradskom životu. U [[10. stoljeće|10. stoljeću]], bilježe se u Zadru hrvatska imena i to priora, suca, svećenika, opatica i redovnica, što svjedoči da je hrvatski etnički element osvojio sve gradske staleže. Zadrani poduzimaju napore za vlastito osamostaljenje od Bizanta u čemu svakako prednjači najmoćnija zadarska patricijska obitelj – [[Madijevci]]. U sporazumu s Bizantom Zadar je s ostalim dalmatinskim komunama [[1069.]] godine pripojio svojoj državi hrvatski kralj [[Petar Krešimir IV.]], a poslije dinastičkih borbi i smrti kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] [[1089.]] godine, Zadar od [[1105.]] priznaje vlast prvog hrvatsko-ugarskog kralja [[Koloman]]a. Od tada Zadar počinje sve češće ratovati s Venecijom. Prvi put [[Mletačka Republika|Mlečani]] su napali i zauzeli Zadar [[1000.]] godine. Siloviti su nasrtaji i povremena osvajanja uz otpor i pobune Zadrana zbivali su se osobito u razdobljima 1115. – 1118., 1159. – 1180., [[Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202.|1181. – 1202.]], 1242. – 1247., 1311. – 1313. i [[Mletačka opsada Zadra|1345. – 1346. godine]], te potrajali sve do [[1358.]] i zaključenja [[Zadarski mir|Zadarskog mira]]. Tijekom tog razdoblja Zadrani su tražili saveznike pa je tako zadarski knez [[Desinjin Damjan]] 1188. sklopio savez s Pisom, s čijom je pomoći 1190. porazio Mlečane u [[Bitka kraj Pašmana 1190.|pomorskoj bitki]] kraj otoka Pašmana 1190., te iste godine sklopio mir s [[Rab]]ljanima.<ref name="HL">''Hrvatski leksikon A–K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 232–233.</ref> Zadar je posebno teško stradao [[1202.]] godine kada je mletački dužd Enrico Dandolo za napadaj i opsadu iskoristio [[Križarski ratovi|križare]] na [[Četvrti križarski rat|4. pohodu]] u Palestinu kada je počinjen jedan od najokrutnijih zločina u povijesti Zadra. Križari su se Mlecima obvezali platiti prijevoz brodovima do Egipta, a kako im nisu mogli platiti, Mlečani su ih iskoristili za [[Križarska opsada Zadra|razaranje, rušenje i pljačku Zadra]]. Hrvatsko-ugarski kralj [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerik]] osudio je križarsku vojnu, jer je nastao sukob oko toga je li pravovjerno da Božja vojska napadne kršćanski grad. Zadar je ipak bio razrušen i osvojen, a stanovništvo raseljeno. [[Papa]] [[Inocent III.]] ekskomunicirao je Mlečane i križare koji su sudjelovali u osvajanju. Vjekovne težnje stanovnika Zadra za [[Autonomija|autonomijom]] i uporne namjere Mlečana da grad podvrgnu svojoj izravnoj [[vlast]]i dovodile su povremeno do ozbiljnih sukoba pa je u sljedećem razdoblju Zadar nekoliko puta na dulje ili kraće vrijeme potpadao pod mletačku upravu i nekoliko puta se od nje [[Sloboda|oslobodio]]. Jedan od najvećih oružanih konflikata bila je [[mletačka opsada Zadra]], koja je trajala od [[12. kolovoza]] [[1345.]] do [[21. prosinca]] [[1346.]] godine i završila mletačkim zauzimanjem Zadra. Nekoliko godina kasnije grad je snagom vojne sile konačno došao pod vlast hrvatsko-ugarskog kralja [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I. Anžuvinca]] i to je potvrđeno ([[Zadarski mir|mirom u Zadru]]) [[1358.]] godine. [[Datoteka:Škrinja sv.Šimuna, Zadar (Croatia) - zavjesa.jpg|mini|290px|Originalna [[Škrinja sv. Šimuna]] iz 1380. godine, najvrjednije djelo srednjovjekovne zlatarske umjetnosti u Hrvatskoj, nalazi se u Zadru]] Stanovništvo Zadra u razvijenom srednjovjekovnom razdoblju bilo je pretežno hrvatsko, o čemu svjedoči zapisa kardinala Bosona koji je [[1177.]] godine pratio papu [[Aleksandar III., papa|Aleksandra III.]] na putu za Veneciju. Kada su se papinske lađe zbog oluje sklonile u zadarsku luku, Zadrani su papu dočekali pjevajući na hrvatskom jeziku. Razdoblje od 11. do 14. stoljeća, iako burno i puno opsada i stradanja, bilo je zlatno doba Zadra. Zadar je vještom politikom i trgovinom, te sposobnim pomorcima osigurao ključnu ulogu među gradovima na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadrana]], što se odrazilo i na njegov izgled i kulturu (sagrađene su brojne crkve, bogati samostani, raskošne palače uglednih obitelji, izrađena je [[škrinja sv. Šimuna]]). Jedan od najboljih primjera sjaja i moći tadašnjeg Zadra je i prvo [[Sveučilište]] na hrvatskom tlu kojeg su [[1396.]] godine osnovali [[Dominikanci]]. === Od 15. do 18. stoljeća === [[Datoteka:Konrad von Grünenberg - Beschreibung der Reise von Konstanz nach Jerusalem - Blatt 9v - 024.jpg|230px|minijatura|desno|[[Conrad Grünenberg|Konrad von Grünenberg]]: Zadar 1486. godine]] Poslije Ludovikove smrti Zadar priznaje vlast kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]], a zatim [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]] koji je [[1409.]], vidjevši da sve više gubi utjecaj u Dalmaciji, prodao Zadar i svoja dinastička prava na Dalmaciju [[Mletačka Republika|Veneciji]] za 100.000 dukata. Tako je Venecija ponovno preuzela Zadar 31. srpnja 1409. godine, ovaj put bez borbe, ali uz napetosti i otpor zadarskog plemstva koji su ugušeni progonom i pljenidbom imovine. Zadar je i dalje administrativno središte Dalmacije, ovaj put pod mletačkom vlašću koja se proširila nad cjelokupnim dalmatinskim prostorom ([[Dubrovnik|izuzevši Dubrovačku Republiku]]). [[Mletačka Republika|Mlečani]] su znatno ograničili političku i gospodarsku autonomiju Zadra, koji je unatoč svoj toj represiji, još uvijek grad izraženog prosperiteta. U tom vremenu u Zadru je rođen jedan od najslavnijih hrvatskih kipara i graditelja – [[Juraj Dalmatinac|Juraj Matejev Dalmatinac]], glasovit prvenstveno po svom radu na šibenskoj katedrali, zatim velika imena renesansne umjetnosti – braća Lucijan i Franjo Vranjanin (Laurana), koji su se svojim kiparskim i graditeljskim djelima posebno proslavili u [[Italija|Italiji]]. Razdoblje [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeća]] obilježeno je u Zadru prodorima [[Osmansko Carstvo|turskih osvajača]] koji su već početkom 16. st. osvojili zadarsko zaleđe, a sam grad se gotovo neprestano nalazi na dometu turskog topništva. Stoga započinje izgradnja novog sustava utvrda i zidina koji su bitno promijenili izgled grada. Za potrebe izgradnje novih moćnih peterokutnih utvrda srušene su mnoge kuće i crkve, pa čak i čitavo zadarsko predgrađe – Varoš Sv. Martina. Po svršetku njezine 40-godišnje izgradnje Zadar postaje najveći grad-utvrda u Mletačkoj Republici sa sustavom utvrda, bastiona, obrambenih kanala ispunjenih morem i novih velikih javnih gradskih [[cisterna]]. Tijekom temeljite pregradnje Zadra izgrađen je i cijeli niz sasvim novih javnih zgrada (Gradska loža i Gradska straža na tadašnjem Gospodskom trgu, više novih vojarni i skladišta, ali i raskošnih novih palača). [[Datoteka:Neshvaćeni zmaj ili grb Sforze Pallavicina.png|alt=Neshvaćeni zmaj ili grb Sforze Pallavicina|mini|Neshvaćeni zmaj ili grb Sforze Pallavicina]] Uz općenito nesigurno vrijeme i niz turskih opsada i razaranja, unutar gradskih utvrda razvijala se visoka kultura življenja. U 16. i 17. st. značajna je aktivnost hrvatskih književnika koji pišu na narodnom jeziku ([[Jerolim Vidolić]], [[Petar Zoranić]], [[Brne Karnarutić]], [[Juraj Baraković]], [[Šime Budinić]]). Valja istaknuti i znamenitog slikara [[Andrija Medulić|Andriju Medulića]] (oko [[1510.]]/[[1515.]] – [[1563.]]), koji se u Mlecima potpisivao kao «Andrea Schiavone». Zbog stalne turske opasnosti stanovništvo se znatno prorijedilo te je došlo do opće stagnacije gospodarstva. Gradom je u 16. i 17. stoljeću haralo i više žestokih epidemija [[kuga|kuge]]. Nakon više od 150 godina turske prijetnje, Zadar je oslabljen u ljudstvu, ali i materijalno osiromašen. Venecija naseljava novo stanovništvo, a pod [[Zadarska nadbiskupija|nadbiskupom]] [[Vicko Zmajević|Vickom Zmajevićem]] u tri navrata se doseljavaju i [[Arbanasi]] koji formiraju novo naselje u predgrađu. Unatoč oskudici, u Zadru je [[1783.]] godine izgrađeno «Plemićko kazalište» ([[Teatro Nobile]]) koje će biti u funkciji više od stotinu godina. Nakon pada Venecije ([[1797.]]) Zadar i Dalmacija pripojeni su Austriji, ali prva austrijska vladavina nad Zadrom trajala je samo do [[1806.]] godine. === Zadar u 19. i 20. stoljeću === [[Datoteka:Zara 9f20c 1813 74000977.jpg|230px|minijatura|desno|Francuski novac u Zadru iz 1813. godine]] Nakon osmogodišnje vlasti, [[Austrijsko Carstvo]] je [[Požunski mir 1805.|mirom u Požunu]] Napoleonu prepustila Mletke, zapadnu Istru, Dalmaciju i mletačku Albaniju. [[Francuska]] vladavina nad Zadrom započela je u veljači [[1806.]] godine i trajala je do prosinca [[1813.]] U to kratko vrijeme došlo je do značajnih društvenih reformi, a osnovan je i cijeli niz novih institucija, među kojima je i obnovljeno zadarsko sveučilište (studij medicine, niže i više kirurgije, farmacije, prava, graditeljstva i geodezije). Već u lipnju [[1806.]] pokrenute su u Zadru i prve novine na hrvatskom jeziku ''[[Kraljski Dalmatin]]'', koje će izlaziti do [[1810.]] godine. U tom je razdoblju [[generalni providur Dalmacije]] bio [[Vincenzo Dandolo]], a zadarskim načelnikom [[Petar Damjanić Vrgadski]].<ref name="HL-233">''Hrvatski leksikon A–K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 233.</ref> U studenom [[1813.]] započinje austrijska [[Opsada Zadra 1813.|Opsada Zadra]], potpomognuta i britanskim trupama, a već 7. prosinca austrijska vojska ponovno ulazi u Zadar. Druga austrijska vlast potrajala je sve do [[1918.]], a Zadar i dalje zadržava status glavnog grada [[Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] i sjedište je [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskog sabora]] (osnovanog 1861.) i crkvene metropolije za čitavu Dalmaciju. Administrativne funkcije Zadra rezultirale su većim naseljavanjem stranog činovništva ([[1910.]] godine 60 % stanovništva grada čine Talijani). Također, Zadar je jedina općina u Dalmaciji u kojoj [[autonomaši]] nikad nisu izgubili vlast.[[Datoteka:Zadar - Široka ulica (Kalelarga).JPG|mini|Široka ulica (Kalelarga) – glavna zadarska ulica]]S austrijskom vladavinom, Zadar je dobio gimnaziju ([[1816.]]), otvara se [[Zadarski perivoji|prvi javni perivoj]] ([[1829.]]), osniva se i Narodni muzej ([[1832.]]); [[1833.]] godine dovršena je cesta koja je Zadar preko Velebita povezivala sa Zagrebom i Bečom, a [[1838.]] godine stavljen je u upotrebu prvi moderni gradski vodovod. Zadar je u drugoj polovici 19. stoljeća i žarište pokreta za kulturni i nacionalni preporod u Dalmaciji, a ovo razdoblje od posebne je važnosti za povijest grada koji se naglo razvija kao moderan europski grad. Ukazom cara Zadar je [[1868.]] godine prestao biti grad-utvrda što se brzo odrazilo na njegov urbanistički razvitak. Izgrađeni su brojni javni i privatni objekti, među njima i Novo kazalište (kasnije [[Teatro Verdi]]) [[1865.]] godine. Zadar postaje grad bogato uređenih trgovina i javnih prostora, luksuznih [[Kavana Central (Zadar)|kavana]] i hotela, javnih knjižnica i čitaonica. Zadar je imao 6 tiskara i u njemu izlazi oko 40 različitih novina i časopisa, među kojima i [[Narodni list]] ([[1862.]]) – danas najstarije živuće hrvatske novine. U gradu ponovno djeluju brojni važni hrvatski književnici kao što su [[Ivo Vojnović]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], [[Milan Begović]], [[Vladimir Nazor]] i dr. Cijelo 19. stoljeće pa sve do dvadesetih godina 20. stoljeća, grad Zadar bilježi značajan broj serijskih publikacija koje su i danas važne za izučavanje političke i gospodarske povijesti grada Zadra i Dalmacije. Zadar je, u počecima izdavanja serijskih publikacija, bio poznat po bogatoj tradiciji hrvatskog novinstva od pokretanja ''Kraljskog Dalmatina'' 1806. preko ''Zore&nbsp;dalmatinske, Narodnog lista, Hrvatske krune'' i drugih listova. Bitno je spomenuti novine ''Giornale di Dalmazia'' i ''Glas dobrovoljca'' (1941. – 1943.) iz razloga što u ratnom razdoblju nije bilo previše novina u gradu Zadru. Povijest novinstva izdanog na hrvatskom jeziku na području grada Zadra, može se pronaći u djelu ''Jadertina Croatica. Bibliografija knjiga, časopisa i novina izdanih na hrvatskom ili srpskom jeziku u Zadru (II. dio. Časopisi i novine)'' i u ''Povijesti hrvatskog novinstva. Zadar u 19. stoljeću'' autora Jose Vidakovića.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Tatijana Petrić |title=Zadarske novine "Giornale di Dalmazia" i "Glas dobrovoljca" (1941. – 1943.) |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=111714 |date=2011-12-23 |journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru |issue=53 |pages=281–311 |accessdate=2019-04-11}}</ref> [[Datoteka:YR0059696 Street-view-in-Zadar.jpg|mini|Slika poznate zadarske ulice "Kalelarge" u razdoblju od 1890. do 1900. godine.]] [[Datoteka:Zara from the sea Dalmatia Austro-Hungary.jpg|230px|minijatura|desno|Zadar s mora u doba Austro-Ugarske]] Koncem stoljeća u Zadru se počela naglo razvijati prerađivačka industrija, posebice proizvodnja 33 vrste [[liker]]a od kojih je [[Maraschino]] postao poznat širom svijeta. Na Silvestrovo [[1894.]] u Zadru je zasjala električna gradska rasvjeta, prva sustavno provedena električna mreža u Hrvatskoj. U Prvom svjetskom ratu [[Austro-Ugarska Monarhija]] doživjela je slom i raspad na više država. Austro-ugarska je potpispala primirje s Italijom, prema kojem je Austro-ugarska evakuirala Zadar i prepustila ga Talijanima, koji su onda Zadar okupirali 4. studenog 1918.<ref>{{Citiranje weba |last=Državni arhiv u Zadru |year=2018 |title=Zadar 1918, str. 19 |url=https://www.dazd.hr/attachment/preview/5ce3f18417c01/zadar-1918-katalog.pdf |url-status=live}}</ref> Zahvaljujući diplomatskim igrama saveznika prilikom pridobivanja Italije na svoju stranu, ali i nejasnom stavu pregovarača iz Kraljevine SHS, [[Rapallski ugovor|Rapallskim ugovorom]] (12. studenoga [[1920.]]) Zadar je pripojen [[Italija|Italiji]] kao [[enklava]] na istočnoj obali Jadrana. U njenom sastavu Zadar je ostao sve do [[1. studenoga]] [[1944.]]<ref>Ferdinand Perinović: ''Dica Kalelarge protiv četiri lažna mita o Zadru'', Zadar : Društvo za zaštitu biciklista u prometu, 2010., {{ISBN|978-953-95730-3-2}}, {{ISBN|978-953-95730-4-9}}, str. 139. {{Citat|Zaključno, Zadar nije oslobođen 31. listopada 1944. Dan grada počeo se slaviti 1. studenog 1944. kao najveći dan u dugoj povijesti Zadra.|Perinović, 2010., 139.}}</ref> Godine [[1921.]] proglašen je [[slobodna luka|slobodnom lukom]], te proživljava razdoblje talijanske uprave u čudnoj atmosferi lažnog izobilja. To je razdoblje intenzivne [[talijanizacija|talijanizacije]] i [[dekroatizacija|iseljavanja]] Hrvata i gospodarskog propadanja grada zbog neprirodne izolacije od zaleđa. U brojkama gledano, Zadar je prema popisima s početka 20. st. imao oko 15 000 stanovnika. Kad je Italija okupirala Zadar 1918., a osobito poslije 1920. mnogo je stanovnika napustilo grad. Mahom su to bili Hrvati. Odselili su u Šibenik, Split, Zagreb, Dubrovnik i drugamo. S druge strane, od 1920. do 1940. u Zadar je doselilo stanovništvo iz Italije, te još oko 10 000 vojnika pa je tako izmijenjeni Zadar imao oko 20 000 stanovnika; neke procjene govore i o većem broju.<ref>[https://web.archive.org/web/20070901210607/http://www.gimnazija.hr/?200_godina_gimnazije:OD_1945._DO_1991. Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar] Gimnazija u vrijeme socijalizma</ref> Ulogu upravnog sjedišta Dalmacije u potpunosti preuzeo je [[Split]]. Kraljevina SHS je neko vrijeme imala upravnu organizaciju sličnu onoj prije rata. {{Glavni|Diplomatska borba za Zadar}} U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Zadar je izložen teškim [[Savezničko bombardiranje Zadra|savezničkim bombardiranjima]] tijekom [[1943.]] i [[1944.]] godine pri čemu je razoreno 80 % povijesne jezgre grada. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitualcije Italije]] u rujnu 1943. godine, stvoreni su uvjeti za aktivniji oružani antifašistički otpor u zadarskoj okolici, pa je već u listopadu u blizini grada formiran [[Zadarski partizanski odred]] u kome se ubrzo okupilo preko 470 boraca. Neko vrijeme u njegovu sastavu nalazio se i talijanski bataljun „Goffredo Mameli” (talijanski vojnici koji su prešli na stranu [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ-a]]).{{ni}} [[Datoteka:Akademski slikar Božidar Jakac na zadrskem forumu 1961 (4).jpg|230px|minijatura|lijevo|Akademski slikar Božidar Jakac na zadarskom forumu 1961.]] Partizani su oslobodili Zadar 31. listopada 1944., te je konačno vraćen Hrvatskoj koja je tada bila jedna od konstitutivnih jugoslavenskih republika, Zadar je završetak rata dočekao gotovo potpuno razoren i napušten, s jedva 6.000 stanovnika. Nakon rata dolazi do iseljavanja talijanskog stanovništva, ali i velikog broja Hrvata, u Italiju. [[Datoteka:Zadar bombardiran 1944.78577.jpg|230px|minijatura|desno|Savezničko bombardiranje Zadra 1944. godine.]] Na njihovo mjesto ubrzo i u velikom broju dolaze žitelji zadarskih otoka i zaleđa. [[27. ožujka]] [[1945.]] godine dobio je prvu repertoarnu kazališnu ustanovu koja je imala stalni umjetnički ansambl, [[Hrvatsko narodno kazalište u Zadru|Hrvatsko narodno kazalište]].<ref name="zadaretro">[http://www.zadaretro.info/identitet/thetralis/urbis_theatralis.htm Zadaretro] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120618073917/http://www.zadaretro.info/identitet/thetralis/urbis_theatralis.htm |date=18. lipnja 2012. }} Abdulah Seferović: Urbis theatralis</ref> Prva redovna sezona tog kazališta je počela listopada 1945., no tada je to kazalište preimenovano u Narodno kazalište,<ref name="zadaretro"/> ostavši bez atributa "Hrvatsko". Nakon Drugog svjetskog rata grad se razvija u snažan ekonomski i kulturni centar, posebno nakon izgradnje željezničke pruge Zadar-Knin i osnivanja Filozofskog fakulteta. === Zadar u Domovinskom ratu === <!-- uklopiti!!! Opći napad na grad Zadar započinje izlaskom JNA iz vojarni 03.10.1991 oko 07 sati ujutro i traje do 06.10.1991 kada je grad obranjen. Snage JNA iz gradskih vojarni nisu se sukladno sporazumu povukle iz grada u Benkovac, nego su se zaustavile u prigradskim naseljima Crno i Babindub. Tu se s njima spajaju snage lokalnih pobunjenih Srba i dobrovoljaca "Belih Orlova"i svi zajedno kreću u opći pješačko-tenkovski napad na Zadar, uz jaku potporu topništva. Napad je vodio Ratko Mladić (tih dana promoviran u generala JNA) uz potporu Šešelja. Crta obrane grada je bila uspostavljena na vanjskom rubu grada, na samim gradskim naseljima Bokanjac – Bili Brig – Sokin Brig – Ploča – Dračevac. Dana 05.10.1991 grad je bio pred padom. Crta obrane duga 10-ak kilometara bila je probijena na sjeverozapadu – Bokanjac, na središnjem dijelu – Bili Brig te na jugoistoku – Dračevac. Vode se žestoke borbe za svaki metar zemlje.Posebno je bilo teško na Bilom Brigu gdje tenkovi pukovnika Slavka Lisice probijaju crtu obrane, a četnici dolaze praktički pred naselje Bili Brig, ali tu su tenkovi uništeni i taj pravac napada je zaustavljen. Obranu su iznijeli dijelovi 112.br, MUP-a i rajonskog štaba. Na Dračevcu i Ploči pripadnici Imotske bojne 4.gbr trpe jake napade s Babinduba i brda Križ. Tenkovi probijaju i tu crtu obrane uz pomoć "niških specijalaca" iz 63.padobranske jedinice sa zračne baze Zemunik. Kada su ušli u središte Dračevca pred crkvu upali su u klopku, tenkovi su uništeni te su se uz pretrpljene gubitke povukli na brdo Križ i preuzeli nadzor na južnim ulazom/izlazom iz Zadra. Paralelno s tim, u zadarsko zaleđu JNA i četnici u velikom naletu zauzimaju sve važnije komunikacijske točke i sela zaleđa. Zauzimanjem sela Briševo presijecaju jedinu kopnenu vezu Zadra s ostatkom Hrvatske. Istovremeno, zadarski kanal blokiraju brodovi JRM koji pucaju po gradu i crti obrane grada. Te crte ostaju obrana grada sve do akcije Maslenica 1993. godine. --> Srpnja 1990. ondašnji sekretar SUP-a [[Mile Martić]] naoružavao je "ugledne" Srbe u Zadru. Dana [[11. travnja]] 1991. po njegovu naputku, radi zastrašivanja hrvatskog stanovništva, dvojica zadarskih mladića izvela je[[Teroristički napad u Zadru 1991.|teroristički napad]] u zadarskom Putu Plovanije.<ref name="Skoblar">Ana Skoblar: [https://www.antenazadar.hr/clanak/2016/04/prije-25-godina-srpski-teroristi-postavili-eksploziv-na-trafostanici-na-plovaniji/ ''25 godina od terorističkog čina na Plovaniji''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Antena Zadar, 11. travnja 2016.</ref><ref name="Klarica">Siniša Klarica: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/09042011/proslo-je-20-godina-od-teroristickog-cina-na-plovaniji ''Prošlo je 20 godina od terorističkog čina na Plovaniji''], Zadarski list, 9. travnja 2011. Pristupljeno 11. travnja 2018.</ref> Godine [[1991.]] [[Srbi|srpski]] pobunjenici i [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) napali su Zadar koji se tada našao na rubu okupiranog područja. Veze sa Zagrebom odvijale su se isključivo preko otoka [[Pag]]a. Zadar je opet proživio ozbiljna razaranja, uključujući neke povijesne objekte. Bio je jednim od gradova koje su velikosrbi često granatirali. Opsada Zadra trajala je do [[1993.]] kada je Zadarsko zaleđe oslobođeno u vojnoj akciji "Maslenica". Sve do 1993. su velikosrbi pokušavali i zauzeti grad, a jedna od takvih akcija je bila [[30. lipnja]] [[1993.]], kada su pored Zadra granatirali i [[Biograd na Moru]]. Povremeni napadi na grad su se nastavili sve do [[1995.]] kada je [[Operacija Oluja|operacijom "Oluja"]] završen rat u Hrvatskoj. == Gospodarstvo == [[Datoteka:Zadar Viking.JPG|230px|minijatura|desno|Turistički brod]] * Turisthotel d.d. * Tankerkomerc * [[Maraska (tvrtka)|Maraska d.d.]], tvornica sokova i alkoholnih pića * SAS strojogradnja * Tankerska plovidba d.d. * Lignum * Aluflexpack novi d. o. o. * Falkensteiner Hotels & Resorts * [[OTP banka Hrvatska]] d.d. [[Datoteka:Stara luka Foša.jpg|alt=Stara luka Foša|mini|Stara luka Foša]] Zadar je do Domovinskog rata bio jedan od gospodarski najrazvijenijih gradova u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] s raznovrsnim industrijskim granama. Upravo ta raznovrsnost omogućila mu je relativno brz oporavak nakon ratnih stradanja, pojačan izgradnjom autoceste Zagreb – Split i njezinog nastavka te nove luke u Gaženici. Ta putničko-teretna luka omogućuje brzu vezu između Italije, Hrvatske i ostatka Srednje Europe. [[Datoteka:Pogled sa Kapetanove kule (Zadar).jpg|alt=Pogled s Kapetanove kule|mini|Pogled s Kapetanove kule]] Zadarska morska putnička luka jedna je od najprometnijih luka u Hrvatskoj s tendencijom još većeg rasta prometa. Najvažnija institucija u luci je [[lučka kapetanija]]. == Spomenici i znamenitosti == Mnoge su znamenitosti koje se mogu vidjeti u Zadru, zbog njegove duge povijesti koja seže do [[antika|antičkih]] vremena. Neke od znamenitosti su: * '''[[Crkva sv. Donata u Zadru|Crkva sv. Donata]]''' [[Datoteka:Zadar - église Saint-Donat.jpg|mini|200px|Crkva sv. Donata iz 9. st. sagrađena na ostacima rimskog foruma]] Najpoznatiji je spomenik i simbol grada Zadra, ujedno i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog srednjeg vijeka. Sagrađena je na tradicijama ranobizantske [[arhitektura|arhitekure]] u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]], najvjerojatnije početkom 9. st. Kružnog je oblika i nije se sačuvala u obliku kako je prvotno sagrađena. Nedostaje joj južna prigradnja, pa joj je središnja kružna jezgra s te strane vidljiva. Do 15. stoljeća nazivala se crkva Sv. Trojstva, a od tada nosi ime sv. Donat, po biskupu koji ju je dao sagraditi. Prvi put crkva se spominje sredinom 10. stoljeća u spisima bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta. Danas se njezin prostor zbog izvanrednih akustičnih karakteristika koristi za glazbene programe ("[[Glazbene večeri u Sv. Donatu]]"). [[Datoteka:Church of St. Donat.jpg|mini|Crkva sv. Donata]] * '''[[Rimski forum u Zadru|Forum]]''' [[Datoteka:Zadar_Forum.jpg|lijevo|mini|Forum u Zadru]] Ispod temelja Crkve sv. Donata i biskupske palače proteže se pločnik glavnog trga iz rimskih vremena – Forum. Počeci mu sežu u 1. st. prije Krista. S tri strane Forum je bio opkoljen monumentalnim trijemom kojega su krasile akantusove vitice, girlande i [[maskeron]]i. *'''[[Kalelarga]]''' Kalelarga ili Široka ulica je glavna i najpoznatija zadarska ulica, koja se proteže u smjeru istok-zapad od [[Narodni trg u Zadru|Narodnog trga]] do Foruma. U Drugom svjetskom ratu su uništene gotovo sve zgrade u ulici, te je ona obnovljena u modernističkom stilu zadržavajući samo osnovni smjer. [[Datoteka:Kathedrale St. Anastasia.jpg|alt=Katedrala Svete Stošije-Zadar|mini|202x202px|Katedrala Svete Stošije]] * '''[[Zadarska katedrala|Katedrala sv. Stošije]]''' [[Zadarska katedrala|Zadarsku katedralu]] posvećenu Sv. Stošiji ukrašava izvana na pročelju ruža te na zabatu glavne lađe manja [[gotika|gotička]] ruža, naknadno umetnuta. Portali imaju karakterističan romanički oblik, danas unutrašnjost katedrale doima se svojom monumentalnošću (glavna lađa je triput šira od sporednih). Zvonik katedrale koji danas dominira Zadrom, započet je još u kasnom srednjem vijeku, da bi ga tek [[1892.]] dovršio engleski arhitekt [[Thomas Graham Jackson]] po uzoru na zvonik rapske katedrale. * '''Crkva sv. Marije''' [[Datoteka:Zadar_Sveta_Marija.jpg|lijevo|mini|Unutrašnjost Crkve sv. Marije]] Crkva sv. Marije pripada ženskom [[Benediktinski samostan sv. Marije|benediktinskom samostanu sv. Marije]] koji je osnovala plemkinja [[Čika]] [[1066.]] godine. Na mjestu nekadašnje neugledne crkve podigla je trobrodnu crkvu koja je posvećena [[1091.]] godine. Njezina kći [[Vekenega]] početkom 12. st. sagradila je kapitularnu dvoranu i monumentalni zvonik. U samoj crkvi nalazi se i grobnica opatice [[Vekenega|Vekenge]] koja je umrla [[1111.]] godine. Samostanski arhiv čuva vrlo vrijednu zbirku povelja u kojima se spominju hrvatski kraljevi iz 11. st. Pročelje crkve i njezin južni bočni zid, kao i glavni portal u [[renesansa|renesansnom]] su stilu. Na zvoniku se nalazi natpis u spomen [[Koloman]]ovog ulaska u Zadar 1102. godine. Crkva je razrušena u anglo-američkom bombardiranju u Drugom svjetskom ratu, ali je uspješno rekonstruirana. *[[Datoteka:Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru.jpg|alt=Benediktinski samostan sv. Marije, Zadar|mini|Benediktinski samostan sv. Marije, Zadar]][[Datoteka:Sveti Krševan.jpg|alt=Kip Svetog Krševana|mini|Kip Svetog Krševana]]'''[[Crkva sv. Krševana u Zadru|Crkva sv. Krševana]]''' [[Datoteka:Zadar_Krsevan.jpg|mini|200px|Crkva sv. Krševana – apsida]] Trobrodna bazilika s tri bogato ukrašene polukružne apside pripadala je muškom benediktinskom samostanu. Sagrađena je u [[Romanika|romaničkom]] stilu i posvećena [[1175.]], a ime je dobila po sv. Krševanu mučeniku, zaštitniku grada Zadra. Pročelje je jednostavno. U donjem dijelu nema nikakvih ukrasa osim glavnog portala. Unutrašnjost crkve krase freske romaničko-bizantskih karakteristika. U svetištu se nalazi monumentalni glavni oltar izgrađen [[1701.]] godine na kojega su [[1717.]] postavljena četiri kvalitetna kipa od bijelog mramora koji predstavljaju zaštitnike Zadra. Rad su mletačkog kipara Alvise Tagliapietra. Zvonik se počeo graditi potkraj 15. st., ali nikada nije dovršen. Najljepši dio fasade je vanjski ukras, apsida. * '''Crkva sv. Šimuna / [[Škrinja sv. Šimuna]]''' [[Datoteka:Zadar. San Simón 1.jpg|lijevo|mini|Crkva sv. Šimuna u Zadru]] Prvobitno ranokršćanska trobrodna [[bazilika]] iz 5. st., potom pregrađena Crkva sv. Stjepana s [[gotika|gotičkim]] elementima iz 14. st., dok je današnji izgled s baroknim detaljima dobila u 16. st. Poznata srebrna [[škrinja sv. Šimuna]] iz [[1380.]] nalazi se na glavnom oltaru crkve. Škrinja je zlatarsko djelo velike vrijednosti koju je za relikviju [[Sveti starac Šimun|Sv. Šime]] dala izraditi ugarsko-hrvatska kraljica [[Elizabeta Kotromanić|Elizabeta]]. Škrinju je izradio zlatar [[Franjo iz Milana]], nastanjen u Zadru. Južno od crkve nalazi se rimski stup postavljen [[1729.]] godine, a sastavljen je od dvaju stupova rimskog hrama koji su se do tada čuvali na kapitoliju Foruma. * '''Crkva i [[Samostan sv. Franje Asiškog (Zadar)|franjevački samostan sv. Frane]]''' [[Datoteka:Zadar_Franziskaner_Kloster.jpg|mini|200px|Klaustar samostana sv. Frane u Zadru]] Crkva se nalazi na zapadnom kraju grada. Crkva je najstarija dalmatinska [[gotika|gotička]] crkva. Posvećena je [[1280.]] Unutrašnjost je jednostavna. Iz kora se ulazi u sakristiju. Iza glavnog oltara crkve iz [[1672.]] godine nalazi se nekadašnje svetište i u njemu korska sjedala bogato ukrašena rezbarijama u stilu cvjetne gotike iz [[1394.]] godine, rad Giacoma da Borga Sansepolcra. Sakristija, koja se nastavlja na kor, važna je za hrvatsku povijest, jer je u njoj [[1358.]] godine sklopljen [[Zadarski mir]] između mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika Anžuvinca, kojim su se Mlečani odrekli svojih pretenzija na Dalmaciju. * '''Crkva Gospe od Zdravlja''' [[Datoteka:Zadar_Gospa_Zdravlja.jpg|lijevo|200 px|mini|Crkva Gospe od Zdravlja u Zadru]] Podignuta je u 18. stoljeću u baroknom stilu na mjestu starije crkve, kao mauzolej nadbiskupa [[Vicko Zmajević|Zmajevića]]. U njoj se čuvala slika Gospe od Kaštela koju je naslikao [[Blaž Jurjev Trogiranin]] u 15. st. (danas je u stalnom postavu izložbe crkvene umjetnosti). Uživa veliki ugled i popularnost u brojnim generacijama Zadarskih žitelja. U drugom svjetskom ratu bila je potpuno razorena, te je preostao samo zvonik i malo svetište. Obnovljena je tek [[1990.]] godine vrijednom donacijom pokojnog Msgr. [[Simeone Duca|Simeona Duce]], koji je u njoj i pokopan. * '''Crkva Svetog Andrije i Svetog Petra''' Jednobrodna crkva sv. Andrije odlikuje se jednostavnom fasadom iz 17. stoljeća, te ostatcima fresaka romano-bizantskih karakteristika s kraja 12. stoljeća dok su južni bočni zid i apsida sagrađeni u 5. stoljeću. Na njenu apsidu nadovezuje se Crkvica sv. Petra s antičkim elementima. * '''Crkva i samostan Svetog Mihovila''' [[Datoteka:Church of Saint Michael in Zadar, bells gable upward.jpg|mini|200px|Crkva sv. Mihovila]] Pročeljem crkve sv. Mihovila dominira reljefno ukrašen gotički portal iz 14. stoljeća. U njenoj jednobronoj unutrašnjosti nalazi se drevno oslikano polureljefno raspelo iz 13. stoljeća. U samostanu je smještena i manja zbirka umjetnina. * '''Crkva Svetog Dominika''' Gotička crkva sv. Dominika nalazi se zapadno od Kopnenih vrata. U sklopu samostana djelovalo je i prvo sveučilište koje se spominje još davne 1396. godine. * '''Crkva Svetog Ilije Proroka''' [[Pravoslavlje|Pravoslavna]] crkva podignuta neposredno uz Forum u 16. stoljeću za potrebe grčkih pomoraca i trgovaca. U 18. stoljeću je nadograđena i predana na upotrebu srpskoj zajednici. * '''Ostaci crkve Stomorica''' Danas su sačuvani samo temelji nekoć šesterolisne predromaničke crkve (isprva posvećene sv. Uršuli), koja je još imala i kupolu, a umjesto jedne apside sagrađen joj je pravokutni krak sa zvonikom. U 16. stoljeću je porušena, 1883. godine arheološki istražena, nakon toga zasuta, te napokon 1966. godine otkopana i konzervirana. Priča kaže da oblik tlocrta ove crkvice, koja podsjeća na ključ, simbolizira ključeve sv. Petra. {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = [[Mletačke utvrde]] od 15. do 17. stoljeća: ''Stato da Terra'' i zapadni ''Stato da Mar'' |slika = Stadt Tor Porta terraferma, Zadar 3.JPG |godina = [[2017.]] <small>(41. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv |ugroženost = ne |dossier = 1533 |država = {{Z+X|ITA}}<br>{{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|CG}} |karta = |karta-oznaka = Zadar |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} * '''[[Zadarske gradske zidine|Gradske zidine]] ([[Muraj]])''' [[Datoteka:Zadar PortaTerraferma.jpg|lijevo|mini|Monumentalna Kopnena vrata (Porta terraferma) Michelea Sanmichelija iz 1543. godine u luci Foša]] [[Datoteka:Archeological museum of Zadar 10.jpg|mini|lijevo|Arheološki muzej u Zadru.]] [[Datoteka:Morska vrata Zadar 2020.jpg|alt=Vrata zidina|mini|Morska vrata]] Sačuvani su ostatci iz rimskog doba, iz [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] te najviše iz 16. st. Uz bedeme se nalazi srednjovjekovna "[[Kapetanova kula (Zadar)|Kapetanova kula]]", a najslikovitiji se dio nalazi na južnom dijelu kod lučice "Foše", gdje se nalaze i [[Kopnena vrata u Zadru|Kopnena vrata]] iz [[1543.]] ([[Michele Sanmicheli]]). Prema luci, blizu Crkve sv. Krševana nalaze se [[Morska vrata u Zadru|Morska vrata]] iz [[1573.]] * '''Stalna izložba crkvene umjetnosti – [[Zlato i srebro grada Zadra]]''' U građevnom sklopu Crkve sv. Marije odnosno njezinog samostana, čiji su objekti tijekom drugog svjetskog rata bili teško oštećeni, 1972. godine formiran je reprezentativni postav – Stalna izložba crkvene umjetnosti, i jedna od najvrjednijih izložbi u Hrvatskoj, popularno nazvana “Zlato i srebro Zadra”. * '''[[Arheološki muzej Zadar]]''' Osnovan [[1832.]] a izloženi su arheološki ostaci od 7. do 12. st. Izloženi su predmeti iz rimskog doba i [[prapovijest|prapovijesni]] arheološki materijal iz [[paleolitik|paleolika]], [[neolitik]]a, i metalnih doba. * '''[[Narodni trg u Zadru|Narodni trg]]''' Glavni zadarski trg i okupljalište. S njegove zapadne strane je Crkva sv. Lovre iz 11. st.; zgrada Gradske straže iz [[1562.]] i toranj sa satom iz 18. st., a nasuprot se nalazi Gradska loža iz 13. st. Na sjevernoj strani trga je Gradska vijećnica podignuta 1934. godine u doba fašističke vladavine. * '''[[Sveučilište u Zadru|Zgrada Zadarskog sveučilišta]]''' [[Datoteka:Sunny Zadar.jpg|alt=Pogled Zadar|mini|Zadar tijekom dana]] Dominantna točka zadarske panorame s mora, velebna zgrada na Novoj rivi izgrađena je prema projektu [[beč]]kog [[arhitekt]]a [[Karl Susan|Karla Susana]] početkom 20. stoljeća ([[1901.]] – [[1906.]]) u neoklasicističkom stilu za potrebe Liceja Svetog Dimitrija. Kompleks zgrada sagrađen je u obliku slova "L" koji zatvara bastion zadarske Citadele s južne i zapadne strane, a u njegovu središnjem dijelu nalazi se i obnovljena kapela sv. Dimitrija s dominantnom kupolom. Generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda u Zadru osnovano je još daleke [[1396.]] godine kao najstarije od [[hrvatska sveučilišta|hrvatskih sveučilišta]], odnosno kao prvo sveučilište na prostoru današnje Hrvatske, koje je djelovalo do [[1807.]] godine. Od tada su u Zadru djelovale ustanove visokog školstva do osnivanja obnovljenog Sveučilišta u Zadru [[2002.]] godine. == Zanimljivosti == [[Datoteka:Zadar_0030.jpg|lijevo|mini|150px|Grb Zadra ispred Morskih orgulja]] === [[Morske orgulje]] === [[Datoteka:Zadar air view.jpg|alt=Morske orgulje i Pozdrav Suncu|mini|Morske orgulje i Pozdrav suncu: pogled iz zraka]] Morske orgulje, izvedene su po projektu [[arhitekt]]a [[Nikola Bašić|Nikole Bašića]], smještene su u blizini novog pristaništa za cruisere, u sklopu zadarske rive, te su prepoznatljive kao posebno oblikovana obala u nekoliko redova stepenica koje se spuštaju prema moru. Stepenice se protežu na sedamdesetak metara obale, ispod kojih je, na razini najniže oseke mora, okomito na obalu ugrađeno 35 cijevi različitih dužina, promjera i nagiba, koje se koso uzdižu do obalnog popločanja i završavaju u kanalu (servisnom hodniku). Tu se na cijevima nalaze LABIUMI (zviždaljke), koje sviraju 7 akorda od 5 tonova. Iznad kanala su performirane kamene stepenice kroz koje izlazi zvuk, morem potisnut zrak. === [[Pozdrav Suncu]] === [[Datoteka:Monument to the Sun4.jpg|mini|150px|Pozdrav Suncu u Zadru, 2008.|lijevo]]Nalazi se na Istarskoj obali, na naj[[zapad]]nijoj točki zadarskog [[poluotok]]a, neposredno uz [[Morske orgulje]]. S ovog se mjesta pruža pogled na Zadarski kanal, [[otok]]e i na zalazak [[Sunce|Sunca]], čija je ljepota u Zadru posebno poznata. Pozdrav Suncu sastoji se od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih u istoj razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga promjera 22 metra. Ispod staklenih provodnih ploča nalaze se fotonaponski solarni moduli preko kojih se ostvaruje simbolična komunikacija s prirodom, odnosno sa [[Sunce]]m. Istovremeno sa zalaskom [[Sunce|Sunca]] uključuju se i rasvjetni elementi ugrađeni u krugu te po posebno programiranom [[scenarij]]u proizvode iznimno dojmljivu svjetlosnu igru u ritmu valova i zvuka [[Morske orgulje|Morskih orgulja]]. [[Datoteka:Maraschino Maraska Bottle.jpg|mini|240x240px|Maraschino]] === [[Maraschino]] === Originalni zadarski liker Maraschino priznat diljem svijeta. Prepoznatljiv je po karakterističnom slatkom okusu i aromatičnom mirisu. Priprema se po tradicionalnoj recepturi koju su stvorili ljekarnici dominikanskog samostana početkom 16. stoljeća. === Zadarski barkajoli === [[Datoteka:ZadarskiBarkarijoli.jpg|mini|150x150px|Barkajol sa zgradom Maraske u pozadini|lijevo]]Jedan od zaštitnih znakova grada Zadra. Oni već 800 godina s malim čamcima na vesla povezuju dva kraja gradske luke po svim vremenskim uvjetima, štedeći na taj način vrijeme svojim vjernim putnicima. Ova tradicija se već stoljećima prenosi s koljena na koljeno u nekoliko obitelji, a uspjela se održati unatoč svim izazovima modernog vremena. {{-}} === [[Zadarski perivoji]] === * [[Perivoj kraljice Jelene Madijevke]] * [[Perivoj Vladimira Nazora u Zadru|Perivoj Vladimira Nazora]] * [[Perivoj Vrulje]] * [[Zadarska riva|Perivoj Riva]] * [[Perivoj Gospe od zdravlja]] * [[Perivoj Jarula]] * '''[[Arsenal (Zadar)|Arsenal]]''' Arsenal je [[spomenik kulture]] nulte kategorije, izgrađen u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] za vrijeme [[Mletačka Republika|mletačke uprave]] kao skladište za vojnu flotu. Nakon obnove funkcionira kao mediteranski gradski trg u zatvorenom prostoru i jedno je od središta javnog, kulturnog i zabavnog gradskog života bogato događanjima. == Obrazovanje == === [[Sveučilište u Zadru]] === [[Datoteka:Zadar - Flickr - jns001 (12).jpg|230px|minijatura|desno|Sveučilište u Zadru.]] [[Datoteka:Kip Špire Brusine.jpg|alt=Kip Špire Brusine ispred zgrade Sveučilišta u Zadru|mini|Kip Špire Brusine ispred zgrade Sveučilišta u Zadru]] Generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda u Zadru osnovano je 1396. godine i najstarije je hrvatsko sveučilište, odnosno prvo sveučilište na prostoru današnje Hrvatske koje je djelovalo do 1807. godine. Od tada su u Zadru djelovale ustanove visokog školstva do osnivanja obnovljenog Sveučilišta u Zadru 2002. godine. Tradicija je to duža od 600 godina (osnivač je bio vrhovni Poglavar dominikanskog reda Raimund de Vinies iz Capue, a izvršitelj fra Ivan iz Drača). To Zadar svrstava u red najstarijih sveučilišnih gradova Europe (Padova 1222., Pariz 1229., Cambridge, Barcelona, Perpignan 1303., Canterbery 1320., Prag 1348., Beč 1365. itd.), vremenski u razdoblju osnivanja poznatih starih europskih sveučilišta. Godine 1996. održana je u Zadru svečana proslava 600. obljetnice osnivanja s aklamativnom odlukom o ponovnom osnivanju Sveučilišta u Zadru. U vrijeme svog mandata (posljednjeg) dekana Filozofskog fakulteta u Zadru Damir Magaš ubrzao je, uz pomoć suradnika i podršku MZOŠRH, Županije, Grada, Nadbiskupije, HAZU itd., započete radnje na ponovnom osnivanju odnosno obnovi. Sabor Republike Hrvatske donio je Odluku o osnivanju Sveučilišta u Zadru 4. srpnja 2002. i imenovao ga privremenim rektorom u rujnu 2002., a na prvoj sjednici Senata na dan 25. ožujka 2003. koji se obilježava kao Dan Sveučilišta u Zadru, izabran je za prvog rektora (2002./2003. – 2007.). Slijede rektori Ante Uglešić (2007. - 2015.), Dijana Vican (2015.- 2023.), Josip Faričić. === Osnovne škole === * Osnovna škola Petra Preradovića * Osnovna škola Šime Budinića * Osnovna škola Šimuna Kozičića Benje * Osnovna škola Bartula Kašića *Osnovna Škola Smiljevac * Osnovna škola Stanovi * Osnovna škola Voštarnica * Osnovna škola Krune Krstića * Osnovna škola Zadarski otoci * Katolička osnovna škola Ivo Mašina * Privatna osnovna škola Nova s pravom javnosti === Srednje škole === * Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar * Klasična gimnazija Ivana Pavla II. * Pomorska škola Zadar * Gimnazija Vladimira Nazora * Gimnazija Franje Petrića * Gimnazija Jurja Barakovića * Škola primijenjene umjetnosti i dizajna * Prirodoslovno-grafička škola * Obrtnička škola Gojka Matuline * Strukovna škola Vice Vlatkovića * Tehnička škola Zadar * Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola Zadar * Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar * Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića * Glazbena škola Blagoje Bersa * Privatna gimnazija NOVA s pravom javnosti *'''Društva''' ** [[Astronomsko astronautičko društvo Zadar]] ** Likovno društvo Zadar == Kultura == * '''Festivali''' ** [[Glazbene večeri u Sv. Donatu]] – Donat festival ** [[Zadarski kulturni forum]] ** [[Zadar snova]] – Međunarodni festival novog kazališta i izvedbenih umjetnosti ** [[Zadarsko kazališno ljeto]] ** [[Film forum Zadar]] – međunarodni filmski festival ** MMS – Melting metal summit (festival na otvorenom) ** Garden-fest Zadar (www.thegardenfestival.eu/#/en/) ** Ponton fest – Ljetni festival na pontonu u uvali Jazine ** [[Zadarfest]] (Festival zabavne glazbe Zadar) ** [[Zadarska gitarijada]] ** [[Jader Urban Music Festival]] * '''Knjižnice''' ** Gradska knjižnica Zadar (www.gkzd.hr) ** Znanstvena knjižnica Zadar (www.zkzd.hr) **Knjižnica Državnog arhiva u Zadru (www.dazd.hr) ***Prvi obrisi knjižnice javljaju se u 19. st. za vrijeme upravitelja Giovannija Einspillera koji je u kancelariji Arhiva postavio regal s pretincima označenima abecednim redom i dodatne ormariće s ladicama. Namjesnička knjižnica osnovana je uz podršku vlasti 1894. godina. Brojna politička zbivanja utjecala su na razvoj i promjene unutar Knjižnice, pa tako nakon Rapalskog ugovora iz 1920. god. Namjesnička knjižnica postaje Knjižnica Arhiva te se seli u prostorije bivše vojarne kraj Kopnenih vrata. Knjižnični fond danas prelazi brojku od 50 000 svezaka, a tematski najviše pokriva područja povijesti, državne uprave, prava, pomoćnih povijesnih znanosti, zakonodavstva, politike, geografije i slično.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Mirisa Katić Piljušić |title=Knjižnica Državnog arhiva u Zadru. Od Namjesničke do specijalne arhivske knjižnice |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=93561 |date=2010-09-15 |journal=Arhivski vjesnik |volume=53 |issue=1 |pages=111–136 |accessdate=2019-04-11}}</ref> [[Datoteka:Reliquary of St Chrysogonus PEAE Zadar.jpg|230px|minijatura|desno|Stalna izložba [[Zlato i srebro grada Zadra]].]] * '''Muzeji''' **[[Arheološki muzej Zadar]] **[[Narodni muzej Zadar|Narodni muzej]] ** Muzej antičkoga stakla ** Stalna izložba [[Zlato i srebro grada Zadra]] ** [[Pomorski muzej u Zadru|Pomorski muzej Zadar]] * '''Kazališta''' ** Kazalište lutaka ***Početci lutkarstva u Zadru ****Pedesetih godina 20. stoljeća rađala su se današnja profesionalna lutkarska kazališta u Hrvatskoj. Do tog razdoblja Zadar je bio pod dvadesetogodišnjom talijanskom okupacijom, te Zadrani nisu imali nikakvu lutkarsku tradiciju. Kazalište lutaka u Zadru osnovano je 1. studenoga 1951. godine, a nalazilo se u zgradi Fiskulturnog doma na atletskom stadionu, poznatoj kao zgrada na stupovima u Jazinama, koja je bila tek djelomično oštećena od bombardiranja, a neposredno pred sam rat građena je isključivo za društveni i sportski život djece. Prvo desetljeće zadarskog lutkarstva obilježio je rad redatelja i glumca Bruna Paitonija, koji je odmah u početku postavljen za direktora kazališta. Kao stalni redatelj radio je Mile Gatara, glumac Narodnog kazališta, kojemu je povjeren umjetnički rad i uvježbavanje lutkara. Paitoni je vodio kazalište prvih desetak godina od njegova osnivanja, sve do njegovog sukoba s ostatkom kazališnog kolektiva. Za novog rukovoditelja Kazališta lutaka odabran je Mile Gatara, koji je utemeljio svoju lutkarsku školu u teoriji lutkarstva poznatu kao Gatarina ili zadarska lutkarska škola.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Teodora Vigato |title=Početci lutkarstva u Zadru |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=111718 |date=2011-12-23 |journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru |issue=53 |pages=359–385 |accessdate=2019-04-11}}</ref> ** [[Hrvatsko narodno kazalište u Zadru]]<ref>[http://www.hnk-zadar.hr/ Hrvatsko narodno kazalište Zadar]</ref> ***Narodno kazalište u Zadru od 1945. do 1955.godine ****Početak zadarskog narodnog kazališta nalazimo na Dugom otoku, gdje je&nbsp;1944.godine diletantska grupa formirala kazališnu družinu Okružnog narodnooslobodilačkog odbora Zadar. Predstave su u početku održavali na otoku Pašmanu i na području Zadra i Biograda, da bi zatim nakon povlačenja Nijemaca iz Zadra održali predstavu u Polači i Zemuniku. Izvodili su se kraći komadi iz partizanskog života. Okružno kazalište Zadar koje je do tada djelovalo u sklopu Narodnooslobodilačke vojske, imalo je dvije grane: glumačku i glazbenu. Na čelu prve bio je redatelj Šime Dunatov (1907. – 1997.), a na čelu druge Šime Dešpalj (1897. – 1991.), a potom Josip Vladović Relja (1895. – 1967.). Narodno kazalište u Zadru službeno je otvoreno 27. ožujka 1945. u okviru proslave prvog Tjedna kulture. Prva sezona djelovanja Narodnog kazališta bila je 1945./46. godine, a 14. listopada 1945. izveden je ''Dundo Maroje'' Marina Držića. U siječnju 1953. postavljena je privremena uprava u Narodnom kazalištu u Zadru. 1954.godine za novog je ravnatelja kazališta postavljen Miro Marotti koji je zadarskoj publici predstavio novu kazališnu poetiku.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Teodora Vigato |title=Narodno kazalište u Zadru od 1945. do 1955. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=139066 |date=2012-12-29 |journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru |issue=54 |pages=323–349 |accessdate=2019-04-11}}</ref> * '''Kina''' ** [[CineStar]] multipleks kina (6 dvorana) [[Datoteka:Hotel Kolovare, Zadar.jpg|250px|minijatura|Hotel Kolovare]] == Medijske kuće == * '''Novine''' **[[Zadarski list]] **[[Narodni list]] **[[Zadarski regional]] **[[Hrvatski list (Zadar)|Hrvatski list]] * '''Radijske postaje''' ** Radio 057 (www.057info.hr) 91,0&nbsp;MHz ** Novi radio 89,3 /102,6 / 103,8&nbsp;MHz ** HRT Radio Zadar 101,8 / 103,0 / 105,9&nbsp;MHz **[[Antena Zadar]] 97,2&nbsp;MHz * '''Lokalne radijske postaje''' ** Radio Pag (radio-pag.hr) ** Radio Benkovac (radiobenkovac.com) ** Radio BNM (www.radio-bnm.hr) * '''Ostali mediji''' ** www.mega-media.hr ** ZOG oglasnik (www.oglasi-vamm.hr) ** eZadar portal **[[Zadar TV|Zadar.TV]] * '''Televizijske postaje''' ** [[Adriatic TV|Adriatic TV Zadar]] (Tvrtka ROBUR j.d.o.o.), (100 % Miljenko Vinković) ** [[Diadora TV|Diadora TV Zadar]] (Tvrtka Diadora Media d.o.o.), (50 % Marija Vicković, 50 % Slavica Vulin) ** [[VOX TV|VOX TV Zadar]] (Tvrtka VOX FENIX j.d.o.o.), (100 % Reno Sinovčić) – prestala s radom u rujnu 2016. ** [[Gradska televizija Zadar|Gradska Televizija Zadar (GTV Zadar)]] (Tvrtka Gradska Televizija d.o.o.), Zoran (52 %) i Ljiljana Lokas (48 %). – prestala s radom 2014. ** == Šport == [[Datoteka:Dvorana Visnjik Zadar.jpg|270px|minijatura|desno|Dvorana Krešimira Ćosića.]] [[Datoteka:Cibona vs Zadar 05062010.JPG|270px|minijatura|desno|Detalj s košarkaške utakmice Zadra i Cibone.]] * Košarkaški klub [[KK Zadar]] * [[NK Zadar|Nogometni klub Zadar]] (ugašen 2020.) * [[HNK Zadar|Hrvatski nogometni klub Zadar]] * [[NK Arbanasi Zadar|Nogometni klub NK Arbanasi]] * [[Kuglački klub Zadar]] * Hrvački klub HK Zadar * Stolnoteniski klub Donat * Karate klub Zadar * Rukometni klub Zadar 1954<ref>https://zadar.tv/rk-zadar-1954-zavrsio-sezonu-s-dostojanstvom-pregled-posljednje-utakmice-i-postignuca/</ref> * [[Jedriličarski klub Uskok]] **održavaju se brojne regate s dugom tradicijom: Božićna regata krstaša (Biograd–Zadar), Kup Sv. Krševana, Charity Rotary Sailing Regatta Zadar (1998.), Regata Zadar – Veli Iž – Zadar (1995.), Zadarska koka (2005.), Zadarska regata (Zadarski kanal). * Biciklistički klub Zadar * Boćarski klub "[[boćarski klub Brodarica|Brodarica]]" * vaterpolski klubovi "[[vaterpolski klub Veterani Zadar|Veterani Zadar]]", "[[vaterpolski klub Zadar 1952|Zadar 1952]]" * [[Veslački klub Jadran Zadar|Veslački klub Jadran – Zadar]] * Košarkaški klub KK Sonik Puntamika * Plivački klubovi "Zadar" i "Jadera" * [[Ragbi klub Zadar]] * [[Odbojkaški klub Zadar]] OK Zadar * Atletski športski klub Zadar * Atletski klub Fortius * Atletski klub Alojzije Stepinac Zadar osnovan 2005.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.poslovna.hr/lite/ak-alojzije-stepinac-zadar/763926/subjekti.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=25. listopada 2015. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312040358/https://www.poslovna.hr/lite/ak-alojzije-stepinac-zadar/763926/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 |url-status=dead }}</ref> * Badmintonski klub Iadera * Badmintonski klub Zadar<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.badmintonzadar.com |title=Badmintonski klub Zadar}}</ref> * [[Zadarska plesna udruga Tornadele]] ([[cheerleading]]) * Klub ritmičke gimnastike Sirena * Baletna Udruga Pirueta Od 1994. održava se šahovski turnir ''Zadar Open''. Utrka ''Nin – Zadar'' održava se od 1983., ''Kros u šumi Musapstan'' od 2007., a [[Plivački maraton Preko – Zadar]] od 1973. godine. [[Streetball Mornarica]], održava se od 2014., je [[basket 3 na 3|3x3]] košarkaški turnir po tradicionalnim zadarskim pravilima.<ref>https://www.zadar.travel/hr/dogadanja/sport/30-07-2018/streetball-mornarica-2018-basket-turnir-3x3-igraliste-mornarica-0608-1108#.XNHVkCPVLIU</ref> Od 2014. godine održava se međunarodni klupski [[košarka]]ški turnir ''[[Zadar Basketball Tournament]]''<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.zdbt.info/ |title=Arhivirana kopija |access-date=10. svibnja 2019. |archive-date=10. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190510235348/http://www.zdbt.info/ |url-status=dead }}</ref> Održava se [[Velika nagrada 1. svibnja – Memorijal Damira Zdrilića]] od 1960. godine. == Gradovi prijatelji == Zadar je zbratimljen sa sljedećim gradovima: * {{Z|ITA}} [[Reggio Emilia]] ([[Italija]]), od [[1972.]] * {{Z|FRA}} [[Romans]] ([[Francuska]]), od [[1985.]] * {{Z|NJE}} [[Fürstenfeldbruck]] ([[Njemačka]]), od [[1989.]] * {{Z|MAĐ}} [[Székesfehérvár]] ([[Mađarska]]), od [[1997.]] * {{Z|ITA}} [[Padova]] ([[Italija]]), od [[2003.]] * {{Z|ČIL}} [[Iquique]] ([[Čile]]), od [[2003.]] * {{Z|ŠKO}} [[Dundee]] ([[Škotska]]), od [[2014.]] * {{Z|SAD}} [[Milwaukee]] ([[SAD]]), od [[2015.]]<ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/28022015/zadar-i-milwaukee-dva-su-grada-bratska zadarski list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170822220829/http://www.zadarskilist.hr/clanci/28022015/zadar-i-milwaukee-dva-su-grada-bratska |date=22. kolovoza 2017. }}, pristupljeno 15. svibnja 2015.</ref> *{{Z|MAĐ}} [[Budimpešta, VI. okrug – Terézváros]] Mađarska (od 2015.)<ref>[http://www.grad-zadar.hr/povelje-o-prijateljstvu-436/] http://www.grad-zadar.hr/povelje-o-prijateljstvu-436/</ref> [[Datoteka:Zadar - bar Cuba Libre na plaži Kolovare.jpg|230px|minijatura|desno|Café-bar na plaži Kolovare]] == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Zadra]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Zadar|Zadar}} <!-- /MOLIMO NE POSTAVLJAJTE VANJSKE POVEZNICE KOJE NISU U SKLADU SA SMJERNICAMA O VANJSKIM POVEZNICAMA/ --> * [http://www.grad-zadar.hr Grad Zadar] * [http://www.zadar.travel/ Turistička zajednica grada Zadra] * [http://www.zadar.hr/hr/ Turistička zajednica Zadarske županije] * [http://www.zadarskilist.hr/ Zadarski list] {{Zadar}} {{GiO ZdŽ}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Zadar| ]] [[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]] mfxasvv39lhpsvrxn0ebqsmx2sjzjkc 0 6900 7616132 7567250 2026-10-10T16:28:17Z Galicijac 294491 Ispravio jednu referencu. 7616132 wikitext text/x-wiki {{slično|hrvatskom političaru, poglavniku Nezavisne Države Hrvatske|starijeg hrvatskog političara|Ante Pavelić (stariji)}} {{Infookvir političar |ime = Ante Pavelić |slikastandarda = Standard of the Poglavnik of NDH.svg |slika = Ante Pavelić StAF W 134 Nr. 026020 Bild 1 (5-92156-1).jpg |veličina = 220px |opis slike = <small>Pavelić u ustaškoj odori.</small> |malaslika = Ante Pavelic's signature.svg |opis male slike = potpis |datum rođenja = [[14. srpnja]] [[1889.]] |mjesto rođenja = {{Z|A-U}} [[Bradina]] kraj [[Konjic]]a, [[Austro-Ugarska]] |datum smrti = [[28. prosinca]] [[1959.]] |mjesto smrti = {{Z|ŠPA FRANCO}} [[Madrid]], [[Španjolska]] |položaj = [[Poglavnik]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] |mandat_start = [[10. travnja]] [[1941.]] |mandat_kraj = [[8. svibnja]] [[1945.]] |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = ''nitko (ured osnovan)'' |nasljednik = [[Nikola Mandić]] <small>(kao predsjednik Vlade)</small> |čin2 = 1. [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske#Predsjednik Vlade|Predsjednik Vlade NDH]] |mandat_start2 = [[16. travnja]] [[1941.]] |mandat_kraj2 = [[2. rujna]] [[1943.]] |potpredsjednik2 = |zamjenik2 = [[Osman Kulenović]] <small>(1941.)</small> [[Džafer-beg Kulenović]] <small>(1941. – 1943.)</small> |premijer2 = |prethodnik2 = ''nitko (ured osnovan)'' |nasljednik2 = [[Nikola Mandić]] |čin3 = 1. [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske#Ministar vanjskih poslova|Ministar vanjskih poslova NDH]] |mandat_start3 = [[16. travnja]] [[1941.]] |mandat_kraj3 = [[9. lipnja]] [[1941.]] |potpredsjednik3 = |zamjenik3 = |premijer3 = ''On sam'' |prethodnik3 = ''nitko (ured osnovan)'' |nasljednik3 = [[Mladen Lorković]] |čin4 = 2. [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske#Ministarstvo domobranstva / oružanih snaga|Ministar oružanih snaga NDH]] |mandat_start4 = [[4. siječnja]] [[1943.]] |mandat_kraj4 = [[2. rujna]] [[1943.]] |potpredsjednik4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |prethodnik4 = [[Slavko Kvaternik]] |nasljednik4 = [[Miroslav Navratil]] |čin5 = Zastupnik u Skupštini Kraljevine SHS |mandat_start5 = [[11. rujna]] [[1927.]] |mandat_kraj5 = [[7. siječnja]] [[1929.]] |potpredsjednik5 = |zamjenik5 = |premijer5 = [[Velimir Vukićević]] <small>(1927. – 1928.)</small><br>[[Anton Korošec]] <small>(1928. – 1929.)</small> |predsjednik5 = [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar I.]] |prethodnik5 = |nasljednik5 = |stranka = [[Hrvatska stranka prava (1919.)|HSP]] <small>(1910. – 1929.)</small><br>[[Ustaše|UHRO]] <small>(1929. – 1945.)</small><br>[[Hrvatska državotvorna stranka|HDS]] <small>(1956.)</small><br>[[Hrvatski oslobodilački pokret (1956.)|HOP]] <small>(1956. – 1959.)</small> |supruga = [[Marija Pavelić]] |zanimanje = pravnik |fusnote = }} '''Ante Pavelić''' ([[Bradina]] kod [[Konjic]]a, [[14. srpnja]] [[1889.]] – [[Madrid]], [[28. prosinca]] [[1959.]]) bio je hrvatski odvjetnik i političar, [[Revolucija|revolucionar]],<ref name="brit">{{cite web|author=Britannica, The Editors of Encyclopaedia|date=24. prosinca 2020.|title=Ante Pavelić|url=https://www.britannica.com/biography/Ante-Pavelic|accessdate=15. veljače 2021.|publisher=Encyclopædia Britannica|language=engleski}}</ref> osnivač i vođa ultranacionalističkoga [[Ustaški pokret|Ustaškog pokreta]] te [[poglavnik]] i [[Fašizam|fašistički]] [[diktator]]<ref name="brit" /><ref name=":0" />{{Is|403|citat=Usprkos limitiranom djelovanju HSS-a za vrijeme rata, ustašama je bila vrlo jasna njegova potencijalna moć. Pavelić se nekoliko puta sastao s Košutićem I prije kapitulacije Italije. Nakon nje, kad je skinuta politička, vojna i ekonomska hipoteka koju je Italija bila nametnula NDH, predsjednik vlade Nikola Mandić otvorio je službene pregovore s Košutićem o uključivanju HSS-a I u koalicijsku vladu. Pavelić, međutim, nije bio spreman odreći se dijela svoje diktatorske moći, a kamoli prihvatiti dalekosežne promjene u vladinoj politici, a predstavnici HSS-a bili su zainteresirani samo za fundamentalnu reorganizaciju režima u svrhu demokratizacije.}} [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH),<ref name=":0" />{{Is|63|citat=Istoga dana kad je proglašena hrvatska marionetska država, Maček se pokušao povući na svoje imanje u Kupincu kraj Zagreba, no njemački vojnici vratili su ga u Zagreb.}} koja je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] bila [[marionetska država]] fašističke Italije i nacističke Njemačke.<ref name=":0">{{Citiranje knjige |title=Rat i revolucija u Jugoslaviji: 1941-1945.: okupacija i kolaboracija |author=Tomasevich, Jozo |orig-year=2001 |year=2010 |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=Drugi+svjetski+rat+-+Jugoslavija&selectedId=145002434 |edition=Prijevod djela: War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration. |publisher=Europapress holding [etc.] |location=Zagreb |isbn=978-953-300-147-0 |access-date=23. veljače 2021. |archive-date=24. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210324001746/https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=Drugi+svjetski+rat+-+Jugoslavija&selectedId=145002434&AspxAutoDetectCookieSupport=1 |url-status=dead }}</ref>{{Is|265.|citat=Iako je Italija prema Rimskim sporazumima trebala pomoći NDH da organizira i razvije vlastite oružane snage, NDH nije od Italije zatražila takvu pomoć, nego se obratila Njemačkoj. A budući da je Njemačka bila i više nego voljna preuzeti aktivnu ulogu u NDH, priliku je prihvatila objeručke, iako je još dosta dugo pomoć pružala kriomice, iz obzira prema Italiji. Italija je u takvoj situaciji bila bespomoćna. Kao mnogo slabiji od dvaju glavnih europskih partnera sila Osovine, mogla je tek formalno prosvjedovati kod vlade NDH zbog sve većeg njemačkog utjecaja u NDH. NDH je tako postala jednim od najvećih problema u odnosima između dviju predvodnica sila Osovine. Do rujna 1943. nova država u stvarnosti je bila zajednički talijansko-njemački protektorat u kojem se njemački utjecaj vremenom povećavao, a talijanski vremenom smanjivao.}}<ref>{{Citiranje knjige |title=The Balkans (1804–1999): Nationalism, War & the Great Powers |author=Glenny |year=2000 |url=https://www.worldcat.org/oclc/43031431 |edition=Prvo američko |pages=497–500 |publisher=Viking |location=New York |isbn=0-670-85338-0|first=Misha}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |title=Genocide and resistance in Hitler's Bosnia : the Partisans and the Chetniks, 1941-1943 |author=Hoare, Marko Attila. |year=2006 |url=https://www.worldcat.org/oclc/80016969 |pages=20-24 |publisher=Published for the British Academy by Oxford University Press |location=Oxford |isbn=0-19-726380-1}}</ref> Na početku političke karijere bio je član tadašnje [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Stranke prava]].<ref name="brit"/> Krajem 1920-ih obnašao je dužnost zastupnika u Narodnoj skupštini [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] kao predstavnik Stranke prava i [[Hrvatski blok (1927.)|Hrvatskoga bloka]].<ref name="LZMK">{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/47107 |author=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |title=Pavelić, Ante. |language=hrvatski |year=2021 |accessdate=20. lipnja 2021.}}</ref> Nakon uspostave [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] koju je Aleksandar I. Karađorđević proglasio početkom 1929. godine, Pavelić se povlači u egzil, gdje je 1929. godine<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=41447 ustaša.]; [[Hrvatski obiteljski leksikon]] izdanje 2005., [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]; enciklopedija.lzmk.hr, pristupljeno 24. lipnja 2021.</ref> organizirao [[Ustaše|Ustaški pokret]], separatističku i fašističku organizaciju.<ref name="brit2">{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/Ustasa |author=Britannica, The Editors of Encyclopaedia |title=Ustaša |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |date=1. studenoga 2015. |accessdate=20. lipnja 2021.}}</ref> Tijekom Drugog svjetskog rata i nakon [[Travanjski rat|Travanjskog rata]] 1941. godine Pavelić se vraća iz egzila i u suglasnosti sa [[Sile Osovine|Silama Osovine]] postaje poglavnik novouspostavljene Nezavisne Države Hrvatske, koju je [[Slavko Kvaternik]] proglasio 10. travnja 1941. godine uz podršku [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Godine 1941. uz potporu ustaških milicija i tajne policije osniva totalitaran politički sistem sličan onomu u Trećem Reichu. Pod njegovom su vlašću izgrađeni [[koncentracijski logor]]i i doneseni rasni zakoni na osnovi kojih su stradale mnoge manjine, ponajviše [[Srbi]], [[Židovi]] i [[Romi]],<ref name="brit2"/> a nemilosrdno se obračunavao i s [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|antifašistički nastrojenim Hrvatima]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://historiografija.hr/?p=12906 |title=Nevenko Bartulin – ‘Cigansko pitanje’: dokaz da NDH nije proglasila rasne zakone pod pritiskom Njemačkog Reicha |date=2018-12-18 |work=Historiografija.hr |language=hr |accessdate=2021-02-14}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://net.hr/danas/hrvatska/na-danasnji-dan-ndh-je-proglasila-rasne-zakone-ne-zaboravimo-da-huskacka-atmosfera-preko-noci-nevine-pretvara-u-drzavne-neprijatelje/ |title=NA DANAŠNJI DAN NDH JE PROGLASILA RASNE ZAKONE: Ne zaboravimo da huškačka atmosfera preko noći nevine pretvara u državne neprijatelje |date=2019-04-30 |work=Net.hr |language=hr |accessdate=2021-02-14 |archive-date=24. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210324001742/https://net.hr/danas/hrvatska/na-danasnji-dan-ndh-je-proglasila-rasne-zakone-ne-zaboravimo-da-huskacka-atmosfera-preko-noci-nevine-pretvara-u-drzavne-neprijatelje/ |url-status=dead }}</ref> te ostalim političkim neistomišljenicima. Nakon što su 1945. [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačka vojska]] i [[Saveznici|Savezničke sile]] porazile NDH, Ante Pavelić preko tzv. [[Štakorski kanali|''samostanske rute'']] bježi u [[Argentina|Argentinu]], gdje je i dalje bio politički aktivan, te ondje osniva [[Hrvatski oslobodilački pokret (1956.)|Hrvatski oslobodilački pokret]]. Godine 1957. [[Blagoje Jovović]] izvršio je atentat na Antu Pavelića i teže ga ranio, nakon čega se Pavelić povlači u [[Francova diktatura|Španjolsku]].<ref name="brit"/><ref name="LZMK"/> Preminuo je 1959. godine u [[Madrid]]u od posljedica atentata.<ref name="LZMK"/> ==Mladost== ===Rođenje i naobrazba=== Ante Pavelić rođen je u malom [[Hercegovina|hercegovačkom]] selu [[Bradina]] kod [[Konjic]]a na [[Ivan Planina|Ivan Planini]], u sastavu [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] tada nominalnom dijelu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] pod vojnom upravom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Njegov otac Mile, pružni radnik, i majka Marija doselili su se iz [[Lika|ličkog]] sela [[Krivi Put]] ([[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevina Hrvatska-Slavonija]]). U potrazi za poslom njegova se obitelj najprije seli u [[Jezero (općina)|Jezero]] kod [[Jajce|Jajca]], gdje Pavelić pohađa osnovnu školu, muslimanski mekteb. Tu je slušao o muslimanskim običajima i lekcije koje su kasnije utjecale na njegov stav prema Bosni i prema bosanskim muslimanima. Nakon toga pohađa [[Družba Isusova|isusovačku]] školu u [[Travnik]]u, odrastajući u gradu gdje je većinsko stanovništvo bilo muslimansko. Kultura bosanskih muslimana odigrala je važnu ulogu u njegovoj kasnijoj političkoj karijeri. Zdravstveni problemi nakratko prekidaju njegovo obrazovanje [[1905.]] Ljeti te godine zaposlio se na željeznici u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Višegrad]]u<ref>Antoljak, Stjepan. Ante Pavelić - 100 godina. Naklada Starčević & Libar, 1995. {{ISBN|9539636914}}</ref> Poslije toga nastavlja obrazovanje u [[Zagreb]]u, u kući svog brata. U Zagrebu Pavelić pohađa [[Srednja škola|srednju školu]], zbog kašnjenja u davanju ispita pada četvrtu godinu koju je morao ponoviti. U ranim srednjoškolskim danima pridružio se [[Čista stranka prava|Čistoj stranci prava]] i studentskoj organizaciji ''Frankovci'', koju je osnovao [[Josip Frank]], punac [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]], austrougarskog pukovnika i budućeg ministra [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]].<ref>Tomasevich, Jozo. War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration. Stanford University Press, 2001 {{ISBN|0804736154}}</ref><ref>Pavlowitch Stevan. Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia. Columbia University Press, str 29.</ref> Poslije Zagreba, srednju školu nastavlja pohađati u [[Senj]]u u klasičnoj gimnaziji, gdje je završio peti razred. Zdravstveni problemi opet mu prekidaju naobrazbu, zapošljava se u [[Markgrofovija Istra|Istri]] u blizinu [[Buzet]]a. Godine 1909. nastavlja obrazovanje u [[Karlovac|Karlovcu]], gdje je završio šesti razred. Sedmi razred ponovno završava u Senju, da bi maturirao u Zagrebu 1910. Nakon mature upisuje se na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu]]. Kad je završio pravo, pozvan je na odsluženje vojnog roka u [[Austro-ugarska ratna mornarica|austro-ugarsku ratnu mornaricu]]. Vojno liječničko povjerenstvo u Puli nije bilo sigurno je li bio sposoban za služenje vojnog roka, pa je poslan na rad u [[Šibenik]], gdje je od kolovoza [[1914.]] do ožujka [[1915.]] radio kao zidar pri gradnji zgrade mornarice. Za to je vrijeme stanovao kod jedne [[Židovi u Hrvatskoj|židovske]] obitelji. Ponovno je krajem ožujka [[1915.]] pozvan u Pulu, gdje je liječničko povjerenstvo zaključilo je da ipak nije sposoban za vojnu službu, pa je otpušten.<ref name="slobodna">[http://slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/167009/Default.aspx Jordanka Grubač : Nema više stare vojarne... Car je podigao, Pavelić zidao, a Turci srušili], [[Slobodna Dalmacija]], 9. ožujka 2012.</ref> U isto vrijeme postaje odvjetnički pripravnik [[Aleksandar Horvat|Aleksandra Horvata]], tadašnjeg predsjednika Stranke prava, gdje također dobiva i [[doktorat]] u srpnju 1915.<ref>Vojinović, Aleksandar. Ante Pavelić. Centar za informacije i publicitet, 1988. {{ISBN|8671250318}}</ref> ===Politički uspon=== U vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Pavelić je sudjelovao u aktivnom radu Čiste stranke prava. Kao zaposlenik i prijatelj Horvata, često je sudjelovao na važnim stranačkim sastancima, kasnije preuzima Horvatove dužnosti dok je on u odsutnosti. Godine 1918. Pavelić je završio odvjetničku pripravu kod Horvata i postao je samostalni odvjetnik. Nakon ujedinjenja [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]] s [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinom SHS]] [[1. prosinca]] [[1918.]], Čista stranka prava održava javni prosvjed. Hrvatski narod je bio protiv srpskog kralja, za kojeg nisu bili pitani, niti su najviše državne ovlasti pristale na ujedinjenje. Nadalje Čista stranka prava izražava želju Hrvata za republikom. Jedan je od utemeljitelja i kasniji predsjednik nove [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Hrvatske stranke prava]]. Godine 1921. Pavelić postaje zastupnik grada Zagreba i uskoro postaje jedna od vodećih osoba Stranke prava, gdje posebice ostavlja utjecaja na mlađe članove. Istodobno je bio član stranačkog poslovnog odbora, tajnik i potpredsjednik Stranke prava.<ref name="Fischer">Fischer, Jürgen. Balkan strongmen: dictators and authoritarian rulers of South Eastern Europe. Purdue University Press, 2007. {{ISBN|9781557534552}}</ref> Nakon što je postao vođa stranke, Pavelić počinje zagovarati hrvatsku nezavisnost. U to vrijeme, Pavelić je uhićen, zajedno s još nekoliko pripadnika Hrvatske stranke prava, zbog protu-jugoslavenskih djelovanja. Zastupao je sebe i svoje kolege, da bi na kraju bili pušteni. Dana [[12. kolovoza]] [[1922.]] u [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|crkvi sv. Marka u Zagrebu]], Pavelić je oženio Mariju Lovrenčević (r. 1897.).<ref>[https://www.biografija.com/ante-pavelic/ Ante Pavelić, biografija.com]</ref><ref>[http://www.jutarnji.hr/magazin/clanak/art-2009,3,21,,156630.jl Nikad viđeni predmeti Ante Pavelića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090918225852/http://www.jutarnji.hr/magazin/clanak/art-2009,3,21,,156630.jl |date=18. rujna 2009. }}, [[Jutarnji list]]</ref><ref>Pero Zlatar: Meta poglavnik: Živ ili mrtav</ref> koja je, s majčine strane, bila [[Židovi|Židovka]]. Marija je bila kćer [[Martin Lovrenčević|Martina Lovrenčevića]], također člana Stranke prava i poznatog novinara. U braku su dobili troje djece, sina Velimira i kćeri Mirjanu i Višnju (preminula u Madridu, 25. prosinca 2015.).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sloboda.hr/madrid-umrla-visnja-pavelic-kcer-poglavnika-dr-ante-pavelica/ |title=SobodaHr MADRID: Umrla Višnja Pavelić, kćer Poglavnika dr. Ante Pavelića |access-date=26. prosinca 2015. |archive-date=26. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226191807/http://www.sloboda.hr/madrid-umrla-visnja-pavelic-kcer-poglavnika-dr-ante-pavelica/ |url-status=dead }}</ref> Kasnije je Pavelić postao potpredsjednik [[Hrvatska odvjetnička komora|Hrvatske odvjetničke komore]]. Nakon što je izabran za člana Skupštine u [[Beograd]]u, Pavelić postaje pripadnik [[Hrvatski blok|Hrvatskog bloka]], nakon izbora održanih [[1927.]] Pavelić također postaje osoba za kontakt Stranke prava s predsjednikom vlade [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]]. Pavelić je bio jedan od dvojice zastupnika [[Hrvatski blok (1927.)|Hrvatskog bloka]], zajedno s [[Ante Trumbić|Antom Trumbićem]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/pavelic.htm |title=Ante Pavelić: 1889-1959 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110616044509/http://www.moljac.hr/biografije/pavelic.htm |archive-date=16. lipnja 2011. |access-date=6. kolovoza 2011.}}</ref> jednim od ključnih političara u stvaranju jugoslavenske države. Pavelić je obnašao dužnosti stranačkog tajnika do [[1929.]], kada kralj zabranjuje djelovanje svim političkim strankama. U govorima u Skupštini isticao je hrvatsku nezavisnost i protivio se srpskom nacionalizmu. Pavelić je bio očevidac atentata na Stjepana Radića u skupštini 20. lipnja 1928. godine. Njegovo djelovanje s mladeži Stranke prava vrlo je značajno, a doprinosi i u novinama ''Starčević'' i ''Kvaternik''.<ref name="Fischer"/> U lipnju 1927. Pavelić je predstavljao Općinu Zagreb na Europskom kongresu gradova održanom u [[Pariz]]u.<ref name="Fischer" /> Kasnije, iste godine, Pavelić je branio [[Makedonci|Makedonce]] optužene za terorizam. Preko svojih bečkih kontakta, Pavelić uspostavlja vezu s talijanskom vladom. Bio je manje uspješan u povezivanju s mađarskom vladom jer su se vlasti u [[Budimpešta|Budimpešti]] plašile pogoršavanja odnosa s drugim europskim državama.<ref>Trifković, Srdja. Ustasha: Croatian Separatism and European Politics 1929-45. Lord Byron Foundation for Balkan Studies, 1998. str. 41.</ref><ref>Paris, Edmond. Genocide in Satellite Croatia 1941-45. American Institute for Balkan Affairs, 1961. str 20.-21.</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jasenovac-info.com/cd/biblioteka/pavelicpapers/pavelic/ap0047.html |title=Jasenovac - Donja Gradina: Industry of Death 1941-45 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090212122927/http://www.jasenovac-info.com/cd/biblioteka/pavelicpapers/pavelic/ap0047.html |archive-date=12. veljače 2009. |access-date=6. kolovoza 2011.}}</ref> Iduće godine, Pavelić je osnovao oružanu skupinu ''Hrvatski domobran'',<ref name="Fischer"/> djelo kojim je otvoreno pozvao Hrvate na oružanu pobunu. Jugoslavenske su vlasti proglasile organizaciju nezakonitom i zabranile njezino djelovanje. Kada je kralj [[Aleksandar I. Karađorđević|Alekandar]] proglasio [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjsku diktaturu]] 1929., Pavelić odlazi u [[Italija|Italiju]], da bi se kasnije preselio u [[Beč]]. Okolnosti su ga prislile da se ponovno vrati politici, iako je to pokušao izbjeći. Uspostavio je vezu s [[VMRO]]-om (Vanjska makedonska revolucionarna organizacija) i sastaje se s Makedonskim nacionalnim odborom. Sastanak je rezultirao [[Sofijska deklaracija (1929.)|Sofijskom deklaracijom]] u kojoj je suradnja ustaša i pripadnika VMRO-a postala službena. Pavelić je izjavio da naziv »ustaše« potječe od bosanskih muslimanskih pobunjenika koji su se protivili austrougarskoj okupaciji, a da je ustaška himna ''Ustaška koračnica'' zapravo pjesma bosanskih pobunjenika iz [[1878.]] godine. Sofijska deklaracija bila je od velike važnosti Paveliću i UHRO-i. Jugoslavija je protestirala [[Bugarska|Bugarskoj]], a Paveliću je suđeno u odsutnosti i [[17. srpnja]] [[1929.]] osuđen je na smrt zbog veleizdaje zajedno s Gustavom Perčecom. Srpski nacionalizam u Jugoslaviji olakšao je Paveliću uspostavljanje ustaša – Hrvatske revolucionarne organizacije.<ref name="Sedlar">Pavelić bez maske. Sedlar, Jakov.</ref> ==Život u inozemstvu== Kada su mu austrijske vlasti zabranile privremeni boravak u Austriji, Pavelić se seli u Italiju gdje s obitelji živi do travnja 1941. U Italiji je mijenjao mjesta življenja i živio pod lažnim imenima, a najčešće je koristio ime ''Antonio Serdar''. Talijanske vlasti službeno nisu htjele priznati podršku ustašama ili Paveliću da bi zaštitile ugled, ali Pavelić je svejedno primao podršku od talijanskog fašističkog režima [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]], koji ih je vidio kao sredstvo za rušenje Jugoslavije i proširenje talijanske države na jadransku obalu. Mussolini je dopustio Paveliću da živi u Rimu i obučava ustaške paravojne jedinice koje su se spremale za rat s Jugoslavijom. Kasnije se jedan broj Hrvata pridružuje ustašama zbog razočaranja srpskom politikom vođenom u Jugoslaviji. Kada je Pavelić 1929. otišao u Italiju, nije odmah osnovao UHRO. U početku je naziv ''ustaša'' koristio za novine koje je pisao, a godinu dana kasnije taj naziv daje organizaciji koju je osnovao. Uskoro nakon toga, Hrvati u [[Argentina|Argentini]], [[SAD]]-u, [[Belgija|Belgiji]] i mnogim drugim europskim državama, pridružuju se organizaciji Hrvatski domobran, koju je vodio Ante Pavelić kao [[poglavnik]].<ref name="Sedlar"/> Rani pripadnici UHRO-a postali su visoki dužnosnici ustaškog režima nakon osnutka [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], [[Vjekoslav Luburić]] (zvani ''Maks''), [[Jure Francetić]] (zvani ''Laszlo'') i [[Rafael Boban]].<ref>Marković, Marko. Povijest Crne legije – Jure i Boban</ref> U [[Glavni ustaški stan|Glavnom ustaškom stanu]], Pavelić je [[1. srpnja]] [[1933.]] izdao 17 ciljeva UHRO-a. Glavni cilj je bio uspostava hrvatske države na njezinom povijesnom i etničkom području, gdje Pavelić još navodi da ustaše to moraju učiniti bez obzira na sredstva, čak i silom i oružjem. Po njegovim vlastitim pravilima, organizira akcije, ubojstva i diverzije. Ustaški obučni logori osnivaju se u [[Brescia|Bresci]] i [[Borgo Val di Taro|Borgu Val di Taru]]<ref>Krizman, Bogdan. Ustaše i Treći Reich, str. 428. Globus, 1983.</ref> u Italiji i [[Janka Puszta|Janka pusti]] u Mađarskoj.<ref>Colić, Mladen. Takozvana Nezavisna Država Hrvatska 1941, str. 32. Delta-pres, 1973.</ref> Na sastanku u [[Spittal an der Drau|Spittal]]u u Austriji 1932., Pavelić, [[Gustav Perčec]] i [[Vjekoslav Servatzy]] odlučili su se na izvođenje malog ustanka. Ustanak je počeo u ponoć 6. rujna 1932. i poznat je pod nazivom [[Velebitski ustanak|Velebitski ili Lički ustanak]]. Vođa ustanka bio je [[Andrija Artuković]], a ustanak je izvelo 20 ustaša s talijanskom opremom. Ustaše su napali žandarmerijsku postaju u ličkim Brušanima te su se povukle na Velebit bez žrtava. Ovaj ustanak imao je cilj zastrašivanja jugoslavenskih vlasti od ustaške emigracije, to je Pavelić i kasnije (12. travnja 1941. god.) i obznanio. Iako je vojna akcija (koju se i opet bilježi kao »ustanak«) bila tek malih razmjera, jugoslavenske vlasti nisu znale kolika je stvarna moć ustaške emigracije. Kao rezultat toga, povećana je opreznost.<ref name="Cohen">Cohen, Philip. Serbia's secret war: propaganda and the deceit of history. Fourth Printing, 1999. {{ISBN|0890967601}}</ref> Ustaše su kasnije izveli dva pokušaja ubojstva kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra]]. Jugoslavenski monarh je imao mlitavo osiguranje i nedostatak oružane zaštite, a Paveliću su njegove organizacijske sposobnosti pomogle da podmiti visoke dužnosnike u francuskom osiguranju za kralja. Uspješan atentat izveo je pripadnik VMRO-a [[Vlado Černozemski]]. Čelnik marsejske policije, Jouhannaud, nakon atentata, razriješen je dužnosti.<ref>Headquarters Counter Intelligence Corps, Allied Forces Headquarters APO 512, 30. siječnja 1947.</ref> Po drugi put, Pavelić je u odsutnosti osuđen na smrt, ovaj put od strane francuskog suda.<ref>Sugar, Peter F. Native fascism in the Successor States, 1918-1945. Issue 4 of Twentieth century series. ABC-Clio, 1971. str. 139.</ref> Pod pritiskom Francuske, talijanska policija uhitila je Pavelića i još nekoliko ustaša 17. listopada 1934. Pavelić je pritvoren u [[Turin|Torin]]u i oslobođen u ožujku 1936.<ref>Begić, Krešimir Miron. U obrani istine i pravde: Zašto sam branio Ustaše, str. 284. Naklada Smotre "Ustaša", 1986.</ref> U zatvoru je Pavelić napisao [[roman]] ''Liepa plavka''.<ref name="Sedlar"/><ref name="Jareb"/> Razočaran talijanskim odnosom prema ustašama, Pavelić se približava [[Treći Reich|nacionalsocijalističkoj Njemačkoj]], koja je obećala izmijeniti granice stvorene nakon [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]].<ref name="Sedlar"/> Na kraju listopada 1936. Pavelić je završio svoju studiju ''Hrvatsko pitanje'' ([[Njemački jezik|njemački]]: ''Die kroatische Frage'') za njemačku diplomaciju. Njime svoju politiku nastoji sukladiti s politikom i ideologijom tadašnje nacističke njemačke vlasti, koja je pokazivala volju da promijeni poredak koji je u Europi uspostavljen [[Versajski ugovor|Versajskim ugovorom]] iz 1920. godine, dio kojega je bilo stvaranje [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]]. U tu svrhu u radu prikazuje da Kraljevina Jugoslavija nalazi navodno neku važnu potporu kod [[Židovi|Židova]], koji da su (prema njemu) protuhrvatski nastrojeni, i da je tobože hrvatski nacionalizam i sam idejni začetnik tog nacionalizma [[Ante Starčević|dr. Ante Starčević]] antisemitski nastrojen.<ref>[http://www.safaric-safaric.si/knjige-svastaras/041--Dr%20Ante%20Pavelic%20-%20Hrvatsko%20pitanje.pdf "Hrvatsko pitanje" (naslov izvornika: "Die kroatische Frage"], 2, 5, 10, 12, 16), Ante Pavelić, 1936. Kod "Šafarić". Pristupljeno 30. prosinca 2024.</ref> No, Ante Starčević u svojim je pisanjima opetovano i oštro osuđivao antisemitizam kakav se u njegovo doba očitovao (primjerice) u Njemačkoj, Mađarskoj i Rusiji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Artuković|first=Mato|date=2010-10-07|title=Ante Starčević i Židovi (prema pisanju lista Sloboda)|url=https://hrcak.srce.hr/63653|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=42|issue=2|pages=483–511|issn=0590-9597}}</ref> U stvari je hrvatski nacionalizam bio u zadnjim desetljećima Austro-Ugarske u toj mjeri dobrohotan prema Židovima i u isto vrijeme toliko prokatolički nastrojen da su ga srpski nacionalisti optuživali za »čivutizam i klerikalizam«.<ref>{{Citiranje knjige|last=Artuković|first=Mato|date=2014|url=https://www.azoo.hr/app/uploads/uvezeno/manjine/|title=Hrvati i manjine u Hrvatskoj: moderni identiteti|chapter=Prema korijenu hrvatsko-srpskog sukoba|chapter-url=https://www.azoo.hr/app/uploads/uvezeno/datoteke/manjine-1536870823.pdf|url-status=live|access-date=2025-01-03|website=|page=94}}</ref> Kako je u to vrijeme njemačka diplomacija ocjenjivalo da je njemačkim interesima bolje odgovara opstanak ujedinjene Jugoslavije, Pavelićeva studija ostavila je slab dojam na njih. Dan nakon što je izdana njegova druga knjiga ''Strahote zabluda'' (talijanski: ''Errori e orrori''), zaplijenjena je, a ustaška djelatnost je zabranjena. Nakon sporazuma [[Galeazzo Ciano|Ciano]]-[[Milan Stojadinović|Stojadinović]], sklopljenog 1. travnja 1937., koji je normalizirao talijansko-jugoslavenske odnose, Pavelić je bio prisiljen izdati naredbu kojom raspušta ustaške jedinice i logore na talijanskom području. Nakon toga Pavelić živi u [[Siena|Sieni]].<ref name="Cohen"/> Nakon što je Stojadinovićeva vlada pala 1939., pojačala je ustaška aktivnost. Njemačka je i dalje vidjela ujedinjenu Jugoslaviju, Talijani su dvojili, a Pavelić je bio čvrst u tome da se stvori hrvatska nezavisna država. ==Nezavisna Država Hrvatska== Dana [[6. travnja]] [[1941.]] [[Treći Reich]] izvršio je invaziju na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Nijemci su mislili da će slom Jugoslavije olakšati, ako stupe u vezu s Hrvatima i drugim neprijateljima kraljevskog režima. Kako je većina Hrvata podržavala [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatsku seljačku stranku]], Nijemci su htjeli dati vodstvo nezavisne Hrvatske predsjedniku Seljačke stranke, [[Vladko Maček|Vladku Mačeku]], što im se činilo bolje nego podržati ustaše, jer su Nijemci imali mišljenje da je Pavelić talijanski štićenik. Kada je Maček odbio njemačku ponudu, [[Adolf Hitler]] prihvatio je talijanski prijedlog i Ante Pavelić je postavljen na čelo novonastale hrvatske države. Dana 10. travnja 1941., doglavnik [[Slavko Kvaternik]] proglasio je [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u ime poglavnika dr. Ante Pavelića.<ref name="Cohen"/> Dana 13. travnja 1941. Pavelić je stigao u Hrvatsku, a noć na 15. travnja 1941. provodi sa svojom ustaškom emigrantskom pratnjom u Zagrebu. Počeo je obnašati svoje dužnosti čelnika države i proglasio vladu. Nedugo zatim i njegova obitelj stiže u Zagreb. [[Datoteka:Ante Pavelić und Joachim von Ribbentrop.jpg|mini|lijevo|Ante Pavelić i [[Joachim von Ribbentrop]] u Salzburgu 6. lipnja 1941.]] Da bi dobila podršku svojih saveznika, NDH uvodi jednostranački sustav po uzoru na Njemačku i Italiju. Sve političke stranke su raspuštene. Mnogi Hrvati koji su htjeli pomoći u razvoju nove hrvatske države, zbog svojih političkih stavova su zatvoreni, među njima i Vladko Maček, koji je u početku bio zatvorenik [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnog logora Jasenovac]], da bi kasnije bio u kućnom pritvoru, takva je situacija bila u NDH sve do završetka rata. Kako je Pavelić bio poglavnik i Ustaškog pokreta i Hrvatske, imao je apsolutnu moć. Kao dio kulta osobnosti kojeg je stvorio, Pavelić je predstavljan kao druga najvažnija osoba u hrvatskoj povijesti, istican je zajedno uz [[Ante Starčević|Antu Starčevića]] kao osloboditelj hrvatskog naroda. Razni pjesnici pišu pjesme posvećene njemu, nastaju slike i skulpture, najpoznatije su skulptura [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]] i portret koji je naslikao [[Ante Kaštelančić]].<ref name="Sedlar"/> [[Datoteka:Ante Pavelić u posjetu Adolfu Hitleru.ogv|mini|Ante Pavelić u susretu s [[Adolf Hitler|Adolfom Hitlerom]] 1941.]] ===Rimski ugovori=== Iako je Pavelić proglasio svoju vladu 16. travnja 1941.<ref name="Fischer"/> sve važnije odluke donosio je sam. Sazvao je [[Sabor]] u veljači 1942., koji nije ostavio većeg utjecaja, a zadnji put sabor je sazvan u prosincu 1942. Odnosi s Njemačkom i Italijom bili su jedan od ključnih faktora u NDH, kako je i državni sustav napravljen po uzoru na te dvije države. Talijanski zahtjevi za Hrvatskom obalom narušavali su talijansko-hrvatske odnose. Dana 20. svibnja 1941. Pavelić potpisuje [[Rimski ugovori (1941.)|Rimske ugovore]], prema kojima se Hrvatskoj – pod teškim pritiskom Italije – oduzima značajan dio njezine obale.<ref name="HE-LZMK">{{cite web |title= Pavelić, Ante. |url= https://www.enciklopedija.hr/clanak/47107 |website= enciklopedija.hr |author= Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.|publisher= [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate = 19. rujna 2024.}}</ref> Zaoštravanje doživljava vrhunac kad je Hrvatska prisiljena<ref name="Fischer"/> odreći se dijela [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Krk]]a, [[Rab]]a, [[Korčula|Korčule]], [[Biograd]]a, [[Šibenik]]a, [[Trogir]]a, [[Split]]a, [[Čiovo|Čiova]], [[Šolta|Šolte]], [[Mljet]]a i dijelova [[Konavle]] i [[Boka kotorska|Boke kotorske]] u korist Italije. Hrvatski prijedlog da Split i Korčula imaju zajedničku hrvatsku i talijansku administraciju Talijani su ignorirali. Kapitulacijom Italije 1943. Pavelić poništava Rimske ugovore i vraća Dalmaciju Hrvatskoj i sve druge gradove i otoke koje je predao Italiji Rimskim ugovorom. [[Datoteka:Italy aims Europe 1936.png|thumb|desno|Planovi talijanskih fašista za Europu (1936.)]] ===Unutarnja politika, progoni i genocid === Pavelićevu unutarnju politiku nije prihvaćao veliki broj Hrvata zbog njegovog zatvaranja političkih neprijatelja i Židova, koji su bili prihvaćeni u hrvatskom društvu. Njemački utjecaj na Hrvatsku vodio je do donošenja zakona o zatvaranju Židova što je u narodu dočekano s nevjericom s obzirom na to da su veliki broj visokopozicioniranih časnika Domobranstva činili Židovi, kao što su i supruge nekih ministara bile Židovke. [[Josip Frank]], poznati pravaški političar i čovjek u čijoj je stranci bio i sam Pavelić, također je bio Židov do svoje 18 godine kada je prešao na katoličku vjeru.<ref>''Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest'', dr. [[Jere Jareb]], Starčević, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-96369-0-6}}, str. 267.: ''Josip Frank pokršten je, kad je imao 18 godina.''</ref> Među ustaškom logorima najpoznatiji je [[Sabirni logor Jasenovac]], gdje je, prema pretpostavkama, stradalo od 70 000 – 80 000 ljudi. U početku je Ustaški pokret bio isključivo antisrpski, da bi se kasnije, pod utjecajem njemačke politike, pretvorio i u antisemitski. Kako se Srbi sve više i više počinju buniti protiv ustaškog režima, Pavelić osniva [[Hrvatska pravoslavna crkva|Hrvatsku pravoslavnu crkvu]]<ref name="Lampe">Lampe, John. Ideologies and national identities: the case of twentieth-century - Southeastern Europe. {{ISBN|9639241725}}</ref> u nadi da će smiriti Srbe. Pavelić je time slijedio i politiku Ante Starčevića koja je držala kako su hrvatski Srbi zapravo hrvatski pravoslavci.<ref name="Lampe"/> [[Datoteka:Pavelić, Artuković i Germogen 1003a.jpg|250px|mini|Ante Pavelić, [[Andrija Artuković]], i čelnik [[Hrvatska pravoslavna crkva|Hrvatske pravoslavne crkve]] [[Germogen]].]] Na sastanku u [[Berchtesgaden]]u, [[Bavarska]] u ranome lipnju 1941., Hitler je ohrabrivao Pavelića da prihvati [[Slovenci|slovenske]] useljenike i deportira Srbe u [[Nedićeva Srbija|Nedićevu Srbiju]]. Njemački ''Führer'' također je izjavio da previše tolerancije može biti štetno i predložio Paveliću da vodi »pedeset godina nacionalno netolerantne politike«<ref name="Cohen" /> U sljedećih nekoliko mjeseci, ustaška je vlada deportirala oko {{N|120 000}} Srba.<ref name="Cohen" /> Konačan broj žrtava njegova režima predmetom je brojnih rasprava, a brojke uveliko variraju ovisno o tome je li se pristupilo znanstveno, konformistički, »politički podobno znanstveno« ili za političke obračune, od dnevnopolitičkih do strateških međudržavnih sporova.<ref>Vladimir Žerjavić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/312213 ''Gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu '']. Časopis za suvremenu povijest, br. 3, 543-560 (1995.)</ref><ref>Damir Pilić: [https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/ustaski-rezim-je-bio-jeziv-ali-tvrdnje-sefa-srbijanske-diplomacije-nisu-tocne-u-ndh-je-ubijeno-335-000-srba-i-to-uglavnom-civila-469106 ''Ustaški režim je bio jeziv, ali tvrdnje šefa srbijanske diplomacije nisu točne ''] Slobodna Dalmacija. 16. veljače 2017. Pristupljeno 15. travnja 2020.</ref><ref>(srp.) Nenad Lajbenšperger: [http://www.politika.rs/sr/clanak/427995/Pogledi/Tesko-do-tacnog-broja-jasenovackih-zrtava '' Teško do tačnog broja jasenovačkih žrtava''] Politika. 26. travnja 2019. Pristupljeno 15. travnja 2020.</ref> === Kraj NDH === Jedan od većih događaja u povijesti Nezavisne Države Hrvatske bila je [[urota Lorković-Vokić]]. Ministar [[Mladen Lorković]] i vojni časnik [[Ante Vokić]] predložili su Paveliću da Hrvatska prijeđe na stranu anglo-američkih [[Saveznici|saveznika]] uz njegovo napuštanje vlasti, kako su Britanci zahtijevali.<ref name="Pavlowitch">Pavlowitch, Stevan K. Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia ISBN= 9780231700504</ref> U početku Pavelić podržava njihovu ideju, no mijenja mišljenje nakon što ga je posjetio za područje hrvatske zadužen časnik [[Gestapo|Gestapa]] koji mu je rekao da će Njemačka s razvojem novih oružja ipak dobiti rat. Pavelić nakon toga odlučuje uhititi Lorkovića i Vokića, neke članove Seljačke stranke i časnike Domobranstva. Lorković i Vokić smaknuti su krajem travnja 1945. u zatvoru u Lepoglavi. ===Poraz i bijeg=== Uvidjevši da Njemačka gubi rat i da [[Hrvatske oružane snage]] nisu u stanju odupirati se komunistima, Pavelić naređuje povlačenje prema Austriji. Tamo se trebao predati Britancima za koje je vjerovao da će, za razliku od partizana, prema hrvatskoj vojsci postupati po [[Ženevska konvencija|Ženevskoj konvenciji]]. Dana 6. svibnja 1945. Pavelić napušta Hrvatsku, a na granicu s Austrijom stiže 8. svibnja. Zbog njegovog napuštanja hrvatskih vojnika i civila u [[Rogaška Slatina|Rogaškoj Slatini]], neki su ga hrvatski politički emigranti optuživali za kukavičluk i bijeg. Hrvatski vojnici i civili nastavljaju povlačenje prema Austriji. U povlačenju je sudjelovalo više od {{Broj|100 000}} Hrvata,<ref>Death by government by R. Rummel, str. 351. Seventh paperback printing, 2009. {{ISBN|9781560009276}}</ref> a desetke tisuća je ubijeno tijekom komunističke ubilačke kampanje koju je povijest nazvala [[Pokolj u Bleiburgu]] i nakon toga [[Križni put (1945.)|Križni put]]. Svjestan činjenice da se slična sudbina mogla dogoditi i njemu, Pavelić je još 1944. svoju obitelj poslao u Austriju. Nakon rata im se pridružio i živio s njima u američkoj okupacijskoj zoni. Iako se Pavelić javio Američkoj obavještajnoj službi, ni Amerikanci ni Britanci nisu radili ništa po pitanju njegova uhićenja. Pavelić se preselio u Rim gdje su mu u skrivanju pomagali i svećenici Katoličke crkve, kako navode američki tajni dokumenti. Amerikanci ga i dalje nisu pokušavali uhititi.<ref>[http://www.jasenovac-info.com/cd/biblioteka/pavelicpapers/pavelic/ title=Jasenovac - Donja Gradina: Industry of Death 1941-45] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071023031244/http://www.jasenovac-info.com/cd/biblioteka/pavelicpapers/pavelic/ |date=23. listopada 2007. }} Jasenovac-info. Preuzeto 7. prosinca 2011.]</ref> [[Josip Broz Tito|Tito]] i njegov komunistički režim optuživali su katoličku crkvu zbog pomaganja Paveliću i »anglo-američke imperijaliste« zbog pokušaja oživljavanja nacionalsocijalizma i rušenja komunističke Istočne Europe. Komunističke optužbe nisu bile neutemeljene, jer je Američka obavještajna služba koristila bivše fašiste i nacionalsocijaliste, pa tako i Pavelića, u borbi protiv komunizma.<ref>Hockenos, Paul. Homeland calling: exile patriotism & the Balkan wars, str. 28. Cornell University Press, 2003. {{ISBN|0801441587}}</ref> ==Poratno razdoblje i smrt== [[Datoteka:Ante Pavelić in hospital.jpg|mini|150px|Ante Pavelić u bolnici nakon atentata, 1957. godine.]] [[Datoteka:Grob Ante Pavelića u Madridu 2024.jpg|thumb|Grob Ante Pavelića na groblju ''San Isidro'' u Madridu.]] Pavelić je u poratnom neredu preko Austrije i Italije, služeći se lažnim putovnicama, prešao u Argentinu gdje je [[1956.]] osnovao [[Hrvatski oslobodilački pokret (1956.)|Hrvatski oslobodilački pokret]] (HOP). Iako su američke i britanske okupacijske snage u Austriji znale sve o kretanju Pavelića, a njegov trag nije bilo teško pratiti, ništa nije učinjeno.<ref name="IH">Hrstić, Ivan. [http://www.seebiz.eu/hr/seebiz-trend/knjige/guy-walters-lov-na-zlocince,78472.html Guy Walters : knjiga ''Lov na zločince''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100604023343/http://www.seebiz.eu/hr/seebiz-trend/knjige/guy-walters-lov-na-zlocince,78472.html |date=4. lipnja 2010. }} // SEEbiz Trend, 22. svibnja 2010.</ref> Zapovijed pomoćnika zapovjednika glavnog stožera američkih snaga na mediteranskom ratištu za hvatanje Pavelića u Vatikanu glasila je na kraju ''Hands off'' ('Ruke k sebi'), čime su Amerikanci dopustili daljnji bijeg Paveliću.<ref name="IH"/> Zahvaljujući Branku Benzonu, [[Evita Peron]] omogućila je Paveliću da postane vlasnik unosne argentinske tvrtke za izgradnju stanova.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/nikad-videni-predmeti-ante-pavelica/199026/ |title=Pero Zlatar o svojoj knjizi za Jutarnji list |access-date=8. svibnja 2010. |archive-date=26. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100626174638/http://www.jutarnji.hr/nikad-videni-predmeti-ante-pavelica/199026 |url-status=dead}}</ref> No njegov je ugled bio slab ili skoro nikakav među ustaškim emigrantima. Na njega su pripadnici [[UDBA|UDB-a]] izvršili atentat 1957., kojeg je preživio, nakon čega se seli u frankističku Španjolsku i umire 28. prosinca 1959. u njemačkoj vojnoj bolnici u Madridu. Uzrok smrti nije siguran, ali vjeruje se da je preminuo zbog posljedica atentata, dok su njegovi bliski prijatelji i obitelj tvrdili da je preminuo prirodnom smrću. ==Spisateljski rad== Što se njegova spisateljskoga rada tiče, Pavelić je autor jednoga [[Realizam (književnost)|realističkog]] romana ''Liepa plavka'' ([[1936.]]),<ref name="Jareb"/> te posmrtno objavljenih ''Doživljaja'' ([[1968.]]), proze koja prikazuje atmosferu u Kraljevini Jugoslaviji i Pavelićev životni put. Također, Pavelićeva opsesija tvorbeno-morfološkim pravopisom Zagrebačke škole iz 1870-ih dovela je do toga da ga je učinio službenim od [[1942.]] do [[1945.]] na područjima pod njegovom kontrolom, unatoč praktički jednodušnom otporu hrvatskih jezikoslovaca. ===Djela=== * ''Uzpostava hrvatske države, trajni mir na Balkanu.'', Hrvatski List i Danica Hrvatska Publishing Co. Inc., New York, 1929. (2. izd. Domovina, Madrid, 1998.) * ''Aus dem Kampfe um den selbständigen Staat Kroatien. Einige Dokumente und Bilder.'', Beč, 1931. * ''La restauration économique des pays danubiens. Le désarmement. Belgrade et la Croatie.'', Ženeva, 1932. (2. izd. hrv. – njem. – franc. – španjol., Madrid, 2001.) * ''Liepa plavka. Roman iz borbe hrvatskog naroda za slobodu i nezavisnost.'', Buenos Aires, 1936.<ref name="Jareb">[[Mario Jareb]], ''Ustaško-domobranski pokret: od nastanka do travnja 1941. godine'', 2. izd., [[Školska knjiga]], Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-0-60817-7}}, fusnota 1026 na str. 321. i 322.:{{citat2|Prvo izdanje romana izašlo je u nakladi organizacije Hrvatskog domobrana u Argentini 1936. godine pod naslovom ''Lijepa plavojka. Roman iz borbe hrvatskog naroda za slobodu i samostalnost.'' (...) Nije jasno zašto je izdavač promijenio naslov, jer autograf prve stranice romana, (faksimil te stranice objavljen je na unutarnjoj omotnoj strani zagrebačkog tjednika ''Ustaša. Vijestnik Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta'', god. XIV., br. 8., 20. veljače 1944.) pokazuje da je izvorni naslov romana bio ''Liepa plavka''. Drugo izdanje iz 1954. i treće izdanje iz 1968. nose izvorni naslov ''Liepa plavka''.}} </ref> (2. izd. ''Liepa plavka'', 1954., 3. izd. Madrid, 1969., 4. izd. Madrid 2003.) * ''Errori e Orrori. Comunismo e bolscevismo in Russia e nel mondo.'', Siena, 1938., (pod pseudonimom A. S. Mrzlodolski) (zaplijenjeno izdanje), (2. izd. ''Errori e Orrori. Comunismo e bolscevismo in Russia e nel mondo.'', 1941., 3. izd. ''[[Strahote zabluda (Pavelić)|Strahote zabluda. Komunizam i boljševizam u Rusiji i svijetu.]]'', Zagreb, 1941., 4. izd. Madrid-Buenos Aires, 1974., 5. izd. Madrid, 2008.), (španjol. izd. ''Errores y horrores'', Buenos Aires, 1951.) * ''Die kroatische Frage'', Berlin-Steglitz, 1941. (hrv izd. ''Dr. Ante Pavelić riešio je hrvatsko pitanje'', Zagreb, 1942.) * ''Putem hrvatskog državnog prava: poglavnikovi govori, izjave i članci prije odlaska u tuđinu'', Zagreb, 1942. (2. izd. ''Putem hrvatskog državnog prava (članci – govori – izjave 1918. – 1929.)'', Buenos Aires-Madrid, 1977.) * ''Doživljaji'', Madrid, 1968. (2. izd. Starčević, Zagreb, 1996., 3. izd. Domovina, Madrid, 2003.) * ''Hrvatska pravoslavna crkva'', Madrid, 1984. (2. izd. 1999.) * ''Poviest: zbornik'', Madrid, 1989. (suautori Velimir Pavelić, Višnja Pavelić) * ''Doživljaji II'', Vratna Gora d.o.o., Zagreb, 1998. * ''Pojam Bosne kroz stoljeća'', Serdar, Madrid, 2000. * ''Doživljaji III'', Naklada Bošković, Split, 2008. == Vidi još == * [[Ustaše]] * [[Hrvatska državotvorna stranka]] * [[Hrvatski oslobodilački pokret]] * [[Vila Rebar]] ==Literatura== *Fikreta Jelić-Butić: Ustaše i NDH, Globus, Zagreb 1977 *Bogdan Krizman: Ante Pavelić i ustaše, Globus, Zagreb 1986 *Bogdan Krizman: Pavelić između Hitlera i Mussolinija, Globus, Zagreb 1983 *Bogdan Krizman: Ustaše i 3. Reich, 1-2, Globus, Zagreb 1983 *Zdravko Dizdar-Mihael Sobolevski: Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u BiH, Dom i svijet, Zagreb 1999 *Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941-1945, Globus, Zagreb 1986 *Hrvoje Matković: Povijest NHD, P.I.P., Zagreb 2002 *Jure Krišto: Katolička crkva i NDH, Dom i svijet, Zagreb 1998 *Philip Cohen: Tajni rat Srbije, CERES, Zagreb 1997. == Izvori == {{izvori}} * {{moljac|pavelic.htm}} ==Vanjske poveznice== === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Ante Pavelić |commonscathr = Ante Pavelić |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = Ante Pavelić }} *[http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/drugi_svj.html NDH i 2. svjetski rat] {{GLAVNIRASPORED:Pavelić, Ante}} [[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret]] [[Kategorija:Hrvatski političari u Kraljevini Jugoslaviji]] [[Kategorija:Članovi ustaškog pokreta do 1941.]] [[Kategorija:Ustaški pokret]] [[Kategorija:Dužnosnici NDH]] [[Kategorija:NDH]] [[Kategorija:Hrvatski oporbeni političari u iseljeništvu (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Bunjevci]] [[Kategorija:Ministri vanjskih poslova NDH]] [[Kategorija:Životopisi, Konjic]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Poglavari Hrvatske]] ovtnlfqt5k0cf30uia24s06ponio6tt 0 7098 7616194 7120877 2026-10-10T19:12:18Z Dean72 77466 proširenje s en.wiki 7616194 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|siječanj 2006.}} [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|[[Partenon]], hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.]] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.– 9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajnu spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]]. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 15.</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 65.</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 103.</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 69. - 70.</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 73. - 74.</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 108.</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnog stanovništva i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 109. - 110.</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 96.</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 270.</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}} str. 356.</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 271.</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 126. - 127.</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128.</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]] porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]] nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128. - 129.</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Istodobno je [[Kartaga|kartažanska]] vojska napala grčku [[Sicilija|Siciliju]]. Godine [[480. pr. Kr.]] odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica predvođena s tristo Spartanaca nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131. - 133.</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 134. - 136.</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 138.</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 140.</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 141.</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 142.</ref> Tijekom 450-ih pr. Kr. Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 149.</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 162.</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je ispregovarao [[Nikijin mir|mirovni sporazum]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 163.</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 191. - 199.</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 200</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 177.</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 202. - 203.</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 189.</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 219.</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221., 226.</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224.</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224. - 225.</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 225. - 226.</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013.}} str. 226</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221.</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 243. - 245.</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 245. - 247.</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 248.</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 250.</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20070305112612/http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |title=Population of the Greek city-states |archive-date=5 March 2007}}</ref> To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Društvena struktura == Samo su slobodni muškarci rođeni kao pripadnici domicilnog stanovništva koji su posjedovali zemlju mogli biti građani s pravom na punu zakonsku zaštitu u [[Grad država|gradu-državi]]. U većini gradova-država, za razliku od prilika u [[Antički Rim|Starom Rimu]], društveni ugled nije donosio posebna prava. Ponekad su pojedine obitelji nadzirale javne vjerske službe, ali im to obično nije davalo dodatnu političku moć. U [[Atena (polis)|Ateni]] je stanovništvo bilo podijeljeno u četiri društvena sloja na temelju imovinskog stanja. Pojedinci su mogli prijeći u viši sloj ako bi stekli veće bogatstvo. U [[Sparta|Sparti]] su se svi muški građani nazivali ''homoioi'', što znači „jednaki” ili „sebi ravni”. Međutim, spartanski kraljevi, koji su zajednički obnašali vojne i vjerske dužnosti poglavara grada-države, potjecali su samo iz dviju obitelji.<ref>{{Citiranje knjige|last=Powell|first=Anton|url=https://books.google.com/books?id=QqA6DwAAQBAJ|title=A Companion to Sparta|date=2017|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-119-07237-9|page=187|access-date=4 July 2022}}</ref> Čini se da su [[Žene u staroj Grčkoj|žene u]] [[Žene u staroj Grčkoj|Staroj Grčkoj]] prvenstveno obavljale kućanske poslove, vodile kućanstvo te rađale i odgajale djecu. === Ropstvo === [[File:Grabstein_einer_Frau_mit_Dienerin.jpg|mini|Nadgrobni spomenik žene s robinjom koja je čuvala dijete, oko 100. pr. Kr.]] [[Robovlasništvo|Robovi]] nisu imali političku moć ni društveni status. Uz dopuštenje gospodara i ovisno o njegovoj dobroj volji, mogli su zasnovati obitelj i posjedovati imovinu, ali nisu imali politička prava. Do [[600. pr. Kr.]] u Grčkoj se proširilo ropstvo u kojem se ljudi smatraju vlasništvom. U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] robovi su u nekim [[Grad država|gradovima-državama]] činili trećinu ukupnog stanovništva. U klasičnoj [[Atena (polis)|Ateni]] robovi su činili između 40 i 80 % stanovništva. Robovi izvan [[Sparta|Sparte]] gotovo se nikada nisu pobunili jer su potjecali iz brojnih naroda i bili previše teritorijalno raspršeni da bi se mogli organizirati. Međutim, za razliku od kasnije zapadne kulture, stari Grci nisu razmišljali u kategorijama [[Rasa|rase]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Painter|first=Nell|url=https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5|title=The History of White People|date=2010|publisher=W. W. Norton|isbn=978-0-393-04934-3|location=New York|page=[https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5 5]}}</ref> Većina obitelji posjedovala je robove koji su obavljali kućanske poslove i radili kao nadničari, a čak su i siromašne obitelji mogle imati nekoliko robova. Vlasnicima je bilo zabranjeno tući ili ubijati robove. Kako bi ih potaknuli na marljiv rad, gospodari su im često obećavali da će ih u budućnosti osloboditi. Za razliku od [[Antički Rim|Rima]], oslobođenici nisu stjecali građanska prava. Umjesto toga uključivali su se u stanovništvo [[Meteci|meteka]], odnosno stranaca iz drugih zemalja ili gradova-država kojima je službeno bilo dopušteno živjeti u gradu. Gradovi-države posjedovali su i robove u javnom vlasništvu. Ti su robovi imali veću samostalnost od robova u privatnom vlasništvu: živjeli su odvojeno od svojih gospodara i obavljali specijalizirane poslove. U [[Atena (polis)|Ateni]] su se javni robovi osposobljavali za otkrivanje [[Krivotvorenje novca|krivotvorenog novca]], dok su robovi u hramovima služili božanstvima kojima su ti [[Hram|hramovi]] bili posvećeni. [[Skiti|Skitski]] robovi u Ateni obavljali su policijske poslove i okupljali građane radi sudjelovanja u političkim skupovima. [[Sparta]] je imala posebnu kategoriju robova poznatih kao [[heloti]]. Heloti su bili Mesenjani koje je država masovno porobila tijekom [[Mesenski ratovi|mesenskih ratova]] te ih dodijelila obiteljima uz koje su bili trajno vezani. Uzgajali su hranu i obavljali kućanske poslove kako bi se žene mogle posvetiti odgoju snažne djece, a muškarci vojnoj obuci za službu u pješaštvu kao [[Hoplit|hopliti]]. Gospodari su se prema helotima odnosili okrutno, zbog čega su se oni više puta bunili protiv svojih gospodara. Godine 370./369. pr. Kr., nakon što je [[Epaminonda]] oslobodio [[Mesenija|Meseniju]] od spartanske vlasti, helotski je sustav ondje ukinut, a heloti su stekli slobodu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cartledge|first=Paul|title=The Spartans: An Epic History|publisher=Pan Macmillan|year=2002|page=67}}</ref> Međutim, u [[Prefektura Lakonija|Lakoniji]] se taj sustav održao sve do [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] == Obrazovanje == [[File:Plato's_Academy_mosaic_from_Pompeii.jpg|lijevo|mini|Mozaik iz [[Pompeji|Pompeja]] s prikazom [[Platon|Platonove]] [[Akademija|Akademije]]]] Tijekom većeg dijela grčke povijesti obrazovanje je bilo privatno osim u [[Sparta|Sparti]]. U [[Helenizam|helenističkom]] razdoblju neki su [[Grad država|gradovi-države]] osnovali javne škole. Privatne učitelje mogle su si priuštiti samo imućne obitelji. Dječaci su učili čitati i pisati te recitirati književna djela. Učili su i pjevati, svirati jedan [[Glazbala|glazbeni instrument]] te se baviti [[Atletika|atletikom]] radi pripreme za vojnu službu. Obrazovali su se ne toliko radi stjecanja zanimanja koliko radi toga da postanu sposobni građani. Djevojčice su također učile čitati, pisati i računati jednostavne računske operacije kako bi mogle upravljati kućanstvom. Nakon djetinjstva gotovo uopće nisu imale pristup daljnjem obrazovanju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bloomer|first=W. Martin|title=A Companion to Ancient Education|publisher=Willey-Blackwell|year=2016|isbn=978-1-118-99741-3|location=Malden, MA|page=305}}</ref> Dječaci su polazili u školu sa sedam godina, dok su oni koji su živjeli u [[Sparta|Sparti]] odlazili u vojarnu. Postojale su tri vrste poučavanja: ''grammatistes'' za [[Aritmetika|aritmetiku]], ''kitharistes'' za [[Glazba|glazbu]] i [[ples]] te ''paidotribai'' za tjelesni odgoj i [[sport]]. Dječake iz imućnih obitelji koji su pohađali privatnu nastavu pratio je ''paidagogos'', kućni rob odabran za tu zadaću, koji se o njima brinuo tijekom dana. Nastava se održavala u privatnim domovima učitelja i obuhvaćala [[čitanje]], [[pisanje]], [[Matematika|matematiku]], [[pjevanje]] te sviranje [[Lira (instrument)|lire]] i [[Flauta|flaute]]. Kada bi dječaci navršili 12 godina, školovanje je uključivalo i sportske aktivnosti poput [[Hrvanje|hrvanja]], [[Trčanje|trčanja]], [[Bacanje diska|bacanja diska]] i [[Bacanje koplja|koplja]]. U [[Atena (polis)|Ateni]] su neki stariji mladići pohađali [[Akademija|akademije]] na kojima su izučavali naprednije discipline, poput [[Kultura|kulture]], [[Znanost|znanosti]], [[Glazba|glazbe]] i [[Umjetnost|umjetnosti]]. Školovanje je završavalo u dobi od 18 godina, nakon čega je obično slijedila jedna ili dvije godine vojne obuke u vojsci.<ref>Angus Konstam: "Historical Atlas of Ancient Greece", pp.&nbsp;94–95. Thalamus, UK, 2003, {{ISBN|1-904668-16-X}}</ref> Među najpoznatijim atenskim obrazovnim ustanovama bili su [[licej]], odnosno takozvana [[peripatetička škola]] koju je osnovao [[Aristotel|Aristotel iz Stageire]],<ref>{{Citiranje weba|title=Lyceum|url=https://www.britannica.com/topic/Lyceum-Greek-philosophical-school|access-date=21 August 2024|website=Britannica}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Lyceum|url=https://iep.utm.edu/lyceum/|access-date=21 August 2024|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}</ref> te Platonova akademija koju je osnovao [[Platon|Platon iz Atene]].<ref name="Lindberg 2007 70">{{Citiranje knjige|last=Lindberg|first=David C.|url=http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/B/bo5550077.html|title=The Beginnings of Western Science|publisher=University of Chicago Press|year=2007|isbn=978-0-226-48205-7|page=70}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Kampouris|first=Nick|date=26 October 2023|title=Plato's Academy: The World's First University|url=https://greekreporter.com/2023/10/26/plato-academy-athens-first-university-world/|access-date=21 August 2024|website=Greek Reporter}}</ref> Obrazovni sustav imućnih starih Grka poznat je i pod nazivom ''paideia''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Woodruff|first=Paul|url=https://academic.oup.com/book/8502/chapter-abstract/154343006?redirectedFrom=fulltext|title=Nine Education (Paideia)|date=March 2006|isbn=978-0-19-530454-1|pages=191–210|chapter=Education (Paideia)|doi=10.1093/acprof:oso/9780195304541.003.0009|access-date=21 August 2024}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=López|first1=Raquel|date=28 August 2019|title=Did sons and daughters get the same education in ancient Greece?|magazine=National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/education-in-ancient-greece|access-date=21 August 2024}}</ref> == Gospodarstvo == Na vrhuncu gospodarskog razvoja u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] slobodni građani klasične Grčke vjerojatno su činili jedno od najprosperitetnijih društava [[Antika|antičkog svijeta]]. Neki povjesničari gospodarstva smatraju da je grčko gospodarstvo bilo jedno od najrazvijenijih predindustrijskih gospodarstava. Prema procjenama izraženima u količini [[Pšenica|pšenice]] koju se moglo kupiti za dnevnu plaću, nekvalificirani radnik u urbanom području [[Atena (polis)|Atene]] zarađivao je dovoljno za kupnju 7–12 kg pšenice na dan, dok je nekvalificirani poljoprivredni radnik u [[Drevni Egipat|rimskom Egiptu]] mogao kupiti oko 3,75 kg. Atenska je dnevna plaća tako odgovarala dvostrukoj do trostrukoj količini pšenice dostupnoj nekvalificiranom poljoprivrednom radniku u rimskom Egiptu. Ipak, prihodi grčkih poljoprivrednika u prosjeku su također bili niži od prihoda gradskih radnika.<ref>W. Schiedel, "Real slave prices and the relative cost of slave labor in the Greco-Roman world", ''Ancient Society'', vol. 35, 2005, p 12.</ref> Premda su se životni uvjeti [[Robovlasništvo|robova]] znatno razlikovali, ropski je sustav pridonosio održavanju prihoda slobodnih građana. Stoga procjene gospodarskog razvoja koje se temelje na prihodima slobodnih građana ili isključivo na prihodima gradskog stanovništva vjerojatno precjenjuju stvarnu razinu blagostanja čitavog društva, unatoč brojnim dokazima o visokom životnom standardu. == Ratovanje == [[File:Greek-Persian_duel_1.jpg|mini|Grčki [[hoplit]] i perzijski ratnik prikazani u borbi na drevnom [[Kiliks|kiliksu]], [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeće]] [[5. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] Barem tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] rascjepkanost Stare Grčke na brojne suparničke [[Grad država|gradove-države]] povećavala je učestalost sukoba, ali je istodobno ograničavala njihov opseg. Budući da nisu mogli održavati profesionalne vojske, gradovi-države oslanjali su se na vlastite građane. To je neizbježno ograničavalo trajanje vojnih pohoda jer su se građani morali vraćati svojim redovitim zanimanjima, osobito [[Poljoprivrednik|poljoprivrednici]]. Zbog toga su se vojni pohodi često ograničavali na ljetno razdoblje. Kada bi došlo do bitke, ona se obično odvijala kao unaprijed dogovoren sukob većih snaga s ciljem postizanja odlučujuće pobjede. Gubici su bili razmjerno mali u usporedbi s kasnijim bitkama i rijetko su prelazili pet posto pripadnika poražene strane. Među poginulima su se, međutim, često nalazili najugledniji građani i vojskovođe koji su predvodili svoje postrojbe na bojištu. Opseg i razmjeri ratovanja u Staroj Grčkoj znatno su se promijenili tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Borba protiv golemih vojski [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] nadilazila je mogućnosti pojedinačnih gradova-država. Grčka pobjeda na kraju je ostvarena savezima gradova-država čiji se sastav mijenjao tijekom vremena, čime su udruženi resursi i podijeljeni vojni zadatci. Iako su savezi među grčkim [[Polis|gradovima-državama]] postojali i ranije, dotad nisu bili zabilježeni savezi takvih razmjera. Uspon [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]] kao vodećih sila tijekom tih sukoba izravno je doveo do [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]], tijekom kojega su se dodatno razvijali načini ratovanja, [[strategija]] i [[taktika]]. Rat se vodio između saveza gradova kojima su dominirale Atena i Sparta. Veća raspoloživost ljudstva i financijskih sredstava omogućila je vođenje opsežnijih ratnih operacija i primjenu raznovrsnijih oblika ratovanja. Odlučujuće bitke većih snaga tijekom Peloponeskog rata nisu donosile presudnu pobjedu, pa se sve više pribjegavalo strategijama iscrpljivanja, pomorskim bitkama, pomorskim blokadama i [[Opsada|opsadama]]. Te su promjene znatno povećale broj žrtava i poremetile funkcioniranje grčkog društva. Atena je raspolagala jednom od najvećih ratnih flota u Staroj Grčkoj. Imala je više od 200 [[trijera]], od kojih je svaku pokretalo 170 veslača raspoređenih u tri reda sa svake strane broda. Grad je mogao financirati tako veliku flotu koja je zahtijevala više od 34 000 veslača zahvaljujući bogatim rudnicima [[Srebro|srebra]] u kojima su radili [[Robovlasništvo|robovi]]. Prema Josiahu Oberu, grčkim je gradovima-državama tijekom arhajskog i klasičnog razdoblja prijetila približno jedna trećina vjerojatnosti uništenja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ober|first=Josiah|url=https://press.princeton.edu/books/paperback/9780691146249/democracy-and-knowledge|title=Democracy and Knowledge|date=2010|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-14624-9|pages=81–82}}</ref> == Kultura == === Filozofija === [[File:British_Museum_-_Four_Greek_philosophers.jpg|lijevo|mini|Biste četvorice filozofa Stare Grčke u [[British Museum|Britanskom muzeju]]. S lijeva na desno: [[Sokrat]], [[Antisten iz Atene|Antisten]], [[Hrizip]] i [[Epikur]].]] Filozofija Stare Grčke bila je usmjerena ka razumu i istraživanju. U mnogočemu je snažno utjecala na razvoj [[Moderna filozofija|moderne filozofije]], ali i suvremene [[Znanost|znanosti]]. Jasne i neprekinute linije utjecaja vode od filozofa Stare Grčke i [[Helenizam|helenističkog razdoblja]], preko srednjovjekovnih [[Islamska filozofija|muslimanskih filozofa]] i [[Islam|islamskih]] znanstvenika, do europske [[Renesansa|renesanse]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] te sekularnih znanosti modernoga doba. Ni razum ni istraživanje nisu nastali u Staroj Grčkoj. Razlika između grčke težnje za znanjem i sličnih nastojanja starijih civilizacija, poput [[Drevni Egipat|Drevnog Egipta]] i [[Babilonija|Babilonije]], već je dugo predmet proučavanja teoretičara civilizacije. Prvi poznati [[Antička filozofija|grčki filozofi]] bili su [[Predsokratovska filozofija|predsokratovci]], koji su nastojali pružiti prirodna, nemitološka objašnjenja svijeta. Naslijedio ih je [[Sokrat]], jedan od prvih filozofa koji su djelovali u [[Atena (polis)|Ateni]] tijekom njezina zlatnog doba. Njegove su ideje, poznate ponajprije iz posrednih izvora, a ne iz njegovih vlastitih spisa, postavile temelje [[Zapadnjačka filozofija|zapadnjačke filozofije]]. Sokratov učenik [[Platon]], autor djela [[Država]], uspostavio je radikalnu razliku između [[Idealizam|ideja]] i [[Materijalizam|materijalnog svijeta]]. Platonov učenik [[Aristotel]], koji je opsežno pisao o prirodi i [[Etika|etici]], također i danas snažno utječe na zapadnjačku filozofiju. Među istaknutim predstavnicima kasnije helenističke filozofije, koja je također nastala u Grčkoj, bili su [[Antisten iz Atene|Antisten]] ([[cinizam]]), [[Zenon Kitijski|Zenon iz Kitija]] ([[stoicizam]]) i [[Plotin]] ([[Novoplatonizam|neoplatonizam]]). === Književnost i kazalište === [[File:The_great_theater_of_Epidaurus,_designed_by_Polykleitos_the_Younger_in_the_4th_century_BC,_Sanctuary_of_Asklepeios_at_Epidaurus,_Greece_(14015010416).jpg|lijevo|mini|Antičko kazalište u [[Epidaur (Grčka)|Epidauru]], [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeće]] [[4. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] [[File:Hypnos_Thanatos_BM_Vase_D56_full.jpg|mini|Prizor iz [[Ilijada|Ilijade]]: [[Hipno|Hipnos]] i [[Tanatos]] odnose [[Sarpedon|Sarpedonovo]] tijelo s bojišta pod [[Troja|Trojom]]; detalj s atičke [[Lekit|lekitke]] na bijeloj podlozi, oko [[440. pr. Kr.]]]] Najranija [[grčka književnost]] bila je [[poezija]], namijenjena javnom izvođenju, a ne privatnom čitanju.<ref>{{Harvnb|Power|2016}}</ref> Najraniji poznati grčki pjesnik bio je [[Homer]], iako je nesumnjivo pripadao već postojećoj tradiciji usmene poezije.<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}}</ref> Homerova poezija oblikovala se otprilike u isto vrijeme kada su [[Grci]] razvili [[Grčki alfabet|pismo]], no izvorno se prenosila usmenim putem. Prvi pjesnik za kojega je pouzdano poznato da je svoja djela zapisivao bio je [[Arhiloh]], lirski pjesnik iz sredine [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}}</ref> Tragedija se razvila potkraj arhajskog razdoblja, preuzimajući elemente iz različitih već postojećih pjesničkih vrsta kasnoga arhajskog razdoblja.<ref>{{Harvnb|Power|2016}}</ref> [[Komedija]] se počela razvijati početkom klasičnog razdoblja. Najraniji poznati datum povezan s tom kazališnom vrstom jest [[486. pr. Kr.]], kada je natjecanje u komediji postalo službenim dijelom atenskih [[Velike Dionizije|Velikih Dionizija]]. Najstarija sačuvana antička komedija [[Aristofan|Aristofanova]] ''[[Aharňani]]'' prvi je put izvedena [[425. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Handley|1985}}</ref> Poput poezije, i grčka [[proza]] nastala je u arhajskom razdoblju. Najraniji autori grčkih filozofskih, povijesnih i medicinskih tekstova djelovali su već u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]]<ref name="mcglew79">{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza se najprije pojavila kao oblik pisanja kojim su se služili predsokratovski filozofi [[Anaksimandar]] i [[Anaksimen]], premda se smatra da je prozom pisao i [[Tales|Tales iz Mileta]], kojega se drži prvim grčkim filozofom, no nije ostavio nikakve spise.<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza je kao književna vrsta dosegnula zrelost u klasičnom razdoblju,<ref name="mcglew792">{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> tijekom kojega su se razvile glavne grčke prozne vrste: [[filozofija]], [[historiografija]], [[Grčka retorika|retorika]] i [[dijalog]].<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Tijekom helenističkog razdoblja kulturno središte grčkoga svijeta premjestilo se iz [[Atena (polis)|Atene]], koja je tu ulogu imala u klasičnom razdoblju, u [[Aleksandrija|Aleksandriju]]. Istodobno su i drugi helenistički vladari, poput pripadnika dinastija [[Antigonidi|Antigonida]] i [[Atalidska dinastija|Atalida]], bili pokrovitelji znanosti i književnosti, pretvorivši [[Pela (Grčka)|Pelu]] odnosno [[Pergam]] u važna kulturna središta.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> Zahvaljujući kulturnom pokroviteljstvu helenističkih vladara, a osobito [[Muzej u Aleksandriji|Muzeju u Aleksandriji]], sačuvan je velik dio antičke grčke književnosti.<ref name="bulloch542">{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> [[Aleksandrijska knjižnica]], koja je bila dio Muzeja, imala je dotad nezamisliv cilj prikupiti primjerke svih poznatih djela napisanih na grčkom jeziku. Gotovo sva sačuvana neznanstvena književnost helenističkog razdoblja pripada poeziji.<ref name="bulloch5422">{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> Helenistička poezija bila je izrazito intelektualna,<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> povezivala je različite književne vrste i tradicije te izbjegavala linearno pripovijedanje.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> U helenističkom se razdoblju promijenio i način konzumacije književnosti: dok se u arhajskom i klasičnom razdoblju književnost uglavnom doživljavala putem javnih izvedbi, u helenističkom se razdoblju sve češće čitala u privatnosti.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> Istodobno su helenistički pjesnici počeli stvarati djela namijenjena privatnoj, a ne javnoj publici.<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> Nakon [[August|Oktavijanove]] pobjede kod [[Akcij|Akcija]] [[31. pr. Kr.]] [[Rimsko Carstvo|Rim]] je počeo postajati važno središte [[Grčka književnost|grčke književnosti]]. U njega su dolazili istaknuti grčki autori, poput [[Strabon|Strabona]] i [[Dionizija iz Halikarnasa]].<ref>{{Harvnb|Bowersock|1985}}</ref> Razdoblje najvećih inovacija u grčkoj književnosti pod rimskom vlašću bio je takozvani „dugi 2. vijek”, od približno 80. do oko 230. godine.<ref name="konig113">{{Harvnb|König|2016}}</ref> Posebno su se istaknuli razvoj [[Roman|romana]] i obnova značenja govorništva kao javne izvedbe.<ref name="konig1132">{{Harvnb|König|2016}}</ref> === Glazba i ples === U društvu Stare Grčke glazba je bila sveprisutna i smatrala se temeljnom sastavnicom civilizacije.{{Sfn|West|1994|pp=1, 13}} Imala je važnu ulogu u javnim vjerskim obredima,{{Sfn|West|1994|p=14}} privatnim svečanostima poput vjenčanja i pogreba{{Sfn|West|1994|p=21}} te zabavi u kućanstvu.{{Sfn|West|1994|p=24}} Muškarci su pjevali i svirali tijekom [[Simpozij|simpozija]],{{Sfn|West|1994|p=25}} a i muškarci i žene pjevali su tijekom rada. Dječje igre uključivale su pjesmu i ples.{{Sfn|West|1994|pp=27–28}} Glazba Stare Grčke bila je pretežno vokalna: izvodio ju je solist ili zbor, najčešće uz instrumentalnu pratnju.{{Sfn|West|1994|p=39}} Čisto instrumentalna glazba bila je rjeđa. [[Grci]] su se služili žičanim instrumentima, uključujući [[Lira (instrument)|lire]], [[Harfa|harfe]] i [[Lutnja|lutnje]],{{Sfn|West|1994|p=48}} kao i [[Puhačka glazbala|puhačkim instrumentima]], među kojima je najvažniji bio [[aulos]], instrument s dvostrukom cijevi i jezičcima.{{Sfn|West|1994|p=81}} Udaraljke su imale razmjerno sporednu ulogu u odnosu na žičane i puhačke instrumente te su se upotrebljavale u određenim vjerskim kultovima.{{Sfn|West|1994|p=122}} === Znanost i tehnologija === [[File:0142_-_Archaeological_Museum,_Athens_-_Antikythera_mechanism_-_Photo_by_Giovanni_Dall'Orto,_Nov_11_2009.jpg|lijevo|mini|[[Mehanizam iz Antikitere|Mehanizam s Antikitere bio]] je [[analogno računalo]] izrađeno između 150. i 100. pr. Kr. namijenjeno izračunavanju položaja nebeskih tijela.]] MatematikaStare Grčke pridonijela je brojnim važnim razvojnim pomacima, uključujući oblikovanje temeljnih pravila [[Geometrija|geometrije]], uvođenje formalnog [[Matematički dokaz|matematičkog dokaza]] te otkrića u [[Teorija brojeva|teoriji brojeva]], [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]] i [[Primijenjena matematika|primijenjenoj matematici]]. Grčki matematičari približili su se i uspostavljanju [[Integral|integralnog računa]]. Otkrića nekoliko grčkih matematičara, među kojima su [[Pitagora]], [[Euklid]] i [[Arhimed]] i danas se primjenjuju u nastavi matematike. Grci su razvili [[Astronomija|astronomiju]], koju su smatrali granom matematike, do vrlo visoke razine. Prve geometrijske trodimenzionalne modele kojima se nastojalo objasniti prividno gibanje planeta u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] razvili su [[Eudoks iz Knida]] i [[Kalip iz Kizika]]. Njihov mlađi suvremenik [[Heraklid Pontski]] iznio je pretpostavku da se [[Zemlja]] okreće oko vlastite osi. U [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]] [[Aristarh sa Samosa]] prvi je predložio [[heliocentrični sustav]]. [[Arhimed]] je u svojem djelu ''Pješčani račun'' ponovno iznio Aristarhovu pretpostavku da „zvijezde stajaćice i Sunce ostaju nepomični, dok se Zemlja okreće oko Sunca po kružnici”. Inače su sačuvani samo fragmentarni opisi Aristarhove zamisli.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;55–56</ref> [[Eratosten]] je na temelju kutova sjena izmjerenih na međusobno udaljenim mjestima s velikom točnošću procijenio [[opseg]] Zemlje.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;45–47</ref> U [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću pr. Kr.]] [[Hiparh|Hiparh iz Nikeje]] ostvario je niz važnih doprinosa astronomiji, među kojima su prvo mjerenje [[Precesija|precesije ravnodnevnica]] i sastavljanje prvoga [[Zvjezdani katalog|zvjezdanog kataloga]], u kojem je predložio sustav prividnih zvjezdanih veličina koji se u osnovi primjenjuje i danas. [[Mehanizam iz Antikitere]] jest uređaj za izračunavanje gibanja planeta, a potječe iz približno [[80. pr. Kr.]] i smatra se najranijim pretečom astronomskih računala.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Freeth|first=T.|last2=Bitsakis|first2=Y.|last3=Moussas|first3=X.|display-authors=etal|year=2006|title=Decoding the ancient Greek astronomical calculator known as the Antikythera Mechanism|journal=Nature|volume=444|issue=7119|pages=587–591|bibcode=2006Natur.444..587F|doi=10.1038/nature05357|pmid=17136087}}</ref> Pronađen je u olupini antičkog broda u blizini grčkog otoka [[Antikitera|Antikitere]], između [[Kitera|Kitere]] i [[Kreta|Krete]]. Postao je poznat po primjeni diferencijalnog zupčanog prijenosa, za koji se prije njegova otkrića vjerovalo da je izumljen tek u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], kao i po minijaturizaciji i složenosti svojih dijelova, usporedivima s onima na satu iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Izvorni mehanizam izložen je u zbirci bronce [[Nacionalni arheološki muzej u Ateni|Nacionalnoga arheološkog muzeja u Ateni]] uz njegovu repliku. Stari Grci ostvarili su i važna otkrića u medicini. [[Hipokrat]] je bio liječnik klasičnog razdoblja i smatra se jednom od najistaknutijih osoba u povijesti medicine. Naziva ga se „ocem medicine” zbog njegova trajnog doprinosa toj disciplini i uloge u osnivanju hipokratske medicinske škole.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Grammaticos|first=P. C.|last2=Diamantis|first2=A.|year=2008|title=Useful known and unknown views of the father of modern medicine, Hippocrates and his teacher Democritus|journal=Hellenic Journal of Nuclear Medicine|volume=11|issue=1|pages=2–4|pmid=18392218}}</ref><ref>[https://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Hippocrates], Microsoft Encarta Online Encyclopedia 2006. Microsoft Corporation. [https://web.archive.org/web/20091029181928/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Archived] 31 October 2009.</ref> Ta je intelektualna škola revolucionirala medicinu u Staroj Grčkoj uspostavivši je kao zasebnu disciplinu, različitu od drugih područja s kojima je tradicionalno bila povezana, osobito [[Teurgija|teurgije]] i [[Filozofija|filozofije]]. Time je medicina postala samostalna profesija.<ref name="garrison9293">{{Citiranje knjige|last=Garrison|first=Fielding H.|title=History of Medicine|publisher=W. B. Saunders|year=1966|location=Philadelphia|pages=92–93}}</ref><ref name="nuland5">{{Citiranje knjige|last=Nuland|first=Sherwin B.|url=https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5|title=Doctors|publisher=Knopf|year=1988|isbn=978-0-394-55130-2|page=[https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5 5]}}</ref> === Umjetnost i arhitektura === [[File:Sicily_Selinunte_Temple_E_(Hera).JPG|mini|Hram [[Hera|Here]] u Selinuntu na [[Sicilija|Siciliji]].]] [[Starogrčka umjetnost|Umjetnost Stare Grčke]] izvršila je golem utjecaj na kulturu mnogih zemalja od antičkog doba do danas, osobito u područjima [[Kiparstvo|kiparstva]] i [[Arhitektura|arhitekture]]. Na Zapadu se [[umjetnost Rimskog Carstva]] uvelike temeljila na grčkim uzorima. Na Istoku su osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] potaknula višestoljetnu razmjenu između grčke, srednjoazijske i indijske kulture, što je dovelo do razvoja [[Grčko-budistička umjetnost|grčko-budističke umjetnosti]], čiji su se utjecaji proširili sve do [[Japan|Japana]]. Nakon [[Renesansa|renesanse]] u Europi, humanistička estetika i visoki tehnički standardi grčke umjetnosti nadahnjivali su naraštaje europskih umjetnika. Klasična tradicija proizašla iz grčke umjetnosti dominirala je umjetnošću zapadnoga svijeta sve do duboko u [[19. stoljeće|19. stoljeće.]] === Religija === [[File:Θερμαικος_με_θεα_τον_Ολυμπο!.jpg|mini|Planina [[Olimp]], prebivalište dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].]] [[Religija u Staroj Grčkoj|Religija]] je bila središnji dio života u Staroj Grčkoj.{{Sfn|Ogden|2007|p=1}} Iako su [[Grci]] iz različitih gradova i plemena štovali slična božanstva, vjerski obredi nisu bili jednaki, a predodžbe o bogovima razlikovale su se od mjesta do mjesta. Grci su bili [[Politeizam|mnogobošci]] i štovali su brojna božanstva, no već se u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] počeo oblikovati panteon dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].{{Sfn|Dowden|2007|p=41}} Na grčku religiju utjecali su običaji susjednih naroda [[Bliski istok|Bliskog istoka]] još od arhajskog razdoblja, a u [[Helenizam|helenističkom razdoblju]] taj je utjecaj postao obostran. Najvažniji vjerski obred u Staroj Grčkoj bilo je [[žrtvovanje]] životinja, najčešće ovaca i koza. Žrtvovanje je bilo popraćeno javnom molitvom, a [[Molitva|molitve]] i [[Himna|himne]] same su po sebi činile važan dio vjerskog života starih Grka. == Nasljeđe == Civilizacija Stare Grčke imala je golem utjecaj na jezik, politiku, obrazovne sustave, filozofiju, znanost i umjetnost. Postala je vodećom kulturnom tradicijom (''Leitkultur'') [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], potisnuvši pritom izvorne italske tradicije. Kako je napisao [[Horacije]]:<blockquote>''Graecia capta ferum victorem cepit et artis / intulit agresti Latio'' (Poslanice, 2.1.156 i dalje) Osvojena Grčka osvojila je svojega neotesanog osvajača i uvela umjetnost u ruralni Lacij.</blockquote>Posredstvom Rimskog Carstva grčka je kultura postala temeljem [[Zapadna kultura|zapadne kulture]]. [[Bizant|Bizantsko Carstvo]] izravno je naslijedilo klasičnu grčku i [[Helenizam|helenističku kulturu]], bez posredovanja latinske kulture. Očuvanje znanja klasične Grčke u srednjovjekovnoj bizantskoj tradiciji snažno je utjecalo i na [[Slaveni|Slavene]], a poslije i na [[islamsko zlatno doba]] te zapadnoeuropsku [[Renesansa|renesansu]]. Do obnove zanimanja za znanje klasične Grčke u modernom dobu došlo je u sklopu pokreta [[Neoklasicizam|neoklasicizma]], koji se razvio u [[Europa|Europi]] i [[Amerika|Amerikama]] tijekom [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} == Srodne teme == *[[Povijest grčkog jezika]] *[[Grčka filozofija]] *[[Umjetnost stare Grčke]] *[[Grčko kazalište]] *[[Olimpijske igre]] *[[Arhitektura stare Grčke]] *[[Eleuzinski misteriji]] *[[Atena (polis)]] *[[Popis starih Grka]] *[[Popis gradova stare Grčke]] *[[Starogrčka književnost]] *[[Antički Rim]] *[[Žene u staroj Grčkoj]] ==Vanjske poveznice== *[http://crohis.com/sputzger1/sjevgrc.htm Karta sjeverne Grčke u antičko doba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927013102/http://crohis.com/sputzger1/sjevgrc.htm |date=27. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/juzgrc.htm Karta južne Grčke u antičko doba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071017100905/http://crohis.com/sputzger1/juzgrc.htm |date=17. listopada 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/mazija.htm Karta Male Azije u antičko doba, Karta Grčke pred Peloponeski rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927013136/http://crohis.com/sputzger1/mazija.htm |date=27. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/stsvijet-zap.htm Karta podjele antičkih Grka na plemena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090521/http://crohis.com/sputzger1/stsvijet-zap.htm |date=29. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/alvel.htm Karta države Aleksandra Velikog i država njegovih nasljednika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090606/http://crohis.com/sputzger1/alvel.htm |date=29. rujna 2007. }} *[http://www.crohis.com/sknjige/duruy-grcka.htm VICTOR DURUY, Poviest Grčka, Zagreb 1881.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090319001137/http://www.crohis.com/sknjige/duruy-grcka.htm |date=19. ožujka 2009. }} {{starovjekovne države i civilizacije}} [[Kategorija:Stara Grčka| ]] [[Kategorija:Antička povijest|Grčka]] [[Kategorija:Povijest Grčke]] 1ub220cfcxljtgkkqswd4ia4l94smz3 7616204 7616194 2026-10-10T19:27:47Z Dean72 77466 7616204 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|siječanj 2006.}} [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|[[Partenon]], hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.]] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.– 9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajnu spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]]. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 15.</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 65.</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 103.</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 69. - 70.</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 73. - 74.</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 108.</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnog stanovništva i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 109. - 110.</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 96.</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 270.</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}} str. 356.</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 271.</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 126. - 127.</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128.</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]] porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]] nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128. - 129.</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Istodobno je [[Kartaga|kartažanska]] vojska napala grčku [[Sicilija|Siciliju]]. Godine [[480. pr. Kr.]] odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica predvođena s tristo Spartanaca nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131. - 133.</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 134. - 136.</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 138.</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 140.</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 141.</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 142.</ref> Tijekom 450-ih pr. Kr. Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 149.</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 162.</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je ispregovarao [[Nikijin mir|mirovni sporazum]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 163.</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 191. - 199.</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 200</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 177.</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 202. - 203.</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 189.</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 219.</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221., 226.</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224.</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224. - 225.</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 225. - 226.</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013.}} str. 226</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221.</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 243. - 245.</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 245. - 247.</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 248.</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 250.</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20070305112612/http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |title=Population of the Greek city-states |archive-date=5 March 2007}}</ref> To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Društvena struktura == Samo su slobodni muškarci rođeni kao pripadnici domicilnog stanovništva koji su posjedovali zemlju mogli biti građani s pravom na punu zakonsku zaštitu u [[Grad država|gradu-državi]]. U većini gradova-država, za razliku od prilika u [[Antički Rim|Starom Rimu]], društveni ugled nije donosio posebna prava. Ponekad su pojedine obitelji nadzirale javne vjerske službe, ali im to obično nije davalo dodatnu političku moć. U [[Atena (polis)|Ateni]] je stanovništvo bilo podijeljeno u četiri društvena sloja na temelju imovinskog stanja. Pojedinci su mogli prijeći u viši sloj ako bi stekli veće bogatstvo. U [[Sparta|Sparti]] su se svi muški građani nazivali ''homoioi'', što znači „jednaki” ili „sebi ravni”. Međutim, spartanski kraljevi, koji su zajednički obnašali vojne i vjerske dužnosti poglavara grada-države, potjecali su samo iz dviju obitelji.<ref>{{Citiranje knjige|last=Powell|first=Anton|url=https://books.google.com/books?id=QqA6DwAAQBAJ|title=A Companion to Sparta|date=2017|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-119-07237-9|page=187|access-date=4 July 2022}}</ref> Čini se da su [[Žene u staroj Grčkoj|žene u]] [[Žene u staroj Grčkoj|Staroj Grčkoj]] prvenstveno obavljale kućanske poslove, vodile kućanstvo te rađale i odgajale djecu. === Ropstvo === [[File:Grabstein_einer_Frau_mit_Dienerin.jpg|mini|Nadgrobni spomenik žene s robinjom koja je čuvala dijete, oko 100. pr. Kr.]] [[Robovlasništvo|Robovi]] nisu imali političku moć ni društveni status. Uz dopuštenje gospodara i ovisno o njegovoj dobroj volji, mogli su zasnovati obitelj i posjedovati imovinu, ali nisu imali politička prava. Do [[600. pr. Kr.]] u Grčkoj se proširilo ropstvo u kojem se ljudi smatraju vlasništvom. U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] robovi su u nekim [[Grad država|gradovima-državama]] činili trećinu ukupnog stanovništva. U klasičnoj [[Atena (polis)|Ateni]] robovi su činili između 40 i 80 % stanovništva. Robovi izvan [[Sparta|Sparte]] gotovo se nikada nisu pobunili jer su potjecali iz brojnih naroda i bili previše teritorijalno raspršeni da bi se mogli organizirati. Međutim, za razliku od kasnije zapadne kulture, stari Grci nisu razmišljali u kategorijama [[Rasa|rase]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Painter|first=Nell|url=https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5|title=The History of White People|date=2010|publisher=W. W. Norton|isbn=978-0-393-04934-3|location=New York|page=[https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5 5]}}</ref> Većina obitelji posjedovala je robove koji su obavljali kućanske poslove i radili kao nadničari, a čak su i siromašne obitelji mogle imati nekoliko robova. Vlasnicima je bilo zabranjeno tući ili ubijati robove. Kako bi ih potaknuli na marljiv rad, gospodari su im često obećavali da će ih u budućnosti osloboditi. Za razliku od [[Antički Rim|Rima]], oslobođenici nisu stjecali građanska prava. Umjesto toga uključivali su se u stanovništvo [[Meteci|meteka]], odnosno stranaca iz drugih zemalja ili gradova-država kojima je službeno bilo dopušteno živjeti u gradu. Gradovi-države posjedovali su i robove u javnom vlasništvu. Ti su robovi imali veću samostalnost od robova u privatnom vlasništvu: živjeli su odvojeno od svojih gospodara i obavljali specijalizirane poslove. U [[Atena (polis)|Ateni]] su se javni robovi osposobljavali za otkrivanje [[Krivotvorenje novca|krivotvorenog novca]], dok su robovi u hramovima služili božanstvima kojima su ti [[Hram|hramovi]] bili posvećeni. [[Skiti|Skitski]] robovi u Ateni obavljali su policijske poslove i okupljali građane radi sudjelovanja u političkim skupovima. [[Sparta]] je imala posebnu kategoriju robova poznatih kao [[heloti]]. Heloti su bili Mesenjani koje je država masovno porobila tijekom [[Mesenski ratovi|mesenskih ratova]] te ih dodijelila obiteljima uz koje su bili trajno vezani. Uzgajali su hranu i obavljali kućanske poslove kako bi se žene mogle posvetiti odgoju snažne djece, a muškarci vojnoj obuci za službu u pješaštvu kao [[Hoplit|hopliti]]. Gospodari su se prema helotima odnosili okrutno, zbog čega su se oni više puta bunili protiv svojih gospodara. Godine 370./369. pr. Kr., nakon što je [[Epaminonda]] oslobodio [[Mesenija|Meseniju]] od spartanske vlasti, helotski je sustav ondje ukinut, a heloti su stekli slobodu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cartledge|first=Paul|title=The Spartans: An Epic History|publisher=Pan Macmillan|year=2002|page=67}}</ref> Međutim, u [[Prefektura Lakonija|Lakoniji]] se taj sustav održao sve do [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] == Obrazovanje == [[File:Plato's_Academy_mosaic_from_Pompeii.jpg|lijevo|mini|Mozaik iz [[Pompeji|Pompeja]] s prikazom [[Platon|Platonove]] [[Akademija|Akademije]]]] Tijekom većeg dijela grčke povijesti obrazovanje je bilo privatno osim u [[Sparta|Sparti]]. U [[Helenizam|helenističkom]] razdoblju neki su [[Grad država|gradovi-države]] osnovali javne škole. Privatne učitelje mogle su si priuštiti samo imućne obitelji. Dječaci su učili čitati i pisati te recitirati književna djela. Učili su i pjevati, svirati jedan [[Glazbala|glazbeni instrument]] te se baviti [[Atletika|atletikom]] radi pripreme za vojnu službu. Obrazovali su se ne toliko radi stjecanja zanimanja koliko radi toga da postanu sposobni građani. Djevojčice su također učile čitati, pisati i računati jednostavne računske operacije kako bi mogle upravljati kućanstvom. Nakon djetinjstva gotovo uopće nisu imale pristup daljnjem obrazovanju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bloomer|first=W. Martin|title=A Companion to Ancient Education|publisher=Willey-Blackwell|year=2016|isbn=978-1-118-99741-3|location=Malden, MA|page=305}}</ref> Dječaci su polazili u školu sa sedam godina, dok su oni koji su živjeli u [[Sparta|Sparti]] odlazili u vojarnu. Postojale su tri vrste poučavanja: ''grammatistes'' za [[Aritmetika|aritmetiku]], ''kitharistes'' za [[Glazba|glazbu]] i [[ples]] te ''paidotribai'' za tjelesni odgoj i [[sport]]. Dječake iz imućnih obitelji koji su pohađali privatnu nastavu pratio je ''paidagogos'', kućni rob odabran za tu zadaću, koji se o njima brinuo tijekom dana. Nastava se održavala u privatnim domovima učitelja i obuhvaćala [[čitanje]], [[pisanje]], [[Matematika|matematiku]], [[pjevanje]] te sviranje [[Lira (instrument)|lire]] i [[Flauta|flaute]]. Kada bi dječaci navršili 12 godina, školovanje je uključivalo i sportske aktivnosti poput [[Hrvanje|hrvanja]], [[Trčanje|trčanja]], [[Bacanje diska|bacanja diska]] i [[Bacanje koplja|koplja]]. U [[Atena (polis)|Ateni]] su neki stariji mladići pohađali [[Akademija|akademije]] na kojima su izučavali naprednije discipline, poput [[Kultura|kulture]], [[Znanost|znanosti]], [[Glazba|glazbe]] i [[Umjetnost|umjetnosti]]. Školovanje je završavalo u dobi od 18 godina, nakon čega je obično slijedila jedna ili dvije godine vojne obuke u vojsci.<ref>Angus Konstam: "Historical Atlas of Ancient Greece", pp.&nbsp;94–95. Thalamus, UK, 2003, {{ISBN|1-904668-16-X}}</ref> Među najpoznatijim atenskim obrazovnim ustanovama bili su [[licej]], odnosno takozvana [[peripatetička škola]] koju je osnovao [[Aristotel|Aristotel iz Stageire]],<ref>{{Citiranje weba|title=Lyceum|url=https://www.britannica.com/topic/Lyceum-Greek-philosophical-school|access-date=21 August 2024|website=Britannica}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Lyceum|url=https://iep.utm.edu/lyceum/|access-date=21 August 2024|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}</ref> te Platonova akademija koju je osnovao [[Platon|Platon iz Atene]].<ref name="Lindberg 2007 70">{{Citiranje knjige|last=Lindberg|first=David C.|url=http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/B/bo5550077.html|title=The Beginnings of Western Science|publisher=University of Chicago Press|year=2007|isbn=978-0-226-48205-7|page=70}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Kampouris|first=Nick|date=26 October 2023|title=Plato's Academy: The World's First University|url=https://greekreporter.com/2023/10/26/plato-academy-athens-first-university-world/|access-date=21 August 2024|website=Greek Reporter}}</ref> Obrazovni sustav imućnih starih Grka poznat je i pod nazivom ''paideia''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Woodruff|first=Paul|url=https://academic.oup.com/book/8502/chapter-abstract/154343006?redirectedFrom=fulltext|title=Nine Education (Paideia)|date=March 2006|isbn=978-0-19-530454-1|pages=191–210|chapter=Education (Paideia)|doi=10.1093/acprof:oso/9780195304541.003.0009|access-date=21 August 2024}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=López|first1=Raquel|date=28 August 2019|title=Did sons and daughters get the same education in ancient Greece?|magazine=National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/education-in-ancient-greece|access-date=21 August 2024}}</ref> == Gospodarstvo == Na vrhuncu gospodarskog razvoja u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] slobodni građani klasične Grčke vjerojatno su činili jedno od najprosperitetnijih društava [[Antika|antičkog svijeta]]. Neki povjesničari gospodarstva smatraju da je grčko gospodarstvo bilo jedno od najrazvijenijih predindustrijskih gospodarstava. Prema procjenama izraženima u količini [[Pšenica|pšenice]] koju se moglo kupiti za dnevnu plaću, nekvalificirani radnik u urbanom području [[Atena (polis)|Atene]] zarađivao je dovoljno za kupnju 7–12 kg pšenice na dan, dok je nekvalificirani poljoprivredni radnik u [[Drevni Egipat|rimskom Egiptu]] mogao kupiti oko 3,75 kg. Atenska je dnevna plaća tako odgovarala dvostrukoj do trostrukoj količini pšenice dostupnoj nekvalificiranom poljoprivrednom radniku u rimskom Egiptu. Ipak, prihodi grčkih poljoprivrednika u prosjeku su također bili niži od prihoda gradskih radnika.<ref>W. Schiedel, "Real slave prices and the relative cost of slave labor in the Greco-Roman world", ''Ancient Society'', vol. 35, 2005, p 12.</ref> Premda su se životni uvjeti [[Robovlasništvo|robova]] znatno razlikovali, ropski je sustav pridonosio održavanju prihoda slobodnih građana. Stoga procjene gospodarskog razvoja koje se temelje na prihodima slobodnih građana ili isključivo na prihodima gradskog stanovništva vjerojatno precjenjuju stvarnu razinu blagostanja čitavog društva, unatoč brojnim dokazima o visokom životnom standardu. == Ratovanje == [[File:Greek-Persian_duel_1.jpg|mini|Grčki [[hoplit]] i perzijski ratnik prikazani u borbi na drevnom [[Kiliks|kiliksu]], [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeće]] [[5. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] Barem tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] rascjepkanost Stare Grčke na brojne suparničke [[Grad država|gradove-države]] povećavala je učestalost sukoba, ali je istodobno ograničavala njihov opseg. Budući da nisu mogli održavati profesionalne vojske, gradovi-države oslanjali su se na vlastite građane. To je neizbježno ograničavalo trajanje vojnih pohoda jer su se građani morali vraćati svojim redovitim zanimanjima, osobito [[Poljoprivrednik|poljoprivrednici]]. Zbog toga su se vojni pohodi često ograničavali na ljetno razdoblje. Kada bi došlo do bitke, ona se obično odvijala kao unaprijed dogovoren sukob većih snaga s ciljem postizanja odlučujuće pobjede. Gubici su bili razmjerno mali u usporedbi s kasnijim bitkama i rijetko su prelazili pet posto pripadnika poražene strane. Među poginulima su se, međutim, često nalazili najugledniji građani i vojskovođe koji su predvodili svoje postrojbe na bojištu. Opseg i razmjeri ratovanja u Staroj Grčkoj znatno su se promijenili tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Borba protiv golemih vojski [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] nadilazila je mogućnosti pojedinačnih gradova-država. Grčka pobjeda na kraju je ostvarena savezima gradova-država čiji se sastav mijenjao tijekom vremena, čime su udruženi resursi i podijeljeni vojni zadatci. Iako su savezi među grčkim [[Polis|gradovima-državama]] postojali i ranije, dotad nisu bili zabilježeni savezi takvih razmjera. Uspon [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]] kao vodećih sila tijekom tih sukoba izravno je doveo do [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]], tijekom kojega su se dodatno razvijali načini ratovanja, [[strategija]] i [[taktika]]. Rat se vodio između saveza gradova kojima su dominirale Atena i Sparta. Veća raspoloživost ljudstva i financijskih sredstava omogućila je vođenje opsežnijih ratnih operacija i primjenu raznovrsnijih oblika ratovanja. Odlučujuće bitke većih snaga tijekom Peloponeskog rata nisu donosile presudnu pobjedu, pa se sve više pribjegavalo strategijama iscrpljivanja, pomorskim bitkama, pomorskim blokadama i [[Opsada|opsadama]]. Te su promjene znatno povećale broj žrtava i poremetile funkcioniranje grčkog društva. Atena je raspolagala jednom od najvećih ratnih flota u Staroj Grčkoj. Imala je više od 200 [[trijera]], od kojih je svaku pokretalo 170 veslača raspoređenih u tri reda sa svake strane broda. Grad je mogao financirati tako veliku flotu koja je zahtijevala više od 34 000 veslača zahvaljujući bogatim rudnicima [[Srebro|srebra]] u kojima su radili [[Robovlasništvo|robovi]]. Prema Josiahu Oberu, grčkim je gradovima-državama tijekom arhajskog i klasičnog razdoblja prijetila približno jedna trećina vjerojatnosti uništenja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ober|first=Josiah|url=https://press.princeton.edu/books/paperback/9780691146249/democracy-and-knowledge|title=Democracy and Knowledge|date=2010|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-14624-9|pages=81–82}}</ref> == Kultura == === Filozofija === [[File:British_Museum_-_Four_Greek_philosophers.jpg|lijevo|mini|Biste četvorice filozofa Stare Grčke u [[British Museum|Britanskom muzeju]]. S lijeva na desno: [[Sokrat]], [[Antisten iz Atene|Antisten]], [[Hrizip]] i [[Epikur]].]] Filozofija Stare Grčke bila je usmjerena ka razumu i istraživanju. U mnogočemu je snažno utjecala na razvoj [[Moderna filozofija|moderne filozofije]], ali i suvremene [[Znanost|znanosti]]. Jasne i neprekinute linije utjecaja vode od filozofa Stare Grčke i [[Helenizam|helenističkog razdoblja]], preko srednjovjekovnih [[Islamska filozofija|muslimanskih filozofa]] i [[Islam|islamskih]] znanstvenika, do europske [[Renesansa|renesanse]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] te sekularnih znanosti modernoga doba. Ni razum ni istraživanje nisu nastali u Staroj Grčkoj. Razlika između grčke težnje za znanjem i sličnih nastojanja starijih civilizacija, poput [[Drevni Egipat|Drevnog Egipta]] i [[Babilonija|Babilonije]], već je dugo predmet proučavanja teoretičara civilizacije. Prvi poznati [[Antička filozofija|grčki filozofi]] bili su [[Predsokratovska filozofija|predsokratovci]], koji su nastojali pružiti prirodna, nemitološka objašnjenja svijeta. Naslijedio ih je [[Sokrat]], jedan od prvih filozofa koji su djelovali u [[Atena (polis)|Ateni]] tijekom njezina zlatnog doba. Njegove su ideje, poznate ponajprije iz posrednih izvora, a ne iz njegovih vlastitih spisa, postavile temelje [[Zapadnjačka filozofija|zapadnjačke filozofije]]. Sokratov učenik [[Platon]], autor djela [[Država]], uspostavio je radikalnu razliku između [[Idealizam|ideja]] i [[Materijalizam|materijalnog svijeta]]. Platonov učenik [[Aristotel]], koji je opsežno pisao o prirodi i [[Etika|etici]], također i danas snažno utječe na zapadnjačku filozofiju. Među istaknutim predstavnicima kasnije helenističke filozofije, koja je također nastala u Grčkoj, bili su [[Antisten iz Atene|Antisten]] ([[cinizam]]), [[Zenon Kitijski|Zenon iz Kitija]] ([[stoicizam]]) i [[Plotin]] ([[Novoplatonizam|neoplatonizam]]). === Književnost i kazalište === [[File:The_great_theater_of_Epidaurus,_designed_by_Polykleitos_the_Younger_in_the_4th_century_BC,_Sanctuary_of_Asklepeios_at_Epidaurus,_Greece_(14015010416).jpg|lijevo|mini|Antičko kazalište u [[Epidaur (Grčka)|Epidauru]], [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeće]] [[4. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] [[File:Hypnos_Thanatos_BM_Vase_D56_full.jpg|mini|Prizor iz [[Ilijada|Ilijade]]: [[Hipno|Hipnos]] i [[Tanatos]] odnose [[Sarpedon|Sarpedonovo]] tijelo s bojišta pod [[Troja|Trojom]]; detalj s atičke [[Lekit|lekitke]] na bijeloj podlozi, oko [[440. pr. Kr.]]]] Najranija [[grčka književnost]] bila je [[poezija]], namijenjena javnom izvođenju, a ne privatnom čitanju.<ref>{{Harvnb|Power|2016}} str. 58.</ref> Najraniji poznati grčki pjesnik bio je [[Homer]], iako je nesumnjivo pripadao već postojećoj tradiciji usmene poezije.<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}} str. 44.</ref> Homerova poezija oblikovala se otprilike u isto vrijeme kada su [[Grci]] razvili [[Grčki alfabet|pismo]], no izvorno se prenosila usmenim putem. Prvi pjesnik za kojega je pouzdano poznato da je svoja djela zapisivao bio je [[Arhiloh]], lirski pjesnik iz sredine [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}} str. 45.</ref> Tragedija se razvila potkraj arhajskog razdoblja, preuzimajući elemente iz različitih već postojećih pjesničkih vrsta kasnoga arhajskog razdoblja.<ref>{{Harvnb|Power|2016}} str. 60.</ref> [[Komedija]] se počela razvijati početkom klasičnog razdoblja. Najraniji poznati datum povezan s tom kazališnom vrstom jest [[486. pr. Kr.]], kada je natjecanje u komediji postalo službenim dijelom atenskih [[Velike Dionizije|Velikih Dionizija]]. Najstarija sačuvana antička komedija [[Aristofan|Aristofanova]] ''[[Aharňani]]'' prvi je put izvedena [[425. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Handley|1985}} str. 355.</ref> Poput poezije, i grčka [[proza]] nastala je u arhajskom razdoblju. Najraniji autori grčkih filozofskih, povijesnih i medicinskih tekstova djelovali su već u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]]<ref name="mcglew79">{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 79.</ref> Proza se najprije pojavila kao oblik pisanja kojim su se služili predsokratovski filozofi [[Anaksimandar]] i [[Anaksimen]], premda se smatra da je prozom pisao i [[Tales|Tales iz Mileta]], kojega se drži prvim grčkim filozofom, no nije ostavio nikakve spise.<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza je kao književna vrsta dosegnula zrelost u klasičnom razdoblju,<ref name="mcglew792">{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 79.</ref> tijekom kojega su se razvile glavne grčke prozne vrste: [[filozofija]], [[historiografija]], [[Grčka retorika|retorika]] i [[dijalog]].<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 84.</ref> Tijekom helenističkog razdoblja kulturno središte grčkoga svijeta premjestilo se iz [[Atena (polis)|Atene]], koja je tu ulogu imala u klasičnom razdoblju, u [[Aleksandrija|Aleksandriju]]. Istodobno su i drugi helenistički vladari, poput pripadnika dinastija [[Antigonidi|Antigonida]] i [[Atalidska dinastija|Atalida]], bili pokrovitelji znanosti i književnosti, pretvorivši [[Pela (Grčka)|Pelu]] odnosno [[Pergam]] u važna kulturna središta.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 93.</ref> Zahvaljujući kulturnom pokroviteljstvu helenističkih vladara, a osobito [[Muzej u Aleksandriji|Muzeju u Aleksandriji]], sačuvan je velik dio antičke grčke književnosti.<ref name="bulloch542">{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 542. - 543.</ref> [[Aleksandrijska knjižnica]], koja je bila dio Muzeja, imala je dotad nezamisliv cilj prikupiti primjerke svih poznatih djela napisanih na grčkom jeziku. Gotovo sva sačuvana neznanstvena književnost helenističkog razdoblja pripada poeziji.<ref name="bulloch5422">{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 542.</ref> Helenistička poezija bila je izrazito intelektualna,<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 543.</ref> povezivala je različite književne vrste i tradicije te izbjegavala linearno pripovijedanje.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 99.</ref> U helenističkom se razdoblju promijenio i način konzumacije književnosti: dok se u arhajskom i klasičnom razdoblju književnost uglavnom doživljavala putem javnih izvedbi, u helenističkom se razdoblju sve češće čitala u privatnosti.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 98.</ref> Istodobno su helenistički pjesnici počeli stvarati djela namijenjena privatnoj, a ne javnoj publici.<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 543.</ref> Nakon [[August|Oktavijanove]] pobjede kod [[Akcij|Akcija]] [[31. pr. Kr.]] [[Rimsko Carstvo|Rim]] je počeo postajati važno središte [[Grčka književnost|grčke književnosti]]. U njega su dolazili istaknuti grčki autori, poput [[Strabon|Strabona]] i [[Dionizija iz Halikarnasa]].<ref>{{Harvnb|Bowersock|1985}} str. 642. - 643.</ref> Razdoblje najvećih inovacija u grčkoj književnosti pod rimskom vlašću bio je takozvani „dugi 2. vijek”, od približno 80. do oko 230. godine.<ref name="konig113">{{Harvnb|König|2016}} str. 113.</ref> Posebno su se istaknuli razvoj [[Roman|romana]] i obnova značenja govorništva kao javne izvedbe.<ref name="konig1132">{{Harvnb|König|2016}} str. 113.</ref> === Glazba i ples === U društvu Stare Grčke glazba je bila sveprisutna i smatrala se temeljnom sastavnicom civilizacije.{{Sfn|West|1994|pp=1, 13}} Imala je važnu ulogu u javnim vjerskim obredima,{{Sfn|West|1994|p=14}} privatnim svečanostima poput vjenčanja i pogreba{{Sfn|West|1994|p=21}} te zabavi u kućanstvu.{{Sfn|West|1994|p=24}} Muškarci su pjevali i svirali tijekom [[Simpozij|simpozija]],{{Sfn|West|1994|p=25}} a i muškarci i žene pjevali su tijekom rada. Dječje igre uključivale su pjesmu i ples.{{Sfn|West|1994|pp=27–28}} Glazba Stare Grčke bila je pretežno vokalna: izvodio ju je solist ili zbor, najčešće uz instrumentalnu pratnju.{{Sfn|West|1994|p=39}} Čisto instrumentalna glazba bila je rjeđa. [[Grci]] su se služili žičanim instrumentima, uključujući [[Lira (instrument)|lire]], [[Harfa|harfe]] i [[Lutnja|lutnje]],{{Sfn|West|1994|p=48}} kao i [[Puhačka glazbala|puhačkim instrumentima]], među kojima je najvažniji bio [[aulos]], instrument s dvostrukom cijevi i jezičcima.{{Sfn|West|1994|p=81}} Udaraljke su imale razmjerno sporednu ulogu u odnosu na žičane i puhačke instrumente te su se upotrebljavale u određenim vjerskim kultovima.{{Sfn|West|1994|p=122}} === Znanost i tehnologija === [[File:0142_-_Archaeological_Museum,_Athens_-_Antikythera_mechanism_-_Photo_by_Giovanni_Dall'Orto,_Nov_11_2009.jpg|lijevo|mini|[[Mehanizam iz Antikitere|Mehanizam s Antikitere bio]] je [[analogno računalo]] izrađeno između 150. i 100. pr. Kr. namijenjeno izračunavanju položaja nebeskih tijela.]] MatematikaStare Grčke pridonijela je brojnim važnim razvojnim pomacima, uključujući oblikovanje temeljnih pravila [[Geometrija|geometrije]], uvođenje formalnog [[Matematički dokaz|matematičkog dokaza]] te otkrića u [[Teorija brojeva|teoriji brojeva]], [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]] i [[Primijenjena matematika|primijenjenoj matematici]]. Grčki matematičari približili su se i uspostavljanju [[Integral|integralnog računa]]. Otkrića nekoliko grčkih matematičara, među kojima su [[Pitagora]], [[Euklid]] i [[Arhimed]] i danas se primjenjuju u nastavi matematike. Grci su razvili [[Astronomija|astronomiju]], koju su smatrali granom matematike, do vrlo visoke razine. Prve geometrijske trodimenzionalne modele kojima se nastojalo objasniti prividno gibanje planeta u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] razvili su [[Eudoks iz Knida]] i [[Kalip iz Kizika]]. Njihov mlađi suvremenik [[Heraklid Pontski]] iznio je pretpostavku da se [[Zemlja]] okreće oko vlastite osi. U [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]] [[Aristarh sa Samosa]] prvi je predložio [[heliocentrični sustav]]. [[Arhimed]] je u svojem djelu ''Pješčani račun'' ponovno iznio Aristarhovu pretpostavku da „zvijezde stajaćice i Sunce ostaju nepomični, dok se Zemlja okreće oko Sunca po kružnici”. Inače su sačuvani samo fragmentarni opisi Aristarhove zamisli.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;55–56</ref> [[Eratosten]] je na temelju kutova sjena izmjerenih na međusobno udaljenim mjestima s velikom točnošću procijenio [[opseg]] Zemlje.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;45–47</ref> U [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću pr. Kr.]] [[Hiparh|Hiparh iz Nikeje]] ostvario je niz važnih doprinosa astronomiji, među kojima su prvo mjerenje [[Precesija|precesije ravnodnevnica]] i sastavljanje prvoga [[Zvjezdani katalog|zvjezdanog kataloga]], u kojem je predložio sustav prividnih zvjezdanih veličina koji se u osnovi primjenjuje i danas. [[Mehanizam iz Antikitere]] jest uređaj za izračunavanje gibanja planeta, a potječe iz približno [[80. pr. Kr.]] i smatra se najranijim pretečom astronomskih računala.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Freeth|first=T.|last2=Bitsakis|first2=Y.|last3=Moussas|first3=X.|display-authors=etal|year=2006|title=Decoding the ancient Greek astronomical calculator known as the Antikythera Mechanism|journal=Nature|volume=444|issue=7119|pages=587–591|bibcode=2006Natur.444..587F|doi=10.1038/nature05357|pmid=17136087}}</ref> Pronađen je u olupini antičkog broda u blizini grčkog otoka [[Antikitera|Antikitere]], između [[Kitera|Kitere]] i [[Kreta|Krete]]. Postao je poznat po primjeni diferencijalnog zupčanog prijenosa, za koji se prije njegova otkrića vjerovalo da je izumljen tek u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], kao i po minijaturizaciji i složenosti svojih dijelova, usporedivima s onima na satu iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Izvorni mehanizam izložen je u zbirci bronce [[Nacionalni arheološki muzej u Ateni|Nacionalnoga arheološkog muzeja u Ateni]] uz njegovu repliku. Stari Grci ostvarili su i važna otkrića u medicini. [[Hipokrat]] je bio liječnik klasičnog razdoblja i smatra se jednom od najistaknutijih osoba u povijesti medicine. Naziva ga se „ocem medicine” zbog njegova trajnog doprinosa toj disciplini i uloge u osnivanju hipokratske medicinske škole.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Grammaticos|first=P. C.|last2=Diamantis|first2=A.|year=2008|title=Useful known and unknown views of the father of modern medicine, Hippocrates and his teacher Democritus|journal=Hellenic Journal of Nuclear Medicine|volume=11|issue=1|pages=2–4|pmid=18392218}}</ref><ref>[https://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Hippocrates], Microsoft Encarta Online Encyclopedia 2006. Microsoft Corporation. [https://web.archive.org/web/20091029181928/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Archived] 31 October 2009.</ref> Ta je intelektualna škola revolucionirala medicinu u Staroj Grčkoj uspostavivši je kao zasebnu disciplinu, različitu od drugih područja s kojima je tradicionalno bila povezana, osobito [[Teurgija|teurgije]] i [[Filozofija|filozofije]]. Time je medicina postala samostalna profesija.<ref name="garrison9293">{{Citiranje knjige|last=Garrison|first=Fielding H.|title=History of Medicine|publisher=W. B. Saunders|year=1966|location=Philadelphia|pages=92–93}}</ref><ref name="nuland5">{{Citiranje knjige|last=Nuland|first=Sherwin B.|url=https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5|title=Doctors|publisher=Knopf|year=1988|isbn=978-0-394-55130-2|page=[https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5 5]}}</ref> === Umjetnost i arhitektura === [[File:Sicily_Selinunte_Temple_E_(Hera).JPG|mini|Hram [[Hera|Here]] u Selinuntu na [[Sicilija|Siciliji]].]] [[Starogrčka umjetnost|Umjetnost Stare Grčke]] izvršila je golem utjecaj na kulturu mnogih zemalja od antičkog doba do danas, osobito u područjima [[Kiparstvo|kiparstva]] i [[Arhitektura|arhitekture]]. Na Zapadu se [[umjetnost Rimskog Carstva]] uvelike temeljila na grčkim uzorima. Na Istoku su osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] potaknula višestoljetnu razmjenu između grčke, srednjoazijske i indijske kulture, što je dovelo do razvoja [[Grčko-budistička umjetnost|grčko-budističke umjetnosti]], čiji su se utjecaji proširili sve do [[Japan|Japana]]. Nakon [[Renesansa|renesanse]] u Europi, humanistička estetika i visoki tehnički standardi grčke umjetnosti nadahnjivali su naraštaje europskih umjetnika. Klasična tradicija proizašla iz grčke umjetnosti dominirala je umjetnošću zapadnoga svijeta sve do duboko u [[19. stoljeće|19. stoljeće.]] === Religija === [[File:Θερμαικος_με_θεα_τον_Ολυμπο!.jpg|mini|Planina [[Olimp]], prebivalište dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].]] [[Religija u Staroj Grčkoj|Religija]] je bila središnji dio života u Staroj Grčkoj.{{Sfn|Ogden|2007|p=1}} Iako su [[Grci]] iz različitih gradova i plemena štovali slična božanstva, vjerski obredi nisu bili jednaki, a predodžbe o bogovima razlikovale su se od mjesta do mjesta. Grci su bili [[Politeizam|mnogobošci]] i štovali su brojna božanstva, no već se u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] počeo oblikovati panteon dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].{{Sfn|Dowden|2007|p=41}} Na grčku religiju utjecali su običaji susjednih naroda [[Bliski istok|Bliskog istoka]] još od arhajskog razdoblja, a u [[Helenizam|helenističkom razdoblju]] taj je utjecaj postao obostran. Najvažniji vjerski obred u Staroj Grčkoj bilo je [[žrtvovanje]] životinja, najčešće ovaca i koza. Žrtvovanje je bilo popraćeno javnom molitvom, a [[Molitva|molitve]] i [[Himna|himne]] same su po sebi činile važan dio vjerskog života starih Grka. == Nasljeđe == Civilizacija Stare Grčke imala je golem utjecaj na jezik, politiku, obrazovne sustave, filozofiju, znanost i umjetnost. Postala je vodećom kulturnom tradicijom (''Leitkultur'') [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], potisnuvši pritom izvorne italske tradicije. Kako je napisao [[Horacije]]:<blockquote>''Graecia capta ferum victorem cepit et artis / intulit agresti Latio'' (Poslanice, 2.1.156 i dalje) Osvojena Grčka osvojila je svojega neotesanog osvajača i uvela umjetnost u ruralni Lacij.</blockquote>Posredstvom Rimskog Carstva grčka je kultura postala temeljem [[Zapadna kultura|zapadne kulture]]. [[Bizant|Bizantsko Carstvo]] izravno je naslijedilo klasičnu grčku i [[Helenizam|helenističku kulturu]], bez posredovanja latinske kulture. Očuvanje znanja klasične Grčke u srednjovjekovnoj bizantskoj tradiciji snažno je utjecalo i na [[Slaveni|Slavene]], a poslije i na [[islamsko zlatno doba]] te zapadnoeuropsku [[Renesansa|renesansu]]. Do obnove zanimanja za znanje klasične Grčke u modernom dobu došlo je u sklopu pokreta [[Neoklasicizam|neoklasicizma]], koji se razvio u [[Europa|Europi]] i [[Amerika|Amerikama]] tijekom [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} == Srodne teme == *[[Povijest grčkog jezika]] *[[Grčka filozofija]] *[[Umjetnost stare Grčke]] *[[Grčko kazalište]] *[[Olimpijske igre]] *[[Arhitektura stare Grčke]] *[[Eleuzinski misteriji]] *[[Atena (polis)]] *[[Popis starih Grka]] *[[Popis gradova stare Grčke]] *[[Starogrčka književnost]] *[[Antički Rim]] *[[Žene u staroj Grčkoj]] ==Vanjske poveznice== *[http://crohis.com/sputzger1/sjevgrc.htm Karta sjeverne Grčke u antičko doba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927013102/http://crohis.com/sputzger1/sjevgrc.htm |date=27. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/juzgrc.htm Karta južne Grčke u antičko doba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071017100905/http://crohis.com/sputzger1/juzgrc.htm |date=17. listopada 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/mazija.htm Karta Male Azije u antičko doba, Karta Grčke pred Peloponeski rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927013136/http://crohis.com/sputzger1/mazija.htm |date=27. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/stsvijet-zap.htm Karta podjele antičkih Grka na plemena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090521/http://crohis.com/sputzger1/stsvijet-zap.htm |date=29. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/alvel.htm Karta države Aleksandra Velikog i država njegovih nasljednika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090606/http://crohis.com/sputzger1/alvel.htm |date=29. rujna 2007. }} *[http://www.crohis.com/sknjige/duruy-grcka.htm VICTOR DURUY, Poviest Grčka, Zagreb 1881.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090319001137/http://www.crohis.com/sknjige/duruy-grcka.htm |date=19. ožujka 2009. }} {{starovjekovne države i civilizacije}} [[Kategorija:Stara Grčka| ]] [[Kategorija:Antička povijest|Grčka]] [[Kategorija:Povijest Grčke]] jn2qxoxq42e9x671ysijwa7b9bytvbd 7616206 7616204 2026-10-10T19:29:53Z Dean72 77466 7616206 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|siječanj 2006.}} [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|[[Partenon]], hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.]] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.– 9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajnu spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]]. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 15.</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 65.</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 103.</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 69. - 70.</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 73. - 74.</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 108.</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnog stanovništva i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 109. - 110.</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 96.</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 270.</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}} str. 356.</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 271.</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 126. - 127.</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128.</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]] porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]] nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128. - 129.</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Istodobno je [[Kartaga|kartažanska]] vojska napala grčku [[Sicilija|Siciliju]]. Godine [[480. pr. Kr.]] odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica predvođena s tristo Spartanaca nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131. - 133.</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 134. - 136.</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 138.</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 140.</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 141.</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 142.</ref> Tijekom 450-ih pr. Kr. Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 149.</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 162.</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je ispregovarao [[Nikijin mir|mirovni sporazum]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 163.</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 191. - 199.</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 200</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 177.</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 202. - 203.</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 189.</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 219.</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221., 226.</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224.</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224. - 225.</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 225. - 226.</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013.}} str. 226</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221.</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 243. - 245.</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 245. - 247.</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 248.</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 250.</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20070305112612/http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |title=Population of the Greek city-states |archive-date=5 March 2007}}</ref> To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].<ref name=BoardmanHammond-xiii>{{harvnb|Boardman|Hammond|1982|p=xiii}}</ref> Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.<ref>{{harvnb|Antonaccio|2007|p=203}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Društvena struktura == Samo su slobodni muškarci rođeni kao pripadnici domicilnog stanovništva koji su posjedovali zemlju mogli biti građani s pravom na punu zakonsku zaštitu u [[Grad država|gradu-državi]]. U većini gradova-država, za razliku od prilika u [[Antički Rim|Starom Rimu]], društveni ugled nije donosio posebna prava. Ponekad su pojedine obitelji nadzirale javne vjerske službe, ali im to obično nije davalo dodatnu političku moć. U [[Atena (polis)|Ateni]] je stanovništvo bilo podijeljeno u četiri društvena sloja na temelju imovinskog stanja. Pojedinci su mogli prijeći u viši sloj ako bi stekli veće bogatstvo. U [[Sparta|Sparti]] su se svi muški građani nazivali ''homoioi'', što znači „jednaki” ili „sebi ravni”. Međutim, spartanski kraljevi, koji su zajednički obnašali vojne i vjerske dužnosti poglavara grada-države, potjecali su samo iz dviju obitelji.<ref>{{Citiranje knjige|last=Powell|first=Anton|url=https://books.google.com/books?id=QqA6DwAAQBAJ|title=A Companion to Sparta|date=2017|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-119-07237-9|page=187|access-date=4 July 2022}}</ref> Čini se da su [[Žene u staroj Grčkoj|žene u]] [[Žene u staroj Grčkoj|Staroj Grčkoj]] prvenstveno obavljale kućanske poslove, vodile kućanstvo te rađale i odgajale djecu. === Ropstvo === [[File:Grabstein_einer_Frau_mit_Dienerin.jpg|mini|Nadgrobni spomenik žene s robinjom koja je čuvala dijete, oko 100. pr. Kr.]] [[Robovlasništvo|Robovi]] nisu imali političku moć ni društveni status. Uz dopuštenje gospodara i ovisno o njegovoj dobroj volji, mogli su zasnovati obitelj i posjedovati imovinu, ali nisu imali politička prava. Do [[600. pr. Kr.]] u Grčkoj se proširilo ropstvo u kojem se ljudi smatraju vlasništvom. U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] robovi su u nekim [[Grad država|gradovima-državama]] činili trećinu ukupnog stanovništva. U klasičnoj [[Atena (polis)|Ateni]] robovi su činili između 40 i 80 % stanovništva. Robovi izvan [[Sparta|Sparte]] gotovo se nikada nisu pobunili jer su potjecali iz brojnih naroda i bili previše teritorijalno raspršeni da bi se mogli organizirati. Međutim, za razliku od kasnije zapadne kulture, stari Grci nisu razmišljali u kategorijama [[Rasa|rase]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Painter|first=Nell|url=https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5|title=The History of White People|date=2010|publisher=W. W. Norton|isbn=978-0-393-04934-3|location=New York|page=[https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5 5]}}</ref> Većina obitelji posjedovala je robove koji su obavljali kućanske poslove i radili kao nadničari, a čak su i siromašne obitelji mogle imati nekoliko robova. Vlasnicima je bilo zabranjeno tući ili ubijati robove. Kako bi ih potaknuli na marljiv rad, gospodari su im često obećavali da će ih u budućnosti osloboditi. Za razliku od [[Antički Rim|Rima]], oslobođenici nisu stjecali građanska prava. Umjesto toga uključivali su se u stanovništvo [[Meteci|meteka]], odnosno stranaca iz drugih zemalja ili gradova-država kojima je službeno bilo dopušteno živjeti u gradu. Gradovi-države posjedovali su i robove u javnom vlasništvu. Ti su robovi imali veću samostalnost od robova u privatnom vlasništvu: živjeli su odvojeno od svojih gospodara i obavljali specijalizirane poslove. U [[Atena (polis)|Ateni]] su se javni robovi osposobljavali za otkrivanje [[Krivotvorenje novca|krivotvorenog novca]], dok su robovi u hramovima služili božanstvima kojima su ti [[Hram|hramovi]] bili posvećeni. [[Skiti|Skitski]] robovi u Ateni obavljali su policijske poslove i okupljali građane radi sudjelovanja u političkim skupovima. [[Sparta]] je imala posebnu kategoriju robova poznatih kao [[heloti]]. Heloti su bili Mesenjani koje je država masovno porobila tijekom [[Mesenski ratovi|mesenskih ratova]] te ih dodijelila obiteljima uz koje su bili trajno vezani. Uzgajali su hranu i obavljali kućanske poslove kako bi se žene mogle posvetiti odgoju snažne djece, a muškarci vojnoj obuci za službu u pješaštvu kao [[Hoplit|hopliti]]. Gospodari su se prema helotima odnosili okrutno, zbog čega su se oni više puta bunili protiv svojih gospodara. Godine 370./369. pr. Kr., nakon što je [[Epaminonda]] oslobodio [[Mesenija|Meseniju]] od spartanske vlasti, helotski je sustav ondje ukinut, a heloti su stekli slobodu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cartledge|first=Paul|title=The Spartans: An Epic History|publisher=Pan Macmillan|year=2002|page=67}}</ref> Međutim, u [[Prefektura Lakonija|Lakoniji]] se taj sustav održao sve do [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] == Obrazovanje == [[File:Plato's_Academy_mosaic_from_Pompeii.jpg|lijevo|mini|Mozaik iz [[Pompeji|Pompeja]] s prikazom [[Platon|Platonove]] [[Akademija|Akademije]]]] Tijekom većeg dijela grčke povijesti obrazovanje je bilo privatno osim u [[Sparta|Sparti]]. U [[Helenizam|helenističkom]] razdoblju neki su [[Grad država|gradovi-države]] osnovali javne škole. Privatne učitelje mogle su si priuštiti samo imućne obitelji. Dječaci su učili čitati i pisati te recitirati književna djela. Učili su i pjevati, svirati jedan [[Glazbala|glazbeni instrument]] te se baviti [[Atletika|atletikom]] radi pripreme za vojnu službu. Obrazovali su se ne toliko radi stjecanja zanimanja koliko radi toga da postanu sposobni građani. Djevojčice su također učile čitati, pisati i računati jednostavne računske operacije kako bi mogle upravljati kućanstvom. Nakon djetinjstva gotovo uopće nisu imale pristup daljnjem obrazovanju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bloomer|first=W. Martin|title=A Companion to Ancient Education|publisher=Willey-Blackwell|year=2016|isbn=978-1-118-99741-3|location=Malden, MA|page=305}}</ref> Dječaci su polazili u školu sa sedam godina, dok su oni koji su živjeli u [[Sparta|Sparti]] odlazili u vojarnu. Postojale su tri vrste poučavanja: ''grammatistes'' za [[Aritmetika|aritmetiku]], ''kitharistes'' za [[Glazba|glazbu]] i [[ples]] te ''paidotribai'' za tjelesni odgoj i [[sport]]. Dječake iz imućnih obitelji koji su pohađali privatnu nastavu pratio je ''paidagogos'', kućni rob odabran za tu zadaću, koji se o njima brinuo tijekom dana. Nastava se održavala u privatnim domovima učitelja i obuhvaćala [[čitanje]], [[pisanje]], [[Matematika|matematiku]], [[pjevanje]] te sviranje [[Lira (instrument)|lire]] i [[Flauta|flaute]]. Kada bi dječaci navršili 12 godina, školovanje je uključivalo i sportske aktivnosti poput [[Hrvanje|hrvanja]], [[Trčanje|trčanja]], [[Bacanje diska|bacanja diska]] i [[Bacanje koplja|koplja]]. U [[Atena (polis)|Ateni]] su neki stariji mladići pohađali [[Akademija|akademije]] na kojima su izučavali naprednije discipline, poput [[Kultura|kulture]], [[Znanost|znanosti]], [[Glazba|glazbe]] i [[Umjetnost|umjetnosti]]. Školovanje je završavalo u dobi od 18 godina, nakon čega je obično slijedila jedna ili dvije godine vojne obuke u vojsci.<ref>Angus Konstam: "Historical Atlas of Ancient Greece", pp.&nbsp;94–95. Thalamus, UK, 2003, {{ISBN|1-904668-16-X}}</ref> Među najpoznatijim atenskim obrazovnim ustanovama bili su [[licej]], odnosno takozvana [[peripatetička škola]] koju je osnovao [[Aristotel|Aristotel iz Stageire]],<ref>{{Citiranje weba|title=Lyceum|url=https://www.britannica.com/topic/Lyceum-Greek-philosophical-school|access-date=21 August 2024|website=Britannica}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Lyceum|url=https://iep.utm.edu/lyceum/|access-date=21 August 2024|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}</ref> te Platonova akademija koju je osnovao [[Platon|Platon iz Atene]].<ref name="Lindberg 2007 70">{{Citiranje knjige|last=Lindberg|first=David C.|url=http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/B/bo5550077.html|title=The Beginnings of Western Science|publisher=University of Chicago Press|year=2007|isbn=978-0-226-48205-7|page=70}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Kampouris|first=Nick|date=26 October 2023|title=Plato's Academy: The World's First University|url=https://greekreporter.com/2023/10/26/plato-academy-athens-first-university-world/|access-date=21 August 2024|website=Greek Reporter}}</ref> Obrazovni sustav imućnih starih Grka poznat je i pod nazivom ''paideia''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Woodruff|first=Paul|url=https://academic.oup.com/book/8502/chapter-abstract/154343006?redirectedFrom=fulltext|title=Nine Education (Paideia)|date=March 2006|isbn=978-0-19-530454-1|pages=191–210|chapter=Education (Paideia)|doi=10.1093/acprof:oso/9780195304541.003.0009|access-date=21 August 2024}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=López|first1=Raquel|date=28 August 2019|title=Did sons and daughters get the same education in ancient Greece?|magazine=National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/education-in-ancient-greece|access-date=21 August 2024}}</ref> == Gospodarstvo == Na vrhuncu gospodarskog razvoja u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] slobodni građani klasične Grčke vjerojatno su činili jedno od najprosperitetnijih društava [[Antika|antičkog svijeta]]. Neki povjesničari gospodarstva smatraju da je grčko gospodarstvo bilo jedno od najrazvijenijih predindustrijskih gospodarstava. Prema procjenama izraženima u količini [[Pšenica|pšenice]] koju se moglo kupiti za dnevnu plaću, nekvalificirani radnik u urbanom području [[Atena (polis)|Atene]] zarađivao je dovoljno za kupnju 7–12 kg pšenice na dan, dok je nekvalificirani poljoprivredni radnik u [[Drevni Egipat|rimskom Egiptu]] mogao kupiti oko 3,75 kg. Atenska je dnevna plaća tako odgovarala dvostrukoj do trostrukoj količini pšenice dostupnoj nekvalificiranom poljoprivrednom radniku u rimskom Egiptu. Ipak, prihodi grčkih poljoprivrednika u prosjeku su također bili niži od prihoda gradskih radnika.<ref>W. Schiedel, "Real slave prices and the relative cost of slave labor in the Greco-Roman world", ''Ancient Society'', vol. 35, 2005, p 12.</ref> Premda su se životni uvjeti [[Robovlasništvo|robova]] znatno razlikovali, ropski je sustav pridonosio održavanju prihoda slobodnih građana. Stoga procjene gospodarskog razvoja koje se temelje na prihodima slobodnih građana ili isključivo na prihodima gradskog stanovništva vjerojatno precjenjuju stvarnu razinu blagostanja čitavog društva, unatoč brojnim dokazima o visokom životnom standardu. == Ratovanje == [[File:Greek-Persian_duel_1.jpg|mini|Grčki [[hoplit]] i perzijski ratnik prikazani u borbi na drevnom [[Kiliks|kiliksu]], [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeće]] [[5. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] Barem tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] rascjepkanost Stare Grčke na brojne suparničke [[Grad država|gradove-države]] povećavala je učestalost sukoba, ali je istodobno ograničavala njihov opseg. Budući da nisu mogli održavati profesionalne vojske, gradovi-države oslanjali su se na vlastite građane. To je neizbježno ograničavalo trajanje vojnih pohoda jer su se građani morali vraćati svojim redovitim zanimanjima, osobito [[Poljoprivrednik|poljoprivrednici]]. Zbog toga su se vojni pohodi često ograničavali na ljetno razdoblje. Kada bi došlo do bitke, ona se obično odvijala kao unaprijed dogovoren sukob većih snaga s ciljem postizanja odlučujuće pobjede. Gubici su bili razmjerno mali u usporedbi s kasnijim bitkama i rijetko su prelazili pet posto pripadnika poražene strane. Među poginulima su se, međutim, često nalazili najugledniji građani i vojskovođe koji su predvodili svoje postrojbe na bojištu. Opseg i razmjeri ratovanja u Staroj Grčkoj znatno su se promijenili tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Borba protiv golemih vojski [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] nadilazila je mogućnosti pojedinačnih gradova-država. Grčka pobjeda na kraju je ostvarena savezima gradova-država čiji se sastav mijenjao tijekom vremena, čime su udruženi resursi i podijeljeni vojni zadatci. Iako su savezi među grčkim [[Polis|gradovima-državama]] postojali i ranije, dotad nisu bili zabilježeni savezi takvih razmjera. Uspon [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]] kao vodećih sila tijekom tih sukoba izravno je doveo do [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]], tijekom kojega su se dodatno razvijali načini ratovanja, [[strategija]] i [[taktika]]. Rat se vodio između saveza gradova kojima su dominirale Atena i Sparta. Veća raspoloživost ljudstva i financijskih sredstava omogućila je vođenje opsežnijih ratnih operacija i primjenu raznovrsnijih oblika ratovanja. Odlučujuće bitke većih snaga tijekom Peloponeskog rata nisu donosile presudnu pobjedu, pa se sve više pribjegavalo strategijama iscrpljivanja, pomorskim bitkama, pomorskim blokadama i [[Opsada|opsadama]]. Te su promjene znatno povećale broj žrtava i poremetile funkcioniranje grčkog društva. Atena je raspolagala jednom od najvećih ratnih flota u Staroj Grčkoj. Imala je više od 200 [[trijera]], od kojih je svaku pokretalo 170 veslača raspoređenih u tri reda sa svake strane broda. Grad je mogao financirati tako veliku flotu koja je zahtijevala više od 34 000 veslača zahvaljujući bogatim rudnicima [[Srebro|srebra]] u kojima su radili [[Robovlasništvo|robovi]]. Prema Josiahu Oberu, grčkim je gradovima-državama tijekom arhajskog i klasičnog razdoblja prijetila približno jedna trećina vjerojatnosti uništenja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ober|first=Josiah|url=https://press.princeton.edu/books/paperback/9780691146249/democracy-and-knowledge|title=Democracy and Knowledge|date=2010|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-14624-9|pages=81–82}}</ref> == Kultura == === Filozofija === [[File:British_Museum_-_Four_Greek_philosophers.jpg|lijevo|mini|Biste četvorice filozofa Stare Grčke u [[British Museum|Britanskom muzeju]]. S lijeva na desno: [[Sokrat]], [[Antisten iz Atene|Antisten]], [[Hrizip]] i [[Epikur]].]] Filozofija Stare Grčke bila je usmjerena ka razumu i istraživanju. U mnogočemu je snažno utjecala na razvoj [[Moderna filozofija|moderne filozofije]], ali i suvremene [[Znanost|znanosti]]. Jasne i neprekinute linije utjecaja vode od filozofa Stare Grčke i [[Helenizam|helenističkog razdoblja]], preko srednjovjekovnih [[Islamska filozofija|muslimanskih filozofa]] i [[Islam|islamskih]] znanstvenika, do europske [[Renesansa|renesanse]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] te sekularnih znanosti modernoga doba. Ni razum ni istraživanje nisu nastali u Staroj Grčkoj. Razlika između grčke težnje za znanjem i sličnih nastojanja starijih civilizacija, poput [[Drevni Egipat|Drevnog Egipta]] i [[Babilonija|Babilonije]], već je dugo predmet proučavanja teoretičara civilizacije. Prvi poznati [[Antička filozofija|grčki filozofi]] bili su [[Predsokratovska filozofija|predsokratovci]], koji su nastojali pružiti prirodna, nemitološka objašnjenja svijeta. Naslijedio ih je [[Sokrat]], jedan od prvih filozofa koji su djelovali u [[Atena (polis)|Ateni]] tijekom njezina zlatnog doba. Njegove su ideje, poznate ponajprije iz posrednih izvora, a ne iz njegovih vlastitih spisa, postavile temelje [[Zapadnjačka filozofija|zapadnjačke filozofije]]. Sokratov učenik [[Platon]], autor djela [[Država]], uspostavio je radikalnu razliku između [[Idealizam|ideja]] i [[Materijalizam|materijalnog svijeta]]. Platonov učenik [[Aristotel]], koji je opsežno pisao o prirodi i [[Etika|etici]], također i danas snažno utječe na zapadnjačku filozofiju. Među istaknutim predstavnicima kasnije helenističke filozofije, koja je također nastala u Grčkoj, bili su [[Antisten iz Atene|Antisten]] ([[cinizam]]), [[Zenon Kitijski|Zenon iz Kitija]] ([[stoicizam]]) i [[Plotin]] ([[Novoplatonizam|neoplatonizam]]). === Književnost i kazalište === [[File:The_great_theater_of_Epidaurus,_designed_by_Polykleitos_the_Younger_in_the_4th_century_BC,_Sanctuary_of_Asklepeios_at_Epidaurus,_Greece_(14015010416).jpg|lijevo|mini|Antičko kazalište u [[Epidaur (Grčka)|Epidauru]], [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeće]] [[4. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] [[File:Hypnos_Thanatos_BM_Vase_D56_full.jpg|mini|Prizor iz [[Ilijada|Ilijade]]: [[Hipno|Hipnos]] i [[Tanatos]] odnose [[Sarpedon|Sarpedonovo]] tijelo s bojišta pod [[Troja|Trojom]]; detalj s atičke [[Lekit|lekitke]] na bijeloj podlozi, oko [[440. pr. Kr.]]]] Najranija [[grčka književnost]] bila je [[poezija]], namijenjena javnom izvođenju, a ne privatnom čitanju.<ref>{{Harvnb|Power|2016}} str. 58.</ref> Najraniji poznati grčki pjesnik bio je [[Homer]], iako je nesumnjivo pripadao već postojećoj tradiciji usmene poezije.<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}} str. 44.</ref> Homerova poezija oblikovala se otprilike u isto vrijeme kada su [[Grci]] razvili [[Grčki alfabet|pismo]], no izvorno se prenosila usmenim putem. Prvi pjesnik za kojega je pouzdano poznato da je svoja djela zapisivao bio je [[Arhiloh]], lirski pjesnik iz sredine [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}} str. 45.</ref> Tragedija se razvila potkraj arhajskog razdoblja, preuzimajući elemente iz različitih već postojećih pjesničkih vrsta kasnoga arhajskog razdoblja.<ref>{{Harvnb|Power|2016}} str. 60.</ref> [[Komedija]] se počela razvijati početkom klasičnog razdoblja. Najraniji poznati datum povezan s tom kazališnom vrstom jest [[486. pr. Kr.]], kada je natjecanje u komediji postalo službenim dijelom atenskih [[Velike Dionizije|Velikih Dionizija]]. Najstarija sačuvana antička komedija [[Aristofan|Aristofanova]] ''[[Aharňani]]'' prvi je put izvedena [[425. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Handley|1985}} str. 355.</ref> Poput poezije, i grčka [[proza]] nastala je u arhajskom razdoblju. Najraniji autori grčkih filozofskih, povijesnih i medicinskih tekstova djelovali su već u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]]<ref name="mcglew79">{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 79.</ref> Proza se najprije pojavila kao oblik pisanja kojim su se služili predsokratovski filozofi [[Anaksimandar]] i [[Anaksimen]], premda se smatra da je prozom pisao i [[Tales|Tales iz Mileta]], kojega se drži prvim grčkim filozofom, no nije ostavio nikakve spise.<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza je kao književna vrsta dosegnula zrelost u klasičnom razdoblju,<ref name="mcglew792">{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 79.</ref> tijekom kojega su se razvile glavne grčke prozne vrste: [[filozofija]], [[historiografija]], [[Grčka retorika|retorika]] i [[dijalog]].<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 84.</ref> Tijekom helenističkog razdoblja kulturno središte grčkoga svijeta premjestilo se iz [[Atena (polis)|Atene]], koja je tu ulogu imala u klasičnom razdoblju, u [[Aleksandrija|Aleksandriju]]. Istodobno su i drugi helenistički vladari, poput pripadnika dinastija [[Antigonidi|Antigonida]] i [[Atalidska dinastija|Atalida]], bili pokrovitelji znanosti i književnosti, pretvorivši [[Pela (Grčka)|Pelu]] odnosno [[Pergam]] u važna kulturna središta.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 93.</ref> Zahvaljujući kulturnom pokroviteljstvu helenističkih vladara, a osobito [[Muzej u Aleksandriji|Muzeju u Aleksandriji]], sačuvan je velik dio antičke grčke književnosti.<ref name="bulloch542">{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 542. - 543.</ref> [[Aleksandrijska knjižnica]], koja je bila dio Muzeja, imala je dotad nezamisliv cilj prikupiti primjerke svih poznatih djela napisanih na grčkom jeziku. Gotovo sva sačuvana neznanstvena književnost helenističkog razdoblja pripada poeziji.<ref name="bulloch5422">{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 542.</ref> Helenistička poezija bila je izrazito intelektualna,<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 543.</ref> povezivala je različite književne vrste i tradicije te izbjegavala linearno pripovijedanje.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 99.</ref> U helenističkom se razdoblju promijenio i način konzumacije književnosti: dok se u arhajskom i klasičnom razdoblju književnost uglavnom doživljavala putem javnih izvedbi, u helenističkom se razdoblju sve češće čitala u privatnosti.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 98.</ref> Istodobno su helenistički pjesnici počeli stvarati djela namijenjena privatnoj, a ne javnoj publici.<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 543.</ref> Nakon [[August|Oktavijanove]] pobjede kod [[Akcij|Akcija]] [[31. pr. Kr.]] [[Rimsko Carstvo|Rim]] je počeo postajati važno središte [[Grčka književnost|grčke književnosti]]. U njega su dolazili istaknuti grčki autori, poput [[Strabon|Strabona]] i [[Dionizija iz Halikarnasa]].<ref>{{Harvnb|Bowersock|1985}} str. 642. - 643.</ref> Razdoblje najvećih inovacija u grčkoj književnosti pod rimskom vlašću bio je takozvani „dugi 2. vijek”, od približno 80. do oko 230. godine.<ref name="konig113">{{Harvnb|König|2016}} str. 113.</ref> Posebno su se istaknuli razvoj [[Roman|romana]] i obnova značenja govorništva kao javne izvedbe.<ref name="konig1132">{{Harvnb|König|2016}} str. 113.</ref> === Glazba i ples === U društvu Stare Grčke glazba je bila sveprisutna i smatrala se temeljnom sastavnicom civilizacije.{{Sfn|West|1994|pp=1, 13}} Imala je važnu ulogu u javnim vjerskim obredima,{{Sfn|West|1994|p=14}} privatnim svečanostima poput vjenčanja i pogreba{{Sfn|West|1994|p=21}} te zabavi u kućanstvu.{{Sfn|West|1994|p=24}} Muškarci su pjevali i svirali tijekom [[Simpozij|simpozija]],{{Sfn|West|1994|p=25}} a i muškarci i žene pjevali su tijekom rada. Dječje igre uključivale su pjesmu i ples.{{Sfn|West|1994|pp=27–28}} Glazba Stare Grčke bila je pretežno vokalna: izvodio ju je solist ili zbor, najčešće uz instrumentalnu pratnju.{{Sfn|West|1994|p=39}} Čisto instrumentalna glazba bila je rjeđa. [[Grci]] su se služili žičanim instrumentima, uključujući [[Lira (instrument)|lire]], [[Harfa|harfe]] i [[Lutnja|lutnje]],{{Sfn|West|1994|p=48}} kao i [[Puhačka glazbala|puhačkim instrumentima]], među kojima je najvažniji bio [[aulos]], instrument s dvostrukom cijevi i jezičcima.{{Sfn|West|1994|p=81}} Udaraljke su imale razmjerno sporednu ulogu u odnosu na žičane i puhačke instrumente te su se upotrebljavale u određenim vjerskim kultovima.{{Sfn|West|1994|p=122}} === Znanost i tehnologija === [[File:0142_-_Archaeological_Museum,_Athens_-_Antikythera_mechanism_-_Photo_by_Giovanni_Dall'Orto,_Nov_11_2009.jpg|lijevo|mini|[[Mehanizam iz Antikitere|Mehanizam s Antikitere bio]] je [[analogno računalo]] izrađeno između 150. i 100. pr. Kr. namijenjeno izračunavanju položaja nebeskih tijela.]] MatematikaStare Grčke pridonijela je brojnim važnim razvojnim pomacima, uključujući oblikovanje temeljnih pravila [[Geometrija|geometrije]], uvođenje formalnog [[Matematički dokaz|matematičkog dokaza]] te otkrića u [[Teorija brojeva|teoriji brojeva]], [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]] i [[Primijenjena matematika|primijenjenoj matematici]]. Grčki matematičari približili su se i uspostavljanju [[Integral|integralnog računa]]. Otkrića nekoliko grčkih matematičara, među kojima su [[Pitagora]], [[Euklid]] i [[Arhimed]] i danas se primjenjuju u nastavi matematike. Grci su razvili [[Astronomija|astronomiju]], koju su smatrali granom matematike, do vrlo visoke razine. Prve geometrijske trodimenzionalne modele kojima se nastojalo objasniti prividno gibanje planeta u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] razvili su [[Eudoks iz Knida]] i [[Kalip iz Kizika]]. Njihov mlađi suvremenik [[Heraklid Pontski]] iznio je pretpostavku da se [[Zemlja]] okreće oko vlastite osi. U [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]] [[Aristarh sa Samosa]] prvi je predložio [[heliocentrični sustav]]. [[Arhimed]] je u svojem djelu ''Pješčani račun'' ponovno iznio Aristarhovu pretpostavku da „zvijezde stajaćice i Sunce ostaju nepomični, dok se Zemlja okreće oko Sunca po kružnici”. Inače su sačuvani samo fragmentarni opisi Aristarhove zamisli.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;55–56</ref> [[Eratosten]] je na temelju kutova sjena izmjerenih na međusobno udaljenim mjestima s velikom točnošću procijenio [[opseg]] Zemlje.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;45–47</ref> U [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću pr. Kr.]] [[Hiparh|Hiparh iz Nikeje]] ostvario je niz važnih doprinosa astronomiji, među kojima su prvo mjerenje [[Precesija|precesije ravnodnevnica]] i sastavljanje prvoga [[Zvjezdani katalog|zvjezdanog kataloga]], u kojem je predložio sustav prividnih zvjezdanih veličina koji se u osnovi primjenjuje i danas. [[Mehanizam iz Antikitere]] jest uređaj za izračunavanje gibanja planeta, a potječe iz približno [[80. pr. Kr.]] i smatra se najranijim pretečom astronomskih računala.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Freeth|first=T.|last2=Bitsakis|first2=Y.|last3=Moussas|first3=X.|display-authors=etal|year=2006|title=Decoding the ancient Greek astronomical calculator known as the Antikythera Mechanism|journal=Nature|volume=444|issue=7119|pages=587–591|bibcode=2006Natur.444..587F|doi=10.1038/nature05357|pmid=17136087}}</ref> Pronađen je u olupini antičkog broda u blizini grčkog otoka [[Antikitera|Antikitere]], između [[Kitera|Kitere]] i [[Kreta|Krete]]. Postao je poznat po primjeni diferencijalnog zupčanog prijenosa, za koji se prije njegova otkrića vjerovalo da je izumljen tek u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], kao i po minijaturizaciji i složenosti svojih dijelova, usporedivima s onima na satu iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Izvorni mehanizam izložen je u zbirci bronce [[Nacionalni arheološki muzej u Ateni|Nacionalnoga arheološkog muzeja u Ateni]] uz njegovu repliku. Stari Grci ostvarili su i važna otkrića u medicini. [[Hipokrat]] je bio liječnik klasičnog razdoblja i smatra se jednom od najistaknutijih osoba u povijesti medicine. Naziva ga se „ocem medicine” zbog njegova trajnog doprinosa toj disciplini i uloge u osnivanju hipokratske medicinske škole.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Grammaticos|first=P. C.|last2=Diamantis|first2=A.|year=2008|title=Useful known and unknown views of the father of modern medicine, Hippocrates and his teacher Democritus|journal=Hellenic Journal of Nuclear Medicine|volume=11|issue=1|pages=2–4|pmid=18392218}}</ref><ref>[https://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Hippocrates], Microsoft Encarta Online Encyclopedia 2006. Microsoft Corporation. [https://web.archive.org/web/20091029181928/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Archived] 31 October 2009.</ref> Ta je intelektualna škola revolucionirala medicinu u Staroj Grčkoj uspostavivši je kao zasebnu disciplinu, različitu od drugih područja s kojima je tradicionalno bila povezana, osobito [[Teurgija|teurgije]] i [[Filozofija|filozofije]]. Time je medicina postala samostalna profesija.<ref name="garrison9293">{{Citiranje knjige|last=Garrison|first=Fielding H.|title=History of Medicine|publisher=W. B. Saunders|year=1966|location=Philadelphia|pages=92–93}}</ref><ref name="nuland5">{{Citiranje knjige|last=Nuland|first=Sherwin B.|url=https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5|title=Doctors|publisher=Knopf|year=1988|isbn=978-0-394-55130-2|page=[https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5 5]}}</ref> === Umjetnost i arhitektura === [[File:Sicily_Selinunte_Temple_E_(Hera).JPG|mini|Hram [[Hera|Here]] u Selinuntu na [[Sicilija|Siciliji]].]] [[Starogrčka umjetnost|Umjetnost Stare Grčke]] izvršila je golem utjecaj na kulturu mnogih zemalja od antičkog doba do danas, osobito u područjima [[Kiparstvo|kiparstva]] i [[Arhitektura|arhitekture]]. Na Zapadu se [[umjetnost Rimskog Carstva]] uvelike temeljila na grčkim uzorima. Na Istoku su osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] potaknula višestoljetnu razmjenu između grčke, srednjoazijske i indijske kulture, što je dovelo do razvoja [[Grčko-budistička umjetnost|grčko-budističke umjetnosti]], čiji su se utjecaji proširili sve do [[Japan|Japana]]. Nakon [[Renesansa|renesanse]] u Europi, humanistička estetika i visoki tehnički standardi grčke umjetnosti nadahnjivali su naraštaje europskih umjetnika. Klasična tradicija proizašla iz grčke umjetnosti dominirala je umjetnošću zapadnoga svijeta sve do duboko u [[19. stoljeće|19. stoljeće.]] === Religija === [[File:Θερμαικος_με_θεα_τον_Ολυμπο!.jpg|mini|Planina [[Olimp]], prebivalište dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].]] [[Religija u Staroj Grčkoj|Religija]] je bila središnji dio života u Staroj Grčkoj.{{Sfn|Ogden|2007|p=1}} Iako su [[Grci]] iz različitih gradova i plemena štovali slična božanstva, vjerski obredi nisu bili jednaki, a predodžbe o bogovima razlikovale su se od mjesta do mjesta. Grci su bili [[Politeizam|mnogobošci]] i štovali su brojna božanstva, no već se u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] počeo oblikovati panteon dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].{{Sfn|Dowden|2007|p=41}} Na grčku religiju utjecali su običaji susjednih naroda [[Bliski istok|Bliskog istoka]] još od arhajskog razdoblja, a u [[Helenizam|helenističkom razdoblju]] taj je utjecaj postao obostran. Najvažniji vjerski obred u Staroj Grčkoj bilo je [[žrtvovanje]] životinja, najčešće ovaca i koza. Žrtvovanje je bilo popraćeno javnom molitvom, a [[Molitva|molitve]] i [[Himna|himne]] same su po sebi činile važan dio vjerskog života starih Grka. == Nasljeđe == Civilizacija Stare Grčke imala je golem utjecaj na jezik, politiku, obrazovne sustave, filozofiju, znanost i umjetnost. Postala je vodećom kulturnom tradicijom (''Leitkultur'') [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], potisnuvši pritom izvorne italske tradicije. Kako je napisao [[Horacije]]:<blockquote>''Graecia capta ferum victorem cepit et artis / intulit agresti Latio'' (Poslanice, 2.1.156 i dalje) Osvojena Grčka osvojila je svojega neotesanog osvajača i uvela umjetnost u ruralni Lacij.</blockquote>Posredstvom Rimskog Carstva grčka je kultura postala temeljem [[Zapadna kultura|zapadne kulture]]. [[Bizant|Bizantsko Carstvo]] izravno je naslijedilo klasičnu grčku i [[Helenizam|helenističku kulturu]], bez posredovanja latinske kulture. Očuvanje znanja klasične Grčke u srednjovjekovnoj bizantskoj tradiciji snažno je utjecalo i na [[Slaveni|Slavene]], a poslije i na [[islamsko zlatno doba]] te zapadnoeuropsku [[Renesansa|renesansu]]. Do obnove zanimanja za znanje klasične Grčke u modernom dobu došlo je u sklopu pokreta [[Neoklasicizam|neoklasicizma]], koji se razvio u [[Europa|Europi]] i [[Amerika|Amerikama]] tijekom [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} == Srodne teme == *[[Povijest grčkog jezika]] *[[Grčka filozofija]] *[[Umjetnost stare Grčke]] *[[Grčko kazalište]] *[[Olimpijske igre]] *[[Arhitektura stare Grčke]] *[[Eleuzinski misteriji]] *[[Atena (polis)]] *[[Popis starih Grka]] *[[Popis gradova stare Grčke]] *[[Starogrčka književnost]] *[[Antički Rim]] *[[Žene u staroj Grčkoj]] ==Vanjske poveznice== *[http://crohis.com/sputzger1/sjevgrc.htm Karta sjeverne Grčke u antičko doba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927013102/http://crohis.com/sputzger1/sjevgrc.htm |date=27. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/juzgrc.htm Karta južne Grčke u antičko doba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071017100905/http://crohis.com/sputzger1/juzgrc.htm |date=17. listopada 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/mazija.htm Karta Male Azije u antičko doba, Karta Grčke pred Peloponeski rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927013136/http://crohis.com/sputzger1/mazija.htm |date=27. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/stsvijet-zap.htm Karta podjele antičkih Grka na plemena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090521/http://crohis.com/sputzger1/stsvijet-zap.htm |date=29. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/alvel.htm Karta države Aleksandra Velikog i država njegovih nasljednika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090606/http://crohis.com/sputzger1/alvel.htm |date=29. rujna 2007. }} *[http://www.crohis.com/sknjige/duruy-grcka.htm VICTOR DURUY, Poviest Grčka, Zagreb 1881.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090319001137/http://www.crohis.com/sknjige/duruy-grcka.htm |date=19. ožujka 2009. }} {{starovjekovne države i civilizacije}} [[Kategorija:Stara Grčka| ]] [[Kategorija:Antička povijest|Grčka]] [[Kategorija:Povijest Grčke]] e2fahocaxuoftaxf58gnl0lq1stm28b 7616207 7616206 2026-10-10T19:31:20Z Dean72 77466 7616207 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|siječanj 2006.}} [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|[[Partenon]], hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.]] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.– 9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajnu spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]]. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 15.</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 65.</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 103.</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 69. - 70.</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 73. - 74.</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 108.</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnog stanovništva i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 109. - 110.</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 96.</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 270.</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}} str. 356.</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 271.</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 126. - 127.</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128.</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]] porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]] nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128. - 129.</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Istodobno je [[Kartaga|kartažanska]] vojska napala grčku [[Sicilija|Siciliju]]. Godine [[480. pr. Kr.]] odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica predvođena s tristo Spartanaca nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131. - 133.</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 134. - 136.</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 138.</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 140.</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 141.</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 142.</ref> Tijekom 450-ih pr. Kr. Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 149.</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 162.</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je ispregovarao [[Nikijin mir|mirovni sporazum]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 163.</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 191. - 199.</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 200</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 177.</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 202. - 203.</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 189.</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 219.</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221., 226.</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224.</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224. - 225.</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 225. - 226.</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013.}} str. 226</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221.</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 243. - 245.</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 245. - 247.</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 248.</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 250.</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20070305112612/http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |title=Population of the Greek city-states |archive-date=5 March 2007}}</ref> To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].<ref name=BoardmanHammond-xiii>{{harvnb|Boardman|Hammond|1982|p=xiii}}</ref> Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu. Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Društvena struktura == Samo su slobodni muškarci rođeni kao pripadnici domicilnog stanovništva koji su posjedovali zemlju mogli biti građani s pravom na punu zakonsku zaštitu u [[Grad država|gradu-državi]]. U većini gradova-država, za razliku od prilika u [[Antički Rim|Starom Rimu]], društveni ugled nije donosio posebna prava. Ponekad su pojedine obitelji nadzirale javne vjerske službe, ali im to obično nije davalo dodatnu političku moć. U [[Atena (polis)|Ateni]] je stanovništvo bilo podijeljeno u četiri društvena sloja na temelju imovinskog stanja. Pojedinci su mogli prijeći u viši sloj ako bi stekli veće bogatstvo. U [[Sparta|Sparti]] su se svi muški građani nazivali ''homoioi'', što znači „jednaki” ili „sebi ravni”. Međutim, spartanski kraljevi, koji su zajednički obnašali vojne i vjerske dužnosti poglavara grada-države, potjecali su samo iz dviju obitelji.<ref>{{Citiranje knjige|last=Powell|first=Anton|url=https://books.google.com/books?id=QqA6DwAAQBAJ|title=A Companion to Sparta|date=2017|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-119-07237-9|page=187|access-date=4 July 2022}}</ref> Čini se da su [[Žene u staroj Grčkoj|žene u]] [[Žene u staroj Grčkoj|Staroj Grčkoj]] prvenstveno obavljale kućanske poslove, vodile kućanstvo te rađale i odgajale djecu. === Ropstvo === [[File:Grabstein_einer_Frau_mit_Dienerin.jpg|mini|Nadgrobni spomenik žene s robinjom koja je čuvala dijete, oko 100. pr. Kr.]] [[Robovlasništvo|Robovi]] nisu imali političku moć ni društveni status. Uz dopuštenje gospodara i ovisno o njegovoj dobroj volji, mogli su zasnovati obitelj i posjedovati imovinu, ali nisu imali politička prava. Do [[600. pr. Kr.]] u Grčkoj se proširilo ropstvo u kojem se ljudi smatraju vlasništvom. U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] robovi su u nekim [[Grad država|gradovima-državama]] činili trećinu ukupnog stanovništva. U klasičnoj [[Atena (polis)|Ateni]] robovi su činili između 40 i 80 % stanovništva. Robovi izvan [[Sparta|Sparte]] gotovo se nikada nisu pobunili jer su potjecali iz brojnih naroda i bili previše teritorijalno raspršeni da bi se mogli organizirati. Međutim, za razliku od kasnije zapadne kulture, stari Grci nisu razmišljali u kategorijama [[Rasa|rase]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Painter|first=Nell|url=https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5|title=The History of White People|date=2010|publisher=W. W. Norton|isbn=978-0-393-04934-3|location=New York|page=[https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5 5]}}</ref> Većina obitelji posjedovala je robove koji su obavljali kućanske poslove i radili kao nadničari, a čak su i siromašne obitelji mogle imati nekoliko robova. Vlasnicima je bilo zabranjeno tući ili ubijati robove. Kako bi ih potaknuli na marljiv rad, gospodari su im često obećavali da će ih u budućnosti osloboditi. Za razliku od [[Antički Rim|Rima]], oslobođenici nisu stjecali građanska prava. Umjesto toga uključivali su se u stanovništvo [[Meteci|meteka]], odnosno stranaca iz drugih zemalja ili gradova-država kojima je službeno bilo dopušteno živjeti u gradu. Gradovi-države posjedovali su i robove u javnom vlasništvu. Ti su robovi imali veću samostalnost od robova u privatnom vlasništvu: živjeli su odvojeno od svojih gospodara i obavljali specijalizirane poslove. U [[Atena (polis)|Ateni]] su se javni robovi osposobljavali za otkrivanje [[Krivotvorenje novca|krivotvorenog novca]], dok su robovi u hramovima služili božanstvima kojima su ti [[Hram|hramovi]] bili posvećeni. [[Skiti|Skitski]] robovi u Ateni obavljali su policijske poslove i okupljali građane radi sudjelovanja u političkim skupovima. [[Sparta]] je imala posebnu kategoriju robova poznatih kao [[heloti]]. Heloti su bili Mesenjani koje je država masovno porobila tijekom [[Mesenski ratovi|mesenskih ratova]] te ih dodijelila obiteljima uz koje su bili trajno vezani. Uzgajali su hranu i obavljali kućanske poslove kako bi se žene mogle posvetiti odgoju snažne djece, a muškarci vojnoj obuci za službu u pješaštvu kao [[Hoplit|hopliti]]. Gospodari su se prema helotima odnosili okrutno, zbog čega su se oni više puta bunili protiv svojih gospodara. Godine 370./369. pr. Kr., nakon što je [[Epaminonda]] oslobodio [[Mesenija|Meseniju]] od spartanske vlasti, helotski je sustav ondje ukinut, a heloti su stekli slobodu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cartledge|first=Paul|title=The Spartans: An Epic History|publisher=Pan Macmillan|year=2002|page=67}}</ref> Međutim, u [[Prefektura Lakonija|Lakoniji]] se taj sustav održao sve do [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] == Obrazovanje == [[File:Plato's_Academy_mosaic_from_Pompeii.jpg|lijevo|mini|Mozaik iz [[Pompeji|Pompeja]] s prikazom [[Platon|Platonove]] [[Akademija|Akademije]]]] Tijekom većeg dijela grčke povijesti obrazovanje je bilo privatno osim u [[Sparta|Sparti]]. U [[Helenizam|helenističkom]] razdoblju neki su [[Grad država|gradovi-države]] osnovali javne škole. Privatne učitelje mogle su si priuštiti samo imućne obitelji. Dječaci su učili čitati i pisati te recitirati književna djela. Učili su i pjevati, svirati jedan [[Glazbala|glazbeni instrument]] te se baviti [[Atletika|atletikom]] radi pripreme za vojnu službu. Obrazovali su se ne toliko radi stjecanja zanimanja koliko radi toga da postanu sposobni građani. Djevojčice su također učile čitati, pisati i računati jednostavne računske operacije kako bi mogle upravljati kućanstvom. Nakon djetinjstva gotovo uopće nisu imale pristup daljnjem obrazovanju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bloomer|first=W. Martin|title=A Companion to Ancient Education|publisher=Willey-Blackwell|year=2016|isbn=978-1-118-99741-3|location=Malden, MA|page=305}}</ref> Dječaci su polazili u školu sa sedam godina, dok su oni koji su živjeli u [[Sparta|Sparti]] odlazili u vojarnu. Postojale su tri vrste poučavanja: ''grammatistes'' za [[Aritmetika|aritmetiku]], ''kitharistes'' za [[Glazba|glazbu]] i [[ples]] te ''paidotribai'' za tjelesni odgoj i [[sport]]. Dječake iz imućnih obitelji koji su pohađali privatnu nastavu pratio je ''paidagogos'', kućni rob odabran za tu zadaću, koji se o njima brinuo tijekom dana. Nastava se održavala u privatnim domovima učitelja i obuhvaćala [[čitanje]], [[pisanje]], [[Matematika|matematiku]], [[pjevanje]] te sviranje [[Lira (instrument)|lire]] i [[Flauta|flaute]]. Kada bi dječaci navršili 12 godina, školovanje je uključivalo i sportske aktivnosti poput [[Hrvanje|hrvanja]], [[Trčanje|trčanja]], [[Bacanje diska|bacanja diska]] i [[Bacanje koplja|koplja]]. U [[Atena (polis)|Ateni]] su neki stariji mladići pohađali [[Akademija|akademije]] na kojima su izučavali naprednije discipline, poput [[Kultura|kulture]], [[Znanost|znanosti]], [[Glazba|glazbe]] i [[Umjetnost|umjetnosti]]. Školovanje je završavalo u dobi od 18 godina, nakon čega je obično slijedila jedna ili dvije godine vojne obuke u vojsci.<ref>Angus Konstam: "Historical Atlas of Ancient Greece", pp.&nbsp;94–95. Thalamus, UK, 2003, {{ISBN|1-904668-16-X}}</ref> Među najpoznatijim atenskim obrazovnim ustanovama bili su [[licej]], odnosno takozvana [[peripatetička škola]] koju je osnovao [[Aristotel|Aristotel iz Stageire]],<ref>{{Citiranje weba|title=Lyceum|url=https://www.britannica.com/topic/Lyceum-Greek-philosophical-school|access-date=21 August 2024|website=Britannica}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Lyceum|url=https://iep.utm.edu/lyceum/|access-date=21 August 2024|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}</ref> te Platonova akademija koju je osnovao [[Platon|Platon iz Atene]].<ref name="Lindberg 2007 70">{{Citiranje knjige|last=Lindberg|first=David C.|url=http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/B/bo5550077.html|title=The Beginnings of Western Science|publisher=University of Chicago Press|year=2007|isbn=978-0-226-48205-7|page=70}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Kampouris|first=Nick|date=26 October 2023|title=Plato's Academy: The World's First University|url=https://greekreporter.com/2023/10/26/plato-academy-athens-first-university-world/|access-date=21 August 2024|website=Greek Reporter}}</ref> Obrazovni sustav imućnih starih Grka poznat je i pod nazivom ''paideia''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Woodruff|first=Paul|url=https://academic.oup.com/book/8502/chapter-abstract/154343006?redirectedFrom=fulltext|title=Nine Education (Paideia)|date=March 2006|isbn=978-0-19-530454-1|pages=191–210|chapter=Education (Paideia)|doi=10.1093/acprof:oso/9780195304541.003.0009|access-date=21 August 2024}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=López|first1=Raquel|date=28 August 2019|title=Did sons and daughters get the same education in ancient Greece?|magazine=National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/education-in-ancient-greece|access-date=21 August 2024}}</ref> == Gospodarstvo == Na vrhuncu gospodarskog razvoja u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] slobodni građani klasične Grčke vjerojatno su činili jedno od najprosperitetnijih društava [[Antika|antičkog svijeta]]. Neki povjesničari gospodarstva smatraju da je grčko gospodarstvo bilo jedno od najrazvijenijih predindustrijskih gospodarstava. Prema procjenama izraženima u količini [[Pšenica|pšenice]] koju se moglo kupiti za dnevnu plaću, nekvalificirani radnik u urbanom području [[Atena (polis)|Atene]] zarađivao je dovoljno za kupnju 7–12 kg pšenice na dan, dok je nekvalificirani poljoprivredni radnik u [[Drevni Egipat|rimskom Egiptu]] mogao kupiti oko 3,75 kg. Atenska je dnevna plaća tako odgovarala dvostrukoj do trostrukoj količini pšenice dostupnoj nekvalificiranom poljoprivrednom radniku u rimskom Egiptu. Ipak, prihodi grčkih poljoprivrednika u prosjeku su također bili niži od prihoda gradskih radnika.<ref>W. Schiedel, "Real slave prices and the relative cost of slave labor in the Greco-Roman world", ''Ancient Society'', vol. 35, 2005, p 12.</ref> Premda su se životni uvjeti [[Robovlasništvo|robova]] znatno razlikovali, ropski je sustav pridonosio održavanju prihoda slobodnih građana. Stoga procjene gospodarskog razvoja koje se temelje na prihodima slobodnih građana ili isključivo na prihodima gradskog stanovništva vjerojatno precjenjuju stvarnu razinu blagostanja čitavog društva, unatoč brojnim dokazima o visokom životnom standardu. == Ratovanje == [[File:Greek-Persian_duel_1.jpg|mini|Grčki [[hoplit]] i perzijski ratnik prikazani u borbi na drevnom [[Kiliks|kiliksu]], [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeće]] [[5. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] Barem tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] rascjepkanost Stare Grčke na brojne suparničke [[Grad država|gradove-države]] povećavala je učestalost sukoba, ali je istodobno ograničavala njihov opseg. Budući da nisu mogli održavati profesionalne vojske, gradovi-države oslanjali su se na vlastite građane. To je neizbježno ograničavalo trajanje vojnih pohoda jer su se građani morali vraćati svojim redovitim zanimanjima, osobito [[Poljoprivrednik|poljoprivrednici]]. Zbog toga su se vojni pohodi često ograničavali na ljetno razdoblje. Kada bi došlo do bitke, ona se obično odvijala kao unaprijed dogovoren sukob većih snaga s ciljem postizanja odlučujuće pobjede. Gubici su bili razmjerno mali u usporedbi s kasnijim bitkama i rijetko su prelazili pet posto pripadnika poražene strane. Među poginulima su se, međutim, često nalazili najugledniji građani i vojskovođe koji su predvodili svoje postrojbe na bojištu. Opseg i razmjeri ratovanja u Staroj Grčkoj znatno su se promijenili tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Borba protiv golemih vojski [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] nadilazila je mogućnosti pojedinačnih gradova-država. Grčka pobjeda na kraju je ostvarena savezima gradova-država čiji se sastav mijenjao tijekom vremena, čime su udruženi resursi i podijeljeni vojni zadatci. Iako su savezi među grčkim [[Polis|gradovima-državama]] postojali i ranije, dotad nisu bili zabilježeni savezi takvih razmjera. Uspon [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]] kao vodećih sila tijekom tih sukoba izravno je doveo do [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]], tijekom kojega su se dodatno razvijali načini ratovanja, [[strategija]] i [[taktika]]. Rat se vodio između saveza gradova kojima su dominirale Atena i Sparta. Veća raspoloživost ljudstva i financijskih sredstava omogućila je vođenje opsežnijih ratnih operacija i primjenu raznovrsnijih oblika ratovanja. Odlučujuće bitke većih snaga tijekom Peloponeskog rata nisu donosile presudnu pobjedu, pa se sve više pribjegavalo strategijama iscrpljivanja, pomorskim bitkama, pomorskim blokadama i [[Opsada|opsadama]]. Te su promjene znatno povećale broj žrtava i poremetile funkcioniranje grčkog društva. Atena je raspolagala jednom od najvećih ratnih flota u Staroj Grčkoj. Imala je više od 200 [[trijera]], od kojih je svaku pokretalo 170 veslača raspoređenih u tri reda sa svake strane broda. Grad je mogao financirati tako veliku flotu koja je zahtijevala više od 34 000 veslača zahvaljujući bogatim rudnicima [[Srebro|srebra]] u kojima su radili [[Robovlasništvo|robovi]]. Prema Josiahu Oberu, grčkim je gradovima-državama tijekom arhajskog i klasičnog razdoblja prijetila približno jedna trećina vjerojatnosti uništenja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ober|first=Josiah|url=https://press.princeton.edu/books/paperback/9780691146249/democracy-and-knowledge|title=Democracy and Knowledge|date=2010|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-14624-9|pages=81–82}}</ref> == Kultura == === Filozofija === [[File:British_Museum_-_Four_Greek_philosophers.jpg|lijevo|mini|Biste četvorice filozofa Stare Grčke u [[British Museum|Britanskom muzeju]]. S lijeva na desno: [[Sokrat]], [[Antisten iz Atene|Antisten]], [[Hrizip]] i [[Epikur]].]] Filozofija Stare Grčke bila je usmjerena ka razumu i istraživanju. U mnogočemu je snažno utjecala na razvoj [[Moderna filozofija|moderne filozofije]], ali i suvremene [[Znanost|znanosti]]. Jasne i neprekinute linije utjecaja vode od filozofa Stare Grčke i [[Helenizam|helenističkog razdoblja]], preko srednjovjekovnih [[Islamska filozofija|muslimanskih filozofa]] i [[Islam|islamskih]] znanstvenika, do europske [[Renesansa|renesanse]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] te sekularnih znanosti modernoga doba. Ni razum ni istraživanje nisu nastali u Staroj Grčkoj. Razlika između grčke težnje za znanjem i sličnih nastojanja starijih civilizacija, poput [[Drevni Egipat|Drevnog Egipta]] i [[Babilonija|Babilonije]], već je dugo predmet proučavanja teoretičara civilizacije. Prvi poznati [[Antička filozofija|grčki filozofi]] bili su [[Predsokratovska filozofija|predsokratovci]], koji su nastojali pružiti prirodna, nemitološka objašnjenja svijeta. Naslijedio ih je [[Sokrat]], jedan od prvih filozofa koji su djelovali u [[Atena (polis)|Ateni]] tijekom njezina zlatnog doba. Njegove su ideje, poznate ponajprije iz posrednih izvora, a ne iz njegovih vlastitih spisa, postavile temelje [[Zapadnjačka filozofija|zapadnjačke filozofije]]. Sokratov učenik [[Platon]], autor djela [[Država]], uspostavio je radikalnu razliku između [[Idealizam|ideja]] i [[Materijalizam|materijalnog svijeta]]. Platonov učenik [[Aristotel]], koji je opsežno pisao o prirodi i [[Etika|etici]], također i danas snažno utječe na zapadnjačku filozofiju. Među istaknutim predstavnicima kasnije helenističke filozofije, koja je također nastala u Grčkoj, bili su [[Antisten iz Atene|Antisten]] ([[cinizam]]), [[Zenon Kitijski|Zenon iz Kitija]] ([[stoicizam]]) i [[Plotin]] ([[Novoplatonizam|neoplatonizam]]). === Književnost i kazalište === [[File:The_great_theater_of_Epidaurus,_designed_by_Polykleitos_the_Younger_in_the_4th_century_BC,_Sanctuary_of_Asklepeios_at_Epidaurus,_Greece_(14015010416).jpg|lijevo|mini|Antičko kazalište u [[Epidaur (Grčka)|Epidauru]], [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeće]] [[4. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] [[File:Hypnos_Thanatos_BM_Vase_D56_full.jpg|mini|Prizor iz [[Ilijada|Ilijade]]: [[Hipno|Hipnos]] i [[Tanatos]] odnose [[Sarpedon|Sarpedonovo]] tijelo s bojišta pod [[Troja|Trojom]]; detalj s atičke [[Lekit|lekitke]] na bijeloj podlozi, oko [[440. pr. Kr.]]]] Najranija [[grčka književnost]] bila je [[poezija]], namijenjena javnom izvođenju, a ne privatnom čitanju.<ref>{{Harvnb|Power|2016}} str. 58.</ref> Najraniji poznati grčki pjesnik bio je [[Homer]], iako je nesumnjivo pripadao već postojećoj tradiciji usmene poezije.<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}} str. 44.</ref> Homerova poezija oblikovala se otprilike u isto vrijeme kada su [[Grci]] razvili [[Grčki alfabet|pismo]], no izvorno se prenosila usmenim putem. Prvi pjesnik za kojega je pouzdano poznato da je svoja djela zapisivao bio je [[Arhiloh]], lirski pjesnik iz sredine [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}} str. 45.</ref> Tragedija se razvila potkraj arhajskog razdoblja, preuzimajući elemente iz različitih već postojećih pjesničkih vrsta kasnoga arhajskog razdoblja.<ref>{{Harvnb|Power|2016}} str. 60.</ref> [[Komedija]] se počela razvijati početkom klasičnog razdoblja. Najraniji poznati datum povezan s tom kazališnom vrstom jest [[486. pr. Kr.]], kada je natjecanje u komediji postalo službenim dijelom atenskih [[Velike Dionizije|Velikih Dionizija]]. Najstarija sačuvana antička komedija [[Aristofan|Aristofanova]] ''[[Aharňani]]'' prvi je put izvedena [[425. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Handley|1985}} str. 355.</ref> Poput poezije, i grčka [[proza]] nastala je u arhajskom razdoblju. Najraniji autori grčkih filozofskih, povijesnih i medicinskih tekstova djelovali su već u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]]<ref name="mcglew79">{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 79.</ref> Proza se najprije pojavila kao oblik pisanja kojim su se služili predsokratovski filozofi [[Anaksimandar]] i [[Anaksimen]], premda se smatra da je prozom pisao i [[Tales|Tales iz Mileta]], kojega se drži prvim grčkim filozofom, no nije ostavio nikakve spise.<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza je kao književna vrsta dosegnula zrelost u klasičnom razdoblju,<ref name="mcglew792">{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 79.</ref> tijekom kojega su se razvile glavne grčke prozne vrste: [[filozofija]], [[historiografija]], [[Grčka retorika|retorika]] i [[dijalog]].<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 84.</ref> Tijekom helenističkog razdoblja kulturno središte grčkoga svijeta premjestilo se iz [[Atena (polis)|Atene]], koja je tu ulogu imala u klasičnom razdoblju, u [[Aleksandrija|Aleksandriju]]. Istodobno su i drugi helenistički vladari, poput pripadnika dinastija [[Antigonidi|Antigonida]] i [[Atalidska dinastija|Atalida]], bili pokrovitelji znanosti i književnosti, pretvorivši [[Pela (Grčka)|Pelu]] odnosno [[Pergam]] u važna kulturna središta.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 93.</ref> Zahvaljujući kulturnom pokroviteljstvu helenističkih vladara, a osobito [[Muzej u Aleksandriji|Muzeju u Aleksandriji]], sačuvan je velik dio antičke grčke književnosti.<ref name="bulloch542">{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 542. - 543.</ref> [[Aleksandrijska knjižnica]], koja je bila dio Muzeja, imala je dotad nezamisliv cilj prikupiti primjerke svih poznatih djela napisanih na grčkom jeziku. Gotovo sva sačuvana neznanstvena književnost helenističkog razdoblja pripada poeziji.<ref name="bulloch5422">{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 542.</ref> Helenistička poezija bila je izrazito intelektualna,<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 543.</ref> povezivala je različite književne vrste i tradicije te izbjegavala linearno pripovijedanje.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 99.</ref> U helenističkom se razdoblju promijenio i način konzumacije književnosti: dok se u arhajskom i klasičnom razdoblju književnost uglavnom doživljavala putem javnih izvedbi, u helenističkom se razdoblju sve češće čitala u privatnosti.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 98.</ref> Istodobno su helenistički pjesnici počeli stvarati djela namijenjena privatnoj, a ne javnoj publici.<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 543.</ref> Nakon [[August|Oktavijanove]] pobjede kod [[Akcij|Akcija]] [[31. pr. Kr.]] [[Rimsko Carstvo|Rim]] je počeo postajati važno središte [[Grčka književnost|grčke književnosti]]. U njega su dolazili istaknuti grčki autori, poput [[Strabon|Strabona]] i [[Dionizija iz Halikarnasa]].<ref>{{Harvnb|Bowersock|1985}} str. 642. - 643.</ref> Razdoblje najvećih inovacija u grčkoj književnosti pod rimskom vlašću bio je takozvani „dugi 2. vijek”, od približno 80. do oko 230. godine.<ref name="konig113">{{Harvnb|König|2016}} str. 113.</ref> Posebno su se istaknuli razvoj [[Roman|romana]] i obnova značenja govorništva kao javne izvedbe.<ref name="konig1132">{{Harvnb|König|2016}} str. 113.</ref> === Glazba i ples === U društvu Stare Grčke glazba je bila sveprisutna i smatrala se temeljnom sastavnicom civilizacije.{{Sfn|West|1994|pp=1, 13}} Imala je važnu ulogu u javnim vjerskim obredima,{{Sfn|West|1994|p=14}} privatnim svečanostima poput vjenčanja i pogreba{{Sfn|West|1994|p=21}} te zabavi u kućanstvu.{{Sfn|West|1994|p=24}} Muškarci su pjevali i svirali tijekom [[Simpozij|simpozija]],{{Sfn|West|1994|p=25}} a i muškarci i žene pjevali su tijekom rada. Dječje igre uključivale su pjesmu i ples.{{Sfn|West|1994|pp=27–28}} Glazba Stare Grčke bila je pretežno vokalna: izvodio ju je solist ili zbor, najčešće uz instrumentalnu pratnju.{{Sfn|West|1994|p=39}} Čisto instrumentalna glazba bila je rjeđa. [[Grci]] su se služili žičanim instrumentima, uključujući [[Lira (instrument)|lire]], [[Harfa|harfe]] i [[Lutnja|lutnje]],{{Sfn|West|1994|p=48}} kao i [[Puhačka glazbala|puhačkim instrumentima]], među kojima je najvažniji bio [[aulos]], instrument s dvostrukom cijevi i jezičcima.{{Sfn|West|1994|p=81}} Udaraljke su imale razmjerno sporednu ulogu u odnosu na žičane i puhačke instrumente te su se upotrebljavale u određenim vjerskim kultovima.{{Sfn|West|1994|p=122}} === Znanost i tehnologija === [[File:0142_-_Archaeological_Museum,_Athens_-_Antikythera_mechanism_-_Photo_by_Giovanni_Dall'Orto,_Nov_11_2009.jpg|lijevo|mini|[[Mehanizam iz Antikitere|Mehanizam s Antikitere bio]] je [[analogno računalo]] izrađeno između 150. i 100. pr. Kr. namijenjeno izračunavanju položaja nebeskih tijela.]] MatematikaStare Grčke pridonijela je brojnim važnim razvojnim pomacima, uključujući oblikovanje temeljnih pravila [[Geometrija|geometrije]], uvođenje formalnog [[Matematički dokaz|matematičkog dokaza]] te otkrića u [[Teorija brojeva|teoriji brojeva]], [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]] i [[Primijenjena matematika|primijenjenoj matematici]]. Grčki matematičari približili su se i uspostavljanju [[Integral|integralnog računa]]. Otkrića nekoliko grčkih matematičara, među kojima su [[Pitagora]], [[Euklid]] i [[Arhimed]] i danas se primjenjuju u nastavi matematike. Grci su razvili [[Astronomija|astronomiju]], koju su smatrali granom matematike, do vrlo visoke razine. Prve geometrijske trodimenzionalne modele kojima se nastojalo objasniti prividno gibanje planeta u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] razvili su [[Eudoks iz Knida]] i [[Kalip iz Kizika]]. Njihov mlađi suvremenik [[Heraklid Pontski]] iznio je pretpostavku da se [[Zemlja]] okreće oko vlastite osi. U [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]] [[Aristarh sa Samosa]] prvi je predložio [[heliocentrični sustav]]. [[Arhimed]] je u svojem djelu ''Pješčani račun'' ponovno iznio Aristarhovu pretpostavku da „zvijezde stajaćice i Sunce ostaju nepomični, dok se Zemlja okreće oko Sunca po kružnici”. Inače su sačuvani samo fragmentarni opisi Aristarhove zamisli.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;55–56</ref> [[Eratosten]] je na temelju kutova sjena izmjerenih na međusobno udaljenim mjestima s velikom točnošću procijenio [[opseg]] Zemlje.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;45–47</ref> U [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću pr. Kr.]] [[Hiparh|Hiparh iz Nikeje]] ostvario je niz važnih doprinosa astronomiji, među kojima su prvo mjerenje [[Precesija|precesije ravnodnevnica]] i sastavljanje prvoga [[Zvjezdani katalog|zvjezdanog kataloga]], u kojem je predložio sustav prividnih zvjezdanih veličina koji se u osnovi primjenjuje i danas. [[Mehanizam iz Antikitere]] jest uređaj za izračunavanje gibanja planeta, a potječe iz približno [[80. pr. Kr.]] i smatra se najranijim pretečom astronomskih računala.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Freeth|first=T.|last2=Bitsakis|first2=Y.|last3=Moussas|first3=X.|display-authors=etal|year=2006|title=Decoding the ancient Greek astronomical calculator known as the Antikythera Mechanism|journal=Nature|volume=444|issue=7119|pages=587–591|bibcode=2006Natur.444..587F|doi=10.1038/nature05357|pmid=17136087}}</ref> Pronađen je u olupini antičkog broda u blizini grčkog otoka [[Antikitera|Antikitere]], između [[Kitera|Kitere]] i [[Kreta|Krete]]. Postao je poznat po primjeni diferencijalnog zupčanog prijenosa, za koji se prije njegova otkrića vjerovalo da je izumljen tek u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], kao i po minijaturizaciji i složenosti svojih dijelova, usporedivima s onima na satu iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Izvorni mehanizam izložen je u zbirci bronce [[Nacionalni arheološki muzej u Ateni|Nacionalnoga arheološkog muzeja u Ateni]] uz njegovu repliku. Stari Grci ostvarili su i važna otkrića u medicini. [[Hipokrat]] je bio liječnik klasičnog razdoblja i smatra se jednom od najistaknutijih osoba u povijesti medicine. Naziva ga se „ocem medicine” zbog njegova trajnog doprinosa toj disciplini i uloge u osnivanju hipokratske medicinske škole.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Grammaticos|first=P. C.|last2=Diamantis|first2=A.|year=2008|title=Useful known and unknown views of the father of modern medicine, Hippocrates and his teacher Democritus|journal=Hellenic Journal of Nuclear Medicine|volume=11|issue=1|pages=2–4|pmid=18392218}}</ref><ref>[https://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Hippocrates], Microsoft Encarta Online Encyclopedia 2006. Microsoft Corporation. [https://web.archive.org/web/20091029181928/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Archived] 31 October 2009.</ref> Ta je intelektualna škola revolucionirala medicinu u Staroj Grčkoj uspostavivši je kao zasebnu disciplinu, različitu od drugih područja s kojima je tradicionalno bila povezana, osobito [[Teurgija|teurgije]] i [[Filozofija|filozofije]]. Time je medicina postala samostalna profesija.<ref name="garrison9293">{{Citiranje knjige|last=Garrison|first=Fielding H.|title=History of Medicine|publisher=W. B. Saunders|year=1966|location=Philadelphia|pages=92–93}}</ref><ref name="nuland5">{{Citiranje knjige|last=Nuland|first=Sherwin B.|url=https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5|title=Doctors|publisher=Knopf|year=1988|isbn=978-0-394-55130-2|page=[https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5 5]}}</ref> === Umjetnost i arhitektura === [[File:Sicily_Selinunte_Temple_E_(Hera).JPG|mini|Hram [[Hera|Here]] u Selinuntu na [[Sicilija|Siciliji]].]] [[Starogrčka umjetnost|Umjetnost Stare Grčke]] izvršila je golem utjecaj na kulturu mnogih zemalja od antičkog doba do danas, osobito u područjima [[Kiparstvo|kiparstva]] i [[Arhitektura|arhitekture]]. Na Zapadu se [[umjetnost Rimskog Carstva]] uvelike temeljila na grčkim uzorima. Na Istoku su osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] potaknula višestoljetnu razmjenu između grčke, srednjoazijske i indijske kulture, što je dovelo do razvoja [[Grčko-budistička umjetnost|grčko-budističke umjetnosti]], čiji su se utjecaji proširili sve do [[Japan|Japana]]. Nakon [[Renesansa|renesanse]] u Europi, humanistička estetika i visoki tehnički standardi grčke umjetnosti nadahnjivali su naraštaje europskih umjetnika. Klasična tradicija proizašla iz grčke umjetnosti dominirala je umjetnošću zapadnoga svijeta sve do duboko u [[19. stoljeće|19. stoljeće.]] === Religija === [[File:Θερμαικος_με_θεα_τον_Ολυμπο!.jpg|mini|Planina [[Olimp]], prebivalište dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].]] [[Religija u Staroj Grčkoj|Religija]] je bila središnji dio života u Staroj Grčkoj.{{Sfn|Ogden|2007|p=1}} Iako su [[Grci]] iz različitih gradova i plemena štovali slična božanstva, vjerski obredi nisu bili jednaki, a predodžbe o bogovima razlikovale su se od mjesta do mjesta. Grci su bili [[Politeizam|mnogobošci]] i štovali su brojna božanstva, no već se u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] počeo oblikovati panteon dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].{{Sfn|Dowden|2007|p=41}} Na grčku religiju utjecali su običaji susjednih naroda [[Bliski istok|Bliskog istoka]] još od arhajskog razdoblja, a u [[Helenizam|helenističkom razdoblju]] taj je utjecaj postao obostran. Najvažniji vjerski obred u Staroj Grčkoj bilo je [[žrtvovanje]] životinja, najčešće ovaca i koza. Žrtvovanje je bilo popraćeno javnom molitvom, a [[Molitva|molitve]] i [[Himna|himne]] same su po sebi činile važan dio vjerskog života starih Grka. == Nasljeđe == Civilizacija Stare Grčke imala je golem utjecaj na jezik, politiku, obrazovne sustave, filozofiju, znanost i umjetnost. Postala je vodećom kulturnom tradicijom (''Leitkultur'') [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], potisnuvši pritom izvorne italske tradicije. Kako je napisao [[Horacije]]:<blockquote>''Graecia capta ferum victorem cepit et artis / intulit agresti Latio'' (Poslanice, 2.1.156 i dalje) Osvojena Grčka osvojila je svojega neotesanog osvajača i uvela umjetnost u ruralni Lacij.</blockquote>Posredstvom Rimskog Carstva grčka je kultura postala temeljem [[Zapadna kultura|zapadne kulture]]. [[Bizant|Bizantsko Carstvo]] izravno je naslijedilo klasičnu grčku i [[Helenizam|helenističku kulturu]], bez posredovanja latinske kulture. Očuvanje znanja klasične Grčke u srednjovjekovnoj bizantskoj tradiciji snažno je utjecalo i na [[Slaveni|Slavene]], a poslije i na [[islamsko zlatno doba]] te zapadnoeuropsku [[Renesansa|renesansu]]. Do obnove zanimanja za znanje klasične Grčke u modernom dobu došlo je u sklopu pokreta [[Neoklasicizam|neoklasicizma]], koji se razvio u [[Europa|Europi]] i [[Amerika|Amerikama]] tijekom [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} == Srodne teme == *[[Povijest grčkog jezika]] *[[Grčka filozofija]] *[[Umjetnost stare Grčke]] *[[Grčko kazalište]] *[[Olimpijske igre]] *[[Arhitektura stare Grčke]] *[[Eleuzinski misteriji]] *[[Atena (polis)]] *[[Popis starih Grka]] *[[Popis gradova stare Grčke]] *[[Starogrčka književnost]] *[[Antički Rim]] *[[Žene u staroj Grčkoj]] ==Vanjske poveznice== *[http://crohis.com/sputzger1/sjevgrc.htm Karta sjeverne Grčke u antičko doba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927013102/http://crohis.com/sputzger1/sjevgrc.htm |date=27. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/juzgrc.htm Karta južne Grčke u antičko doba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071017100905/http://crohis.com/sputzger1/juzgrc.htm |date=17. listopada 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/mazija.htm Karta Male Azije u antičko doba, Karta Grčke pred Peloponeski rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927013136/http://crohis.com/sputzger1/mazija.htm |date=27. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/stsvijet-zap.htm Karta podjele antičkih Grka na plemena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090521/http://crohis.com/sputzger1/stsvijet-zap.htm |date=29. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/alvel.htm Karta države Aleksandra Velikog i država njegovih nasljednika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090606/http://crohis.com/sputzger1/alvel.htm |date=29. rujna 2007. }} *[http://www.crohis.com/sknjige/duruy-grcka.htm VICTOR DURUY, Poviest Grčka, Zagreb 1881.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090319001137/http://www.crohis.com/sknjige/duruy-grcka.htm |date=19. ožujka 2009. }} {{starovjekovne države i civilizacije}} [[Kategorija:Stara Grčka| ]] [[Kategorija:Antička povijest|Grčka]] [[Kategorija:Povijest Grčke]] 5pyaoicher08wwk4kw6i82lhvwzlvez 7616210 7616207 2026-10-10T19:33:15Z Dean72 77466 7616210 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|siječanj 2006.}} [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|[[Partenon]], hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.]] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.– 9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajnu spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]]. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 15.</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 65.</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 103.</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 69. - 70.</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 73. - 74.</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 108.</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnog stanovništva i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 109. - 110.</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 96.</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 270.</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}} str. 356.</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 271.</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 126. - 127.</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128.</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]] porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]] nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128. - 129.</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Istodobno je [[Kartaga|kartažanska]] vojska napala grčku [[Sicilija|Siciliju]]. Godine [[480. pr. Kr.]] odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica predvođena s tristo Spartanaca nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131. - 133.</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 134. - 136.</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 138.</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 140.</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 141.</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 142.</ref> Tijekom 450-ih pr. Kr. Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 149.</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 162.</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je ispregovarao [[Nikijin mir|mirovni sporazum]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 163.</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 191. - 199.</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 200</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 177.</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 202. - 203.</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 189.</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 219.</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221., 226.</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224.</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224. - 225.</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 225. - 226.</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013.}} str. 226</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221.</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 243. - 245.</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 245. - 247.</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 248.</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 250.</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20070305112612/http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |title=Population of the Greek city-states |archive-date=5 March 2007}}</ref> To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].<ref name=BoardmanHammond-xiii>{{harvnb|Boardman|Hammond|1982|p=xiii}}</ref> Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.<ref>{{harvnb|Antonaccio|2007|p=203}}</ref> Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Društvena struktura == Samo su slobodni muškarci rođeni kao pripadnici domicilnog stanovništva koji su posjedovali zemlju mogli biti građani s pravom na punu zakonsku zaštitu u [[Grad država|gradu-državi]]. U većini gradova-država, za razliku od prilika u [[Antički Rim|Starom Rimu]], društveni ugled nije donosio posebna prava. Ponekad su pojedine obitelji nadzirale javne vjerske službe, ali im to obično nije davalo dodatnu političku moć. U [[Atena (polis)|Ateni]] je stanovništvo bilo podijeljeno u četiri društvena sloja na temelju imovinskog stanja. Pojedinci su mogli prijeći u viši sloj ako bi stekli veće bogatstvo. U [[Sparta|Sparti]] su se svi muški građani nazivali ''homoioi'', što znači „jednaki” ili „sebi ravni”. Međutim, spartanski kraljevi, koji su zajednički obnašali vojne i vjerske dužnosti poglavara grada-države, potjecali su samo iz dviju obitelji.<ref>{{Citiranje knjige|last=Powell|first=Anton|url=https://books.google.com/books?id=QqA6DwAAQBAJ|title=A Companion to Sparta|date=2017|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-119-07237-9|page=187|access-date=4 July 2022}}</ref> Čini se da su [[Žene u staroj Grčkoj|žene u]] [[Žene u staroj Grčkoj|Staroj Grčkoj]] prvenstveno obavljale kućanske poslove, vodile kućanstvo te rađale i odgajale djecu. === Ropstvo === [[File:Grabstein_einer_Frau_mit_Dienerin.jpg|mini|Nadgrobni spomenik žene s robinjom koja je čuvala dijete, oko 100. pr. Kr.]] [[Robovlasništvo|Robovi]] nisu imali političku moć ni društveni status. Uz dopuštenje gospodara i ovisno o njegovoj dobroj volji, mogli su zasnovati obitelj i posjedovati imovinu, ali nisu imali politička prava. Do [[600. pr. Kr.]] u Grčkoj se proširilo ropstvo u kojem se ljudi smatraju vlasništvom. U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] robovi su u nekim [[Grad država|gradovima-državama]] činili trećinu ukupnog stanovništva. U klasičnoj [[Atena (polis)|Ateni]] robovi su činili između 40 i 80 % stanovništva. Robovi izvan [[Sparta|Sparte]] gotovo se nikada nisu pobunili jer su potjecali iz brojnih naroda i bili previše teritorijalno raspršeni da bi se mogli organizirati. Međutim, za razliku od kasnije zapadne kulture, stari Grci nisu razmišljali u kategorijama [[Rasa|rase]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Painter|first=Nell|url=https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5|title=The History of White People|date=2010|publisher=W. W. Norton|isbn=978-0-393-04934-3|location=New York|page=[https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5 5]}}</ref> Većina obitelji posjedovala je robove koji su obavljali kućanske poslove i radili kao nadničari, a čak su i siromašne obitelji mogle imati nekoliko robova. Vlasnicima je bilo zabranjeno tući ili ubijati robove. Kako bi ih potaknuli na marljiv rad, gospodari su im često obećavali da će ih u budućnosti osloboditi. Za razliku od [[Antički Rim|Rima]], oslobođenici nisu stjecali građanska prava. Umjesto toga uključivali su se u stanovništvo [[Meteci|meteka]], odnosno stranaca iz drugih zemalja ili gradova-država kojima je službeno bilo dopušteno živjeti u gradu. Gradovi-države posjedovali su i robove u javnom vlasništvu. Ti su robovi imali veću samostalnost od robova u privatnom vlasništvu: živjeli su odvojeno od svojih gospodara i obavljali specijalizirane poslove. U [[Atena (polis)|Ateni]] su se javni robovi osposobljavali za otkrivanje [[Krivotvorenje novca|krivotvorenog novca]], dok su robovi u hramovima služili božanstvima kojima su ti [[Hram|hramovi]] bili posvećeni. [[Skiti|Skitski]] robovi u Ateni obavljali su policijske poslove i okupljali građane radi sudjelovanja u političkim skupovima. [[Sparta]] je imala posebnu kategoriju robova poznatih kao [[heloti]]. Heloti su bili Mesenjani koje je država masovno porobila tijekom [[Mesenski ratovi|mesenskih ratova]] te ih dodijelila obiteljima uz koje su bili trajno vezani. Uzgajali su hranu i obavljali kućanske poslove kako bi se žene mogle posvetiti odgoju snažne djece, a muškarci vojnoj obuci za službu u pješaštvu kao [[Hoplit|hopliti]]. Gospodari su se prema helotima odnosili okrutno, zbog čega su se oni više puta bunili protiv svojih gospodara. Godine 370./369. pr. Kr., nakon što je [[Epaminonda]] oslobodio [[Mesenija|Meseniju]] od spartanske vlasti, helotski je sustav ondje ukinut, a heloti su stekli slobodu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cartledge|first=Paul|title=The Spartans: An Epic History|publisher=Pan Macmillan|year=2002|page=67}}</ref> Međutim, u [[Prefektura Lakonija|Lakoniji]] se taj sustav održao sve do [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] == Obrazovanje == [[File:Plato's_Academy_mosaic_from_Pompeii.jpg|lijevo|mini|Mozaik iz [[Pompeji|Pompeja]] s prikazom [[Platon|Platonove]] [[Akademija|Akademije]]]] Tijekom većeg dijela grčke povijesti obrazovanje je bilo privatno osim u [[Sparta|Sparti]]. U [[Helenizam|helenističkom]] razdoblju neki su [[Grad država|gradovi-države]] osnovali javne škole. Privatne učitelje mogle su si priuštiti samo imućne obitelji. Dječaci su učili čitati i pisati te recitirati književna djela. Učili su i pjevati, svirati jedan [[Glazbala|glazbeni instrument]] te se baviti [[Atletika|atletikom]] radi pripreme za vojnu službu. Obrazovali su se ne toliko radi stjecanja zanimanja koliko radi toga da postanu sposobni građani. Djevojčice su također učile čitati, pisati i računati jednostavne računske operacije kako bi mogle upravljati kućanstvom. Nakon djetinjstva gotovo uopće nisu imale pristup daljnjem obrazovanju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bloomer|first=W. Martin|title=A Companion to Ancient Education|publisher=Willey-Blackwell|year=2016|isbn=978-1-118-99741-3|location=Malden, MA|page=305}}</ref> Dječaci su polazili u školu sa sedam godina, dok su oni koji su živjeli u [[Sparta|Sparti]] odlazili u vojarnu. Postojale su tri vrste poučavanja: ''grammatistes'' za [[Aritmetika|aritmetiku]], ''kitharistes'' za [[Glazba|glazbu]] i [[ples]] te ''paidotribai'' za tjelesni odgoj i [[sport]]. Dječake iz imućnih obitelji koji su pohađali privatnu nastavu pratio je ''paidagogos'', kućni rob odabran za tu zadaću, koji se o njima brinuo tijekom dana. Nastava se održavala u privatnim domovima učitelja i obuhvaćala [[čitanje]], [[pisanje]], [[Matematika|matematiku]], [[pjevanje]] te sviranje [[Lira (instrument)|lire]] i [[Flauta|flaute]]. Kada bi dječaci navršili 12 godina, školovanje je uključivalo i sportske aktivnosti poput [[Hrvanje|hrvanja]], [[Trčanje|trčanja]], [[Bacanje diska|bacanja diska]] i [[Bacanje koplja|koplja]]. U [[Atena (polis)|Ateni]] su neki stariji mladići pohađali [[Akademija|akademije]] na kojima su izučavali naprednije discipline, poput [[Kultura|kulture]], [[Znanost|znanosti]], [[Glazba|glazbe]] i [[Umjetnost|umjetnosti]]. Školovanje je završavalo u dobi od 18 godina, nakon čega je obično slijedila jedna ili dvije godine vojne obuke u vojsci.<ref>Angus Konstam: "Historical Atlas of Ancient Greece", pp.&nbsp;94–95. Thalamus, UK, 2003, {{ISBN|1-904668-16-X}}</ref> Među najpoznatijim atenskim obrazovnim ustanovama bili su [[licej]], odnosno takozvana [[peripatetička škola]] koju je osnovao [[Aristotel|Aristotel iz Stageire]],<ref>{{Citiranje weba|title=Lyceum|url=https://www.britannica.com/topic/Lyceum-Greek-philosophical-school|access-date=21 August 2024|website=Britannica}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Lyceum|url=https://iep.utm.edu/lyceum/|access-date=21 August 2024|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}</ref> te Platonova akademija koju je osnovao [[Platon|Platon iz Atene]].<ref name="Lindberg 2007 70">{{Citiranje knjige|last=Lindberg|first=David C.|url=http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/B/bo5550077.html|title=The Beginnings of Western Science|publisher=University of Chicago Press|year=2007|isbn=978-0-226-48205-7|page=70}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Kampouris|first=Nick|date=26 October 2023|title=Plato's Academy: The World's First University|url=https://greekreporter.com/2023/10/26/plato-academy-athens-first-university-world/|access-date=21 August 2024|website=Greek Reporter}}</ref> Obrazovni sustav imućnih starih Grka poznat je i pod nazivom ''paideia''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Woodruff|first=Paul|url=https://academic.oup.com/book/8502/chapter-abstract/154343006?redirectedFrom=fulltext|title=Nine Education (Paideia)|date=March 2006|isbn=978-0-19-530454-1|pages=191–210|chapter=Education (Paideia)|doi=10.1093/acprof:oso/9780195304541.003.0009|access-date=21 August 2024}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=López|first1=Raquel|date=28 August 2019|title=Did sons and daughters get the same education in ancient Greece?|magazine=National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/education-in-ancient-greece|access-date=21 August 2024}}</ref> == Gospodarstvo == Na vrhuncu gospodarskog razvoja u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] slobodni građani klasične Grčke vjerojatno su činili jedno od najprosperitetnijih društava [[Antika|antičkog svijeta]]. Neki povjesničari gospodarstva smatraju da je grčko gospodarstvo bilo jedno od najrazvijenijih predindustrijskih gospodarstava. Prema procjenama izraženima u količini [[Pšenica|pšenice]] koju se moglo kupiti za dnevnu plaću, nekvalificirani radnik u urbanom području [[Atena (polis)|Atene]] zarađivao je dovoljno za kupnju 7–12 kg pšenice na dan, dok je nekvalificirani poljoprivredni radnik u [[Drevni Egipat|rimskom Egiptu]] mogao kupiti oko 3,75 kg. Atenska je dnevna plaća tako odgovarala dvostrukoj do trostrukoj količini pšenice dostupnoj nekvalificiranom poljoprivrednom radniku u rimskom Egiptu. Ipak, prihodi grčkih poljoprivrednika u prosjeku su također bili niži od prihoda gradskih radnika.<ref>W. Schiedel, "Real slave prices and the relative cost of slave labor in the Greco-Roman world", ''Ancient Society'', vol. 35, 2005, p 12.</ref> Premda su se životni uvjeti [[Robovlasništvo|robova]] znatno razlikovali, ropski je sustav pridonosio održavanju prihoda slobodnih građana. Stoga procjene gospodarskog razvoja koje se temelje na prihodima slobodnih građana ili isključivo na prihodima gradskog stanovništva vjerojatno precjenjuju stvarnu razinu blagostanja čitavog društva, unatoč brojnim dokazima o visokom životnom standardu. == Ratovanje == [[File:Greek-Persian_duel_1.jpg|mini|Grčki [[hoplit]] i perzijski ratnik prikazani u borbi na drevnom [[Kiliks|kiliksu]], [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeće]] [[5. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] Barem tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] rascjepkanost Stare Grčke na brojne suparničke [[Grad država|gradove-države]] povećavala je učestalost sukoba, ali je istodobno ograničavala njihov opseg. Budući da nisu mogli održavati profesionalne vojske, gradovi-države oslanjali su se na vlastite građane. To je neizbježno ograničavalo trajanje vojnih pohoda jer su se građani morali vraćati svojim redovitim zanimanjima, osobito [[Poljoprivrednik|poljoprivrednici]]. Zbog toga su se vojni pohodi često ograničavali na ljetno razdoblje. Kada bi došlo do bitke, ona se obično odvijala kao unaprijed dogovoren sukob većih snaga s ciljem postizanja odlučujuće pobjede. Gubici su bili razmjerno mali u usporedbi s kasnijim bitkama i rijetko su prelazili pet posto pripadnika poražene strane. Među poginulima su se, međutim, često nalazili najugledniji građani i vojskovođe koji su predvodili svoje postrojbe na bojištu. Opseg i razmjeri ratovanja u Staroj Grčkoj znatno su se promijenili tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Borba protiv golemih vojski [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] nadilazila je mogućnosti pojedinačnih gradova-država. Grčka pobjeda na kraju je ostvarena savezima gradova-država čiji se sastav mijenjao tijekom vremena, čime su udruženi resursi i podijeljeni vojni zadatci. Iako su savezi među grčkim [[Polis|gradovima-državama]] postojali i ranije, dotad nisu bili zabilježeni savezi takvih razmjera. Uspon [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]] kao vodećih sila tijekom tih sukoba izravno je doveo do [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]], tijekom kojega su se dodatno razvijali načini ratovanja, [[strategija]] i [[taktika]]. Rat se vodio između saveza gradova kojima su dominirale Atena i Sparta. Veća raspoloživost ljudstva i financijskih sredstava omogućila je vođenje opsežnijih ratnih operacija i primjenu raznovrsnijih oblika ratovanja. Odlučujuće bitke većih snaga tijekom Peloponeskog rata nisu donosile presudnu pobjedu, pa se sve više pribjegavalo strategijama iscrpljivanja, pomorskim bitkama, pomorskim blokadama i [[Opsada|opsadama]]. Te su promjene znatno povećale broj žrtava i poremetile funkcioniranje grčkog društva. Atena je raspolagala jednom od najvećih ratnih flota u Staroj Grčkoj. Imala je više od 200 [[trijera]], od kojih je svaku pokretalo 170 veslača raspoređenih u tri reda sa svake strane broda. Grad je mogao financirati tako veliku flotu koja je zahtijevala više od 34 000 veslača zahvaljujući bogatim rudnicima [[Srebro|srebra]] u kojima su radili [[Robovlasništvo|robovi]]. Prema Josiahu Oberu, grčkim je gradovima-državama tijekom arhajskog i klasičnog razdoblja prijetila približno jedna trećina vjerojatnosti uništenja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ober|first=Josiah|url=https://press.princeton.edu/books/paperback/9780691146249/democracy-and-knowledge|title=Democracy and Knowledge|date=2010|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-14624-9|pages=81–82}}</ref> == Kultura == === Filozofija === [[File:British_Museum_-_Four_Greek_philosophers.jpg|lijevo|mini|Biste četvorice filozofa Stare Grčke u [[British Museum|Britanskom muzeju]]. S lijeva na desno: [[Sokrat]], [[Antisten iz Atene|Antisten]], [[Hrizip]] i [[Epikur]].]] Filozofija Stare Grčke bila je usmjerena ka razumu i istraživanju. U mnogočemu je snažno utjecala na razvoj [[Moderna filozofija|moderne filozofije]], ali i suvremene [[Znanost|znanosti]]. Jasne i neprekinute linije utjecaja vode od filozofa Stare Grčke i [[Helenizam|helenističkog razdoblja]], preko srednjovjekovnih [[Islamska filozofija|muslimanskih filozofa]] i [[Islam|islamskih]] znanstvenika, do europske [[Renesansa|renesanse]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] te sekularnih znanosti modernoga doba. Ni razum ni istraživanje nisu nastali u Staroj Grčkoj. Razlika između grčke težnje za znanjem i sličnih nastojanja starijih civilizacija, poput [[Drevni Egipat|Drevnog Egipta]] i [[Babilonija|Babilonije]], već je dugo predmet proučavanja teoretičara civilizacije. Prvi poznati [[Antička filozofija|grčki filozofi]] bili su [[Predsokratovska filozofija|predsokratovci]], koji su nastojali pružiti prirodna, nemitološka objašnjenja svijeta. Naslijedio ih je [[Sokrat]], jedan od prvih filozofa koji su djelovali u [[Atena (polis)|Ateni]] tijekom njezina zlatnog doba. Njegove su ideje, poznate ponajprije iz posrednih izvora, a ne iz njegovih vlastitih spisa, postavile temelje [[Zapadnjačka filozofija|zapadnjačke filozofije]]. Sokratov učenik [[Platon]], autor djela [[Država]], uspostavio je radikalnu razliku između [[Idealizam|ideja]] i [[Materijalizam|materijalnog svijeta]]. Platonov učenik [[Aristotel]], koji je opsežno pisao o prirodi i [[Etika|etici]], također i danas snažno utječe na zapadnjačku filozofiju. Među istaknutim predstavnicima kasnije helenističke filozofije, koja je također nastala u Grčkoj, bili su [[Antisten iz Atene|Antisten]] ([[cinizam]]), [[Zenon Kitijski|Zenon iz Kitija]] ([[stoicizam]]) i [[Plotin]] ([[Novoplatonizam|neoplatonizam]]). === Književnost i kazalište === [[File:The_great_theater_of_Epidaurus,_designed_by_Polykleitos_the_Younger_in_the_4th_century_BC,_Sanctuary_of_Asklepeios_at_Epidaurus,_Greece_(14015010416).jpg|lijevo|mini|Antičko kazalište u [[Epidaur (Grčka)|Epidauru]], [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeće]] [[4. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] [[File:Hypnos_Thanatos_BM_Vase_D56_full.jpg|mini|Prizor iz [[Ilijada|Ilijade]]: [[Hipno|Hipnos]] i [[Tanatos]] odnose [[Sarpedon|Sarpedonovo]] tijelo s bojišta pod [[Troja|Trojom]]; detalj s atičke [[Lekit|lekitke]] na bijeloj podlozi, oko [[440. pr. Kr.]]]] Najranija [[grčka književnost]] bila je [[poezija]], namijenjena javnom izvođenju, a ne privatnom čitanju.<ref>{{Harvnb|Power|2016}} str. 58.</ref> Najraniji poznati grčki pjesnik bio je [[Homer]], iako je nesumnjivo pripadao već postojećoj tradiciji usmene poezije.<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}} str. 44.</ref> Homerova poezija oblikovala se otprilike u isto vrijeme kada su [[Grci]] razvili [[Grčki alfabet|pismo]], no izvorno se prenosila usmenim putem. Prvi pjesnik za kojega je pouzdano poznato da je svoja djela zapisivao bio je [[Arhiloh]], lirski pjesnik iz sredine [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}} str. 45.</ref> Tragedija se razvila potkraj arhajskog razdoblja, preuzimajući elemente iz različitih već postojećih pjesničkih vrsta kasnoga arhajskog razdoblja.<ref>{{Harvnb|Power|2016}} str. 60.</ref> [[Komedija]] se počela razvijati početkom klasičnog razdoblja. Najraniji poznati datum povezan s tom kazališnom vrstom jest [[486. pr. Kr.]], kada je natjecanje u komediji postalo službenim dijelom atenskih [[Velike Dionizije|Velikih Dionizija]]. Najstarija sačuvana antička komedija [[Aristofan|Aristofanova]] ''[[Aharňani]]'' prvi je put izvedena [[425. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Handley|1985}} str. 355.</ref> Poput poezije, i grčka [[proza]] nastala je u arhajskom razdoblju. Najraniji autori grčkih filozofskih, povijesnih i medicinskih tekstova djelovali su već u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]]<ref name="mcglew79">{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 79.</ref> Proza se najprije pojavila kao oblik pisanja kojim su se služili predsokratovski filozofi [[Anaksimandar]] i [[Anaksimen]], premda se smatra da je prozom pisao i [[Tales|Tales iz Mileta]], kojega se drži prvim grčkim filozofom, no nije ostavio nikakve spise.<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza je kao književna vrsta dosegnula zrelost u klasičnom razdoblju,<ref name="mcglew792">{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 79.</ref> tijekom kojega su se razvile glavne grčke prozne vrste: [[filozofija]], [[historiografija]], [[Grčka retorika|retorika]] i [[dijalog]].<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 84.</ref> Tijekom helenističkog razdoblja kulturno središte grčkoga svijeta premjestilo se iz [[Atena (polis)|Atene]], koja je tu ulogu imala u klasičnom razdoblju, u [[Aleksandrija|Aleksandriju]]. Istodobno su i drugi helenistički vladari, poput pripadnika dinastija [[Antigonidi|Antigonida]] i [[Atalidska dinastija|Atalida]], bili pokrovitelji znanosti i književnosti, pretvorivši [[Pela (Grčka)|Pelu]] odnosno [[Pergam]] u važna kulturna središta.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 93.</ref> Zahvaljujući kulturnom pokroviteljstvu helenističkih vladara, a osobito [[Muzej u Aleksandriji|Muzeju u Aleksandriji]], sačuvan je velik dio antičke grčke književnosti.<ref name="bulloch542">{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 542. - 543.</ref> [[Aleksandrijska knjižnica]], koja je bila dio Muzeja, imala je dotad nezamisliv cilj prikupiti primjerke svih poznatih djela napisanih na grčkom jeziku. Gotovo sva sačuvana neznanstvena književnost helenističkog razdoblja pripada poeziji.<ref name="bulloch5422">{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 542.</ref> Helenistička poezija bila je izrazito intelektualna,<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 543.</ref> povezivala je različite književne vrste i tradicije te izbjegavala linearno pripovijedanje.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 99.</ref> U helenističkom se razdoblju promijenio i način konzumacije književnosti: dok se u arhajskom i klasičnom razdoblju književnost uglavnom doživljavala putem javnih izvedbi, u helenističkom se razdoblju sve češće čitala u privatnosti.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 98.</ref> Istodobno su helenistički pjesnici počeli stvarati djela namijenjena privatnoj, a ne javnoj publici.<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 543.</ref> Nakon [[August|Oktavijanove]] pobjede kod [[Akcij|Akcija]] [[31. pr. Kr.]] [[Rimsko Carstvo|Rim]] je počeo postajati važno središte [[Grčka književnost|grčke književnosti]]. U njega su dolazili istaknuti grčki autori, poput [[Strabon|Strabona]] i [[Dionizija iz Halikarnasa]].<ref>{{Harvnb|Bowersock|1985}} str. 642. - 643.</ref> Razdoblje najvećih inovacija u grčkoj književnosti pod rimskom vlašću bio je takozvani „dugi 2. vijek”, od približno 80. do oko 230. godine.<ref name="konig113">{{Harvnb|König|2016}} str. 113.</ref> Posebno su se istaknuli razvoj [[Roman|romana]] i obnova značenja govorništva kao javne izvedbe.<ref name="konig1132">{{Harvnb|König|2016}} str. 113.</ref> === Glazba i ples === U društvu Stare Grčke glazba je bila sveprisutna i smatrala se temeljnom sastavnicom civilizacije.{{Sfn|West|1994|pp=1, 13}} Imala je važnu ulogu u javnim vjerskim obredima,{{Sfn|West|1994|p=14}} privatnim svečanostima poput vjenčanja i pogreba{{Sfn|West|1994|p=21}} te zabavi u kućanstvu.{{Sfn|West|1994|p=24}} Muškarci su pjevali i svirali tijekom [[Simpozij|simpozija]],{{Sfn|West|1994|p=25}} a i muškarci i žene pjevali su tijekom rada. Dječje igre uključivale su pjesmu i ples.{{Sfn|West|1994|pp=27–28}} Glazba Stare Grčke bila je pretežno vokalna: izvodio ju je solist ili zbor, najčešće uz instrumentalnu pratnju.{{Sfn|West|1994|p=39}} Čisto instrumentalna glazba bila je rjeđa. [[Grci]] su se služili žičanim instrumentima, uključujući [[Lira (instrument)|lire]], [[Harfa|harfe]] i [[Lutnja|lutnje]],{{Sfn|West|1994|p=48}} kao i [[Puhačka glazbala|puhačkim instrumentima]], među kojima je najvažniji bio [[aulos]], instrument s dvostrukom cijevi i jezičcima.{{Sfn|West|1994|p=81}} Udaraljke su imale razmjerno sporednu ulogu u odnosu na žičane i puhačke instrumente te su se upotrebljavale u određenim vjerskim kultovima.{{Sfn|West|1994|p=122}} === Znanost i tehnologija === [[File:0142_-_Archaeological_Museum,_Athens_-_Antikythera_mechanism_-_Photo_by_Giovanni_Dall'Orto,_Nov_11_2009.jpg|lijevo|mini|[[Mehanizam iz Antikitere|Mehanizam s Antikitere bio]] je [[analogno računalo]] izrađeno između 150. i 100. pr. Kr. namijenjeno izračunavanju položaja nebeskih tijela.]] MatematikaStare Grčke pridonijela je brojnim važnim razvojnim pomacima, uključujući oblikovanje temeljnih pravila [[Geometrija|geometrije]], uvođenje formalnog [[Matematički dokaz|matematičkog dokaza]] te otkrića u [[Teorija brojeva|teoriji brojeva]], [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]] i [[Primijenjena matematika|primijenjenoj matematici]]. Grčki matematičari približili su se i uspostavljanju [[Integral|integralnog računa]]. Otkrića nekoliko grčkih matematičara, među kojima su [[Pitagora]], [[Euklid]] i [[Arhimed]] i danas se primjenjuju u nastavi matematike. Grci su razvili [[Astronomija|astronomiju]], koju su smatrali granom matematike, do vrlo visoke razine. Prve geometrijske trodimenzionalne modele kojima se nastojalo objasniti prividno gibanje planeta u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] razvili su [[Eudoks iz Knida]] i [[Kalip iz Kizika]]. Njihov mlađi suvremenik [[Heraklid Pontski]] iznio je pretpostavku da se [[Zemlja]] okreće oko vlastite osi. U [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]] [[Aristarh sa Samosa]] prvi je predložio [[heliocentrični sustav]]. [[Arhimed]] je u svojem djelu ''Pješčani račun'' ponovno iznio Aristarhovu pretpostavku da „zvijezde stajaćice i Sunce ostaju nepomični, dok se Zemlja okreće oko Sunca po kružnici”. Inače su sačuvani samo fragmentarni opisi Aristarhove zamisli.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;55–56</ref> [[Eratosten]] je na temelju kutova sjena izmjerenih na međusobno udaljenim mjestima s velikom točnošću procijenio [[opseg]] Zemlje.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;45–47</ref> U [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću pr. Kr.]] [[Hiparh|Hiparh iz Nikeje]] ostvario je niz važnih doprinosa astronomiji, među kojima su prvo mjerenje [[Precesija|precesije ravnodnevnica]] i sastavljanje prvoga [[Zvjezdani katalog|zvjezdanog kataloga]], u kojem je predložio sustav prividnih zvjezdanih veličina koji se u osnovi primjenjuje i danas. [[Mehanizam iz Antikitere]] jest uređaj za izračunavanje gibanja planeta, a potječe iz približno [[80. pr. Kr.]] i smatra se najranijim pretečom astronomskih računala.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Freeth|first=T.|last2=Bitsakis|first2=Y.|last3=Moussas|first3=X.|display-authors=etal|year=2006|title=Decoding the ancient Greek astronomical calculator known as the Antikythera Mechanism|journal=Nature|volume=444|issue=7119|pages=587–591|bibcode=2006Natur.444..587F|doi=10.1038/nature05357|pmid=17136087}}</ref> Pronađen je u olupini antičkog broda u blizini grčkog otoka [[Antikitera|Antikitere]], između [[Kitera|Kitere]] i [[Kreta|Krete]]. Postao je poznat po primjeni diferencijalnog zupčanog prijenosa, za koji se prije njegova otkrića vjerovalo da je izumljen tek u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], kao i po minijaturizaciji i složenosti svojih dijelova, usporedivima s onima na satu iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Izvorni mehanizam izložen je u zbirci bronce [[Nacionalni arheološki muzej u Ateni|Nacionalnoga arheološkog muzeja u Ateni]] uz njegovu repliku. Stari Grci ostvarili su i važna otkrića u medicini. [[Hipokrat]] je bio liječnik klasičnog razdoblja i smatra se jednom od najistaknutijih osoba u povijesti medicine. Naziva ga se „ocem medicine” zbog njegova trajnog doprinosa toj disciplini i uloge u osnivanju hipokratske medicinske škole.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Grammaticos|first=P. C.|last2=Diamantis|first2=A.|year=2008|title=Useful known and unknown views of the father of modern medicine, Hippocrates and his teacher Democritus|journal=Hellenic Journal of Nuclear Medicine|volume=11|issue=1|pages=2–4|pmid=18392218}}</ref><ref>[https://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Hippocrates], Microsoft Encarta Online Encyclopedia 2006. Microsoft Corporation. [https://web.archive.org/web/20091029181928/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Archived] 31 October 2009.</ref> Ta je intelektualna škola revolucionirala medicinu u Staroj Grčkoj uspostavivši je kao zasebnu disciplinu, različitu od drugih područja s kojima je tradicionalno bila povezana, osobito [[Teurgija|teurgije]] i [[Filozofija|filozofije]]. Time je medicina postala samostalna profesija.<ref name="garrison9293">{{Citiranje knjige|last=Garrison|first=Fielding H.|title=History of Medicine|publisher=W. B. Saunders|year=1966|location=Philadelphia|pages=92–93}}</ref><ref name="nuland5">{{Citiranje knjige|last=Nuland|first=Sherwin B.|url=https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5|title=Doctors|publisher=Knopf|year=1988|isbn=978-0-394-55130-2|page=[https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5 5]}}</ref> === Umjetnost i arhitektura === [[File:Sicily_Selinunte_Temple_E_(Hera).JPG|mini|Hram [[Hera|Here]] u Selinuntu na [[Sicilija|Siciliji]].]] [[Starogrčka umjetnost|Umjetnost Stare Grčke]] izvršila je golem utjecaj na kulturu mnogih zemalja od antičkog doba do danas, osobito u područjima [[Kiparstvo|kiparstva]] i [[Arhitektura|arhitekture]]. Na Zapadu se [[umjetnost Rimskog Carstva]] uvelike temeljila na grčkim uzorima. Na Istoku su osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] potaknula višestoljetnu razmjenu između grčke, srednjoazijske i indijske kulture, što je dovelo do razvoja [[Grčko-budistička umjetnost|grčko-budističke umjetnosti]], čiji su se utjecaji proširili sve do [[Japan|Japana]]. Nakon [[Renesansa|renesanse]] u Europi, humanistička estetika i visoki tehnički standardi grčke umjetnosti nadahnjivali su naraštaje europskih umjetnika. Klasična tradicija proizašla iz grčke umjetnosti dominirala je umjetnošću zapadnoga svijeta sve do duboko u [[19. stoljeće|19. stoljeće.]] === Religija === [[File:Θερμαικος_με_θεα_τον_Ολυμπο!.jpg|mini|Planina [[Olimp]], prebivalište dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].]] [[Religija u Staroj Grčkoj|Religija]] je bila središnji dio života u Staroj Grčkoj.{{Sfn|Ogden|2007|p=1}} Iako su [[Grci]] iz različitih gradova i plemena štovali slična božanstva, vjerski obredi nisu bili jednaki, a predodžbe o bogovima razlikovale su se od mjesta do mjesta. Grci su bili [[Politeizam|mnogobošci]] i štovali su brojna božanstva, no već se u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] počeo oblikovati panteon dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].{{Sfn|Dowden|2007|p=41}} Na grčku religiju utjecali su običaji susjednih naroda [[Bliski istok|Bliskog istoka]] još od arhajskog razdoblja, a u [[Helenizam|helenističkom razdoblju]] taj je utjecaj postao obostran. Najvažniji vjerski obred u Staroj Grčkoj bilo je [[žrtvovanje]] životinja, najčešće ovaca i koza. Žrtvovanje je bilo popraćeno javnom molitvom, a [[Molitva|molitve]] i [[Himna|himne]] same su po sebi činile važan dio vjerskog života starih Grka. == Nasljeđe == Civilizacija Stare Grčke imala je golem utjecaj na jezik, politiku, obrazovne sustave, filozofiju, znanost i umjetnost. Postala je vodećom kulturnom tradicijom (''Leitkultur'') [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], potisnuvši pritom izvorne italske tradicije. Kako je napisao [[Horacije]]:<blockquote>''Graecia capta ferum victorem cepit et artis / intulit agresti Latio'' (Poslanice, 2.1.156 i dalje) Osvojena Grčka osvojila je svojega neotesanog osvajača i uvela umjetnost u ruralni Lacij.</blockquote>Posredstvom Rimskog Carstva grčka je kultura postala temeljem [[Zapadna kultura|zapadne kulture]]. [[Bizant|Bizantsko Carstvo]] izravno je naslijedilo klasičnu grčku i [[Helenizam|helenističku kulturu]], bez posredovanja latinske kulture. Očuvanje znanja klasične Grčke u srednjovjekovnoj bizantskoj tradiciji snažno je utjecalo i na [[Slaveni|Slavene]], a poslije i na [[islamsko zlatno doba]] te zapadnoeuropsku [[Renesansa|renesansu]]. Do obnove zanimanja za znanje klasične Grčke u modernom dobu došlo je u sklopu pokreta [[Neoklasicizam|neoklasicizma]], koji se razvio u [[Europa|Europi]] i [[Amerika|Amerikama]] tijekom [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} == Srodne teme == *[[Povijest grčkog jezika]] *[[Grčka filozofija]] *[[Umjetnost stare Grčke]] *[[Grčko kazalište]] *[[Olimpijske igre]] *[[Arhitektura stare Grčke]] *[[Eleuzinski misteriji]] *[[Atena (polis)]] *[[Popis starih Grka]] *[[Popis gradova stare Grčke]] *[[Starogrčka književnost]] *[[Antički Rim]] *[[Žene u staroj Grčkoj]] ==Vanjske poveznice== *[http://crohis.com/sputzger1/sjevgrc.htm Karta sjeverne Grčke u antičko doba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927013102/http://crohis.com/sputzger1/sjevgrc.htm |date=27. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/juzgrc.htm Karta južne Grčke u antičko doba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071017100905/http://crohis.com/sputzger1/juzgrc.htm |date=17. listopada 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/mazija.htm Karta Male Azije u antičko doba, Karta Grčke pred Peloponeski rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927013136/http://crohis.com/sputzger1/mazija.htm |date=27. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/stsvijet-zap.htm Karta podjele antičkih Grka na plemena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090521/http://crohis.com/sputzger1/stsvijet-zap.htm |date=29. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/alvel.htm Karta države Aleksandra Velikog i država njegovih nasljednika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090606/http://crohis.com/sputzger1/alvel.htm |date=29. rujna 2007. }} *[http://www.crohis.com/sknjige/duruy-grcka.htm VICTOR DURUY, Poviest Grčka, Zagreb 1881.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090319001137/http://www.crohis.com/sknjige/duruy-grcka.htm |date=19. ožujka 2009. }} {{starovjekovne države i civilizacije}} [[Kategorija:Stara Grčka| ]] [[Kategorija:Antička povijest|Grčka]] [[Kategorija:Povijest Grčke]] gvyd9wx9prsc1yswrhfevpeox3hxc3n 7616224 7616210 2026-10-10T20:02:35Z Dean72 77466 /* Helenističko razdoblje */ 7616224 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|siječanj 2006.}} [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|[[Partenon]], hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.]] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.– 9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajnu spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]]. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 15.</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 65.</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 103.</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 69. - 70.</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 73. - 74.</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 108.</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnog stanovništva i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 109. - 110.</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 96.</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 270.</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}} str. 356.</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 271.</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 126. - 127.</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128.</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]] porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]] nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128. - 129.</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Istodobno je [[Kartaga|kartažanska]] vojska napala grčku [[Sicilija|Siciliju]]. Godine [[480. pr. Kr.]] odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica predvođena s tristo Spartanaca nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131. - 133.</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 134. - 136.</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 138.</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 140.</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 141.</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 142.</ref> Tijekom 450-ih pr. Kr. Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 149.</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 162.</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je ispregovarao [[Nikijin mir|mirovni sporazum]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 163.</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 191. - 199.</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 200</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 177.</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 202. - 203.</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 189.</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 219.</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221., 226.</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224.</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224. - 225.</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 225. - 226.</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013.}} str. 226</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221.</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 243. - 245.</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 245. - 247.</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 248.</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 250.</ref> === Helenističko razdoblje === [[Datoteka:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|Važnija helenistička kraljevstva zajedno s kraljevstvima [[Dijadosi|dijadoha]]:{{legend|#787CAD|Kraljevstvo [[Ptolemej I. Soter|Ptolemeja I. Sotera]]}}{{legend|#50A249|Kraljevstvo [[Kasandar|Kasandra]]}}{{legend|#C38833|Kraljevstvo [[Lizimah]]a}}{{legend|#C3B933|Kraljevstvo [[Seleuk I. Nikator|Seleuka I. Nikatora]]}}{{legend|#AF3662|[[Epir]]}}Prikazane na zemljovidu:{{legend|#85AB54|[[Grčke kolonije]]}}{{legend|#A361BD|[[Kartaga]] (negrčka)}}{{legend|#70A9BE|[[Antički Rim|Rim]] (negrčki)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20070305112612/http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |title=Population of the Greek city-states |archive-date=5 March 2007}}</ref> To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].<ref name=BoardmanHammond-xiii>{{harvnb|Boardman|Hammond|1982|p=xiii}}</ref> Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.<ref>{{harvnb|Antonaccio|2007|p=203}}</ref> Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Društvena struktura == Samo su slobodni muškarci rođeni kao pripadnici domicilnog stanovništva koji su posjedovali zemlju mogli biti građani s pravom na punu zakonsku zaštitu u [[Grad država|gradu-državi]]. U većini gradova-država, za razliku od prilika u [[Antički Rim|Starom Rimu]], društveni ugled nije donosio posebna prava. Ponekad su pojedine obitelji nadzirale javne vjerske službe, ali im to obično nije davalo dodatnu političku moć. U [[Atena (polis)|Ateni]] je stanovništvo bilo podijeljeno u četiri društvena sloja na temelju imovinskog stanja. Pojedinci su mogli prijeći u viši sloj ako bi stekli veće bogatstvo. U [[Sparta|Sparti]] su se svi muški građani nazivali ''homoioi'', što znači „jednaki” ili „sebi ravni”. Međutim, spartanski kraljevi, koji su zajednički obnašali vojne i vjerske dužnosti poglavara grada-države, potjecali su samo iz dviju obitelji.<ref>{{Citiranje knjige|last=Powell|first=Anton|url=https://books.google.com/books?id=QqA6DwAAQBAJ|title=A Companion to Sparta|date=2017|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-119-07237-9|page=187|access-date=4 July 2022}}</ref> Čini se da su [[Žene u staroj Grčkoj|žene u]] [[Žene u staroj Grčkoj|Staroj Grčkoj]] prvenstveno obavljale kućanske poslove, vodile kućanstvo te rađale i odgajale djecu. === Ropstvo === [[File:Grabstein_einer_Frau_mit_Dienerin.jpg|mini|Nadgrobni spomenik žene s robinjom koja je čuvala dijete, oko 100. pr. Kr.]] [[Robovlasništvo|Robovi]] nisu imali političku moć ni društveni status. Uz dopuštenje gospodara i ovisno o njegovoj dobroj volji, mogli su zasnovati obitelj i posjedovati imovinu, ali nisu imali politička prava. Do [[600. pr. Kr.]] u Grčkoj se proširilo ropstvo u kojem se ljudi smatraju vlasništvom. U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] robovi su u nekim [[Grad država|gradovima-državama]] činili trećinu ukupnog stanovništva. U klasičnoj [[Atena (polis)|Ateni]] robovi su činili između 40 i 80 % stanovništva. Robovi izvan [[Sparta|Sparte]] gotovo se nikada nisu pobunili jer su potjecali iz brojnih naroda i bili previše teritorijalno raspršeni da bi se mogli organizirati. Međutim, za razliku od kasnije zapadne kulture, stari Grci nisu razmišljali u kategorijama [[Rasa|rase]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Painter|first=Nell|url=https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5|title=The History of White People|date=2010|publisher=W. W. Norton|isbn=978-0-393-04934-3|location=New York|page=[https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5 5]}}</ref> Većina obitelji posjedovala je robove koji su obavljali kućanske poslove i radili kao nadničari, a čak su i siromašne obitelji mogle imati nekoliko robova. Vlasnicima je bilo zabranjeno tući ili ubijati robove. Kako bi ih potaknuli na marljiv rad, gospodari su im često obećavali da će ih u budućnosti osloboditi. Za razliku od [[Antički Rim|Rima]], oslobođenici nisu stjecali građanska prava. Umjesto toga uključivali su se u stanovništvo [[Meteci|meteka]], odnosno stranaca iz drugih zemalja ili gradova-država kojima je službeno bilo dopušteno živjeti u gradu. Gradovi-države posjedovali su i robove u javnom vlasništvu. Ti su robovi imali veću samostalnost od robova u privatnom vlasništvu: živjeli su odvojeno od svojih gospodara i obavljali specijalizirane poslove. U [[Atena (polis)|Ateni]] su se javni robovi osposobljavali za otkrivanje [[Krivotvorenje novca|krivotvorenog novca]], dok su robovi u hramovima služili božanstvima kojima su ti [[Hram|hramovi]] bili posvećeni. [[Skiti|Skitski]] robovi u Ateni obavljali su policijske poslove i okupljali građane radi sudjelovanja u političkim skupovima. [[Sparta]] je imala posebnu kategoriju robova poznatih kao [[heloti]]. Heloti su bili Mesenjani koje je država masovno porobila tijekom [[Mesenski ratovi|mesenskih ratova]] te ih dodijelila obiteljima uz koje su bili trajno vezani. Uzgajali su hranu i obavljali kućanske poslove kako bi se žene mogle posvetiti odgoju snažne djece, a muškarci vojnoj obuci za službu u pješaštvu kao [[Hoplit|hopliti]]. Gospodari su se prema helotima odnosili okrutno, zbog čega su se oni više puta bunili protiv svojih gospodara. Godine 370./369. pr. Kr., nakon što je [[Epaminonda]] oslobodio [[Mesenija|Meseniju]] od spartanske vlasti, helotski je sustav ondje ukinut, a heloti su stekli slobodu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cartledge|first=Paul|title=The Spartans: An Epic History|publisher=Pan Macmillan|year=2002|page=67}}</ref> Međutim, u [[Prefektura Lakonija|Lakoniji]] se taj sustav održao sve do [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] == Obrazovanje == [[File:Plato's_Academy_mosaic_from_Pompeii.jpg|lijevo|mini|Mozaik iz [[Pompeji|Pompeja]] s prikazom [[Platon|Platonove]] [[Akademija|Akademije]]]] Tijekom većeg dijela grčke povijesti obrazovanje je bilo privatno osim u [[Sparta|Sparti]]. U [[Helenizam|helenističkom]] razdoblju neki su [[Grad država|gradovi-države]] osnovali javne škole. Privatne učitelje mogle su si priuštiti samo imućne obitelji. Dječaci su učili čitati i pisati te recitirati književna djela. Učili su i pjevati, svirati jedan [[Glazbala|glazbeni instrument]] te se baviti [[Atletika|atletikom]] radi pripreme za vojnu službu. Obrazovali su se ne toliko radi stjecanja zanimanja koliko radi toga da postanu sposobni građani. Djevojčice su također učile čitati, pisati i računati jednostavne računske operacije kako bi mogle upravljati kućanstvom. Nakon djetinjstva gotovo uopće nisu imale pristup daljnjem obrazovanju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bloomer|first=W. Martin|title=A Companion to Ancient Education|publisher=Willey-Blackwell|year=2016|isbn=978-1-118-99741-3|location=Malden, MA|page=305}}</ref> Dječaci su polazili u školu sa sedam godina, dok su oni koji su živjeli u [[Sparta|Sparti]] odlazili u vojarnu. Postojale su tri vrste poučavanja: ''grammatistes'' za [[Aritmetika|aritmetiku]], ''kitharistes'' za [[Glazba|glazbu]] i [[ples]] te ''paidotribai'' za tjelesni odgoj i [[sport]]. Dječake iz imućnih obitelji koji su pohađali privatnu nastavu pratio je ''paidagogos'', kućni rob odabran za tu zadaću, koji se o njima brinuo tijekom dana. Nastava se održavala u privatnim domovima učitelja i obuhvaćala [[čitanje]], [[pisanje]], [[Matematika|matematiku]], [[pjevanje]] te sviranje [[Lira (instrument)|lire]] i [[Flauta|flaute]]. Kada bi dječaci navršili 12 godina, školovanje je uključivalo i sportske aktivnosti poput [[Hrvanje|hrvanja]], [[Trčanje|trčanja]], [[Bacanje diska|bacanja diska]] i [[Bacanje koplja|koplja]]. U [[Atena (polis)|Ateni]] su neki stariji mladići pohađali [[Akademija|akademije]] na kojima su izučavali naprednije discipline, poput [[Kultura|kulture]], [[Znanost|znanosti]], [[Glazba|glazbe]] i [[Umjetnost|umjetnosti]]. Školovanje je završavalo u dobi od 18 godina, nakon čega je obično slijedila jedna ili dvije godine vojne obuke u vojsci.<ref>Angus Konstam: "Historical Atlas of Ancient Greece", pp.&nbsp;94–95. Thalamus, UK, 2003, {{ISBN|1-904668-16-X}}</ref> Među najpoznatijim atenskim obrazovnim ustanovama bili su [[licej]], odnosno takozvana [[peripatetička škola]] koju je osnovao [[Aristotel|Aristotel iz Stageire]],<ref>{{Citiranje weba|title=Lyceum|url=https://www.britannica.com/topic/Lyceum-Greek-philosophical-school|access-date=21 August 2024|website=Britannica}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Lyceum|url=https://iep.utm.edu/lyceum/|access-date=21 August 2024|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}</ref> te Platonova akademija koju je osnovao [[Platon|Platon iz Atene]].<ref name="Lindberg 2007 70">{{Citiranje knjige|last=Lindberg|first=David C.|url=http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/B/bo5550077.html|title=The Beginnings of Western Science|publisher=University of Chicago Press|year=2007|isbn=978-0-226-48205-7|page=70}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Kampouris|first=Nick|date=26 October 2023|title=Plato's Academy: The World's First University|url=https://greekreporter.com/2023/10/26/plato-academy-athens-first-university-world/|access-date=21 August 2024|website=Greek Reporter}}</ref> Obrazovni sustav imućnih starih Grka poznat je i pod nazivom ''paideia''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Woodruff|first=Paul|url=https://academic.oup.com/book/8502/chapter-abstract/154343006?redirectedFrom=fulltext|title=Nine Education (Paideia)|date=March 2006|isbn=978-0-19-530454-1|pages=191–210|chapter=Education (Paideia)|doi=10.1093/acprof:oso/9780195304541.003.0009|access-date=21 August 2024}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=López|first1=Raquel|date=28 August 2019|title=Did sons and daughters get the same education in ancient Greece?|magazine=National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/education-in-ancient-greece|access-date=21 August 2024}}</ref> == Gospodarstvo == Na vrhuncu gospodarskog razvoja u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] slobodni građani klasične Grčke vjerojatno su činili jedno od najprosperitetnijih društava [[Antika|antičkog svijeta]]. Neki povjesničari gospodarstva smatraju da je grčko gospodarstvo bilo jedno od najrazvijenijih predindustrijskih gospodarstava. Prema procjenama izraženima u količini [[Pšenica|pšenice]] koju se moglo kupiti za dnevnu plaću, nekvalificirani radnik u urbanom području [[Atena (polis)|Atene]] zarađivao je dovoljno za kupnju 7–12 kg pšenice na dan, dok je nekvalificirani poljoprivredni radnik u [[Drevni Egipat|rimskom Egiptu]] mogao kupiti oko 3,75 kg. Atenska je dnevna plaća tako odgovarala dvostrukoj do trostrukoj količini pšenice dostupnoj nekvalificiranom poljoprivrednom radniku u rimskom Egiptu. Ipak, prihodi grčkih poljoprivrednika u prosjeku su također bili niži od prihoda gradskih radnika.<ref>W. Schiedel, "Real slave prices and the relative cost of slave labor in the Greco-Roman world", ''Ancient Society'', vol. 35, 2005, p 12.</ref> Premda su se životni uvjeti [[Robovlasništvo|robova]] znatno razlikovali, ropski je sustav pridonosio održavanju prihoda slobodnih građana. Stoga procjene gospodarskog razvoja koje se temelje na prihodima slobodnih građana ili isključivo na prihodima gradskog stanovništva vjerojatno precjenjuju stvarnu razinu blagostanja čitavog društva, unatoč brojnim dokazima o visokom životnom standardu. == Ratovanje == [[File:Greek-Persian_duel_1.jpg|mini|Grčki [[hoplit]] i perzijski ratnik prikazani u borbi na drevnom [[Kiliks|kiliksu]], [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeće]] [[5. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] Barem tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] rascjepkanost Stare Grčke na brojne suparničke [[Grad država|gradove-države]] povećavala je učestalost sukoba, ali je istodobno ograničavala njihov opseg. Budući da nisu mogli održavati profesionalne vojske, gradovi-države oslanjali su se na vlastite građane. To je neizbježno ograničavalo trajanje vojnih pohoda jer su se građani morali vraćati svojim redovitim zanimanjima, osobito [[Poljoprivrednik|poljoprivrednici]]. Zbog toga su se vojni pohodi često ograničavali na ljetno razdoblje. Kada bi došlo do bitke, ona se obično odvijala kao unaprijed dogovoren sukob većih snaga s ciljem postizanja odlučujuće pobjede. Gubici su bili razmjerno mali u usporedbi s kasnijim bitkama i rijetko su prelazili pet posto pripadnika poražene strane. Među poginulima su se, međutim, često nalazili najugledniji građani i vojskovođe koji su predvodili svoje postrojbe na bojištu. Opseg i razmjeri ratovanja u Staroj Grčkoj znatno su se promijenili tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Borba protiv golemih vojski [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] nadilazila je mogućnosti pojedinačnih gradova-država. Grčka pobjeda na kraju je ostvarena savezima gradova-država čiji se sastav mijenjao tijekom vremena, čime su udruženi resursi i podijeljeni vojni zadatci. Iako su savezi među grčkim [[Polis|gradovima-državama]] postojali i ranije, dotad nisu bili zabilježeni savezi takvih razmjera. Uspon [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]] kao vodećih sila tijekom tih sukoba izravno je doveo do [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]], tijekom kojega su se dodatno razvijali načini ratovanja, [[strategija]] i [[taktika]]. Rat se vodio između saveza gradova kojima su dominirale Atena i Sparta. Veća raspoloživost ljudstva i financijskih sredstava omogućila je vođenje opsežnijih ratnih operacija i primjenu raznovrsnijih oblika ratovanja. Odlučujuće bitke većih snaga tijekom Peloponeskog rata nisu donosile presudnu pobjedu, pa se sve više pribjegavalo strategijama iscrpljivanja, pomorskim bitkama, pomorskim blokadama i [[Opsada|opsadama]]. Te su promjene znatno povećale broj žrtava i poremetile funkcioniranje grčkog društva. Atena je raspolagala jednom od najvećih ratnih flota u Staroj Grčkoj. Imala je više od 200 [[trijera]], od kojih je svaku pokretalo 170 veslača raspoređenih u tri reda sa svake strane broda. Grad je mogao financirati tako veliku flotu koja je zahtijevala više od 34 000 veslača zahvaljujući bogatim rudnicima [[Srebro|srebra]] u kojima su radili [[Robovlasništvo|robovi]]. Prema Josiahu Oberu, grčkim je gradovima-državama tijekom arhajskog i klasičnog razdoblja prijetila približno jedna trećina vjerojatnosti uništenja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ober|first=Josiah|url=https://press.princeton.edu/books/paperback/9780691146249/democracy-and-knowledge|title=Democracy and Knowledge|date=2010|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-14624-9|pages=81–82}}</ref> == Kultura == === Filozofija === [[File:British_Museum_-_Four_Greek_philosophers.jpg|lijevo|mini|Biste četvorice filozofa Stare Grčke u [[British Museum|Britanskom muzeju]]. S lijeva na desno: [[Sokrat]], [[Antisten iz Atene|Antisten]], [[Hrizip]] i [[Epikur]].]] Filozofija Stare Grčke bila je usmjerena ka razumu i istraživanju. U mnogočemu je snažno utjecala na razvoj [[Moderna filozofija|moderne filozofije]], ali i suvremene [[Znanost|znanosti]]. Jasne i neprekinute linije utjecaja vode od filozofa Stare Grčke i [[Helenizam|helenističkog razdoblja]], preko srednjovjekovnih [[Islamska filozofija|muslimanskih filozofa]] i [[Islam|islamskih]] znanstvenika, do europske [[Renesansa|renesanse]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] te sekularnih znanosti modernoga doba. Ni razum ni istraživanje nisu nastali u Staroj Grčkoj. Razlika između grčke težnje za znanjem i sličnih nastojanja starijih civilizacija, poput [[Drevni Egipat|Drevnog Egipta]] i [[Babilonija|Babilonije]], već je dugo predmet proučavanja teoretičara civilizacije. Prvi poznati [[Antička filozofija|grčki filozofi]] bili su [[Predsokratovska filozofija|predsokratovci]], koji su nastojali pružiti prirodna, nemitološka objašnjenja svijeta. Naslijedio ih je [[Sokrat]], jedan od prvih filozofa koji su djelovali u [[Atena (polis)|Ateni]] tijekom njezina zlatnog doba. Njegove su ideje, poznate ponajprije iz posrednih izvora, a ne iz njegovih vlastitih spisa, postavile temelje [[Zapadnjačka filozofija|zapadnjačke filozofije]]. Sokratov učenik [[Platon]], autor djela [[Država]], uspostavio je radikalnu razliku između [[Idealizam|ideja]] i [[Materijalizam|materijalnog svijeta]]. Platonov učenik [[Aristotel]], koji je opsežno pisao o prirodi i [[Etika|etici]], također i danas snažno utječe na zapadnjačku filozofiju. Među istaknutim predstavnicima kasnije helenističke filozofije, koja je također nastala u Grčkoj, bili su [[Antisten iz Atene|Antisten]] ([[cinizam]]), [[Zenon Kitijski|Zenon iz Kitija]] ([[stoicizam]]) i [[Plotin]] ([[Novoplatonizam|neoplatonizam]]). === Književnost i kazalište === [[File:The_great_theater_of_Epidaurus,_designed_by_Polykleitos_the_Younger_in_the_4th_century_BC,_Sanctuary_of_Asklepeios_at_Epidaurus,_Greece_(14015010416).jpg|lijevo|mini|Antičko kazalište u [[Epidaur (Grčka)|Epidauru]], [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeće]] [[4. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] [[File:Hypnos_Thanatos_BM_Vase_D56_full.jpg|mini|Prizor iz [[Ilijada|Ilijade]]: [[Hipno|Hipnos]] i [[Tanatos]] odnose [[Sarpedon|Sarpedonovo]] tijelo s bojišta pod [[Troja|Trojom]]; detalj s atičke [[Lekit|lekitke]] na bijeloj podlozi, oko [[440. pr. Kr.]]]] Najranija [[grčka književnost]] bila je [[poezija]], namijenjena javnom izvođenju, a ne privatnom čitanju.<ref>{{Harvnb|Power|2016}} str. 58.</ref> Najraniji poznati grčki pjesnik bio je [[Homer]], iako je nesumnjivo pripadao već postojećoj tradiciji usmene poezije.<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}} str. 44.</ref> Homerova poezija oblikovala se otprilike u isto vrijeme kada su [[Grci]] razvili [[Grčki alfabet|pismo]], no izvorno se prenosila usmenim putem. Prvi pjesnik za kojega je pouzdano poznato da je svoja djela zapisivao bio je [[Arhiloh]], lirski pjesnik iz sredine [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}} str. 45.</ref> Tragedija se razvila potkraj arhajskog razdoblja, preuzimajući elemente iz različitih već postojećih pjesničkih vrsta kasnoga arhajskog razdoblja.<ref>{{Harvnb|Power|2016}} str. 60.</ref> [[Komedija]] se počela razvijati početkom klasičnog razdoblja. Najraniji poznati datum povezan s tom kazališnom vrstom jest [[486. pr. Kr.]], kada je natjecanje u komediji postalo službenim dijelom atenskih [[Velike Dionizije|Velikih Dionizija]]. Najstarija sačuvana antička komedija [[Aristofan|Aristofanova]] ''[[Aharňani]]'' prvi je put izvedena [[425. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Handley|1985}} str. 355.</ref> Poput poezije, i grčka [[proza]] nastala je u arhajskom razdoblju. Najraniji autori grčkih filozofskih, povijesnih i medicinskih tekstova djelovali su već u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]]<ref name="mcglew79">{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 79.</ref> Proza se najprije pojavila kao oblik pisanja kojim su se služili predsokratovski filozofi [[Anaksimandar]] i [[Anaksimen]], premda se smatra da je prozom pisao i [[Tales|Tales iz Mileta]], kojega se drži prvim grčkim filozofom, no nije ostavio nikakve spise.<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza je kao književna vrsta dosegnula zrelost u klasičnom razdoblju,<ref name="mcglew792">{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 79.</ref> tijekom kojega su se razvile glavne grčke prozne vrste: [[filozofija]], [[historiografija]], [[Grčka retorika|retorika]] i [[dijalog]].<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}} str. 84.</ref> Tijekom helenističkog razdoblja kulturno središte grčkoga svijeta premjestilo se iz [[Atena (polis)|Atene]], koja je tu ulogu imala u klasičnom razdoblju, u [[Aleksandrija|Aleksandriju]]. Istodobno su i drugi helenistički vladari, poput pripadnika dinastija [[Antigonidi|Antigonida]] i [[Atalidska dinastija|Atalida]], bili pokrovitelji znanosti i književnosti, pretvorivši [[Pela (Grčka)|Pelu]] odnosno [[Pergam]] u važna kulturna središta.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 93.</ref> Zahvaljujući kulturnom pokroviteljstvu helenističkih vladara, a osobito [[Muzej u Aleksandriji|Muzeju u Aleksandriji]], sačuvan je velik dio antičke grčke književnosti.<ref name="bulloch542">{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 542. - 543.</ref> [[Aleksandrijska knjižnica]], koja je bila dio Muzeja, imala je dotad nezamisliv cilj prikupiti primjerke svih poznatih djela napisanih na grčkom jeziku. Gotovo sva sačuvana neznanstvena književnost helenističkog razdoblja pripada poeziji.<ref name="bulloch5422">{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 542.</ref> Helenistička poezija bila je izrazito intelektualna,<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 543.</ref> povezivala je različite književne vrste i tradicije te izbjegavala linearno pripovijedanje.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 99.</ref> U helenističkom se razdoblju promijenio i način konzumacije književnosti: dok se u arhajskom i klasičnom razdoblju književnost uglavnom doživljavala putem javnih izvedbi, u helenističkom se razdoblju sve češće čitala u privatnosti.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}} str. 98.</ref> Istodobno su helenistički pjesnici počeli stvarati djela namijenjena privatnoj, a ne javnoj publici.<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}} str. 543.</ref> Nakon [[August|Oktavijanove]] pobjede kod [[Akcij|Akcija]] [[31. pr. Kr.]] [[Rimsko Carstvo|Rim]] je počeo postajati važno središte [[Grčka književnost|grčke književnosti]]. U njega su dolazili istaknuti grčki autori, poput [[Strabon|Strabona]] i [[Dionizija iz Halikarnasa]].<ref>{{Harvnb|Bowersock|1985}} str. 642. - 643.</ref> Razdoblje najvećih inovacija u grčkoj književnosti pod rimskom vlašću bio je takozvani „dugi 2. vijek”, od približno 80. do oko 230. godine.<ref name="konig113">{{Harvnb|König|2016}} str. 113.</ref> Posebno su se istaknuli razvoj [[Roman|romana]] i obnova značenja govorništva kao javne izvedbe.<ref name="konig1132">{{Harvnb|König|2016}} str. 113.</ref> === Glazba i ples === U društvu Stare Grčke glazba je bila sveprisutna i smatrala se temeljnom sastavnicom civilizacije.{{Sfn|West|1994|pp=1, 13}} Imala je važnu ulogu u javnim vjerskim obredima,{{Sfn|West|1994|p=14}} privatnim svečanostima poput vjenčanja i pogreba{{Sfn|West|1994|p=21}} te zabavi u kućanstvu.{{Sfn|West|1994|p=24}} Muškarci su pjevali i svirali tijekom [[Simpozij|simpozija]],{{Sfn|West|1994|p=25}} a i muškarci i žene pjevali su tijekom rada. Dječje igre uključivale su pjesmu i ples.{{Sfn|West|1994|pp=27–28}} Glazba Stare Grčke bila je pretežno vokalna: izvodio ju je solist ili zbor, najčešće uz instrumentalnu pratnju.{{Sfn|West|1994|p=39}} Čisto instrumentalna glazba bila je rjeđa. [[Grci]] su se služili žičanim instrumentima, uključujući [[Lira (instrument)|lire]], [[Harfa|harfe]] i [[Lutnja|lutnje]],{{Sfn|West|1994|p=48}} kao i [[Puhačka glazbala|puhačkim instrumentima]], među kojima je najvažniji bio [[aulos]], instrument s dvostrukom cijevi i jezičcima.{{Sfn|West|1994|p=81}} Udaraljke su imale razmjerno sporednu ulogu u odnosu na žičane i puhačke instrumente te su se upotrebljavale u određenim vjerskim kultovima.{{Sfn|West|1994|p=122}} === Znanost i tehnologija === [[File:0142_-_Archaeological_Museum,_Athens_-_Antikythera_mechanism_-_Photo_by_Giovanni_Dall'Orto,_Nov_11_2009.jpg|lijevo|mini|[[Mehanizam iz Antikitere|Mehanizam s Antikitere bio]] je [[analogno računalo]] izrađeno između 150. i 100. pr. Kr. namijenjeno izračunavanju položaja nebeskih tijela.]] MatematikaStare Grčke pridonijela je brojnim važnim razvojnim pomacima, uključujući oblikovanje temeljnih pravila [[Geometrija|geometrije]], uvođenje formalnog [[Matematički dokaz|matematičkog dokaza]] te otkrića u [[Teorija brojeva|teoriji brojeva]], [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]] i [[Primijenjena matematika|primijenjenoj matematici]]. Grčki matematičari približili su se i uspostavljanju [[Integral|integralnog računa]]. Otkrića nekoliko grčkih matematičara, među kojima su [[Pitagora]], [[Euklid]] i [[Arhimed]] i danas se primjenjuju u nastavi matematike. Grci su razvili [[Astronomija|astronomiju]], koju su smatrali granom matematike, do vrlo visoke razine. Prve geometrijske trodimenzionalne modele kojima se nastojalo objasniti prividno gibanje planeta u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] razvili su [[Eudoks iz Knida]] i [[Kalip iz Kizika]]. Njihov mlađi suvremenik [[Heraklid Pontski]] iznio je pretpostavku da se [[Zemlja]] okreće oko vlastite osi. U [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]] [[Aristarh sa Samosa]] prvi je predložio [[heliocentrični sustav]]. [[Arhimed]] je u svojem djelu ''Pješčani račun'' ponovno iznio Aristarhovu pretpostavku da „zvijezde stajaćice i Sunce ostaju nepomični, dok se Zemlja okreće oko Sunca po kružnici”. Inače su sačuvani samo fragmentarni opisi Aristarhove zamisli.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;55–56</ref> [[Eratosten]] je na temelju kutova sjena izmjerenih na međusobno udaljenim mjestima s velikom točnošću procijenio [[opseg]] Zemlje.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;45–47</ref> U [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću pr. Kr.]] [[Hiparh|Hiparh iz Nikeje]] ostvario je niz važnih doprinosa astronomiji, među kojima su prvo mjerenje [[Precesija|precesije ravnodnevnica]] i sastavljanje prvoga [[Zvjezdani katalog|zvjezdanog kataloga]], u kojem je predložio sustav prividnih zvjezdanih veličina koji se u osnovi primjenjuje i danas. [[Mehanizam iz Antikitere]] jest uređaj za izračunavanje gibanja planeta, a potječe iz približno [[80. pr. Kr.]] i smatra se najranijim pretečom astronomskih računala.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Freeth|first=T.|last2=Bitsakis|first2=Y.|last3=Moussas|first3=X.|display-authors=etal|year=2006|title=Decoding the ancient Greek astronomical calculator known as the Antikythera Mechanism|journal=Nature|volume=444|issue=7119|pages=587–591|bibcode=2006Natur.444..587F|doi=10.1038/nature05357|pmid=17136087}}</ref> Pronađen je u olupini antičkog broda u blizini grčkog otoka [[Antikitera|Antikitere]], između [[Kitera|Kitere]] i [[Kreta|Krete]]. Postao je poznat po primjeni diferencijalnog zupčanog prijenosa, za koji se prije njegova otkrića vjerovalo da je izumljen tek u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], kao i po minijaturizaciji i složenosti svojih dijelova, usporedivima s onima na satu iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Izvorni mehanizam izložen je u zbirci bronce [[Nacionalni arheološki muzej u Ateni|Nacionalnoga arheološkog muzeja u Ateni]] uz njegovu repliku. Stari Grci ostvarili su i važna otkrića u medicini. [[Hipokrat]] je bio liječnik klasičnog razdoblja i smatra se jednom od najistaknutijih osoba u povijesti medicine. Naziva ga se „ocem medicine” zbog njegova trajnog doprinosa toj disciplini i uloge u osnivanju hipokratske medicinske škole.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Grammaticos|first=P. C.|last2=Diamantis|first2=A.|year=2008|title=Useful known and unknown views of the father of modern medicine, Hippocrates and his teacher Democritus|journal=Hellenic Journal of Nuclear Medicine|volume=11|issue=1|pages=2–4|pmid=18392218}}</ref><ref>[https://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Hippocrates], Microsoft Encarta Online Encyclopedia 2006. Microsoft Corporation. [https://web.archive.org/web/20091029181928/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Archived] 31 October 2009.</ref> Ta je intelektualna škola revolucionirala medicinu u Staroj Grčkoj uspostavivši je kao zasebnu disciplinu, različitu od drugih područja s kojima je tradicionalno bila povezana, osobito [[Teurgija|teurgije]] i [[Filozofija|filozofije]]. Time je medicina postala samostalna profesija.<ref name="garrison9293">{{Citiranje knjige|last=Garrison|first=Fielding H.|title=History of Medicine|publisher=W. B. Saunders|year=1966|location=Philadelphia|pages=92–93}}</ref><ref name="nuland5">{{Citiranje knjige|last=Nuland|first=Sherwin B.|url=https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5|title=Doctors|publisher=Knopf|year=1988|isbn=978-0-394-55130-2|page=[https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5 5]}}</ref> === Umjetnost i arhitektura === [[File:Sicily_Selinunte_Temple_E_(Hera).JPG|mini|Hram [[Hera|Here]] u Selinuntu na [[Sicilija|Siciliji]].]] [[Starogrčka umjetnost|Umjetnost Stare Grčke]] izvršila je golem utjecaj na kulturu mnogih zemalja od antičkog doba do danas, osobito u područjima [[Kiparstvo|kiparstva]] i [[Arhitektura|arhitekture]]. Na Zapadu se [[umjetnost Rimskog Carstva]] uvelike temeljila na grčkim uzorima. Na Istoku su osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] potaknula višestoljetnu razmjenu između grčke, srednjoazijske i indijske kulture, što je dovelo do razvoja [[Grčko-budistička umjetnost|grčko-budističke umjetnosti]], čiji su se utjecaji proširili sve do [[Japan|Japana]]. Nakon [[Renesansa|renesanse]] u Europi, humanistička estetika i visoki tehnički standardi grčke umjetnosti nadahnjivali su naraštaje europskih umjetnika. Klasična tradicija proizašla iz grčke umjetnosti dominirala je umjetnošću zapadnoga svijeta sve do duboko u [[19. stoljeće|19. stoljeće.]] === Religija === [[File:Θερμαικος_με_θεα_τον_Ολυμπο!.jpg|mini|Planina [[Olimp]], prebivalište dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].]] [[Religija u Staroj Grčkoj|Religija]] je bila središnji dio života u Staroj Grčkoj.{{Sfn|Ogden|2007|p=1}} Iako su [[Grci]] iz različitih gradova i plemena štovali slična božanstva, vjerski obredi nisu bili jednaki, a predodžbe o bogovima razlikovale su se od mjesta do mjesta. Grci su bili [[Politeizam|mnogobošci]] i štovali su brojna božanstva, no već se u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] počeo oblikovati panteon dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].{{Sfn|Dowden|2007|p=41}} Na grčku religiju utjecali su običaji susjednih naroda [[Bliski istok|Bliskog istoka]] još od arhajskog razdoblja, a u [[Helenizam|helenističkom razdoblju]] taj je utjecaj postao obostran. Najvažniji vjerski obred u Staroj Grčkoj bilo je [[žrtvovanje]] životinja, najčešće ovaca i koza. Žrtvovanje je bilo popraćeno javnom molitvom, a [[Molitva|molitve]] i [[Himna|himne]] same su po sebi činile važan dio vjerskog života starih Grka. == Nasljeđe == Civilizacija Stare Grčke imala je golem utjecaj na jezik, politiku, obrazovne sustave, filozofiju, znanost i umjetnost. Postala je vodećom kulturnom tradicijom (''Leitkultur'') [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], potisnuvši pritom izvorne italske tradicije. Kako je napisao [[Horacije]]:<blockquote>''Graecia capta ferum victorem cepit et artis / intulit agresti Latio'' (Poslanice, 2.1.156 i dalje) Osvojena Grčka osvojila je svojega neotesanog osvajača i uvela umjetnost u ruralni Lacij.</blockquote>Posredstvom Rimskog Carstva grčka je kultura postala temeljem [[Zapadna kultura|zapadne kulture]]. [[Bizant|Bizantsko Carstvo]] izravno je naslijedilo klasičnu grčku i [[Helenizam|helenističku kulturu]], bez posredovanja latinske kulture. Očuvanje znanja klasične Grčke u srednjovjekovnoj bizantskoj tradiciji snažno je utjecalo i na [[Slaveni|Slavene]], a poslije i na [[islamsko zlatno doba]] te zapadnoeuropsku [[Renesansa|renesansu]]. Do obnove zanimanja za znanje klasične Grčke u modernom dobu došlo je u sklopu pokreta [[Neoklasicizam|neoklasicizma]], koji se razvio u [[Europa|Europi]] i [[Amerika|Amerikama]] tijekom [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} == Srodne teme == *[[Povijest grčkog jezika]] *[[Grčka filozofija]] *[[Umjetnost stare Grčke]] *[[Grčko kazalište]] *[[Olimpijske igre]] *[[Arhitektura stare Grčke]] *[[Eleuzinski misteriji]] *[[Atena (polis)]] *[[Popis starih Grka]] *[[Popis gradova stare Grčke]] *[[Starogrčka književnost]] *[[Antički Rim]] *[[Žene u staroj Grčkoj]] ==Vanjske poveznice== *[http://crohis.com/sputzger1/sjevgrc.htm Karta sjeverne Grčke u antičko doba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927013102/http://crohis.com/sputzger1/sjevgrc.htm |date=27. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/juzgrc.htm Karta južne Grčke u antičko doba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071017100905/http://crohis.com/sputzger1/juzgrc.htm |date=17. listopada 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/mazija.htm Karta Male Azije u antičko doba, Karta Grčke pred Peloponeski rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927013136/http://crohis.com/sputzger1/mazija.htm |date=27. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/stsvijet-zap.htm Karta podjele antičkih Grka na plemena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090521/http://crohis.com/sputzger1/stsvijet-zap.htm |date=29. rujna 2007. }} *[http://crohis.com/sputzger1/alvel.htm Karta države Aleksandra Velikog i država njegovih nasljednika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090606/http://crohis.com/sputzger1/alvel.htm |date=29. rujna 2007. }} *[http://www.crohis.com/sknjige/duruy-grcka.htm VICTOR DURUY, Poviest Grčka, Zagreb 1881.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090319001137/http://www.crohis.com/sknjige/duruy-grcka.htm |date=19. ožujka 2009. }} {{starovjekovne države i civilizacije}} [[Kategorija:Stara Grčka| ]] [[Kategorija:Antička povijest|Grčka]] [[Kategorija:Povijest Grčke]] e0iuqnk9cuudgv9p7y5n9vfn09rgkee 0 14304 7616229 7445592 2026-10-10T20:16:51Z Koje suradničko ime? 305548 /* Poznate osobe */ Dodao sam ime Ive Vejvode (za kojeg sam, kao i za njegove sinove znao), ali nisam donedavno znao je rođen u Karlovcu 1911. i da je ovdje i živio do odlaska na studij u Prag 1930. Mislim da je divljenja vrijedno i sudjelovanje u Španjolskom građanskom ratu kao i njegov kasniji veleposlanički "career path" između 1952. i 1971. impresivan. Ako je ovdje mjesto Nadi Murganić, onda je i Ivi Vejvodi. Korigirao sam još nekoliko detalja: Ne bih Branka Kokira izdvajao, ali ako već j... 7616229 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Karlovac |vrsta = naselje i grad |grb = Grb_slob._i_kralj._Grada_Karlovca.svg |članak o grbu = [[Grb Karlovca|Grb grada Karlovca]] |zastava = Zastava_Grada_Karlovca.svg |članak o zastavi = Zastava grada Karlovca |slika = Karlovac Star- Source- Digitalni Tisak.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|KAŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Damir Mandić ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|52 gradska naselja]] |površina = 401,1 |površina uža = 95,3 |visina = |z. širina = 45.50 |z. dužina = 15.54 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 49377 |stanovništvo uže = 41869 |svetac = [[Sveti Josip]] |dan = [[13. srpnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 47000 Karlovac |pozivni broj = +385 (0)47 |autooznaka = KA |web = {{URL|https://karlovac.hr/}} |bilješke = }} '''Karlovac''' je grad u [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]], upravno središte [[Karlovačka županija|Karlovačke županije]]. Poznat je kao „grad na četiri rijeke” – [[Kupa|Kupi]], [[Korana|Korani]], [[Dobra|Dobri]] i [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnici]] – i „grad parkova”.<ref name="Vrbanićev perivoj"/> Nalazi se raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz [[Zagreb]]a prema [[Rijeka|Rijeci]] i [[Split]]u. ==Zemljopis== [[Datoteka:Renaissance star-shaped fortress in Karlovac, Croatia (designed in 1774).jpg|mini|Tlocrt utvrde – današnja "Zvijezda"|297x297px]] Karlovac je grad u [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]], 56&nbsp;km jugozapadno od [[Zagreb]]a i 130&nbsp;km sjeveroistočno od [[Rijeka|Rijeke]]. Smješten je na dinarskom rubu [[Panonska nizina|Panonske nizine]], a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Uz brojne [[park]]ove i zelene površine, zbog čega nosi epitet "grada parkova",<ref name="Vrbanićev perivoj">{{Citiranje časopisa |url=http://karlovac-touristinfo.hr/hr/znamenitosti/vrbanicev-perivoj |title=Vrbanićev perivoj |archive-url=https://web.archive.org/web/20140406000711/http://karlovac-touristinfo.hr/hr/znamenitosti/vrbanicev-perivoj |archive-date=6. travnja 2014. |access-date=11. svibnja 2014.}}</ref> osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad − [[Korana]], [[Kupa]], [[Dobra]] i [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnica]] po kojima je poznat kao grad na četiri rijeke. == Klima == Karlovac ima [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalnu klimu]]. Ljetni mjeseci su topli s prosječnim temperaturama od {{Br|20|°C}} do {{Br|25|°C}}, dok zimski mjeseci donose hladno vrijeme s temperaturama oko {{Br|0|°C}}, koje mogu pasti ispod {{Br|–10|°C}}. Grad prima oko 1000 mm oborina godišnje, ravnomjerno raspoređenih, s najviše kiše u proljeće i jesen te snijegom zimi. Rijeke Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra značajno utječu na mikroklimu grada. Najviša maksimalna dnevna temperatura izmjerena je [[5. srpnja]] [[1950.]] i iznosi {{Br|42,4|°C}}, dok je najmanja izmjerena [[16. veljače]] [[1956.]] i iznosi je {{Br|–25,2|°C}}.<ref>{{Citiranje weba|title=Klimatski podaci za grad Karlovac|url=https://novovrijeme.com/klima/karlovac|access-date=2024-06-15|website=novovrijeme.com}}</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|mini|300x300px|Stari grad Dubovac.]] [[Datoteka:Panorama Karlovca s vlakom.jpg|mini|220x220px|Panorama Karlovca s vlakom slikara Jakova Šašela.]] Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka – [[13. srpnja]] [[1579.]] godine. Po naredbi [[Karlo II. Štajerski|Karla II. Štajerskog]], osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku [[Korana|Korane]] u [[Kupa|Kupu]], podno stare gradine Dubovac. Franz Vaniček navodi podatak da je tvrđava izgrađena na 900 turskih lubanja.<ref>{{Cite book|last=Vaniček|first=Franz|authorlink=Franz Vaniček|title=Specialgeschichte der Militärgrenze, aus Originalquellen und Quellenwerken geschöpft|year=1875|url=https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/franz-vanicek-povijest-vojne-krajine/|publisher=|pages=49|location=|isbn=}}</ref> Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog [[Renesansa|renesansnog]] grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine. Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je [[Stranka prava]] 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak.<ref name="kaportal">[http://kaportal.hr/hsp-ovci-118 Karlovački HSP-ovci obilježili 118 godina pravaštva u Karlovcu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140619121034/http://kaportal.hr/hsp-ovci-118 |date=19. lipnja 2014. }}, KAportal, 13. travnja 2014.</ref> Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, [[Ivan Banjavčić]], [[Božidar Vinković]] i [[Gustav Modrušan]]).<ref name="kaportal"/><ref>[http://www.pravasi.com.hr/ka-godisnjica.html Pravaštvo u Karlovcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140710012101/http://www.pravasi.com.hr/ka-godisnjica.html |date=10. srpnja 2014. }}, Pravaši, nacionalni pravaški glasnik</ref> U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.<ref name="kaportal"/> Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada, no taj proces nije prošao mirno. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. Osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada bio je [[napad na Karlovac 4. listopada 1991.|4. listopada]], a grad je opet bio u velikoj neizvjesnosti kad je neprijateljska JNA uz pomoć pobunjenih Srba [[Operacija Logorište|izvukla]] teško oružje i mehanizaciju iz vojarne u Logorištu. U razdoblju do siječnja 1992. poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno. Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica potpuno su oslobođeni završetkom [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]] 7. kolovoza 1995. godine. ==Stanovništvo== Područje Grada Karlovca ima {{n|49 377}} stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih {{n|41 869}} ([[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|popis 2021.]]).<ref>[https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 Konačni rezultati popisa 2021.] dzs.hr</ref> U sastavu stanovništva prema narodnosti 88,21 % je [[Hrvati|Hrvata]], a najbrojnija nacionalna manjina su [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] s 8,01 %. Po brojnosti zatim slijede [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] s 0,45 % i [[Albanci u Hrvatskoj|Albanci]] s 0,43 %. Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša '''velika općina Karlovac''', koja je imala sljedeći etnički sastav: {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" ! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali |- | [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.|1991.]] || 81 319 || 51 880 (63,79 %) || 21 732 (26,72 %) || 2764 (3,39 %) || 4943 (6,07 %) |- | [[1981.]] || 78 363 || 48 129 (61,41 %) || 18 181 (23,20 %) || 9768 (12,46 %) || 2285 (2,91 %) |- | [[1971.]] || 73 863 || 50 064 (67,77 %) || 19 671 (26,63 %) || 1833 (2,48 %) || 2295 (3,10 %) |} ===Karlovac (naseljeno mjesto)=== * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|2011.]] – 46 833 * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2001.|2001.]] – 49 082 * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.|1991.]] – 59 999 (Hrvati – 38 533, Srbi – 14 529, Jugoslaveni – 2583, ostali – 4354) * [[1981.]] – 55 031 (Hrvati – 33 931, Srbi – 10 250, Jugoslaveni – 8805, ostali – 2045) * [[1971.]] – 47 543 (Hrvati – 34 020, Srbi – 9681, Jugoslaveni – 1707, ostali – 2135) Stara općina karlovačka imala je [[1880.]] 5824 žitelja, [[1890.]] – 5559, a [[1900.]] 5991 žitelja.<ref name="Vrbetić">Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : ''Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., [http://books.google.com/books?hl=en&id=kGhXAAAAMAAJ&q=3175 str. 8.]</ref> Karlovcu su [[1902.]] pridružene [[Švarča]]nska i [[Banija (Karlovac)|Banijanska]] [[općina|upravna općina]]. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+ Žiteljstvo karlovačkih općina<ref>CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.</ref> !Upravna općina !1880. !1890. !1900. !1910. |- |Karlovac (novi) |– |– |– |{{n|14 992}} |- |Banija |2887 |3191 |3595 |– |- |Švarča |3175 |3717 |3868 |– |- |Karlovac (stari) |5824 |5559 |5991 |– |- |Svega |11 886 |12 467 |13 454 |14 992 |- |Vojno žiteljstvo |7 |1678 |1487 |1120 |- |'''Ukupno''' |11 893 |14 145 |14 941 |16 112 |} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Karlovac |p1857=24865 |p1869=26964 |p1880=26947 |p1890=30339 |p1900=32608 |p1910=34713 |p1921=35171 |p1931=41120 |p1948=44974 |p1953=50342 |p1961=58013 |p1971=63887 |p1981=69622 |p1991=73426 |p2001=59395 |p2011=55705 |p2021=49377 |napomena=Nastala iz stare općine Karlovac. U 1869. i 1880. dio podataka sadržan u općini Lasinja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Karlovac |p1857=9968 |p1869=11175 |p1880=12198 |p1890=12912 |p1900=15442 |p1910=16667 |p1921=17448 |p1931=21877 |p1948=26690 |p1953=31842 |p1961=40180 |p1971=47543 |p1981=55031 |p1991=59999 |p2001=49082 |p2011=46833 |p2021=41869 |napomena=U 1869. i 1880. dio podataka sadržan je u naselju Gornje Stative. Od 1857. do 1900. te u 1931. i 1948. sadrži podatke za bivša naselja Banija, Mostanje, Rakovac, Selce i Udbinja. Sadrži podatke i za bivša naselja Donja Švarča, Drežnik, Gornja Švarča, Gradac, Hrnetić, Mala Švarča, Novaki, Turan i Zagrad koja su do 1900. iskazivana kao naselja, Brdo Karlovačko, Brodarci, Donje Pokupje, Donje Zastinje, Gornje Mekušje, Kamensko i Velika Jelsa koja su do 1900. te u 1948. iskazivana kao naselja te Bridići, Mala Jelsa i Vučjak koja su do 1948. iskazivana kao naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Uprava== === Gradska naselja === Grad Karlovac se sastoji od 52 naselja, to su:<ref>{{Citiranje weba|date=|year=2022|title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2021|url=https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx|url-status=live|accessdate=23. lipnja 2020.|work=dzs.hr}}</ref> {{Div col|cols=3}} * [[Banski Kovačevac]], 90 stan. * [[Banski Moravci]], 37 stan. * [[Blatnica Pokupska]], 32 stan. * [[Brezova Glava]], 142 stan. * [[Brežani (Karlovac)|Brežani]], 107 stan. * [[Brođani]], 38 stan. * [[Cerovac Vukmanićki]], 787 stan. * [[Donja Trebinja]], 10 stan. * [[Donje Mekušje]], 193 stan. * [[Donji Sjeničak]], 52 stan. * [[Gornja Trebinja]], 145 stan. * [[Gornje Stative]], 393 stan. * [[Gornji Sjeničak]], 79 stan. * [[Goršćaki]], 121 stan. * [[Husje]], 153 stan. * [[Ivančići Pokupski]], 11 stan. * [[Ivanković Selo]], 3 stan. * [[Ivošević Selo]], 4 stan. * [[Kablar]], 82 stan. * [[Karasi]], 54 stan. * '''Karlovac''', 41.869 stan. * [[Klipino Brdo]], 6 stan. * [[Kljaić Brdo]], 13 stan. * [[Knez Gorica]], 106 stan. * [[Kobilić Pokupski]], 35 stan. * [[Konjkovsko]], 6 stan. * [[Koritinja]], 82 stan. * [[Ladvenjak]], 402 stan. * [[Lipje (Karlovac)|Lipje]], 39 stan. * [[Luka Pokupska]], 328 stan. * [[Mahićno]], 456 stan. * [[Manjerovići]], 8 stan. * [[Okić (Karlovac)|Okić]], 43 stan. * [[Popović Brdo]], 200 stan. * [[Priselci]], 95 stan. * [[Rečica (Karlovac)|Rečica]], 489 stan. * [[Ribari (Karlovac)|Ribari]], 77 stan. * [[Skakavac (Karlovac)|Skakavac]], 227 stan. * [[Slunjska Selnica]], 65 stan. * [[Slunjski Moravci]], 55 stan. * [[Šebreki]], nenaseljeno * [[Šišljavić]], 358 stan. * [[Tušilović]], 532 stan. * [[Tuškani]], 239 stan. * [[Udbinja]], 41 stan. * [[Utinja]], 5 stan. * [[Vodostaj (Karlovac)|Vodostaj]], 298 stan. * [[Vukmanić]], 194 stan. * [[Vukoder]], 88 stan. * [[Zadobarje]], 315 stan. * [[Zagraj]], 59 stan. * [[Zamršje]], 144 stan. {{Div col end}} ===Gradske četvrti i mjesni odbori=== [[Datoteka:Zračni pogled na Karlovca- Autor- Igor Čepurkovskii.jpg|mini|Pogled Karlovca|270x270px]] Na području Grada Karlovca je osnovano 12 [[Gradska četvrt|gradskih četvrti]] i 26 [[Mjesni odbor|mjesnih odbora]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.karlovac.hr//gradske-cetvrti-mjesni-odbori/54 |title=Gradske četvrti / Mjesni odbori |work=karlovac.hr |accessdate=23. lipnja 2020.}}</ref> {{Div col|cols=3}} Gradske četvrti su: * [[Banija (Karlovac)|Banija]] * [[Drežnik-Hrnetić]] * [[Dubovac (Karlovac)|Dubovac]] * [[Gaza (Karlovac)|Gaza]] * [[Grabrik]] * [[Luščić-Jamadol]] * [[Mostanje]] * [[Novi centar]] * [[Rakovac (Karlovac)|Rakovac]] * [[Švarča]] * [[Turanj (Karlovac)|Turanj]] * [[Zvijezda (Karlovac)|Zvijezda]] Mjesni odbori su: * [[Popović Brdo]] * [[Borlin]] * [[Cerovac Vukmanićki]] * [[Donje Pokupje]] * [[Gornje Mekušje]] * [[Gornje Stative]] * [[Gradac (Karlovac)|Gradac]] * [[Kablar]] * [[Kamensko (Karlovac)|Kamensko]] * [[Knez Gorica]] * [[Ladvenjak|Ladvenjak-Selišće]] * [[Logorište]] * [[Mahićno|Mahično]]-[[Tuškani]] * [[Mala Jelsa]] * [[Mala Švarča]] * [[Orlovac (Karlovac)|Orlovac]] * [[Pokupska dolina]] * [[Rečica (Karlovac)|Rečica]] * [[Sjeničak]]-[[Utinja]] * [[Skakavac (Karlovac)|Skakavac]] * [[Šišljavić]] * [[Tušilović]] * [[Velika Jelsa]] * [[Vukmanić]] * [[Zadobarje]] * [[Zagrad – Kalvarija – Vučjak]] {{Div col end}} === Obilježja === Službena obilježja grada Karlovca su [[Grb Karlovca|grb]], zastava, povijesni pečat i lanac gradonačelnika. Zastava grada Karlovca je modro zelene boje, a na njenoj sredini, na obje strane, nalazi se povijesni grb grada Karlovca. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Gradski lanac ili gradonačelnički lanac ustanovljen je prvim Statutom grada Karlovca nakon demokratskih promjena 1990. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Karlovacki_tjednik/PDF/91_95/GKKA_N_ID16_1994-07-21_41_29.pdf |title=Povodom 13. srpnja održana svečana sjednica Gradskog vijeća Karlovca |accessdate=27. prosinca 2020. |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220120725/http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Karlovacki_tjednik/PDF/91_95/GKKA_N_ID16_1994-07-21_41_29.pdf |url-status=dead }}</ref> Lanac se sastoji se od 23 male i jedne velike kovinske pločice u obliku šesterokrake zvijezde. U središnjem dijelu malih pločica nalaze se okrugli emajlirani medaljoni koji sadrže motive s grba grada kao što su hrvatski šahirani grb, utvrđeni grad, sunce, mjesec, prekrižena sidra, štit s inicijalima cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] i pučka kruna. Na središnjoj velikoj kovinskoj pločici nalazi se emajliran, hrastovim vijencem obrubljen, povijesni grb grada Karlovca. Na naličju ove kovinske pločice urezane su riječi: Grad Karlovac A. D. 1579. Lanac je prvi puta nošen 13. srpnja 1994. godine na svečanoj sjednici gradskog vijeća. Tada ga je nosio gradonačelnik Ivan Benić. Idejno rješenje za lanac napravio je karlovački grafičar Zoran Živković,<ref>{{Citiranje weba |url=https://crwflags.com/FoTW/flags/hr-ka-ka.html |title=Karlovac (Town, Karlovac County, Croatia) |accessdate=28. prosinca 2020.}}</ref> a izradila ga je IKOM kovnica. Logo grada Karlovca "„Karlovac – Grad susreta“ predstavlja objedinjavanje Karlovačke Zvijezde zajedno s povijesnom komponentom i geopolitičkim položajem grada, gospodarstvom s razvojnim potencijalima i bogatim kulturnim naslijeđem, a sve u cilju poticanja turista na upoznavanje ljepota grada Karlovca. Logotip simbolizira oblik građenja povijesne gradske jezgre u obliku šesto krake zvijezde. [[Datoteka:Logo grada Karlovca.png|mini|Logo Karlovca]] ==Gospodarstvo== {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Centar Karlovca- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|mini|Središte grada|280x280px]] Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, jer je grad bio velika vojarna tadašnje [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. [[Karlovačka pivovara]] osnovana je 1854. godine. Pravi razvoj gospodarstva slijedi industrijalizacijom nakon II. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka" (KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", Jugoturbina. Najznačajnije gospodarske djelatnosti po ukupnim prihodima su [[prehrambena industrija]], proizvodnja metalnih proizvoda, proizvodnja pića, proizvodnja strojeva i uređaja. Najveća poduzeća u tim djelatnostima su: * '''[[prehrambena industrija|proizvodnja hrane i pića]]:''' PPK Karlovačka mesna industrija d.d., Heineken Hrvatska d.o.o., KIM Mljekara Karlovac d.o.o., Žitoproizvod d.d. * '''proizvodnja metala i gotovih metalnih proizvoda:''' [[HS Produkt|HS Produkt d.o.o.]], Kordun grupa, Žeče Novi d.o.o., Energoremont d. d. * '''proizvodnja strojeva i uređaja:''' General Electric d.o.o., Tvornica turbina d.o.o., Adriadiesel d.d., Croatia Pumpe Nova d.o.o., AB Montaža d.o.o. * '''proizvodnja proizvoda od gume i plastike:''' DS Smith Plastics Karlovac d.o.o., Strijelac d.o.o. * '''[[tekstilna industrija|proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda]]:''' Kelteks d.o.o., IV ER KVC d.o.o., Rosanna d.o.o. * '''[[tiskarstvo]]:''' Lana – Karlovačka tiskara d.d., Tiskara Pečarić – Radočaj d.o.o. * '''proizvodnja ostalih mineralnih nemetalnih proizvoda:'''Wienerberger Ilovac d.o.o. * '''[[drvna industrija|prerada drva i proizvoda od drva]]:''' Proizvodnja drvenih stupova d.o.o. Najvažniji poslovni subjekti u gradu Karlovcu su 6 velikih poduzetnika. To su: PPK d.d.; HS Produkt d.o.o.; HEINEKEN Hrvatska d.o.o.; Kim d.o.o.; General Electric Hrvatska d.o.o. i Lana – Karlovačka tiskara d.d. Najveću dobit ostvaruju HS Produkt te PPK. Šest velikih poduzetnika ukupno zapošljava preko 3000 radnika, što je oko 30 % svih zaposlenih u gradu Karlovcu.{{ni}} ===Turizam=== Grad Karlovac promovira se kao 'grad susreta', mjesto susreta četiriju rijeka i najvažnijih [[Promet Hrvatske|prometnih pravaca u Hrvatskoj]]. [[Datoteka:Muzej Aquatike i rijeka Korana.jpg|mini|Muzej Aquatike i rijeka Korana|250x250px]] Osnova za razvoj turizma su [[spomenik kulture|spomenici kulture]] nacionalnog značaja (povijesno urbanistička cjelina Zvijezda, Stari Grad Dubovac, crkva Majke Božje Snježne, pavlinski samostan u Kamenskom, vojni kompleks Turanj, galerija Vjekoslav Karas, Zilik i Ulak, Gradski muzej Karlovac, Muzej Domovinskog rata, slatkovodni akvarij Aquatika, Nikola Tesla Experience Center, Kino Edison i ine atrakcije. [[Datoteka:Karlovačka promenada.jpg|alt=Karlovačka promenada|mini|Karlovačka promenada]] U gradu Karlovcu razvijena je [[hidrografska mreža]] i postoji velik broj rijeka, rječica i potoka, među kojima se ističu rijeke Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica. Na Korani se nalazi i gradsko kupalište, gdje je uređeno Foginovo kupalište registrirano kao prvo riječno kupalište u Hrvatskoj. U neposrednoj blizini grada, u naselju Rečica udaljenom 8 km sjeveroistočno od Karlovca, nalazi se izvorište geotermalne vode. ===Šumarstvo i lovstvo=== Od ukupne upravne površine grada Karlovca 34,05 % su površine pod [[šuma]]ma.{{ni}} Grad je bogat zelenim površinama, parkovima i šetnicama. Na ruralnim prostorima nalazi se i 14 područja u ekološkoj mreži [[NATURA 2000]], koja obuhvaća i 12 rijetkih i ugroženih staništa. Na ruralnim područjima grada nalazi se i 13 zaštićenih kulturno-povijesnih i 2 arheološka lokaliteta te 94 evidentirana kulturna dobra.{{ni}} Na području grada Karlovca nalazi se 11 lovišta čije površine prelaze gradske granice i imaju ukupno {{n|49 187}} ha. Glavne vrste divljači u ovim lovištima su [[srna]], [[obični zec]], [[divlja svinja]], fazan-gnjetao, [[divlja patka]] i [[trčka skvržulja]]. Osim divljači, za lov su značajni i lovački objekti te je evidentirano 6 lovačkih kuća ili domova. Na području grada Karlovca nalazi se i novopodignuto uzgajalište divljači. Fazanerija „Dajnica“. Ribolovna područja karlovačke regije čine dionica rijeke Korane od [[Malići|Malića]] do Karlovca, dionica rijeke Dobre od [[Bukovje|Bukovja]] do [[Gornje Pokupje|Gornjeg Pokupja]] i dionica rijeke Kupe od Gornjeg Pokupja pa sve do [[Pisarovina|Pisarovine]], jezero [[Šumbar]] i draganićki Ribnjaci. == Obrazovanje, kultura i sport == [[Datoteka:OŠ Dragojle Jarnević Karlovac.jpg|mini|Osnovna škola Dragojle Jarnević|200x200px]] [[Datoteka:Osnovna škola Braća Seljan, Karlovac - pročelje.jpg|mini|Osnovna škola "Braća Seljan"|200x200px]] U gradu Karlovcu odgojno-obrazovni rad pruža 10 osnovnih škola i Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Karlovac te pet područnih škola. === Osnovne škole === * Osnovna škola Banija * Osnovna škola "Braća Seljan" * Osnovna škola Dragojle Jarnević * Osnovna škola Dubovac * Osnovna škola Grabrik * Osnovna škola Mahično * Osnovna škola Rečica * Osnovna škola Švarča * Osnovna škola Turanj * Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski * Osnovna škola Skakavac === Srednje škole === * [[Ekonomsko-turistička škola Karlovac]] * Gimnazija Karlovac<ref>[https://www.gimnazija-karlovac.hr Gimnazija Karlovac], www.gimnazija-karlovac.hr</ref> Osim obrazovne funkcije, Gimnazija Karlovac (hrvatski: Gimnazija Karlovac), srednja je škola (gimnazija) koja je osnovana pod pokroviteljstvom Marije Terezije iz Austrije 1766. godine i ima vrlo važnu ulogu i u kulturnom životu Karlovca; pod poznatim bivšim studentima ove škole izumitelj, inženjer elektrotehnike i strojarstva '''[[Nikola Tesla]]''', pohađao je školu od 1870. do 1873. godine, a zanimanje za električnu energiju pripisuje onome što je naučio u Karlovcu. * Glazbena škola Karlovac<ref>[https://www.glazbena-ka.hr Glazbena škola Karlovac], www.glazbena-ka.hr</ref> Glazbena Škola Karlovac jedna je od najstarijih glazbeno-edukativnih institucija u ovom dijelu Europe (osnovana 1.prosinca 1804. godine), domaćin je Karlovac Piano Festivala.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://glazbena-ka.hr/kako_je_pocelo.html |title=Glazbena Škola Karlovac |access-date=2. veljače 2015. |archive-date=2. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150202174433/http://glazbena-ka.hr/kako_je_pocelo.html |url-status=dead}}</ref> Karlovac Piano Festival datira is 2013. godine, a sadržava stručne satove s renomiranim klavirskim pedagozima te Internacionalno Klavirsko Natjecanje.<ref>[http://www.karlovacpianofestival.com/pocetna.html Karlovac Piano Festival]</ref> * Medicinska škola Karlovac<ref>[http://ss-medicinska-ka.skole.hr Medicinska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220144834/http://ss-medicinska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-medicinska-ka.skole.hr</ref> * Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac<ref>[http://ss-mios-ka.skole.hr Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220144951/http://ss-mios-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-mios-ka.skole.hr</ref> * Prirodoslovna škola Karlovac<ref>[http://www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr Prirodoslovna škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220145529/http://www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr</ref> * Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac<ref>[http://www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220141819/http://www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr</ref> * [[Tehnička škola Karlovac]] * Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac<ref>[http://ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220142135/http://ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr</ref> === Visokoškolske ustanove === * [[Veleučilište u Karlovcu]] je jedina visokoškolska ustanova na području Karlovačke županije i od akademske godine 2008/09. visoko obrazovanje u Karlovačkoj županiji provodi i Ekonomski fakultet Sveučilišta dislocirani preddiplomski sveučilišni studij poslovna ekonomija, smjer Poduzetništvo.<ref>{{Citiranje weba|title=Baza projekata|url=https://www.vuka.hr/index.php?id=718|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221228121453/https://www.vuka.hr/index.php?id=718|archive-date=28. prosinca 2022|access-date=2023-10-29}}</ref> * kampus međunarodnog sveučilišta Alma Mater Europaea ==Kultura== [[Datoteka:Ivanski krijesovi - vatromet na Kupi.jpg|mini|[[Ivanjski krijesovi|Ivanski krijesovi]] – vatromet na [[Kupa|Kupi]]|250x250px]] [[Datoteka:Koncert na promenadi.jpg|mini|Koncert na promenadi|250x250px]] Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora, te jedna od najstarijih hrvatskih čitaonica. Među spomenicima kulture nacionalnog značaja istaknutu važnost u Karlovcu ima povijesna urbanistička cjelina Zvijezda, odnosno uža povijesna gradska jezgra, unutar koje se nalazi veći broj očuvanih građevina. Valja spomenuti i stari grad Dubovac koji se nalazi u blizini nacionalnog svetišta sv. Josipa koje posjeduje bogatu sakralnu zbirku, kao i Vojni kompleks Turanj, galerije, Gradski muzej i Muzej franjevačkog samostana te Muzej domovinskog rata na Turnju… Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "[[Karlovački dani piva]]" poznata kao „peta rijeka Karlovca“ koja se održava krajem kolovoza svake godine. Sve više pažnje dobivaju manifestacije kao što su [[Ivanjski krijesovi|ivanjski krijesovi]] (24. lipnja), Proljetne promenade, Karlovačka Gastro priča te Advent u Karlovcu, Zvjezdano ljeto, Međunarodni festival folklora Karlovac, Four River Film Festival, [[Hrvatska flautistička akademija|Hrvatska flautistička akademija]] – i mnoge druge s kojima upotpunjava kulturnu ponudu grada. Grad Karlovac ima niz događanja koji povećavaju stupanj atraktivnosti Grada te obogaćuju sadržaj boravka i stvaraju mogućnost veće potrošnje turista. Najpoznatija događanja su: Dani piva, Zvjezdano ljeto, Advent, Ivanjski krijes, Josipovo, Okusi svijeta, Međunarodni festival folklora, Karlovački cener U gradu je izrazito aktivan kulturni amaterizam na području tradicijske kulture i očuvanja nematerijalne kulturne baštine organiziran kroz Zajednicu organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca, osnovanu davne 1948. godine, koja ima brojne članice: KUD REČICA , KUD TURANJ, KUD MOSTANJE, KUD „Sv. ANA- VUČJAK“, Centar kulture MAHIČNO,KUD “Sv. Margareta“ V. JELSA, KUD ZADOBARJE, KUD “Sv. Antun“ Pokupska dolina, KUD “Sv. Antun“ ZADOBARJE, KUD STATIVE, KUD “Sv. Rok“ BREŽANI, KUD Župe “Sv. Rok“ SKAKAVAC, HKUD “Sv. Ante-Herceg Bosna“ Tušilović, FA “I. Mažuranić“, UO LEPEZA, ULAK, Vokalna grupa “Karlovčanke“, Karlovački vokalni oktet, Folklorna družina „VUGA“, Klapa “Furešti“, Klapa „CAROLO“, Chorus Carolostadien, Mješoviti pjevački zbor umirovljenika „Vid Rukavina“ , Matica umirovljenika Karlovca, Dječji zbor „CICIBANI“, Centar za ples. i izvedb. umjenost “FREE DANCE“ , STUDIO DVADESETTRI, Karlovačke mažoretkinje, Udruga karlovačkih bubnjara Carolosboom. :Među najposjećene '''kulturne atrakcije''' grada su: :# Aquatika- jedini potpuni slatkovodni akvarij u Hrvatskoj, Aquatika – Freshwater aquarium :# Muzej Domovinskog rata :# Žitnja lađa po rijeci Kupi :# Novo uređena atrakcija  otvorena u svibnju 2023. i vrlo posjećena je  Nikola Tesla [http://ntec.hr Experience] Centar (NTEC), Interpretacijsko-motivacijski centar inspiriran prema životu i djelu svjetskog poznatog izumitelja. : ---- : : '''Karlovačka građanska [https://karlovackagarda.hr/ Garda]''' je jedna od naj istaknutih institucija, garda je povijesno protokolarna postrojba grada Karlovca koja promiče vojnu i povijesnu tradiciju te kulturnu baštinu grada Karlovca i Karlovačke županije osnovana 1765/66. godini. :: [[Datoteka:Karlovačka građanska Garda.jpg|središte|mini|250x250px|Karlovačka građanska Garda]] Glavne kulturne ustanove u Karlovcu su: * '''Gradsko kazalište Zorin dom''' [[Datoteka:Zorin dom Karlovac.jpg|mini|Zorin dom]] ::Središnja kulturna institucija u gradu danas je [[Gradsko kazalište Zorin dom]], s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine, ujedno domaćin 'Croatia Flute Academy' vodećeg ljetnog masterclassa iz klasične flaute u Europi<ref>[https://www.culturenet.hr/10-hrvatska-flautisticka-akademija-u-karlovcu/196236 CulturenetHR] C.N.: ''10. Hrvatska flautistička akademija u Karlovcu'', 2023. (pristupljeno 20. veljače 2025.)</ref> * '''Gradski muzej Karlovac''' ::[[Datoteka:Gradski muzej Karlovac.jpg|mini|Gradski muzej Karlovac]]U sklopu [[Gradski muzej Karlovac|Gradskog muzeja Karlovac]] djeluju prirodoslovni, arheološki, etnološki, kulturno-povijesni i povijesni odjel, te [[Galerija Vjekoslav Karas]], Branič kula [[Stari grad Dubovac|Starog grada Dubovca]], [[Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata|Muzej Domovisnkog rata]] i Spomen-zbirka obitelji Ribar u Vukmaniću. * '''Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić''' ::Pri [[Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić Karlovac|Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić]] djeluje i [[Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj]].<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=200 Ministarstvo kulture RH] Središnje knjižnice nacionalnih manjina</ref> * '''Nacionalno svetište sv. Josipa''' [[Nacionalno svetište sv. Josipa]] nalazi se na [[Dubovac (Karlovac)|Dubovcu]], podno istoimenog [[Stari grad Dubovac|starog grada]] iz 13. stoljeća. [[Svetište]] su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem [[Sveti Josip|svetog Josipa]] Crkve u Hrvata, [[15. travnja]] [[1987.]] godine.[[Datoteka:Nacionalno svetište Sv. Josipa.jpg|mini|Nacionalno svetište Sv. Josipa]] : : : : :U Karlovcu je sjedište Gornjokarlovačke [[Eparhija|eparhije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. :Aktivna je i islamska vjerska zajednica. : * '''Kino Edison''' kao multimedijski centar koji spaja kulturnu baštinu, audiovizualnu i scensku umjetnost te modernu tehnologiju. Raspolaže s dvije dvorane (202 i 42 mjesta), multifunkcionalnim prostorom, izložbenim prostorom te edukacijskim audiovizualnim studijem. [[Datoteka:Kino Edison.jpg|mini|Novouređeni Kino Edison]] :: :: :: ==Spomenici i znamenitosti== [[Datoteka:Povijesni pečat Grada Karlovca.svg|mini|Povijesni pečat Grada Karlovca|200x200px]] * [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu|Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva]] * [[Nacionalno svetilište Svetog Josipa]] * [[Pavlinski samostan u Kamenskom]] * [[Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole]] * [[Crkva sv. Ćirila i Metoda u Karlovcu|Crkva sv. Ćirila i Metoda]] (1910. – 1950.) * [[Zvijezda-povijesni centar Karlovca]] * [[Školska športska dvorana Mladost u Karlovcu|Školska športska dvorana Mladost]], zaštićeni spomenik arhitekture<ref name="Krmpotić">[http://aktivirajkarlovac.net/2017/04/5648/ Aktiviraj Karlovac] Luka Krmpotić: ''Školska sportska dvorana “Mladost” – arhitektura koja zaslužuje brigu'' 3. travnja 2017., pristupljeno 26. travnja 2020.</ref> * [[Vrbanićev perivoj]].<ref name="Vrbanićev perivoj"/> * Karlovačko [[kulturno dobro]] je [[Žitna kuća]],<ref>Iz dana u dan: Četvrtak 24. siječnja. str. 2, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 1. veljače 2008.</ref> arhitektonski spomenik kratkog razdoblja [[Ilirske provincije|francuske vladavine]] u Karlovcu. == Šport == Začetci organiziranog djelovanja kroz udruženje sežu u godinu 1937. kada je 11. lipnja osnovana Zajednica športskih društava koja je preteča današnje Karlovačke športske zajednice koja je imenovana 12. siječnja 1998. godine i kroz koju je danas u gradu organizirana sportska djelatnost.<ref>[https://www.ksz.hr/images/2022/Clanice_Karlovacke_sportske_zajednice_2022._g._.pdf Popis klubova] ksz.hr</ref> Iako veličinom relativno malen, Karlovac je bio sudomaćin/suorganizator nekoliko velikih međunarodnih športskih događaja: * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1970.|Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine]] * [[Košarkaško EP 1975.|Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine]] * [[Ljetna univerzijada 1987.|Univerzijada 1987. godine]] * [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003.|Svjetsko žensko rukometno prvenstvo 2003. godine]] U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao „grad košarke”. U gradu je lipnja 1964. gostovala i odabrana selekcija [[NBA|NBA-ove lige]], s tadašnjim zvijezdama poput [[Bill Russell|Billa Russella]], [[Oscar Robertson|Oscara Robertsona]], [[Bob Cousy|Boba Cousyja]], [[Jerry Lucas|Jerryja Lucasa]] i dr.<ref name="karetrovizor">Ivka, Tihomir. [http://m.kaportal.hr/article/?category-id=1&page=2&article-id=1990 KAretrovizor. Kad su NBA zvijezde haklale u Šancu, a u Draganiću gradili naftnu bušotinu] KAportal, 10. lipnja 2012. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150604032342/http://m.kaportal.hr/article/?category-id=1&page=2&article-id=1990 |date=4. lipnja 2015. }} </ref> Nastupili su kao najbolja momčad lige (''All stars''), a igrali su protiv [[hrvatska košarkaška reprezentacija|hrvatske košarkaške reprezentacije]], pobijedivši 110:65 (50:31).<ref name="karetrovizor"/> 1971. je [[KK Karlovac 67|košarkaški klub Karlovac 67]] u juniorskoj konkurenciji 1971. bio prvakom Hrvatske, igrajući u sastavu: Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić, trener Ivica Peris.<ref>[http://kas.kaportal.hr/2011/07/generacija-juniora-iz-1971-obiljezila-40-godisnjicu-naslova-prvaka-hrvatske-u-kosarci/ KAŠ online: Generacija juniora iz 1971. obilježila 40-godišnjicu naslova prvaka Hrvatske u košarci] KAportal, 3. srpnja 2011. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110905132415/http://kas.kaportal.hr/2011/07/generacija-juniora-iz-1971-obiljezila-40-godisnjicu-naslova-prvaka-hrvatske-u-kosarci/ |date=5. rujna 2011. }}</ref> [[Međunarodni šahovski turnir Karlovac 1912.|Prvi međunarodni šahovski turnir u Hrvatskoj]] organizirao je Izidor Gross 1912. godine u Karlovcu.<ref name="zmg">Zagreb moj grad (Časopis za promicanje zagrebačke povijesti i kulture); Milka Babović; ''Kralj, kraljica, kula, teklić, konjić i kmetić''; stranica 50; broj 43, svibanj / lipanj 2013.</ref><ref>Hans Schäfer, 1930.</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Židovi u Karlovcu |url=http://paviljon-katzler.hr/vijesti/zidovi-u-karlovcu |izdavač=Paviljon Katzler |preuzeto=16. prosinca 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131216191344/http://paviljon-katzler.hr/vijesti/zidovi-u-karlovcu |archivedate=16. prosinca 2013.}}</ref> ===== Športski događaji ===== {{izvor}} {{stilska dorada}} * Europski kup Karlovac Open –  kickboxing – KBK Tigar * Međunarodni taekwondo turnir Karlovac open – TKD Karlovac * Međunarodni karate turnir Karlovac open – KK Karlovac 1969 [[Datoteka:Karlovački cener 2.jpg|mini|Karlovački cener]] * Team cup Karlovac – TKD Banija Pandas * Tradicionalni mačevalački turnir – MK Karlovac * Seniorsko prvenstvo Hrvatske – TKD Prana * Međunarodni atletski miting Karlovac 2022. – AK Karlovac * Prvenstvo Hrvatske za mlađe juniore – atletika – AK Karlovac * Prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke – atletika – AK Karlovac * [[Karlovački cener]] – AK Maraton 2000 dobila IAAF-ov status »Bronze Label« čime je postala prva utrka u Hrvatskoj s tim statusom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/539352/ostali-sportovi-atletika/karlovacki-cener-odrzava-se-i-ove-godine-na-prostoru-srednjovjekovne-zvijezde/ |title=Karlovački cener održava se i ove godine|website=sportnet.rtl.hr |access-date=9. lipnja 2020. |archive-date=9. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200609171453/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/539352/ostali-sportovi-atletika/karlovacki-cener-odrzava-se-i-ove-godine-na-prostoru-srednjovjekovne-zvijezde/ |url-status=dead }}</ref> * Otvoreno prvenstvo Hrvatske u super mini i mini rukometu – RK Š.R. Karlovac * Karlovački festival sportske rekreacije – Karlovački savez sportske rekreacije * Karlovačka veslačka regata – VK Korana, od 1954. * Prvenstvo Hrvatske u košarci 3×3 – KK KA Baseketball * Tradicionalni nogometni turnir u spomen na poginule branitelje – NK Korana * Memorijalni pionirski turnir „Marijan Milčić“ – NK Mostanje * Inline turnir „Karlovac 2022“ – IHK Karlovac * Tenisko ljeto u Karlovcu – TK Karlovac * Međunarodni nogometni klub U–16 Brani Čavlović – Čavlek – NK Karlovac 1919 * Međunarodna atletska utraka Crtom bojišnice – AK KA TIM * Karlovac open – Izidor Gross – Karlovački šahovski klub * Amaterska hakl liga – KK Šanac * Tradicionalni nogometni turnir mladeži Drago Stojković – Jole – NK Ilovac * Memorijalni turnir Nebojša Parežanin Pržo – RK Dubovac – Gaza * Zimski malonogometni turnir Karlovac, održava se od 1970. godine ==Gradovi prijatelji== Karlovac ima uspostavljenu [[Bratimljenje gradova|prijateljsku suradnju]] sa sljedećim gradovima:<ref>{{Citiranje weba|title=Gradovi prijatelji|url=https://www.karlovac.hr/grad/gradovi-prijatelji/18|access-date=2023-10-29|website=karlovac.hr}}</ref> * {{Z|ITA}} Alessandria, Italija, prvo prijateljstvo sklopljeno je 1964. godine a održava se putem gospodarske i kulturne suradnje i razmjene u sklopu programa "twinninga" *{{Z|ČEŠ}} Humpolec, Češka Republika; Grad Karlovac i Grad Humpolec sklopili su aporazum o suradnji u travnju 2026. godine. * {{Z|SAD}} [[Kansas City]], program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) *{{Z|MAĐ}} Erzsébetváros (Budapest), Mađarska, Grad Karlovac i samouprava VII. okruga – Erzsebetvaros pobratimili su se 2008. godine i redovito organiziraju zajedničke aktivnosti, posebno aktivna je organizacija ljetnih kampova za djecu. * {{Z|LIT}} Tauragė, Litva, Grad Karlovac je potpisao povelju o suradnji 2012. godine u sklopu projekta Comenius sa gradom Taurage. * Vukovar – Grad Vukovar i Grad Karlovac službeno su postali gradovi prijatelji u studenom 2018. godine == Poznate osobe == {{catmore|:Kategorija:Životopisi, Karlovac}} {{div col|cols=2}} * [[Nikolina Brnjac]], hrvatska političarka * [[Goran Bunjevčević]], srpski nogometaš * [[Borislav Cvetković]], hrvatski nogometaš i trener * [[Antun Čorić de Monte Creto]], hrvatski general * [[Davor Gobac]], hrvatski pjevač * [[Slavko Goldstein]], hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar * [[Većeslav Holjevac]], hrvatski političar * [[Dušan Jakšić]], srpski pjevač i glumac * [[Marija Jambrišak]], hrvatska pedagoginja i učiteljica * [[Dragojla Jarnević]], hrvatska književnica * [[Vlado Kalember]], hrvatski pjevač * [[Vjekoslav Karas]], hrvatski slikar * [[Branko Kokir]], srpski rukometaš * [[Gustav Krklec]], hrvatski književnik * [[Radoslav Lopašić]], hrvatski povjesničar * [[Dejan Lovren]], hrvatski nogometaš * [[Danko Ljuština]], hrvatski glumac * [[Boris Magaš]], hrvatski arhitekt * [[Vladimir Mažuranić (leksikograf)|Vladimir Mažuranić]], hrvatski pravnik * [[Slavko Mihalić]], hrvatski književnik * [[Nada Murganić]], hrvatska političarka * [[Jelica Pavličić-Štefančić]], hrvatska atletičarka * [[Gajo Petrović]], hrvatski filozof * [[Vladimir Pogačić]], srpski filmski redatelj i scenarist * [[Ladislav Polić]], hrvatski pravnik * [[Krešimir Račić]], hrvatski atletičar * [[Ivan Salis Seewis]], hrvatski general * [[Mirko i Stjepan Seljan]], hrvatski istraživači * [[Dejan Šorak]], hrvatski filmski redatelj * [[Slavko Štancer]], hrvatski general * [[Ivo Vejvoda]], član ZAVNOH-a i jugoslavenski veleposlanik u Brazilu, Čehoslovačkoj, Ujedinjenoj Kraljevini, Italiji i Francuskoj * [[Maksimilijan Vrhovac]], zagrebački biskup * [[Branko Vukelić (ministar)|Branko Vukelić]], hrvatski političar * [[Karl Felix Wolff]], južnotirolski novinar, pisac i folklorist {{div col end}} ==Popularna kultura== U Karlovcu je sniman dio spota za pjesmu [[Earth Song]] američkog pjevača [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]] 1995. godine. ==Bibliografija== * Ivan Ott (glavni urednik), ''Karlovački leksikon'', Naklada Leksikon : Gradska knjižnica "I.G. Kovačić" : [[Gradski muzej Karlovac|Gradski muzej]] : [[Školska knjiga]], Karlovac : Zagreb, 2008. (677 str.), ISBN 9789530614772 * Josip Tomačić (glavni urednik)''Stodeseta brigada ZNG-HV u obrani jedine domovine'', Udruga pripadnika 110. brigade ZNG-HV, Karlovac, 2007.-2009., ISBN 9789535501114 (cjelina) :* I. svezak: ''Od prve mobilizacije 28. 06. 1991. do prve demobilizacije 31. 10. 1992.'', 2007. (399 str.), ISBN 9789535501107 :* II. svezak: ''Od 1. siječnja 1993. do 30. lipnja 1996.'', 2009. (436 str.), ISBN 9789535501121 * Krunoslav Perković (glavni urednik), ''13. domobranska pukovnija u obrani Karlovca'', Udruga pripadnika 110. brigade ZNG/HV Karlovac – Klub 13. dp Karlovac, Karlovac, 2022. (316 str.); ISBN 9789535501138 == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|commonscat=Karlovac}} ;Mrežna mjesta * [http://www.karlovac.hr/ Grad Karlovac], službeno mrežno mjesto * [https://visitkarlovac.hr/ Turistička zajednica grada Karlovca], službeno mrežno mjesto * {{HTE|josip-kras-tvornica-koze-obuce-i-gumenih-proizvoda|Josip Kraš}} {{GiO KŽ}} {{Gradska naselja grada Karlovca}} [[Kategorija:Karlovac| ]] [[Kategorija:Gradovi u Karlovačkoj županiji]] [[Kategorija:Karlovačka županija]] n5xj7jpt4xp1j29bh62s75iae9tkh9g 7616241 7616229 2026-10-10T20:30:29Z Croxyz 205325 7616241 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Karlovac |vrsta = naselje i grad |grb = Grb_slob._i_kralj._Grada_Karlovca.svg |članak o grbu = [[Grb Karlovca|Grb grada Karlovca]] |zastava = Zastava_Grada_Karlovca.svg |članak o zastavi = Zastava grada Karlovca |slika = Karlovac Star- Source- Digitalni Tisak.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|KAŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Damir Mandić ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|52 gradska naselja]] |površina = 401,1 |površina uža = 95,3 |visina = |z. širina = 45.50 |z. dužina = 15.54 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 49377 |stanovništvo uže = 41869 |svetac = [[Sveti Josip]] |dan = [[13. srpnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 47000 Karlovac |pozivni broj = +385 (0)47 |autooznaka = KA |web = {{URL|https://karlovac.hr/}} |bilješke = }} '''Karlovac''' je grad u [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]], upravno središte [[Karlovačka županija|Karlovačke županije]]. Poznat je kao „grad na četiri rijeke” – [[Kupa|Kupi]], [[Korana|Korani]], [[Dobra|Dobri]] i [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnici]] – i „grad parkova”.<ref name="Vrbanićev perivoj"/> Nalazi se raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz [[Zagreb]]a prema [[Rijeka|Rijeci]] i [[Split]]u. ==Zemljopis== [[Datoteka:Renaissance star-shaped fortress in Karlovac, Croatia (designed in 1774).jpg|mini|Tlocrt utvrde – današnja "Zvijezda"|297x297px]] Karlovac je grad u [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]], 56&nbsp;km jugozapadno od [[Zagreb]]a i 130&nbsp;km sjeveroistočno od [[Rijeka|Rijeke]]. Smješten je na dinarskom rubu [[Panonska nizina|Panonske nizine]], a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Uz brojne [[park]]ove i zelene površine, zbog čega nosi epitet "grada parkova",<ref name="Vrbanićev perivoj">{{Citiranje časopisa |url=http://karlovac-touristinfo.hr/hr/znamenitosti/vrbanicev-perivoj |title=Vrbanićev perivoj |archive-url=https://web.archive.org/web/20140406000711/http://karlovac-touristinfo.hr/hr/znamenitosti/vrbanicev-perivoj |archive-date=6. travnja 2014. |access-date=11. svibnja 2014.}}</ref> osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad − [[Korana]], [[Kupa]], [[Dobra]] i [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnica]] po kojima je poznat kao grad na četiri rijeke. == Klima == Karlovac ima [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalnu klimu]]. Ljetni mjeseci su topli s prosječnim temperaturama od {{Br|20|°C}} do {{Br|25|°C}}, dok zimski mjeseci donose hladno vrijeme s temperaturama oko {{Br|0|°C}}, koje mogu pasti ispod {{Br|–10|°C}}. Grad prima oko 1000 mm oborina godišnje, ravnomjerno raspoređenih, s najviše kiše u proljeće i jesen te snijegom zimi. Rijeke Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra značajno utječu na mikroklimu grada. Najviša maksimalna dnevna temperatura izmjerena je [[5. srpnja]] [[1950.]] i iznosi {{Br|42,4|°C}}, dok je najmanja izmjerena [[16. veljače]] [[1956.]] i iznosi je {{Br|–25,2|°C}}.<ref>{{Citiranje weba|title=Klimatski podaci za grad Karlovac|url=https://novovrijeme.com/klima/karlovac|access-date=2024-06-15|website=novovrijeme.com}}</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|mini|300x300px|Stari grad Dubovac.]] [[Datoteka:Panorama Karlovca s vlakom.jpg|mini|220x220px|Panorama Karlovca s vlakom slikara Jakova Šašela.]] Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka – [[13. srpnja]] [[1579.]] godine. Po naredbi [[Karlo II. Štajerski|Karla II. Štajerskog]], osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku [[Korana|Korane]] u [[Kupa|Kupu]], podno stare gradine Dubovac. Franz Vaniček navodi podatak da je tvrđava izgrađena na 900 turskih lubanja.<ref>{{Cite book|last=Vaniček|first=Franz|authorlink=Franz Vaniček|title=Specialgeschichte der Militärgrenze, aus Originalquellen und Quellenwerken geschöpft|year=1875|url=https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/franz-vanicek-povijest-vojne-krajine/|publisher=|pages=49|location=|isbn=}}</ref> Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog [[Renesansa|renesansnog]] grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine. Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je [[Stranka prava]] 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak.<ref name="kaportal">[http://kaportal.hr/hsp-ovci-118 Karlovački HSP-ovci obilježili 118 godina pravaštva u Karlovcu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140619121034/http://kaportal.hr/hsp-ovci-118 |date=19. lipnja 2014. }}, KAportal, 13. travnja 2014.</ref> Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, [[Ivan Banjavčić]], [[Božidar Vinković]] i [[Gustav Modrušan]]).<ref name="kaportal"/><ref>[http://www.pravasi.com.hr/ka-godisnjica.html Pravaštvo u Karlovcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140710012101/http://www.pravasi.com.hr/ka-godisnjica.html |date=10. srpnja 2014. }}, Pravaši, nacionalni pravaški glasnik</ref> U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.<ref name="kaportal"/> Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada, no taj proces nije prošao mirno. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. Osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada bio je [[napad na Karlovac 4. listopada 1991.|4. listopada]], a grad je opet bio u velikoj neizvjesnosti kad je neprijateljska JNA uz pomoć pobunjenih Srba [[Operacija Logorište|izvukla]] teško oružje i mehanizaciju iz vojarne u Logorištu. U razdoblju do siječnja 1992. poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno. Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica potpuno su oslobođeni završetkom [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]] 7. kolovoza 1995. godine. ==Stanovništvo== Područje Grada Karlovca ima {{n|49 377}} stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih {{n|41 869}} ([[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|popis 2021.]]).<ref>[https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 Konačni rezultati popisa 2021.] dzs.hr</ref> U sastavu stanovništva prema narodnosti 88,21 % je [[Hrvati|Hrvata]], a najbrojnija nacionalna manjina su [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] s 8,01 %. Po brojnosti zatim slijede [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] s 0,45 % i [[Albanci u Hrvatskoj|Albanci]] s 0,43 %. Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša '''velika općina Karlovac''', koja je imala sljedeći etnički sastav: {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" ! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali |- | [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.|1991.]] || 81 319 || 51 880 (63,79 %) || 21 732 (26,72 %) || 2764 (3,39 %) || 4943 (6,07 %) |- | [[1981.]] || 78 363 || 48 129 (61,41 %) || 18 181 (23,20 %) || 9768 (12,46 %) || 2285 (2,91 %) |- | [[1971.]] || 73 863 || 50 064 (67,77 %) || 19 671 (26,63 %) || 1833 (2,48 %) || 2295 (3,10 %) |} ===Karlovac (naseljeno mjesto)=== * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|2011.]] – 46 833 * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2001.|2001.]] – 49 082 * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.|1991.]] – 59 999 (Hrvati – 38 533, Srbi – 14 529, Jugoslaveni – 2583, ostali – 4354) * [[1981.]] – 55 031 (Hrvati – 33 931, Srbi – 10 250, Jugoslaveni – 8805, ostali – 2045) * [[1971.]] – 47 543 (Hrvati – 34 020, Srbi – 9681, Jugoslaveni – 1707, ostali – 2135) Stara općina karlovačka imala je [[1880.]] 5824 žitelja, [[1890.]] – 5559, a [[1900.]] 5991 žitelja.<ref name="Vrbetić">Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : ''Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., [http://books.google.com/books?hl=en&id=kGhXAAAAMAAJ&q=3175 str. 8.]</ref> Karlovcu su [[1902.]] pridružene [[Švarča]]nska i [[Banija (Karlovac)|Banijanska]] [[općina|upravna općina]]. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+ Žiteljstvo karlovačkih općina<ref>CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.</ref> !Upravna općina !1880. !1890. !1900. !1910. |- |Karlovac (novi) |– |– |– |{{n|14 992}} |- |Banija |2887 |3191 |3595 |– |- |Švarča |3175 |3717 |3868 |– |- |Karlovac (stari) |5824 |5559 |5991 |– |- |Svega |11 886 |12 467 |13 454 |14 992 |- |Vojno žiteljstvo |7 |1678 |1487 |1120 |- |'''Ukupno''' |11 893 |14 145 |14 941 |16 112 |} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Karlovac |p1857=24865 |p1869=26964 |p1880=26947 |p1890=30339 |p1900=32608 |p1910=34713 |p1921=35171 |p1931=41120 |p1948=44974 |p1953=50342 |p1961=58013 |p1971=63887 |p1981=69622 |p1991=73426 |p2001=59395 |p2011=55705 |p2021=49377 |napomena=Nastala iz stare općine Karlovac. U 1869. i 1880. dio podataka sadržan u općini Lasinja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Karlovac |p1857=9968 |p1869=11175 |p1880=12198 |p1890=12912 |p1900=15442 |p1910=16667 |p1921=17448 |p1931=21877 |p1948=26690 |p1953=31842 |p1961=40180 |p1971=47543 |p1981=55031 |p1991=59999 |p2001=49082 |p2011=46833 |p2021=41869 |napomena=U 1869. i 1880. dio podataka sadržan je u naselju Gornje Stative. Od 1857. do 1900. te u 1931. i 1948. sadrži podatke za bivša naselja Banija, Mostanje, Rakovac, Selce i Udbinja. Sadrži podatke i za bivša naselja Donja Švarča, Drežnik, Gornja Švarča, Gradac, Hrnetić, Mala Švarča, Novaki, Turan i Zagrad koja su do 1900. iskazivana kao naselja, Brdo Karlovačko, Brodarci, Donje Pokupje, Donje Zastinje, Gornje Mekušje, Kamensko i Velika Jelsa koja su do 1900. te u 1948. iskazivana kao naselja te Bridići, Mala Jelsa i Vučjak koja su do 1948. iskazivana kao naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Uprava== === Gradska naselja === Grad Karlovac se sastoji od 52 naselja, to su:<ref>{{Citiranje weba|date=|year=2022|title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2021|url=https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx|url-status=live|accessdate=23. lipnja 2020.|work=dzs.hr}}</ref> {{Div col|cols=3}} * [[Banski Kovačevac]], 90 stan. * [[Banski Moravci]], 37 stan. * [[Blatnica Pokupska]], 32 stan. * [[Brezova Glava]], 142 stan. * [[Brežani (Karlovac)|Brežani]], 107 stan. * [[Brođani]], 38 stan. * [[Cerovac Vukmanićki]], 787 stan. * [[Donja Trebinja]], 10 stan. * [[Donje Mekušje]], 193 stan. * [[Donji Sjeničak]], 52 stan. * [[Gornja Trebinja]], 145 stan. * [[Gornje Stative]], 393 stan. * [[Gornji Sjeničak]], 79 stan. * [[Goršćaki]], 121 stan. * [[Husje]], 153 stan. * [[Ivančići Pokupski]], 11 stan. * [[Ivanković Selo]], 3 stan. * [[Ivošević Selo]], 4 stan. * [[Kablar]], 82 stan. * [[Karasi]], 54 stan. * '''Karlovac''', 41.869 stan. * [[Klipino Brdo]], 6 stan. * [[Kljaić Brdo]], 13 stan. * [[Knez Gorica]], 106 stan. * [[Kobilić Pokupski]], 35 stan. * [[Konjkovsko]], 6 stan. * [[Koritinja]], 82 stan. * [[Ladvenjak]], 402 stan. * [[Lipje (Karlovac)|Lipje]], 39 stan. * [[Luka Pokupska]], 328 stan. * [[Mahićno]], 456 stan. * [[Manjerovići]], 8 stan. * [[Okić (Karlovac)|Okić]], 43 stan. * [[Popović Brdo]], 200 stan. * [[Priselci]], 95 stan. * [[Rečica (Karlovac)|Rečica]], 489 stan. * [[Ribari (Karlovac)|Ribari]], 77 stan. * [[Skakavac (Karlovac)|Skakavac]], 227 stan. * [[Slunjska Selnica]], 65 stan. * [[Slunjski Moravci]], 55 stan. * [[Šebreki]], nenaseljeno * [[Šišljavić]], 358 stan. * [[Tušilović]], 532 stan. * [[Tuškani]], 239 stan. * [[Udbinja]], 41 stan. * [[Utinja]], 5 stan. * [[Vodostaj (Karlovac)|Vodostaj]], 298 stan. * [[Vukmanić]], 194 stan. * [[Vukoder]], 88 stan. * [[Zadobarje]], 315 stan. * [[Zagraj]], 59 stan. * [[Zamršje]], 144 stan. {{Div col end}} ===Gradske četvrti i mjesni odbori=== [[Datoteka:Zračni pogled na Karlovca- Autor- Igor Čepurkovskii.jpg|mini|Pogled Karlovca|270x270px]] Na području Grada Karlovca je osnovano 12 [[Gradska četvrt|gradskih četvrti]] i 26 [[Mjesni odbor|mjesnih odbora]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.karlovac.hr//gradske-cetvrti-mjesni-odbori/54 |title=Gradske četvrti / Mjesni odbori |work=karlovac.hr |accessdate=23. lipnja 2020.}}</ref> {{Div col|cols=3}} Gradske četvrti su: * [[Banija (Karlovac)|Banija]] * [[Drežnik-Hrnetić]] * [[Dubovac (Karlovac)|Dubovac]] * [[Gaza (Karlovac)|Gaza]] * [[Grabrik]] * [[Luščić-Jamadol]] * [[Mostanje]] * [[Novi centar]] * [[Rakovac (Karlovac)|Rakovac]] * [[Švarča]] * [[Turanj (Karlovac)|Turanj]] * [[Zvijezda (Karlovac)|Zvijezda]] Mjesni odbori su: * [[Popović Brdo]] * [[Borlin]] * [[Cerovac Vukmanićki]] * [[Donje Pokupje]] * [[Gornje Mekušje]] * [[Gornje Stative]] * [[Gradac (Karlovac)|Gradac]] * [[Kablar]] * [[Kamensko (Karlovac)|Kamensko]] * [[Knez Gorica]] * [[Ladvenjak|Ladvenjak-Selišće]] * [[Logorište]] * [[Mahićno|Mahično]]-[[Tuškani]] * [[Mala Jelsa]] * [[Mala Švarča]] * [[Orlovac (Karlovac)|Orlovac]] * [[Pokupska dolina]] * [[Rečica (Karlovac)|Rečica]] * [[Sjeničak]]-[[Utinja]] * [[Skakavac (Karlovac)|Skakavac]] * [[Šišljavić]] * [[Tušilović]] * [[Velika Jelsa]] * [[Vukmanić]] * [[Zadobarje]] * [[Zagrad – Kalvarija – Vučjak]] {{Div col end}} === Obilježja === Službena obilježja grada Karlovca su [[Grb Karlovca|grb]], zastava, povijesni pečat i lanac gradonačelnika. Zastava grada Karlovca je modro zelene boje, a na njenoj sredini, na obje strane, nalazi se povijesni grb grada Karlovca. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Gradski lanac ili gradonačelnički lanac ustanovljen je prvim Statutom grada Karlovca nakon demokratskih promjena 1990. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Karlovacki_tjednik/PDF/91_95/GKKA_N_ID16_1994-07-21_41_29.pdf |title=Povodom 13. srpnja održana svečana sjednica Gradskog vijeća Karlovca |accessdate=27. prosinca 2020. |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220120725/http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Karlovacki_tjednik/PDF/91_95/GKKA_N_ID16_1994-07-21_41_29.pdf |url-status=dead }}</ref> Lanac se sastoji se od 23 male i jedne velike kovinske pločice u obliku šesterokrake zvijezde. U središnjem dijelu malih pločica nalaze se okrugli emajlirani medaljoni koji sadrže motive s grba grada kao što su hrvatski šahirani grb, utvrđeni grad, sunce, mjesec, prekrižena sidra, štit s inicijalima cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] i pučka kruna. Na središnjoj velikoj kovinskoj pločici nalazi se emajliran, hrastovim vijencem obrubljen, povijesni grb grada Karlovca. Na naličju ove kovinske pločice urezane su riječi: Grad Karlovac A. D. 1579. Lanac je prvi puta nošen 13. srpnja 1994. godine na svečanoj sjednici gradskog vijeća. Tada ga je nosio gradonačelnik Ivan Benić. Idejno rješenje za lanac napravio je karlovački grafičar Zoran Živković,<ref>{{Citiranje weba |url=https://crwflags.com/FoTW/flags/hr-ka-ka.html |title=Karlovac (Town, Karlovac County, Croatia) |accessdate=28. prosinca 2020.}}</ref> a izradila ga je IKOM kovnica. Logo grada Karlovca "„Karlovac – Grad susreta“ predstavlja objedinjavanje Karlovačke Zvijezde zajedno s povijesnom komponentom i geopolitičkim položajem grada, gospodarstvom s razvojnim potencijalima i bogatim kulturnim naslijeđem, a sve u cilju poticanja turista na upoznavanje ljepota grada Karlovca. Logotip simbolizira oblik građenja povijesne gradske jezgre u obliku šesto krake zvijezde. [[Datoteka:Logo grada Karlovca.png|mini|Logo Karlovca]] ==Gospodarstvo== {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Centar Karlovca- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|mini|Središte grada|280x280px]] Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, jer je grad bio velika vojarna tadašnje [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. [[Karlovačka pivovara]] osnovana je 1854. godine. Pravi razvoj gospodarstva slijedi industrijalizacijom nakon II. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka" (KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", Jugoturbina. Najznačajnije gospodarske djelatnosti po ukupnim prihodima su [[prehrambena industrija]], proizvodnja metalnih proizvoda, proizvodnja pića, proizvodnja strojeva i uređaja. Najveća poduzeća u tim djelatnostima su: * '''[[prehrambena industrija|proizvodnja hrane i pića]]:''' PPK Karlovačka mesna industrija d.d., Heineken Hrvatska d.o.o., KIM Mljekara Karlovac d.o.o., Žitoproizvod d.d. * '''proizvodnja metala i gotovih metalnih proizvoda:''' [[HS Produkt|HS Produkt d.o.o.]], Kordun grupa, Žeče Novi d.o.o., Energoremont d. d. * '''proizvodnja strojeva i uređaja:''' General Electric d.o.o., Tvornica turbina d.o.o., Adriadiesel d.d., Croatia Pumpe Nova d.o.o., AB Montaža d.o.o. * '''proizvodnja proizvoda od gume i plastike:''' DS Smith Plastics Karlovac d.o.o., Strijelac d.o.o. * '''[[tekstilna industrija|proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda]]:''' Kelteks d.o.o., IV ER KVC d.o.o., Rosanna d.o.o. * '''[[tiskarstvo]]:''' Lana – Karlovačka tiskara d.d., Tiskara Pečarić – Radočaj d.o.o. * '''proizvodnja ostalih mineralnih nemetalnih proizvoda:'''Wienerberger Ilovac d.o.o. * '''[[drvna industrija|prerada drva i proizvoda od drva]]:''' Proizvodnja drvenih stupova d.o.o. Najvažniji poslovni subjekti u gradu Karlovcu su 6 velikih poduzetnika. To su: PPK d.d.; HS Produkt d.o.o.; HEINEKEN Hrvatska d.o.o.; Kim d.o.o.; General Electric Hrvatska d.o.o. i Lana – Karlovačka tiskara d.d. Najveću dobit ostvaruju HS Produkt te PPK. Šest velikih poduzetnika ukupno zapošljava preko 3000 radnika, što je oko 30 % svih zaposlenih u gradu Karlovcu.{{ni}} ===Turizam=== Grad Karlovac promovira se kao 'grad susreta', mjesto susreta četiriju rijeka i najvažnijih [[Promet Hrvatske|prometnih pravaca u Hrvatskoj]]. [[Datoteka:Muzej Aquatike i rijeka Korana.jpg|mini|Muzej Aquatike i rijeka Korana|250x250px]] Osnova za razvoj turizma su [[spomenik kulture|spomenici kulture]] nacionalnog značaja (povijesno urbanistička cjelina Zvijezda, Stari Grad Dubovac, crkva Majke Božje Snježne, pavlinski samostan u Kamenskom, vojni kompleks Turanj, galerija Vjekoslav Karas, Zilik i Ulak, Gradski muzej Karlovac, Muzej Domovinskog rata, slatkovodni akvarij Aquatika, Nikola Tesla Experience Center, Kino Edison i ine atrakcije. [[Datoteka:Karlovačka promenada.jpg|alt=Karlovačka promenada|mini|Karlovačka promenada]] U gradu Karlovcu razvijena je [[hidrografska mreža]] i postoji velik broj rijeka, rječica i potoka, među kojima se ističu rijeke Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica. Na Korani se nalazi i gradsko kupalište, gdje je uređeno Foginovo kupalište registrirano kao prvo riječno kupalište u Hrvatskoj. U neposrednoj blizini grada, u naselju Rečica udaljenom 8 km sjeveroistočno od Karlovca, nalazi se izvorište geotermalne vode. ===Šumarstvo i lovstvo=== Od ukupne upravne površine grada Karlovca 34,05 % su površine pod [[šuma]]ma.{{ni}} Grad je bogat zelenim površinama, parkovima i šetnicama. Na ruralnim prostorima nalazi se i 14 područja u ekološkoj mreži [[NATURA 2000]], koja obuhvaća i 12 rijetkih i ugroženih staništa. Na ruralnim područjima grada nalazi se i 13 zaštićenih kulturno-povijesnih i 2 arheološka lokaliteta te 94 evidentirana kulturna dobra.{{ni}} Na području grada Karlovca nalazi se 11 lovišta čije površine prelaze gradske granice i imaju ukupno {{n|49 187}} ha. Glavne vrste divljači u ovim lovištima su [[srna]], [[obični zec]], [[divlja svinja]], fazan-gnjetao, [[divlja patka]] i [[trčka skvržulja]]. Osim divljači, za lov su značajni i lovački objekti te je evidentirano 6 lovačkih kuća ili domova. Na području grada Karlovca nalazi se i novopodignuto uzgajalište divljači. Fazanerija „Dajnica“. Ribolovna područja karlovačke regije čine dionica rijeke Korane od [[Malići|Malića]] do Karlovca, dionica rijeke Dobre od [[Bukovje|Bukovja]] do [[Gornje Pokupje|Gornjeg Pokupja]] i dionica rijeke Kupe od Gornjeg Pokupja pa sve do [[Pisarovina|Pisarovine]], jezero [[Šumbar]] i draganićki Ribnjaci. == Obrazovanje, kultura i sport == [[Datoteka:OŠ Dragojle Jarnević Karlovac.jpg|mini|Osnovna škola Dragojle Jarnević|200x200px]] [[Datoteka:Osnovna škola Braća Seljan, Karlovac - pročelje.jpg|mini|Osnovna škola "Braća Seljan"|200x200px]] U gradu Karlovcu odgojno-obrazovni rad pruža 10 osnovnih škola i Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Karlovac te pet područnih škola. === Osnovne škole === * Osnovna škola Banija * Osnovna škola "Braća Seljan" * Osnovna škola Dragojle Jarnević * Osnovna škola Dubovac * Osnovna škola Grabrik * Osnovna škola Mahično * Osnovna škola Rečica * Osnovna škola Švarča * Osnovna škola Turanj * Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski * Osnovna škola Skakavac === Srednje škole === * [[Ekonomsko-turistička škola Karlovac]] * Gimnazija Karlovac<ref>[https://www.gimnazija-karlovac.hr Gimnazija Karlovac], www.gimnazija-karlovac.hr</ref> Osim obrazovne funkcije, Gimnazija Karlovac (hrvatski: Gimnazija Karlovac), srednja je škola (gimnazija) koja je osnovana pod pokroviteljstvom Marije Terezije iz Austrije 1766. godine i ima vrlo važnu ulogu i u kulturnom životu Karlovca; pod poznatim bivšim studentima ove škole izumitelj, inženjer elektrotehnike i strojarstva '''[[Nikola Tesla]]''', pohađao je školu od 1870. do 1873. godine, a zanimanje za električnu energiju pripisuje onome što je naučio u Karlovcu. * Glazbena škola Karlovac<ref>[https://www.glazbena-ka.hr Glazbena škola Karlovac], www.glazbena-ka.hr</ref> Glazbena Škola Karlovac jedna je od najstarijih glazbeno-edukativnih institucija u ovom dijelu Europe (osnovana 1.prosinca 1804. godine), domaćin je Karlovac Piano Festivala.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://glazbena-ka.hr/kako_je_pocelo.html |title=Glazbena Škola Karlovac |access-date=2. veljače 2015. |archive-date=2. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150202174433/http://glazbena-ka.hr/kako_je_pocelo.html |url-status=dead}}</ref> Karlovac Piano Festival datira is 2013. godine, a sadržava stručne satove s renomiranim klavirskim pedagozima te Internacionalno Klavirsko Natjecanje.<ref>[http://www.karlovacpianofestival.com/pocetna.html Karlovac Piano Festival]</ref> * Medicinska škola Karlovac<ref>[http://ss-medicinska-ka.skole.hr Medicinska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220144834/http://ss-medicinska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-medicinska-ka.skole.hr</ref> * Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac<ref>[http://ss-mios-ka.skole.hr Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220144951/http://ss-mios-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-mios-ka.skole.hr</ref> * Prirodoslovna škola Karlovac<ref>[http://www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr Prirodoslovna škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220145529/http://www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr</ref> * Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac<ref>[http://www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220141819/http://www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr</ref> * [[Tehnička škola Karlovac]] * Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac<ref>[http://ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220142135/http://ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr</ref> === Visokoškolske ustanove === * [[Veleučilište u Karlovcu]] je jedina visokoškolska ustanova na području Karlovačke županije i od akademske godine 2008/09. visoko obrazovanje u Karlovačkoj županiji provodi i Ekonomski fakultet Sveučilišta dislocirani preddiplomski sveučilišni studij poslovna ekonomija, smjer Poduzetništvo.<ref>{{Citiranje weba|title=Baza projekata|url=https://www.vuka.hr/index.php?id=718|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221228121453/https://www.vuka.hr/index.php?id=718|archive-date=28. prosinca 2022|access-date=2023-10-29}}</ref> * kampus međunarodnog sveučilišta Alma Mater Europaea ==Kultura== [[Datoteka:Ivanski krijesovi - vatromet na Kupi.jpg|mini|[[Ivanjski krijesovi|Ivanski krijesovi]] – vatromet na [[Kupa|Kupi]]|250x250px]] [[Datoteka:Koncert na promenadi.jpg|mini|Koncert na promenadi|250x250px]] Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora, te jedna od najstarijih hrvatskih čitaonica. Među spomenicima kulture nacionalnog značaja istaknutu važnost u Karlovcu ima povijesna urbanistička cjelina Zvijezda, odnosno uža povijesna gradska jezgra, unutar koje se nalazi veći broj očuvanih građevina. Valja spomenuti i stari grad Dubovac koji se nalazi u blizini nacionalnog svetišta sv. Josipa koje posjeduje bogatu sakralnu zbirku, kao i Vojni kompleks Turanj, galerije, Gradski muzej i Muzej franjevačkog samostana te Muzej domovinskog rata na Turnju… Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "[[Karlovački dani piva]]" poznata kao „peta rijeka Karlovca“ koja se održava krajem kolovoza svake godine. Sve više pažnje dobivaju manifestacije kao što su [[Ivanjski krijesovi|ivanjski krijesovi]] (24. lipnja), Proljetne promenade, Karlovačka Gastro priča te Advent u Karlovcu, Zvjezdano ljeto, Međunarodni festival folklora Karlovac, Four River Film Festival, [[Hrvatska flautistička akademija|Hrvatska flautistička akademija]] – i mnoge druge s kojima upotpunjava kulturnu ponudu grada. Grad Karlovac ima niz događanja koji povećavaju stupanj atraktivnosti Grada te obogaćuju sadržaj boravka i stvaraju mogućnost veće potrošnje turista. Najpoznatija događanja su: Dani piva, Zvjezdano ljeto, Advent, Ivanjski krijes, Josipovo, Okusi svijeta, Međunarodni festival folklora, Karlovački cener U gradu je izrazito aktivan kulturni amaterizam na području tradicijske kulture i očuvanja nematerijalne kulturne baštine organiziran kroz Zajednicu organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca, osnovanu davne 1948. godine, koja ima brojne članice: KUD REČICA , KUD TURANJ, KUD MOSTANJE, KUD „Sv. ANA- VUČJAK“, Centar kulture MAHIČNO,KUD “Sv. Margareta“ V. JELSA, KUD ZADOBARJE, KUD “Sv. Antun“ Pokupska dolina, KUD “Sv. Antun“ ZADOBARJE, KUD STATIVE, KUD “Sv. Rok“ BREŽANI, KUD Župe “Sv. Rok“ SKAKAVAC, HKUD “Sv. Ante-Herceg Bosna“ Tušilović, FA “I. Mažuranić“, UO LEPEZA, ULAK, Vokalna grupa “Karlovčanke“, Karlovački vokalni oktet, Folklorna družina „VUGA“, Klapa “Furešti“, Klapa „CAROLO“, Chorus Carolostadien, Mješoviti pjevački zbor umirovljenika „Vid Rukavina“ , Matica umirovljenika Karlovca, Dječji zbor „CICIBANI“, Centar za ples. i izvedb. umjenost “FREE DANCE“ , STUDIO DVADESETTRI, Karlovačke mažoretkinje, Udruga karlovačkih bubnjara Carolosboom. :Među najposjećene '''kulturne atrakcije''' grada su: :# Aquatika- jedini potpuni slatkovodni akvarij u Hrvatskoj, Aquatika – Freshwater aquarium :# Muzej Domovinskog rata :# Žitnja lađa po rijeci Kupi :# Novo uređena atrakcija  otvorena u svibnju 2023. i vrlo posjećena je  Nikola Tesla [http://ntec.hr Experience] Centar (NTEC), Interpretacijsko-motivacijski centar inspiriran prema životu i djelu svjetskog poznatog izumitelja. : ---- : : '''Karlovačka građanska [https://karlovackagarda.hr/ Garda]''' je jedna od naj istaknutih institucija, garda je povijesno protokolarna postrojba grada Karlovca koja promiče vojnu i povijesnu tradiciju te kulturnu baštinu grada Karlovca i Karlovačke županije osnovana 1765/66. godini. :: [[Datoteka:Karlovačka građanska Garda.jpg|središte|mini|250x250px|Karlovačka građanska Garda]] Glavne kulturne ustanove u Karlovcu su: * '''Gradsko kazalište Zorin dom''' [[Datoteka:Zorin dom Karlovac.jpg|mini|Zorin dom]] ::Središnja kulturna institucija u gradu danas je [[Gradsko kazalište Zorin dom]], s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine, ujedno domaćin 'Croatia Flute Academy' vodećeg ljetnog masterclassa iz klasične flaute u Europi<ref>[https://www.culturenet.hr/10-hrvatska-flautisticka-akademija-u-karlovcu/196236 CulturenetHR] C.N.: ''10. Hrvatska flautistička akademija u Karlovcu'', 2023. (pristupljeno 20. veljače 2025.)</ref> * '''Gradski muzej Karlovac''' ::[[Datoteka:Gradski muzej Karlovac.jpg|mini|Gradski muzej Karlovac]]U sklopu [[Gradski muzej Karlovac|Gradskog muzeja Karlovac]] djeluju prirodoslovni, arheološki, etnološki, kulturno-povijesni i povijesni odjel, te [[Galerija Vjekoslav Karas]], Branič kula [[Stari grad Dubovac|Starog grada Dubovca]], [[Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata|Muzej Domovisnkog rata]] i Spomen-zbirka obitelji Ribar u Vukmaniću. * '''Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić''' ::Pri [[Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić Karlovac|Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić]] djeluje i [[Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj]].<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=200 Ministarstvo kulture RH] Središnje knjižnice nacionalnih manjina</ref> * '''Nacionalno svetište sv. Josipa''' [[Nacionalno svetište sv. Josipa]] nalazi se na [[Dubovac (Karlovac)|Dubovcu]], podno istoimenog [[Stari grad Dubovac|starog grada]] iz 13. stoljeća. [[Svetište]] su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem [[Sveti Josip|svetog Josipa]] Crkve u Hrvata, [[15. travnja]] [[1987.]] godine.[[Datoteka:Nacionalno svetište Sv. Josipa.jpg|mini|Nacionalno svetište Sv. Josipa]] : : : : :U Karlovcu je sjedište [[Gornjokarlovačka eparhija|Gornjokarlovačke eparhije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. :Aktivna je i islamska vjerska zajednica. : * '''Kino Edison''' kao multimedijski centar koji spaja kulturnu baštinu, audiovizualnu i scensku umjetnost te modernu tehnologiju. Raspolaže s dvije dvorane (202 i 42 mjesta), multifunkcionalnim prostorom, izložbenim prostorom te edukacijskim audiovizualnim studijem. [[Datoteka:Kino Edison.jpg|mini|Novouređeni Kino Edison]] :: :: :: ==Spomenici i znamenitosti== [[Datoteka:Povijesni pečat Grada Karlovca.svg|mini|Povijesni pečat Grada Karlovca|200x200px]] * [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu|Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva]] * [[Nacionalno svetilište Svetog Josipa]] * [[Pavlinski samostan u Kamenskom]] * [[Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole]] * [[Crkva sv. Ćirila i Metoda u Karlovcu|Crkva sv. Ćirila i Metoda]] (1910. – 1950.) * [[Zvijezda-povijesni centar Karlovca]] * [[Školska športska dvorana Mladost u Karlovcu|Školska športska dvorana Mladost]], zaštićeni spomenik arhitekture<ref name="Krmpotić">[http://aktivirajkarlovac.net/2017/04/5648/ Aktiviraj Karlovac] Luka Krmpotić: ''Školska sportska dvorana “Mladost” – arhitektura koja zaslužuje brigu'' 3. travnja 2017., pristupljeno 26. travnja 2020.</ref> * [[Vrbanićev perivoj]].<ref name="Vrbanićev perivoj"/> * Karlovačko [[kulturno dobro]] je [[Žitna kuća]],<ref>Iz dana u dan: Četvrtak 24. siječnja. str. 2, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 1. veljače 2008.</ref> arhitektonski spomenik kratkog razdoblja [[Ilirske provincije|francuske vladavine]] u Karlovcu. == Šport == Začetci organiziranog djelovanja kroz udruženje sežu u godinu 1937. kada je 11. lipnja osnovana Zajednica športskih društava koja je preteča današnje Karlovačke športske zajednice koja je imenovana 12. siječnja 1998. godine i kroz koju je danas u gradu organizirana sportska djelatnost.<ref>[https://www.ksz.hr/images/2022/Clanice_Karlovacke_sportske_zajednice_2022._g._.pdf Popis klubova] ksz.hr</ref> Iako veličinom relativno malen, Karlovac je bio sudomaćin/suorganizator nekoliko velikih međunarodnih športskih događaja: * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1970.|Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine]] * [[Košarkaško EP 1975.|Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine]] * [[Ljetna univerzijada 1987.|Univerzijada 1987. godine]] * [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003.|Svjetsko žensko rukometno prvenstvo 2003. godine]] U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao „grad košarke”. U gradu je lipnja 1964. gostovala i odabrana selekcija [[NBA|NBA-ove lige]], s tadašnjim zvijezdama poput [[Bill Russell|Billa Russella]], [[Oscar Robertson|Oscara Robertsona]], [[Bob Cousy|Boba Cousyja]], [[Jerry Lucas|Jerryja Lucasa]] i dr.<ref name="karetrovizor">Ivka, Tihomir. [http://m.kaportal.hr/article/?category-id=1&page=2&article-id=1990 KAretrovizor. Kad su NBA zvijezde haklale u Šancu, a u Draganiću gradili naftnu bušotinu] KAportal, 10. lipnja 2012. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150604032342/http://m.kaportal.hr/article/?category-id=1&page=2&article-id=1990 |date=4. lipnja 2015. }} </ref> Nastupili su kao najbolja momčad lige (''All stars''), a igrali su protiv [[hrvatska košarkaška reprezentacija|hrvatske košarkaške reprezentacije]], pobijedivši 110:65 (50:31).<ref name="karetrovizor"/> 1971. je [[KK Karlovac 67|košarkaški klub Karlovac 67]] u juniorskoj konkurenciji 1971. bio prvakom Hrvatske, igrajući u sastavu: Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić, trener Ivica Peris.<ref>[http://kas.kaportal.hr/2011/07/generacija-juniora-iz-1971-obiljezila-40-godisnjicu-naslova-prvaka-hrvatske-u-kosarci/ KAŠ online: Generacija juniora iz 1971. obilježila 40-godišnjicu naslova prvaka Hrvatske u košarci] KAportal, 3. srpnja 2011. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110905132415/http://kas.kaportal.hr/2011/07/generacija-juniora-iz-1971-obiljezila-40-godisnjicu-naslova-prvaka-hrvatske-u-kosarci/ |date=5. rujna 2011. }}</ref> [[Međunarodni šahovski turnir Karlovac 1912.|Prvi međunarodni šahovski turnir u Hrvatskoj]] organizirao je Izidor Gross 1912. godine u Karlovcu.<ref name="zmg">Zagreb moj grad (Časopis za promicanje zagrebačke povijesti i kulture); Milka Babović; ''Kralj, kraljica, kula, teklić, konjić i kmetić''; stranica 50; broj 43, svibanj / lipanj 2013.</ref><ref>Hans Schäfer, 1930.</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Židovi u Karlovcu |url=http://paviljon-katzler.hr/vijesti/zidovi-u-karlovcu |izdavač=Paviljon Katzler |preuzeto=16. prosinca 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131216191344/http://paviljon-katzler.hr/vijesti/zidovi-u-karlovcu |archivedate=16. prosinca 2013.}}</ref> ===== Športski događaji ===== {{izvor}} {{stilska dorada}} * Europski kup Karlovac Open –  kickboxing – KBK Tigar * Međunarodni taekwondo turnir Karlovac open – TKD Karlovac * Međunarodni karate turnir Karlovac open – KK Karlovac 1969 [[Datoteka:Karlovački cener 2.jpg|mini|Karlovački cener]] * Team cup Karlovac – TKD Banija Pandas * Tradicionalni mačevalački turnir – MK Karlovac * Seniorsko prvenstvo Hrvatske – TKD Prana * Međunarodni atletski miting Karlovac 2022. – AK Karlovac * Prvenstvo Hrvatske za mlađe juniore – atletika – AK Karlovac * Prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke – atletika – AK Karlovac * [[Karlovački cener]] – AK Maraton 2000 dobila IAAF-ov status »Bronze Label« čime je postala prva utrka u Hrvatskoj s tim statusom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/539352/ostali-sportovi-atletika/karlovacki-cener-odrzava-se-i-ove-godine-na-prostoru-srednjovjekovne-zvijezde/ |title=Karlovački cener održava se i ove godine|website=sportnet.rtl.hr |access-date=9. lipnja 2020. |archive-date=9. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200609171453/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/539352/ostali-sportovi-atletika/karlovacki-cener-odrzava-se-i-ove-godine-na-prostoru-srednjovjekovne-zvijezde/ |url-status=dead }}</ref> * Otvoreno prvenstvo Hrvatske u super mini i mini rukometu – RK Š.R. Karlovac * Karlovački festival sportske rekreacije – Karlovački savez sportske rekreacije * Karlovačka veslačka regata – VK Korana, od 1954. * Prvenstvo Hrvatske u košarci 3×3 – KK KA Baseketball * Tradicionalni nogometni turnir u spomen na poginule branitelje – NK Korana * Memorijalni pionirski turnir „Marijan Milčić“ – NK Mostanje * Inline turnir „Karlovac 2022“ – IHK Karlovac * Tenisko ljeto u Karlovcu – TK Karlovac * Međunarodni nogometni klub U–16 Brani Čavlović – Čavlek – NK Karlovac 1919 * Međunarodna atletska utraka Crtom bojišnice – AK KA TIM * Karlovac open – Izidor Gross – Karlovački šahovski klub * Amaterska hakl liga – KK Šanac * Tradicionalni nogometni turnir mladeži Drago Stojković – Jole – NK Ilovac * Memorijalni turnir Nebojša Parežanin Pržo – RK Dubovac – Gaza * Zimski malonogometni turnir Karlovac, održava se od 1970. godine ==Gradovi prijatelji== Karlovac ima uspostavljenu [[Bratimljenje gradova|prijateljsku suradnju]] sa sljedećim gradovima:<ref>{{Citiranje weba|title=Gradovi prijatelji|url=https://www.karlovac.hr/grad/gradovi-prijatelji/18|access-date=2023-10-29|website=karlovac.hr}}</ref> * {{Z|ITA}} Alessandria, Italija, prvo prijateljstvo sklopljeno je 1964. godine a održava se putem gospodarske i kulturne suradnje i razmjene u sklopu programa "twinninga" *{{Z|ČEŠ}} Humpolec, Češka Republika; Grad Karlovac i Grad Humpolec sklopili su aporazum o suradnji u travnju 2026. godine. * {{Z|SAD}} [[Kansas City]], program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) *{{Z|MAĐ}} Erzsébetváros (Budapest), Mađarska, Grad Karlovac i samouprava VII. okruga – Erzsebetvaros pobratimili su se 2008. godine i redovito organiziraju zajedničke aktivnosti, posebno aktivna je organizacija ljetnih kampova za djecu. * {{Z|LIT}} Tauragė, Litva, Grad Karlovac je potpisao povelju o suradnji 2012. godine u sklopu projekta Comenius sa gradom Taurage. * Vukovar – Grad Vukovar i Grad Karlovac službeno su postali gradovi prijatelji u studenom 2018. godine == Poznate osobe == {{catmore|:Kategorija:Životopisi, Karlovac}} {{div col|cols=2}} * [[Nikolina Brnjac]], hrvatska političarka * [[Goran Bunjevčević]], srpski nogometaš * [[Borislav Cvetković]], hrvatski nogometaš i trener * [[Antun Čorić de Monte Creto]], hrvatski general * [[Davor Gobac]], hrvatski pjevač * [[Slavko Goldstein]], hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar * [[Većeslav Holjevac]], hrvatski političar * [[Dušan Jakšić]], srpski pjevač i glumac * [[Marija Jambrišak]], hrvatska pedagoginja i učiteljica * [[Dragojla Jarnević]], hrvatska književnica * [[Vlado Kalember]], hrvatski pjevač * [[Vjekoslav Karas]], hrvatski slikar * [[Branko Kokir]], srpski rukometaš * [[Gustav Krklec]], hrvatski književnik * [[Radoslav Lopašić]], hrvatski povjesničar * [[Dejan Lovren]], hrvatski nogometaš * [[Danko Ljuština]], hrvatski glumac * [[Boris Magaš]], hrvatski arhitekt * [[Vladimir Mažuranić (leksikograf)|Vladimir Mažuranić]], hrvatski pravnik * [[Slavko Mihalić]], hrvatski književnik * [[Nada Murganić]], hrvatska političarka * [[Jelica Pavličić-Štefančić]], hrvatska atletičarka * [[Gajo Petrović]], hrvatski filozof * [[Vladimir Pogačić]], srpski filmski redatelj i scenarist * [[Ladislav Polić]], hrvatski pravnik * [[Krešimir Račić]], hrvatski atletičar * [[Ivan Salis Seewis]], hrvatski general * [[Mirko i Stjepan Seljan]], hrvatski istraživači * [[Dejan Šorak]], hrvatski filmski redatelj * [[Slavko Štancer]], hrvatski general * [[Maksimilijan Vrhovac]], zagrebački biskup * [[Branko Vukelić (ministar)|Branko Vukelić]], hrvatski političar * [[Karl Felix Wolff]], južnotirolski novinar, pisac i folklorist {{div col end}} ==Popularna kultura== U Karlovcu je sniman dio spota za pjesmu [[Earth Song]] američkog pjevača [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]] 1995. godine. ==Bibliografija== * Ivan Ott (glavni urednik), ''Karlovački leksikon'', Naklada Leksikon : Gradska knjižnica "I.G. Kovačić" : [[Gradski muzej Karlovac|Gradski muzej]] : [[Školska knjiga]], Karlovac : Zagreb, 2008. (677 str.), ISBN 9789530614772 * Josip Tomačić (glavni urednik)''Stodeseta brigada ZNG-HV u obrani jedine domovine'', Udruga pripadnika 110. brigade ZNG-HV, Karlovac, 2007.-2009., ISBN 9789535501114 (cjelina) :* I. svezak: ''Od prve mobilizacije 28. 06. 1991. do prve demobilizacije 31. 10. 1992.'', 2007. (399 str.), ISBN 9789535501107 :* II. svezak: ''Od 1. siječnja 1993. do 30. lipnja 1996.'', 2009. (436 str.), ISBN 9789535501121 * Krunoslav Perković (glavni urednik), ''13. domobranska pukovnija u obrani Karlovca'', Udruga pripadnika 110. brigade ZNG/HV Karlovac – Klub 13. dp Karlovac, Karlovac, 2022. (316 str.); ISBN 9789535501138 == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|commonscat=Karlovac}} ;Mrežna mjesta * [http://www.karlovac.hr/ Grad Karlovac], službeno mrežno mjesto * [https://visitkarlovac.hr/ Turistička zajednica grada Karlovca], službeno mrežno mjesto * {{HTE|josip-kras-tvornica-koze-obuce-i-gumenih-proizvoda|Josip Kraš}} {{GiO KŽ}} {{Gradska naselja grada Karlovca}} [[Kategorija:Karlovac| ]] [[Kategorija:Gradovi u Karlovačkoj županiji]] [[Kategorija:Karlovačka županija]] r8cux8fvsicaruawkc2hogezx63s3k0 7616256 7616241 2026-10-10T20:50:26Z Koje suradničko ime? 305548 /* Poznate osobe */ Uz, u međuvremenu dodanog, nadam se, neprijepornog Milana Lenucija ("Lenucijeva potkova"), pitanje: U apsolutnom smislu, po čemu je sporan Ivo Vejvoda? Rođeni Karlovčanin, proživio ondje 19 godina. A u relativnom, po čemu su Bunjevčević ili Kokir nesporni (koji su, izborom svojih roditelja, odabrali drugu nacionalnu zastavu, dok je Vejvoda, po ocu Čeh i po majci Hrvat, odabrao nadnacionalnu ni po čemu različitu od austrougarske, a upravo takvih ljudi ovdje ima (Salis Seewi... 7616256 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Karlovac |vrsta = naselje i grad |grb = Grb_slob._i_kralj._Grada_Karlovca.svg |članak o grbu = [[Grb Karlovca|Grb grada Karlovca]] |zastava = Zastava_Grada_Karlovca.svg |članak o zastavi = Zastava grada Karlovca |slika = Karlovac Star- Source- Digitalni Tisak.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|KAŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Damir Mandić ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|52 gradska naselja]] |površina = 401,1 |površina uža = 95,3 |visina = |z. širina = 45.50 |z. dužina = 15.54 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 49377 |stanovništvo uže = 41869 |svetac = [[Sveti Josip]] |dan = [[13. srpnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 47000 Karlovac |pozivni broj = +385 (0)47 |autooznaka = KA |web = {{URL|https://karlovac.hr/}} |bilješke = }} '''Karlovac''' je grad u [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]], upravno središte [[Karlovačka županija|Karlovačke županije]]. Poznat je kao „grad na četiri rijeke” – [[Kupa|Kupi]], [[Korana|Korani]], [[Dobra|Dobri]] i [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnici]] – i „grad parkova”.<ref name="Vrbanićev perivoj"/> Nalazi se raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz [[Zagreb]]a prema [[Rijeka|Rijeci]] i [[Split]]u. ==Zemljopis== [[Datoteka:Renaissance star-shaped fortress in Karlovac, Croatia (designed in 1774).jpg|mini|Tlocrt utvrde – današnja "Zvijezda"|297x297px]] Karlovac je grad u [[Središnja Hrvatska|središnjoj Hrvatskoj]], 56&nbsp;km jugozapadno od [[Zagreb]]a i 130&nbsp;km sjeveroistočno od [[Rijeka|Rijeke]]. Smješten je na dinarskom rubu [[Panonska nizina|Panonske nizine]], a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Uz brojne [[park]]ove i zelene površine, zbog čega nosi epitet "grada parkova",<ref name="Vrbanićev perivoj">{{Citiranje časopisa |url=http://karlovac-touristinfo.hr/hr/znamenitosti/vrbanicev-perivoj |title=Vrbanićev perivoj |archive-url=https://web.archive.org/web/20140406000711/http://karlovac-touristinfo.hr/hr/znamenitosti/vrbanicev-perivoj |archive-date=6. travnja 2014. |access-date=11. svibnja 2014.}}</ref> osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad − [[Korana]], [[Kupa]], [[Dobra]] i [[Mrežnica (rijeka)|Mrežnica]] po kojima je poznat kao grad na četiri rijeke. == Klima == Karlovac ima [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalnu klimu]]. Ljetni mjeseci su topli s prosječnim temperaturama od {{Br|20|°C}} do {{Br|25|°C}}, dok zimski mjeseci donose hladno vrijeme s temperaturama oko {{Br|0|°C}}, koje mogu pasti ispod {{Br|–10|°C}}. Grad prima oko 1000 mm oborina godišnje, ravnomjerno raspoređenih, s najviše kiše u proljeće i jesen te snijegom zimi. Rijeke Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra značajno utječu na mikroklimu grada. Najviša maksimalna dnevna temperatura izmjerena je [[5. srpnja]] [[1950.]] i iznosi {{Br|42,4|°C}}, dok je najmanja izmjerena [[16. veljače]] [[1956.]] i iznosi je {{Br|–25,2|°C}}.<ref>{{Citiranje weba|title=Klimatski podaci za grad Karlovac|url=https://novovrijeme.com/klima/karlovac|access-date=2024-06-15|website=novovrijeme.com}}</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|mini|300x300px|Stari grad Dubovac.]] [[Datoteka:Panorama Karlovca s vlakom.jpg|mini|220x220px|Panorama Karlovca s vlakom slikara Jakova Šašela.]] Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka – [[13. srpnja]] [[1579.]] godine. Po naredbi [[Karlo II. Štajerski|Karla II. Štajerskog]], osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku [[Korana|Korane]] u [[Kupa|Kupu]], podno stare gradine Dubovac. Franz Vaniček navodi podatak da je tvrđava izgrađena na 900 turskih lubanja.<ref>{{Cite book|last=Vaniček|first=Franz|authorlink=Franz Vaniček|title=Specialgeschichte der Militärgrenze, aus Originalquellen und Quellenwerken geschöpft|year=1875|url=https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/franz-vanicek-povijest-vojne-krajine/|publisher=|pages=49|location=|isbn=}}</ref> Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog [[Renesansa|renesansnog]] grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine. Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je [[Stranka prava]] 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak.<ref name="kaportal">[http://kaportal.hr/hsp-ovci-118 Karlovački HSP-ovci obilježili 118 godina pravaštva u Karlovcu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140619121034/http://kaportal.hr/hsp-ovci-118 |date=19. lipnja 2014. }}, KAportal, 13. travnja 2014.</ref> Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, [[Ivan Banjavčić]], [[Božidar Vinković]] i [[Gustav Modrušan]]).<ref name="kaportal"/><ref>[http://www.pravasi.com.hr/ka-godisnjica.html Pravaštvo u Karlovcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140710012101/http://www.pravasi.com.hr/ka-godisnjica.html |date=10. srpnja 2014. }}, Pravaši, nacionalni pravaški glasnik</ref> U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.<ref name="kaportal"/> Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada, no taj proces nije prošao mirno. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. Osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada bio je [[napad na Karlovac 4. listopada 1991.|4. listopada]], a grad je opet bio u velikoj neizvjesnosti kad je neprijateljska JNA uz pomoć pobunjenih Srba [[Operacija Logorište|izvukla]] teško oružje i mehanizaciju iz vojarne u Logorištu. U razdoblju do siječnja 1992. poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno. Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica potpuno su oslobođeni završetkom [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]] 7. kolovoza 1995. godine. ==Stanovništvo== Područje Grada Karlovca ima {{n|49 377}} stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih {{n|41 869}} ([[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.|popis 2021.]]).<ref>[https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270 Konačni rezultati popisa 2021.] dzs.hr</ref> U sastavu stanovništva prema narodnosti 88,21 % je [[Hrvati|Hrvata]], a najbrojnija nacionalna manjina su [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] s 8,01 %. Po brojnosti zatim slijede [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]] s 0,45 % i [[Albanci u Hrvatskoj|Albanci]] s 0,43 %. Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša '''velika općina Karlovac''', koja je imala sljedeći etnički sastav: {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" ! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali |- | [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.|1991.]] || 81 319 || 51 880 (63,79 %) || 21 732 (26,72 %) || 2764 (3,39 %) || 4943 (6,07 %) |- | [[1981.]] || 78 363 || 48 129 (61,41 %) || 18 181 (23,20 %) || 9768 (12,46 %) || 2285 (2,91 %) |- | [[1971.]] || 73 863 || 50 064 (67,77 %) || 19 671 (26,63 %) || 1833 (2,48 %) || 2295 (3,10 %) |} ===Karlovac (naseljeno mjesto)=== * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|2011.]] – 46 833 * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2001.|2001.]] – 49 082 * [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.|1991.]] – 59 999 (Hrvati – 38 533, Srbi – 14 529, Jugoslaveni – 2583, ostali – 4354) * [[1981.]] – 55 031 (Hrvati – 33 931, Srbi – 10 250, Jugoslaveni – 8805, ostali – 2045) * [[1971.]] – 47 543 (Hrvati – 34 020, Srbi – 9681, Jugoslaveni – 1707, ostali – 2135) Stara općina karlovačka imala je [[1880.]] 5824 žitelja, [[1890.]] – 5559, a [[1900.]] 5991 žitelja.<ref name="Vrbetić">Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : ''Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., [http://books.google.com/books?hl=en&id=kGhXAAAAMAAJ&q=3175 str. 8.]</ref> Karlovcu su [[1902.]] pridružene [[Švarča]]nska i [[Banija (Karlovac)|Banijanska]] [[općina|upravna općina]]. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+ Žiteljstvo karlovačkih općina<ref>CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.</ref> !Upravna općina !1880. !1890. !1900. !1910. |- |Karlovac (novi) |– |– |– |{{n|14 992}} |- |Banija |2887 |3191 |3595 |– |- |Švarča |3175 |3717 |3868 |– |- |Karlovac (stari) |5824 |5559 |5991 |– |- |Svega |11 886 |12 467 |13 454 |14 992 |- |Vojno žiteljstvo |7 |1678 |1487 |1120 |- |'''Ukupno''' |11 893 |14 145 |14 941 |16 112 |} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Karlovac |p1857=24865 |p1869=26964 |p1880=26947 |p1890=30339 |p1900=32608 |p1910=34713 |p1921=35171 |p1931=41120 |p1948=44974 |p1953=50342 |p1961=58013 |p1971=63887 |p1981=69622 |p1991=73426 |p2001=59395 |p2011=55705 |p2021=49377 |napomena=Nastala iz stare općine Karlovac. U 1869. i 1880. dio podataka sadržan u općini Lasinja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Karlovac |p1857=9968 |p1869=11175 |p1880=12198 |p1890=12912 |p1900=15442 |p1910=16667 |p1921=17448 |p1931=21877 |p1948=26690 |p1953=31842 |p1961=40180 |p1971=47543 |p1981=55031 |p1991=59999 |p2001=49082 |p2011=46833 |p2021=41869 |napomena=U 1869. i 1880. dio podataka sadržan je u naselju Gornje Stative. Od 1857. do 1900. te u 1931. i 1948. sadrži podatke za bivša naselja Banija, Mostanje, Rakovac, Selce i Udbinja. Sadrži podatke i za bivša naselja Donja Švarča, Drežnik, Gornja Švarča, Gradac, Hrnetić, Mala Švarča, Novaki, Turan i Zagrad koja su do 1900. iskazivana kao naselja, Brdo Karlovačko, Brodarci, Donje Pokupje, Donje Zastinje, Gornje Mekušje, Kamensko i Velika Jelsa koja su do 1900. te u 1948. iskazivana kao naselja te Bridići, Mala Jelsa i Vučjak koja su do 1948. iskazivana kao naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Uprava== === Gradska naselja === Grad Karlovac se sastoji od 52 naselja, to su:<ref>{{Citiranje weba|date=|year=2022|title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2021|url=https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx|url-status=live|accessdate=23. lipnja 2020.|work=dzs.hr}}</ref> {{Div col|cols=3}} * [[Banski Kovačevac]], 90 stan. * [[Banski Moravci]], 37 stan. * [[Blatnica Pokupska]], 32 stan. * [[Brezova Glava]], 142 stan. * [[Brežani (Karlovac)|Brežani]], 107 stan. * [[Brođani]], 38 stan. * [[Cerovac Vukmanićki]], 787 stan. * [[Donja Trebinja]], 10 stan. * [[Donje Mekušje]], 193 stan. * [[Donji Sjeničak]], 52 stan. * [[Gornja Trebinja]], 145 stan. * [[Gornje Stative]], 393 stan. * [[Gornji Sjeničak]], 79 stan. * [[Goršćaki]], 121 stan. * [[Husje]], 153 stan. * [[Ivančići Pokupski]], 11 stan. * [[Ivanković Selo]], 3 stan. * [[Ivošević Selo]], 4 stan. * [[Kablar]], 82 stan. * [[Karasi]], 54 stan. * '''Karlovac''', 41.869 stan. * [[Klipino Brdo]], 6 stan. * [[Kljaić Brdo]], 13 stan. * [[Knez Gorica]], 106 stan. * [[Kobilić Pokupski]], 35 stan. * [[Konjkovsko]], 6 stan. * [[Koritinja]], 82 stan. * [[Ladvenjak]], 402 stan. * [[Lipje (Karlovac)|Lipje]], 39 stan. * [[Luka Pokupska]], 328 stan. * [[Mahićno]], 456 stan. * [[Manjerovići]], 8 stan. * [[Okić (Karlovac)|Okić]], 43 stan. * [[Popović Brdo]], 200 stan. * [[Priselci]], 95 stan. * [[Rečica (Karlovac)|Rečica]], 489 stan. * [[Ribari (Karlovac)|Ribari]], 77 stan. * [[Skakavac (Karlovac)|Skakavac]], 227 stan. * [[Slunjska Selnica]], 65 stan. * [[Slunjski Moravci]], 55 stan. * [[Šebreki]], nenaseljeno * [[Šišljavić]], 358 stan. * [[Tušilović]], 532 stan. * [[Tuškani]], 239 stan. * [[Udbinja]], 41 stan. * [[Utinja]], 5 stan. * [[Vodostaj (Karlovac)|Vodostaj]], 298 stan. * [[Vukmanić]], 194 stan. * [[Vukoder]], 88 stan. * [[Zadobarje]], 315 stan. * [[Zagraj]], 59 stan. * [[Zamršje]], 144 stan. {{Div col end}} ===Gradske četvrti i mjesni odbori=== [[Datoteka:Zračni pogled na Karlovca- Autor- Igor Čepurkovskii.jpg|mini|Pogled Karlovca|270x270px]] Na području Grada Karlovca je osnovano 12 [[Gradska četvrt|gradskih četvrti]] i 26 [[Mjesni odbor|mjesnih odbora]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.karlovac.hr//gradske-cetvrti-mjesni-odbori/54 |title=Gradske četvrti / Mjesni odbori |work=karlovac.hr |accessdate=23. lipnja 2020.}}</ref> {{Div col|cols=3}} Gradske četvrti su: * [[Banija (Karlovac)|Banija]] * [[Drežnik-Hrnetić]] * [[Dubovac (Karlovac)|Dubovac]] * [[Gaza (Karlovac)|Gaza]] * [[Grabrik]] * [[Luščić-Jamadol]] * [[Mostanje]] * [[Novi centar]] * [[Rakovac (Karlovac)|Rakovac]] * [[Švarča]] * [[Turanj (Karlovac)|Turanj]] * [[Zvijezda (Karlovac)|Zvijezda]] Mjesni odbori su: * [[Popović Brdo]] * [[Borlin]] * [[Cerovac Vukmanićki]] * [[Donje Pokupje]] * [[Gornje Mekušje]] * [[Gornje Stative]] * [[Gradac (Karlovac)|Gradac]] * [[Kablar]] * [[Kamensko (Karlovac)|Kamensko]] * [[Knez Gorica]] * [[Ladvenjak|Ladvenjak-Selišće]] * [[Logorište]] * [[Mahićno|Mahično]]-[[Tuškani]] * [[Mala Jelsa]] * [[Mala Švarča]] * [[Orlovac (Karlovac)|Orlovac]] * [[Pokupska dolina]] * [[Rečica (Karlovac)|Rečica]] * [[Sjeničak]]-[[Utinja]] * [[Skakavac (Karlovac)|Skakavac]] * [[Šišljavić]] * [[Tušilović]] * [[Velika Jelsa]] * [[Vukmanić]] * [[Zadobarje]] * [[Zagrad – Kalvarija – Vučjak]] {{Div col end}} === Obilježja === Službena obilježja grada Karlovca su [[Grb Karlovca|grb]], zastava, povijesni pečat i lanac gradonačelnika. Zastava grada Karlovca je modro zelene boje, a na njenoj sredini, na obje strane, nalazi se povijesni grb grada Karlovca. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Gradski lanac ili gradonačelnički lanac ustanovljen je prvim Statutom grada Karlovca nakon demokratskih promjena 1990. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Karlovacki_tjednik/PDF/91_95/GKKA_N_ID16_1994-07-21_41_29.pdf |title=Povodom 13. srpnja održana svečana sjednica Gradskog vijeća Karlovca |accessdate=27. prosinca 2020. |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220120725/http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Karlovacki_tjednik/PDF/91_95/GKKA_N_ID16_1994-07-21_41_29.pdf |url-status=dead }}</ref> Lanac se sastoji se od 23 male i jedne velike kovinske pločice u obliku šesterokrake zvijezde. U središnjem dijelu malih pločica nalaze se okrugli emajlirani medaljoni koji sadrže motive s grba grada kao što su hrvatski šahirani grb, utvrđeni grad, sunce, mjesec, prekrižena sidra, štit s inicijalima cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II]] i pučka kruna. Na središnjoj velikoj kovinskoj pločici nalazi se emajliran, hrastovim vijencem obrubljen, povijesni grb grada Karlovca. Na naličju ove kovinske pločice urezane su riječi: Grad Karlovac A. D. 1579. Lanac je prvi puta nošen 13. srpnja 1994. godine na svečanoj sjednici gradskog vijeća. Tada ga je nosio gradonačelnik Ivan Benić. Idejno rješenje za lanac napravio je karlovački grafičar Zoran Živković,<ref>{{Citiranje weba |url=https://crwflags.com/FoTW/flags/hr-ka-ka.html |title=Karlovac (Town, Karlovac County, Croatia) |accessdate=28. prosinca 2020.}}</ref> a izradila ga je IKOM kovnica. Logo grada Karlovca "„Karlovac – Grad susreta“ predstavlja objedinjavanje Karlovačke Zvijezde zajedno s povijesnom komponentom i geopolitičkim položajem grada, gospodarstvom s razvojnim potencijalima i bogatim kulturnim naslijeđem, a sve u cilju poticanja turista na upoznavanje ljepota grada Karlovca. Logotip simbolizira oblik građenja povijesne gradske jezgre u obliku šesto krake zvijezde. [[Datoteka:Logo grada Karlovca.png|mini|Logo Karlovca]] ==Gospodarstvo== {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Centar Karlovca- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|mini|Središte grada|280x280px]] Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, jer je grad bio velika vojarna tadašnje [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. [[Karlovačka pivovara]] osnovana je 1854. godine. Pravi razvoj gospodarstva slijedi industrijalizacijom nakon II. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka" (KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", Jugoturbina. Najznačajnije gospodarske djelatnosti po ukupnim prihodima su [[prehrambena industrija]], proizvodnja metalnih proizvoda, proizvodnja pića, proizvodnja strojeva i uređaja. Najveća poduzeća u tim djelatnostima su: * '''[[prehrambena industrija|proizvodnja hrane i pića]]:''' PPK Karlovačka mesna industrija d.d., Heineken Hrvatska d.o.o., KIM Mljekara Karlovac d.o.o., Žitoproizvod d.d. * '''proizvodnja metala i gotovih metalnih proizvoda:''' [[HS Produkt|HS Produkt d.o.o.]], Kordun grupa, Žeče Novi d.o.o., Energoremont d. d. * '''proizvodnja strojeva i uređaja:''' General Electric d.o.o., Tvornica turbina d.o.o., Adriadiesel d.d., Croatia Pumpe Nova d.o.o., AB Montaža d.o.o. * '''proizvodnja proizvoda od gume i plastike:''' DS Smith Plastics Karlovac d.o.o., Strijelac d.o.o. * '''[[tekstilna industrija|proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda]]:''' Kelteks d.o.o., IV ER KVC d.o.o., Rosanna d.o.o. * '''[[tiskarstvo]]:''' Lana – Karlovačka tiskara d.d., Tiskara Pečarić – Radočaj d.o.o. * '''proizvodnja ostalih mineralnih nemetalnih proizvoda:'''Wienerberger Ilovac d.o.o. * '''[[drvna industrija|prerada drva i proizvoda od drva]]:''' Proizvodnja drvenih stupova d.o.o. Najvažniji poslovni subjekti u gradu Karlovcu su 6 velikih poduzetnika. To su: PPK d.d.; HS Produkt d.o.o.; HEINEKEN Hrvatska d.o.o.; Kim d.o.o.; General Electric Hrvatska d.o.o. i Lana – Karlovačka tiskara d.d. Najveću dobit ostvaruju HS Produkt te PPK. Šest velikih poduzetnika ukupno zapošljava preko 3000 radnika, što je oko 30 % svih zaposlenih u gradu Karlovcu.{{ni}} ===Turizam=== Grad Karlovac promovira se kao 'grad susreta', mjesto susreta četiriju rijeka i najvažnijih [[Promet Hrvatske|prometnih pravaca u Hrvatskoj]]. [[Datoteka:Muzej Aquatike i rijeka Korana.jpg|mini|Muzej Aquatike i rijeka Korana|250x250px]] Osnova za razvoj turizma su [[spomenik kulture|spomenici kulture]] nacionalnog značaja (povijesno urbanistička cjelina Zvijezda, Stari Grad Dubovac, crkva Majke Božje Snježne, pavlinski samostan u Kamenskom, vojni kompleks Turanj, galerija Vjekoslav Karas, Zilik i Ulak, Gradski muzej Karlovac, Muzej Domovinskog rata, slatkovodni akvarij Aquatika, Nikola Tesla Experience Center, Kino Edison i ine atrakcije. [[Datoteka:Karlovačka promenada.jpg|alt=Karlovačka promenada|mini|Karlovačka promenada]] U gradu Karlovcu razvijena je [[hidrografska mreža]] i postoji velik broj rijeka, rječica i potoka, među kojima se ističu rijeke Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica. Na Korani se nalazi i gradsko kupalište, gdje je uređeno Foginovo kupalište registrirano kao prvo riječno kupalište u Hrvatskoj. U neposrednoj blizini grada, u naselju Rečica udaljenom 8 km sjeveroistočno od Karlovca, nalazi se izvorište geotermalne vode. ===Šumarstvo i lovstvo=== Od ukupne upravne površine grada Karlovca 34,05 % su površine pod [[šuma]]ma.{{ni}} Grad je bogat zelenim površinama, parkovima i šetnicama. Na ruralnim prostorima nalazi se i 14 područja u ekološkoj mreži [[NATURA 2000]], koja obuhvaća i 12 rijetkih i ugroženih staništa. Na ruralnim područjima grada nalazi se i 13 zaštićenih kulturno-povijesnih i 2 arheološka lokaliteta te 94 evidentirana kulturna dobra.{{ni}} Na području grada Karlovca nalazi se 11 lovišta čije površine prelaze gradske granice i imaju ukupno {{n|49 187}} ha. Glavne vrste divljači u ovim lovištima su [[srna]], [[obični zec]], [[divlja svinja]], fazan-gnjetao, [[divlja patka]] i [[trčka skvržulja]]. Osim divljači, za lov su značajni i lovački objekti te je evidentirano 6 lovačkih kuća ili domova. Na području grada Karlovca nalazi se i novopodignuto uzgajalište divljači. Fazanerija „Dajnica“. Ribolovna područja karlovačke regije čine dionica rijeke Korane od [[Malići|Malića]] do Karlovca, dionica rijeke Dobre od [[Bukovje|Bukovja]] do [[Gornje Pokupje|Gornjeg Pokupja]] i dionica rijeke Kupe od Gornjeg Pokupja pa sve do [[Pisarovina|Pisarovine]], jezero [[Šumbar]] i draganićki Ribnjaci. == Obrazovanje, kultura i sport == [[Datoteka:OŠ Dragojle Jarnević Karlovac.jpg|mini|Osnovna škola Dragojle Jarnević|200x200px]] [[Datoteka:Osnovna škola Braća Seljan, Karlovac - pročelje.jpg|mini|Osnovna škola "Braća Seljan"|200x200px]] U gradu Karlovcu odgojno-obrazovni rad pruža 10 osnovnih škola i Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Karlovac te pet područnih škola. === Osnovne škole === * Osnovna škola Banija * Osnovna škola "Braća Seljan" * Osnovna škola Dragojle Jarnević * Osnovna škola Dubovac * Osnovna škola Grabrik * Osnovna škola Mahično * Osnovna škola Rečica * Osnovna škola Švarča * Osnovna škola Turanj * Osnovna škola Krnjak-Katarina Zrinski * Osnovna škola Skakavac === Srednje škole === * [[Ekonomsko-turistička škola Karlovac]] * Gimnazija Karlovac<ref>[https://www.gimnazija-karlovac.hr Gimnazija Karlovac], www.gimnazija-karlovac.hr</ref> Osim obrazovne funkcije, Gimnazija Karlovac (hrvatski: Gimnazija Karlovac), srednja je škola (gimnazija) koja je osnovana pod pokroviteljstvom Marije Terezije iz Austrije 1766. godine i ima vrlo važnu ulogu i u kulturnom životu Karlovca; pod poznatim bivšim studentima ove škole izumitelj, inženjer elektrotehnike i strojarstva '''[[Nikola Tesla]]''', pohađao je školu od 1870. do 1873. godine, a zanimanje za električnu energiju pripisuje onome što je naučio u Karlovcu. * Glazbena škola Karlovac<ref>[https://www.glazbena-ka.hr Glazbena škola Karlovac], www.glazbena-ka.hr</ref> Glazbena Škola Karlovac jedna je od najstarijih glazbeno-edukativnih institucija u ovom dijelu Europe (osnovana 1.prosinca 1804. godine), domaćin je Karlovac Piano Festivala.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://glazbena-ka.hr/kako_je_pocelo.html |title=Glazbena Škola Karlovac |access-date=2. veljače 2015. |archive-date=2. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150202174433/http://glazbena-ka.hr/kako_je_pocelo.html |url-status=dead}}</ref> Karlovac Piano Festival datira is 2013. godine, a sadržava stručne satove s renomiranim klavirskim pedagozima te Internacionalno Klavirsko Natjecanje.<ref>[http://www.karlovacpianofestival.com/pocetna.html Karlovac Piano Festival]</ref> * Medicinska škola Karlovac<ref>[http://ss-medicinska-ka.skole.hr Medicinska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220144834/http://ss-medicinska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-medicinska-ka.skole.hr</ref> * Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac<ref>[http://ss-mios-ka.skole.hr Mješovita industrijsko-obrtnička škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220144951/http://ss-mios-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-mios-ka.skole.hr</ref> * Prirodoslovna škola Karlovac<ref>[http://www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr Prirodoslovna škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220145529/http://www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, www.ss-prirodoslovna-ka.skole.hr</ref> * Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac<ref>[http://www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220141819/http://www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, www.ss-sumarskaidrvodjeljska-ka.skole.hr</ref> * [[Tehnička škola Karlovac]] * Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac<ref>[http://ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220142135/http://ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr/ |date=20. prosinca 2021. }}, ss-trgovacko-ugostiteljska-ka.skole.hr</ref> === Visokoškolske ustanove === * [[Veleučilište u Karlovcu]] je jedina visokoškolska ustanova na području Karlovačke županije i od akademske godine 2008/09. visoko obrazovanje u Karlovačkoj županiji provodi i Ekonomski fakultet Sveučilišta dislocirani preddiplomski sveučilišni studij poslovna ekonomija, smjer Poduzetništvo.<ref>{{Citiranje weba|title=Baza projekata|url=https://www.vuka.hr/index.php?id=718|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221228121453/https://www.vuka.hr/index.php?id=718|archive-date=28. prosinca 2022|access-date=2023-10-29}}</ref> * kampus međunarodnog sveučilišta Alma Mater Europaea ==Kultura== [[Datoteka:Ivanski krijesovi - vatromet na Kupi.jpg|mini|[[Ivanjski krijesovi|Ivanski krijesovi]] – vatromet na [[Kupa|Kupi]]|250x250px]] [[Datoteka:Koncert na promenadi.jpg|mini|Koncert na promenadi|250x250px]] Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora, te jedna od najstarijih hrvatskih čitaonica. Među spomenicima kulture nacionalnog značaja istaknutu važnost u Karlovcu ima povijesna urbanistička cjelina Zvijezda, odnosno uža povijesna gradska jezgra, unutar koje se nalazi veći broj očuvanih građevina. Valja spomenuti i stari grad Dubovac koji se nalazi u blizini nacionalnog svetišta sv. Josipa koje posjeduje bogatu sakralnu zbirku, kao i Vojni kompleks Turanj, galerije, Gradski muzej i Muzej franjevačkog samostana te Muzej domovinskog rata na Turnju… Grad sve više pažnje posvećuje manifestaciji "[[Karlovački dani piva]]" poznata kao „peta rijeka Karlovca“ koja se održava krajem kolovoza svake godine. Sve više pažnje dobivaju manifestacije kao što su [[Ivanjski krijesovi|ivanjski krijesovi]] (24. lipnja), Proljetne promenade, Karlovačka Gastro priča te Advent u Karlovcu, Zvjezdano ljeto, Međunarodni festival folklora Karlovac, Four River Film Festival, [[Hrvatska flautistička akademija|Hrvatska flautistička akademija]] – i mnoge druge s kojima upotpunjava kulturnu ponudu grada. Grad Karlovac ima niz događanja koji povećavaju stupanj atraktivnosti Grada te obogaćuju sadržaj boravka i stvaraju mogućnost veće potrošnje turista. Najpoznatija događanja su: Dani piva, Zvjezdano ljeto, Advent, Ivanjski krijes, Josipovo, Okusi svijeta, Međunarodni festival folklora, Karlovački cener U gradu je izrazito aktivan kulturni amaterizam na području tradicijske kulture i očuvanja nematerijalne kulturne baštine organiziran kroz Zajednicu organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca, osnovanu davne 1948. godine, koja ima brojne članice: KUD REČICA , KUD TURANJ, KUD MOSTANJE, KUD „Sv. ANA- VUČJAK“, Centar kulture MAHIČNO,KUD “Sv. Margareta“ V. JELSA, KUD ZADOBARJE, KUD “Sv. Antun“ Pokupska dolina, KUD “Sv. Antun“ ZADOBARJE, KUD STATIVE, KUD “Sv. Rok“ BREŽANI, KUD Župe “Sv. Rok“ SKAKAVAC, HKUD “Sv. Ante-Herceg Bosna“ Tušilović, FA “I. Mažuranić“, UO LEPEZA, ULAK, Vokalna grupa “Karlovčanke“, Karlovački vokalni oktet, Folklorna družina „VUGA“, Klapa “Furešti“, Klapa „CAROLO“, Chorus Carolostadien, Mješoviti pjevački zbor umirovljenika „Vid Rukavina“ , Matica umirovljenika Karlovca, Dječji zbor „CICIBANI“, Centar za ples. i izvedb. umjenost “FREE DANCE“ , STUDIO DVADESETTRI, Karlovačke mažoretkinje, Udruga karlovačkih bubnjara Carolosboom. :Među najposjećene '''kulturne atrakcije''' grada su: :# Aquatika- jedini potpuni slatkovodni akvarij u Hrvatskoj, Aquatika – Freshwater aquarium :# Muzej Domovinskog rata :# Žitnja lađa po rijeci Kupi :# Novo uređena atrakcija  otvorena u svibnju 2023. i vrlo posjećena je  Nikola Tesla [http://ntec.hr Experience] Centar (NTEC), Interpretacijsko-motivacijski centar inspiriran prema životu i djelu svjetskog poznatog izumitelja. : ---- : : '''Karlovačka građanska [https://karlovackagarda.hr/ Garda]''' je jedna od naj istaknutih institucija, garda je povijesno protokolarna postrojba grada Karlovca koja promiče vojnu i povijesnu tradiciju te kulturnu baštinu grada Karlovca i Karlovačke županije osnovana 1765/66. godini. :: [[Datoteka:Karlovačka građanska Garda.jpg|središte|mini|250x250px|Karlovačka građanska Garda]] Glavne kulturne ustanove u Karlovcu su: * '''Gradsko kazalište Zorin dom''' [[Datoteka:Zorin dom Karlovac.jpg|mini|Zorin dom]] ::Središnja kulturna institucija u gradu danas je [[Gradsko kazalište Zorin dom]], s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine, ujedno domaćin 'Croatia Flute Academy' vodećeg ljetnog masterclassa iz klasične flaute u Europi<ref>[https://www.culturenet.hr/10-hrvatska-flautisticka-akademija-u-karlovcu/196236 CulturenetHR] C.N.: ''10. Hrvatska flautistička akademija u Karlovcu'', 2023. (pristupljeno 20. veljače 2025.)</ref> * '''Gradski muzej Karlovac''' ::[[Datoteka:Gradski muzej Karlovac.jpg|mini|Gradski muzej Karlovac]]U sklopu [[Gradski muzej Karlovac|Gradskog muzeja Karlovac]] djeluju prirodoslovni, arheološki, etnološki, kulturno-povijesni i povijesni odjel, te [[Galerija Vjekoslav Karas]], Branič kula [[Stari grad Dubovac|Starog grada Dubovca]], [[Muzejska zbirka naoružanja Domovinskog rata|Muzej Domovisnkog rata]] i Spomen-zbirka obitelji Ribar u Vukmaniću. * '''Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić''' ::Pri [[Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić Karlovac|Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić]] djeluje i [[Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj]].<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=200 Ministarstvo kulture RH] Središnje knjižnice nacionalnih manjina</ref> * '''Nacionalno svetište sv. Josipa''' [[Nacionalno svetište sv. Josipa]] nalazi se na [[Dubovac (Karlovac)|Dubovcu]], podno istoimenog [[Stari grad Dubovac|starog grada]] iz 13. stoljeća. [[Svetište]] su hrvatski biskupi proglasili Nacionalnim svetištem [[Sveti Josip|svetog Josipa]] Crkve u Hrvata, [[15. travnja]] [[1987.]] godine.[[Datoteka:Nacionalno svetište Sv. Josipa.jpg|mini|Nacionalno svetište Sv. Josipa]] : : : : :U Karlovcu je sjedište [[Gornjokarlovačka eparhija|Gornjokarlovačke eparhije]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. :Aktivna je i islamska vjerska zajednica. : * '''Kino Edison''' kao multimedijski centar koji spaja kulturnu baštinu, audiovizualnu i scensku umjetnost te modernu tehnologiju. Raspolaže s dvije dvorane (202 i 42 mjesta), multifunkcionalnim prostorom, izložbenim prostorom te edukacijskim audiovizualnim studijem. [[Datoteka:Kino Edison.jpg|mini|Novouređeni Kino Edison]] :: :: :: ==Spomenici i znamenitosti== [[Datoteka:Povijesni pečat Grada Karlovca.svg|mini|Povijesni pečat Grada Karlovca|200x200px]] * [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu|Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva]] * [[Nacionalno svetilište Svetog Josipa]] * [[Pavlinski samostan u Kamenskom]] * [[Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole]] * [[Crkva sv. Ćirila i Metoda u Karlovcu|Crkva sv. Ćirila i Metoda]] (1910. – 1950.) * [[Zvijezda-povijesni centar Karlovca]] * [[Školska športska dvorana Mladost u Karlovcu|Školska športska dvorana Mladost]], zaštićeni spomenik arhitekture<ref name="Krmpotić">[http://aktivirajkarlovac.net/2017/04/5648/ Aktiviraj Karlovac] Luka Krmpotić: ''Školska sportska dvorana “Mladost” – arhitektura koja zaslužuje brigu'' 3. travnja 2017., pristupljeno 26. travnja 2020.</ref> * [[Vrbanićev perivoj]].<ref name="Vrbanićev perivoj"/> * Karlovačko [[kulturno dobro]] je [[Žitna kuća]],<ref>Iz dana u dan: Četvrtak 24. siječnja. str. 2, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 1. veljače 2008.</ref> arhitektonski spomenik kratkog razdoblja [[Ilirske provincije|francuske vladavine]] u Karlovcu. == Šport == Začetci organiziranog djelovanja kroz udruženje sežu u godinu 1937. kada je 11. lipnja osnovana Zajednica športskih društava koja je preteča današnje Karlovačke športske zajednice koja je imenovana 12. siječnja 1998. godine i kroz koju je danas u gradu organizirana sportska djelatnost.<ref>[https://www.ksz.hr/images/2022/Clanice_Karlovacke_sportske_zajednice_2022._g._.pdf Popis klubova] ksz.hr</ref> Iako veličinom relativno malen, Karlovac je bio sudomaćin/suorganizator nekoliko velikih međunarodnih športskih događaja: * [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1970.|Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine]] * [[Košarkaško EP 1975.|Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine]] * [[Ljetna univerzijada 1987.|Univerzijada 1987. godine]] * [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska 2003.|Svjetsko žensko rukometno prvenstvo 2003. godine]] U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao „grad košarke”. U gradu je lipnja 1964. gostovala i odabrana selekcija [[NBA|NBA-ove lige]], s tadašnjim zvijezdama poput [[Bill Russell|Billa Russella]], [[Oscar Robertson|Oscara Robertsona]], [[Bob Cousy|Boba Cousyja]], [[Jerry Lucas|Jerryja Lucasa]] i dr.<ref name="karetrovizor">Ivka, Tihomir. [http://m.kaportal.hr/article/?category-id=1&page=2&article-id=1990 KAretrovizor. Kad su NBA zvijezde haklale u Šancu, a u Draganiću gradili naftnu bušotinu] KAportal, 10. lipnja 2012. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150604032342/http://m.kaportal.hr/article/?category-id=1&page=2&article-id=1990 |date=4. lipnja 2015. }} </ref> Nastupili su kao najbolja momčad lige (''All stars''), a igrali su protiv [[hrvatska košarkaška reprezentacija|hrvatske košarkaške reprezentacije]], pobijedivši 110:65 (50:31).<ref name="karetrovizor"/> 1971. je [[KK Karlovac 67|košarkaški klub Karlovac 67]] u juniorskoj konkurenciji 1971. bio prvakom Hrvatske, igrajući u sastavu: Bjelivuk, Šulentić, Češković, Vukašinović, Ilić, Štahan, Lovrić, Medek, Bašović, Kosovac i Čačić, trener Ivica Peris.<ref>[http://kas.kaportal.hr/2011/07/generacija-juniora-iz-1971-obiljezila-40-godisnjicu-naslova-prvaka-hrvatske-u-kosarci/ KAŠ online: Generacija juniora iz 1971. obilježila 40-godišnjicu naslova prvaka Hrvatske u košarci] KAportal, 3. srpnja 2011. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110905132415/http://kas.kaportal.hr/2011/07/generacija-juniora-iz-1971-obiljezila-40-godisnjicu-naslova-prvaka-hrvatske-u-kosarci/ |date=5. rujna 2011. }}</ref> [[Međunarodni šahovski turnir Karlovac 1912.|Prvi međunarodni šahovski turnir u Hrvatskoj]] organizirao je Izidor Gross 1912. godine u Karlovcu.<ref name="zmg">Zagreb moj grad (Časopis za promicanje zagrebačke povijesti i kulture); Milka Babović; ''Kralj, kraljica, kula, teklić, konjić i kmetić''; stranica 50; broj 43, svibanj / lipanj 2013.</ref><ref>Hans Schäfer, 1930.</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Židovi u Karlovcu |url=http://paviljon-katzler.hr/vijesti/zidovi-u-karlovcu |izdavač=Paviljon Katzler |preuzeto=16. prosinca 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131216191344/http://paviljon-katzler.hr/vijesti/zidovi-u-karlovcu |archivedate=16. prosinca 2013.}}</ref> ===== Športski događaji ===== {{izvor}} {{stilska dorada}} * Europski kup Karlovac Open –  kickboxing – KBK Tigar * Međunarodni taekwondo turnir Karlovac open – TKD Karlovac * Međunarodni karate turnir Karlovac open – KK Karlovac 1969 [[Datoteka:Karlovački cener 2.jpg|mini|Karlovački cener]] * Team cup Karlovac – TKD Banija Pandas * Tradicionalni mačevalački turnir – MK Karlovac * Seniorsko prvenstvo Hrvatske – TKD Prana * Međunarodni atletski miting Karlovac 2022. – AK Karlovac * Prvenstvo Hrvatske za mlađe juniore – atletika – AK Karlovac * Prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke – atletika – AK Karlovac * [[Karlovački cener]] – AK Maraton 2000 dobila IAAF-ov status »Bronze Label« čime je postala prva utrka u Hrvatskoj s tim statusom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://sportnet.rtl.hr/vijesti/539352/ostali-sportovi-atletika/karlovacki-cener-odrzava-se-i-ove-godine-na-prostoru-srednjovjekovne-zvijezde/ |title=Karlovački cener održava se i ove godine|website=sportnet.rtl.hr |access-date=9. lipnja 2020. |archive-date=9. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200609171453/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/539352/ostali-sportovi-atletika/karlovacki-cener-odrzava-se-i-ove-godine-na-prostoru-srednjovjekovne-zvijezde/ |url-status=dead }}</ref> * Otvoreno prvenstvo Hrvatske u super mini i mini rukometu – RK Š.R. Karlovac * Karlovački festival sportske rekreacije – Karlovački savez sportske rekreacije * Karlovačka veslačka regata – VK Korana, od 1954. * Prvenstvo Hrvatske u košarci 3×3 – KK KA Baseketball * Tradicionalni nogometni turnir u spomen na poginule branitelje – NK Korana * Memorijalni pionirski turnir „Marijan Milčić“ – NK Mostanje * Inline turnir „Karlovac 2022“ – IHK Karlovac * Tenisko ljeto u Karlovcu – TK Karlovac * Međunarodni nogometni klub U–16 Brani Čavlović – Čavlek – NK Karlovac 1919 * Međunarodna atletska utraka Crtom bojišnice – AK KA TIM * Karlovac open – Izidor Gross – Karlovački šahovski klub * Amaterska hakl liga – KK Šanac * Tradicionalni nogometni turnir mladeži Drago Stojković – Jole – NK Ilovac * Memorijalni turnir Nebojša Parežanin Pržo – RK Dubovac – Gaza * Zimski malonogometni turnir Karlovac, održava se od 1970. godine ==Gradovi prijatelji== Karlovac ima uspostavljenu [[Bratimljenje gradova|prijateljsku suradnju]] sa sljedećim gradovima:<ref>{{Citiranje weba|title=Gradovi prijatelji|url=https://www.karlovac.hr/grad/gradovi-prijatelji/18|access-date=2023-10-29|website=karlovac.hr}}</ref> * {{Z|ITA}} Alessandria, Italija, prvo prijateljstvo sklopljeno je 1964. godine a održava se putem gospodarske i kulturne suradnje i razmjene u sklopu programa "twinninga" *{{Z|ČEŠ}} Humpolec, Češka Republika; Grad Karlovac i Grad Humpolec sklopili su aporazum o suradnji u travnju 2026. godine. * {{Z|SAD}} [[Kansas City]], program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) *{{Z|MAĐ}} Erzsébetváros (Budapest), Mađarska, Grad Karlovac i samouprava VII. okruga – Erzsebetvaros pobratimili su se 2008. godine i redovito organiziraju zajedničke aktivnosti, posebno aktivna je organizacija ljetnih kampova za djecu. * {{Z|LIT}} Tauragė, Litva, Grad Karlovac je potpisao povelju o suradnji 2012. godine u sklopu projekta Comenius sa gradom Taurage. * Vukovar – Grad Vukovar i Grad Karlovac službeno su postali gradovi prijatelji u studenom 2018. godine == Poznate osobe == {{catmore|:Kategorija:Životopisi, Karlovac}} {{div col|cols=2}} * [[Nikolina Brnjac]], hrvatska političarka * [[Goran Bunjevčević]], srpski nogometaš * [[Borislav Cvetković]], hrvatski nogometaš i trener * [[Antun Čorić de Monte Creto]], hrvatski general * [[Davor Gobac]], hrvatski pjevač * [[Slavko Goldstein]], hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar * [[Većeslav Holjevac]], hrvatski političar * [[Dušan Jakšić]], srpski pjevač i glumac * [[Marija Jambrišak]], hrvatska pedagoginja i učiteljica * [[Dragojla Jarnević]], hrvatska književnica * [[Vlado Kalember]], hrvatski pjevač * [[Vjekoslav Karas]], hrvatski slikar * [[Branko Kokir]], srpski rukometaš * [[Gustav Krklec]], hrvatski književnik * [[Milan Lenuci]], hrvatski urbanist i arhitekt * [[Radoslav Lopašić]], hrvatski povjesničar * [[Dejan Lovren]], hrvatski nogometaš * [[Danko Ljuština]], hrvatski glumac * [[Boris Magaš]], hrvatski arhitekt * [[Vladimir Mažuranić (leksikograf)|Vladimir Mažuranić]], hrvatski pravnik * [[Slavko Mihalić]], hrvatski književnik * [[Nada Murganić]], hrvatska političarka * [[Jelica Pavličić-Štefančić]], hrvatska atletičarka * [[Gajo Petrović]], hrvatski filozof * [[Vladimir Pogačić]], srpski filmski redatelj i scenarist * [[Ladislav Polić]], hrvatski pravnik * [[Krešimir Račić]], hrvatski atletičar * [[Ivan Salis Seewis]], hrvatski general * [[Mirko i Stjepan Seljan]], hrvatski istraživači * [[Dejan Šorak]], hrvatski filmski redatelj * [[Slavko Štancer]], hrvatski general * [[Maksimilijan Vrhovac]], zagrebački biskup * [[Branko Vukelić (ministar)|Branko Vukelić]], hrvatski političar * [[Karl Felix Wolff]], južnotirolski novinar, pisac i folklorist {{div col end}} ==Popularna kultura== U Karlovcu je sniman dio spota za pjesmu [[Earth Song]] američkog pjevača [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]] 1995. godine. ==Bibliografija== * Ivan Ott (glavni urednik), ''Karlovački leksikon'', Naklada Leksikon : Gradska knjižnica "I.G. Kovačić" : [[Gradski muzej Karlovac|Gradski muzej]] : [[Školska knjiga]], Karlovac : Zagreb, 2008. (677 str.), ISBN 9789530614772 * Josip Tomačić (glavni urednik)''Stodeseta brigada ZNG-HV u obrani jedine domovine'', Udruga pripadnika 110. brigade ZNG-HV, Karlovac, 2007.-2009., ISBN 9789535501114 (cjelina) :* I. svezak: ''Od prve mobilizacije 28. 06. 1991. do prve demobilizacije 31. 10. 1992.'', 2007. (399 str.), ISBN 9789535501107 :* II. svezak: ''Od 1. siječnja 1993. do 30. lipnja 1996.'', 2009. (436 str.), ISBN 9789535501121 * Krunoslav Perković (glavni urednik), ''13. domobranska pukovnija u obrani Karlovca'', Udruga pripadnika 110. brigade ZNG/HV Karlovac – Klub 13. dp Karlovac, Karlovac, 2022. (316 str.); ISBN 9789535501138 == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|commonscat=Karlovac}} ;Mrežna mjesta * [http://www.karlovac.hr/ Grad Karlovac], službeno mrežno mjesto * [https://visitkarlovac.hr/ Turistička zajednica grada Karlovca], službeno mrežno mjesto * {{HTE|josip-kras-tvornica-koze-obuce-i-gumenih-proizvoda|Josip Kraš}} {{GiO KŽ}} {{Gradska naselja grada Karlovca}} [[Kategorija:Karlovac| ]] [[Kategorija:Gradovi u Karlovačkoj županiji]] [[Kategorija:Karlovačka županija]] n485zkrupchooqul3xyc8w2vmpey7fx 0 14398 7616076 7532808 2026-10-10T12:56:27Z ~2026-54491-42 375028 Ispravljen broj stanovnika prema službenom popisu Državnog zavoda za statistiku iz 2021. godine. 7616076 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Koprivnica |vrsta = naselje i grad |grb = Koprivnica (grb).gif |zastava = |slika = Koprivnica square 2019.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|KKŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Mišel Jakšić ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) |gradsko vijeće = 21 |predsjednik vijeća = Ivan Pal ([[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]) |naselja = [[#Gradska naselja|9 gradskih naselja]] |površina = 91,8 |površina uža = 38,6 |visina = |z. širina = 46.16 |z. dužina = 16.83 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 28580 |stanovništvo uže = 28580 |svetac = [[Sveti Nikola biskup]] |dan = [[4. studenoga]] |etnik = |ktetik = |pošta = 48000 Koprivnica |pozivni broj = +385 (0)48 |autooznaka = KC |web = {{URL|https://koprivnica.hr/}} |bilješke = }} '''Koprivnica''' je [[grad]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji se nalazi 70-ak kilometara sjeveroistočno od [[Zagreb]]a. Sjedište je i ujedno najveći grad [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]]. == Ime == U izvorima na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] naziva se ''Kopreinitz'', a na [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]] ''Kapronca''. Koprivnica je dobila ime po [[Koprivnička rijeka|rječici istoga imena]] koja se spominje u popisima kralja [[Andrija II.|Andrije II. Arpadovića]] od [[1207.|1207]]. do [[1217.|1217]]. godine.<ref>{{Citiranje weba |title=Koprivnica je dobila ime po rječici Koprivnici koja se spominje u listinama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića iz 1207., 1209. i 1217. godine. |url=https://koprivnica.hr/koprivnica/povijest-grada/ |url-status=live}}</ref> Koprivnička rijeka je najvjerojatnije dobila naziv po koprivama koje su rasle uz vodotok rječice.<ref>{{Citiranje weba |title=Toponim Koprivnica zasigurno je nastao na temelju vegetacijskog elementa koji je u ovom prostoru (oko vodotoka) bio dominantan |url=https://www.renesansnifestival.hr/prica-o-koprivi/ |url-status=live}}</ref> == Gradska naselja == Grad Koprivnica obuhvaća 9 naselja, to su: [[Bakovčice]], [[Draganovec]], [[Herešin]], [[Jagnjedovec]], Koprivnica, [[Kunovec Breg]], [[Reka]], [[Starigrad (Koprivnica)|Starigrad]] i [[Štaglinec]]. == Zemljopis == U prirodno-zemljopisnom pogledu Koprivnica se nalazi na najpogodnijoj lokaciji, tj. na otcjeditoj terasi na kontaktu [[tercijar]]nih pobrđa gore [[Bilogora|Bilogore]] s južne strane, obronaka [[Kalnik]]a s jugozapada i močvarnih terena [[aluvij]]alne ravni koje je stvorila rijeka [[Drava]] sa sjeverne strane. Kroz grad prolazi istoimeni potok po kome je Koprivnica i dobila ime. Smještena je 50&nbsp;km jugoistočno od [[Varaždin]]a te 85&nbsp;km sjeveroistočno od [[Zagreb]]a; [[nadmorska visina]] 149 m. Uz sklopu grada Koprivnice su prigradska naselja: [[Herešin]], [[Starigrad (Koprivnica)|Starigrad]], [[Draganovec]], [[Jagnjedovec]], [[Kunovec-Breg]], [[Štaglinec]], [[Reka]], i [[Bakovčice]]. == Stanovništvo == Grad Koprivnica obuhvaća 9 naselja s {{Broj|10848}} kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/firstres/htm/H11_Zup15_2011.html] DZS Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, prvi rezultati popisa 2011.</ref> Broj stanovnika po naseljima:<ref name="dzs">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup06_2011.html] Državni zabodS za statistiku, Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.</ref> * [[Bakovčica]]: 321 * [[Draganovec]]: 506 * [[Herešin]]: 728 * [[Jagnjedovec]]: 344 * Koprivnica: 23955 * [[Kunovec Breg]]: 641 * [[Reka]]: 1507 * [[Starigrad (Koprivnica)|Starigrad]]: 2386 * [[Štaglinec]]: 466 <center> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Koprivnica |p1857=4554 |p1869=5823 |p1880=6582 |p1890=7574 |p1900=8544 |p1910=11552 |p1921=11536 |p1931=11932 |p1948=12864 |p1953=14139 |p1961=16582 |p1971=21104 |p1981=25941 |p1991=29706 |p2001=30994 |p2011=30854 |p2021=28580 |napomena=Nastao iz stare općine Koprivnica. U 1869. dio podataka sadržan je u općini Sokolovac. U 1910. i 1921. sadrži dio podataka općine Koprivnički Bregi. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Koprivnica |p1857=3224 |p1869=4243 |p1880=4627 |p1890=5118 |p1900=5710 |p1910=8018 |p1921=8115 |p1931=7934 |p1948=8663 |p1953=9566 |p1961=11444 |p1971=16150 |p1981=20812 |p1991=24238 |p2001=24809 |p2011=23955 |p2021=22262 |napomena=U 1981. smanjeno za dio područja naselja koji je pripojen naselju Starigrad. Do 1971. sadrži dio podataka za naselje Starigrad, a 1910. i 1921. sadrži podatke za naselje Koprivnički Bregi, općina Koprivnički Bregi. U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Draganovec za koje sadrži dio podataka za 1981. i 1991. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} </center> [[Datoteka:Koprivnica - središte.jpg|mini|250px|Gradska vijećnica]] == Uprava == Gradonačelnik: Mišel Jakšić (od 2017. godine), član [[SDP]]-a. Predsjednik gradskog vijeća: Ivan Pal (od 2017. godine), član HSS-a. Grad u svom sastavu ima Mjesne odbore u kojima građani neposredno odlučuju o svojim komunalnim problemima. == Povijest == === Srednji i rani novi vijek === Pretpostavlja se da su jezgru koprivničkog gradskog naselja činili starosjedilačko [[slaveni|slavensko]] naselje ([[gradište]]) i naseobina kolonista ([[hospiti|hospita]]). Koprivnica je svoj nastanak te razvoj i jačanje regionalnih funkcija temeljila na gospodarski i politički atraktivnom prometnom položaju. Koprivnica je iskoristila prednosti svojeg položaja i razvila niz funkcija za širu okolicu (prvenstveno obrt, trgovinu, upravu, vjerski život – župa sv. Nikole), pa se još u tijeku 13. stoljeća razvila u gradsko naselje. Vrlo je vjerojatno da je uspon koprivničkog gradskog naselja tijekom 14. stoljeća moguće tražiti u jačanju trgovinskog prometa uzduž [[Podravina|podravske]] magistrale pod utjecajem napredovanja grada [[Varaždin]]a, pri čemu je Koprivnica imala prednost lokacije na transverzalnom odvojku prema jugu, tj. prema [[Zagreb]]u i dalje prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]], ali i na sjever prema [[Ugarska|Ugarskoj]]. Koprivnica je dobila ime po potoku Koprivnici koja se prvi puta spominje [[1207.]] godine. Građani slobodnih kraljevskih gradova imali su pravo na izbor vlastitog suca te pravo slobode trgovine. Koprivnica koja je prve privilegije gradskog naselja dobila [[1338.]] godine, a povlastice slobodnog i herceškog grada [[1353.]] godine. Te je povlastice potvrdio kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]] [[4. studenoga]] [[1356.]] godine čime je Koprivnica postala slobodni, kraljevski i glavni grad. Početkom 15. stoljeća grad je došao u privatne ruke, a oko [[1547.]] Koprivnica se zahvaljujući [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinandu I.]] [[Habsburg]] u vraća u kraljevske ruke Koprivnica je u 16. i 17. stoljeću zadržala status slobodnog kraljevskog grada, a istovremeno je nakon izgradnje moderne utvrde, u drugoj polovini 16. stoljeća, postala središte [[vojna krajina|vojnokrajiške]] kapetanije. Položaj u blizini granice između [[Habzburg|Habsburškog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] utjecao je na gospodarske, društvene i demografske promjene te svakodnevni život. [[Datoteka:Kapronc vára.jpg|mini|Prikaz Koprivnice u 17. stoljeću]] U drugoj polovini 16. stoljeća Koprivnica je bilo sjedište zapovjednika [[Slavonska vojna krajina|Slavonske vojne krajine]], a od [[1595.]] gubi tu važnu središnju funkciju jer tada general svoje sjedište smješta u obližnjem Varaždinu, a Slavonska vojna krajina se pretvara u [[Varaždinski generalat]]. No, iako je sjedište generala bilo u Varaždinu, Koprivnica je tijekom cijelog 17. stoljeća ostala najveća i strateški najvažnija utvrda Varaždinskog generalata s najbrojnijom vojnom posadom. Krajem 16. stoljeća Koprivnica je imala oko pet stotina stanovnika, zajedno s vojnom posadom. Nakon [[Žitvanski mir|Žitvanskog mira]] ([[1606.]]) došlo je do procesa intenzivnog useljavanja u grad. Novom izgradnjom se popunjava slobodni prostor u utvrdi. Početkom 17. stoljeća je bilo samo dvadeset civilnih kuća, da bi sredinom istog stoljeća taj broj narastao na 80 kuća. Pokazatelji gospodarskog uspona grada su izgradnja i širenje grada. Popunjavanjem slobodnog prostora za izgradnju u utvrdi došlo je do naseljavanja sjeverno od utvrde. U drugoj polovici 17. stoljeća u podgrađu je bilo 14 ulica u kojima je živjelo 447 obitelji, dok je u gradu Koprivnici živjelo oko 2500 stanovnika. Koprivnica je od tada pa sve do 19. stoljeća bila po broju stanovnika na trećem mjestu među hrvatsko-slavonskim slobodnim kraljevskim gradovima. Poboljšanje kvalitete življenja u gradu se vidi po organiziranoj liječničkoj službi od sredine 17. stoljeća te primalja krajem stoljeća. U gradu je bio organiziran hospital kao ustanova koja je objedinjavala brigu za bolesne s funkcijom sirotišta. Sredinom 17. stoljeća gradi katolička župna crkva Sv. Nikole, koja je i danas u funkciji. Nekoliko godina kasnije su se [[franjevci]] trajno naselili u gradu, a [[1675.]] izgradili [[Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici|samostan i crkvu sv. Antuna Padovanskog]]. Širenje grada u svim smjerovima oko utvrde ilustrira izgradnja katoličkih kapela: Sv. Emerika (prije [[1634.]]), Sv. Marije Magdalene ([[1649.]]), Sv. Ladislava ([[1658.]]), [[Kapela Svetog Vida kraj Koprivnice]] ([[1671.]]), Sv. Andrije ([[1671.]]) na jugu, Sv. Lucije ([[1650.]]), Sv. Ivana Krstitelja ([[1671.]]), Sv. Roka ([[1671.]]) na istoku, Sv. Duha ([[1659.]]) na sjeveru, te kapela Blažene Djevice Marije ([[1659.]]) i Sv. Triju Kraljeva ([[1671.]]) na zapadu. Smirivanjem stanja na granici Habsburškog i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] dolazi do obnove trgovine i gospodarskog jačanja Koprivnice. [[Datoteka:Koprivnica-park-22012.jpg|thumb|Park u Koprivnici]] Gospodarski uspon je jasno vidljiv od [[1607.]] godine kada pouzdano znamo da u gradu djeluje ceh kovača, bravara, mačara, remenara, sedlara i zlatara. Zanimljivo je pratiti daljnju gospodarsku obnovu koja je u prvim desetljećima bila spora tako da je grad tek [[1638.]] dobio pravo održavanja dva godišnja sajma. U Koprivnici je [[1651.]] utemeljena malta (mitnica), a [[1652.]] grad je dobio pravo trećeg godišnjeg sajma. U blizini grada, u susjednom trgovištu Drnju je [[1660.]] osnovana tridesetnica ([[carina]]rnica), što govori o intenzitetu prometa i trgovine. Daljnje jačanje gospodarstva se vidi osnivanjem novih cehova: čizmarskog ceha [[1673.]] i mesarskog ceha [[1697.]] godine. Time su napravljeni preduvjeti kasnije potpune dominacije cehova u proizvodnji tijekom 18. i dijela 19. stoljeću. U 17. stoljeću dolazi do pojačanog razvitka prosvjete i kulture, što je pokazatelj obnove i sveukupnog jačanja grada. Od kraja 16. stoljeća djeluje župna škola. Katolička župna knjižnica djeluje prve polovice 17. stoljeća, a [[1650.]] je u njoj zabilježeno 59 knjiga većim dijelom na latinskom, a manjim na njemačkom jeziku. Po broju knjiga u ondašnjem mjerilu spadala je među veće knjižnice. Pokazatelj gospodarske obnove grada može biti veći broj gimnazijalaca i studenata. Koprivničanci su polazili gimnazije Ruše kod [[Maribor]]a, Győru i Trnavi, a sveučilišta u [[Graz]]u, Trnavi, [[Beč]]u, [[Salzburg]]u i Padovi. Iako je u razdoblju od [[1731.]] do [[1765.]] Koprivnica ponovo bila sjedište generalata, vojna je uprava ([[Vojna krajina]]) sputavala razvoj grada sve do preseljenja generala u novoizgrađeni [[Bjelovar]] 1765. godine. Nakon toga u stotinjak se godina udvostručava ukupni broj stanovnika od 2589 žitelja popisanih [[1769.]] godine na 5684 stanovnika [[1869.]] godine. Koprivnica je u 17. i 18. stoljeća bila na trećem mjestu po broju stanovnika, obitelji i kuća u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji. Više stanovnika su imali jedino [[Rijeka]] i [[Varaždin]], a manje [[Gradec (Zagreb)|Gradec]], [[Zagreb]], [[Bakar (grad)|Bakar]], [[Karlovac]], [[Križevci]] i [[Požega]]. Grad Koprivnica se sastojao od utvrde, podgrađa i ruralnih predgrađa Banovec, [[Brežanec]], Dubovec, Miklinovec, [[Koprivnički Bregi]], [[Herešin]], Vinica, itd. Od 17. stoljeća dolazi do kontinuiranog ispunjavanja slobodnog gradskog prostora, ali i do gradnje prvih javnih zgrada izvan utvrde. Podgrađe na kojem se formirao novi trg je od 17. stoljeća počelo postupno preuzimati funkciju novog središta grada od stare utvrde. Nakon podizanja prvih objekata javne namjene u izvantvrđavnom prostoru dolazi do brze smjene građevina u tom dijelu grada. Stariji, skromniji barokni stambeni i trgovački objekti se ruše, a zamjenjuje ih historicistička arhitektura kada novo središte grada poprima današnji izgled. Od godine [[1862.]] započelo je raskopavanje gradskih bedema, koje nikad nije do kraja dovršeno. Godine [[1863.]] zasađen je najstariji dio budućeg gradskog parka na prostoru dijela bivših opkopa oko utvrde. Upravo je rušenje starih bedema uz izgradnju željezničke pruge bilo odlučujući faktor u prostornom razvitku grada. Tadašnja prvobitna rasvjeta je bila petrolejska, a kasnije je zamijenjena plinskom, a sve je to utjecalo na promjenu načina života u gradu. Za prometno povezivanje je bilo najznačajnije dovođenje željeznice ([[Budimpešta]] – [[Zagreb]]) do grada [[1869.]]/[[1870.]] godine. === 19. i 20. stoljeće === Početkom 20. stoljeća gradi se nova pruga prema [[Đurđevac|Đurđevcu]] i [[Virovitica|Virovitici]], a željeznička prometna povezanost je završena [[1937.]] godine kada je Koprivnica željeznički povezana s [[Ludbreg]]om i [[Varaždin]]om. Bolja prometna povezanost omogućila je ubrzani razvitak trgovine, gostioničarstva i hotelijerstva. Grad je imao razvijene i dobro regulirane sajmove na kojima su gradski i vanjski majstori nudili proizvode. Cehovi su bili važna gospodarska značajka Koprivnice od kasnoga srednjega vijeka do druge polovice 19. stoljeća, a primjerice [[1846.]] godine bilo je u gradu evidentirano 130 majstora, koji su uglavnom bili smješteni izvan utvrde. Uz cehove u gradu i predgrađima se razvijaju pivovara, svilogojstvo, mlinarstvo, komunalna klaonica, solana, proizvodnja cigle i crijepa, rudarstvo i bankarstvo, što potvrđuje postupni razvitak manufaktura, rane industrije, rudarstva i bankarstva u gradu. Gospodarski razvitak, znatan porast stanovništva, bolji uvjeti života i drugi čimbenici utjecali su da je u gradu bio razvijen društveni život. U 19. stoljeću se osniva Purgerski kor (prvi se puta spominje [[1809.]]), kazališno društvo ([[1837.]]), limena glazba ([[1841.]]) kasino ([[1846.]]), narodna čitaonica ([[1867.]]) te nakon toga brojne druge udruge.Godine [[1856.]] organizira se prva muzejska izložba, a više je Koprivničana članovima, suradnicima ili povjerenicima Hrvatskog arheološkog društva i Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu, te drugih institucija. Muzej grada Koprivnice počeo je s radom [[1951.]] godine. Osim toga u gradu djeluje od prije pošta, ljekarnica, te razvijena zdravstvena služba, prvobitno smještena u hospitalu kraj župne crkve, a od 1875. godine u bolnici koja je i danas u funkciji. Tijekom 1980-ih uz staru je bolnicu izgrađena nova. Škola je isprva djelovala u jednoj privatnoj kući u utvrdi, pa u oružani, u staroj gradskoj vijećnici, zatim u jednoj građanskoj kući, te na još nekim lokacijama, da bi se [[1856.]] godine preselila u novu zgradu (današnja gradska vijećnica) kojoj je kamen temeljac postavio osobno ban Josip Jelačić. U obrazovanju je bila velika uloga Franjevaca koji su od početka 18. i tijekom dijela 19. stoljeća organizirali studije filozofije, moralne teologije i govorništva. Koprivničko svjetovno školstvo se najbrže razvijalo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Prvo je osnovana šegrtska (obrtnička) stručna škola [[1886.]] godine. Godine [[1892.]] otvara se suvremena školska zgrada, a škola se proširuje na pet razreda. Višu dječačku i djevojačku pučku školu, odnosno peti i šesti razred, Koprivnica dobiva [[1902.]] godine. Nekoliko godina kasnije, [[1906.]] godine formirana je u Koprivnici realna gimnazija, dok je suvremena gimnazijska zgrada bila izgrađena [[1908.]] godine (u srednjoškolskoj funkciji je bila do [[1975.]] godine kada je izgrađen srednjoškolski centar koji se i danas koristi u nastavi). Koprivnica u 20. stoljeće ulazi s razvijenim društvenim i gospodarskim životom. Do stagnacije gospodarskih funkcija je došlo nakon prvoga svjetskog rata. Kriza je posebno bila vidljiva 1930-ih godina kada je propao veći dio koprivničke industrije (Tvornica ulja, Tvornica Danica itd.). [[Potres na Bilogori 1938.]] pogodio je okolicu Koprivnice. Bilo je i oštećenja u gradu. U vrijeme Drugoga svjetskog rata u Koprivnici je na mjestu nekadašnje tvornice Danica osnovan prvi koncentracijski logor u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Koprivnicu su [[7. studenoga]] [[1943.]] godine oslobodili partizani. Grad je bio dio slobodnog teritorija do [[9. veljače]] [[1944.]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.deseti-korpus.com/index.php?option=com_content&view=article&id=170:o-jednom-partizanu-iz-mog-dvorita-&catid=39:osobe&Itemid=116 |title=Portal ''Deseti korpus'' |access-date=22. studenoga 2012. |archive-date=2. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140902140412/http://www.deseti-korpus.com/index.php?option=com_content&view=article&id=170:o-jednom-partizanu-iz-mog-dvorita-&catid=39:osobe&Itemid=116 |url-status=dead}}</ref> kada su ga [[Operacija Dubrovnik|ponovno zauzele]] njemačko-ustaške snage. Jedna od [[Bitka za Koprivnicu 1944.|najžešćih bitaka]] u Drugom Svjetskom ratu u Jugoslaviji zbila se upravo kod Koprivnice u listopadu 1944. godine. Partizani su napali s dva korpusa, dok su ustaše i Hrvatski domobrani branili grad. Bitka je trajala do 17. listopada kada je pobjedu odnijela vojska NDH.Nakon drugog svjetskog rata dolazi do daljnjih procesa modernizacije i ubrzane industrijalizacije. U to vrijeme osnovana su velika industrijska postrojenja sa značajnim brojem zaposlenika ([[Podravka]], [[Bilokalnik]], [[Belupo]] itd.) i financijske ustanove s kasnijom značajnom gospodarskom snagom (npr. [[Podravska banka]] itd.) na kojima počiva i današnji gospodarski razvoj Koprivnice. Koprivnica je dala veliki doprinos u Domovinskom ratu, kako policijskim i vojnim postrojbama u akcijama obrane od [[1991.]] tako i u oslobađajućim vojno-redarstvenim akcijama [[Operacija Bljesak|Bljesak]] i [[Operacija Oluja|Oluja]] [[1995.]] godine. U samostalnoj Hrvatskoj Koprivnica je postala sjedištem novoosnovane [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]] (od [[1993.]]), a u posljednjem desetljeću dolazi do ubrzanog infrastrukutralnog, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka grada. === Domovinski rat === {{glavni|Koprivnica u Domovinskom ratu}} == Gospodarstvo == [[File:Koprivnica, Staniční Budova.jpg|mini|250px|Koprivnički kolodvor]] Gospodarska je osnova poljodjelstvo, stočarstvo, prehrambena, ([[Podravka]], Carlsberg Croatia), farmaceutska ([[Belupo]]), drvna, papirna ([[Bilokalnik]], Hartman), kožna, metalna industrija te proizvodnja građevinskog materijala. Na križištu je magistralnih prometnica od [[Zagreb]]a i [[Varaždin]]a prema Virovitici i [[Osijek]]u te željezničko križište na pruzi Budimpešta – Zagreb i Varaždin – Osijek. Koprivnica je središte ovog dijela Podravine. Bogato kulturno naslijeđe i snažno gospodarstvo omogućuju razvoj turizma. Od brojnih športskih aktivnosti posebice se izdvajaju: rukomet, nogomet, karting i jahačka natjecanja. Raznovrsne su mogućnosti za rekreaciju u gradu, a posebice na obližnjoj rijeci Dravi i »Podravskoj rivijeri« – šljunčari Šoderici. Moguć je ribolov na rijeci Dravi te u jezerima Šoderica, Jegeniš, Vidak i dr., a lov u okolici Koprivnice – u nizinama i na podnožju Kalnika i Bilogore. Poznata lovišta su Peski i [[Repaš]]. U brojnim restauracijama u gradu i okolici nude se izvanredna podravska tradicijska jela (prge – sušeni i dimljeni sir, hladetina, juha od gljiva s heljdinom kašom, goriški gulaš i dr.). Tradicijske kulturne manifestacije su: 1) sajam naive [[Podravski motivi]] (početkom srpnja) i 2) [[Renesansni festival u Koprivnici|Renesansni festival]] (krajem kolovoza). == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Paviljon1.JPG|desno|mini|250px|Paviljon u parku]] Središte grada nastalo je na mjestu nekadašnje [[tvrđava u Koprivnici|koprivničke tvrđave]]. Tvrđava četverokutna oblika s ugaonim bastionima, građena je u 16. stoljeću zbog turske opasnosti, a radove je vodio znameniti arhitekt [[Domenico Allio]]. Od nje su danas očuvani su samo ostaci, dva revelina i jedan bastion. Središnji je dio utvrde u 19. stoljeću zamijenio prostrani park s paviljonom u sredini. Župna crkva sv. Nikole ističe se u vizuri grada visokim zvonikom, a potječe iz 17. stoljeća. U 19. st. dobila je svoj današnji izgled. Uz nju je prigrađen župni dvor na kojemu je zanimljiva fino klesana kasnorenesansna nadgrobna ploča dječaka Gottharda Schratenpachsa ([[1608.]]). Pravoslavna crkva sv. Trojice građena je u kasnobaroknom stilu [[1794.]] godine i jedna je od rijetkih potpuno sačuvanih baroknim građevina u gradu. Kompleks [[Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici|franjevačkog samostana i crkve sv. Antuna Padovanskoga]] dovršen je [[1685.]] godine, te je u 18. st. opremljen baroknim oltarima. Kapelu Salvatora na crkvu je nadogradio [[Varaždinski generalat]] [[1745.]] godine. Nedaleko od središta Koprivnice, u dijelu grada koji se zove [[Močile (Koprivnica)|Močile]], nalazi se barokna crkva Blažene Djevice Marije. [[Datoteka:Koprivnica Church.jpg|mini|220px|lijevo|Crkva sv. Nikole]] Iz doba renesanse i baroka potječe više zgrada, npr. Oružana i Stari magistrat (danas Muzej grada Koprivnice) ispred kojega je trg s baroknim kipovima svetaca. Zanimljive su i kuće s arkadama u prizemlju, poput obrtničke kuće u kojoj je danas Pivnica Podravka na Zrinskom trgu. Nekolicina zgrada iz tog vremena naročito je zanimljiva po kanatnom sistemu gradnje s vidljivom drvenom konstrukcijom. Izgled Koprivnice danas čine kuće i zgrade iz 19. stoljeća, a glavni je graditelj toga vremena bio zagrebački arhitekt [[Gjuro Carnelutti]]. Među zgradama se ističu [[Vila Malančec u Koprivnici|Vila Malančec]], građanska kuća koprivničkog odvjetnika, s potpuno očuvanim historicističkim interijerima s kraja 19. stoljeća. Tu je i zgrada bivše Kraljevske realne gimnazije iz 1908. g. (danas osnovna škola "Antun Nemčić Gostovinski"), potom Pučka škola (danas Poglavarstvo grada Koprivnice), Gradska štedionica (danas Galerija Koprivnica) te zdanje Hotela Zrinski (danas Knjižnica i čitaonica "Fran Galović"). Iznimnom se ljepotom ističe građanska kuća Ožegović u Esterovoj 7 s pročeljem od opeke, također djelo arhitekta Carneluttija. Unutar gradskog središta nalazi se [[sinagoga]] izgrađena [[1876.]] godine. Na javnim prostorima spomenimo pil Tužnoga Krista, kip Ivana Nepomuka iz [[1747.]] koji je nekad stajao na obližnjem most na ulazu u tvrđavu, te skulpture suvremenih hrvatskih kipara (I. Sabolića, Z. Lončarića, A. Jakića). U prigradskom naselju Starigrad nalazi se srednjovjekovna utvrda [[Kamengrad (Koprivnica)|Kamengrad]] (14. – 15. st.). == Kultura == Muzej grada Koprivnice osnovan je [[1951.]] i u njemu se čuvaju predmeti arheološke, kulturno-povijesne, umjetničke i etnografske vrijednosti. U sastavu muzeja djeluju Galerija Koprivnica (osnovana [[1977.]]), Memorijalni muzej holokausta »Danica« (trenutno izvan funkcije) i Donacija »Dr. Vladimir Malančec«. U Koprivnici djeluje Knjižnica i čitaonica "Fran Galović" i Pučko otvoreno učilište. Aktivna su i folklorna društva Folklorni ansambl Koprivnica i KUD Podravka. Znanstvenim radom bavi se [[Povijesno društvo Koprivnica]]. [[Datoteka:Renesansni festival, Koprivnica - šatori vitezova iz Češke.jpg|desno|mini|250px|Viteški šatori na Renesansnom festivalu u Koprivnici]] Koprivnica je suvremenoj hrvatskoj zabavnoj glazbi dala: sastav [[Overflow (grupa)|Overflow]], kršćanski punk sastav [[Božje ovčice (punk sastav)‎|Božje ovčice]] i punk sastav [[Snob (glazbeni sastav)|Snob]] (bivši [[Pillow Pack]]). Godine 1945. počinje s radom Radio Koprivnica<ref>{{Citiranje weba |title=Radio Koprivnica |url=https://radio-stanice-uzivo.com/radio-koprivnica |url-status=live |access-date=2023-05-16}}</ref> koji emitira domaću glazbu, vijesti, informacije i zabavu. == Obrazovanje == === Vrtići === * Dječji vrtić "Tratinčica" * Dječji vrtić "Sv. Josipa" - podružnica Koprivnica * Dječji vrtić "Smiješak" * Dječji vrtić "Igra" === Škole i ostale ustanove === * OŠ "Antun Nemčić Gostovinski" * OŠ "Braća Radić" * OŠ "Đuro Ester" * OŠ "Podolice" * COOR "Podravsko sunce" * Umjetnička škola "Fortunat Pintarić" * Gimnazija "Fran Galović" * Obrtnička škola * Srednja škola * Pučko otvoreno učilište === Fakulteti === [[Sveučilište Sjever]] (Sveučilišni centar Koprivnica)<ref>https://www.isvu.hr/visokaucilista/hr/podaci/336/organizacijskastruktura</ref>: * Odjel za medije i komunikaciju * Odjel za ambalažu * Odjel za komunikologiju, medije i novinarstvo * Odjel za logistiku i održivu mobilnost * Odjel za poslovanje i menadžment * Odjel za prehrambenu tehnologiju * Odjel za umjetničke studije * Odjel za računarstvo i informatiku == Sport == [[Stolni tenis]] * STK Podravka * STK Koprivnica ; [[Košarka]] * [[KK Koprivnica]] – košarkaški klub * [[ŽKK Koprivnica]] – ženski košarkaški klub ; [[Kuglanje]] * [[Športski kuglački klub Koprivnica (muškarci)|ŠKK Koprivnica]] – muški klub * [[Športski kuglački klub Koprivnica (žene)|ŠKK Koprivnica]] – ženski klub * [[Športski kuglački klub Podravka Koprivnica (muškarci)|ŠKK Podravka]] – muški klub * [[Športski kuglački klub Podravka Koprivnica (žene)|ŠKK Podravka]] – ženski klub * [[Kuglački klub Željezničar Koprivnica|KK Željezničar]] – muški klub ; [[Nogomet]] * [[NK Slaven Belupo Koprivnica|NK Slaven Belupo]] * [[NK Koprivnica (2019.)|NK Koprivnica]] * [[NK Zagorec Koprivnica|NK Zagorec]] * [[NK Miklinovec Koprivnica|NK Miklinovec]] * [[NK Močile Koprivnica|NK Močile]] * [[ŽNK Koprivnica]] ; [[Rukomet]] * [[ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica|ŽRK Podravka Vegeta]] * [[RK Koprivnica-NOA|RK Koprivnica]] ; Borilački sportovi * [[HK Podravka]] ([[hrvanje]]) * [[KTB Samurai]] ([[tajlandski boks]]) ; Ostalo * [[RK Šoderica]] – Ronilački klub Šoderica * [[AK Krila Koprivnice]] * [[SŠK Podravka]] – streljački športski klub * [[AK Podravina]] – auto i karting klub * [[KK Galop]] – jahanje ==Zanimljivosti== *Pjesma novovalnog koprivničkog benda [[Fakini]] pod nazivom "Koprivnica" je gradska rock himna.<ref>https://epodravina.hr/ezdesete-i-sedamdesete-u-samoborskoj-galeriji-lang-63/</ref> == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Koprivnice]] == Literatura == * Rudolf Horvat, "Povijest slob. i kr. grada Koprivnice", Zagreb, 1943. * Leander Brozović, "Građa za povijest Koprivnice", crteži i skice Stjepan Kukec, Koprivnica 1978. * Milan Prelog, [[Ivanka Reberski]], ur., ''Koprivnica - grad i spomenici'', Zagreb 1986. {{ISBN|86-80195-01-4}} * Nada Klaić, "Koprivnica u srednjem vijeku", Koprivnica 1987. * Dragutin Feletar, "Podravina : općine Đurđevac, Koprivnica i Ludbreg u prošlosti i sadašnjosti", Koprivnica : Centar za kulturu, 1988. *{{cite book |last=Petrić |first=Hrvoje |title=Koprivnica na razmeđi epoha (1765-1870) |year=2000 |publisher=Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Nakladna kuća dr. Feletar |isbn=953-6235-54-4 |url=https://www.academia.edu/20018557/Koprivnica_na_razme%C4%91i_epoha_1765-1870_History_of_Koprivnica._Period_1765-1870}} * Mirela Slukan Altić, ur., ''Povijesni atlas gradova - Koprivnica'', Zagreb-Koprivnica 2005. {{ISBN|953-6666-42-1}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Koprivnica}} * [http://www.koprivnica.hr/ Službene stranice Grada Koprivnice] * [https://epodravina.hr Neslužbene stranice Grada Koprivnice - Koprivnica.net - ePodravina.hr - News Portal] * [http://www.koprivnicatourism.com/ Službene stranice Turističke zajednice grada Koprivnice] {{GiO KKŽ}} {{Koprivnica}} [[Kategorija:Koprivnica| ]] [[Kategorija:Gradovi u Koprivničko-križevačkoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Koprivnice| ]] sy2m7savsi2ht5sqk75h6lkbnoqh9qw 7616082 7616076 2026-10-10T13:53:39Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-54491-42|~2026-54491-42]] ([[User talk:~2026-54491-42|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]] 7532808 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Koprivnica |vrsta = naselje i grad |grb = Koprivnica (grb).gif |zastava = |slika = Koprivnica square 2019.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|KKŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Mišel Jakšić ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) |gradsko vijeće = 21 |predsjednik vijeća = Ivan Pal ([[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]) |naselja = [[#Gradska naselja|9 gradskih naselja]] |površina = 91,8 |površina uža = 38,6 |visina = |z. širina = 46.16 |z. dužina = 16.83 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 28580 |stanovništvo uže = 22262 |svetac = [[Sveti Nikola biskup]] |dan = [[4. studenoga]] |etnik = |ktetik = |pošta = 48000 Koprivnica |pozivni broj = +385 (0)48 |autooznaka = KC |web = {{URL|https://koprivnica.hr/}} |bilješke = }} '''Koprivnica''' je [[grad]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji se nalazi 70-ak kilometara sjeveroistočno od [[Zagreb]]a. Sjedište je i ujedno najveći grad [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]]. == Ime == U izvorima na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] naziva se ''Kopreinitz'', a na [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]] ''Kapronca''. Koprivnica je dobila ime po [[Koprivnička rijeka|rječici istoga imena]] koja se spominje u popisima kralja [[Andrija II.|Andrije II. Arpadovića]] od [[1207.|1207]]. do [[1217.|1217]]. godine.<ref>{{Citiranje weba |title=Koprivnica je dobila ime po rječici Koprivnici koja se spominje u listinama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića iz 1207., 1209. i 1217. godine. |url=https://koprivnica.hr/koprivnica/povijest-grada/ |url-status=live}}</ref> Koprivnička rijeka je najvjerojatnije dobila naziv po koprivama koje su rasle uz vodotok rječice.<ref>{{Citiranje weba |title=Toponim Koprivnica zasigurno je nastao na temelju vegetacijskog elementa koji je u ovom prostoru (oko vodotoka) bio dominantan |url=https://www.renesansnifestival.hr/prica-o-koprivi/ |url-status=live}}</ref> == Gradska naselja == Grad Koprivnica obuhvaća 9 naselja, to su: [[Bakovčice]], [[Draganovec]], [[Herešin]], [[Jagnjedovec]], Koprivnica, [[Kunovec Breg]], [[Reka]], [[Starigrad (Koprivnica)|Starigrad]] i [[Štaglinec]]. == Zemljopis == U prirodno-zemljopisnom pogledu Koprivnica se nalazi na najpogodnijoj lokaciji, tj. na otcjeditoj terasi na kontaktu [[tercijar]]nih pobrđa gore [[Bilogora|Bilogore]] s južne strane, obronaka [[Kalnik]]a s jugozapada i močvarnih terena [[aluvij]]alne ravni koje je stvorila rijeka [[Drava]] sa sjeverne strane. Kroz grad prolazi istoimeni potok po kome je Koprivnica i dobila ime. Smještena je 50&nbsp;km jugoistočno od [[Varaždin]]a te 85&nbsp;km sjeveroistočno od [[Zagreb]]a; [[nadmorska visina]] 149 m. Uz sklopu grada Koprivnice su prigradska naselja: [[Herešin]], [[Starigrad (Koprivnica)|Starigrad]], [[Draganovec]], [[Jagnjedovec]], [[Kunovec-Breg]], [[Štaglinec]], [[Reka]], i [[Bakovčice]]. == Stanovništvo == Grad Koprivnica obuhvaća 9 naselja s {{Broj|10848}} kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/firstres/htm/H11_Zup15_2011.html] DZS Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, prvi rezultati popisa 2011.</ref> Broj stanovnika po naseljima:<ref name="dzs">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup06_2011.html] Državni zabodS za statistiku, Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.</ref> * [[Bakovčica]]: 321 * [[Draganovec]]: 506 * [[Herešin]]: 728 * [[Jagnjedovec]]: 344 * Koprivnica: 23955 * [[Kunovec Breg]]: 641 * [[Reka]]: 1507 * [[Starigrad (Koprivnica)|Starigrad]]: 2386 * [[Štaglinec]]: 466 <center> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Koprivnica |p1857=4554 |p1869=5823 |p1880=6582 |p1890=7574 |p1900=8544 |p1910=11552 |p1921=11536 |p1931=11932 |p1948=12864 |p1953=14139 |p1961=16582 |p1971=21104 |p1981=25941 |p1991=29706 |p2001=30994 |p2011=30854 |p2021=28580 |napomena=Nastao iz stare općine Koprivnica. U 1869. dio podataka sadržan je u općini Sokolovac. U 1910. i 1921. sadrži dio podataka općine Koprivnički Bregi. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Koprivnica |p1857=3224 |p1869=4243 |p1880=4627 |p1890=5118 |p1900=5710 |p1910=8018 |p1921=8115 |p1931=7934 |p1948=8663 |p1953=9566 |p1961=11444 |p1971=16150 |p1981=20812 |p1991=24238 |p2001=24809 |p2011=23955 |p2021=22262 |napomena=U 1981. smanjeno za dio područja naselja koji je pripojen naselju Starigrad. Do 1971. sadrži dio podataka za naselje Starigrad, a 1910. i 1921. sadrži podatke za naselje Koprivnički Bregi, općina Koprivnički Bregi. U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Draganovec za koje sadrži dio podataka za 1981. i 1991. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} </center> [[Datoteka:Koprivnica - središte.jpg|mini|250px|Gradska vijećnica]] == Uprava == Gradonačelnik: Mišel Jakšić (od 2017. godine), član [[SDP]]-a. Predsjednik gradskog vijeća: Ivan Pal (od 2017. godine), član HSS-a. Grad u svom sastavu ima Mjesne odbore u kojima građani neposredno odlučuju o svojim komunalnim problemima. == Povijest == === Srednji i rani novi vijek === Pretpostavlja se da su jezgru koprivničkog gradskog naselja činili starosjedilačko [[slaveni|slavensko]] naselje ([[gradište]]) i naseobina kolonista ([[hospiti|hospita]]). Koprivnica je svoj nastanak te razvoj i jačanje regionalnih funkcija temeljila na gospodarski i politički atraktivnom prometnom položaju. Koprivnica je iskoristila prednosti svojeg položaja i razvila niz funkcija za širu okolicu (prvenstveno obrt, trgovinu, upravu, vjerski život – župa sv. Nikole), pa se još u tijeku 13. stoljeća razvila u gradsko naselje. Vrlo je vjerojatno da je uspon koprivničkog gradskog naselja tijekom 14. stoljeća moguće tražiti u jačanju trgovinskog prometa uzduž [[Podravina|podravske]] magistrale pod utjecajem napredovanja grada [[Varaždin]]a, pri čemu je Koprivnica imala prednost lokacije na transverzalnom odvojku prema jugu, tj. prema [[Zagreb]]u i dalje prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]], ali i na sjever prema [[Ugarska|Ugarskoj]]. Koprivnica je dobila ime po potoku Koprivnici koja se prvi puta spominje [[1207.]] godine. Građani slobodnih kraljevskih gradova imali su pravo na izbor vlastitog suca te pravo slobode trgovine. Koprivnica koja je prve privilegije gradskog naselja dobila [[1338.]] godine, a povlastice slobodnog i herceškog grada [[1353.]] godine. Te je povlastice potvrdio kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]] [[4. studenoga]] [[1356.]] godine čime je Koprivnica postala slobodni, kraljevski i glavni grad. Početkom 15. stoljeća grad je došao u privatne ruke, a oko [[1547.]] Koprivnica se zahvaljujući [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinandu I.]] [[Habsburg]] u vraća u kraljevske ruke Koprivnica je u 16. i 17. stoljeću zadržala status slobodnog kraljevskog grada, a istovremeno je nakon izgradnje moderne utvrde, u drugoj polovini 16. stoljeća, postala središte [[vojna krajina|vojnokrajiške]] kapetanije. Položaj u blizini granice između [[Habzburg|Habsburškog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] utjecao je na gospodarske, društvene i demografske promjene te svakodnevni život. [[Datoteka:Kapronc vára.jpg|mini|Prikaz Koprivnice u 17. stoljeću]] U drugoj polovini 16. stoljeća Koprivnica je bilo sjedište zapovjednika [[Slavonska vojna krajina|Slavonske vojne krajine]], a od [[1595.]] gubi tu važnu središnju funkciju jer tada general svoje sjedište smješta u obližnjem Varaždinu, a Slavonska vojna krajina se pretvara u [[Varaždinski generalat]]. No, iako je sjedište generala bilo u Varaždinu, Koprivnica je tijekom cijelog 17. stoljeća ostala najveća i strateški najvažnija utvrda Varaždinskog generalata s najbrojnijom vojnom posadom. Krajem 16. stoljeća Koprivnica je imala oko pet stotina stanovnika, zajedno s vojnom posadom. Nakon [[Žitvanski mir|Žitvanskog mira]] ([[1606.]]) došlo je do procesa intenzivnog useljavanja u grad. Novom izgradnjom se popunjava slobodni prostor u utvrdi. Početkom 17. stoljeća je bilo samo dvadeset civilnih kuća, da bi sredinom istog stoljeća taj broj narastao na 80 kuća. Pokazatelji gospodarskog uspona grada su izgradnja i širenje grada. Popunjavanjem slobodnog prostora za izgradnju u utvrdi došlo je do naseljavanja sjeverno od utvrde. U drugoj polovici 17. stoljeća u podgrađu je bilo 14 ulica u kojima je živjelo 447 obitelji, dok je u gradu Koprivnici živjelo oko 2500 stanovnika. Koprivnica je od tada pa sve do 19. stoljeća bila po broju stanovnika na trećem mjestu među hrvatsko-slavonskim slobodnim kraljevskim gradovima. Poboljšanje kvalitete življenja u gradu se vidi po organiziranoj liječničkoj službi od sredine 17. stoljeća te primalja krajem stoljeća. U gradu je bio organiziran hospital kao ustanova koja je objedinjavala brigu za bolesne s funkcijom sirotišta. Sredinom 17. stoljeća gradi katolička župna crkva Sv. Nikole, koja je i danas u funkciji. Nekoliko godina kasnije su se [[franjevci]] trajno naselili u gradu, a [[1675.]] izgradili [[Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici|samostan i crkvu sv. Antuna Padovanskog]]. Širenje grada u svim smjerovima oko utvrde ilustrira izgradnja katoličkih kapela: Sv. Emerika (prije [[1634.]]), Sv. Marije Magdalene ([[1649.]]), Sv. Ladislava ([[1658.]]), [[Kapela Svetog Vida kraj Koprivnice]] ([[1671.]]), Sv. Andrije ([[1671.]]) na jugu, Sv. Lucije ([[1650.]]), Sv. Ivana Krstitelja ([[1671.]]), Sv. Roka ([[1671.]]) na istoku, Sv. Duha ([[1659.]]) na sjeveru, te kapela Blažene Djevice Marije ([[1659.]]) i Sv. Triju Kraljeva ([[1671.]]) na zapadu. Smirivanjem stanja na granici Habsburškog i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] dolazi do obnove trgovine i gospodarskog jačanja Koprivnice. [[Datoteka:Koprivnica-park-22012.jpg|thumb|Park u Koprivnici]] Gospodarski uspon je jasno vidljiv od [[1607.]] godine kada pouzdano znamo da u gradu djeluje ceh kovača, bravara, mačara, remenara, sedlara i zlatara. Zanimljivo je pratiti daljnju gospodarsku obnovu koja je u prvim desetljećima bila spora tako da je grad tek [[1638.]] dobio pravo održavanja dva godišnja sajma. U Koprivnici je [[1651.]] utemeljena malta (mitnica), a [[1652.]] grad je dobio pravo trećeg godišnjeg sajma. U blizini grada, u susjednom trgovištu Drnju je [[1660.]] osnovana tridesetnica ([[carina]]rnica), što govori o intenzitetu prometa i trgovine. Daljnje jačanje gospodarstva se vidi osnivanjem novih cehova: čizmarskog ceha [[1673.]] i mesarskog ceha [[1697.]] godine. Time su napravljeni preduvjeti kasnije potpune dominacije cehova u proizvodnji tijekom 18. i dijela 19. stoljeću. U 17. stoljeću dolazi do pojačanog razvitka prosvjete i kulture, što je pokazatelj obnove i sveukupnog jačanja grada. Od kraja 16. stoljeća djeluje župna škola. Katolička župna knjižnica djeluje prve polovice 17. stoljeća, a [[1650.]] je u njoj zabilježeno 59 knjiga većim dijelom na latinskom, a manjim na njemačkom jeziku. Po broju knjiga u ondašnjem mjerilu spadala je među veće knjižnice. Pokazatelj gospodarske obnove grada može biti veći broj gimnazijalaca i studenata. Koprivničanci su polazili gimnazije Ruše kod [[Maribor]]a, Győru i Trnavi, a sveučilišta u [[Graz]]u, Trnavi, [[Beč]]u, [[Salzburg]]u i Padovi. Iako je u razdoblju od [[1731.]] do [[1765.]] Koprivnica ponovo bila sjedište generalata, vojna je uprava ([[Vojna krajina]]) sputavala razvoj grada sve do preseljenja generala u novoizgrađeni [[Bjelovar]] 1765. godine. Nakon toga u stotinjak se godina udvostručava ukupni broj stanovnika od 2589 žitelja popisanih [[1769.]] godine na 5684 stanovnika [[1869.]] godine. Koprivnica je u 17. i 18. stoljeća bila na trećem mjestu po broju stanovnika, obitelji i kuća u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji. Više stanovnika su imali jedino [[Rijeka]] i [[Varaždin]], a manje [[Gradec (Zagreb)|Gradec]], [[Zagreb]], [[Bakar (grad)|Bakar]], [[Karlovac]], [[Križevci]] i [[Požega]]. Grad Koprivnica se sastojao od utvrde, podgrađa i ruralnih predgrađa Banovec, [[Brežanec]], Dubovec, Miklinovec, [[Koprivnički Bregi]], [[Herešin]], Vinica, itd. Od 17. stoljeća dolazi do kontinuiranog ispunjavanja slobodnog gradskog prostora, ali i do gradnje prvih javnih zgrada izvan utvrde. Podgrađe na kojem se formirao novi trg je od 17. stoljeća počelo postupno preuzimati funkciju novog središta grada od stare utvrde. Nakon podizanja prvih objekata javne namjene u izvantvrđavnom prostoru dolazi do brze smjene građevina u tom dijelu grada. Stariji, skromniji barokni stambeni i trgovački objekti se ruše, a zamjenjuje ih historicistička arhitektura kada novo središte grada poprima današnji izgled. Od godine [[1862.]] započelo je raskopavanje gradskih bedema, koje nikad nije do kraja dovršeno. Godine [[1863.]] zasađen je najstariji dio budućeg gradskog parka na prostoru dijela bivših opkopa oko utvrde. Upravo je rušenje starih bedema uz izgradnju željezničke pruge bilo odlučujući faktor u prostornom razvitku grada. Tadašnja prvobitna rasvjeta je bila petrolejska, a kasnije je zamijenjena plinskom, a sve je to utjecalo na promjenu načina života u gradu. Za prometno povezivanje je bilo najznačajnije dovođenje željeznice ([[Budimpešta]] – [[Zagreb]]) do grada [[1869.]]/[[1870.]] godine. === 19. i 20. stoljeće === Početkom 20. stoljeća gradi se nova pruga prema [[Đurđevac|Đurđevcu]] i [[Virovitica|Virovitici]], a željeznička prometna povezanost je završena [[1937.]] godine kada je Koprivnica željeznički povezana s [[Ludbreg]]om i [[Varaždin]]om. Bolja prometna povezanost omogućila je ubrzani razvitak trgovine, gostioničarstva i hotelijerstva. Grad je imao razvijene i dobro regulirane sajmove na kojima su gradski i vanjski majstori nudili proizvode. Cehovi su bili važna gospodarska značajka Koprivnice od kasnoga srednjega vijeka do druge polovice 19. stoljeća, a primjerice [[1846.]] godine bilo je u gradu evidentirano 130 majstora, koji su uglavnom bili smješteni izvan utvrde. Uz cehove u gradu i predgrađima se razvijaju pivovara, svilogojstvo, mlinarstvo, komunalna klaonica, solana, proizvodnja cigle i crijepa, rudarstvo i bankarstvo, što potvrđuje postupni razvitak manufaktura, rane industrije, rudarstva i bankarstva u gradu. Gospodarski razvitak, znatan porast stanovništva, bolji uvjeti života i drugi čimbenici utjecali su da je u gradu bio razvijen društveni život. U 19. stoljeću se osniva Purgerski kor (prvi se puta spominje [[1809.]]), kazališno društvo ([[1837.]]), limena glazba ([[1841.]]) kasino ([[1846.]]), narodna čitaonica ([[1867.]]) te nakon toga brojne druge udruge.Godine [[1856.]] organizira se prva muzejska izložba, a više je Koprivničana članovima, suradnicima ili povjerenicima Hrvatskog arheološkog društva i Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu, te drugih institucija. Muzej grada Koprivnice počeo je s radom [[1951.]] godine. Osim toga u gradu djeluje od prije pošta, ljekarnica, te razvijena zdravstvena služba, prvobitno smještena u hospitalu kraj župne crkve, a od 1875. godine u bolnici koja je i danas u funkciji. Tijekom 1980-ih uz staru je bolnicu izgrađena nova. Škola je isprva djelovala u jednoj privatnoj kući u utvrdi, pa u oružani, u staroj gradskoj vijećnici, zatim u jednoj građanskoj kući, te na još nekim lokacijama, da bi se [[1856.]] godine preselila u novu zgradu (današnja gradska vijećnica) kojoj je kamen temeljac postavio osobno ban Josip Jelačić. U obrazovanju je bila velika uloga Franjevaca koji su od početka 18. i tijekom dijela 19. stoljeća organizirali studije filozofije, moralne teologije i govorništva. Koprivničko svjetovno školstvo se najbrže razvijalo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Prvo je osnovana šegrtska (obrtnička) stručna škola [[1886.]] godine. Godine [[1892.]] otvara se suvremena školska zgrada, a škola se proširuje na pet razreda. Višu dječačku i djevojačku pučku školu, odnosno peti i šesti razred, Koprivnica dobiva [[1902.]] godine. Nekoliko godina kasnije, [[1906.]] godine formirana je u Koprivnici realna gimnazija, dok je suvremena gimnazijska zgrada bila izgrađena [[1908.]] godine (u srednjoškolskoj funkciji je bila do [[1975.]] godine kada je izgrađen srednjoškolski centar koji se i danas koristi u nastavi). Koprivnica u 20. stoljeće ulazi s razvijenim društvenim i gospodarskim životom. Do stagnacije gospodarskih funkcija je došlo nakon prvoga svjetskog rata. Kriza je posebno bila vidljiva 1930-ih godina kada je propao veći dio koprivničke industrije (Tvornica ulja, Tvornica Danica itd.). [[Potres na Bilogori 1938.]] pogodio je okolicu Koprivnice. Bilo je i oštećenja u gradu. U vrijeme Drugoga svjetskog rata u Koprivnici je na mjestu nekadašnje tvornice Danica osnovan prvi koncentracijski logor u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Koprivnicu su [[7. studenoga]] [[1943.]] godine oslobodili partizani. Grad je bio dio slobodnog teritorija do [[9. veljače]] [[1944.]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.deseti-korpus.com/index.php?option=com_content&view=article&id=170:o-jednom-partizanu-iz-mog-dvorita-&catid=39:osobe&Itemid=116 |title=Portal ''Deseti korpus'' |access-date=22. studenoga 2012. |archive-date=2. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140902140412/http://www.deseti-korpus.com/index.php?option=com_content&view=article&id=170:o-jednom-partizanu-iz-mog-dvorita-&catid=39:osobe&Itemid=116 |url-status=dead}}</ref> kada su ga [[Operacija Dubrovnik|ponovno zauzele]] njemačko-ustaške snage. Jedna od [[Bitka za Koprivnicu 1944.|najžešćih bitaka]] u Drugom Svjetskom ratu u Jugoslaviji zbila se upravo kod Koprivnice u listopadu 1944. godine. Partizani su napali s dva korpusa, dok su ustaše i Hrvatski domobrani branili grad. Bitka je trajala do 17. listopada kada je pobjedu odnijela vojska NDH.Nakon drugog svjetskog rata dolazi do daljnjih procesa modernizacije i ubrzane industrijalizacije. U to vrijeme osnovana su velika industrijska postrojenja sa značajnim brojem zaposlenika ([[Podravka]], [[Bilokalnik]], [[Belupo]] itd.) i financijske ustanove s kasnijom značajnom gospodarskom snagom (npr. [[Podravska banka]] itd.) na kojima počiva i današnji gospodarski razvoj Koprivnice. Koprivnica je dala veliki doprinos u Domovinskom ratu, kako policijskim i vojnim postrojbama u akcijama obrane od [[1991.]] tako i u oslobađajućim vojno-redarstvenim akcijama [[Operacija Bljesak|Bljesak]] i [[Operacija Oluja|Oluja]] [[1995.]] godine. U samostalnoj Hrvatskoj Koprivnica je postala sjedištem novoosnovane [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]] (od [[1993.]]), a u posljednjem desetljeću dolazi do ubrzanog infrastrukutralnog, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka grada. === Domovinski rat === {{glavni|Koprivnica u Domovinskom ratu}} == Gospodarstvo == [[File:Koprivnica, Staniční Budova.jpg|mini|250px|Koprivnički kolodvor]] Gospodarska je osnova poljodjelstvo, stočarstvo, prehrambena, ([[Podravka]], Carlsberg Croatia), farmaceutska ([[Belupo]]), drvna, papirna ([[Bilokalnik]], Hartman), kožna, metalna industrija te proizvodnja građevinskog materijala. Na križištu je magistralnih prometnica od [[Zagreb]]a i [[Varaždin]]a prema Virovitici i [[Osijek]]u te željezničko križište na pruzi Budimpešta – Zagreb i Varaždin – Osijek. Koprivnica je središte ovog dijela Podravine. Bogato kulturno naslijeđe i snažno gospodarstvo omogućuju razvoj turizma. Od brojnih športskih aktivnosti posebice se izdvajaju: rukomet, nogomet, karting i jahačka natjecanja. Raznovrsne su mogućnosti za rekreaciju u gradu, a posebice na obližnjoj rijeci Dravi i »Podravskoj rivijeri« – šljunčari Šoderici. Moguć je ribolov na rijeci Dravi te u jezerima Šoderica, Jegeniš, Vidak i dr., a lov u okolici Koprivnice – u nizinama i na podnožju Kalnika i Bilogore. Poznata lovišta su Peski i [[Repaš]]. U brojnim restauracijama u gradu i okolici nude se izvanredna podravska tradicijska jela (prge – sušeni i dimljeni sir, hladetina, juha od gljiva s heljdinom kašom, goriški gulaš i dr.). Tradicijske kulturne manifestacije su: 1) sajam naive [[Podravski motivi]] (početkom srpnja) i 2) [[Renesansni festival u Koprivnici|Renesansni festival]] (krajem kolovoza). == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Paviljon1.JPG|desno|mini|250px|Paviljon u parku]] Središte grada nastalo je na mjestu nekadašnje [[tvrđava u Koprivnici|koprivničke tvrđave]]. Tvrđava četverokutna oblika s ugaonim bastionima, građena je u 16. stoljeću zbog turske opasnosti, a radove je vodio znameniti arhitekt [[Domenico Allio]]. Od nje su danas očuvani su samo ostaci, dva revelina i jedan bastion. Središnji je dio utvrde u 19. stoljeću zamijenio prostrani park s paviljonom u sredini. Župna crkva sv. Nikole ističe se u vizuri grada visokim zvonikom, a potječe iz 17. stoljeća. U 19. st. dobila je svoj današnji izgled. Uz nju je prigrađen župni dvor na kojemu je zanimljiva fino klesana kasnorenesansna nadgrobna ploča dječaka Gottharda Schratenpachsa ([[1608.]]). Pravoslavna crkva sv. Trojice građena je u kasnobaroknom stilu [[1794.]] godine i jedna je od rijetkih potpuno sačuvanih baroknim građevina u gradu. Kompleks [[Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici|franjevačkog samostana i crkve sv. Antuna Padovanskoga]] dovršen je [[1685.]] godine, te je u 18. st. opremljen baroknim oltarima. Kapelu Salvatora na crkvu je nadogradio [[Varaždinski generalat]] [[1745.]] godine. Nedaleko od središta Koprivnice, u dijelu grada koji se zove [[Močile (Koprivnica)|Močile]], nalazi se barokna crkva Blažene Djevice Marije. [[Datoteka:Koprivnica Church.jpg|mini|220px|lijevo|Crkva sv. Nikole]] Iz doba renesanse i baroka potječe više zgrada, npr. Oružana i Stari magistrat (danas Muzej grada Koprivnice) ispred kojega je trg s baroknim kipovima svetaca. Zanimljive su i kuće s arkadama u prizemlju, poput obrtničke kuće u kojoj je danas Pivnica Podravka na Zrinskom trgu. Nekolicina zgrada iz tog vremena naročito je zanimljiva po kanatnom sistemu gradnje s vidljivom drvenom konstrukcijom. Izgled Koprivnice danas čine kuće i zgrade iz 19. stoljeća, a glavni je graditelj toga vremena bio zagrebački arhitekt [[Gjuro Carnelutti]]. Među zgradama se ističu [[Vila Malančec u Koprivnici|Vila Malančec]], građanska kuća koprivničkog odvjetnika, s potpuno očuvanim historicističkim interijerima s kraja 19. stoljeća. Tu je i zgrada bivše Kraljevske realne gimnazije iz 1908. g. (danas osnovna škola "Antun Nemčić Gostovinski"), potom Pučka škola (danas Poglavarstvo grada Koprivnice), Gradska štedionica (danas Galerija Koprivnica) te zdanje Hotela Zrinski (danas Knjižnica i čitaonica "Fran Galović"). Iznimnom se ljepotom ističe građanska kuća Ožegović u Esterovoj 7 s pročeljem od opeke, također djelo arhitekta Carneluttija. Unutar gradskog središta nalazi se [[sinagoga]] izgrađena [[1876.]] godine. Na javnim prostorima spomenimo pil Tužnoga Krista, kip Ivana Nepomuka iz [[1747.]] koji je nekad stajao na obližnjem most na ulazu u tvrđavu, te skulpture suvremenih hrvatskih kipara (I. Sabolića, Z. Lončarića, A. Jakića). U prigradskom naselju Starigrad nalazi se srednjovjekovna utvrda [[Kamengrad (Koprivnica)|Kamengrad]] (14. – 15. st.). == Kultura == Muzej grada Koprivnice osnovan je [[1951.]] i u njemu se čuvaju predmeti arheološke, kulturno-povijesne, umjetničke i etnografske vrijednosti. U sastavu muzeja djeluju Galerija Koprivnica (osnovana [[1977.]]), Memorijalni muzej holokausta »Danica« (trenutno izvan funkcije) i Donacija »Dr. Vladimir Malančec«. U Koprivnici djeluje Knjižnica i čitaonica "Fran Galović" i Pučko otvoreno učilište. Aktivna su i folklorna društva Folklorni ansambl Koprivnica i KUD Podravka. Znanstvenim radom bavi se [[Povijesno društvo Koprivnica]]. [[Datoteka:Renesansni festival, Koprivnica - šatori vitezova iz Češke.jpg|desno|mini|250px|Viteški šatori na Renesansnom festivalu u Koprivnici]] Koprivnica je suvremenoj hrvatskoj zabavnoj glazbi dala: sastav [[Overflow (grupa)|Overflow]], kršćanski punk sastav [[Božje ovčice (punk sastav)‎|Božje ovčice]] i punk sastav [[Snob (glazbeni sastav)|Snob]] (bivši [[Pillow Pack]]). Godine 1945. počinje s radom Radio Koprivnica<ref>{{Citiranje weba |title=Radio Koprivnica |url=https://radio-stanice-uzivo.com/radio-koprivnica |url-status=live |access-date=2023-05-16}}</ref> koji emitira domaću glazbu, vijesti, informacije i zabavu. == Obrazovanje == === Vrtići === * Dječji vrtić "Tratinčica" * Dječji vrtić "Sv. Josipa" - podružnica Koprivnica * Dječji vrtić "Smiješak" * Dječji vrtić "Igra" === Škole i ostale ustanove === * OŠ "Antun Nemčić Gostovinski" * OŠ "Braća Radić" * OŠ "Đuro Ester" * OŠ "Podolice" * COOR "Podravsko sunce" * Umjetnička škola "Fortunat Pintarić" * Gimnazija "Fran Galović" * Obrtnička škola * Srednja škola * Pučko otvoreno učilište === Fakulteti === [[Sveučilište Sjever]] (Sveučilišni centar Koprivnica)<ref>https://www.isvu.hr/visokaucilista/hr/podaci/336/organizacijskastruktura</ref>: * Odjel za medije i komunikaciju * Odjel za ambalažu * Odjel za komunikologiju, medije i novinarstvo * Odjel za logistiku i održivu mobilnost * Odjel za poslovanje i menadžment * Odjel za prehrambenu tehnologiju * Odjel za umjetničke studije * Odjel za računarstvo i informatiku == Sport == [[Stolni tenis]] * STK Podravka * STK Koprivnica ; [[Košarka]] * [[KK Koprivnica]] – košarkaški klub * [[ŽKK Koprivnica]] – ženski košarkaški klub ; [[Kuglanje]] * [[Športski kuglački klub Koprivnica (muškarci)|ŠKK Koprivnica]] – muški klub * [[Športski kuglački klub Koprivnica (žene)|ŠKK Koprivnica]] – ženski klub * [[Športski kuglački klub Podravka Koprivnica (muškarci)|ŠKK Podravka]] – muški klub * [[Športski kuglački klub Podravka Koprivnica (žene)|ŠKK Podravka]] – ženski klub * [[Kuglački klub Željezničar Koprivnica|KK Željezničar]] – muški klub ; [[Nogomet]] * [[NK Slaven Belupo Koprivnica|NK Slaven Belupo]] * [[NK Koprivnica (2019.)|NK Koprivnica]] * [[NK Zagorec Koprivnica|NK Zagorec]] * [[NK Miklinovec Koprivnica|NK Miklinovec]] * [[NK Močile Koprivnica|NK Močile]] * [[ŽNK Koprivnica]] ; [[Rukomet]] * [[ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica|ŽRK Podravka Vegeta]] * [[RK Koprivnica-NOA|RK Koprivnica]] ; Borilački sportovi * [[HK Podravka]] ([[hrvanje]]) * [[KTB Samurai]] ([[tajlandski boks]]) ; Ostalo * [[RK Šoderica]] – Ronilački klub Šoderica * [[AK Krila Koprivnice]] * [[SŠK Podravka]] – streljački športski klub * [[AK Podravina]] – auto i karting klub * [[KK Galop]] – jahanje ==Zanimljivosti== *Pjesma novovalnog koprivničkog benda [[Fakini]] pod nazivom "Koprivnica" je gradska rock himna.<ref>https://epodravina.hr/ezdesete-i-sedamdesete-u-samoborskoj-galeriji-lang-63/</ref> == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Koprivnice]] == Literatura == * Rudolf Horvat, "Povijest slob. i kr. grada Koprivnice", Zagreb, 1943. * Leander Brozović, "Građa za povijest Koprivnice", crteži i skice Stjepan Kukec, Koprivnica 1978. * Milan Prelog, [[Ivanka Reberski]], ur., ''Koprivnica - grad i spomenici'', Zagreb 1986. {{ISBN|86-80195-01-4}} * Nada Klaić, "Koprivnica u srednjem vijeku", Koprivnica 1987. * Dragutin Feletar, "Podravina : općine Đurđevac, Koprivnica i Ludbreg u prošlosti i sadašnjosti", Koprivnica : Centar za kulturu, 1988. *{{cite book |last=Petrić |first=Hrvoje |title=Koprivnica na razmeđi epoha (1765-1870) |year=2000 |publisher=Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Nakladna kuća dr. Feletar |isbn=953-6235-54-4 |url=https://www.academia.edu/20018557/Koprivnica_na_razme%C4%91i_epoha_1765-1870_History_of_Koprivnica._Period_1765-1870}} * Mirela Slukan Altić, ur., ''Povijesni atlas gradova - Koprivnica'', Zagreb-Koprivnica 2005. {{ISBN|953-6666-42-1}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Koprivnica}} * [http://www.koprivnica.hr/ Službene stranice Grada Koprivnice] * [https://epodravina.hr Neslužbene stranice Grada Koprivnice - Koprivnica.net - ePodravina.hr - News Portal] * [http://www.koprivnicatourism.com/ Službene stranice Turističke zajednice grada Koprivnice] {{GiO KKŽ}} {{Koprivnica}} [[Kategorija:Koprivnica| ]] [[Kategorija:Gradovi u Koprivničko-križevačkoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Koprivnice| ]] rzbdwkj04y02zkjumr7mbc57dicn0fb 7616083 7616082 2026-10-10T13:54:17Z Croxyz 205325 /* Zemljopis */ 7616083 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Koprivnica |vrsta = naselje i grad |grb = Koprivnica (grb).gif |zastava = |slika = Koprivnica square 2019.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|KKŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Mišel Jakšić ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) |gradsko vijeće = 21 |predsjednik vijeća = Ivan Pal ([[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]) |naselja = [[#Gradska naselja|9 gradskih naselja]] |površina = 91,8 |površina uža = 38,6 |visina = |z. širina = 46.16 |z. dužina = 16.83 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 28580 |stanovništvo uže = 22262 |svetac = [[Sveti Nikola biskup]] |dan = [[4. studenoga]] |etnik = |ktetik = |pošta = 48000 Koprivnica |pozivni broj = +385 (0)48 |autooznaka = KC |web = {{URL|https://koprivnica.hr/}} |bilješke = }} '''Koprivnica''' je [[grad]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji se nalazi 70-ak kilometara sjeveroistočno od [[Zagreb]]a. Sjedište je i ujedno najveći grad [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]]. == Ime == U izvorima na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] naziva se ''Kopreinitz'', a na [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]] ''Kapronca''. Koprivnica je dobila ime po [[Koprivnička rijeka|rječici istoga imena]] koja se spominje u popisima kralja [[Andrija II.|Andrije II. Arpadovića]] od [[1207.|1207]]. do [[1217.|1217]]. godine.<ref>{{Citiranje weba |title=Koprivnica je dobila ime po rječici Koprivnici koja se spominje u listinama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića iz 1207., 1209. i 1217. godine. |url=https://koprivnica.hr/koprivnica/povijest-grada/ |url-status=live}}</ref> Koprivnička rijeka je najvjerojatnije dobila naziv po koprivama koje su rasle uz vodotok rječice.<ref>{{Citiranje weba |title=Toponim Koprivnica zasigurno je nastao na temelju vegetacijskog elementa koji je u ovom prostoru (oko vodotoka) bio dominantan |url=https://www.renesansnifestival.hr/prica-o-koprivi/ |url-status=live}}</ref> == Gradska naselja == Grad Koprivnica obuhvaća 9 naselja, to su: [[Bakovčice]], [[Draganovec]], [[Herešin]], [[Jagnjedovec]], Koprivnica, [[Kunovec Breg]], [[Reka]], [[Starigrad (Koprivnica)|Starigrad]] i [[Štaglinec]]. == Zemljopis == U prirodno-zemljopisnom pogledu Koprivnica se nalazi na najpogodnijoj lokaciji, tj. na otcjeditoj terasi na kontaktu [[tercijar]]nih pobrđa gore [[Bilogora|Bilogore]] s južne strane, obronaka [[Kalnik]]a s jugozapada i močvarnih terena [[aluvij]]alne ravni koje je stvorila rijeka [[Drava]] sa sjeverne strane. Kroz grad prolazi istoimeni potok po kome je Koprivnica i dobila ime. Smještena je 50&nbsp;km jugoistočno od [[Varaždin]]a te 85&nbsp;km sjeveroistočno od [[Zagreb]]a; [[nadmorska visina]] 149 m. Uz sklopu grada Koprivnice su prigradska naselja: [[Herešin]], [[Starigrad (Koprivnica)|Starigrad]], [[Draganovec]], [[Jagnjedovec]], [[Kunovec-Breg]], [[Štaglinec]], [[Reka]] i [[Bakovčice]]. == Stanovništvo == Grad Koprivnica obuhvaća 9 naselja s {{Broj|10848}} kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/firstres/htm/H11_Zup15_2011.html] DZS Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, prvi rezultati popisa 2011.</ref> Broj stanovnika po naseljima:<ref name="dzs">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup06_2011.html] Državni zabodS za statistiku, Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.</ref> * [[Bakovčica]]: 321 * [[Draganovec]]: 506 * [[Herešin]]: 728 * [[Jagnjedovec]]: 344 * Koprivnica: 23955 * [[Kunovec Breg]]: 641 * [[Reka]]: 1507 * [[Starigrad (Koprivnica)|Starigrad]]: 2386 * [[Štaglinec]]: 466 <center> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Koprivnica |p1857=4554 |p1869=5823 |p1880=6582 |p1890=7574 |p1900=8544 |p1910=11552 |p1921=11536 |p1931=11932 |p1948=12864 |p1953=14139 |p1961=16582 |p1971=21104 |p1981=25941 |p1991=29706 |p2001=30994 |p2011=30854 |p2021=28580 |napomena=Nastao iz stare općine Koprivnica. U 1869. dio podataka sadržan je u općini Sokolovac. U 1910. i 1921. sadrži dio podataka općine Koprivnički Bregi. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Koprivnica |p1857=3224 |p1869=4243 |p1880=4627 |p1890=5118 |p1900=5710 |p1910=8018 |p1921=8115 |p1931=7934 |p1948=8663 |p1953=9566 |p1961=11444 |p1971=16150 |p1981=20812 |p1991=24238 |p2001=24809 |p2011=23955 |p2021=22262 |napomena=U 1981. smanjeno za dio područja naselja koji je pripojen naselju Starigrad. Do 1971. sadrži dio podataka za naselje Starigrad, a 1910. i 1921. sadrži podatke za naselje Koprivnički Bregi, općina Koprivnički Bregi. U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Draganovec za koje sadrži dio podataka za 1981. i 1991. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} </center> [[Datoteka:Koprivnica - središte.jpg|mini|250px|Gradska vijećnica]] == Uprava == Gradonačelnik: Mišel Jakšić (od 2017. godine), član [[SDP]]-a. Predsjednik gradskog vijeća: Ivan Pal (od 2017. godine), član HSS-a. Grad u svom sastavu ima Mjesne odbore u kojima građani neposredno odlučuju o svojim komunalnim problemima. == Povijest == === Srednji i rani novi vijek === Pretpostavlja se da su jezgru koprivničkog gradskog naselja činili starosjedilačko [[slaveni|slavensko]] naselje ([[gradište]]) i naseobina kolonista ([[hospiti|hospita]]). Koprivnica je svoj nastanak te razvoj i jačanje regionalnih funkcija temeljila na gospodarski i politički atraktivnom prometnom položaju. Koprivnica je iskoristila prednosti svojeg položaja i razvila niz funkcija za širu okolicu (prvenstveno obrt, trgovinu, upravu, vjerski život – župa sv. Nikole), pa se još u tijeku 13. stoljeća razvila u gradsko naselje. Vrlo je vjerojatno da je uspon koprivničkog gradskog naselja tijekom 14. stoljeća moguće tražiti u jačanju trgovinskog prometa uzduž [[Podravina|podravske]] magistrale pod utjecajem napredovanja grada [[Varaždin]]a, pri čemu je Koprivnica imala prednost lokacije na transverzalnom odvojku prema jugu, tj. prema [[Zagreb]]u i dalje prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]], ali i na sjever prema [[Ugarska|Ugarskoj]]. Koprivnica je dobila ime po potoku Koprivnici koja se prvi puta spominje [[1207.]] godine. Građani slobodnih kraljevskih gradova imali su pravo na izbor vlastitog suca te pravo slobode trgovine. Koprivnica koja je prve privilegije gradskog naselja dobila [[1338.]] godine, a povlastice slobodnog i herceškog grada [[1353.]] godine. Te je povlastice potvrdio kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]] [[4. studenoga]] [[1356.]] godine čime je Koprivnica postala slobodni, kraljevski i glavni grad. Početkom 15. stoljeća grad je došao u privatne ruke, a oko [[1547.]] Koprivnica se zahvaljujući [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinandu I.]] [[Habsburg]] u vraća u kraljevske ruke Koprivnica je u 16. i 17. stoljeću zadržala status slobodnog kraljevskog grada, a istovremeno je nakon izgradnje moderne utvrde, u drugoj polovini 16. stoljeća, postala središte [[vojna krajina|vojnokrajiške]] kapetanije. Položaj u blizini granice između [[Habzburg|Habsburškog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] utjecao je na gospodarske, društvene i demografske promjene te svakodnevni život. [[Datoteka:Kapronc vára.jpg|mini|Prikaz Koprivnice u 17. stoljeću]] U drugoj polovini 16. stoljeća Koprivnica je bilo sjedište zapovjednika [[Slavonska vojna krajina|Slavonske vojne krajine]], a od [[1595.]] gubi tu važnu središnju funkciju jer tada general svoje sjedište smješta u obližnjem Varaždinu, a Slavonska vojna krajina se pretvara u [[Varaždinski generalat]]. No, iako je sjedište generala bilo u Varaždinu, Koprivnica je tijekom cijelog 17. stoljeća ostala najveća i strateški najvažnija utvrda Varaždinskog generalata s najbrojnijom vojnom posadom. Krajem 16. stoljeća Koprivnica je imala oko pet stotina stanovnika, zajedno s vojnom posadom. Nakon [[Žitvanski mir|Žitvanskog mira]] ([[1606.]]) došlo je do procesa intenzivnog useljavanja u grad. Novom izgradnjom se popunjava slobodni prostor u utvrdi. Početkom 17. stoljeća je bilo samo dvadeset civilnih kuća, da bi sredinom istog stoljeća taj broj narastao na 80 kuća. Pokazatelji gospodarskog uspona grada su izgradnja i širenje grada. Popunjavanjem slobodnog prostora za izgradnju u utvrdi došlo je do naseljavanja sjeverno od utvrde. U drugoj polovici 17. stoljeća u podgrađu je bilo 14 ulica u kojima je živjelo 447 obitelji, dok je u gradu Koprivnici živjelo oko 2500 stanovnika. Koprivnica je od tada pa sve do 19. stoljeća bila po broju stanovnika na trećem mjestu među hrvatsko-slavonskim slobodnim kraljevskim gradovima. Poboljšanje kvalitete življenja u gradu se vidi po organiziranoj liječničkoj službi od sredine 17. stoljeća te primalja krajem stoljeća. U gradu je bio organiziran hospital kao ustanova koja je objedinjavala brigu za bolesne s funkcijom sirotišta. Sredinom 17. stoljeća gradi katolička župna crkva Sv. Nikole, koja je i danas u funkciji. Nekoliko godina kasnije su se [[franjevci]] trajno naselili u gradu, a [[1675.]] izgradili [[Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici|samostan i crkvu sv. Antuna Padovanskog]]. Širenje grada u svim smjerovima oko utvrde ilustrira izgradnja katoličkih kapela: Sv. Emerika (prije [[1634.]]), Sv. Marije Magdalene ([[1649.]]), Sv. Ladislava ([[1658.]]), [[Kapela Svetog Vida kraj Koprivnice]] ([[1671.]]), Sv. Andrije ([[1671.]]) na jugu, Sv. Lucije ([[1650.]]), Sv. Ivana Krstitelja ([[1671.]]), Sv. Roka ([[1671.]]) na istoku, Sv. Duha ([[1659.]]) na sjeveru, te kapela Blažene Djevice Marije ([[1659.]]) i Sv. Triju Kraljeva ([[1671.]]) na zapadu. Smirivanjem stanja na granici Habsburškog i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] dolazi do obnove trgovine i gospodarskog jačanja Koprivnice. [[Datoteka:Koprivnica-park-22012.jpg|thumb|Park u Koprivnici]] Gospodarski uspon je jasno vidljiv od [[1607.]] godine kada pouzdano znamo da u gradu djeluje ceh kovača, bravara, mačara, remenara, sedlara i zlatara. Zanimljivo je pratiti daljnju gospodarsku obnovu koja je u prvim desetljećima bila spora tako da je grad tek [[1638.]] dobio pravo održavanja dva godišnja sajma. U Koprivnici je [[1651.]] utemeljena malta (mitnica), a [[1652.]] grad je dobio pravo trećeg godišnjeg sajma. U blizini grada, u susjednom trgovištu Drnju je [[1660.]] osnovana tridesetnica ([[carina]]rnica), što govori o intenzitetu prometa i trgovine. Daljnje jačanje gospodarstva se vidi osnivanjem novih cehova: čizmarskog ceha [[1673.]] i mesarskog ceha [[1697.]] godine. Time su napravljeni preduvjeti kasnije potpune dominacije cehova u proizvodnji tijekom 18. i dijela 19. stoljeću. U 17. stoljeću dolazi do pojačanog razvitka prosvjete i kulture, što je pokazatelj obnove i sveukupnog jačanja grada. Od kraja 16. stoljeća djeluje župna škola. Katolička župna knjižnica djeluje prve polovice 17. stoljeća, a [[1650.]] je u njoj zabilježeno 59 knjiga većim dijelom na latinskom, a manjim na njemačkom jeziku. Po broju knjiga u ondašnjem mjerilu spadala je među veće knjižnice. Pokazatelj gospodarske obnove grada može biti veći broj gimnazijalaca i studenata. Koprivničanci su polazili gimnazije Ruše kod [[Maribor]]a, Győru i Trnavi, a sveučilišta u [[Graz]]u, Trnavi, [[Beč]]u, [[Salzburg]]u i Padovi. Iako je u razdoblju od [[1731.]] do [[1765.]] Koprivnica ponovo bila sjedište generalata, vojna je uprava ([[Vojna krajina]]) sputavala razvoj grada sve do preseljenja generala u novoizgrađeni [[Bjelovar]] 1765. godine. Nakon toga u stotinjak se godina udvostručava ukupni broj stanovnika od 2589 žitelja popisanih [[1769.]] godine na 5684 stanovnika [[1869.]] godine. Koprivnica je u 17. i 18. stoljeća bila na trećem mjestu po broju stanovnika, obitelji i kuća u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji. Više stanovnika su imali jedino [[Rijeka]] i [[Varaždin]], a manje [[Gradec (Zagreb)|Gradec]], [[Zagreb]], [[Bakar (grad)|Bakar]], [[Karlovac]], [[Križevci]] i [[Požega]]. Grad Koprivnica se sastojao od utvrde, podgrađa i ruralnih predgrađa Banovec, [[Brežanec]], Dubovec, Miklinovec, [[Koprivnički Bregi]], [[Herešin]], Vinica, itd. Od 17. stoljeća dolazi do kontinuiranog ispunjavanja slobodnog gradskog prostora, ali i do gradnje prvih javnih zgrada izvan utvrde. Podgrađe na kojem se formirao novi trg je od 17. stoljeća počelo postupno preuzimati funkciju novog središta grada od stare utvrde. Nakon podizanja prvih objekata javne namjene u izvantvrđavnom prostoru dolazi do brze smjene građevina u tom dijelu grada. Stariji, skromniji barokni stambeni i trgovački objekti se ruše, a zamjenjuje ih historicistička arhitektura kada novo središte grada poprima današnji izgled. Od godine [[1862.]] započelo je raskopavanje gradskih bedema, koje nikad nije do kraja dovršeno. Godine [[1863.]] zasađen je najstariji dio budućeg gradskog parka na prostoru dijela bivših opkopa oko utvrde. Upravo je rušenje starih bedema uz izgradnju željezničke pruge bilo odlučujući faktor u prostornom razvitku grada. Tadašnja prvobitna rasvjeta je bila petrolejska, a kasnije je zamijenjena plinskom, a sve je to utjecalo na promjenu načina života u gradu. Za prometno povezivanje je bilo najznačajnije dovođenje željeznice ([[Budimpešta]] – [[Zagreb]]) do grada [[1869.]]/[[1870.]] godine. === 19. i 20. stoljeće === Početkom 20. stoljeća gradi se nova pruga prema [[Đurđevac|Đurđevcu]] i [[Virovitica|Virovitici]], a željeznička prometna povezanost je završena [[1937.]] godine kada je Koprivnica željeznički povezana s [[Ludbreg]]om i [[Varaždin]]om. Bolja prometna povezanost omogućila je ubrzani razvitak trgovine, gostioničarstva i hotelijerstva. Grad je imao razvijene i dobro regulirane sajmove na kojima su gradski i vanjski majstori nudili proizvode. Cehovi su bili važna gospodarska značajka Koprivnice od kasnoga srednjega vijeka do druge polovice 19. stoljeća, a primjerice [[1846.]] godine bilo je u gradu evidentirano 130 majstora, koji su uglavnom bili smješteni izvan utvrde. Uz cehove u gradu i predgrađima se razvijaju pivovara, svilogojstvo, mlinarstvo, komunalna klaonica, solana, proizvodnja cigle i crijepa, rudarstvo i bankarstvo, što potvrđuje postupni razvitak manufaktura, rane industrije, rudarstva i bankarstva u gradu. Gospodarski razvitak, znatan porast stanovništva, bolji uvjeti života i drugi čimbenici utjecali su da je u gradu bio razvijen društveni život. U 19. stoljeću se osniva Purgerski kor (prvi se puta spominje [[1809.]]), kazališno društvo ([[1837.]]), limena glazba ([[1841.]]) kasino ([[1846.]]), narodna čitaonica ([[1867.]]) te nakon toga brojne druge udruge.Godine [[1856.]] organizira se prva muzejska izložba, a više je Koprivničana članovima, suradnicima ili povjerenicima Hrvatskog arheološkog društva i Hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu, te drugih institucija. Muzej grada Koprivnice počeo je s radom [[1951.]] godine. Osim toga u gradu djeluje od prije pošta, ljekarnica, te razvijena zdravstvena služba, prvobitno smještena u hospitalu kraj župne crkve, a od 1875. godine u bolnici koja je i danas u funkciji. Tijekom 1980-ih uz staru je bolnicu izgrađena nova. Škola je isprva djelovala u jednoj privatnoj kući u utvrdi, pa u oružani, u staroj gradskoj vijećnici, zatim u jednoj građanskoj kući, te na još nekim lokacijama, da bi se [[1856.]] godine preselila u novu zgradu (današnja gradska vijećnica) kojoj je kamen temeljac postavio osobno ban Josip Jelačić. U obrazovanju je bila velika uloga Franjevaca koji su od početka 18. i tijekom dijela 19. stoljeća organizirali studije filozofije, moralne teologije i govorništva. Koprivničko svjetovno školstvo se najbrže razvijalo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Prvo je osnovana šegrtska (obrtnička) stručna škola [[1886.]] godine. Godine [[1892.]] otvara se suvremena školska zgrada, a škola se proširuje na pet razreda. Višu dječačku i djevojačku pučku školu, odnosno peti i šesti razred, Koprivnica dobiva [[1902.]] godine. Nekoliko godina kasnije, [[1906.]] godine formirana je u Koprivnici realna gimnazija, dok je suvremena gimnazijska zgrada bila izgrađena [[1908.]] godine (u srednjoškolskoj funkciji je bila do [[1975.]] godine kada je izgrađen srednjoškolski centar koji se i danas koristi u nastavi). Koprivnica u 20. stoljeće ulazi s razvijenim društvenim i gospodarskim životom. Do stagnacije gospodarskih funkcija je došlo nakon prvoga svjetskog rata. Kriza je posebno bila vidljiva 1930-ih godina kada je propao veći dio koprivničke industrije (Tvornica ulja, Tvornica Danica itd.). [[Potres na Bilogori 1938.]] pogodio je okolicu Koprivnice. Bilo je i oštećenja u gradu. U vrijeme Drugoga svjetskog rata u Koprivnici je na mjestu nekadašnje tvornice Danica osnovan prvi koncentracijski logor u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Koprivnicu su [[7. studenoga]] [[1943.]] godine oslobodili partizani. Grad je bio dio slobodnog teritorija do [[9. veljače]] [[1944.]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.deseti-korpus.com/index.php?option=com_content&view=article&id=170:o-jednom-partizanu-iz-mog-dvorita-&catid=39:osobe&Itemid=116 |title=Portal ''Deseti korpus'' |access-date=22. studenoga 2012. |archive-date=2. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140902140412/http://www.deseti-korpus.com/index.php?option=com_content&view=article&id=170:o-jednom-partizanu-iz-mog-dvorita-&catid=39:osobe&Itemid=116 |url-status=dead}}</ref> kada su ga [[Operacija Dubrovnik|ponovno zauzele]] njemačko-ustaške snage. Jedna od [[Bitka za Koprivnicu 1944.|najžešćih bitaka]] u Drugom Svjetskom ratu u Jugoslaviji zbila se upravo kod Koprivnice u listopadu 1944. godine. Partizani su napali s dva korpusa, dok su ustaše i Hrvatski domobrani branili grad. Bitka je trajala do 17. listopada kada je pobjedu odnijela vojska NDH.Nakon drugog svjetskog rata dolazi do daljnjih procesa modernizacije i ubrzane industrijalizacije. U to vrijeme osnovana su velika industrijska postrojenja sa značajnim brojem zaposlenika ([[Podravka]], [[Bilokalnik]], [[Belupo]] itd.) i financijske ustanove s kasnijom značajnom gospodarskom snagom (npr. [[Podravska banka]] itd.) na kojima počiva i današnji gospodarski razvoj Koprivnice. Koprivnica je dala veliki doprinos u Domovinskom ratu, kako policijskim i vojnim postrojbama u akcijama obrane od [[1991.]] tako i u oslobađajućim vojno-redarstvenim akcijama [[Operacija Bljesak|Bljesak]] i [[Operacija Oluja|Oluja]] [[1995.]] godine. U samostalnoj Hrvatskoj Koprivnica je postala sjedištem novoosnovane [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]] (od [[1993.]]), a u posljednjem desetljeću dolazi do ubrzanog infrastrukutralnog, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka grada. === Domovinski rat === {{glavni|Koprivnica u Domovinskom ratu}} == Gospodarstvo == [[File:Koprivnica, Staniční Budova.jpg|mini|250px|Koprivnički kolodvor]] Gospodarska je osnova poljodjelstvo, stočarstvo, prehrambena, ([[Podravka]], Carlsberg Croatia), farmaceutska ([[Belupo]]), drvna, papirna ([[Bilokalnik]], Hartman), kožna, metalna industrija te proizvodnja građevinskog materijala. Na križištu je magistralnih prometnica od [[Zagreb]]a i [[Varaždin]]a prema Virovitici i [[Osijek]]u te željezničko križište na pruzi Budimpešta – Zagreb i Varaždin – Osijek. Koprivnica je središte ovog dijela Podravine. Bogato kulturno naslijeđe i snažno gospodarstvo omogućuju razvoj turizma. Od brojnih športskih aktivnosti posebice se izdvajaju: rukomet, nogomet, karting i jahačka natjecanja. Raznovrsne su mogućnosti za rekreaciju u gradu, a posebice na obližnjoj rijeci Dravi i »Podravskoj rivijeri« – šljunčari Šoderici. Moguć je ribolov na rijeci Dravi te u jezerima Šoderica, Jegeniš, Vidak i dr., a lov u okolici Koprivnice – u nizinama i na podnožju Kalnika i Bilogore. Poznata lovišta su Peski i [[Repaš]]. U brojnim restauracijama u gradu i okolici nude se izvanredna podravska tradicijska jela (prge – sušeni i dimljeni sir, hladetina, juha od gljiva s heljdinom kašom, goriški gulaš i dr.). Tradicijske kulturne manifestacije su: 1) sajam naive [[Podravski motivi]] (početkom srpnja) i 2) [[Renesansni festival u Koprivnici|Renesansni festival]] (krajem kolovoza). == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Paviljon1.JPG|desno|mini|250px|Paviljon u parku]] Središte grada nastalo je na mjestu nekadašnje [[tvrđava u Koprivnici|koprivničke tvrđave]]. Tvrđava četverokutna oblika s ugaonim bastionima, građena je u 16. stoljeću zbog turske opasnosti, a radove je vodio znameniti arhitekt [[Domenico Allio]]. Od nje su danas očuvani su samo ostaci, dva revelina i jedan bastion. Središnji je dio utvrde u 19. stoljeću zamijenio prostrani park s paviljonom u sredini. Župna crkva sv. Nikole ističe se u vizuri grada visokim zvonikom, a potječe iz 17. stoljeća. U 19. st. dobila je svoj današnji izgled. Uz nju je prigrađen župni dvor na kojemu je zanimljiva fino klesana kasnorenesansna nadgrobna ploča dječaka Gottharda Schratenpachsa ([[1608.]]). Pravoslavna crkva sv. Trojice građena je u kasnobaroknom stilu [[1794.]] godine i jedna je od rijetkih potpuno sačuvanih baroknim građevina u gradu. Kompleks [[Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici|franjevačkog samostana i crkve sv. Antuna Padovanskoga]] dovršen je [[1685.]] godine, te je u 18. st. opremljen baroknim oltarima. Kapelu Salvatora na crkvu je nadogradio [[Varaždinski generalat]] [[1745.]] godine. Nedaleko od središta Koprivnice, u dijelu grada koji se zove [[Močile (Koprivnica)|Močile]], nalazi se barokna crkva Blažene Djevice Marije. [[Datoteka:Koprivnica Church.jpg|mini|220px|lijevo|Crkva sv. Nikole]] Iz doba renesanse i baroka potječe više zgrada, npr. Oružana i Stari magistrat (danas Muzej grada Koprivnice) ispred kojega je trg s baroknim kipovima svetaca. Zanimljive su i kuće s arkadama u prizemlju, poput obrtničke kuće u kojoj je danas Pivnica Podravka na Zrinskom trgu. Nekolicina zgrada iz tog vremena naročito je zanimljiva po kanatnom sistemu gradnje s vidljivom drvenom konstrukcijom. Izgled Koprivnice danas čine kuće i zgrade iz 19. stoljeća, a glavni je graditelj toga vremena bio zagrebački arhitekt [[Gjuro Carnelutti]]. Među zgradama se ističu [[Vila Malančec u Koprivnici|Vila Malančec]], građanska kuća koprivničkog odvjetnika, s potpuno očuvanim historicističkim interijerima s kraja 19. stoljeća. Tu je i zgrada bivše Kraljevske realne gimnazije iz 1908. g. (danas osnovna škola "Antun Nemčić Gostovinski"), potom Pučka škola (danas Poglavarstvo grada Koprivnice), Gradska štedionica (danas Galerija Koprivnica) te zdanje Hotela Zrinski (danas Knjižnica i čitaonica "Fran Galović"). Iznimnom se ljepotom ističe građanska kuća Ožegović u Esterovoj 7 s pročeljem od opeke, također djelo arhitekta Carneluttija. Unutar gradskog središta nalazi se [[sinagoga]] izgrađena [[1876.]] godine. Na javnim prostorima spomenimo pil Tužnoga Krista, kip Ivana Nepomuka iz [[1747.]] koji je nekad stajao na obližnjem most na ulazu u tvrđavu, te skulpture suvremenih hrvatskih kipara (I. Sabolića, Z. Lončarića, A. Jakića). U prigradskom naselju Starigrad nalazi se srednjovjekovna utvrda [[Kamengrad (Koprivnica)|Kamengrad]] (14. – 15. st.). == Kultura == Muzej grada Koprivnice osnovan je [[1951.]] i u njemu se čuvaju predmeti arheološke, kulturno-povijesne, umjetničke i etnografske vrijednosti. U sastavu muzeja djeluju Galerija Koprivnica (osnovana [[1977.]]), Memorijalni muzej holokausta »Danica« (trenutno izvan funkcije) i Donacija »Dr. Vladimir Malančec«. U Koprivnici djeluje Knjižnica i čitaonica "Fran Galović" i Pučko otvoreno učilište. Aktivna su i folklorna društva Folklorni ansambl Koprivnica i KUD Podravka. Znanstvenim radom bavi se [[Povijesno društvo Koprivnica]]. [[Datoteka:Renesansni festival, Koprivnica - šatori vitezova iz Češke.jpg|desno|mini|250px|Viteški šatori na Renesansnom festivalu u Koprivnici]] Koprivnica je suvremenoj hrvatskoj zabavnoj glazbi dala: sastav [[Overflow (grupa)|Overflow]], kršćanski punk sastav [[Božje ovčice (punk sastav)‎|Božje ovčice]] i punk sastav [[Snob (glazbeni sastav)|Snob]] (bivši [[Pillow Pack]]). Godine 1945. počinje s radom Radio Koprivnica<ref>{{Citiranje weba |title=Radio Koprivnica |url=https://radio-stanice-uzivo.com/radio-koprivnica |url-status=live |access-date=2023-05-16}}</ref> koji emitira domaću glazbu, vijesti, informacije i zabavu. == Obrazovanje == === Vrtići === * Dječji vrtić "Tratinčica" * Dječji vrtić "Sv. Josipa" - podružnica Koprivnica * Dječji vrtić "Smiješak" * Dječji vrtić "Igra" === Škole i ostale ustanove === * OŠ "Antun Nemčić Gostovinski" * OŠ "Braća Radić" * OŠ "Đuro Ester" * OŠ "Podolice" * COOR "Podravsko sunce" * Umjetnička škola "Fortunat Pintarić" * Gimnazija "Fran Galović" * Obrtnička škola * Srednja škola * Pučko otvoreno učilište === Fakulteti === [[Sveučilište Sjever]] (Sveučilišni centar Koprivnica)<ref>https://www.isvu.hr/visokaucilista/hr/podaci/336/organizacijskastruktura</ref>: * Odjel za medije i komunikaciju * Odjel za ambalažu * Odjel za komunikologiju, medije i novinarstvo * Odjel za logistiku i održivu mobilnost * Odjel za poslovanje i menadžment * Odjel za prehrambenu tehnologiju * Odjel za umjetničke studije * Odjel za računarstvo i informatiku == Sport == [[Stolni tenis]] * STK Podravka * STK Koprivnica ; [[Košarka]] * [[KK Koprivnica]] – košarkaški klub * [[ŽKK Koprivnica]] – ženski košarkaški klub ; [[Kuglanje]] * [[Športski kuglački klub Koprivnica (muškarci)|ŠKK Koprivnica]] – muški klub * [[Športski kuglački klub Koprivnica (žene)|ŠKK Koprivnica]] – ženski klub * [[Športski kuglački klub Podravka Koprivnica (muškarci)|ŠKK Podravka]] – muški klub * [[Športski kuglački klub Podravka Koprivnica (žene)|ŠKK Podravka]] – ženski klub * [[Kuglački klub Željezničar Koprivnica|KK Željezničar]] – muški klub ; [[Nogomet]] * [[NK Slaven Belupo Koprivnica|NK Slaven Belupo]] * [[NK Koprivnica (2019.)|NK Koprivnica]] * [[NK Zagorec Koprivnica|NK Zagorec]] * [[NK Miklinovec Koprivnica|NK Miklinovec]] * [[NK Močile Koprivnica|NK Močile]] * [[ŽNK Koprivnica]] ; [[Rukomet]] * [[ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica|ŽRK Podravka Vegeta]] * [[RK Koprivnica-NOA|RK Koprivnica]] ; Borilački sportovi * [[HK Podravka]] ([[hrvanje]]) * [[KTB Samurai]] ([[tajlandski boks]]) ; Ostalo * [[RK Šoderica]] – Ronilački klub Šoderica * [[AK Krila Koprivnice]] * [[SŠK Podravka]] – streljački športski klub * [[AK Podravina]] – auto i karting klub * [[KK Galop]] – jahanje ==Zanimljivosti== *Pjesma novovalnog koprivničkog benda [[Fakini]] pod nazivom "Koprivnica" je gradska rock himna.<ref>https://epodravina.hr/ezdesete-i-sedamdesete-u-samoborskoj-galeriji-lang-63/</ref> == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Koprivnice]] == Literatura == * Rudolf Horvat, "Povijest slob. i kr. grada Koprivnice", Zagreb, 1943. * Leander Brozović, "Građa za povijest Koprivnice", crteži i skice Stjepan Kukec, Koprivnica 1978. * Milan Prelog, [[Ivanka Reberski]], ur., ''Koprivnica - grad i spomenici'', Zagreb 1986. {{ISBN|86-80195-01-4}} * Nada Klaić, "Koprivnica u srednjem vijeku", Koprivnica 1987. * Dragutin Feletar, "Podravina : općine Đurđevac, Koprivnica i Ludbreg u prošlosti i sadašnjosti", Koprivnica : Centar za kulturu, 1988. *{{cite book |last=Petrić |first=Hrvoje |title=Koprivnica na razmeđi epoha (1765-1870) |year=2000 |publisher=Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Nakladna kuća dr. Feletar |isbn=953-6235-54-4 |url=https://www.academia.edu/20018557/Koprivnica_na_razme%C4%91i_epoha_1765-1870_History_of_Koprivnica._Period_1765-1870}} * Mirela Slukan Altić, ur., ''Povijesni atlas gradova - Koprivnica'', Zagreb-Koprivnica 2005. {{ISBN|953-6666-42-1}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Koprivnica}} * [http://www.koprivnica.hr/ Službene stranice Grada Koprivnice] * [https://epodravina.hr Neslužbene stranice Grada Koprivnice - Koprivnica.net - ePodravina.hr - News Portal] * [http://www.koprivnicatourism.com/ Službene stranice Turističke zajednice grada Koprivnice] {{GiO KKŽ}} {{Koprivnica}} [[Kategorija:Koprivnica| ]] [[Kategorija:Gradovi u Koprivničko-križevačkoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Koprivnice| ]] 5sayg9wx5t4s9acx3p2yx5ljkjiqxkt 0 14791 7616337 7573821 2026-10-10T22:44:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7616337 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Đurđenovac |vrsta = naselje i općina |grb = Đurđenovac (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Hrvoje Topalović, dipl. iur. ([[HDZ]]) |naselja = [[#Općinska naselja|14 općinskih naselja]] |površina = 116,4 |površina uža = 7,2 |visina = |z. širina = 45.54 |z. dužina = 18.05 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 5332 |stanovništvo uže = 2318 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31511 Đurđenovac |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://djurdjenovac.hr/}} |bilješke = }} '''Đurđenovac''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Georgshof an der Schleuse'', [[Mađarski jezik|mađ.]] ''Gyurdán'' ili ''Szusine Gyurgyenovác''<ref>[http://library.hungaricana.hu/hu/view/Budapest_B5288_evangelikus_elemi_iskola_B5319_1908/?pg=54&layout=s Szusine Gyurgyenovác – Library Hungaricana]</ref>) je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se uz [[Zapad|zapadnu]] granicu [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]], nedaleko [[Našice|Našica]]. Okružen je s 14 naselja, koja mu gravitiraju kao administrativnom i [[Kultura|kulturnom]] središtu. [[Datoteka:Durdenovac centar zima.jpg|thumb|Primjer tipične arhitekture u Đurđenovcu, javna zgrada s početka 20. stoljeća.]] [[File:Đurđenovac '40-ih.png|thumb|Đurđenovac '40-ih godina 20. stoljeća]] == Zemljopis == [[File:Općina đurđenovac.png|bezokvira|Teritorij i naselja Općine Đurđenovac]]<br /> Đurđenovac se nalazi u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]], približno 60 km zapadno od [[Osijek]]a, sjeveroistočno od [[Krndija|Krndije]] i istočno od gorskoga masiva [[Papuk]]a. Točan zemljopisni položaj je: 45º 32' 38" sjeverne zemljopisne širine, 18º 3' 6" istočne zemljopisne dužine. Nalazi se u ravnici na 103 m nadmorske visine, a položajem pripada donjoj [[Podravina|Podravini]].<ref name=":1">Povijest Đurđenovca [http://www.durdenovac.s5.com/page2.html|Đurđenovac – durdenovac.s5.com]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Đurđenovac leži na kontaktu nizinskog dijela Slavonske Podravine i podgorja [[Papuk]]a, što pripada reljefnim cjelinama virmskih terasa Drave te papučkog pobrđa i podgorja.<ref name=":0">http://www.prostorobz.hr/Planovi/PPUO/PPUO%20%C4%90UR%C4%90ENOVAC/pdf/PPUO%20%C4%90ur%C4%91enovac-Usvojeni%20plan.pdf| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220705061759/http://www.prostorobz.hr/Planovi/PPUO/PPUO%20%C4%90UR%C4%90ENOVAC/pdf/PPUO%20%C4%90ur%C4%91enovac-Usvojeni%20plan.pdf%7C |date=5. srpnja 2022. }} Prostorni plan Đurđenovca</ref> Đurđenovac je ujedno i najveće i jedino urbano naselje općine, a zajedno s obodnim naseljima Sušine, Pribiševci, Gabrilovac, Ličko i Našičko Novo selo čini veću izgrađenu aglomeraciju. Navedena se naselja prostorno nastavljaju na izgrađeno područje naselja Đurđenovac duž postojećih prometnica, te je vidljiva tendencija stvaranja izgrađene cjeline.<ref name=":0" /> [[File:Durdenovac, Slavonia, Croatia.jpg|mini|Pogled na Stepinčevu ulicu, uz koju se s jedne strane proteže veliki park, a s druge živopisne ciglene javne zgrade.]] [[File:Đurđenovac-istok.jpg|thumb|Panorama istočnog dijela Đurđenovca.]] Kroz Đurđenovac protječe kanalizirani i umjetno prošireni potok Bukovik<ref>[http://www.map.com.hr/bukovik-3318745]| Potok Bukovik (zemljovid)</ref> koji izvire na [[Papuk]]u. Lokalni nazivi za ovaj potok su ''Bukvik'' (hrv.)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gradimo.hr/clanak/u-bukvik-ce-utjecati-prociscena-voda/7618 |title=Izgradnja kolektora u potoku Bukviku, Đurđenovac |journal= |access-date=4. ožujka 2016. |archive-date=7. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307075305/http://www.gradimo.hr/clanak/u-bukvik-ce-utjecati-prociscena-voda/7618 |url-status=dead }}</ref> te ''Schleuse'' (njem.).<ref>[http://zimamedia.blogspot.hr/2008_08_01_archive.html Potok Šlajz/Schleuse u Đurđenovcu]</ref> Đurđenovac svojim položajem pripada slivnom području [[Karašica]]-[[Vučica (rijeka)|Vučica]], koje je dio vodnog područja sliva [[Drava|Drave]] i [[Dunav]]a.<ref>[http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023003814/http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf|date=23. listopada 2015.}}| Elaborat zaštite okoliša – Općina Đurđenovac</ref> Premda u naselju Đurđenovac dominiraju sekundarne djelatnosti (drvna i kemijska industrija), u općini su najviše zastupljene primarne djelatnosti, [[poljoprivreda]] i [[ribarstvo]]. U okolici se Đurđenovca nalazi veliki ribnjak [[Ribnjak Grudnjak|Grudnjak]] te nekolicina manjih.<br /> Klimatološke prilike prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]] imaju oznaku umjerene tople vlažne klime (Cf). Srednja je godišnja temperatura zraka u razdoblju od [[1956.]] do [[1963.]] godine iznosila 10,3 °C, dok je u razdoblju od [[1981.]] do [[1988.]] godine iznosila 10,7°C.<ref>[http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023003814/http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf|date=23. listopada 2015.}}| Klimatološke prilike (Đurđenovac)</ref> == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Đurđenovac imala je 6750 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_1066.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>: * [[Beljevina]] – 717 * [[Bokšić (Đurđenovac)|Bokšić]] – 433 * [[Bokšić Lug]] – 259 * [[Đurđenovac]] – 2944 * [[Gabrilovac]] – 63 * [[Klokočevci]] – 428 * [[Krčevina (Đurđenovac)|Krčevina]] – 115 * [[Ličko Novo Selo]] – 96 * [[Lipine]] – 68 * [[Našičko Novo Selo]] – 344 * [[Pribiševci]] – 390 * [[Sušine]] – 278 * [[Šaptinovci]] – 543 * [[Teodorovac]] – 77 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Đurđenovac |p1857=2639 |p1869=2757 |p1880=2586 |p1890=3539 |p1900=4062 |p1910=5085 |p1921=6124 |p1931=7724 |p1948=8825 |p1953=10112 |p1961=10744 |p1971=9984 |p1981=8653 |p1991=9097 |p2001=7946 |p2011=6750 |p2021=5332 |napomena=Nastala iz stare općine Našice. U 1991. pripojen nenaseljeni dio područja grada Našica. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Đurđenovac |p1857=0 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=508 |p1900=562 |p1910=1018 |p1921=2081 |p1931=1879 |p1948=2380 |p1953=2759 |p1961=3285 |p1971=3399 |p1981=3236 |p1991=3923 |p2001=3472 |p2011=2944 |p2021=2318 |napomena=Iskazuje se od 1890., i to do 1948. kao dio naselja, a od 1953. kao samostalno naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} Iskazuje se od [[1890.]], i to do [[1948.]] kao dio naselja, a od [[1953.]] kao samostalno naselje. ==== Nacionalni sastav stanovništva ==== Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, najzastupljenije skupine prema nacionalnoj pripadnosti čine: * Hrvati (96,67 %) * Srbi (1,90 %) * Albanci (0,21 %) * Slovaci (0,18 %) * Makedonci (0,15 %) * Nijemci (0,12 %) *Bošnjaci (0,10 %)<br /> (Ostale narodnosti pojedinačno ne prelaze prag od 0,1 %.)<ref name="#1">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results Rezultati popisa stanovništva 2011., hzs.hr] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==== Materinji jezik ==== Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, najzastupljeniji materinji jezici u Đurđenovcu su<ref name="#1"/>: * hrvatski (98,9 %) * srpski (0,28 %) * albanski (0,13 %) * bosanski (0,13 %) * makedonski (0,09 %) * njemački (0,06 %) * srpskohrvatski (0,04 %)<br /> ====Vjerska pripadnost==== * kršćani – katolici (92,25 %) * kršćani – ostali (3,19 %) * kršćani – pravoslavci (2,09 %) * ateisti (1,17 %) * ne izjašnjavaju se (0,70 %) * kršćani – protestanti (0,24 %)<ref name="#1"/> [[Datoteka:Grb Đurđenovca.png|mini|240x240px|Grb Đurđenovca: ''u srebrnom sova u prirodnim bojama stoji na zelenoj hrastovoj grančici koja na desnom kraju ima tri zelena lista i dva zlatna žira''.]] == Uprava == * Načelnik: Hrvoje Topalović, dipl. iur. ([[HDZ]]) * Zamjenica načelnika: Dragica Pavlić, dr. med. ([[HDZ]]) Općinsko vijeće: * Predsjednik – Tomislav Abičić, dipl. ing. ([[HDZ]]) * Zamjenik predsjednika – Dalibor Maligec ([[HDZ]])<br /> == Povijest == Prvi povijesni spomen Đurđenovca datira iz 1680. godine u ispravi ''Popis naseljâ turske tvrđave Motičine'', gdje se spominje pod nazivom ''Györgynovacz''. Od 1745. se u ispravama [[Virovitička županija|Virovitičke županije]] navodi kao ''založno dobro Gjurgjenovac''.<br /> [[File:Villa Neuschloss Đurđenovac.jpg|thumb|Villa Neuschloß dovršena je 1910. godine.]] Pravi razvoj Đurđenovca započinje u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon što je 1866. bečki trgovac Joseph Pfeiffer u Đurđenovcu otvorio pilanu. Kasnije pilanu preuzima belgijska tvrtka "Marchetti-Lamarche". Kvalitetni je [[Hrast lužnjak|slavonski hrast]] brzo privukao ulagače, pa od 1886. pilana radi pod imenom "Neuschloß, Schmidt und Marchetti", skovanim prema prezimenima tadašnjih vlasnika.<br /> Razvoj urbanoga naselja tekao je paralelno s razvojem đurđenovačkih industrijskih pogona. Za potrebe radnikâ i njihovih obitelji grade se činovnički i radnički stanovi, dom zdravlja, osnovna škola, dječji vrtić, javno kupalište s toplom vodom, brojni činovnički uredi, trgovine, gostionice, knjižnica i čitaonica, tvornica leda za hlađenje i održavanje pića i namirnica, konzumna zadruga, tržnica, kino-dvorana i ostali sadržaji. Na koncu 19. stoljeća i do 30-ih godina 20. stoljeća većinu stanovništa činili su [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] i [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]].<ref name=":1" /><ref>Popis najstarijih đurđenovačkih prezimena: http://docdro.id/97xJQTH {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222146/https://www.docdroid.net/97xJQTH/djurdjenovac-prezimena-1878-1909-pdf |date=12. ožujka 2021. }}</ref><br /> [[File:Đurđenovac kolodvor 1896.jpg|thumb|Đurđenovački željeznički kolodvor 1896. godine.]] Radnički dom s kazališnom dvoranom otvoren je [[1921.]]<br /> ''Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga'' (danas Dječji vrtić "Jaglac") otvoreno je 1931. godine, što ga čini jednom od najstarijih predškolskih ustanova u Hrvatskoj.<ref>[http://rtlpomazedjeci.hr/2015/djecji-vrtic-%E2%80%9Ejaglac%E2%80%9D/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222140924/http://rtlpomazedjeci.hr/2015/djecji-vrtic-%E2%80%9Ejaglac%E2%80%9D/|date=22. prosinca 2015.}}| Dječji vrtić "Jaglac" Đurđenovac</ref><br /> [[File:Đurđenovac urban nucleus.png|thumb|Prikaz razvojne jezgre Đurđenovca na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.]] Na početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nakon [[Kapitulacija|kapitulacije]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], [[Nezavisna Država Hrvatska]] proglasila je sve đurđenovačke [[Industrija|industrijske]] pogone od vitalne važnosti za novostvorenu državu. U Đurđenovcu je uvedena radna obveza i osnovana [[satnija]] za zaštitu tvornice i mjesta. [[Partizani]]ma je 10. travnja [[1944.]] uspjelo domoći se pilane i zapaliti ju. Srećom, glavni su pogonski strojevi ostali čitavi.<ref>[http://www.durdenovac.s5.com/page3.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222170952/http://www.durdenovac.s5.com/page3.html|date=22. prosinca 2015.}}| Povijest Đurđenovca (www.durdenovac.s5.com)</ref> == Gospodarstvo == Današnje se gospodarstvo Đurđenovca temelji na nekadašnjem [[Drvno industrijski kombinat Đurđenovac|Drvno industrijskom kombinatu]] koji je djelovao od 1876. (prva pilana je radila od 1866.) sve do stečaja krajem 1990-ih. U sklopu nekadašnjega Kombinata danas djeluje nekoliko tvornica. Osim drvnoprerađivačke, zastupljena je i [[kemijska industrija]] te [[prehrambena industrija]]. Krajem lipnja [[2015.]] godine, stradao je u požaru jedan od pogona za proizvodnju namještaja, što je ostavilo više stotina ljudi bez posla te tako nanijelo značajnu štetu đurđenovačkoj industrijskoj proizvodnji.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/290377/strasan-pozar-guta-tvornicu-u-urenovcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222083022/http://vijesti.hrt.hr/290377/strasan-pozar-guta-tvornicu-u-urenovcu|date=22. prosinca 2015.}}| HRT Vijesti – Strašan požar guta tvornicu u Đurđenovcu</ref> 60,8 % stanovništva zaposleno je u sektoru prerađivačke industrije. Drugi najzastupljeniji sektor djelatnosti je [[trgovina]] (13,1 %).<ref name=":0" /> Prema strukturi zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, najviše je zaposlenih u granama ''prozivodnja namještaja'' (67,3 %) te ''prerada i prozivodnja drva'' (17 %), a od ostalih grana ističu se ''prozivodnja strojeva i uređaja'' (10,6 %), ''prozivodnja hrane i pića'' (2,5 %), ''prozivodnja metala'' (2,4 %) te ''prozivodnja kemikalija i kemijskih proizvoda'' (1,2 %).<ref name=":0" /> == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Villa-Neuschloß.jpg|mini|Villa Neuschloß, jedan od simbola Đurđenovca, izgrađena je u art nouveau stilu i nalazi se u središnjem đurđenovačkom parku.]] [[Datoteka:Dom kulture Đurđenovac (Cultural centre in Đurđenovac, Croatia).jpg|minijatura|Dom kulture s kazališnom i kino dvoranom, jedan je od mnogobrojnih primjera secesijske arhitekture u Đurđenovcu.]]Uprava za zaštitu kulturne baštine [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstva kulture Republike Hrvatske]] zaštitila je sljedeća kulturna dobra i spomenike u Đurđenovcu:<ref name=":0" /><ref>http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/odobreni%20programi%20u%202011.%20godini/Tablica%20nepokretni%20za%20web%20-%2001.07.2011..pdf| Ministarstvo kulture RH – Konzervatorski projekti za 2011.</ref><ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_407.html| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222213/https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_407.html%7C |date=12. ožujka 2021. }} Narodne novine – Zaštićena kulturna baština</ref> * Radnička kolonija (planski građena rezidencijalna četvrt za radnike đurđenovačkih tvornica; stambeni blokovi su građeni u tzv. ''kolonama'' (nizovima) s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom) * Vila Neuschloß (reprezentativni primjer [[Secesija|secesije]] iz 1909. godine; vilu okružuje prostrani [[Park|perivoj]] engleskoga tipa) * Činovnički dom (secesijska administrativna palača iz 1910. godine, danas vijećnica i upravno sjedište Općine) * Vila Leimdörfer (secesijska vila iz 1925. godine s upečatljivim četverokutnim tornjem na zapadnom pročelju) * Vila Schwertasek (secesijska vila iz 1925. godine) * Dom kulture s kazališnom dvoranom (reprezentativna secesijska zgrada iz 1921.godine) * Dječje zabavište (secesijska zgrada iz 1931., namjenski građena kao [[dječji vrtić]], jedna od prvih takvih ustanova u Hrvatskoj i šire) * Crvena vila (kuća Fenrich-Kremer, izgrađena 1883., jedan od najranijih primjera stambenog ''Brickstein'' [[Ekspresionizam|ekspresionizma]] na tlu Hrvatske i šire<ref>J. Baldani (2007): ''"[https://docdro.id/1pgtnS7 Crvena vila u Đurđenovcu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}"''. Baština kroz projektni pristup i integraciju sadržaja. FFZG, pp. 75-81</ref>) * Spomen-grobnica palim [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|antifašističkim]] borcima ([[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|NOB]] spomenik na Središnjem đurđenovačkom groblju) * Zgrada parne pilane s originalnim [[Parni stroj|parnim strojem]] (zaštićeni spomenik industrijske baštine iz 1880. godine; parni je stroj prozivodio besplatnu struju za građane i za javnu rasvjetu, pa je Đurđenovac bio prvo mjesto u [[Slavonija|Slavoniji]] i drugo mjesto u Hrvatskoj koje je dobilo [[električna struja|električnu struju]]) Osim zaštićenih kulturnih i spomeničkih dobara, u gradu se nalazi i nekolicina drugih spomenika i znamenitosti: * [[Parna lokomotiva|Parna lokomitiva]] Jung iz 1873., izložena uz šetnicu u [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepinčevoj]] ulici, popularno zvana ''Ćiro'' *[[Datoteka:"Die Rote Villa" in Susine-Gjurgjenovac (Haus Fenrich).png|mini|Crvena vila (Kuća Fenrich-Kremer) 1920-ih godina, južno pročelje.|poveznica=Datoteka:%22Die_Rote_Villa%22_in_Susine-Gjurgjenovac_(Haus_Fenrich).png]]Spomenik poginulim borcima [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] (smješten na Trgu dr. Franje Tuđmana) * [[Župa Sv.Josipa Đurđenovac|Crkva sv. Josipa Radnika]] iz 1938. (jednobrodna crkva s elementima [[Neogotika|neogotike]]; u crkvi se posebno ističu dva lateralna neogotička oltara izrezbarena iz hrastovine) * Ribnjaci [[Športski ribolov|športskog ribolovnig]] društva "Đurđenovac" s uređenim izletištem == Vjerski objekti == * [[Katolička Crkva|Rimokatolička crkva]] [[Sveti Josip|Sv. Josipa]], sjedište istoimene [[katolici|katoličke]] [[župa|župe]] koja pripada [[Našice|našičkom]] dekanatu [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]. Crkveni god ([[proštenje]]) ili kirvaj slavi se 19. [[ožujak|ožujka]]. {{Glavni|Župa sv. Josipa, Đurđenovac}} * [[Evanđeoska pentekostna crkva]] Đurđenovac ([[pastor]] Oeystein Sandtorv)<ref>http://www.epc.hr/hr/kontakt/ostalo/| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220703225828/http://www.epc.hr/hr/kontakt/ostalo/%7C |date=3. srpnja 2022. }} Evanđeoska pentekostna crkva u Hrvatskoj – mjesne crkve</ref> == Obrazovanje == 1888. otvorena je prva (privatna) škola u Đurđenovcu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.durdenovac.s5.com/page6.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222171324/http://www.durdenovac.s5.com/page6.html |archive-date=22. prosinca 2015. |access-date=17. prosinca 2015.}}</ref><br /> Pučka škola otvorena je 1909., a Građanska škola 1925. Do 1965. godine u Đurđenovcu djeluju dvije osnovne škole, Osnovna škola [[Moša Pijade|Moše Pijade]] te Osnovna škola "J. Marinković – Ivo".<ref>[http://os-jjstrossmayera-djurdjenovac.skole.hr/skola/povijest Povijest osnovne škole u Đurđenovcu]</ref> Danas u Đurđenovcu djeluju:<br/> * [[Osnovna škola]] [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] Đurđenovac (sa 6 područnih osnovnih škola),<ref name=":0" /> * [[Srednja škola]] [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] Đurđenovac, * [[Dječji vrtić]] "[[Jaglac]]" Đurđenovac. == Kultura == Kompleks tvorničkih zgrada u Đurđenovcu zaštićeni su objekti [[Arhitektura industrijske revolucije|industrijske arhitekture]]. U mjestu djeluje Hrvatska [[knjižnica]] i čitaonica Đurđenovac. Posjeduje oko 15000 knjiga i ima tristotinjak članova, otvorena je za sve – od djece vrtićkog uzrasta do umirovljenika. Posjeduje prilično dobru referentnu zbirku i raznoliku građu. Ostatci radničkih kolonija (Radnička ulica, Taninska četvrt) zaštićeni su spomenici industrijske arhitekture. Do [[1954.]] povremeno je izlazio tvornički list "Glasnik", a od [[1956.]] do [[1966.]] "Drvodjelac", potom sve do [[1987.]] "Bilten" kada ponovno počinje izlaziti "Drvodjelac". Glasilo je potpuno ugašeno [[1990.]] Od [[2003.]] povremeno izlazi "Đurđenovački vijesnik". Neki od značajnijih lokalnih nositelja kulture i organizatora kulturnih zbivanja su: * Gradska [[glazba]] Đurđenovac * Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac * KUD Đurđenovac * Kulturna udruga "[[Josip Kozarac]]" * Udruga mladih "Hools" Đurđenovac * [[Društvo "Naša djeca"]] Đurđenovac * Udruga "Hrvatska žena" N. Novo Selo – Đurđenovac * Liga protiv raka "Mimoza" – Đurđenovac == Poznate osobe == * [[Helena Buljan]], hrvatska [[Kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[Glumac|glumica]] * [[Ferdinand Meder]], povjesničar umjetnosti, ravnatelj [[Hrvatski restauratorski zavod|Hrvatskog restauratorskog zavoda]] * [[Ljiljana Marks]], hrvatska folkloristica * [[Hrvoje Nekić]], saborski zastupnik ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]), 2013. – 2015. * [[Hermann Rosenberg von Gjurgjenovac]], [[mecena]], utemeljitelj jedne od prvih ustanova predškolskog odgoja (Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga u Đurđenovcu) * [[Krešimir Zimonić]], [[Umjetnost|umjetnik]], [[Karikatura|karikaturist]], [[Animatori|animator]] i crtač [[strip]]ova * [[Zvonko Šarčević]], slikar i [[pisac]], pohađao je osnovnu školu u Đurđenovcu * [[Ivan Švertasek]], slikar i keramičar * [[Ignaz Adler]], izumitelj pročišćivača vode za električna grijala<ref>United States Patent Office, Patent N°961,060, Ignaz Adler of Gjurgjenovac, Austria-Hungary: "Feed water purifier for boilers". Application filed July 27 1907, patented June 7 1910 (US961060)</ref> * [[Mile Nekić]], akademski slikar, rođen u [[Tompojevci]]ma, djetinjstvo provodi u Đurđenovcu; * [[Drago Takač]], slikar naivac, živi i radi u Đurđenovcu == Šport == U Đurđenovcu u sklopu Športsko-rekreacijskog centra (ŠRC) postoje sljedeći športski objekti: dva nogometna igrališta, košarkaško, rukometno i tenisko igralište, [[Boćanje|boćalište]] te [[Kuglanje|kuglana]]. Osim športskih objekata u sklopu kompleksa ŠRC-a, u Đurđenovcu postoje još dva malonogometna terena, rukometno i košarkaško igralište, [[Streljaštvo|streljana]] te športska dvorana. Od ostalih rekreacijskih objekata, u gradu postoji nekoliko [[teretana]] i poligon za vježbanje na otvorenom ("''Street work-out park''"), te ribnjaci za športski ribolov. [[File:Nogometni klub Đurđenovac.png|thumb|Športsko-rekreacijski centar Đurđenovac]] [[Datoteka:1921 NK Taninpila Đurđenovac.jpg|thumb|Fotografija momčadi nogometnoga kluba Taninpila Đurđenovac, 1921. godine.]] Neke od tradicionalnih lokalnih športskih manifestacija uključuju: * Radničke športske igre<ref>http://www.radionasice.hr/radnike-sportske-igre-urenovac/ Radničke športske igre u Đurđenovcu</ref> * "Đurđenovačke ulice", humanitarni malonogometni turnir<ref>http://www.nasice.com/index.php/tree/106-opcine/durdenovac/5498-2-dobrotvorno-dogadanje-durdenovacke-ulice-2016 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827112754/http://www.nasice.com/index.php/tree/106-opcine/durdenovac/5498-2-dobrotvorno-dogadanje-durdenovacke-ulice-2016 |date=27. kolovoza 2016. }} Humanitarni turnir "Đurđenovačke ulice"</ref> * Šahovski turnir "Josipovo", povodom Dana općine<ref>http://www.crochess.com/?p=8852 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916062918/http://www.crochess.com/?p=8852 |date=16. rujna 2016. }} Šahovski turnir "Josipovo" Đurđenovac</ref> * Memorijalni nogometni turnir povodom [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti]]<ref>http://croatia-events.com/event/4-memorijalni-turnir-povodom-dana-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222154/https://www.google.com/adsense/domains/caf.js |date=12. ožujka 2021. }} 4. memorijalni turnir povodom dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Đurđenovac</ref> * [[Šaran]]ski kup, turnir u športskom ribolovu<ref>http://www.nasice.com/index.php/tree/243-udruge/sud-saran/327-scaron-aranski-kup-durdenovac-09-12-07-2015-proteklog-vikenda-na-ribnjacima-scaron-portskog-ribolovnog-dru-scaron-tva-iz-durdenovca-odrzan-je-scaron-aranski-kup-na-kojem-je-sudjelovalo-10-ekipa-ukupno-se-u-72-sata-koliko-je-trajalo-ovo-natjecanje-ulo {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827095055/http://www.nasice.com/index.php/tree/243-udruge/sud-saran/327-scaron-aranski-kup-durdenovac-09-12-07-2015-proteklog-vikenda-na-ribnjacima-scaron-portskog-ribolovnog-dru-scaron-tva-iz-durdenovca-odrzan-je-scaron-aranski-kup-na-kojem-je-sudjelovalo-10-ekipa-ukupno-se-u-72-sata-koliko-je-trajalo-ovo-natjecanje-ulo |date=27. kolovoza 2016. }} Šaranski kup ŠRD Đurđenovac</ref> Nositelji športa u Đurđenovcu su športske udruge i klubovi: * [[NK Đurđenovac|Nogometni klub Đurđenovac]] * [[Rukometni klub Đurđenovac]] * [[Kuglački klub Đurđenovac]] * [[Mali nogomet|Malonogometni]] klub "Antitalenti" * Malonogometni klub "Pascuum" Đurđenovac * [[Šah]]ovski klub * [[Športski ribolov|Športsko ribolovno]] društvo Đurđenovac * [[Streljaštvo|Streljački]] klub Đurđenovac * [[Tenis]]ki klub Đurđenovac * [[Planinarstvo|Planinarsko]] društvo "[[Sunovrat]]", Đurđenovac <br /> == Udruge == * Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Đurđenovac * Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Đurđenovac * Vatrogasna zajednica Općine Đurđenovac * Dobrovoljno vatrogasno društvo Đurđenovac 1922. * Udruga "Toni" Đurđenovac – podrška [[Djeca|djeci]] i [[Obitelj|obiteljima]] oboljelih od malignih bolesti * Matica umirovljenika Hrvatske – Općinska udruga Đurđenovac * Lovačko društvo "Kuna" Đurđenovac * Udruga "Znanje i razvoj" Đurđenovac == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.djurdjenovac.hr Službene stanice Općine Đurđenovac] {{Mrva-općina}} {{Đurđenovac}} {{GiO OBŽ}} [[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]] lpctbrds0jv43rkk8pb0zf2h5sza21p 0 18570 7616161 7561368 2026-10-10T18:08:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616161 wikitext text/x-wiki {{izvor}} {{Infookvir zemlja svijeta |ime = Zelenortski Otoci |izvorno_ime = República de Cabo Verde |ime_genitiv = Zelenortskih Otoka |eng_ime = CapeVerde |zastava = Flag of Cape Verde (10-17).svg |grb = Coat_of_arms_of_Cape_Verde.svg |službeni_jezik = [[Portugalski jezik|portugalski]] (službeni) i [[Kabuverdianu|zelenortski jezik]] |glavni_grad = [[Praia]] |predstavnik_države_množina = Predsjednici |predstavnik_države = Predsjednik |predstavnik_države_osoba = [[José Maria Neves]] |predsjednik_vlade_osoba = [[Ulisses Correia e Silva]] |površina_poredak = 146 |površina = 4.033 |vode = ~0 |stanovništvo_poredak = 172 |stanovništvo = 483.628 |godina_popisa = 2021 |gustoća_stanovništva = 124 |neovisnost = Od [[Portugal]]a [[5. lipnja]] [[1975.]] |valuta = [[zelenortski eskudo]] |stoti_dio_valute = 100 centava |vremenska_zona = -1 |himna = [[Cântico da Liberdade]] |internetski_nastavak = .cv |pozivni_broj = +238 |komentar = |moto = Unidade, Trabalho, Progresso<br>([[portugalski jezik|portugalski]]: Jedinstvo, rad, napredak) }} '''Zelenortski Otoci''',<ref name="OŠAtlas">{{Citiranje knjige|title=Geografski atlas za osnovnu školu|last=Haiman|first=Snježana|publisher=Hrvatska školska kartografija i [[Školska knjiga]]|year=2009.|isbn=978-953-0-11925-3|location=Zagreb|last2=Müller|first2=Vera|pages=12}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Atlas svijeta|last=Šehić|first=Denis|publisher=[[Hanza Media|Europapress Holding]]|year=2005.|isbn=953-6748-07-X|location=Zagreb|last2=Šehić|first2=Demir|pages=12}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Geografski atlas za srednje škole|publisher=[[Školska knjiga]]|year=2005.|isbn=953-0-20573-2|location=Zagreb|editor-last=Bakarić Palička|editor-first=Snježana|pages=20}}</ref><ref name="Proleks"/><ref>{{Citiranje weba|title=Etnici i ktetici - Hrvatski u školi|url=https://hrvatski.hr/etnici-i-ktetici/|access-date=2026-05-20|url-status=live|website=Hrvatski u školi|publisher=[[Institut za hrvatski jezik]]}}</ref> '''Kapverdski Otoci'''<ref name="OŠAtlas"/><ref name="Proleks"/><ref>{{Citiranje weba|title=Kapverdski Otoci|url=https://enciklopedija.hr/clanak/kapverdski-otoci|access-date=2026-05-20|url-status=live|website=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]}}</ref> ili '''Zelenortska Republika'''<ref name="Proleks">{{Citiranje weba|title=Zelenortski Otoci (Kapverdski Otoci, Zelenortska Republika)|url=https://proleksis.lzmk.hr/50980/|access-date=2026-05-20|url-status=live|website=Proleksis enciklopedija}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku|publisher=Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|year=2012.|isbn=978-953-7859-03-9|location=Zagreb|pages=1}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Hrvatski pravopis|publisher=[[Institut za hrvatski jezik]]|year=2013.|isbn=978-953-7967-04-8|location=Zagreb|pages=476|editor-last=Jozić|editor-first=Željko|editor-link=Željko Jozić}}</ref> ([[portugalski]]: ''Cabo Verde'', [[Kabuverdianu |zelenortski kreolski]]: ''Kabu Verdi'') mala je otočna država na istoimenu otočju u sjevernom dijelu [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]], oko 600 km od najzapadnijeg dijela [[Afrika|afričke]] obale. [[Portugalci]] su nenaseljene otoke pronašli i kolonizirali u 15. stoljeću. Portugalski naziv ''Cabo Verde'' („Zeleni rt”) dolazi od najzapadnije točke Afrike, koja se danas nalazi u [[Senegal]]u. == Etimologija == Država je dobila ime po poluotoku [[Zeleni rt|Cap-Vert]] na [[Senegal|senegalskoj]] obali.<ref>Lobban, [https://books.google.com/books?id=K8KA40g7vnQC&pg=PA4 p. 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160125001356/https://books.google.com/books?id=K8KA40g7vnQC&pg=PA4|date=25 January 2016}}</ref> Naziv ''Cap-Vert'' dolazi iz [[Portugalski jezik|portugalskog]] imena ''Cabo Verde'' (zeleni rt). To ime dali su portugalski istraživači 1444. godine, nekoliko godina prije nego što su otkrili otoke. Godine 2013., delegacija zemlje obavijestila je [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene narode]] da se samo smije koristiti naziv ''Cabo Verde'' i da se drugi prijevodi ne smiju koristiti.<ref name="NameNatGeo">{{cite magazine |url=http://news.nationalgeographic.com/news/2013/12/131212-maps-cabo-verde-cartography-science-cape-verde-africa/ |title=Cape Verde Gets New Name: 5 Things to Know About How Maps Change |author=Tanya Basu |magazine=National Geographic |date=12 December 2013 |access-date=12 December 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131213044150/http://news.nationalgeographic.com/news/2013/12/131212-maps-cabo-verde-cartography-science-cape-verde-africa/ |archive-date=13 December 2013 |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=Cabo Verde põe fim à tradução da sua designação oficial |url=http://www.panapress.com/Cabo-Verde-poe-fim-a-traducao-da-sua-designacao-oficial--3-885656-47-lang4-index.html |date=31 October 2013 |access-date=17 December 2013 |publisher=Panapress |archive-url=https://web.archive.org/web/20131217224228/http://www.panapress.com/Cabo-Verde-poe-fim-a-traducao-da-sua-designacao-oficial--3-885656-47-lang4-index.html |archive-date=17 December 2013 |url-status=live}}</ref> == Povijest == Zelenortski otoci bili su nenaseljeni kad su ih Portugalci otkrili [[1456.]] godine i uključili u [[Portugalsko kolonijalno carstvo|svoje kolonijalno carstvo]]. Zbog svog su položaja postali važna luka i središte trgovine robovima. Godine [[1975.]] otoci su dobili nezavisnost pod vodstvom Afričke stranke za nezavisnost Gvineje Bisau i Zelenortskih otoka. Poslije stjecanja nezavisnosti ASNGZ je pokušala ujediniti Zelenortske Otoke i [[Gvineja Bisau|Gvineju Bisau]] kontrolirajući vlade obiju država, ali ovi su planovi 1980. propali. U Zelenortskoj Republici trenutno je na vlasti Afrička stranka za nezavisnost Zelenortskih otoka. == Politika == Politički sustav funkcionira prema ustavu iz [[1980.]] Izbori se održavaju za mjesto premijera i predsjednika koji se biraju na 5 godina. == Zemljopis == [[Slika:Topographic map of Cape Verde-hr.svg|minijatura|desno|350px|Topografija Zelenortskih Otoka]] Zelenortski Otoci sastoje se od 10 većih i 8 manjih otoka. Jedini nenaseljeni otok je Santa Luzia. Danas je to prirodni rezervat. Svi otoci su vulkanskog porijekla, a jedini aktivni vulkan nalazi se na otoku Fogo. Važniji manji otoci su [[Branco]] i [[Razo]]. === Zavjetrinski otoci === '''Ilhas do Barlavento''' (sjeverna otočna skupina) * [[Santo Antão]] * [[São Vicente]] * [[Santa Luzia]] * [[São Nicolau]] * [[Sal]] * [[Boa Vista (Zelenortska Otoci)|Boa Vista]] === Privjetrinski otoci === '''Ilhas do Sotovento''' (južna otočna skupina) * [[Maio]] * [[Santiago (Zelenortska Otoci)|Santiago]] * [[Fogo]] * [[Brava (Zelenortska Otoci)|Brava]] == Općine == [[Datoteka:Mindelo_portogrande.jpg|mini|Porto Grande – luka Mindelo, otok São Vicente]] [[Datoteka:Praia_aerialview.jpg|mini|Pogled na glavni grad Praiu]] Zelenortska Otoci podijeljeni su na 17 općina: * otok Santo Antão: ** Paúl ** Porto Novo ** Ribeira Grande * otok São Vicente: ** São Vicente * otok Santa Luzia * otok São Nicolau: ** São Nicolau * otok Sal: ** Sal * otok Boa Vista: ** Boa Vista * otok Maio: ** Maio * otok Santiago: ** Praia ** Santa Catarina ** Santa Cruz ** São Domingos ** São Miguel ** Tarrafal * otok Fogo: ** São Filipe ** Mosteiros * otok Brava: ** Brava == Gospodarstvo == Zelenortski Otoci oskudijevaju resursima. Suše su česte, tako da je nedostatak vode jedan od glavnih problema. Stanovništvo se bavi poljoprivredom na samo 4 otoka, ali je slabo razvijena zbog vode i male količine padalina. BDP se uglavnom zasniva na uslužnim i ugostiteljskim poslovima. Zelenortski Otoci surađuju s Portugalom na svim razinama gospodarstva. Od devedestih godina doživjeli su gospodarski napredak. [[BDP]] je za 2004. procijenjen na 1400 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u. U novije vrijeme razvija se turizam, posebno na otocima Sal i Boa Vista. == Demografija == Većina stanovnika Zelenortskih otoka su doseljenici iz Portugala i potomci bivših afričkih robova. Veliki broj ljudi koji su porijeklom s otoka žive u drugim zemljama: [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u (264 900), [[Portugal]]u (80 000), [[Angola|Angoli]] (45 000), [[São Tomé i Príncipe]]-u, [[Senegal]]u, [[Francuska|Francuskoj]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Nacionalni jezik je zelenortski [[Kreolski jezici|kreolski jezik]] (Crioulo, Kriolu ili Kriol). [[Katoličanstvo|Rimokatolicima]] se izjašnjava 85 posto stanovništva. == Kultura == Kultura Zelenortskih Otoka ima portugalske i afričke korijene. Poznati su oblici glazbe kao što su [[Morna]], [[Batuque]] i [[Zouk]] (Cabo love). Senzualni ples [[Funana]] je mješavina portugalskih i afričkih stilova. Najpoznatija pjevačica narodne glazbe je [[Cesária Évora]]. == Novine i časopisi == *A Semana (Praia, 1991. – ) *Expresso das Ilhas *Journal O Cidadao (São Vicente) *Jornal Horizonte (Praia, 1988. – ) *Terra Nova (São Vicente, 1975. – ) *Artiletra (São Vicente, 1991. – ) == Sport == [[Nogometna reprezentacija Zelenortskih Otoka]] se prvi put za [[Svjetsko nogometno prvenstvo]] kvalificirala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|2026.]], i uz to se kvalificirala na četiri turnira [[Afrički kup nacija|Afričkog kupa nacija]], 2013., 2015., 2021. i [[Afrički kup nacija 2023.|2023.]] Došli su do četvrtfinala 2013. i 2023. godine. ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Cape Verde}} *[http://www.capeverdebreaks.com/gallery.html Zelenortska Foto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061023230352/http://www.capeverdebreaks.com/gallery.html |date=23. listopada 2006. }} *[http://www.ecaboverde.com Foto galerija Zelenortskih Otoka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190624173136/http://www.ecaboverde.com/ |date=24. lipnja 2019. }} *[http://www.cabonet.org Zelenortski portal (1)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170911183200/http://cabonet.org/ |date=11. rujna 2017. }} *[http://www.caboverde24.com Zelenortski portal (2)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050822122854/http://www.caboverde24.com/ |date=22. kolovoza 2005. }} *[https://web.archive.org/web/20051213033327/http://kapverden.nano-web.de/gallery/ foto galerija] *[http://home.no/tabanka/ Internet pezentacija Zelenortske kulture] {{Afrika}} {{Frankofonija}} {{Latinska unija}} {{CPLP}} [[Kategorija:Zelenortski Otoci| ]] 4w5qlybzr8fg9iuqk5hk75f5s09rxt5 0 19506 7616299 7365908 2026-10-10T22:00:24Z Argo Navis 852 7616299 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Puma | slika = CMM MountainLion.jpg | status = LC | status_system = IUCN3.1 | status_ref =<ref name=iucn>{{cite iucn |title=''Puma concolor'' |name-list-style=amp |author1=Nielsen, C. |author2=Thompson, D. |author3=Kelly, M. |author4=Lopez-Gonzalez, C. A. |article-number=e.T18868A97216466 |year=2015 |errata=2016 |doi=10.2305/IUCN.UK.2015-4.RLTS.T18868A50663436.en |access-date=January 16, 2022}}</ref> | status2 = CITES_A2 | status2_system = CITES | status2_ref =<ref name=iucn/> | raspon_fosila = rani [[pleistocen]] – [[holocen]]; {{geološki raspon|1.2|0}} | regnum = ''[[Životinje|Animalia]]'' | phylum = ''[[Svitkovci|Chordata]]'' | classis = ''[[Sisavci|Mammalia]]'' | ordo = ''[[Zvijeri|Carnivora]]'' | familia = ''[[Felidae]]'' | subfamilia = ''[[Felinae]]'' | genus = ''[[Puma (rod)|Puma]]'' | species = '''''P. concolor''''' | dvoimeno = ''Puma concolor'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1771.]] }}{{dz}} '''Puma''' ({{lat.|Puma concolor}}, do 1993. ''Felis concolor'') je rod u porodici [[velike mačke|velikih mačaka]], a može se naći u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]], [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Riječ puma dolazi iz [[Quechua|kečuanskoga]] jezika. U [[SAD|Sjedinjenim Državama]] engleska riječ ''panther'' (pantera) se odnosi na pumu, ali ''black panther'' (crna pantera) se najčešće odnosi na [[Jaguar (životinja)|jaguar]]a ili [[leopard]]a. Nedavna istraživanja puminog [[DNK]] su utvrdila da je puma usko povezana s [[jaguarundi]]jem ([[Puma yagouaroundi]]) ali ne i s leopardima i [[lav]]ovima. == Podvrste == Floridska pantera (engl. ''Florida panther'') je rijetka podvrsta pume koja živi u [[močvara]]ma Južne [[Florida|Floride]] u Sjedinjenim Državama, a posebno u [[Nacionalni park Everglades|Nacionalnom Parku Everglades]]. U Floridi je trenutačno veliki pokret koji pokušava spasiti preostale pantere otkako je njihov broj naglo opao. Populacija floridske pantere, prema američkoj službi za ribolov i životinje, nema više od 120 do 160 jedinki na jugozapadu Floride. Istočna puma (Puma concolor couguar) - Broj jedinki te podvrste sjevernoameričke pume već je 30-ih godina 20. stoljeća počeo naglo padati. Puma, koju u SAD-u zovu kuguar, stavljena je na popis ugroženih vrsta 1973., ali se već dugo strahuje da će ta vrsta nestati i nestala je početkom 2012. Odluka saveznih vlasti da proglasi istočnu pumu istrijebljenom ne utječe na status floridske pantere (na jugoistoku), jedne druge podvrste mačaka koja je također na popisu ugroženih životinja. == Populacija i razmnožavanje == Prije nego što je došlo do eksplozije ljudske populacije u [[Amerika|Americi]], puma je obitovala velikim dijelom Amerike. Puma ima veći prostor u kojemu obitava od drugih [[sisavac]]a. Pume žive od Južnog [[Yukon]]a (u [[Kanada|Kanadi]]) do južnih [[Ande|Anda]] (u [[Čile]]u i [[Argentina|Argentini]]). == Fizičke karakteristike == Pume su krem-boje s crnim vrhovima [[uho|ušiju]] i [[rep]]a. Puma može trčati 50 [[km/h]], s mjesta može skočiti 6 [[metar]]a, okomit skok iznosi 2.5 m. Ugriz ima jači od bilo kojeg [[pas|psa]]. Puma ima četiri prsta a [[pandža|pandže]] su uvučene koje po potrebi izbaci. Odrasli mužjak pume može biti dugačak i do 2,5 m (od njuške do kraja repa), a teži oko 70 [[kg]]. U posebnim slučajevima može dostići i 95&nbsp;kg. Odrasle ženke su dugačke oko 2 m i teže oko 35&nbsp;kg (uvijek računajući od vrha njuške pa do kraja [[rep]]a). Mačići pume su prekriveni crno-smeđim točkicama, a rep im je savijen u krug. Pume žive oko 25 godina. Pume koje žive bliže [[ekvator]]u su manje od onih koje žive bliže polova. == Izvori == {{Izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Male mačke]] cpoxzgkxc5bdow2zh9dx7q2gna8hnql 0 20090 7616100 7611782 2026-10-10T14:46:55Z Budsalone 120869 Usklađivanje uvoda s en.wiki: uklonjene scribd reference koje eventualno pripadaju u članak o Kinseyu, uvedene neutralnije formulacije u prvih nekoliko odlomaka, dodan znanstveni izbor Bailey i sur. 2016. 7616100 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gay_flag.svg|mini|Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista.]] '''Homoseksualnost''' (od [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ''ὁμός ''što znači ''isto'', i [[Latinski jezik|latinskog]] ''sexus ''što znači ''spol''), [[romantika|romantična]] i [[seksualnost|spolna]] privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog [[Spol i rod|spola]]. Kao [[Seksualna orijentacija|orijentacija]] homoseksualnost se odnosi na <nowiki>''</nowiki>trajni obrazac emocionalne, romantične ili seksualne privlačnosti<nowiki>''</nowiki> primarno ili isključivo prema osobama istoga spola.<nowiki>''</nowiki> Također se odnosi na individualan osjećaj osobnog i društvenog identiteta baziranog na tim privlačnostima, ponašanju koje ih izražava i na pripadnosti zajednici drugih koji dijele iste.<nowiki>''</nowiki><ref name=":2">"[http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx Sexual Orientation, Homosexuality, and Bisexuality]", ''[[American Psychological Association]] HelpCenter.org'', pristupljeno 30. ožujka 2010.</ref><ref name=":3">[http://www.courts.ca.gov/documents/Amer_Psychological_Assn_Amicus_Curiae_Brief.pdf "Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) - APA California Amicus Brief — As Filed" ](PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010.</ref> Najčešći izrazi za homoseksualne osobe su ''[[lezbijka]]'' kod žena i ''[[gay]]'' kod muškaraca iako se ''gay'' često koristi i za muškarce i za žene. Zajedno s [[Biseksualnost|biseksualnošću]] i [[Heteroseksualnost|heteroseksualnošću]], homoseksualnost je jedna od tri glavne kategorije seksualne orijentacije unutar heteroseksualno-homoseksualnog kontinuuma, teorijskog koncepta kojega je razvio [[Alfred Kinsey]], u kojem se [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyjevom ljestvicom]] opisuje seksualna orijentacija. Danas mnogi seksolozi smatraju Kinseyjevu skalu relevantnom, ali ističu kako je ona vrlo često nedovoljno opsežna da bi se jasno odredio seksualni identitet na koji utječu brojni faktori. Navode kako je seksualna orijentacija samo jedan od njih, a uz nju su ostala 2 glavna faktora biološki spol i rodni identitet.<ref>"[http://www.plannedparenthood.org/health-topics/sexual-orientation-gender-4329.htm Sexual Orientation & Gender] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140214010943/http://www.plannedparenthood.org/health-topics/sexual-orientation-gender-4329.htm |date=14. veljače 2014. }}". Planned Parenthood. pristupljeno 6. rujna 2012.</ref> Dok neki smatraju homoseksualnu aktivnost neprirodnom,<ref>Robinson, B. A. (2010). "[http://www.religioustolerance.org/hom_fixe.htm Divergent beliefs about the nature of homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190510051718/http://www.religioustolerance.org/hom_fixe.htm |date=10. svibnja 2019. }}". Religious Tolerance.org. pristupljeno 12. rujna 2011.</ref><ref>Schlessinger, Laura (2010). "[http://www.religioustolerance.org/hom_0078.htm Dr. Laura Schlessinger and homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190129135629/http://www.religioustolerance.org/hom_0078.htm |date=29. siječnja 2019. }}". Religious Tolerance.org. pristupljeno 19. rujna 2012.</ref> znanstvena istraživanja pokazuju da je homoseksualnost normalna i prirodna varijacija ljudske seksualnosti te da sama po sebi nije izvor negativnih psiholoških učinaka.<ref>[http://new.paho.org/hq/index.php?option=com_content&task=view&id=6803&Itemid=1926 ""Therapies" to change sexual orientation lack medical justification and threaten health"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120523040848/http://new.paho.org/hq/index.php?option=com_content&task=view&id=6803&Itemid=1926 |date=23. svibnja 2012. }}. Pan American Health Organization. pristupljeno 26. svibnja 2012. arhivirano ovdje [1].</ref><ref name=":11">"[https://web.archive.org/web/20130808032050/http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx Sexual orientation, homosexuality and bisexuality]".American Psychological Association. Arhivirano 8. kolovoza 2013. pristupljeno 10. kolovoza 2013.</ref> Dokaza u prilog nesocijalnim, biološkim uzrocima znatno je više nego onih u prilog socijalnim, osobito kod muškaraca.<ref name="Bailey2016">{{Citiranje časopisa |last1=Bailey |first1=J. Michael |last2=Vasey |first2=Paul L. |last3=Diamond |first3=Lisa M. |last4=Breedlove |first4=S. Marc |last5=Vilain |first5=Eric |last6=Epprecht |first6=Marc |title=Sexual Orientation, Controversy, and Science |journal=Psychological Science in the Public Interest |volume=17 |issue=2 |pages=45–101 |year=2016 |doi=10.1177/1529100616637616 |pmid=27113562}}</ref> Iako nijedna teorija o uzrocima seksualne orijentacije nije stekla opću potporu, znanstvenici daju prednost biološkim teorijama<ref name=":4">Frankowski BL; American Academy of Pediatrics Committee on Adolescence (lipanj 2004). "[http://pediatrics.aappublications.org/content/113/6/1827.long Sexual orientation and adolescents]". ''Pediatrics'' '''113''' (6): 1827–32. doi:[[doi:10.1542/peds.113.6.1827|10.1542/peds.113.6.1827]]. PMID 15173519.</ref> koje ukazuju na [[Genetika|genetičke]] i [[Epigenetika|epigenetičke]] faktore, rano okruženje u [[Maternica|maternici]] ili kombinaciju istih.<ref name=":0">"[http://www.rcpsych.ac.uk/workinpsychiatry/specialinterestgroups/gaylesbian/submissiontothecofe.aspx Submission to the Church of England’s Listening Exercise on Human Sexuality]". The Royal College of Psychiatrists. pristupljeno 13. lipnja 2013.</ref> Opširna studija provedena na većoj populaciji jednojajčanih blizanaca u Švedskoj je pronašla u 807 promatrana para muških blizanaca životne dobi od 20 do 47 godina, 71 par muških blizanaca kod kojih je barem jedan od članova do tada barem jednom stupio u homoseksualne odnose u nekom trenutku svojega života; od toga kod 7 muških parova jednojajčanih blizanaca su oba blizanca stupila u homoseksualne odnose. Od promatranih 1.513 parova jednojajčanih ženskih blizanaca, utvrđeno je 214 parova kod kojih je barem jedna blizankinja stupila u istospolne odnose; od toga kod 22 parova ženskih blizanaca su obje blizankinje barem jednom stupile u istospolne odnose. Autori studije na temelju takvih podataka procjenjuju da je u promatranoj populaciji [[nasljednost]] utjecala na razvoj istospolnih sklonosti s 39% kod muškaraca, te s 18-19 posto kod žena; u preostalom dijelu, procjenjuju autori, na razvoj istospolnih sklonosti bi utjecao okoliš u kojem su promatrani blizanci odrastali i živjeli.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Genetic and environmental effects on same-sex sexual behavior: a population study of twins in Sweden. |url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/sex/samesex%202010.pdf |date=Veljača 2010. |journal=Arch Sex Behav. 2010 Feb;39(1):75-80. doi: 10.1007/s10508-008-9386-1. Epub 2008 Jun 7. |accessdate=2018-12-28}}</ref> Na drugoj strani, autori studije na populaciji koja je uključila ukupno 3.139 parova jednojajčanih blizanaca, te kontrolnu grupu od više desetaka tisuća drugih stanovnika države New York, ustanovili su da 8,7% opće populacije pozitivno odgovara na pitanje "jeste li ikad u životu osjetili romatničnu privlačnost prema osobi istog spola" (3,1% iskazuje da se i upustilo u istospolnu romantičnu vezu, a 1,5% da se upustilo u neku vrstu tjelesnog istospolnog čina), dok je vjerojatnost da se takav odgovor utvrdi kod oba jednojajčana blizanca (ukupno je utvrđeno 289 parova jednojajčanih blizanaca kod kojih je barem jedan blizanac iskazao o istospolnim porivima) 6,7%; prema zaključku autora studije, takvi rezultati opovrgavaju hipotezu da bi homoseksualne sklonosti mogle biti urođene: „Ako postoji genetska komponenta kod istospolne privlačnosti, ona je neznatna u odnosu na druge faktore.“.<ref>[http://www.soc.duke.edu/~jmoody77/205a/ecp/bearman_bruckner_ajs.pdf] Bearman, Peter S. i Brückner, Hannah: ”Opposite-sex twins and adolsescent same-sex attraction”, The American Journal of Sociology, ožujak 2002. str. 1197-1198</ref> Nema pouzdanih znanstvenih dokaza koji bi upućivali da odgoj roditelja ili iskustva u ranom djetinjstvu igraju ulogu u definiranju seksualne orijentacije,<ref name=":0" /> a u literaturi se iznose ocjene zajednički ili srodni okoliš ne igraju nikakvu ulogu kod muškaraca i malu ulogu kod žena.<ref>Långström, N.; Rahman, Q.; Carlström, E.; Lichtenstein, P. (2008). "Genetic and Environmental Effects on Same-sex Sexual Behavior: A Population Study of Twins in Sweden". ''Archives of Sexual Behavior'' '''39''' (1): 75–80. doi:[[doi:10.1007/s10508-008-9386-1|10.1007/s10508-008-9386-1]]. PMID [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18536986 18536986]. </ref> [[Psihijatrija|Psihijatri]] i [[Psihologija|psiholozi]] koji su pobornici tzv. [[reparativna terapija|reparativne terapije]] koja je sagrađena na djelima začetnika [[Psihoterapija|psihoterapije]] [[Sigmund Freud|Freuda]], [[Carl Gustav Jung|Junga]], [[Alfred Adler|Adlera]] i [[Viktor Frankl|Frankla]], smatraju da je homoseksualnost izraz preusmjeravanja neadekvatno realizirane čežnje za istospolnim prijateljstvom s vršnjacima i za dubokim odnosom sa starijim pripadnicima istog [[Spol i rod|spola]] (roditeljima, učiteljima) u mladosti;<ref>Frankowski BL; American Academy of Pediatrics Committee on Adolescence (lipanj 2004). "[http://books.google.hr/books?id=38HsJed6_T8C&pg=PR1&lpg=PR1&dq=narth+manual+unwanted&source=bl&ots=2yyUDjTOxq&sig=HNLxuXpfh_kS6x_-Q_prEZ7j4qA&hl=en&sa=X&ei=6cXTU_PvJMuM4gT5_YCQBQ&ved=0CB0Q6AEwAA#v=onepage&q=narth&f=false Julie Harren Hamilton, Ph.D., Philip J. Henry, PhD i dr., "Handbook of Therapy for Unwanted Homosexual Attractions: A Guide to Treatment"], 2009., str. 55 - 67</ref> njihova stajališta su suočena s ogorčenim reakcijama iz redova LGBT aktivista i uglavnom se ne smatraju više ""politički korektnima", u zapadnim zemljama. Većina se ljudi istospolne seksualnosti izjašnjava da su vrlo malo ili nimalo bili ili jesu u mogućnosti odabrati svoju seksualnu orijentaciju.<ref name=":11" /> Većina pripadnika znanstvene zajednice tvrdi kako nema dovoljno dokaza koji bi opravdali upotrebu [[Psihologija|psiholoških]] intervencija sa svrhom promjene seksualne orijentacije.<ref>American Psychological Association: [http://www.apa.org/about/governance/council/policy/sexual-orientation.aspx Resolution on Appropriate Affirmative Responses to Sexual Orientation Distress and Change Efforts]</ref> Kada se radi o brojnosti i učestalosti, postoje različita gledišta o kriterijima utvrđivanja broja ljudi koji se deklariraju kao gay ili lezbijka tj. onih koji su primarno homoseksualni u svom spolnom i romantičnom životu za razliku od onih osoba koje su neko vrijeme ili naizmjence imale istospolno seksualno ili romantično iskustvo. Broj osoba koji se javno deklariraju kao homoseksualne ovisi o prihvaćenosti i riziku od [[Stigmatizacija|stigmatizacije]] u društvu. Sigurno da broj osoba, koje se javno izjašnjavaju kao homoseksualne, ovisi o pravnom sustavu, odnosno jesu li homoseksualni odnosi kažnjivi zakonom;<ref name=":6">LeVay, Simon (1996). ''Queer Science: [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/queerscience.htm The Use and Abuse of Research into Homosexuality].'' Cambridge: The MIT Press {{ISBN|0-262-12199-9}}</ref> uz to postoje osobe koje ne žele svoju egzistenciju obilježavati deklariranjem, bilo iz osobnih razloga ili pak zbog toga što u nju nisu posve sigurne ([[seksualna fluidnost]]).<ref>[http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf "Was it a phase? Young women's relinquishment of lesbian/bisexual identities over a 5-year period."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610021748/http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf |date=10. lipnja 2010. }} Diamond, Lisa M., Journal of Personality and Social Psychology, Vol 84(2), Feb 2003, 352-364.]</ref> Politički uvjeti su tek u najnovije vrijeme, i to samo u nekim zemljama, takvi da je postalo moguće formirati statističke obrasce koji su omogućili upisivanje homoseksualnih sklonosti kao identitetskih određenja. Osim kod anatomski modernog čovjeka (lat. ''Homo sapiens sapiens'') homoseksualno je ponašanje također zabilježeno i promatrano kod [[Homoseksualno ponašanje kod životinja|mnogih drugih životinjskih vrsta]].<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2009/06/090616122106.htm Science Daily: Same-Sex Behavior Seen In Nearly All Animals]</ref><ref>''[http://www.news-medical.net/news/2006/10/23/20718.aspx 1,500 animal species practice homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110210172226/http://www.news-medical.net/news/2006/10/23/20718.aspx|date=10. veljače 2011.}}''[[1,500 animal species practice homosexuality. The Medical News, 23. listopada 2006|. ''The Medical News'', 23. listopada 2006.]]</ref><ref>Sommer, Volker & Paul L. Vasey (2006), Homosexual Behaviour in Animals, An Evolutionary Perspective.Cambridge University Press, Cambridge. [[{{ISBN|0-521-86446-1}}]]</ref><ref>Harrold, Max (16. veljače 1999). [http://www.thefreelibrary.com/Biological+Exuberance:+Animal+Homosexuality+and+Natural+Diversity.-a053877996 "Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity"]. The Advocate, reprinted in Highbeam Encyclopedia. pristupljeno 10. rujna 2007.</ref> Od kraja 19. stoljeća odvija se globalni pokret s rezultatom povećanja zakonskih prava homoseksualnih osoba uključujući pravo na [[brak]] i [[Istospolni brak|građansko partnerstvo]], zaposlenje, vojnu službu, jednakopravan pristup zdravstvenoj njezi pa i pravo na posvajanje i roditeljstvo u nekim državama. Brojne su zemlje donijele zakonske odredbe s ciljem zaštite gay manjina od maltretiranja (engl. bullying). == Etimologija == [[Datoteka:Hyakinthos.jpg|mini|''[[Zefir]] ''i'' [[Hijakint|Hijacint]], 480 pr.n.e.'']] [[Riječ]] ''homoseksualan ''je spoj grčkog i latinskog gdje prvi dio potječe od grčkog ὁμός homos, 'isto' (nije povezano s latinskim homo, 'čovjek', kao u [[Homo sapiens]]) te se odnosi na seksualne aktivnosti i privlačnost među pripadnicima istog spola.<ref>Room, Adrian (1986). ''A Dictionary of True Etymologies''. p. 84. {{ISBN|978-0710203403}}</ref><ref>Statt, David A. (2004). ''A Student's Dictionary of Psychology''. Psychology Press. p. 93. {{ISBN|978-1841693422}}</ref> Prvo je pojavljivanje te riječi u tiskanom obliku zabilježeno u njemačkom [[pamflet]]u iz 1869. austrijskog autora Karl-Marie Kertbenyija koji ga je tada objavio anonimno.<ref>"[http://www.glbtq.com/social-sciences/kertbeny_km.html Karl-Maria Kertbeny: The Coinage and Dissemination of the Term] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626100855/http://www.glbtq.com/social-sciences/kertbeny_km.html |date=26. lipnja 2015. }}", ''glbtq.com'', pristupljeno 12. lipnja 2012.</ref> U njemu se bunio protiv pruskog anti-sodomskog zakona.<ref>Feray Jean-Claude, Herzer Manfred (1990). "Homosexual Studies and Politics in the 19th Century: Karl Maria Kertbeny". ''Journal of Homosexuality'' '''19''': 1.</ref> Godine 1886. je [[Richard von Krafft-Ebing]] upotrijebio izraze ''homoseksualnost ''(njem. Homosexualität) i ''heteroseksualnost ''(njem. Heterosexualität)'' ''u svojoj knjizi ''[[Psychopathia Sexualis]]. ''Njegova je knjiga bila toliko popularna i kod laika i kod liječnika da su izrazi <nowiki>''</nowiki>heteroseksualnost<nowiki>'' i ''</nowiki>homoseksualnost<nowiki>''</nowiki> postali najšire prihvaćeni izrazi za varijacije [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]].<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/krafft_ebing_r.html Krafft-Ebing, Richard von (1840-1902)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120409220543/http://www.glbtq.com/social-sciences/krafft_ebing_r.html |date=9. travnja 2012. }}. ''glbtq.com''</ref><ref>"[http://www.kino.com/psychopathia/history.html Psychopathia Sexualis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071004223140/http://www.kino.com/psychopathia/history.html |date=4. listopada 2007. }}", ''Kino.com'', pristupljeno 7. rujna 2007.</ref> === LGBTIQ=== {{glavni|LGBT}} Danas se za seksualne manjine koristi skraćenica '''[[LGBTIQ]]''' koja je složena od sljedećih riječi: [[lezbijka|'''L'''ezbijke]], [[gej|'''G'''ejevi,]] [[biseksualnost|'''B'''iseksualne]], [[transrodnost|'''T'''ransrodne]], [[interseksualnost|'''I'''nterseksualne]] i [[queer|'''Q'''ueer osobe]]. Homoseksualne osobe oba [[spol i rod|spola/roda]] u popularnoj se kulturi zovu "[[gej]]", što je njihov seksualni identitet, i ona je nastala prihvaćenjem [[Engleski jezik|engleske]] riječi ''[[gay]]''. Engleska riječ "gay" znači biti "sretan", "veseo" te je kao takva često bila korištena u poeziji i [[književnost]]i, no nakon [[1950-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] uzima se kao identitet homoseksualnih osoba, no ipak najčešće muškaraca. Žene homoseksualne orijentacije su u većini prihvatile termin "[[lezbijka]]". Postoji mnogo različitih termina koje se odnose [[LGBTIQ]] osobe. Neke od njih su prvenstveno namijenjene da bi uvrijedile ili diskriminirale, no ponekad LGBTIQ osobe koriste iste termine za samoidentifikaciju. ''[[Queer teorija]]'' tu pojavu, često i kao politički čin, naziva [[obrnuti diskurs|obrnutim diskursom]]. == Seksualnost i identitet == [[Datoteka:Kinsey Scale hr.svg|lijevo|mini|250x250px]] === Kinseyjeva skala === [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyeva skala]] (također zvana eng.  Heterosexual-Homosexual Rating Scale<ref>[http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-hhscale.html "Kinsey's Heterosexual-Homosexual Rating Scale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160510163753/http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-hhscale.html |date=10. svibnja 2016. }}". The Kinsey Institute. pristupljeno 8. rujna 2011.</ref>) pokušava opisati seksualnu povijest osobe ili epizode seksualne aktivnosti u određenom vremenu. Skala počinje s 0 što se odnosi na isključivo heteroseksualno ponašanje i završava sa 6 što označava isključivo homoseksualno ponašanje. Kinsey je u svojim djelima tzv. Kinseyjevim izvještajima koristio i oznaku <nowiki>''X''</nowiki> za [[aseksualnost]].<ref>(Male volume, Table 141; Female volume, page 472)</ref><ref>Mary Zeiss Stange, Carol K. Oyster, Jane E. Sloan (2011). ''[http://books.google.com/books?id=bOkPjFQoBj8C&pg=PA158&dq=Kinsey+and+asexuality+Encyclopedia+of+Women+in+Today%27s+World&hl=en&sa=X&ei=Ae_sTuuxKYfg2QWJ4bGlDw&sqi=2&ved=0CDAQ6AEwAA#v=onepage&q&f=falsee Encyclopedia of Women in Today's World]''. Sage Pubns. p. 2016. {{ISBN|1-4129-7685-5}}. pristupljeno 17. prosinca 2011.</ref> === Orijentacija i ponašanje === Američko psihološko društvo i Američko psihijatrijsko društvo (eng.  American Psychological Association i American Psychiatric Association) komentiraju seksualnu orijentaciju na sljedeći način: <nowiki>''</nowiki>Seksualna orijentacija se često definira kao karakteristika individue kao što je to i biološki [[Spol i rod|spol]], rodni identitet ili dob. Ta je perspektiva nepotpuna jer seksualna orijentacija nužno uključuje veze s drugim individuama. Seksualni čini i romantička privlačnost su kategorizirani kao homoseksualni ili heteroseksualni s obzirom na biološki spol individua međusobno uključenih u njih. Doista, individue izražavaju svoju homoseksualnost, heteroseksualnost ili biseksualnost interakcijom ili željom za interakcijom s drugim osobama. Te interakcije uključuju i jednostavne radnje kao što su držanje za ruke ili ljubljenje. Shodno tome, seksualna je orijentacija povezana i s osobnim vezama koje ljudska bića ostvaruju s drugim ljudima kako bi zadovoljili svoje potrebe za ljubavlju, povezivanjem i intimnošću. U kontekstu seksualnog ponašanja te veze obuhvaćaju neseksualne fizičke aktivnosti, zajedničke ciljeve i vrijednosti, međusobnu podršku i predanost.<nowiki>''</nowiki><ref>"[http://www.courts.ca.gov/documents/Amer_Psychological_Assn_Amicus_Curiae_Brief.pdf Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) – APA California Amicus Brief — As Filed]" (PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010.</ref> Homoseksualna orijentacija i homoseksualno ponašanje nisu isto gdje ponašanje ne mora nužno uključivati istospolnu orijentaciju. Neki stručnjaci tumače da je seksualna orijentacija urođena, a seksualno ponašanje promjenjivo.<ref>[http://www.queerzagreb.org/wp-content/uploads/2012/11/cv-final.pdf "Edukacijski program ZAJEDNO protiv homofobije i nasilja u školama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924083724/http://www.queerzagreb.org/wp-content/uploads/2012/11/cv-final.pdf |date=24. rujna 2015. }} Bijelić, N i Hodžić, A. u izdanju udruge Queer Zagreb, 2012, str. 31</ref> Do homoseksualnog ponašanja kod heteroseksualnih osoba može doći u [[adolescencija|adolescenciji]] (fazi istraživanja svoje seksualnosti), u dugotrajnoj izloženosti osobama istog spola (bez suprotnog) npr. u vojsci, [[crkva|crkvi]], [[zatvor]]u, itd. === Izlaženje iz ormara === [[Datoteka:Johanna Sigurdardottir, statsminister Island. Nordiska radets session 2011 i Kopenhamn.jpg|mini|250x250px]] Izlaženje iz ormara (eng. coming out ili žargon <nowiki>''outanje''</nowiki>) je fraza koja se odnosi na razotkrivanje vlastite seksualne orijentacije ili rodnog identiteta te je opisano i doživljeno kao psihološki proces ili čak psihološko putovanje.<ref>"[http://utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 Coming Out: A Journey] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924194203/http://www.utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 |date=24. rujna 2015. }}". Utahpridecenter.org. pristupljeno 22. srpnja 2012.</ref> Općenito, izlaženje iz ormara opisuje se kroz 3 faze. Prva je faza da pojedinac upozna samog sebe i svoju seksualnost, a ta spoznaja proizlazi iz svjesne otvorenosti prema istospolnim vezama.<ref>In a joint statement with other major American medical organizations, the APA says that "different people realize at different points in their lives that they are heterosexual, gay, lesbian, or bisexual". "[https://web.archive.org/web/20070807205013/http://www.apa.org/pi/lgbc/publications/justthefacts.html Just the Facts About Sexual Orientation & Youth: A Primer for Principals, Educators and School Personnel]". American Academy of Pediatrics, American Counseling Association, American Association of School Administrators, American Federation of Teachers, American Psychological Association, American School Health Association, The Interfaith Alliance, National Association of School Psychologists, National Association of Social Workers, National Education Association. 1999. Arhivirano 7. kolovoza 2007. pristupljeno 28. kolovoza 2007.</ref> To se često opisuje kao unutarnje razotkrivanje, a druga se faza odnosi na odluku pojedinca da svoju seksualnost obznani drugima npr. roditeljima, prijateljima i kolegama. Treća se faza odnosi na življenje otvoreno kao [[LGBT]] osoba.<ref>"[https://web.archive.org/web/20071102101657/http://dev.hrc.org/issues/3333.htm The Coming Out Continuum]", ''Human Rights Campaign'', arhivirano 2. studenog 2007., pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref> To se obično događa u srednjoškolskom ili fakultetskom razdoblju, a čest je slučaj da osoba razotkrije svoju seksualnost određenim pripadnicima društva, ali ne i vlastitoj obitelji – najčešće iz straha od neprihvaćanja. Prema istraživanju objavljenom u časopisu ''Journal of Sex Research'' razvoj lezbijskog, gay ili biseksualnog (LGB) identiteta složen je i vrlo često težak proces. Za razliku od drugih manjinskih grupa, kao što su etničke i rasne manjine, većina LGB osoba nije odgojeno u zajednici koja bi se sastojala od osoba od kakvih su učili o vlastitom identitetu i koje bi poticale te podržavale taj identitet. U većini slučajeva LGB osobe su odrasle u društvenom okruženju koje je ili ignorantno ili otvoreno neprijateljsko prema homoseksualnosti.<ref>Rosario, M., Schrimshaw, E., Hunter, J., & Braun, L. (veljača 2006). Sexual identity development among lesbian, gay, and bisexual youths: Consistency and change over time. ''Journal of Sex Research'', 43(1), 46–58. pristupljeno 4. travnja 2009., from PsycINFO database.</ref> Istaknuti političari, zvijezde, vojne osobe i članovi [[kler]]a su razotkriveni u javnosti – tuđom zlobom ili pak motivirani vlastitim političkim i moralnim stavovima. Mnogi se protive takvoj praksi kada se radi o javnim osobama<ref>Maggio, Rosalie (1991), ''The Dictionary of Bias-Free Usage: A Guide to Nondiscriminatory Language'', Oryx Press, p. 208, {{ISBN|0-89774-653-8}}</ref> dok neki potiču razotkrivanje javnih osoba koje koriste svoje pozicije i utjecaj kako bi naštetili drugim gay osobama.<ref>Tatchell, Peter (23. travnja 2007.), "[http://www.newstatesman.com/life-and-society/2007/04/human-rights-gay-outing-outed Outing hypocrites is justified]", ''The New Statesman'', pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref>  === Rodni identitet === Početkom dvadesetog stoljeća oni koji su pisali o homoseksualnoj orijentaciji obično su smatrali da je ona intrinzično povezana sa spolom osobe npr. mislilo se da će osoba ženske građe, koju privlače druge osobe ženske građe, imati muževne atribute i obrnuto.<ref>Minton, H. L. (1986). ''Femininity in men and masculinity in women: American psychiatry and psychology portray homosexuality in the 1930s'', Journal of Homosexuality, 13(1), 1–21.<br> <nowiki>*</nowiki>Terry, J. (1999). ''An American obsession: Science, medicine, and homosexuality in modern society.''Chicago: University of Chicago Press</ref> No, to je viđenje seksualne orijentacije kao seksualne inverzije dovedeno u pitanje pa u drugoj polovici dvadesetog stoljeća dolazi do značajnog porasta broja zagovaratelja rodnog identiteta kao fenomena koji je odvojen od seksualne orijentacije. [[Transrodnost|Transrodne]] i [[Cisrodnost|cisrodne]] osobe mogu privlačiti muškarci, žene ili oboje. Vrlo je česta zabuna i stereotip da se sve osobe koje traže medicinske zahvate kako bi stekle tjelesne osobine željenog spola, osjećaju seksualnu privlačnost prema pripadnicima onog spola kojega same žele napustiti. Istraživači su puno puta zanemarivali da su transseksualne osobe sklone davanju "poželjnih" odgovora kako si ne bi stvorile probleme oko prava na propisivanje [[Hormoni|hormonske terapije]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_7_31/ai_57815505/pg_7 |title=From Donald to Deirdre - Donald N. McCloskey sex change to Deirdre N. McCloskey |access-date=29. srpnja 2014. |archive-date=18. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080618070144/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_7_31/ai_57815505/print |url-status=dead }}</ref> Heteroseksualna, homoseksualna ili biseksualna osoba može biti muževna, ženstvena (feminizirana) ili [[androgenost|androgena]], a mnogi članovi i podržavatelji lezbijskih i gay zajednica sada karakteriziranje <nowiki>''</nowiki>rodno-potvrdan heteroseksualac<nowiki>'' ili ''</nowiki>rodno-nepotvrdan homoseksualac<nowiki>''</nowiki> vide kao negativan stereotip. Prema nekim podacima u oko pola slučajeva transrodne osobe imaju jasno izraženu seksualnu sklonost prema osobama baš onog spola čijim pripadnicima žele postati: mnogi muškarci koji nastoje prijeći u ženski rod, žele nakon toga nastaviti održavati seksualne odnose sa ženama te se deklarirati kao lezbijke.<ref>[http://www.firstthings.com/article/2004/11/surgical-sex "Surgical Sex", Paul McHugh, 2004]</ref> Unatoč tome, istraživanja J. Michaela Baileya i K. J. Zuckera su pokazala kako većina gay muškaraca i lezbijka priznaje kako su tijekom djetinjstva bili rodno-nepotvrdni što bi značilo da gay muškarci smatraju kako su u djetinjstvu bili feminizirani.<ref>Bailey, J.M., Zucker, K.J. (1995), ''Childhood sex-typed behavior and sexual orientation: a conceptual analysis and quantitative review.'' Developmental Psychology 31(1):43</ref>    === Homoseksualnost u mladih === Stručne smjernice Američkog psihološkog društva upućuju da mladi mogu oklijevati u odabiru jednog od seksualnog identiteta s obzirom na seksualnu orijentaciju te da on može biti [[seksualna fluidnost|fluidan]] tijekom [[Adolescencija|adolescencije]]. U terapeutskom pomaganju se uzima u obzir da su mladi s LGBT sklonostima često izloženi zlostavljanju u školi. Ohrabruje se tarapeute da surađuju s roditeljima i školskim vlastima.<ref>[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/guidelines.aspx ''Practice Guidelines for LGB Clients'', poglavlje "''Application''"], pristupljeno 11. travnja 2015. (Engleski)</ref> U članku R. C. Savin-Williamsa i K. Joynera objavljenom 2013. god. u znanstvenom časopisu ''Archives of Sexual Behavior '' autori upozoravaju druge istraživače homoseksualnosti na značajnu promjenjivost izjašnjavanja mladih ispitanika o njihovim seksualnim sklonostima nakon dužeg vremenskog razdoblja. Tako se prema podacima američke nacionalne longitudinalne studije zdravlja adolescenata i odraslih ''Add Health'' (studija koja već više od 20 godina prati oko 20 tisuća osoba koje su bile u adolescenciji 1994. godine, i koje su u 'valovima' ispituju svakih par godina; zadnji provedeni '4. val' intervjuiranja je proveden 2008. godine<ref>[http://www.cpc.unc.edu/projects/addhealth/design "Add Health: Study Design"], pristupljeno 13. travnja 2015.</ref>) 70% ispitanika koji su se kao 1994. god. kao osobe srednjoškolske dobi (7 do 12 razred školovanja) bili izjasnili kao biseksualci ili homoseksualci, bilo 2008. godine u dobi mladih odraslih osoba izjasnilo kao "ekskluzivno heteroseksualni". Autori su ponudili 3 moguća obrazloženja: 1. neki mladi kao odrasli odluče skrivati svoju seksualnu orijentaciju, 2. neprecizno korištenje izraza ''seksualna orijentacija'' i ''romantične privlačnosti, ''3. davanje lažnih odgovora kod prvog vala prikupljanja podataka. Iznose kako se vjerojatno radi o posljednja 2 obrazloženja.<ref>[http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-013-0219-5#page-1 "The Dubious Assessment of Gay, Lesbian, and Bisexual Adolescents of Add Health"], Ritch C. Savin-Williams, Kara Joyner "Archives of Sexual Behavior", April 2014, Vol. 43/3, str, 413-422</ref> R. C. Savin-Williamsa i K. Joyners nisu u tom članku raspravili može li se razlike ipak pripisati [[Seksualna fluidnost|seksualnoj fluidnosti]] kod adolescenata; što međutim kao odgovor sugeriraju Sabra L. Katz-Wise i Janet S. Hide u svojoj studiji iz 2014. god.<ref name="link.springer.com">{{Citiranje časopisa |title=Sexual fluidity and related attitudes and beliefs among young adults with a same-gender orientation |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10508-014-0420-1 |journal=Archives of Sexual Behavior, 2015 |accessdate=2019-04-10}}</ref> U obiteljskoj psihoterapiji, uzima se u obzir činjenicu da proces identifikacije ostaje fluidan tijekom adolescencije, što uključuje i pitanje seksualnog identiteta: "Mladi mogu prihvatiti neku oznaku seksualnog identiteta i kasnije je napustiti. Takva su iskustva uobičajenija kod adolescenata ženskog spola, ali se događaju također i kod onih muškog spola. Prema podacima iz studije Lise L. Diamond... 60% žena u uzorku kojega je promatrala L. M. Diamond promijenilo je oznaku svojeg seksualnog identificiranja (tj. lezbijka, biseksualka, heteroseksualka), a 50% je napustilo lezbijski ili biseksualni identitet u nekoj točki svoje kasne adolescencije ili rane odrasle dobi."<ref>[https://books.google.hr/books?id=yov8Uw7IlbcC&printsec=frontcover&dq=Adolescent+in+Family+Therapy,+Second+Edition:+Harnessing+the+Power+of&hl=en&sa=X&ei=hbQrVYyeM4vbaqn8gLgI&ved=0CB0Q6wEwAA#v=onepage&q=Adolescent%20in%20Family%20Therapy%2C%20Second%20Edition%3A%20Harnessing%20the%20Power%20of&f=false "Adolescent in Family Therapy, Second Edition: Harnesing the Power of Relationships"], Joseph A. Micucci, Guilford Press 2009, str. 33, 64 </ref> === Promjene seksualne orijentacije (eng. ''sexual fluidity'') === Prema studiji Stevena E. Mocka i Richarda P. Eibacha iz 2011. godine provedenoj na 2.560 odraslih ispitanika<ref>[http://midus.wisc.edu/findings/pdfs/1153.pdf "Stability and Change in Sexual Orientation Identity Over a 10-YearPeriod in Adulthood"], "Archives of Sexual Behavior", 6/2012, Vol, 41 -3, str 641-648</ref> tijekom desetogodišnjeg razdoblja može se zaključiti da je kod nekih osoba seksualni identitet promjenjiv – u drugom krugu ispitivanja nakon 10 godina drugačiji seksualni identitet je prijavilo oko 2% ispitanika: heteroseksualna orijentacija se (kod populacije iz svih dijelova SAD-a obuhvaćene studijom) pokazuje najstabilnijom – promijenilo ju je 0,78% muškaraca i 1,36% žena; kod žena su lezbijski i biseksualni identitet jednako nestabilni – 63,6% lezbijki i 64,7% biseksualki se drugačije izjasnilo nakon 10 godina. Muški homoseksualci su ostali stabilniji u svojoj orijentaciji – promjena se evidentirala kod 9,52% osoba koje su na početku desetogodišnjeg razdoblja iskazale homoseksualnu orijentaciju dok je kod biseksualaca zabilježena promjena u 47% slučajeva. Studija objavljena 2000. godine u kojoj je ispitano 80 mlađih ženskih osoba (16-23 godina života) koje su se deklarirale kao lezbijke, biseksualke ili "nesigurne" pokazuje da je njih polovica u stanovitoj mjeri promijenilo svoju seksualnu orijentaciju u razdoblju od samo dvije godine.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10749081 "Sexual identity, attractions, and behavior among young sexual-minority women over a 2-year period"], Diamond L.M. Dev Psychol. 2000 Mar;36(2):241-50</ref> Sabra L. Katz-Wise i Janet S. Hide u studiji objavljenoj 2014. god. nalaze u kohorti od 188 adolescenta s istospolnim sklonostima u Sjedinjenim Američkim Državama, fluidnost u seksualnim privlačnostima kod 63% ženskih i 50% muških ispitanika; a kod 48% ženskih i 34% muških ispitanika fluidnost i u [[Seksualna orijentacija|seksualnoj orijentaciji]].<ref name="link.springer.com"/> Američko psihijatrijsko društvo piše: "Neki vjeruju da je seksualna orijentacija urođena i nepromjenjiva; međutim seksualna se orijentacija razvija tijekom životnog vijeka osobe. Pojedinci mogu postati svjesni u različitim trenucima svojih života da su heteroseksualci, gay, lezbijke ili biseksualci."<ref>[http://www.psychiatry.org/lgbt-sexual-orientation "LGBT-Sexual Orientation: What is Sexual Orientation?"], mrežne stranice Američke psihijatrijske asocijacije, posjećeno 02. ožujka 2015.</ref> Prema kanadskom Centru za mentalno zdravlje i ovisnost (Toronto), "kod nekih ljudi, seksualna orijentacija je stalna i nepromjeniva tijekom cijelog života. Kod drugih, seksualna orijentacija može biti fluidna i mijenjati se tijekom vremena. Postoji široki spektar seksualnih orijentacija. Jedan način da se gleda na seksualnu orijentaciju je fluidni kontinuum koji ide od isključivo istorodne privlačnosti do isključivo privlačnosti suprotnim rodom s mnogim točkama između njih. Važno je opaziti da se neće svatko s istom samodeklariranom seksualnom orijentacijom uklopiti na točno jednako mjesto na kontinuumu. Na primjer, jedna biseksualna osoba se može naći točno na sredini kontinuuma, ali druga biseksualna osoba se može naći dalje od sredine i bliže jednom ili drugom kraju kontinuuma."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://knowledgex.camh.net/amhspecialists/Screening_Assessment/assessment/ARQ2/Pages/arq2_question_a2.aspx?intcid=search-results |title=CAMH (Centre for Addiction and Mental Health) Knowledge Exchange |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402101620/http://knowledgex.camh.net/amhspecialists/Screening_Assessment/assessment/ARQ2/Pages/arq2_question_a2.aspx?intcid=search-results |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=2. ožujka 2015.}}</ref> Istraživanje L. Diamond iz 2008. god., gdje je praćeno 79 mladih ne-heteroseksualnih žena tijekom 10- godišnjeg razdoblja, pokazuje značajnu fluidnost u biseksualnim, nedeklariranim i lezbijskim privlačnostima, ponašanjima i identitetima: dvije trećine sudionika promijenilo je seksualnu orijentaciju. Većinom se opaža promjena iz isključivo istospolne u biseksualnu orijentaciju. Autorica zaključuje da "ovakvi nalazi pokazuju da je razlika između lezbijstva i biseksualnosti prije pitanje mjere, nego pitanje vrste".<ref>[http://www.glhv.org.au/files/Female_bisexuality_results_from_a_10-year_study_0.pdf Diamond, Lisa M. (siječnja 2008). ''Female bisexuality from adolescence to adulthood: Results from a 10-year longitudinal study.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301221742/http://www.glhv.org.au/files/Female_bisexuality_results_from_a_10-year_study_0.pdf|date=1. ožujka 2014.}} (PDF) '''44''' (1). Developmental Psychology. pp. 5–14. doi:10.1037/0012-1649.44.1.5.PMID 18194000.</ref><ref>"'''Bisexual women – new research findings'''". Women's Health News. 17. siječnja 2008.</ref> Istraživanje provedeno na "Northwestern University" 2004. pokazalo je kako su se žene (i lezbijke i heteroseksualke) seksualno uzbudile kada su gledale heteroseksualne, ali i lezbijske erotske filmove. Muške heteroseksualne osobe su se uzbudile gledajući samo one erotske filmove sa ženama, a gay muškarci samo gledajući filmove s drugim muškarcima. Autori su zaključili da je ženska seksualna želja manje strogo diktirana prema određenom spolu nego što je to slučaj kod muškaraca, te da je ženska seksualna želja otvorenija promjenama tijekom vremena.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15482445 "A sex difference in the specificity of sexual arousal"], Chivers ML1, Rieger G, Latty E, Bailey JM., Psychol Sci. 2004 Nov;15(11):736-44.</ref> Ellen Schecter piše 2009. godine: <nowiki>''</nowiki>Istina je da je Alfred Kinsey bio u pravu: ne samo da seksualnost postoji kao kontinuum, već se neki ljudi mogu i miču se kroz taj kontinuum tijekom života. Seksualnost može biti fluidna, varirati tijekom vremena i kroz različite situacije. Čini se da je seksualna orijentacija sačinjena od mnogo varijabli – ne samo od seksualnog ponašanja. [...] To ne znači da je izlaženje iz ormara kao gay ili lezbijka reverzibilno ili da je to samo faza, niti znači da je seksualna orijentacija izbor ili da ne-heteroseksualni ljudi mogu biti dovedeni do toga da prihvate heteroseksualnost. To jednostavno znači da, dok većina ljudi ima stabilnu seksualnu orijentaciju kongruentnu sa svojim seksualnim ponašanjem i privlačnostima, mnogi nemaju.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>''Sexual Fluidity: The New Sexuality Paradigm''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> Ellen Schecter, PhD, pristupljeno 15.08.2014.</ref> === Istospolne veze === [[Datoteka:Homosexuality symbols (4 colors).svg|mini|upright=1.5|Simboli ženske i muške homoseksualnosti.]] Ljudi homoseksualne orijentacije mogu izraziti svoju seksualnost na brojne načine i pokazati je ili ne u svojem ponašanju. Mnogi imaju seksualne veze predominantno s ljudima njihovog rodnog identiteta, iako neki stupaju u vezu s onima suprotnog roda, biseksualne veze ili žive u celibatu. Istraživanje pokazuje da mnoge lezbijke i gay muškarci žele te uspijevaju u postizanju posvećene i trajne veze. Ankete također pokazuju da između 40% i 60% gay muškaraca te između 45% i 80% lezbijka su trenutačno uključeni u romantičnu vezu.<ref name=":1">"Resolution on Sexual Orientation and Marriage – Research Summary". American Psychological Association. pristupljeno 4. listopada 2012.</ref> Osim toga, pokazuju da su partneri u između 18% i 28% gay parova te između 8% i 21% lezbijskih parova u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u živjeli zajedno 10 ili više godina.<ref name=":1" /> 26. lipnja 2015. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]] proglasio je presudom u slučaju ''Obergefell v. Hodges'' zabrane istospolnih brakova neustavnim čime je gay parovima omogućio pravo na legalno sklapanje braka na teritoriju svih 50 saveznih država SAD-a. Presuda je donijeta preglasavanajem, pri čemu je 4 od ukupno 9 sudaca glasovalo protiv, uključujući i samog predsjednika Vrhovnog suda, konzervativca Johna Robertsa koji je u svojem mišljenju istaknuo kako zagovornici istospolnih brakova imaju pravo odluku suda slaviti kao novi način iskazivanja privrženosti partneru, ali da Ustav nije imao ništa s tim jer se njegove odredbe iz 19. stoljeća teško mogu tumačiti u korist homoseksualnih brakova.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.washingtonpost.com/politics/gay-marriage-and-other-major-rulings-at-the-supreme-court/2015/06/25/ef75a120-1b6d-11e5-bd7f-4611a60dd8e5_story.html Supreme Court rules gay couples nationwide have a right to marry]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 26. lipnja 2015.</ref><ref>[http://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf Prikaz slučaja Obergefel v. Hodges] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626145937/http://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf |date=26. lipnja 2015. }} (presuda, sažetak i izdvojena mišljenja) službene stranice Vrhovnog suda SAD, lipanj 2015., v. str. 28. presude, te str. 10, 16 i 29 izdvojenog mišljenja Predsjednika suda J. Robertsa</ref> 16. studenog u [[Irska|Irskoj]] je na snagu stupio [[Zakon]] o [[Istospolni brak|istospolnim brakovima]], šest mjeseci nakon povijesnog [[referendum]]a kojim je Irska postala prva zemlja svijeta koja je plebiscitom sa 62% glasova prihvatila istospolne brakove.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1830511/sest-mjeseci-od-povijesnog-refereduma-u-irskoj-na-snagu-stupio-zakon-o-istospolnim-brakovima/ Šest mjeseci od povijesnog refereduma: u Irskoj na snagu stupio Zakon o istospolnim brakovima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117020750/http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1830511/sest-mjeseci-od-povijesnog-refereduma-u-irskoj-na-snagu-stupio-zakon-o-istospolnim-brakovima/ |date=17. studenoga 2015. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 16. studenog 2015.</ref> [[Europski sud za ljudska prava]] je u presudi Schalk i Kopf protiv Austrije od 24. lipnja 2010. god. presudio da homoseksualna partnerstva doista spadaju u kategoriju "obiteljskog života", ali da [[Europska konvencija o ljudskim pravima]] iz 1950. godine štiti jedino brak između jedne žene i jednog muškarca. Davanje statusa braka vezama osoba istog spola u nadležnosti je zakonodavaca država – članica Europske konvencije o ljudskim pravima.<ref>[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx#{&#x22;fulltext&#x22;:&#x5B;&#x22;schalk&#x22;&#x5D;,&#x22;itemid&#x22;:&#x5B;&#x22;001-118863&#x22;&#x5D;} Presuda ECHR u slučaju Schalk i Kopf protiv Austrije] od 24. lipnja 2015. (sažetak na hrvatskom jeziku, s linkom na cjeloviti tekst presude na engleskom)</ref> Istraživanja su pokazala kako su istospolni i heteroseksualni parovi ekvivalentni kada se radi o mjerenju zadovoljstva i predanosti u vezama, da su dob i rod relevantniji indikatori zadovoljstva od seksualne orijentacije i da ljudi, koji su heteroseksualni, i oni, koji su homoseksualni, dijele usporediva očekivanja i ideale o ljubavnim vezama.<ref>"[http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-01/apa-elo011708.php Relationship Satisfaction and Commitment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150919044541/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-01/apa-elo011708.php |date=19. rujna 2015. }}". Eurekalert.org. 22. siječnja 2008. pristupljeno 24. kolovoza 2010.</ref><ref>Duffy, S.M/; C.E. Rusbult (1985). "[http://www.labmeeting.com/paper/17688909/duffy-rusbult-1985-satisfaction-and-commitment-in-homosexual-and-heterosexual-relationships Satisfaction and commitment in homosexual and heterosexual relationships] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019190212/http://www.labmeeting.com/paper/17688909/duffy-rusbult-1985-satisfaction-and-commitment-in-homosexual-and-heterosexual-relationships|date=19. listopada 2017.}}". ''Journal of Homosexuality'' '''12''' (2): 1–23.doi:10.1300/J082v12n02_01. PMID 3835198. pristupljeno 29. srpnja 2009.</ref><ref>Charlotte, Baccman; Per Folkesson, Torsten Norlander (1999). "[http://www.sbp-journal.com/index.php/sbp/article/view/976 Expectations of romantic relationships: A comparison between homosexual and heterosexual men with regard to Baxter's criteria]".''Social Behavior and Personality''. pristupljeno 4. listopada 2012.</ref> Popis stanovništva u Hrvatskoj proveden 2011. je pokazao da se tek 140 ljudi izjasnilo da živi u istospolnoj zajednici što čini 0,004% ukupnog stanovništva.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/politika/4861-popis-stanovnitva-samo-140-istospolnih-parova-u-rh.html Popis stanovništva: samo 70 istospolnih parova u RH?]<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 10.08.2014. </ref> [[Hrvatski sabor]] je 15. srpnja 2014. usvojio [[Zakon]] o životnom partnerstvu osoba istog spola čime su se istospolnim parovima omogućila sva prava koja uživaju bračni partneri osim prava na [[posvajanje djece]] (međutim taj zakon u čl. 40. – 49. uređuje ''roditeljsku'' i tzv. ''partnersku skrb'' nad tuđim biološkim djetetom). Istospolni parovi će sukladno zakonu sklapati životno partnerstvo pred matičarom/kom <nowiki>''</nowiki>čime će [[Republika Hrvatska]] i na simbolični način obje obiteljske zajednice,  brak i životno partnerstvo, tretirati jednako.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/sabor-usvojio-zakon-o-zivotnom-partnerstvu-osoba-istog-spola-950588 Sabor usvojio Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola']' pristupljeno 10.08.2014. </ref> Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (ZŽPOIS) uglavnom koristi pravna rješenja koja su posve paralelna s onima koje Obiteljski zakon (ZŽPOIS) koristi za brak, uz stanovite razlike kojima se uvažavaju osobitosti istospolnih veza. Primjerice se u čl. 6. ZŽPOIS propisuju načela međusobnih odnosa istospolnih partnera, te se posve slično odredbi čl. 31. OZ govori o ravnopravnosti partnera, međusobnom poštovanju dostojanstva i obvezi da se pomažu; međutim izostaju u ZŽPOIS odredbe da si parteri moraju biti vjerni i da su dužni uzdržavati drugog partnera -koje obveze sadrže odredbe OZ. Slično, u čl. 72. ZŽPOIS propisuje da partner najmodavca stana može s njim stanovati u stanu, te da prava i obveze jednog partnera iz ugovora o najmu stana prelaze u slučaju njegove smrti na drugog partnera, što je posve slično odredbama U Zagrebu je 5. rujna 2014. sklopljeno prvo životno partnerstvo između dva muškarca, a ceremoniji je prisustvovao i ministar [[Arsen Bauk]]. Dio medija je vijest prenio koristeći termin ''gay brak ''kao izraz negodovanja tome što je 1. prosinca 2013. [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|referendumom]] izglasana ustavna definicija braka kao životna zajednica isključivo muškarca i žene.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-je-sklopljen-prvi-gay-brak-ministar-bauk-mladozenjama-darovao-kravate/769716.aspx U Zagrebu sklopljen prvi gay brak]<nowiki>''</nowiki> Index.hr, pristupljeno 5. rujna 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://danas.net.hr/hrvatska/u-zagrebu-sklopljen-prvi-gay-brak U Zagrebu sklopljen prvi gay brak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140906121111/http://danas.net.hr/hrvatska/u-zagrebu-sklopljen-prvi-gay-brak |date=6. rujna 2014. }}<nowiki>''</nowiki> Danas.hr, pristupljeno 5. rujna 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.jutarnji.hr/prvi-gay-brak-skplopljen-u-hrvatskoj-mladenci-su-sudbonosno-da-izrekli-u-zagrebu/1217996/ SKLOPLJEN PRVI GAY BRAK U HRVATSKOJ Mladenci su sudbonosno da izrekli u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140907032326/http://www.jutarnji.hr/prvi-gay-brak-skplopljen-u-hrvatskoj-mladenci-su-sudbonosno-da-izrekli-u-zagrebu/1217996/ |date=7. rujna 2014. }}<nowiki>''</nowiki> Jutarnji.hr, pristupljeno 6. rujna 2014.</ref> Nakon stupanja zakona na snagu u kolovozu 2014. u Hrvatskoj se 2015. godine bilježi 108 sklopljenih partnerstava, da bi 2016. godine bilo sklopljeno njih 66.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/lani-manje-istospolnih-brakova-povorke-ponosa-bez-provokacija/961235.aspx |title=U Hrvatskoj osjetno pao broj gay brakova |author=HINA |year=2017 |accessdate=2018-07-24}}</ref> === Roditeljstvo === Znanstvena istraživanja uglavnom skladno ukazuju da su homoseksualni roditelji jednako sposobni kao i heteroseksualni, te da su njihova djeca jednako psihološki zdrava i prilagođena kao i djeca koju su odgajali heteroseksualni roditelji.<ref>''"Marriage of Same-Sex Couples – 2006 Position Statement Canadian Psychological Association"'' (PDF). pristupljeno 2. rujna 2012. </ref><ref>"Elizabeth Short, Damien W. Riggs, Amaryll Perlesz, Rhonda Brown, Graeme Kane: Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender (LGBT) Parented Families – A Literature Review prepared for The Australian Psychological Society" (PDF). pristupljeno 5. studenog 2010. </ref><ref>"Brief of the American Psychological Association, The California Psychological Association, The American Psychiatric Association, and the American Association for Marriage and Family Therapy as Amici Curiae in support of plaintiff-appellees" (PDF). pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref> Prema nekim pregledima znanstvene literature nema dokaza za suprotno<ref>"Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) – APA California Amicus Brief — As Filed" (PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref><ref>Pawelski JG, Perrin EC, Foy JM, et al. (srpanj 2006.). "The effects of marriage, civil union, and domestic partnership laws on the health and well-being of children". Pediatrics [[Spol i rod|118]] (1): 349–64.doi:10.1542/peds.2006-1279. PMID 16818585. </ref><ref>Herek GM (rujan 2006). "Legal recognition of same-sex relationships in the United States: a social science perspective". The American Psychologist 61(6): 607–21. doi:10.1037/0003-066X.61.6.607.PMID 16953748. </ref><ref>"How Does the Gender of Parents Matter". .interscience.wiley.com. pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref><ref>"Brief presented to the Legislative House of Commons Committee on Bill C38 by the Canadian Psychological Association – 2. lipnja 2005." (PDF). pristupljeno 2. rujna 2012. </ref> te je i Američko psihijatrijsko društvo 2004. godine donijela rezoluciju kojom podupire odgoj djece u istospolnim partnerstvima.<ref>Paige, R. U. (2005.). Proceedings of the American Psychological Association, Incorporated, for the legislative year 2004. Minutes of the meeting of the Council of Representatives July 28 & 30, 2004, Honolulu, HI., pristupljeno 17. studenog 2014. </ref> Postoji i manji broj istraživanja koja ukazuju na manju kvalitetu života djece u istospolnim zajednicama.<ref name=":02">[http://www.thedailybeast.com/articles/2012/06/12/mark-regnerus-s-gay-parenting-study-starts-a-political-war.html Mark Regnerus’s Gay-Parenting Study Starts a Political War], David Sessions za "TheDailyBeast" 6. prosinca 2013., pristupljeno 18. studenog 2011. </ref> Loren D. Marks, kritiziran za anti-gay aktivizam,<ref name=":15">[http://www.thenewcivilrightsmovement.com/authors-of-disreputable-anti-gay-rights-studies-triggered-growing-numbers-of-critics-rapidly-widening-scandal/politics/2012/06/25/42133 Authors of Disreputable Anti-Gay Studies Triggered Growing Numbers of Critics, Rapidly Widening Scandal], Scott Rose za "The New Civil Rights Movement", 25. lipnja 2012., pristupljeno 18. studenog 2014. </ref> 2012. piše kako su dosadašnja istraživanja redom nepouzdana zbog malih i nehomogenih uzoraka na kojima su rađena, nepostojanja usporednih grupa djece, ograničenih i kontradiktornih podataka i drugih razloga. Stoga on zaključuje da navedene "''snažne tvrdnje, uključujući one koje su došle iz Američke psihijatrijske asocijacije, nisu empirički potvrđene''".<ref>Marks, L. (2012.).  Same-sex parenting and children’s outcomes:  A closer examination of the American Psychological Association’s Brief on Lesbian and Gay Parenting. Social Science Research, 41, 735-751. </ref> Marks je, inače, 2010. svjedočio u korist Prijedloga 8 (eng. ''[[:en:California Proposition 8 (2008)|Proposition 8]]''), tj. narodnog ustavnog referenduma na kojem je 2008. godine u Kaliforniji izglasana zabrana sklapanja istospolnih brakova. Međutim, obrana Prijedloga 8 odlučila je odbaciti njegovo svjedočenje u konačnom suđenju uz obrazloženje da Marks nije ni pročitao u cijelosti istraživanja koja je koristio kao argument za tvrdnju kako djeca najbolje prolaze s biološkim roditeljima dok su ta istraživanja uključivala i posvojitelje, te da je priznao kako nije uzimao u obzir nijedno istraživanje o gay roditeljima, kao i to da njegovi stavovi o istospolnim obiteljima potječu iz razdoblja prije nego što se bavio istraživanjima.<ref name=":16">[http://thinkprogress.org/lgbt/2013/11/18/2957551/michigan-regnerus-parenting/ Michigan Officials Will Defend Discrimination With Showcase Of Gay Parenting Pseudoscience], pristupljeno 21. studenog 2014. </ref><ref>[http://www.afer.org/press-releases/defendant-experts-undercut-prop-8/ Defendant Experts Undercut Prop. 8], pristupljeno 18. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>Marks admitted that he only read parts of the studies he relied upon in making his conclusion. It was then pointed out that those studies actually defined “biological” parents in a way that included adoptive parents — not just genetic parents. Marks then stated that the word “biological” should be deleted from the report he prepared for this case, and also admitted he considered no research on gay and lesbian parents, effectively revealing his research as fatally flawed.<nowiki>''</nowiki> </ref><ref>[http://www.thenewcivilrightsmovement.com/authors-of-disreputable-anti-gay-rights-studies-triggered-growing-numbers-of-critics-rapidly-widening-scandal/politics/2012/06/25/42133 Authors of Disreputable Anti-Gay Studies Triggered Growing Numbers of Critics, Rapidly Widening Scandal,] prisupljeno 18. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>In this context, it is of great note that Loren Marks, a Louisiana State University Associate Professor, earlier was disallowed from giving expert testimony in a Proposition 8-related case when, under questioning, he admitted he had cherry-picked information from studies he had not read, and that he knew nothing about same-sex couples.<nowiki>''</nowiki> </ref> Valja opaziti da su odvjetnici Države Kalifornije, s kojima je Loren Marks trebao surađivati, djelovali u ime guvernera Kalifornije [[Arnold Schwarzenegger|Arnolda Schwarzeneggera]], koji je za vrijeme suđenja izjavljivao da da bi bio sretan da federalni sud presudi protiv Države Kalifornije i proglasi neustavnost Prijedloga 8. Naposljetku su odvjetnici Države pred okružni federalni sud izveli samo dva stručna svjedoka, nasuprot 15 stručnih svjedoka koje su pred sud izveli zastupnici protivne strane; neki pravni stručnjaci su postupanje zastupnika Države Kalifornije ocijenili krajnje neadekvatnim. Okružni federalni sud je u konačnosti Prijedlog 8 proglasio neustavnim, a guverner je odlučio da neće uložiti žalbu protiv presude.<ref>[http://articles.latimes.com/2009/jun/18/local/me-gay-marriage18 "Schwarzenegger decides against defending Prop. 8 in federal court"], Maura Dolan za "Los Angeles Times", 18. lipanj 2014.</ref><ref>"California Judge Strikes Down Prop 8 Marriage Amendment", "Liberty Counsel", Press Release 4. kolovoza 2010.</ref><ref>"[https://web.archive.org/web/20110719090949/http://www.callawyer.com/story.cfm?eid=906575&evid=1 Challenging Prop. 8 - The Hidden Story: How Hollywood Activists Seized Control of the Fight for Gay Marriage]", Svetvilas, Chuleenan za "California Lawyer", siječanj 2010.</ref> L. D. Marksu se pridružuje sociolog Mark Ragnerus, koji ukazuje da praktički sve studije istospolnog roditeljstva koriste podatke prikupljene u (samo jednoj) Nacionalnoj (američkoj) longitudinalnoj studiji lezbijskih obitelji (engl. NLLFS<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nllfs.org/ |title=National Lesbian Longitudinal Family Study |language=Engleski |publisher=NLLFS |accessdate=2017-09-01}}</ref>) koja se provodi od 1980.-ih godina na 78 djece koja su začeta doniranim sjemenom i odrastaju uz lezbijske roditelje u SAD-u – koja prema Ragnerusu nije dovoljno reprezentativna: čak 82 posto uključenih roditelja drži rukovoditeljske ili profesionalne pozicije, 67 posto ih je univerzitetski obrazovano a čak 94 posto su bijelci. Pri tome se stanje 78 obuhvaćene djece ne uspoređuje s djecom iz obitelji višeg socijalnog sloja, nego s prosjekom opće populacije.<ref>[http://www.nationalreview.com/article/333193/lesbian-mothers-children-mark-regnerus "Lesbian Mothers’ Children"], "National Review", Mark Regnerus, 19. studenog 2012. god.</ref> Iste godine Mark Regnerus objavljuje kontroverznu studiju koju su financirale dvije konzervativne udruge, Witherspoon Institute i Bradley Foundation,<ref name=":02" /> koja je obuhvatila 3000 odraslih osoba – među kojima i one odgajane od roditelja s istospolnim sklonostima. Iznosi podatke prema kojima se kod odraslih koji imaju majku lezbijku bilježi 28% trenutačno nezaposlenih (8% kod onih odraslih u cjelovitim heteroseksualnim obiteljima, 13% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 20% prijavljuje da su barem jednom imali spolno prenosivu bolest (8% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 14% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 23% prijavljuje da su ih tijekom djetinjstva seksualno dodirivale odrasle osobe (2% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 10% kod osoba odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 31% prijavljuje da su barem jednom u životu bili prisiljeni na seksualni odnos (8% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 15% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 38% trenutačno prima socijalnu pomoć (10% kod djece iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 30% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), te veći broj drugih statistički relevantnih razlika koje idu na štetu djece odgojene od roditelja s istospolnim sklonostima.<ref>[[Carl Gustav Jung|How different are the adult children of parents who have same-sex relationships? Findings from the New Family Structures Study]], Social Science Research 41 (2012) 735–751 </ref> Međutim, drugi sociolozi i psiholozi navode da vjerodostojnost istraživanja ruši mnoštvo metodoloških grešaka.<ref>{{Citiranje www |naslov=Zagrebačko psihološko društvo i ugledna sociologinja raskrinkali istraživanje omiljenog sociologa Željke Markić koji dolazi u Zagreb |url=https://www.crol.hr/index.php/politika-aktivizam/9248-zagrebacko-psiholosko-drustvo-i-ugledna-profesorica-raskrinkali-istrazivanja-omiljenog-sociologa-zeljke-markic-koji-dolazi-u-zagreb |web_stranica=CroL |nadnevak=2018-05-21 |preuzeto=2018-06-04}}</ref> Simon Cheng sa Sveučilišta u Connecticutu i Brian Powell sa Sveučilišta u Indiani navode u svome istraživanju objavljenom u časopisu ''Social Science Research'' da je Regnerus pogrešno klasificirao mnoštvo djece kao odgojene u istospolnim domovima. Preispitivanjem podataka iz Regnerusovog istraživanja dolaze do zaključka da su razlike između djece odgojene u heteroseksualnim i homoseksualnim obiteljima minimalne.<ref>{{Citiranje www |naslov=A “reality check” for the Regnerus study on gay parenting UPDATED |url=https://www.washingtonpost.com/news/volokh-conspiracy/wp/2015/05/10/new-criticism-of-regnerus-study-on-parenting-study/ |prezime=Carpenter |ime=Dale |jezik=engleski |web_stranica=The Washington Post |nadnevak=2015-05-10 |preuzeto=2018-06-04}}</ref> Marks je u svojem radu citirao Regnerusa i prije nego što je njegov rad bio objavljen (u znanstvenoj zajednici je uobičajeno da znanstvenici koji međusobno surađuju na istraživanjima razmjenjuju svoje radove u pripremi – tzv. "[[Siva literatura|sivu literaturu]]", prije nego što ti radovi budu službeno objavljeni) što njihovi kritičari koriste kao argument da su njih dvojica surađivali s ciljem širenja propagande protiv prava gay osoba u izbornoj 2012. godini – tako je političar Robert George koristio njihove tvrdnje u političkoj kampanji kako bi utjecao na mišljenje birača o gay osobama.<ref name=":15" /> Urednik časopisa, James Wright je priznao kako je Regnerusovo istraživanje objavljeno brže nego što je to uobičajeno, a istraživanje je primljeno na recenziju i prije nego što su svi dokumenti s podacima bili prikupljeni.<ref>[http://americanindependent.com/219255/journalist-sues-university-of-central-florida-for-docs-on-publication-of-flawed-parenting-study Journalist sues University of Central Florida for docs on publication of flawed parenting study] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129015235/http://americanindependent.com/219255/journalist-sues-university-of-central-florida-for-docs-on-publication-of-flawed-parenting-study |date=29. studenoga 2014. }}, pristupljeno 18. studenog 2014.</ref> Regnerusovo istraživanje je naišlo na brojne kritike – veliki broj ispitanika, koji su se izjasnili da imaju gay roditelje, dolazio je iz propalog braka gay roditelja s osobom suprotnog spola, što odmah povećava vjerojatnost socijalnih i psihičkih problema. To što istraživanje ne uspoređuje klasičnu netaknutu heteroseksualnu obitelj s 2 roditelja samo s netaknutim sličnim obiteljima isto tako 2 gay roditelja navodi se kao najveća mana Regnerusovog istraživanja – on je i sam priznao da nisu u procjeni imali onoliko netaknutih stabilnih gay obitelji koliko su se nadali jer naprosto nisu naišli na dovoljan broj ispitanika iz stabilnih gay obitelji (a to stoga što studija otkriva da su gay obitelji u prosjeku nestabilne, podcrtava Regnerus), te da njegovo istraživanje ne govori izričito kako je seksualna orijentacija po sebi krivac za lošije socijalne prilike nekih ispitanika. Znanstvenici priznaju da je Regnerus prikupio vrijedne podatke, ali ocjenjuju da njegovo istraživanje jednostavno ne mijenja trenutačno stanje kako nema dokaza da će djeca iz stabilnih gay obitelji biti lošija od djece iz stabilnih heteroseksualnih obitelji.<ref name=":02" /> Regnerusova studija je odmah izazvala znatne rasprave unutar znanstvene zajednice – ispočetka više političkog, nego uže znanstvenog tipa. Tako Gary Gates s ''UCLA School of Law’s Williams Institute'' (''think-thank'' osnovan i financiran u svrhu promoviranja prava gay osoba<ref>The Williams Institute: Mission, pristupljeno 17.11.2014. </ref>) prikuplja već u lipnju 2012. godine (isti mjesec kada je objavljen Regnerusov članak) potpise 200 znanstvenika koji kritiziraju znanstveni časopis ''Social Science Research'' što je uopće odlučio objaviti rad Marka Regnerusa.<ref>200 researchers respond to Regnerus paper, "Family Inequality", 29.6.2012. </ref> Znanstvenici raznih struka okupljeni oko nesekularnog'' Baylor University Institute for Studies of Religion ''odmah odgovaraju izjavom potpore Regnerusu koji je sam povezan sa spomenutim institutom za religijske studije.<ref>[http://www.baylorisr.org/scholars/r/mark-regnerus/ Regnerus, Mark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021210446/http://www.baylorisr.org/scholars/r/mark-regnerus/ |date=21. listopada 2014. }}. pristupljeno 18- studenog 2011.</ref> Nakon nekoliko godina, Regnerus je očito uspio kao znanstvenik nadživjeti javnu kontroverzu koja je nastala povodom njegovog u medijima zapaženog rada o homoseksualnosti: 2018. godine je promoviran za redovnog profesora na uglednom ''University of Texas'' u [[Austin (Teksas)|Austinu]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://familyinequality.wordpress.com/2018/03/06/mark-regnerus-to-be-promoted-to-full-professor-at-ut-austin/ |title=Mark Regnerus to be promoted to full professor at UT Austin |date=2018-03-03 |language=engleski |publisher=Family Inequality |accessdate=2018-06-09}}</ref> te je nastavio objavljivati članke u uglednim znanstvenim časopisima.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Regnerus |first1=Mark |title=Is structural stigma's effect on the mortality of sexual minorities robust? A failure to replicate the results of a published study |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S027795361630627X |date=Rujan 2017. |journal=Social Science & Medicine |volume=Volume 188 |pages=157-165 |accessdate=2018-07-24}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last1=Regnerus |first1=Mark |last2=Price |first2=Joseph |last3=Gordon |first3=David |title=Masturbation and Partnered Sex: Substitutes or Complements? |url=https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-017-0975-8 |date=Listopad 2017. |volume=Vol. 46 |issue=7 |pages=2111–2121 |accessdate=2018-07-24}}</ref> U lipnju 2018. god. je Regnerus dao intervju hrvatskom "[[Glas Koncila|Glasu Koncila]]", u kojem<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.glas-koncila.hr/dr-mark-regnerus-profesor-na-sveucilistu-austin-u-teksasu-ako-ne-marimo-za-zdravlje-obitelji-ugrozavamo-buducnost-drustva/ |title=DR. MARK REGNERUS, PROFESOR NA SVEUČILIŠTU AUSTIN U TEKSASU »Ako ne marimo za zdravlje obitelji, ugrožavamo budućnost društva« |author=Tomislav Šovagović |date=2018-06-28 |publisher=Glas Koncila |accessdate=2018-07-24}}</ref> ponavlja svoju tezu da su heteroseksualni parovi znatno pogodniji za odgoj djece od istospolnih parova, te ustraje da ne postoji konsenzus o pitanju usporedbe odgojnih učinaka za djecu odraslu u te dvije vrste zajednice – nego da jedino postoji jedan veći broj autora koji pristupaju izradi znanstvenih studija s unaprijed određenim zaključcima, koji onda način provedbe studije pristrano urede da ne daju vjerodostojne rezultate; u pogledu grešaka u uzorkovanju u studijama o odrastanju u istospolnim zajednicama poziva se na rad demografa Paula Sullinsa iz 2017. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Sullins |first1=D. Paul |title=Sample Errors Call Into Question Conclusions Regarding Same-Sex Married Parents: A Comment on “Family Structure and Child Health: Does the Sex Composition of Parents Matter?” |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13524-017-0616-9 |date=Prosinac 2017. |journal=Demography |volume=54 |issue= 6 |pages=2375–2383 |accessdate=2018-07-24}}</ref> [[Datoteka:Lesbian_family.jpg|lijevo|mini|Lezbijska obitelj]] Kanadski ekonomist Douglas W. Allen 2013. godine objavljuje u ''Review of Economics of the Household ''studiju – utemeljenu na podacima prikupljenim na statističkoj bazi koju čini čak 20% kanadske populacije – gdje iznosi podatak da kod Kanađana koje su odgojili roditelji istospolnih seksualnih orijentacija postoji 35% manja vjerojatnost da će maturirati u odnosu na one koje su odgojili heteroseksualne osobe.<ref>[http://www.terpconnect.umd.edu/~pnc/allen-ss-grad.pdf High school graduation rates among children of same-sex households"], Douglas W. Allen, Review of Economics of the Household, 12/2013, Vol. 11/4, str. 635-658</ref> Međutim, i to istraživanje posjeduje metodološke i statističke mane, smatra sociolog Philip N. Cohen. On ukazuje kako je u vrijeme koje obrađuje Allenovo istraživanje službeno postojalo tek 423 djece s gay ocem i 969 s majkom lezbijkom što bi značilo da je on u svojem uzorku od 20% populacije u najboljem slučaju mogao imati tek 85 djece s gay ocem i 194 s majkom lezbijkom. Cohen smatra da je to premali uzorak da bi zaključci koje je iznio Allen bili pouzdani i opće važeći, a k tome je Allen kod procjene stope maturiranja uzeo i one starosti 17-22 godine među kojima postoje i brojni oni koji još uvijek idu u školu što je vidljivo i po prikupljenim podacima koji pokazuju da su djeca ispitanici s istospolnim roditeljima u prosjeku mlađa od onih s heteroseksualnim roditeljima. Potom Allen iznosi kako je 69% njegovog uzorka maturiralo dok prema službenom popisu stanovništva čak 89% Kanađana starosti od 25 do 34 godine ima završenu srednju školu. Uz to Allen iznosi zaključak kako kćeri istospolnog roditelja prolaze znatno lošije uz spekulativno objašnjenje da one uz majku lezbijku prije dobivaju menstruaciju, postanu seksualno aktivne te time imaju veću šansu da napuste srednju školu, iako su neka istraživanja – ukazuje Cohen – zabilježila razliku u prvoj menstruaciji od tek 1-2 mjeseca. Još jedna značajna mana je, prema Cohenu, ta što je kod povezanosti obrazovanja i življenja s roditeljima izostavio one starije od 22 godine, koji žive s roditeljima, uz pretpostavku da njihov razlog za to nije povezan uz obrazovanje dok je po Allenu veća šansa da su oni mlađi od 22 godine, koji i dalje žive s roditeljima, napustili srednju školu. Potom kao referencu za to da istospolni roditelji ne mogu prikladno zamijeniti roditelja drugog spola koristi i epizodu humoristične serije Moderna obitelj.<ref>[http://www.terpconnect.umd.edu/~pnc/allen-ss-grad.pdf High school graduation rates among children of samesex households. Douglas W. Allen,] pristupljeno 21. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>...Modern Family, Season 4, Episode 19, where the gay couple Cam and Mitchell decide their daughter Lily needs the input of aunt Gloria to discuss ‘‘girl issues.’<nowiki>''</nowiki> </ref><ref>[http://familyinequality.wordpress.com/2013/10/11/the-douglas-allen-study-of-canadian-children-of-gaylesbian-parents-is-worthless/ The Douglas Allen study of Canadian children of gay/lesbian parents is worthless], pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Ove prigovore protiv Allenove studije iznose Philip N. Cohen i njegovi ko-autori Andrew J. Perrin i Neal Caren u znanstvenom članku objavljenom 2013. godine u "Journal of Gay & Lesbian Mental Health".<ref>[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/19359705.2013.772553#.VG4RVTSG-QA "Are Children of Parents Who Had Same-Sex Relationships Disadvantaged? A Scientific Evaluation of the No-Differences Hypothesis"], Andrew J. Perrin, Philip N. Cohen i Neal Caren, "Journal of Gay & Lesbian Mental Health", Vol. 17, br. 3, 2013, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Sociolog Michael J. Rosenfeld s prestižnog Sveučilišta Stanford je 2010. objavio istraživanje u kojem je prema kriteriju ponavljanja razreda došao do zaključka da djeca roditelja istospolne seksualne orijentacije dolaze esencijalno do jednakih obrazovnih postignuća kao i njihovi vršnjaci iz heteroseksualnih obitelji .<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2010/08/100831091240.htm Children raised by gay couples show good progress through school, study finds], pristupljeno 20. studenog 2014. </ref> Potom je Allen zajedno s Catherine Pakaluk i Josephom Priceom uzeo podatke iz Rosenfeldovog istraživanja te primijenio jednake kritizirane kriterije kao i u svom prethodno spomenutom istraživanju uzimajući u obzir nestabilne obitelji uz okrivljavanje istospolnog roditeljstva, a ne povijest problematičnih događaja koji su doveli do nestabilnosti u obitelji – došao je do slične procjene od 35%, no u ovom slučaju iznosi da se radi o 35% manjoj šansi za normalno napredovanje tijekom školovanja.<ref name=":16" /><ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23161454 "Nontraditional families and childhood progress through school: a comment on Rosenfeld"], Allen D.W., Pakaluk C., Price J., "Demography", 2013 Jun;50(3):955-61, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Walter R. Schumm u radu o pitanju LGBT roditeljstva objavljenom u časopisu ''Comprehensive Sociology'' 2014. pokušava dati zaokruženi pogled na relevantne studije – te ne odbacuje niti Regnerusove i Allenove radove, niti radove znanstvenika poput Michaela J. Rosenfelda koji zastupaju hipotezu o jednakim ishodima odgoja u LGBT i heteroseksualnim kućanstvima. Međutim nalazi da sva ta istraživanja imaju nedostatke, što nameće potrebu daljnjeg istraživanja tematike.<ref>[http://www.amsciepub.com/doi/pdf/10.2466/03.17.49.CP.3.10 "Challenges in predicting child outcomes from different family structures"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219004240/http://ww1.amsciepub.com/ |date=19. veljače 2021. }},Walter R. Schumm, "Comprehensive Psychology", Vol. 3/2014, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Neka istraživanja koja su prošla uz manje javnih prijepora ukazuju kako su djeca homoseksualnih roditelja tolerantnija i da će kasnije u životu vrlo vjerojatno biti otvorenija prema homoerotičkim vezama – djelomično zbog genetike (80% djece odgojene od strane homoseksualnih roditelja u SAD-u nisu posvojena, već su rezultat heteroseksualnih veza<ref>DONALDSON JAMES, SUSAN (23. lipnja 2011.)."Census 2010: One-Quarter of Gay Couples Raising Children". ''ABC News''. pristupljeno 11. srpnja 2013. "Still, more than 80 percent of the children being raised by gay couples are not adopted, according to Gates." </ref>) i procesa [[Socijalizacija|socijalizacije]] (djeca obično odrastaju u relativno tolerantnijim školama, susjedstvima i socijalnim okruženjima koja su manje heteroseksistička), iako se velika većina djece odgojene od strane istospolnih parova deklarira heteroseksualno.<ref>Stacey J, Biblarz TJ (2001). "[[lezbijka|(How) Does the Sexual Orientation of Parents Matter?]]" (PDF). ''American Sociological Review'' [[gay|66]] (2): 159–183.doi:10.2307/2657413. "This may be partly due to genetic and family socialization processes, but what sociologists refer to as "contextual effects" not yet investigated by psychologists may also be important...even though children of lesbian and gay parents appear to express a significant increase in homoeroticism, the majority of all children nonetheless identify as heterosexual, as most theories across the essentialistt" to "social constructionist" spectrum seem (perhaps too hastily) to expect." </ref> Recenzija Charlotte J. Patterson za Američko psihološko društvo 2005. je zaključila da postojeći podaci ne pokazuju više stope homoseksualnosti među djecom istospolnih parova.<ref>American Psychological Association ''Lesbian & Gay Parenting'' </ref> Jedno je istraživanje pokazalo kako postoji veća vjerojatnost da će djeca gay i lezbijskih roditelja željeti posvojiti ne-heteroseksualne osobe, posebice kćeri lezbijskih roditelja.<ref>Schumm, W. R. (2010). "Children of Homosexuals More Apt to Be Homosexuals? A Reply to Morrison and to Cameron Based on an Examination of Multiple Sources of Data". '''Journal of Biosocial Science''' [[Diskriminacija|42]] (6): 721–742. doi:1[[Seksulana tečnost|0.1017/S0021932010000325]].PMID 20642872.  </ref> Na hrvatskom jeziku, objavljuje Tanja Vučković Juroš 2017. godine objavljuje rad u kojem pokušava dati odgovor na pitanje postoji li u znanstvenoj zajednici konzenzus o pitanju usporedbe ishoda odrastanja djece u domaćinstvima istospolnih parova, s onima koje su odgajali parovi različitog spola.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/182850 |title=Usporedba ishoda djece iz obitelji istospolnih i raznospolnih partnera: osvrt na kvantitativne studije provedene na slučajnim reprezentativnim uzorcima, Revija za sociologiju, Vol.47 No. |author=Tanja Vučković Juroš |date=Travanj 2017. |accessdate=https://hrcak.srce.hr/182850}}</ref> Juroš zaključuje da ima mnogo više autora koji tvrde da nema razlike u ishodima, ali da manjina autora tvrdi da konsenzus ipak ne postoji. Pritom, iznosi Juroš, većina autora prihvaća da su ishodi odgoja djece odgajane od stabilnih homoseksualnih parova slični ishodima odgoja djece kod stabilnih heteroseksualnih parova; ali neki autori ukazuju da je stabilnih veza homoseksualnih partnera izrazito malo. Juroš prenosi promišljanje nekih autora "da eventualnoj većoj nestabilnosti istospolnih veza doprinosi, između ostalog, institucionalna nemogućnost sklapanja braka (Biblarz i Stacey, 2001; Schumm, 2016; Bos, Kuyper i Gartrell, 2017)", pa sama Juroš (polazeći od premise da su istospolne veze nestabilnije jer partnerima nije moguće sklopiti brak) zaključuje da tako "postaje vidljivo licemjerstvo debate koja bi se fokusirala na to jesu li ili nisu veze istospolnih partnera stabilnije (što se većinom mjeri dugotrajnošću veze) od veza raznospolnih partnera koji imaju izbor stupiti u brak". Posvajenje djece od gay parova uključuje pitanje [[Surogatno majčinstvo|surogatnog majčinstva]], gdje je često jedan od homoseksualnih partnera biološki otac, a biološka majka – koja često uopće ne poznaje homoseksualce (ili heteroseksualce) kojima "donira" dijete – se odriče prava na dijete. Među medijski osobito praćene slučajeve spadaju takvi aranžmani u kojima su djecu dobili slavni britanski glazbenih [[Elton John|sir Elton John]] i njegov istospolni partner David Furnish.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2265463/Elton-John-paid-20-000-surrogate-mother-giving-birth-second-son-Elijah.html#ixzz3Jp08UWPe "Last of the big spenders! Elton John 'paid £20,000' to surrogate mother for giving birth to second son Elijah"], "Daily Mail", 20.1.2013. </ref> Surogatno majčinstvo je u Hrvatskoj zabranjeno,<ref>prema čl. 10. st. 1. [http://hidra.srce.hr/arhiva/263/90274/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_86_1962.html Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji] iz 2012. god., umjetnoj oplodnji smiju pristupiti ljudi koji žive u zajednici - bračnoj ili izvanbračnoj</ref> te Kazneni zakon za takvu praksu predviđa kaznu od jedne do deset godina zatvora.<ref>Čl. 182. st. 1. [http://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon Kaznenog zakona]</ref> == [[Demografija]] == Mjerenje brojnosti homoseksualnih osoba suočeno je s brojnim poteškoćama. Potrebno je uzeti u obzir kriterije mjerenja koji se koriste, graničnu točku i vremensko razdoblje uzeto u određivanju homoseksualne orijentacije.<ref name=":6" /> Naime, mnogi se ljudi nerado deklariraju kao gay ili biseksualne osobe unatoč tome što ih seksualno privlače upravo osobe istoga spola. Karakteristike koje istraživači ispituju mogu, ali i ne moraju biti pouzdane tj. univerzalne u određivanju i definiranju određene seksualne orijentacije. Broj ljudi koji osjećaju seksualnu privlačnost prema osobama istog spola, ali ne djeluju sukladno nagonima, može biti veći od broja onih koji djeluju, a broj tih može biti veći od broja onih koji se u konačnosti deklariraju kao homoseksualne ili biseksualne osobe (gayevi, lezbijke i biseksualaci).<ref>"Demographics of the Gay and Lesbian Population in the United States: Evidence from Available Systematic Data Sources", Dan Black, Gary Gates, Seth Sanders, Lowell Taylor, Demography, Vol. 37, No. 2 (svibanj 2000.), pp. 139–154 (available on JSTOR).</ref> 1948. i 1953. Alfred Kinsey je iznio podatke da je gotovo 46% muških ispitanika seksualno reagiralo na osobe oba spola tijekom odrasle dobi, a 37% ih je imalo barem jedno homoseksualno iskustvo; nešto više od 10% muških ispitanika je pokazivalo znatnu (makar ne isključivo homoseksualnu) spolnu privučenost osobama istog spola.<ref>Sexual Behavior in the Human Male, p. 656</ref><ref>Harford, Tim (1. listopada 2010.). "[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00tznbk More or Less examines Office for National Statistics figures on gay, lesbian and bisexual people]". BBC.</ref> John Tukey je kritizirao njegovu metodologiju navodeći da je koristio njemu odgovarajuće uzorke ispitanike umjesto da ih je birao potpuno slučajno.<ref>David Leonhardt (28. srpnja 2000.). "John Tukey, 85, Statistician; Coined the Word 'Software'".''The New York Times''.</ref><ref>"[http://www.swlearning.com/quant/kohler/stat/biographical_sketches/bio15.1.html Biography 15.1, ''John W. Tukey'' (1915–2000)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150227025040/http://www.swlearning.com/quant/kohler/stat/biographical_sketches/bio15.1.html |date=27. veljače 2015. }}". pristupljeno 19. svibnja 2009. John Tukey criticizes sample procedure</ref> Kasnija revizija anketnog materijala koja je provedena u organizaciji ''[[Institut Kinsey|Kinsey Institute]]'' pokušala je eliminirati pristranost u biranju uzorka ispitanika, ali se rezultati nisu bitno razlikovali od onih koje je 1940.- ih godina iznio sam A. Kinsey.<ref>"[http://www.kinseyinstitute.org/publications/duberman.html Book Review by Martin Duberman, ''The Nation'', 3. studenog 1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090111215816/http://www.kinseyinstitute.org/publications/duberman.html |date=11. siječnja 2009. }}". Martin Duberman on Gebhart's "cleaning" of data</ref> Opsežno (na 50.000 ispitanika) znanstveno istraživanje provedeno 2002. godine u organizaciji federalnih zdravstvenih vlasti u SAD, iskazuje ipak podatke s manjim postocima osoba s istospolnim sklonostima: među muškim ispitanicima u dobi 15 – 44 godina prijavilo je njih 6,5 posto da su bilo kada u životu imali oralne ili analne seksualne odnose s drugim muškarcem;<ref>"[http://www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad362.pdf Sexual Behavior and Selected Health Measures: Men][http://www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad362.pdf and Women 15–44 Years of Age, United States, 2002]", William D. Mosher, Ph.D.; Anjani Chandra, Ph.D. i Jo Jones, Ph.D., Division of Vital Statistics, "Advance Data" br. 362, 15.9.2005. </ref> u taj postotak su uključeni i muškarci koji su bili barem jednom silovani u dječjoj ili odrasloj dobi (1,4% muškaraca u SAD, prema podacima federalnih zdravstvenih vlasti), te nešto veći postotak onih koji su u djetinjstvu ili odrasloj dobi bili izloženi drugim vrstama seksualnog nasilja.<ref>"[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/sv-datasheet-a.pdf FACTSCHEET: Sexual Violence - Facts at Glance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202185322/http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/SV-DataSheet-a.pdf |date=2. veljače 2015. }}", CDC 2012</ref> LeVay navodi pitanja u svezi navedenih Kinseyjevih rezultate kao primjer potrebnog opreza u interpretiranju demografskih istraživanja jer ona mogu dati poprilično različite brojeve ovisno o kriterijima koji su korišteni prilikom njihovog dobivanja unatoč korištenju čistih [[Znanstvena metoda|znanstvenih metoda]]. Prema opsežnim istraživanjima 2-11% ljudi je imalo nekakav oblik istospolnog seksualnog kontakta tijekom života.<ref>Billy JO, Tanfer K, Grady WR, Klepinger DH (1993). "The sexual behavior of men in the United States". ''Family Planning Perspectives'' '''25'''(2): 52–60. doi:[[doi:10.2307/2136206|10.2307/2136206]].JSTOR 2136206. PMID 8491287.</ref><ref>Binson, Diane; Michaels, Stuart; Stall, Ron; Coates, Thomas J.; Gagnon, John H.; Catania, Joseph A. (1995). "Prevalence and Social Distribution of Men Who Have Sex with Men: United States and Its Urban Centers". ''The Journal of Sex Research'' '''32''' (3): 245–54.doi:[[doi:10.1080/00224499509551795|10.1080/00224499509551795]]. JSTOR 3812794</ref><ref>Laumann, E. O., Gagnon, J. H., Michael, R. T., & Michaels, S. (1994). ''The social organization of sexuality: Sexual practices in the United States.''Chicago: University of Chicago Press</ref><ref>Johnson AM, Wadsworth J, Wellings K, Bradshaw S, Field J (prosinac 1992). "Sexual lifestyles and HIV risk". ''Nature'' '''360''' (6403): 410–2.doi:[[doi:10.1038/360410a0|10.1038/360410a0]]. PMID 1448163.</ref><ref>Fay RE, Turner CF, Klassen AD, Gagnon JH (siječnja 1989). "Prevalence and patterns of same-gender sexual contact among men". ''Science'' '''243''' (4889): 338–48.doi:1[[doi:10.1126/science.2911744|0.1126/science.2911744]]. PMID 2911744.</ref> Taj se postotak penje na 16-21% kad se uz kontakt uzima u obzir i istospolna privlačnost i/ili ponašanje.<ref>Hope, Debra A, ed. (2009). ''Contemporary Perspectives on Lesbian, Gay, and Bisexual Identities''. Nebraska Symposium on Motivation '''54'''.doi:[[doi:10.1007/978-0-387-09556-1|10.1007/978-0-387-09556-1]]. {{ISBN|978-0-387-09555-4}}</ref> U istraživanju iz 2006. 20% ispitanika se anonimno izjasnilo da su barem jednom iskusili homoseksualne porive, iako ih se tek 2-3% deklariralo kao homoseksualci.<ref>McConaghy et al., 2006</ref> Ono iz 1992. je pokazalo da je 6.1% muškaraca u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] imalo homoseksualno iskustvo, dok je taj broj u [[Francuska|Francuskoj]] bio 4.1%.<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE0D91E3EF93BA35751C1A964958260&sec=&spon=&pagewanted=all Sexual Behavior Levels Compared in Studies In Britain and France]</ref> Prema jednoj anketi iz 2008. 13% Britanaca je imalo nekakav istospolni seksualni kontakt dok ih se tek 6% izjasnilo homoseksualnim ili biseksualnim;<ref>"[http://www.guardian.co.uk/lifeandstyle/2008/oct/26/relationships Sex uncovered poll: Homosexuality]". London: Guardian. 26. listopada 2008. pristupljeno 24. kolovoza 2010.</ref> kasnije istraživanje provedeno na 245 tisuća ispitanika, "Integrated Household Survey April 2011 to March 2012" iskazuje da u toj zemlji 1,5 posto ljudi sebe smatraju bilo homoseksualcima, bilo biseksualcima, bilo lezbijkama; najviše je takvih osoba – 2,7 posto – među adolescentima (starosti 16-24 godine).<ref>[http://www.ons.gov.uk/ons/dcp171778_280451.pdf] {{Webarchive|url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20160129164028/http://www.ons.gov.uk/ons/dcp171778_280451.pdf |date=29. siječnja 2016. }} "Integrated Household Survey April 2011 to March 2012" (UK)</ref> Nije razjašnjeno da li bi to bilo zbog toga što su stariji ispitanici svoje obrasce seksualnog ponašanja formirali u vrijeme kada se na seksualna eksperimentiranja nije gledalo blagonaklono ili stoga što se tijekom seksualnog sazrijevanja u [[Adolescencija|adolescenciji]] postotak homoseksualaca smanjuje. Ured za nacionalnu statistiku (ONS) je 2010. objavio anketu u kojoj se 95% Britanca izjašnjavaju kao heteroseksualci, 1.5% homoseksualci ili biseksualci (3.5% ih se nije izjasnilo ili su dali odgovore kao što su <nowiki>''ne znam'' ili ''ostalo'')</nowiki>.<ref>Harford, Tim (1. listopada 2010.). "[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00tznbk More or Less examines Office for National Statistics figures on gay, lesbian and bisexual people]". BBC</ref><ref>"[http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ethnicity/measuring-sexual-identity---evaluation-report/2010/index.html Measuring Sexual Identity : Evaluation Report, 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160116080411/http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ethnicity/measuring-sexual-identity---evaluation-report/2010/index.html |date=16. siječnja 2016. }}". Office for National Statistics. 23. rujna 2010.</ref> U SAD-u, prema izvještaju koje je za The Williams Institute (pravnički "think-thank" osnovan radi promoviranja jednakopravnosti LGBT osoba<ref>[http://williamsinstitute.law.ucla.edu/mission/ "The Williams Institute: Mission"], pristupljeno 12.08.2014.</ref>) sačinio znanstvenik Garry J. Gates iz travnja 2011. tek je 3.5% ili otprilike 9 milijuna odraslih homoseksualno ili biseksualno;<ref>Gary Gates (travanj 2011). "[http://williamsinstitute.law.ucla.edu/wp-content/uploads/Gates-How-Many-People-LGBT-Apr-2011.pdf How many people are lesbian, gay, bisexual, and transgender?"] (PDF). ''The Williams Institute''. p. 1.</ref> riječ je o studiji koja nije koristila vlastito statističko istraživanje, nego je pokušala objediniti šarolike podatke iz različitih studija provedenih u različitim zapadnim zemljama – od Britanskih i Norveških podataka koji govore o približno 1,5% LGB osoba do jedne studije "Kinseyevog Instituta" iz Indijane koji govori o čak 5,6% LGB osoba. Prema popisu stanovništva iz 2000. bilo je u SAD 601.209 istospolnih nevjenčanih parova, te gej i lezbijska kućanstva predstavljaju 0,99% ukupnog broja partnerskih kućanstava u toj zemlji.<ref>Smith, David M.; Gates, Gary J. (22. kolovoza 2001.)."[http://www.urban.org/UploadedPDF/1000491_gl_partner_households.pdf Gay and Lesbian Families in the United States: Same-Sex Unmarried Partner Households] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110107082654/http://www.urban.org/UploadedPDF/1000491_gl_partner_households.pdf |date=7. siječnja 2011. }}". pristupljeno 26. siječnja 2011.</ref> == Zdravstveni problemi, nasilje i zlostavljanje == === Zdravstveni problemi i rizici === Zdravstveni rizici se u pogledu LGBT osoba u stanovitoj mjeri razlikuju u odnosu na one koje ima opća populacija te su u nekim značajnim segmentima LGBT osobe izložene većim rizicima. Prema materijalu "Vodeća zdravstvena pitanja za LGBT populaciju - informacije i izvori", kojega su 2012. godine objavile federalne zdravstvene vlasti u SAD-u,<ref>[https://store.samhsa.gov/shin/content/SMA12-4684/SMA12-4684.pdf "Top Health Issues for LGBT Populations Information & Resource Kit" 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005232301/http://store.samhsa.gov/shin/content//SMA12-4684/SMA12-4684.pdf |date=5. listopada 2013. }}, izdanje "Substance Abuse and Mental Health Services Administration", HHS Publication No. (SMA) 12-4684. Rockville</ref> postojeće znanstvene spoznaje ukazuje na veći rizik od patološke pretilosti, veći rizik razvoja alkoholizma i ovisnosti o drogama, [[Klinička depresija|depresivnih]] i [[Anksioznost|anksioznih]] poremećaja te ćešća razmišljanja o samoubojstvu kod lezbijki nego kod heteroseksualnih žena. Kod gay muškaraca postoji znatno veći rizik od ovisnosti o alkoholu i drogama, depresije i [[Samoubojstvo|samoubojstva]], te mnogostruko veći rizik od zaraze spolno prenosivim bolestima (44 puta veći u slučaju rizika zaraze [[HIV]]-om); za razliku od heteroseksualnih muškaraca koji uglavnom ne osjećaju posljedice zaraze [[HPV|humanim papiloma virusom]], kod gay muškaraca ta zaraza može rezultirati povećanim rizikom od raka rektuma zbog pojava virusnih bradavica. Kod biseksualaca je vjerojatnost od [[Klinička depresija|depresija]] i [[anksioznost]]i također dvostruko veća nego kod heteroseksualaca. Biseksualke su dvostruko sklonije zloupotrebi opojnih sredstava od heteroseksualnih žena. I kod muških i kod ženskih biseksualaca se znatno češće uočavaju razmišljanja o samoubojstvu nego kod heteroseksualaca. Kod transseksualnih osoba se uočava iznimno visok postotak osoba koje imaju suicidalne misli – 65% pri čemu je učestalost pokušaja čak 32%; one su često žrtve fizičkog nasilja – kako od stranih osoba, tako i od svojih ljubavnih partnera. Makar se statistike jako razlikuju ovisno od područja gdje se bilježe, kod transseksualnih osoba se također uočava znatan rizik od [[Spolno prenosive bolesti|spolno prenosivih bolesti]]. Velik broj istraživanja ukazuje na to da je povećana učestalost [[duševne bolesti|psihijatrijskih poremećaja]], pokušaja [[samoubojstvo|samoubojstva]],<ref>McAndrew S., Warne T.Ignoring the evidence dictating the practice: sexual orientation, suicidality and the dichotomy of the mental health nurse. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15255917 J Psychiatr Ment Health Nurs. kolovoz 2004. ;11(4):428-34.</ref> kao i povećano konzumiranje [[cigareta]]<ref>Blosnich JR, Jarrett T, Horn K.Racial and ethnic differences in current use of cigarettes, cigars, and hookahs among lesbian, gay, and bisexual young adults. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21330283 Nicotine Tob Res. lipanj 2011.;13(6):487-91. doi: 10.1093/ntr/ntq261.</ref><ref>Blosnich JR, Horn K. Associations of discrimination and violence with smoking among emerging adults: differences by gender and sexual orientation. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21994344 Nicotine Tob Res. prosinac 2011.;13(12):1284-95.</ref> i [[psihoaktivne droge|opojnih sredstava]],<ref>Hughes T, McCabe SE, Wilsnack SC, West BT, Boyd CJ. Victimization and substance use disorders in a national sample of heterosexual and sexual minority women and men. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20840174 Addiction. prosinac 2010.;105(12):2130-40.</ref> te [[pretilost]]<ref>Helen A. Smith, Ph.D.,1 Nina Markovic; Sexual Abuse, Sexual Orientation, and Obesity in Women http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2941402/ J Womens Health (Larchmt). kolovoz 2010.; 19(8): 1525–1532.</ref> i zdravstvene posljedice vezane uz pretilost (kardiovaskularne bolesti, rak) kod LGBT osoba razmjerna stupnju psihičkog i fizičkog maltretiranja i drugih oblika socijalnog pritiska kojeg su zbog svoje seksualne orijentacije doživjele u djetinjstvu, mladosti ili odrasloj dobi.<ref>McLaughlin KA, Hatzenbuehler ML, Xuan Z, Conron KJ.D isproportionate exposure to early-life adversity and sexual orientation disparities in psychiatric morbidity. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22964371 Child Abuse Negl. rujan 2012.;36(9):645-655.</ref> Od uklanjanja homoseksualnosti s popisa mentalnih bolesti 1973. posvećena je veća pažnja proučavanju utjecaja društvenih generatora stresa kao uzročnika duševnih bolesti kod LGBT osoba.<ref>Schlager, Neil, ed. (1998). ''Gay & Lesbian Almanac''. St. James Press. {{ISBN|1-55862-358-2}}, str. 152.</ref> Dugogodišnje studije dokazale su da faktori koji utječu na povećanu učestalost navedenih zdravstvenih problema LGBT osoba jesu odbijanje i osuda od strane roditelja u djetinjstvu i mladosti,<ref>Ryan C1, Huebner D, Diaz RM, Sanchez J. Family rejection as a predictor of negative health outcomes in white and Latino lesbian, gay, and bisexual young adults. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19117902 Pediatrics. siječanj 2009.;123(1):346-52.</ref> [[stigmatizacija]], [[diskriminacija]], maltretiranje i osuda sredine,<ref>Coker TR, Austin SB, Schuster MA. The health and health care of lesbian, gay, and bisexual adolescents. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20070195 Annu Rev Public Health. 2010.;31:457-77.</ref> pogotovo u doba školovanja,<ref>Bontempo DE, D'Augelli AR. Effects of at-school victimization and sexual orientation on lesbian, gay, or bisexual youths' health risk behavior. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11996785 J Adolesc Health. 2002 May;30(5):364-74.</ref><ref>Birkett M, Espelage DL, Koenig B. LGB and questioning students in schools: the moderating effects of homophobic bullying and school climate on negative outcomes. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19636741 J Youth Adolesc. 2009 Aug;38(7):989-1000.</ref><ref>Chesir-Teran D1, Hughes D. Heterosexism in high school and victimization among lesbian, gay, bisexual, and questioning students. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19636739 J Youth Adolesc. kolovoz 2009.;38(7):963-75.</ref> te doživljeno fizičko ili seksualno nasilje.<ref>Concetta P. Pelullo, Gabriella Di Giuseppe, Italo F. Angelillo Frequency of Discrimination, Harassment, and Violence in Lesbian, Gay Men, and Bisexual in Italy http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3749994/ PLoS One. 2013; 8(8): e74446.</ref><ref>Balsam KF, Rothblum ED, Beauchaine TP. Victimization over the life span: a comparison of lesbian, gay, bisexual, and heterosexual siblings. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15982145 J Consult Clin Psychol. lipanj 2005.;73(3):477-87.</ref><ref>D'Augelli AR, Grossman AH, Starks MT. Childhood gender atypicality, victimization, and PTSD among lesbian, gay, and bisexual youth. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17057162 J Interpers Violence. 2006 Nov;21(11):1462-82.</ref> Ne postoje dokazi da homoseksualna i biseksualna orijentacija sama po sebi povećava učestalost duševnih bolesti kod LGBT osoba, već da njihove uzroke valja potražiti u negativnom utjecaju sredine (stigmatizacija, diskriminacija i nasilje).<ref>Meyer IH.Prejudice, social stress, and mental health in lesbian, gay, and bisexual populations: conceptual issues and research evidence. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12956539 Psychol Bull. 2003 Sep;129(5):674-97.</ref> Dokazano je i da liberalizacija stavova u korist LGBT osoba u zadnjim desetljećima smanjuje razinu rizika pojave duševnih bolesti kod mlađih generacija LGBT osoba.<ref>{{cite web |url=http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-10/cums-bgm100207.php |title=Black gay men, lesbians, have fewer mental disorders than whites, says Mailman School of PH study |publisher=Eurekalert.org |accessdate=2010-08-24 |archive-date=7. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100507073023/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-10/cums-bgm100207.php |url-status=dead }}</ref> Članak objavljen u prestižnom medicinskom časopisu ''The Lancet'' iznosi kako bi se broj slučaja zaraze HIV-om kod gay muškaraca smanjio 80-90% kad bi rizik zareze tijekom analnog seksa bio isti kao kod vaginalnog – procjenjuje se da je rizik tijekom analnog seksa čak 18 puta veći iz bioloških razloga. Kada bi se smanjila isključivost u segregaciji uloga (eng. ''[[:en:Top, bottom and versatile|top, bottom,]]''[[:en:Top, bottom and versatile|''versatile'']]), broj zaraza bi se smanjio za 25-50% – uzevši te 2 stvari u obzir zaključuju da bi broj zaraza bio manji za čak 95%, a smanjenju bi pridonijela i veća sigurnost od osuđivanja prilikom traženja testiranja ili zdravstvene pomoći čime bi se zaraženi gay muškarci brže dijagnosticirali, bolje liječili te bi postojala manja vjerojatnost da bez znanja inficiraju druge zdrave gay muškarce.<ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>''HIV in Men Who Have Sex with Men''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> prof. Chris Beyrer, '''The Lancet''', pristupljeno 15.08.2014. </ref><ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>'''Why Do Gay Men Have an Increased Risk of HIV?'''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> Elizabeth Boskey, Ph.D., pristupljeno 15.08.2015.</ref> Najčešće preporuke za [[siguran seks]] za žene koje imaju spolne odnose sa ženama su<ref>Mravack, Sally A. (July 2006)."Primary Care for Lesbians and Bisexual Women",''American Family Physician''&nbsp;'''74'''&nbsp;(2) p. 279–286.</ref>: * Izbjegavati kontakt s menstrualnom krvlju i s bilo kakvim vidljivim genitalnim lezijama partnerice. * Koristiti za svaku osobu različiti kondom na seks igrački u slučajevima penetracije u vaginu ili anus više osoba. * Koristiti barijeru npr. komad latexa prilikom oralnog seksa. * Koristiti latex ili vinilne rukavice te [[lubrikant]] prilikom ručnog seksa koji bi mogao prouzročiti krvarenje oštećenjem. Najčešće preporuke za [[siguran seks]] kod muškaraca su<ref>Catalyst, Sr. Kitty, Staff of&nbsp;San Francisco&nbsp;City Clinic; "Reading This Might Save Your Ass"; 2001, San Francisco HIV Prevention and STD Prevention and Control.</ref><ref>Men Like Us: The GMHC Complete Guide to Gay Men's Sexual, Physical, and Emotional Well-being; Wolfe, Daniel; Gay Men's Health Crisis, Inc; Published by Ballantine Books, 2000;&nbsp;{{ISBN|0-345-41496-9}}, 9780345414960</ref>: * Izbjegavati kontakt s tjelesnim tekućinama partnera i vidljivim genitalnim lezijama. * Koristiti kondom prilikom oralnog i analnog seksa. * Koristiti za svaku osobu različiti kondom na seks igrački u slučajevima penetracije u anus više osoba. Općenito gledano, vrlo je česta zabluda, pogotovo među adolescentima, da pri oralnom seksu ne treba koristiti zaštitu i da se njime ne prenose bolest<ref>''John S. Santelli, Gail M. Saltz ''<nowiki>''</nowiki>[http://nyp.org/enews/oral-sex-hpv.html Misconceptions About the Safety of Oral Sex Worries Doctors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006173511/http://nyp.org/enews/oral-sex-hpv.html |date=6. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> što iznimno zabrinjava liječnike jer je oralni seks među vodećim načinima prijenosa mnogih bolesti kao što je posebni tip [[HPV]]-a koji se povezuje s tumorima usne šupljine.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.oralcancerfoundation.org/hpv/hpv-oral-cancer-facts.php HPV / Oral Cancer Facts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160210185129/http://www.oralcancerfoundation.org/hpv/hpv-oral-cancer-facts.php |date=10. veljače 2016. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> Prema podacima američkog Centra za zarazne bolesti, kod oko 3/4 adolescenata koji se zaraze [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS]]-om do zaraze je došlo zbog muško-muškog seksualnog odnosa.<ref>[http://www.cdc.gov/hiv/pdf/statistics_surveillance_adolescents.pdf "HIV Surveillance in Adolescents and Young Adults", 2012], izdanje "National Center for HIV/AIDS, Viral Hepatitis, STD & TB Prevention"</ref> U epidemiologiji [[sifilis]]a, se u SAD bilježe slični podaci – oko 75% zaraženih su muškarci koji održavaju seksualne odnose s muškarcima;<ref>[http://www.cdc.gov/std/syphilis/STDFact-MSM-Syphilis.htm "Syphilis & MSM (Men Who Have Sex With Men) - CDC Fact Sheet"], CDC, 2009. (updated 2014)</ref> uz procjenu da oko 4% muškaraca (oko 2% ukupne seksualno aktivne populacije) u SAD-u ulazi u seksualne odnose s drugim muškarcima.<ref>[http://www.cdc.gov/nchhstp/newsroom/docs/2012/hiv-infections-2007-2010.pdf "New HIV Infections in theUnited States - CDC Fact Sheet"], CDC, 2012, str. 2</ref> Zbog visokog rizika od spolno prenosivih bolesti kod ovih muškaraca, u većini zemalja svijeta je zabranjeno doniranje krvi i presađivanje organa od muškaraca koji su bilo kada u životu imali seksualne odnose s drugim muškarcima; u nekim zemljama je propisano da se može uzeti krv i druga tkiva i od takvih donora ako barem 12 mjeseci nisu stupali u seksualne odnose s drugim muškarcima. Unatoč tome što se LGBT udruge provode političke aktivnosti radi uvjeravanja zdravstvenih vlasti da promijene ove politike, između ostalog i zato što se prilikom doniranja krvi provode testiranja za cijeli niz zaraznih bolesti (koje donor ne mora platiti), medicinske struka za sada uglavnom smatra da i dalje postoje razlozi za takve zabrane koje su uglavnom uvedene u vrijeme pandemije AIDS-a 1980.-ih godina. Smatra se da propisana testiranja krvi još uvijek ne mogu s dovoljnom sigurnošću isključiti mogućnost da je donirana krv zaražena.<ref>[http://www.gaystarnews.com/article/german-doctors-call-end-gay-blood-ban291113 "German doctors call for end of gay blood ban"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141105140419/http://www.gaystarnews.com/article/german-doctors-call-end-gay-blood-ban291113 |date=5. studenoga 2014. }}, Joe Morgan za "GAYSTARNEWS", 29.11.2013.</ref><ref>[http://www.fda.gov/BiologicsBloodVaccines/BloodBloodProducts/QuestionsaboutBlood/ucm108186.htm "Blood Donations from Men Who Have Sex with Other Men Questions and Answers"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330080857/http://www.fda.gov/biologicsbloodvaccines/bloodbloodproducts/questionsaboutblood/ucm108186.htm |date=30. ožujka 2016. }}, FDA - U.S. Food and Drug Administration, pristupljeno 20.09.2014.</ref> Što se tiče ostalih problema i rizika, s obzirom na to da LGB osobe često ne govore o svojoj spolnoj orijentaciji ili je izrijekom poriču kod traženja medicinske pomoći, statistička istraživanja je teško provesti. Recentne promjene zakonodavstva koje daju LGBT osobama razna prava vezana uz njihovu spolnu orijentaciju donekle mijenjaju stanje: tako studija iz 2009. rađena prema matičnim knjigama u Danskoj u kojima se registriraju također i istospolne zajednice, ukazuje da se kod gay muškaraca, koji su živjeli u registriranim partnerstvima, bilježi 8 puta veća vjerojatnost smrti zbog samoubojstva nego kod heteroseksualnih muškaraca; kod lezbijki u registriranim istospolnim partnerstvima nije zabilježena razlika u odnosu na heteroseksualne žene. Ove rezultate znanost uzima s oprezom: ne zna se koliko su oni razlikuju od zemlje do zemlje i za sada se ne može reći koliko se mijenjaju tijekom vremena.<ref>[http://www.afsp.org/content/download/3500/62183/file/LGBTSuicideandSuicideRisk.JoH.pdf "Suicide and Suicide Risk in Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Populations: Review and Recommendations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819102816/http://www.afsp.org/content/download/3500/62183/file/LGBTSuicideandSuicideRisk.JoH.pdf |date=19. kolovoza 2014. }}, Ann P. Haas i dr., 2014., Volume 61, Issue 10</ref> ==== Mentalno zdravlje ==== Seksualnost igra veliku ulogu u predviđanju psiholoških poremećaja i cjelokupnog mentalnog zdravlja. Oni koji se identificiraju kao lezbijke, homoseksualci, biseksualci, transrodne i/ili queer osobe imaju veći rizik od problema s mentalnim zdravljem, kao rezultat kontinuirane diskriminacije i viktimizacije od strane društva. Pripadnici ove populacije suočeni su s pogrdnim komentarima i govorom mržnje, bilo osobno ili putem društvenih medija, što negatovno utječe na njihovu vlastitu vrijednost i samopouzdanje. Izloženost diskriminaciji i mini agresijama dovodi do anksioznosti, depresije, misli o samoubojstvu, pokušaja samoubojstva i samoubojstva. Ovi učinci na mentalno zdravlje najvidljiviji su među [[Adolescencija|adolescentima]], međutim, rasprostranjeni su i među odraslim osobama svih dobnih skupina.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa|last=Mustanski|first=Brian S.|last2=Garofalo|first2=Robert|last3=Emerson|first3=Erin M.|date=2010-12|title=Mental Health Disorders, Psychological Distress, and Suicidality in a Diverse Sample of Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Youths|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2978194/|journal=American Journal of Public Health|volume=100|issue=12|pages=2426–2432|doi=10.2105/AJPH.2009.178319|issn=0090-0036|pmc=2978194|pmid=20966378}}</ref> Izvori diskriminacije i viktimizacije usmjereni prema LGBT populaciji mogu biti vanjski i unutarnji. Iako dio današnjeg društva i dalje ne prihvaća LGBT zajednicu i daju javne izjave kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo, LGBT osobe često interno asimiliraju negativne reakcije koje primaju i naglašavaju razlike koje imaju s drugima. To zauzvrat uzrokuje da osjećaju [[Krivnja (osjećaj)|krivnju]] i sram u vezi sa svojim identitetom, osjećajima i postupcima. Najznačajniji prediktor bolesti mentalnog zdravlja među LGBTQ populacijom je prihvaćanje obitelji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ryan|first=Caitlin|last2=Russell|first2=Stephen T.|last3=Huebner|first3=David|last4=Diaz|first4=Rafael|last5=Sanchez|first5=Jorge|date=2010|title=Family Acceptance in Adolescence and the Health of LGBT Young Adults|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1744-6171.2010.00246.x|journal=Journal of Child and Adolescent Psychiatric Nursing|language=en|volume=23|issue=4|pages=205–213|doi=10.1111/j.1744-6171.2010.00246.x|issn=1744-6171}}</ref> Oni koji dobivaju malo ili nimalo obiteljske podrške i prihvaćanja imaju tri puta veću vjerojatnost da će pomišljati na samoubojstvo od onih koji iza sebe imaju snažan sustav podrške obitelji. Nedostatak podrške obitelji općenito je pogodniji za štetna ponašanja, kao što je zlouporaba droga i ilegalnih supstanci, što može uzrokovati daljnju štetu mentalnom zdravlju pojedinca. Više aspekata životnih stilova, uključujući religiju, mogu utjecati na potporu obitelji. Oni koji imaju jake obiteljske veze s religijom možda će rjeđe tražiti podršku i pomoć od članova obitelji zbog straha od nedostatka prihvaćanja unutar obitelji, kao i unutar vjerske zajednice.<ref name="#1"/> Popis različitih psiholoških problema s kojima se LGBT osobe često suočavaju: * [[Anksioznost]] * [[Klinička depresija|Depresija]] * [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|Opsesivno kompulzivni poremećaj]] * [[Fobija|Fobije]] * [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP]] * [[Ovisnost|Zlouporaba supstanci]] * [[Samoozljeđivanje]] * Suicidalne sklonosti i [[samoubojstvo]] === Izloženost homoseksualnih osoba nasilju i spolnom zlostavljanju === Prema podacima za [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], '''[[silovanje]]''' – tj. najteži oblik [[Spolno zlostavljanje|spolnog zlostavljanja]] – doživi 17,4% heteroseksualnih žena, 13,1% lezbijki i čak 46,1% biseksualnih žena. Biseksualne žene su najizloženije i drugim vrstama zlostavljanja, te ukupno 74,91% biseksualki doživi neku takvu vrstu spolnog zlostavljanja, u usporedbi s 46,3% lezbijki i 32,2% heteroseksualnih žena. Počinitelji spolnog zlostavljanja nad ženama su muškarci, u oko 9/10 slučajeva.<ref name="cdc.gov">[http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/NISVS_SOfindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"] Walters, M.L., Chen J., & Breiding, M.J. (2013), Atlanta, GA: National Center for Injury Prevention and Control, Centers for Disease Control and Prevention</ref> U istoj zemlji, 1,4% odraslih muškaraca iskazuje da su barem jednom u životu bili silovani od drugih muškaraca, a 4,8% da su barem jednom bili natjereni da seksualno penetriraju drugu osobu.<ref>[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/sv-datasheet-a.pdf Službene stranice CDC: „Sexual Violence“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202185322/http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/SV-DataSheet-a.pdf |date=2. veljače 2015. }}, posjećeno 24.1.2014.</ref> Neku vrstu spolnog zlostavljanja (osim rjeđih [[Silovanje|silovanja]] koja uključuju primjenu sile i ozbiljne prijetnje, tu spadaju i spolni odnosi s maloljetnikom bez primjene fizičke sile) doživi barem jednom u životu 40,2% osoba koje se u odrasloj dobi deklariraju kao homoseksualci, 47,4% biseksualnih muškaraca i 20,8% heteroseksualanih muškaraca.<ref name="cdc.gov"/> Prema podacima američkih saveznih zdravstvenih vlasti, najveći dio ženskih žrtava svih oblika spolnog nasilja imali su počinitelje koji su bili muškarci. Među muškarcima koji su žrtve seksualnog nasilja (izuzev silovanja, koje prema metodologiji koju su primijenile američke vlasti mogu počiniti isključivo muškarci), 76,8% homoseksualaca, 65,8% biseksualaca i 28,6% heteroseksualaca imali su počinitelje koji su također muškarci.<ref>[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/nisvs_sofindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"], Mikel L. Walters, Jieru Chen, i Matthew J. Breiding, "National Center for Injury Prevention and Control Centers for Disease Control and Prevention Atlanta, Georgia", 2013., str. 34</ref> Najčešće žrtve seksualnog zlostavljanja su ipak djeca: procjenjuje se da u SAD svaki šesti dječak bude žrtva nekog oblika [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] prije osamnaeste godine. Počinitelji seksualnog nasilja nad dječacima su u 86% slučajeva osobe istog spola; žrtve seksualnog nasilja se potom vrlo često preispituju jesu li one zapravo homoseksualci, i jesu li zapravo htjeli da budu izvrgnute takvom seksualnom pristupu. Kod djevojčica, žrtvama neke vrste seksualnog nasilja biva njih približno jedna četvrtina; počinitelji su u i tim slučajevima mahom muškarci.<ref name="ptsd.va.gov">[https://www.ptsd.va.gov/professional/treat/type/sexual_abuse_child.asp Službene stranice Department of Veterans Affairs: „Child Sexual Abuse“], Julia Whealin, PhD and Erin Barnett, PhD, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> U pogledu nasilja između intimnih partnera, podaci za homoseksualne osobe su slični onima za heteroseksualne osobe. Kod žena, 40,4% lezbijki doživi fizičko nasilje od intimnog partnera, u odnosu na 32,3% heteroseksualki. Biseksualke su izloženije nasilju te čak njih 56,9% priznaje da su bile žrtvama fizičkog nasilja čiji je počinitelj bio njihov intimni partner. 28,7% heteroseksualnih muškaraca priznaje da su bili žrtvama fizičkog nasilja čiji je počinitelj intimni partner. Takva iskustva ima 25,2% homoseksualaca i 37,3% biseksualaca.<ref>[http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/NISVS_SOfindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"] Walters, M.L., Chen J., & Breiding, M.J. (2013), Atlanta, GA: National Center for Injury Prevention and Control, Centers for Disease Control and Prevention, str. 18-19</ref> Homoseksualne osobe su manje sklone prijaviti nasilje u svojim vezama, dijelom i stoga što nisu spremni "izaći iz ormara" pri prijavljivanju djela kojeg su žrtve. Tako je i kod traženja medicinske pomoći – lezbijke češće trpe teže ozljede zbog nasilja intimnog partnera od heteroseksualki, ali rjeđe traže medicinsku njegu. U postupanju američke policije uočeno je da fizičko nasilje jednog homoseksualnog partnera nad drugim često tretiraju kao "međusobnu tučnjavu", te su čak skloni počinitelja i žrtvu smjestiti u istu zatvorsku ćeliju.<ref>[https://www.rit.edu/cla/criminaljustice/sites/rit.edu.cla.criminaljustice/files/docs/WorkingPapers/2009/2009-16.pdf "Domestic Violence in Gay Communities"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150714021128/https://www.rit.edu/cla/criminaljustice/sites/rit.edu.cla.criminaljustice/files/docs/WorkingPapers/2009/2009-16.pdf |date=14. srpnja 2015. }}, (pregledni rad) Laura Gottermeier, Center for Public Safety Initiatives Rochester Institute of Technology, Working Paper # 2009-16, July 7, 2009</ref> P. Latellier u studiji iz 1994. godine upozorava da su muškarci rjeđe spremni sebe sagledati kao žrtve, makar su objektivno izloženi nasilju u intimnoj vezi: to vrijedi i za homoseksualce koji su žrtve takve vrste nasilja.<ref>[https://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=153350 "Gay and Bisexual Male Domestic Violence Victimization: Challenges to Feminist Theory and Responses to Violence"], (sažetak) P. Letellier, Violence and Victims  Vol. 9/2, 1994., str. 95-106</ref> == Psihoterapija i psihološka podrška == Psihijatrijska i psihološka struka nude LGBTIQ osobama psihološku podršku kako bi pojedinci mogli lakše prihvatiti svoj identitet i prevladati izazove i stigmatizaciju koje im nameću društvene norme i očekivanja. Najpoznatija terapija je ''[[gej afirmativna terapija]]'' koja pokriva različite aspekte kao što su razvoj identiteta, proces ''[[Izlazak iz ormara|outanja]]'', roditeljske i obiteljske prakse i podrške kao i pitanja predrasuda i diskriminacije koja zahvaćaju LGBTIQ zajednicu. Primjerena [[Gej afirmativna terapija|afirmativne psihoterapije]] temelji se, prema Američkom psihološkom društvu, na sljedećim znanstvenim činjenicama:<ref name=":8" /> * Istospolna seksualna orijentacija predstavlja normalnu i pozitivnu varijaciju ljudske seksualnosti tj. nije indikator mentalnih ili razvojnih poremećaja; * Homoseksualnost i biseksualnost su stigmatizirane, a stigma donosi različite negativne posljedice (D'Augelli & Patterson, 1995; DiPlacido, 1998; Herek & Garnets, 2007; Meyer, 1995, 2003); * Istospolna privlačenja i ponašanje se mogu javiti u kontekstu raznih seksualnih orijentacija i na njima baziranih identiteta (Diamond, 2006; Hoburg et al., 2004; Rust, 1996; Savin-Williams, 2005); * Gay muškarci, lezbijke i biseksualne osobe mogu sretno i zadovoljno živjeti te oformiti stabilne veze i obitelji koje su u bitnim osobinama istovrijedne heteroseksualnim vezama (APA, 2005c; Kurdek, 2001, 2003, 2004; Peplau & Fingerhut, 2007); * Ne postoje empirijski dokazi i relevantna recenzirana (eng. peer-reviewed) istraživanja koja podupiru razmišljanja o homoseksualnosti kao posljedici obiteljske disfunkcionalnosti ili traume (Bell et al., 1981; Bene, 1965; Freund & Blanchard, 1983; Freund & Pinkava, 1961; Hooker, 1969; McCord et al., 1962; D. K. Peters & Cantrell, 1991; Siegelman, 1974, 1981; Townes et al., 1976). Pojedinci mogu imati koristi od ''gej'' afirmativne terapije ako njihov terapeut dijeli isto iskustvo kao oni, ali u tom slučaju terapeut može biti pristran ako je dio LGBT zajednice. Heteroseksualni terapeuti mogu imati predrasude ili imati nedovoljno znanja da bi mogli pravilno postupati s klijentom koji pripada LGBT zajednici. Stoga je bitno da se psihoterapeuti kontinuirano educiraju i razvijaju u svojoj struci kako bi mogli pružiti maksimalnu pomoć i podršku različitim društvenim manjinama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Israel|first=Tania|last2=Gorcheva|first2=Raia|last3=Walther|first3=William A.|last4=Sulzner|first4=Joselyne M.|last5=Cohen|first5=Jessye|date=2008-06|title=Therapists' helpful and unhelpful situations with LGBT clients: An exploratory study.|url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0735-7028.39.3.361|journal=Professional Psychology: Research and Practice|language=en|volume=39|issue=3|pages=361–368|doi=10.1037/0735-7028.39.3.361|issn=1939-1323}}</ref> === Psihološka podrška u Hrvatskoj === Osim konvencionalne psihoterapije, LGBT osobe imaju velike koristi i od psihološkog savjetovanja i grupa podrške koje pružaju mnoge LGBT udruge za svoju zajednicu koje su u pravilu besplatne. Grupe podrške omogućavaju LGBT osobama razmjenu iskustava, znanja i informacija te međusobnu socijalizaciju i razmjenu emocionalne i socijalne podrške. Individualno savjetovanje omogućuje rad na sebi i aktualnom problemu kroz anonimnu, intimnu i povjerljivu atmosferu u savjetovalištu dok ''on-line'' podrška omogućava svim osobama koje nisu iz tog mjesta ili nisu spremne riskirati anonimnost da dobiju pomoć i podršku. Tijekom savjetovanja, LGBT osoba koji ima poteškoća u određenim aspektima svog života povezuje se sa savjetovateljem kako bi uvidio u čemu je izazov i napravio određene promjene u svom životu. Uz podršku, savjetovatelj pomaže osobi u jačanju njegovih snaga i razvoju novih vještina suočavanja s poteškoćama. Osnovni cilj savjetovanja osobni je rast i razvoj, jačanje mentalnog zdravlja i dobrobiti osobe, te unaprjeđenje njegovih interpersonalnih odnosa. U Hrvatskoj takve usluge pružaju organizacije poput Iskoraka, Zagreb Pride-a, Trans Aid-a i LGBTIQ inicijative Aut.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-12-18|title=Trans Talks ~|url=https://transaid.hr/trans-talks/|access-date=2022-01-08|language=hr|archive-date=22. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122042434/https://transaid.hr/trans-talks/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Rad prema i u LGBTIQ zajednici – Zagreb Pride|url=https://www.zagreb-pride.net/hr/programi-i-aktivnosti/rad-prema-i-u-lgbtiq-zajednici/|access-date=2022-01-08|website=www.zagreb-pride.net|archive-date=8. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108160247/https://www.zagreb-pride.net/hr/programi-i-aktivnosti/rad-prema-i-u-lgbtiq-zajednici/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Usluge – Iskorak|url=https://www.iskorak.hr/podrska/|access-date=2022-01-08|language=hr|archive-date=8. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108160248/https://www.iskorak.hr/podrska/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=LGBTIQ inicijativa AUT – KSFF|url=https://ksff.ffzg.unizg.hr/sekcije/lgbtiq-inicijativa-aut/|access-date=2022-01-08|language=en-US}}</ref> === Učinkoviti psihoterapijski pristupi === ==== Terapija pisanjem ==== Istraživanje je pokazalo da pisanje o traumatskim ili negativnim iskustvima (poznato kao "[[ekspresivno pisanje]]") može biti učinkovit način za smanjenje psihološkog stresa koji proizlazi iz takvih događaja. Kada su mladi koristili metodu ekspresivnog pisanja za pitanja vezana za njihov LGBTIQ identitet, njihovo mentalno zdravlje se poboljšalo. Ovo poboljšanje je bilo posebno značajno kod mladih koji nisu imali širu podršku društva, koji su pisali o ozbiljnijim temama, kao i kod pojedinaca koji su bili manje otvoreni o svojoj seksualnosti ili se nisu ''outali''. Pokazalo se da metoda ekspresivnog pisanja dovodi do poboljšanja kod čitavog niza problema, uključujući bolest, traumu iz djetinjstva i stres u vezi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lewis|first=Robin J.|last2=Derlega|first2=Valerian J.|last3=Clarke|first3=Eva G.|last4=Kuang|first4=Jenny C.|last5=Jacobs|first5=Andrew M.|last6=McElligott|first6=Michelle D.|date=2005-06|title=An Expressive Writing Intervention to Cope with Lesbian-Related Stress: The Moderating Effects of Openness about Sexual Orientation|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1471-6402.2005.00177.x|journal=Psychology of Women Quarterly|volume=29|issue=2|pages=149–157|doi=10.1111/j.1471-6402.2005.00177.x|issn=0361-6843}}</ref> Često se koristi s drugim kreativnim tehnikama u psihoterapiji. ==== Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT ili BKT) ==== [[Kognitivno-bihevioralna terapija]] usredotočuje se na promjenu misli i osjećaja koji dovode do negativnih ponašanja, u pozitivnije misli, osjećaje i ponašanja.<ref>{{Citiranje weba|title=Što je BKT « Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije|url=http://cabct.hr/savjetovaliste/sto-je-bkt|access-date=2022-01-08|website=cabct.hr}}</ref> Ova metoda liječenja učinkovita je za različite probleme mentalnog zdravlja, uključujući i one povezane s LGBTQ identitetima. KBT može pomoći u smanjenju depresije i anksioznosti te promicati zdrave mehanizme suočavanja s problemima koji se javljaju kod LGBTQ populacije. ==== LGBT savjetovanje i edukacija roditelja i obitelji ==== Mnogi LGBTQ mladi se suočavaju s negativnim reakcijama od svoje obitelji zbog svoje seksualnosti ili seksualnog identiteta. To može rezultirati narušenim mentalnim zdravljem. Neprihvaćanje seksualnosti LGBTQ mladih unutar obitelji može rezultirati zlostavljanjem ili u težim slučajevima izbacivanjem ili njihovim bijegom od kuće. Zbog ovih čimbenika, prosječno 28% LGBTQ mladih ima suicidalne misli, a 15%-40% svake godine pokuša počiniti samoubojstvo. Procjenjuje se da je između 20 i 40 % mladih bez doma iz LGBT populacije.<ref name="#2">{{Citiranje časopisa|last=McCann|first=Edward|last2=Brown|first2=Michael|date=2019|title=Homelessness among youth who identify as LGBTQ+: A systematic review|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/jocn.14818|journal=Journal of Clinical Nursing|language=en|volume=28|issue=11-12|pages=2061–2072|doi=10.1111/jocn.14818|issn=1365-2702}}</ref> [[Obiteljska terapija]] u kojem su roditelji dobili značajna razdoblja za prihvaćanje svojih osjećaja prema svom djetetu pokazala se učinkovitom. Roditelji su na taj način imali vremena razmisliti o tome što misle o seksualnoj orijentaciji svog djeteta i postati svjesni kako bi njihove reakcije mogle utjecati na mentalno stanje njihovog djeteta. Adolescenti koji su sudjelovali u ovom tretmanu imali su manje suicidalnih misli i manje osjećaja povezanih s depresijom. Ova metoda terapije je od pomoći samo ako su obitelj ili roditelji voljni proći kroz proces prihvaćanja i razbijanja bilo kakvih predrasuda ili stigme koju mogu imati prema seksualnoj orijentaciji člana svoje obitelji. === Konverzijska terapija === U prošlosti, kada se na homoseksualnost gledalo kao na psihološki poremećaj, često se nudila i ''[[Reparativna terapija|reparativna (konverzijska) terapija]]'' koja se fokusirala na promjenu homoseksualnih sklonosti u heteroseksualne i/ili promjena transrodnog identiteta u cis-rodni identitet. Danas se zbog nedostatka znanstvene potpore, njezine povezanosti sa psihosocijalnim zdravstvenim problemima<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ogunbajo|first=Adedotun|last2=Oke|first2=Temitope|last3=Okanlawon|first3=Kehinde|last4=Abubakari|first4=Gamji M'Rabiu|last5=Oginni|first5=Olakunle|date=2021-08-01|title=Religiosity and Conversion Therapy is Associated with Psychosocial Health Problems among Sexual Minority Men (SMM) in Nigeria|url=https://doi.org/10.1007/s10943-021-01400-9|journal=Journal of religion and health|doi=10.1007/s10943-021-01400-9|issn=1573-6571|pmid=34455514}}</ref> i odbijanja te prakse od strane organizacija kao što je Američko udruženje psihijatara (APA), korištenje konverzijske terapije smatra etički problematičnom.<ref>{{Citiranje weba|title=APA Reiterates Strong Opposition to Conversion Therapy|url=https://www.psychiatry.org/newsroom/news-releases/apa-reiterates-strong-opposition-to-conversion-therapy|access-date=2022-01-08|website=www.psychiatry.org}}</ref> S obzirom na navedenu zabrinutost, više zemalja i američkih saveznih država ju je zabranilo.<ref>{{Citiranje weba|title=Kanada zakonom zabranila 'liječenje' homoseksualnosti|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kanada-zakonom-zabranila-lijecenje-homoseksualnosti-1384968|access-date=2022-01-08|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Drescher|first=Jack|last2=Schwartz|first2=Alan|last3=Casoy|first3=Flávio|last4=McIntosh|first4=Christopher A.|last5=Hurley|first5=Brian|last6=Ashley|first6=Kenneth|last7=Barber|first7=Mary|last8=Goldenberg|first8=David|last9=Herbert|first9=Sarah E.|last10=Lothwell|first10=Lorraine E.|last11=Mattson|first11=Marlin R.|date=2016|title=The Growing Regulation of Conversion Therapy|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5040471/|journal=Journal of medical regulation|volume=102|issue=2|pages=7–12|pmc=5040471|pmid=27754500}}</ref> Unatoč tome je u pojedinim državama i dalje dostupna i korištena, prvenstveno od strane religioznih i konzervativnih osoba. Konverzijska terapija sastoji se od raznih pristupa u rasponu od individualnih razgovora, psiholoških grupa, averzivnih postupaka i hormonske terapije, do religioznih tehnika kao što su prijetnje vječnim prokletstvom ili korištenje molitve. Za konverzijsku terapiju postoji malo empirijskih dokaza, budući da je većina dokaza anegdotska ili im nedostaje znanstveno priznanje da djeluje. Nije opovrgnuto da sudionici koji su ju završili potencijalno lažiraju, bilo svjesno ili nesvjesno odnosno da doživljavaju [[Racionalizacija|racionalizaciju]] izazvanu disonancijom.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cramer|first=Robert J.|last2=Golom|first2=Frank D.|last3=LoPresto|first3=Charles T.|last4=Kirkley|first4=Shalene M.|date=2008-03-11|title=Weighing the Evidence: Empirical Assessment and Ethical Implications of Conversion Therapy|url=https://doi.org/10.1080/10508420701713014|journal=Ethics & Behavior|volume=18|issue=1|pages=93–114|doi=10.1080/10508420701713014|issn=1050-8422}}</ref> Dugoročni učinci konverzijske terapije, kao što su smanjen seksualni nagon, sram, strah, nisko samopouzdanje te povećana depresija i anksioznost uočeni su kod pojedinaca koji su sudjelovali u njezinim programima. Prema često kritiziranoj organizaciji zbog nedostatka znanstvenih dokaza i upitne sekularnosti,<ref name=":18" /><ref name=":19" /><ref name=":20" /><ref name=":21" /> NARTH, smjernice [[Reparativna terapija|konverzijske terapije]] uključuju<ref name=":17">NARTH Task Force on Practice Guidelines for the Treatment of Unwanted Same-Sex, izvorno objavljeno u ''Journal of Human Sexuality,'' 2, 5-65, [http://www.narth.com/#!services/c5ro dostupno kod NARTH - Clinical Division] (pristupljeno 11. travnja 2015)</ref>: * da bi na početku tretmana terapeut trebao pružiti pacijentu informacije o procesu promjene seksualne orijentacije koje su točne i dovoljne (Smjernica 5); * da bi tijekom tretmana terapeut trebao koristiti prihvaćene psihološke pristupe psihoterapiji koji minimiziraju rizik da se naškodi pacijentu s neželjenim istospolnim sklonostima (Smjernica 6); * da bi kliničari trebali poznavati psihološka i bihevioralne probleme koje česti prate istospolne sklonosti te da pruže ili upute pacijenta na terapiju potrebnu za suočavanje s tim problemima (Smjernica 7); * da bi terapeuti trebali uzeti u obzir i shvaćati složene pritiske koje kultura, religija i obitelj stavljaju pred LGBT pacijente (Smjernica 8); * da bi terapeuti trebali prepoznati specifične poteškoće i rizike koji postoje kod mladih LGBT osobama (Smjernica 9). == Diskriminacija == === Gay bullying === [[Datoteka:Zagreb Pride 2011 18062011 9377.jpg|mini|Zagreb Pride 2011. s velikim policijskim osiguranjem zbog opasnosti od nasilja.]] Gay bullying može biti verbalno ili fizičko zlostavljanje osoba koje nasilnik doživljava kao lezbijku, gay, biseksualnu ili transrodnu uključujući i osobe koje su zapravo heteroseksualne ili nepoznate seksualne orijentacije. U Sjedinjenim Američkim Državama tinejdžeri su prosječno čuli 26 puta na dan ili svakih 14 minuta pogrdne nazive kao što su <nowiki>''homić'', ''pederčina''</nowiki> (eng. ''faggot'') i <nowiki>''curica''</nowiki> (eng. ''sissy''). Istraživanje je 1998. provelo udruženje Mental Health America.<ref>"Mental Health American, Bullying and Gay Youth".''Mental Health America'' formerly National Mental Health Association. pristupljeno 27. lipnja 2012.</ref> === Heteroseksizam i homofobija === U brojnim kulturama homoseksualni ljudi su učestalo predmet predrasuda i diskriminacije. Istraživanje provedeno u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] je 2011. pokazalo kako 49% tamošnje domaće i 58% strane mladeži odbija smatrati homoseksualnost za normalnu varijaciju ljudske seksualnosti.<ref>"[http://community.expatica.com/forums/topic/2993/half-of-young-dutch-people-reject-homosexuality Half of young Dutch people reject homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111201212113/http://community.expatica.com/forums/topic/2993/half-of-young-dutch-people-reject-homosexuality |date=1. prosinca 2011. }}". Expatica/COC. pristupljeno 9. siječnja 2012.</ref> Takvi su stavovi obično povezani s oblicima homofobije i heteroseksizma koji uglavnom uključuje stavove da bi svi trebali biti heteroseksualni ili da su heteroseksualne privlačnosti i veze norma te stoga superiorni homoseksualnim. Homofobija je averzija prema homoseksualnim osobama ili neopravdani strah od istih te najčešće uključuje diskriminaciju. Manifestira se u različitim oblicima te su zabilježeni različiti tipovi: internalizirana homofobija, socijalna homofobija, emocionalna homofobija, racionalizirana homofobija i druge.<ref>The Riddle Homophobia Scale, from Allies Committee website, Department of Student Life, Texas A&M University at the Wayback Machine (archived 4. rujna 2006</ref> Postoje još i lezbofobija (usmjerena isključivo prema lezbijkama) i bifobija (usmjerena prema biseksualnim ljudima). Kada se takvi stavovi manifestiraju kao zločini, vrlo se često nazivaju zločini iz mržnje ili eng. ''gay bashing ''odnosno ''hate crime. '' Među negativnim stereotipima o LGB osobama je onaj da su one više promiskuitetne i da su sklonije zlostavljanju djece, no nema znanstvene osnove za takve tvrdnje. [[Datoteka:2008 Anti-gay protestors in San Francisco.jpg|lijevo|mini|Protesti protiv homoseksualnih osoba]] Više znanstvenih studija provedenih u SAD u vrijeme ubrzanog širenja [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] ukazalo je da promiskuitet nije više u izrazitoj mjeri bio rasprostranjen među homoseksualnim osobama.<ref>Friedman, Richard C.; Downey, Jennifer I. (1994)."Homosexuality". ''New England Journal of Medicine''(Massachusetts Medical Society) '''331''' (6. listopada 1994, Number 14):923930.doi:[[doi:10.1056/NEJM199410063311407|10.1056/NEJM199410063311407]]. PMID 8078554</ref> Sociološka studija koju je 2012. objavio Barry Reay otkriva da se učestalost promiskuitetnog ponašanja povećava i smanjuje iz desetljeća u desetljeće, kod homoseksualaca kao i kod heteroseksualaca.<ref>[http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/johs.12012/full#johs12012-note-0105 "Promiscuous Intimacies: Rethinking the History of American Casual Sex"], Journal of Historical Sociology, Vol 27-1, str 1–24, 03/2014</ref> Gay muškarci i lezbijke su sposobni formirati stabilne, posvećene veze koje su u osnovi ekvivalentne heteroseksualnim vezama.<ref name=":3" /> Seksualna orijentacije ne utječe na veću vjerojatnost zlostavljanja djece.<ref name=":13">Michael Lamb, Ph.D.: [http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf Affidavit – United States District Court for the District of Massachusetts (2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225193923/http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf |date=25. prosinca 2010. }}</ref><ref name=":10">Gregory M. Herek, Ph.D.: [http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/html/facts_molestation.html Facts About Homosexuality and Child Molestation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100419022239/http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/HTML/facts_molestation.html |date=19. travnja 2010. }}</ref><ref name=":14">American Psychological Association: [http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/parenting-full.pdf Lesbian & Gay Parenting]</ref> Tvrdnje da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju vezu između homoseksualnosti i [[pedofilija|pedofilije]] su bazirane na zloupotrebi tih naziva i pogrešnoj interpretaciji stvarnih dokaza.<ref name=":10" /> Naime, makar se procjenjuje da svaki šesti dječak bude žrtva nekog oblika [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] prije nego navrši 15 godina života,<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=73739] "Spolno zlostavljanje djece", Kristina Sesar, Ljetopis socijalnog rada, Vol.16 No.3. siječnja 2010..</ref> a počinitelji spolnog nasilja nad dječacima su žene u samo 14% slučajeva,<ref name="ptsd.va.gov"/> pretežni dio žrtava spolnog nasilja svih oblika predstavljaju maloljetnici mlađi od 12 godina; tako među žrtvama istospolnog silovanja dječaci mlađi od 12 godina predstavljaju 79% žrtava.<ref>[http://www.bravehearts.org.au/files/Facts%20and%20Stats_updated141212.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140204021640/http://www.bravehearts.org.au/files/Facts%20and%20Stats_updated141212.pdf|date=4. veljače 2014.}} Carol Ronken i dr. "Child Sexual Assault: Facts and Statistics - Updated: December 2012", "Bravehearts" AU</ref> Psihijatri promatraju pedofiliju (tj. seksualnu sklonost dječacima i djevojčicama koji još nisu razvili sekundarne spolne značajke – razvoj tih značajki uglavnom se događa oko dvanaeste godine života) kao zasebni fenomen, koji nije identičan s homoseksualnošću.<ref>[http://www.scribd.com/doc/134033172/Michael-C-Seto-2012-ASB-is-Pedophilia-an-Orientation "Is Pedophilia a Sexual Orientation?"], Michael C. Seto, Archives of Sexual Behavior, Feb. 2012, Vol. 41-1 str. 231-236</ref> === Institucionalno i neinstitucionalno nasilje protiv gejeva i lezbijki === 2014. u svijetu su homoseksualne aktivnosti bile ilegalne i kažnjive zakonom u 81 zemalja svijeta,<ref>[http://76crimes.com/76-countries-where-homosexuality-is-illegal/ 81 countries where homosexuality is illegal] posjećeno 12.08.2014. </ref> a smrtna kazna za takve aktivnosti postoji u njih 10.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.washingtonpost.com/blogs/worldviews/wp/2014/02/24/here-are-the-10-countries-where-homosexuality-may-be-punished-by-death/ Here are the 10 countries where homosexuality may be punished by death]<nowiki>''</nowiki> posjećeno 12.08.2014.</ref> I u državama u kojima homoseksualnost nije kažnjiva zakonom nerijetki su ispadi osobnog nasilja protiv LGBT ljudi. Tako je za SAD [[FBI]] izvijestio da je 20.4% prijavljenih zločina iz mržnje 2011. godine bilo povezano sa seksualnom orijentacijom. 56.7% tih je zločina bilo usmjereno protiv muških homoseksualnih osoba, a 11.1% protiv ženskih. 29.6% ih je bilo usmjereno općenito prema homoseksualnim ljudima bez obzira na spol.<ref>"[http://www.fbi.gov/about-us/cjis/ucr/hate-crime/2011/narratives/victims Victims]", ''FBI'', pristupljeno 26. srpnja 2013.</ref> LGBT osobe mogu postati žrtve tzv. ispravljačkog silovanja (eng. ''[[:en:Corrective rape|corrective rape]]'') čiji je cilj osobu natjerati da postane heteroseksualna. Također su izložene riziku od [[ubojstvo iz časti|ubojstva iz časti]] koje ponekad izvrše članovi obitelji ili rodbine zbog mišljenja da im je homoseksualna osoba u obitelji nanijela veliku sramotu.<ref>[http://www.cbsnews.com/news/honor-killings-target-turkeys-lgbt-community/ "Honor killings" target Turkey's LGBT community]". CBS News. 12. listopada 2011. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref><ref>Di Piero Russo. "[http://bari.repubblica.it/cronaca/2011/08/05/news/sei_il_disonore_della_famiglia-20061452/?ref=HREC2-6 "Sei il disonore della famiglia" e accoltella il fratello gay]". bari.repubblica.it. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref><ref>"[http://www.hurriyetdailynews.com/father-confesses-to-killing-his-own-son-in-landmark-homosexual-murder-case.aspx?PageID=238&NID=47579&NewsCatID=341 Father confesses to killing his own son in landmark homosexual murder case]". hurriyetdailynews.com. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref> Pripadnici LGBT populacije se značajno češće suočavaju s obiteljskim nasiljem, izbacivanjem iz kuće i drugim zlostavljanjem u kućanstvu.<ref name="#2"/> Istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da je oko 49 % LGBT osoba u SAD-u doživjelo neki vid diskriminacije na poslu, a 34 % ih je dalo otkaz zbog ''[[mobbing]]a''. 50 % sudionika nije se [[Izlazak iz ormara|''outalo'']] svojem zaposleniku, a 26 % nije podijelilo informaciju o svojoj seksualnoj orijentaciji niti jednoj osobi na svom radnom mjestu zbog straha od diskriminacije.<ref>{{Citiranje weba|last=thisisloyal.com|first=Loyal {{!}}|title=LGBT People’s Experiences of Workplace Discrimination and Harassment|url=https://williamsinstitute.law.ucla.edu/publications/lgbt-workplace-discrimination/|access-date=2022-01-08|website=Williams Institute|language=en-US}}</ref> === Anti-LGBT retorika === [[Datoteka:2010 Pride parade in San Francisco with counter-protestors.jpg|mini|Anti-LGBT okupljanje prosvjednika u San Franciscu.]] Anti-LGBT retorika su teme, fraze i slogani koji se koriste protiv homoseksualnosti ili neke druge ne-heteroseksualne orijentacije kako bi se ponizile lezbijke, gay, biseksualne i transrodne osobe. Variraju od ponižavajućih i pejorativnih do onih koji izražavaju negativnost na temelju religije ili morala te često mogu biti okarakterizirani kao [[govor mržnje]]. Takva retorika često ima ideološko uporište u heteroseksizmu i može biti potaknuta homofobijom, bifobijom i transfobijom. Anti-LGBT slogani se koriste kako bi se širilo protivljenje LGBT pravima ili pak punoj prihvaćenosti osoba homoseksualne ili biseksualne orijentacije. Najčešći primjeri kojima se anti-gay retoričari koriste su ti da je homoseksualnost protiv tradicionalnih vrijednosti, da je uništavač obitelji i ljudske vrste.<ref>"[http://www.ctvnews.ca/sports/ahead-of-olympics-russia-raises-anti-lgbt-rhetoric-1.1562570 Russia raises anti-LGBT rhetoric at home while softening message to West | CTV News]". Ctvnews.ca. 2013-11-27. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Ističe se kako je istospolni nagon neprirodan. Takvu je opasku koristio još [[Platon]] u Zakonima I 636c i VIII 841d nazivajući homoseksualni seks neprirodnim tj. <nowiki>''izvan prirode''</nowiki> (''para phusin). ''Relativno ispravniji bi bio izraz da je homoseksualnost moralno neispravna,<ref>"[http://www.lpva.com/Archives/Editorial/Hugman/20060415.shtml The Liberarian Party of Virginia, Opponents of same-sex marriage use flawed arguments, by Michael Hugman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313075625/http://lpva.com/Archives/Editorial/Hugman/20060415.shtml |date=13. ožujka 2014. }}". Lpva.com. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> a ne neprirodna jer je homoseksualno ponašanje višestruko zabilježeno u prirodi. Takvo se razmišljanje povezuje s logički irelevantnim pristupom koji se naziva argument prirodnosti (eng. appeal to nature) koji se temelji na razmišljanju da prirodnost nužno uvjetuje ispravnost nečega.<ref>Moore, George E.: ''Principia Ethica'', Barnes and Noble Publishing, Inc (1903, 2005) p. 47</ref> Moderni kršćanski slogan koji izražava takva stajališta jest: <nowiki>''</nowiki>Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu.<nowiki>''</nowiki><ref>Stuart Grudgings (15 May 2007). "[http://www.reuters.com/article/newsOne/idUSN1542579420070515?sp=true Evangelist Jerry Falwell dies at 73]". Reuters. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.jutarnji.hr/bog-je-stvorio-adama-i-evu--a-ne-adama-i-stevu/307787/ Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015051811/http://www.jutarnji.hr/bog-je-stvorio-adama-i-evu--a-ne-adama-i-stevu/307787/ |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> jutarnji.hr, pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Kao anti-gay retorika javlja se uspoređivanje homoseksualnosti i pedofilije,<ref>"[https://web.archive.org/web/20071218155700/http://www.frc.org/get.cfm?i=IS02E3 Timothy J. Dailey, <nowiki>''</nowiki>Homosexuality and Child Sexual Abuse]<nowiki>''</nowiki>". Web.archive.org. Archived from the [http://www.frc.org/get.cfm?i=IS02E3 original] on 2007-12-18. Pristupljeno 9. listopad 2014.</ref> no seksualna orijentacije ne utječe na veću vjerojatnost zlostavljanja djece.<ref name=":13" /><ref name=":10" /><ref name=":14" /> Tvrdnje da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju vezu između homoseksualnosti i [[pedofilija|pedofilije]] su bazirane na zloupotrebi tih naziva i pogrešnoj interpretaciji stvarnih dokaza.<ref name=":10" /> U Hrvatskoj se koristi argumentacija da se homoseksualne osobe ne bi trebale smatrati prirodnim i normalnim te im se ne bi smjela dati sva prava jer će onda i pedofili tražiti isto,<ref><nowiki>''</nowiki>[http://zdravstveniodgoj.com/news/pedofili-zele-ista-prava-kao-i-homoseksualci Pedofili žele ista prava kao i homoseksualci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015035036/http://zdravstveniodgoj.com/news/pedofili-zele-ista-prava-kao-i-homoseksualci |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> a ako dopustimo gay brakove, doći će do toga da će ljudi tražiti da se žene s drugim životinjama.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88446-strucnjaci-upozoravaju-uskoro-cemo-imati-zahtjeve-za-legalizacijom-braka-covjeka-i-zivotinje.html Stručnjaci upozoravaju: Uskoro ćemo imati zahtjeve za legalizacijom braka čovjeka i životinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015172929/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88446-strucnjaci-upozoravaju-uskoro-cemo-imati-zahtjeve-za-legalizacijom-braka-covjeka-i-zivotinje.html |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> dnevno.hr, pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> Danas se javlja i slogan: <nowiki>''</nowiki>Homoseksualci ne mogu reproducirati pa moraju regrutirati<nowiki>''</nowiki> čime se izražava viđenje kako homoseksualne osobe vrebaju djecu kako bi ih navele na homoseksualni način života.<ref>Haggerty, George E.; Beynon, John; Eisner, Douglas, ed. (2000). ''Encyclopedia of lesbian and gay histories and cultures''. New York: Garland. pp. 737–738. {{ISBN|978-0-8153-1880-4}}. Retrieved 4 February 2011.</ref> * <nowiki>''</nowiki>Homoseksualni spolni čin je grijeh<nowiki>''</nowiki> čest je argument pripadnika [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]] tijekom prosvjeda protiv LGBT osoba. U [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] stoji: <nowiki>''</nowiki>Ako bi muškarac legao s muškarcem kao što se liježe sa ženom, obojica bi počinila odvratno djelo. Neka se smaknu i krv njihova neka padne na njih.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.adventisti.info/biblija/glava.php?knjiga=Levitski%20zakonik&prijevod=stvarnost&glava=20 LEVITSKI ZAKONIK 20. POGLAVLJE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141026180724/http://www.adventisti.info/biblija/glava.php?knjiga=Levitski%20zakonik&prijevod=stvarnost&glava=20 |date=26. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Iduća raširena tvrdnja je ta da je AIDS gay bolest.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.apaa.ca/index.php?option=com_content&view=article&id=178&Itemid=91 The Top Ten Myths About HIV/AIDS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141016085923/http://www.apaa.ca/index.php?option=com_content&view=article&id=178&Itemid=91 |date=16. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> Više o tome u članku pod Zdravstveni problemi i rizici. == Homoseksualno ponašanje u [[Životinje|životinja]] == [[Datoteka:Wuppertal - Zoo - Panthera leo 01 (1) ies.webm|mini|Homoseksualne aktivnosti lavova]] Do 1999. približno 1.500 životinjskih vrsta – od primata, crva i grizli [[medvjed]]a do [[ovca|ovaca]] – opaženo je u ponašanjima koja se mogu označiti homoseksualnim; od toga za oko 500 vrsta postoje dobro dokumentirani izvještaji. Kao primjere homoseksualnog ponašanja uzimala su se u tim istraživanjima se ne samo seksualne aktivnosti, nego također i izvođenje aktivnosti udvaranja pred jedinkama istog spola, privrženost drugoj jedinki istog spola, povezivanje jedinki istog spola u parove i zajednička briga jedinki istog spola za potomstvo.<ref>[http://us.macmillan.com/biologicalexuberance/BruceBagemihl] "BIOLOGICAL EXUBERANCE - Animal Homosexuality and Natural Diversity", Bruce Bagemihl Stonewall Inn Editions 1999.</ref> Životinjsko seksualno ponašanje poprima brojne različite oblike pa i unutar iste vrste. Motivi i implikacije takvih različitih ponašanja tek moraju biti potpuno istraženi. Prema Bruceu Bagemihlu <nowiki>''</nowiki>životinjsko [[Carstvo (taksonomija)|carstvo]] pokazuje daleko veću seksualnu raznolikost – uključujući homoseksualni, biseksualni i nereproduktivni seks – nego što su to znanstvena zajednica i društvo prethodno bili voljni prihvatiti<nowiki>''</nowiki>.<ref>[http://www.publishersweekly.com/pw/print/19990201/26501-gay-lib-for-the-animals-a-new-look-at-homosexuality-in-nature.html <nowiki>''</nowiki>Gay Lib for the Animals: A New Look At Homosexuality in Nature<nowiki>''</nowiki>] pristupljeno 10.08.2014. </ref> [[Datoteka:Two Giraffes.PNG|lijevo|mini|Dva [[mužjak]]a [[žirafe]] u [[Kenija|Keniji]].]] Simon LeVay je unatoč tome istaknuo: <nowiki>''</nowiki>iako je homoseksualno ponašanje jako često u životinjskom svijetu, čini se da individualnim životinjama nije srodna dugoročna predispozicija za uključivanje u takvo ponašanje uz potpuno isključivanje heteroseksualnih aktivnosti. Prema tome, čini se da je homoseksualna orijentacija, ako se o tome kod životinja može govoriti na taj način, rijetkost.<nowiki>''</nowiki><ref>Levay, Simon (1996). ''Queer Science: The Use and Abuse of Research into Homosexuality''. Cambridge, Massachusetts: MIT Press. p. 207.</ref> Primjer vrste kod koje su uočene jedinke s isključivo homoseksualnom orijentacijom je [[Ovce|ovca]] (lat. ''Ovis aries'')<ref>[http://books.google.ca/books?id=EftT_1bsPOAC&pg=PA179 Animal Homosexuality: A Biosocial Perspective By Aldo Poiani, A. F. Dixson, Aldo Poiani, A. F. Dixson], p. 179, 2010, Cambridge University Press</ref><ref name=":7">Levay, Simon (2011). ''Gay, Straight, and The Reason Why The Science of Sexual Orientation''. Cambridge, Massachusetts: Oxford University Press. pp. 70–71.</ref> koja spada u nemonogamne vrste: <nowiki>''</nowiki>Oko 10% mužjaka odbija se pariti sa ženkama, ali se voljno pare s drugim [[mužjak|mužjacima]].<nowiki>''</nowiki><ref name=":7" /> Osim kod ovaca, isključivo homoseksualno ponašanje je uočeno i kod nekih vrsta [[Pingvini|pingvina]] pri čemu pojedini mužjaci preferiraju samo jednog partnera istog spola cijeli život te se odbijaju pariti se ženkama i onda kad im se ukaže prilika.<ref>"Cold Shoulder for Swedish Seductresses | Germany | Deutsche Welle | 10.02.2005". Dw-world.de. pristupljeno 2010-11-17.</ref><ref>"[http://www.cbc.ca/world/story/2009/06/05/gay-penguins-adopt005.html Gay penguin couple adopts abandoned egg in German zoo]". ''CBC News''. 2009-06-05.</ref> Pojava homoseksualnog ponašanje u životinja vrlo se često koristi kao protuargument za tvrdnju da je homoseksualnost lat. ''peccatum contra naturam'' (grijeh protiv prirode).<ref>Bruce Bagemihl, ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity,'' St. Martin's Press, 1999; {{ISBN|978-0312253776}}</ref> Tako je taj argument navelo i Američko društvo psihijatara u izvještaju američkom vrhovnom sudu (United States Supreme Court) u slučaju ''Lawrence v. Texas ''kada je sud 2003. svojom presudom srušio zakone koji su kriminalizirali homoseksualnost u 14 američkih saveznih država čime su istospolne seksualne aktivnosti postale legalne na teritoriju čitavog SAD-a.<ref>Smith, Dinitia (7. veljače 2004)."[http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FA0C1EF83A5F0C748CDDAB0894DC404482 Love That Dare Not Squeak Its Name]". New York Times. pristupljeno 2007-09-10.</ref><ref>[http://www.apa.org/about/offices/ogc/amicus/lawrence.pdf Brief for Amici Curiae in Support of Petitioners, ''Lawrence v. Texas'']</ref> Bagemihl je npr. uočio da su kod [[Žirafe|žirafa]] 9 od 10 sparivanja bila između mužjaka prilikom čega je uočio da je homoseksualno ponašanje, koje je uključivalo analnu penetraciju s orgazmom, uglavnom bilo u funkciji iskazivanja dominantnosti, kompeticije ili pozdrava.<ref>Bagemihl, citing a study by Leuthold, W. (1977): African Ungulates: A Comparative Review of Their Ethology and Behavioural Ecology. ''Springer Verlag'', Berlin, cited in ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity'', 1999;</ref> Neki smatraju da takvo ponašanje ima svoje podrijetlo u socijalnoj organizaciji i dominantnosti kod mužjaka dok drugi (Bagemihl,  Joan Roughgarden,  Thierry Lodé,<ref>Thierry Lodé "La guerre des sexes chez les animaux" Eds O Jacb, Paris, 2006, {{ISBN|2-7381-1901-8}}</ref>  and Paul Vasey) smatraju da se ne radi samo o dominantnosti, već i o jačanju zajedništva te socijalnih veza unutar skupine. == Povijest homoseksualnosti == [[Datoteka:Egyptian homosexual ostraca.jpg|mini|Homoseksualni spolni čin između 2 muškarca u starom Egiptu.]] Prva spominjanja homoseksualnosti nalazimo u staroj Grčkoj; tako [[Platon]] (5. – 4. stoljeće pr.n.e.) u djelu ''Gozba'' (''Simpozij'', tematika je ljubav) spominje homoseksualne odnose između osoba istog spola, a i žene koje su zaokupljene (''trepesthai'', taj izraz ne referira izričito na seksualnu želju) drugim ženama i ne mare za muškarce. U staroj Grčkoj radilo se gotovo isključivo o odnosima između odraslih muškaraca i dječaka: [[Plutarh]] (1. – 2. stoljeće pr.n.e.), pišući o Lakademoncima (Spartancima), bilježi da su erotski odnosi muškaraca prema dječacima bili „toliko na dobrom glasu među njima, da su i najuglednije dame na takav način postupale s djevojčicama". Nadalje piše da "rivalitet nije postojao i ako bi se nekolicini muškaraca svidio isti (dječak), to je bio početak jednog intimnog prijateljstva te bi svi oni zajednički nastojali da predmet njihove sklonosti bude što potpunije zadovoljen."<ref>[http://classics.mit.edu/Plutarch/lycurgus.htmlSapfa Plutarh: Lukurg]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (eng.)</ref> Na području Irana i Afganistana postoji do danas drevni običaj da stariji muškarci uzimaju u kućanstvo dječake, odijevaju ih u žensku odjeću i koriste u seksualne svrhe. Takve dječake se naziva Bača-bazi (''Bacheh-baazi'') što znači ''igranje s djecom.''<ref>[http://www.digitaljournal.com/article/246409/Boys_in_Afghanistan_Sold_Into_Prostitution_Sexual_Slavery "Boys in Afghanistan Sold Into Prostitution, Sexual Slavery"], 20.11.2007</ref> Valja opaziti da su u gornjim slučajevima posrijedi odnosi odraslih muškaraca s dječacima kod kojih je [[pubertet]] počeo ili uznapredovao pa se prema aktualnim definicijama koje koriste psihijatrijska i psihološka struka ne radi o [[Pedofilija|pedofiliji]] (o čemu struka danas govori kada je posrijedi seksualna sklonost prema predpubertetskoj djeci) nego o homoseksualnosti. U pogledu stare Grčke, također, vrijedi opaziti da je homoseksualnost bila prilično raširena, ali je kulturalno uglavnom bila odbacivana: "Sva tri najveća grčka filozofa: Sokrat, Platon i Aristotel, smatrali su homoseksualno ponašanje u sebi sramotnim, nemoralnim i doista izopačenim ili izopačujućim ... Platon koji je u svojoj ''Gozbi'' napisao slavnu pohvalu romantičnim i duhovnim ljubavnim odnosima između muškaraca i dječaka, čini vrlo jasnim da su svi oblici seksualnog ponašanja izvan heteroseksualnog braka sramotni, pogrešni i škodljivi. To je osobito vidljivo iz njegovog pisanja o toj stvari u njegovu zadnjem djelu ''Zakoni'', ali također dovoljno jasno u ''Državi'' i ''Fedru'', pa i u samoj ''Gozbi''."<ref>[http://www.princeton.edu/~anscombe/articles/finnisorientation.pdf "Law, Morality, and "Sexual Orientation", John Finnis], objavljeno u zborniku John Corvino (ed.), "Same Sex: Debating the Ethics, Science, and Culture of Homosexuality", urednik John Corvino, Lanham-New York-London, Rowman and Littlefield 1997., str. 31-43</ref> Sličan oblik homoseksualnosti između odraslih muškaraca i dječaka u pubertetu i ranoj adolescenciju bilježi se i kasnije u Rimu. Car Teodozije I. donosi 390. godine zakon koji za pasivnog partnera propisuje kaznu paljenjem na lomači. [[Datoteka:Woman spying on male lovers.jpg|lijevo|mini|Žena špijunira 2 ljubavnika. Kina, Qing dinastija.]] Na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], povijest homoseksualnosti možemo kontinuirano pratiti još od početaka [[Islam]]a koji takve prakse osuđuje i uglavnom teško kažnjava.<ref>[http://islamskoznanje.wordpress.com/category/kuran-o-homoseksualizmu/ "Kur'ansko rasvjetljenje pojave homoseksualizma", šejh dr. Dža'fer Idris], "Islamsko znanje" 23.1.2013.</ref> Nakon, izgleda, zamiranja homoseksualnih praksi tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], u [[Renesansa|renesansi]] se one ponovno evidentnije u Europi. Najprije se bilježe u trgovačkim središtima Italije, poput Firence, možda zbog pojačanih trgovačkih i kulturalnih odnosa s Bliskim istokom gdje je homoseksualnost stalno prisutna. Ponovno se bilježi obrazac seksualnih odnosa odraslih muškaraca s dječacima i mladićima u ranoj adolescenciji – onako kako je bilo uobičajeno u staroj Grčkoj i Rimu, a i na Bliskom istoku.<ref>[http://books.google.hr/books/about/Forbidden_Friendships_Homosexuality_and.html? "Forbidden Friendships: Homosexuality and male Culture in Renaissance Florence"], Michael Rocke, Oxford University Press, 1996</ref> U Firenci se takav oblik homoseksualnosti bio duboko uvriježio te je zadnji vladar iz kuće [[Medici]], Gian Gastone (r. 1671. – u 1737.), bio međunarodno poznat po odnosima s vrlo velikim brojem dječaka i mladića koje je držao u svojoj pratnji: izgleda da je enormni međunarodni skandal koji je proizlazio iz tog javnog prakticiranja homoseksualnosti znatno pridonio kraju vojvodske loze Medici.<ref>[http://books.google.hr/books/about/The_last_of_the_Medici.html?id=mJGBAAAAIAAJ&redir_esc=y "The last of the Medici"], Harold Acton, izdanje G. Orioli, Lungarno Corsini, 1930. (v. također Faber & Faber, London 2009.)</ref> Revolucionarna Francuska 1791. godine donosi kazneni zakonik u kojemu ''sodomija ''više nije kažnjiva, čime postaje prva zemlja u kojoj je homoseksualnost dekriminalizirana. Međutim, drugim pravnim i socijalnim mjerama homoseksualnost je u Francuskoj i nakon toga održana u strogo privatnoj sferi.<ref>[http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html "The Elastic Closet: A History of Homosexualitiy in France"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130603062805/http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html |date=3. lipnja 2013. }}, Scott Gunther, Palgrave, 2009.</ref> U drugim je Europskim zemljama homoseksualnost dekriminalizirana mnogo kasnije: u Velikoj Britaniji 1967. godine (u Sjevernoj Irskoj tek 1982.), u pojedinim saveznim državama SAD-a u razdoblju od 1961. do 2003. godine, a u Hrvatskoj 1977. godine. Nakon II. svjetskog rata – najprije u SAD-u – nastaje politički pokret za prava homoseksualaca, počev od Mattachine Society osnovanog u Los Angelesu 1950. godine kao konspirativna organizacija (sama homoseksualnost je bila ilegalna); taj rani pokušaj nije bio osobito uspješan.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html "glbtq encyclopedia: Matttachine Society"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070217194851/http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html |date=17. veljače 2007. }}, Craig Kaczorowski, 2004</ref><ref>"Mattachine Society", FBI Records: The Vault, (dokumentarni izvori), pristupljeno 17.9.2014.</ref> Međutim se u velikim gradovima formiraju veće zajednice homoseksualaca; napetost između homoseksualne zajednice, što se oformila u gradu [[New York]]u, i glavne kulturalne struje, koju je prezentirala policija, iskazao se prigodom racije 28. lipnja 1969. godine u [[Stonewall Inn|"Stonewall Innu"]] u [[Greenwich Village]]u. Obljetnicu [[Stonewallski nemiri|Stonewallskih nemira]] je danas uobičajeni datum održavanja tzv. [[Povorka ponosa|''Gay pride'']] manifestacija širom svijeta i na taj način ostaju kulturalnim orijentirom [[LGBT društveni pokreti|pokreta za prava LGBT osoba]]. Nakon toga postaje pokret za prava homoseksualaca dijelom ljevičarski usmjerenih studentskih i srodnih društvenih gibanja krajem 1960.- ih i tijekom 1970.-ih godina.<ref>"[https://confluence.cornell.edu/display/WWC/The+Evolution+of+the+Medical+Definition+of+Homosexuality The Evolution of the Medical Definition of Homosexuality]", Jami Carlacio i Lisa Michelle Cannizzaro kod "Cornell University Confluence", ver. 30.10.2007.</ref> Američko psihijatrijsko društvo je [[1973.]] uzevši u obzir znanstvene dokaze<ref name=":12" /> uklonilo homoseksualnost s popisa bolesti, a istu je poziciju [[1975.]] zauzelo i Američko psihološko društvo;<ref name=":0" /> potom homoseksualci najprije u [[SAD]]-u pa potom i u većem broju zemalja kulturno i politički povezanih sa SAD-om (uključujući gotovo čitavu Europu) organiziranim aktivizmom uspijevaju izboriti status društvene manjine i zaštitu kakvu uživaju društvene manjine.<ref>[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/history.aspx "History of Lesbian, Gay, & Bisexual Social Movements"], pristupljeno 21.8.2014.</ref> Nakon što je [[2001.]] godine [[Nizozemska]] donijela zakon kojim se omogućuje registriranje homoseksualnih partnerstava kao brakova, [[istospolni brak|zakoni o istospolnom braku]] su donijeti u još petnaestak zemalja. Trenutačno je glavna preokupacija pokreta za LGBT prava u zapadnim zemljama zalaganje za zakon o istospolnom braku te ozakonjenje posvajanja djece i surogatnog majčinstva za članove istospolnih zajednica.<ref>[https://www.aclu.org/lgbt-rights "LGBT Rights"], American Civil Liberties Union, pristupljeno 21.8.2014.</ref><ref>[http://www.hrc.org/resources/entry/surrogacy-laws-and-legal-considerations "Surrogacy Laws and Legal Considerations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140905190343/http://www.hrc.org/resources/entry/surrogacy-laws-and-legal-considerations |date=5. rujna 2014. }}, "Human Rights Campaign", pristupljeno 21.8.2014.</ref> S krajem 2014. u sedamnaest zemalja svijeta postoji mogućnost sklapanja istospolnog braka ([[Argentina]], [[Belgija]], [[Brazil]], [[Kanada]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Nizozemska]], [[Novi Zeland]], [[Norveška]], [[Portugal]], [[Južna Afrika]], [[Španjolska]], [[Švedska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Urugvaj]]) kao i u nekim podnacionalnim jurisdikcijama (dijelovi [[Meksiko|Meksika]], te većina država [[SAD]]-a). [[Datoteka:World laws pertaining to homosexual relationships and expression.svg|mini|'''Tamnoplavo: '''priznat istospolni brak. '''Svjetlije nijanse plave:''' razni stupnjevi ozakonjenja istospolnih zajednica. '''Sivo:''' nejasni pravni status homoseksualnosti. '''Oker:''' zabranjeno propagiranje homoseksualnosti. '''Žuto:''' zakonska zabrana homoseksualnosti, koja se u praksi ne provodi. '''Nijanse smeđe:''' kažnjavanje homoseksualnosti; najtamnije su označene zemlje gdje postoji i smrtna kazna.]] Postoje i zemlje s drugačijim trendovima: [[Belize]], koji je bio britanska kolonija do 1981. godine te se stoga od 1967. godine homoseksualnost nije kažnjavala, 2003. godine je kriminalizirao homoseksualne čine propisavši do 10 godina zatvora; [[Burundi]], koji kao bivša belgijska kolonija (do 1962. godine) nije od svoje bivše metropole naslijedio kažnjivost homoseksualnosti, proglasio je istospolne odnose kaznenim djelom 2008. s mogućnošću kazne zatvora od 3 mjeseca do 2 godine. U Ugandi je 2014. godine proglašen zakon kojim se postrožuju kazne za homoseksualne odnose (čak i do smrtne kazne za osobe koje su već kažnjavane ili se upuštaju u homoseksualne odnose makar su zaražene HIV-om ili stupaju u homoseksualne odnose s osobama mlađim od 18 godina) i kriminalizira članstvo u udrugama za promicanje prava LGBT osoba. Do danas je u [[Litva|Litvi]], koja je članica [[Europska unija|Europske unije]] na snazi zakon iz [[2010.]] godine koji zabranjuje upoznavanje maloljetnika s homoseksualnošću; zbog članstva u EU taj se zakon koristi uglavnom za sprječavanje spominjanja istospolne seksualnosti u medijima.<ref>[http://www.lithuaniatribune.com/44839/lithuanian-gay-league-criticises-national-broadcasters-restrictions-on-gay-pride-clips-201344839/ "Lithuanian Gay League criticises national broadcasters’ restrictions on gay pride clips"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140827124332/http://www.lithuaniatribune.com/44839/lithuanian-gay-league-criticises-national-broadcasters-restrictions-on-gay-pride-clips-201344839/ |date=27. kolovoza 2014. }}, "Lithuania Tribune", 15.7.2013.</ref> Sličan je zakon 2013. godine proglašen i u Rusiji,;<ref>[http://www.themoscowtimes.com/news/article/russias-gay-propaganda-law-one-year-on/502697.html "Russia's Gay Propaganda Law One Year On"], Gabrielle Tétrault-Farber za "The Moscow Times", 29.6.2014.</ref> zapadni mediji kao posljedicu tog zakona opisuju porast ne-državnog nasilja protiv homoseksualaca u Rusiji.<ref>[http://www.theguardian.com/technology/2014/feb/11/russia-violent-anti-gay-groups-vkontakte-lgbt-sochi "How anti-gay groups use 'Russian Facebook' to persecute LGBT people"], Hannah Jane Parkinson za theguardian.com, 11.02.2014.</ref> U mnogim zemljama svijeta koje kulturalno i politički ne pripadaju [[Zapadni svijet|zapadnom civilizacijskom krugu]], prakticiranje i eksponiranje homoseksualnosti je ilegalno (u 80 zemalja svijeta su homoseksualni čini izrijekom zabranjeni kao [[kazneno djelo]]) ili pak nema nikakve zaštite LGBT osoba od diskriminacije. Čak i na zapadnoj hemisferi, [[Jamajka]] <nowiki/>i druge karipske zemlje engleskog jezika (s iznimkom onih koje su još uvijek Britanske kolonije) redom zakonski zabranjuju homoseksualnost.<ref>[http://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2014/may/-sp-gay-rights-world-lesbian-bisexual-transgender#country:566 "Surrogacy Laws and Legal Considerations"], Interaktivni pregled prava LGBT osoba prema zemljama, kod "The Guardian", pristupljeno 21.8.2014.</ref> Nakon što su prvi homoseksualni magazini uglavnom prikazivali nježne dječake, od [[1960-ih]] godina se u tim časopisima pojavljuju i maskulini mladići. Suvremena LGBT zajednica sustavno obeshrabruje međugeneracijske seksualne odnose. == Uzroci == === Općenito === Znanost je tražila i još uvijek traži uzroke homoseksualnosti te seksualne orijentacije općenito. Dosadašnja relevantna istraživanja upućuju da bi uzroci mogli biti povezani s biološkim faktorima i onim okolišnim. Biološki faktori koji su bili predmet istraživanja uključuju [[Genetika|genetski]] i [[Hormoni|hormonalni utjecaj]] (posebice u embrionalnom razdoblju) koji utječe na konačnu strukturu mozga i druge karakteristike kao što je prirodna sklonost većem i spretnijem korištenju jedne ruke.<ref name=":4" /><ref name=":0" /> Uz razne biološke faktore postoji i veliki raspon okolišnih faktora kao što su to oni sociološki, psihološki ili pak rano okruženje u [[Maternica|maternici]].<ref name=":2" /><ref name=":4" /> * Američka pedijatrijska akademija je u časopisu ''Pediatrics ''2004. objavila: <nowiki>''</nowiki>Seksualna orijentacija vjerojatno nije određena ni jednim pojedinačnim faktorom, već kombinacijom genetskih, hormonalnih i okolišnih utjecaja. U proteklim desetljećima biološke su teorije bile preferirane od strane stručnjaka. [...] Premda se nastavljaju kontroverze i nesigurnost oko porijekla varijacija ljudske seksualne orijentacije, nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju. Trenutačno znanje sugerira da je seksualna orijentacija obično formirana tijekom ranog djetinjstva.<nowiki>''</nowiki><ref name=":4" /><ref>Perrin, E. C. (2002). ''Sexual Orientation in Child and Adolescent Health Care''. New York: Kluwer Academic/Plenum Publishers. {{ISBN|0-306-46761-5}}.</ref> * Američko psihološko društvo, Američko psihijatrijsko društvo te Nacionalno društvo socijalnih radnika su 2006. objavili: <nowiki>''</nowiki>Trenutačno nema znanstvenog konsenzusa oko specifičnih faktora koji bi uzrokovali da pojedinac postane heteroseksualan, homoseksualan ili biseksualan – uključujući biološke i psihološke faktore ili sociološke efekte seksualne orijentacije roditelja. Unatoč tome, dostupni dokazi indiciraju da je apsolutna većina lezbijka i gayeva odgojeno od strane heteroseksualnih roditelja i da apsolutna većina djece odgojene od strane homoseksualnih roditelja odraste kao heteroseksualna.<nowiki>''</nowiki><ref name=":3" /> * <nowiki> </nowiki>Royal College of Psychiatrists je 2007. objavio: <nowiki>''</nowiki>Unatoč gotovo stoljeću psihoanalitičkih i psiholoških spekulacija nema relevantnih dokaza koji bi poduprli pretpostavku da priroda roditeljstva ili iskustva iz ranog djetinjstva igraju bilo kakvu ulogu u formiranju fundamentalne heteroseksualne ili homoseksualne orijentacije. Čini se da je seksualna orijentacija u svojoj prirodi biološka, određena složenim međuutjecajem genetičkih faktora i ranog okruženja u maternici, stoga seksualna orijentacija nije izbor.<nowiki>''</nowiki><ref name=":0" /> Američko psihološko društvo tvrdi: <nowiki>''</nowiki>Vjerojatno postoje mnogi razlozi zbog kojih osoba ima određenu seksualnu orijentaciju i razlozi bi mogli biti drugačiji za različite ljude<nowiki>''</nowiki>; te dodaje kako je kod većine ljudi seksualna orijentacija određena već u ranoj dobi.<ref name=":2" /> Istraživanje o tome kako bi kod muškaraca orijentacija mogla biti determinirana genetičkim i drugim prenatalnim faktorima često je predmet spominjanja u političkim i sociološkim debatama o homoseksualnosti te također podiže zabrinutost o genetičkom profiliranju i prenatalnom testiranju.<ref>Mitchum, Robert (12. kolovoza 2007.), "Study of gay brothers may find clues about sexuality", ''Chicago Tribune'', pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref> Prof. Michael King tvrdi: <nowiki>''</nowiki>Zaključak do kojeg su došli znanstvenici koji istražuju porijeklo i stabilnost seksualne orijentacije je taj da je ona ljudska karakteristika koja se formira rano u životu i otporna je na promjenu. Znanstveni su dokazi o podrijetlu homoseksualnosti relevantni za [[teologija|teološke]] i sociološke debate jer potkopava pretpostavku da je seksualna orijentacija izbor.<nowiki>''</nowiki><ref>"[http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Homosexuality-is-regarded-as-a-genetical-condition/-/689364/2162786/-/9ww58e/-/index.html How much is known about the origins of homosexuality?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730002132/http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Homosexuality-is-regarded-as-a-genetical-condition/-/689364/2162786/-/9ww58e/-/index.html |date=30. srpnja 2014. }}" 29.07.2014.</ref> Garcia-Falgueras i Swaab tvrde u sažetku svojeg istraživanja iz 2010. objavljenog u časopisu ''Endocrine Development'': <nowiki>''</nowiki>Mozak fetusa se razvija tijekom intrauterinog razdoblja u muškom smjeru pomoću djelovanja testosterona na razvoj [[Neuron|živčanih stanica]] ili u ženskom smjeru pomoću manjka hormona. U tom smjeru, naš su rodni identitet (uvjerenost u pripadanje muškom ili ženskom rodu) i seksualna orijentacija programirani i organizirani u naše moždane strukture dok smo još u maternici. Nema indikacija da socijalni okoliš poslije rođenja ima ikakav utjecaj na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.<nowiki>''</nowiki><ref name=":5">Garcia-Falgueras A, Swaab DF (2010). "Sexual Hormones and the Brain: An Essential Alliance for Sexual Identity and Sexual Orientation". ''Endocrine Development'' '''17''': 22–35. doi:[[doi:10.1159/000262525|10.1159/000262525.PMID 19955753]]. "There is no indication that social environment after birth has an effect on gender identity or sexual orientation."</ref> Psihijatri i psiholozi okupljeni oko udruženja NARTH (National Association for Research & Therapy of Homosexuality) smatraju i nadalje validnim stajališta osnivača [[Psihoterapija|psihoterapije]] ([[Sigmund Freud|Freud]], Jung, Adler, Frankl) da je homoseksualnost ishod neadekvatno realizirane čežnje za istospolnim prijateljstvom s vršnjacima i za dubokim odnosom sa starijim pripadnicima istog spola u mladosti .<ref>[http://www.narth.org/docs/hom101.html "Homosexuality 101:What Every Therapist, Parent, And Homosexual Should Know"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140809214421/http://www.narth.org/docs/hom101.html |date=9. kolovoza 2014. }}, Julie Harren, Ph.D., Archives of Sexual Behavior, Vol. 32, No. 5, listopad 2003., pp. 403-417</ref> Američko psihološko društvo i Royal College of Psychiatrists su izrazili zabrinutost da stavovi, koje zastupa NARTH, nisu potkrijepljeni znanstvenim dokazima te pridonose stvaranju okruženja sklonog predrasudama i diskriminaciji.<ref name=":18">Royal College of Psychiatrists: [http://www.rcpsych.ac.uk/press/pressreleasearchives/2009/statement.aspx Statement from the Royal College of Psychiatrists’ Gay and Lesbian Mental Health Special Interest Group] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527055029/http://www.rcpsych.ac.uk/press/pressreleasearchives/2009/statement.aspx |date=27. svibnja 2010. }}</ref><ref name=":19">[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/policy/ex-gay.pdf Statement of the American Psychological Association]</ref> NARTH je s druge strane 2007. optužio Američko psihološko društvo za pristranost u odabiru članova komisije za nadzor psiholoških terapija gdje su izabrali 5 stručnjaka koji su otvoreno gay aktivisti, a nijednog od kandidata koje je predložio NARTH.<ref>"[https://www.lifesitenews.com/news/apa-appoints-gay-activists-to-monitor-homosexual-reorientation-therapy APA Appoints Gay Activists to Monitor Homosexual Reorientation Therapy]", Elizabeth O’Brien za LifeSiteNews, 22.6.2007.</ref> NARTH tvrdi da je sekularna organizacija, no vrlo često surađuje s vjerskim udrugama<ref name=":20">Ariel Shidlo; Michael Schroeder (PsyD.), Michael Schroeder, Jack Drescher, M.D. (2001). ''[http://books.google.com/?id=1jYuientrGoC Sexual Conversion Therapy: Ethical, Clinical, and Research Perspectives]''. Routledge. {{ISBN|978-0-7890-1911-0}}.</ref> kao što su ''Jews Offering New Alternatives for Healing'' i ''Evergreen International'', a njihova internetska stranica sadrži nekoliko članaka o pitanjima vjere i morala.<ref name=":21">[http://www.narth.com/#!family-faith--ethics2/c11bg stranice NARTH, sadržaj "faith - ethics"]. NARTH. Pristupljeno 12. kolovoza, 2014.</ref> Razmatranja o uzrocima homoseksualnosti nisu do kraja primjenjiva na pitanje uzroka biseksualnosti – zapravo je znanost vrlo malo razmatrala pitanje razvoja biseksualnosti. Također postoje razlike između dinamike homoseksualne orijentacije kod muškaraca i kod žena.<ref>[http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf "Was it a phase? Young women's relinquishment of lesbian/bisexual identities over a 5-year period."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610021748/http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf |date=10. lipnja 2010. }} Diamond, Lisa M., Journal of Personality and Social Psychology, Vol 84(2), Feb 2003, 352-364 (v. tekst na str. 353]</ref> === [[Evolucija|Evolucijska]] perspektiva<nowiki/> === Autori istraživanja iz 2008. su ustvrdili: <nowiki>''</nowiki>postoje značajni dokazi da je ljudska seksualna orijentacija uvjetovana genetikom, stoga nije poznato kako je homoseksualnost, koja smanjuje reproduktivni uspjeh, održavana u [[Populacija (biologija)|populaciji]] u relativno visokoj [[Frekvencija|frekvenciji]].<nowiki>''</nowiki> Iznose [[Hipoteza istiskivanja|hipoteze]]: <nowiki>''</nowiki>dok geni koji predisponiraju za homoseksualnost reduciraju reproduktivni uspjeh homoseksualaca, mogli bi također pružati neku prednost heteroseksualcima koji ih nose<nowiki>''</nowiki>. Njihovi rezultati sugeriraju da <nowiki>''</nowiki>geni koji predisponiraju za homoseksualnost bi mogli pružati prednost u razmnožavanju heteroseksualcima što bi moglo objasniti evoluciju i održivost homoseksualnosti u populaciji.<nowiki>''</nowiki><ref>Zietsch et al. (2008)</ref> Da bi to moglo biti tako, pokazalo je i istraživanje iz 2009. koje je otkrilo značajno povećanje [[plodnost]]i kod žena koje su bile u srodstvu s homoseksualcima s majčine strane, ali ne i kod žena koje se bile u srodstvu s homoseksualcima s očeve strane.<ref>Iemmola, Francesca and Camperio Ciani, Andrea (2009). "New Evidence of Genetic Factors Influencing Sexual Orientation in Men: Female Fecundity Increase in the Maternal Line". ''Archives of Sexual Behavior''(Springer Netherlands) '''38'''.</ref> Recenzentni rad autora Bailey i Zuk koji analizira istraživanja istospolnog seksualnog ponašanja kod životinja testira pogled da takvo ponašanje smanjuje reproduktivni uspjeh navodeći nekoliko hipoteza o tome kako takvo ponašanje može biti adaptivno; te hipoteze značajno variraju među vrstama. Bailey i Zuk također navode kako buduća istraživanja trebaju proučavati evolucijske posljedice istospolnog seksualnog ponašanja umjesto da se bave isključivo porijeklom takvog ponašanja.<ref>Bailey, N. W., & Zuk, M. (2009). Same-sex sexual behavior and evolution. Trends In Ecology & Evolution, 24(8), 439–446. doi:10.1016/j.tree.2009.03.014</ref> Postoje objašnjenja da bi homoseksualnost mogla biti nusprodukt homosocijalnosti (istospolnog prijateljstva). Da bi među grupama ljudi, koje su imale zajednički zadatak ići u lov opstao dobar odnos i cilj bio izvršen, razvila se homoseksualnost s ciljem učvršćivanja prijateljstva, odnosno bolje emocionalne povezanost. To je imalo za posljedicu veću vjerojatnost pomaganja u nevoljama, a time i doprinosilo očuvanju vrste. Drugo evolucijsko objašnjenje homoseksualnosti odnosi se na brigu za potomstvo. Kako je u kameno doba smrtnost bila velika, a o potomcima je ovisilo očuvanje vrste, pretpostavlja se da se homoseksualnost razvila kako bi ti pojedinci bez vlastitih potomaka doprinosili brizi za tuđu djecu, čime su im povećavali vjerojatnost preživljavanja. Oba ova evolucijska objašnjenja ovise o daljnjoj hipotezi, da bi homoseksualnost mogla biti nasljedna osobina; koje se pitanje nastoji riješiti istraživanjem blizanaca – kako se i inače utvrđuju nasljedna stanja. Prva takva provedena studija iz [[1991.]] (Bailey i Pillard) je ukazala da bi vjerojatnost da su oba jednojajčana blizanca homoseksualna, bila znatno veća od one kod parova istospolnih dvojajčanih blizanaca. Točnije, kod 52 % parova jednojajčanih blizanca u kojih je barem jedan brat homoseksualan, oba brata pokazuju homoseksualne sklonosti. Istovremeno to vrijedi za samo 22 % dvojajčanih parova blizanaca. Zaključak je bio da takvi nalazi ukazuju da je homoseksualnost u velikoj mjeri nasljedna.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1845227] "A genetic study of male sexual orientation", Bailey JM, Pillard RC, Arch Gen Psychiatry. 1991 Dec;48(12):1089-96.</ref> Novija su Baileyjeva istraživanja pokazala znatno manju stopu podudarnosti kod monozigotičnih blizanaca što se tiče homoseksualne orijentacije – 20% kod muškaraca i 24% kod žena što ukazuje značajniji utjecaj negentičkih faktora. Objašnjenje za puno manje stope podudarnosti dao je sam Bailey – blizanci, dok su odlučivali hoće li sudjelovati u istraživanju, su vjerojatno pri odlučivanju uzimali u obzir seksualnu orijentaciju svojih ko-blizanca jer su unaprijed bili upoznati s tim da je istraživanje bilo povezano s homoseksualnošću zbog čega je u uzorku ispitanika bila više parova blizanca gdje su oba bila homoseksualne orijentacije, nego što bi ih bilo pri drugačijim okolnostima biranja ispitanika.<ref>Bailey, J. Michael; Dunne, Michael P; Martin, Nicholas G.Genetic and Environmental Influences on Sexual Orientation and Its Correlates in an Australian Twin Sample. J Pers Soc Psychol, Volume 78(3).ožujak 2000.524–536. link [http://faculty.wcas.northwestern.edu/JMichael-Bailey/Publications/Bailey%20et%20al.%20twins,2000.pdf http://faculty.wcas.northwestern.edu/JMichael-Bailey/Publications/Bailey%20et%20a]</ref> Prema studiji na populaciji od 289 parova jednojajčanih i 495 parova dvojajčanih blizanaca u Državi New York od kojih je barem kod jednoga evidentirano da je stupao u homoseksualne odnose (sociolozi Bearman i Brückner, 2002. god.), vjerojatnost da su oba jednojajčana blizanca (dakle dvije osobe s identičnim genetskim nasljeđem) homoseksualci iznosi svega 6,7%. Prema zaključku autora studije, takvi rezultati dovode u pitanje hipotezu da bi homoseksualna orijentacija mogla biti urođena: „Ako postoji genetska komponenta kod istospolne privlačnosti, ona je neznatna u odnosu na druge faktore.“.<ref>[http://www.jstor.org/discover/10.1086/341906?uid=2&uid=4&sid=21103280404583] Bearman, Peter S. i Brückner, Hannah: ”Opposite-seks twins and adolsescent same-seks attraction”, The American Journal of Sociology, ožujak 2002. str. 1197-1198</ref> No u istraživanju Alana Sandersa i dr. objavljeno u svibnju 2014. rađenom na dosad najvećem uzorku blizanaca, 409 parova, se pokazalo da su gay muškarci dijelili sličnosti u genima na osmom i desetom kromosomu na kojeg su ukazala i neka druga, prijašnja istraživanja. Znanstvenici sada pokušavaju otkriti o kojim bi se točno genima u tim regijama kromosoma moglo raditi.<ref>Sanders AR i suradnici: [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25399360 ''Genome-wide scan demonstrates significant linkage for male sexual orientation'']. Psychol Med. 2015 May;45(7):1379-88. doi: 10.1017/S0033291714002451. Epub 2014 Nov 17., pristupljeno 8. listopada 2015. </ref> Znanstvenici koji se bave genetikom komentirali su prethodne objave o studiji (koje su autori objavljivali u tijeku rada na njoj) kao interesantne, ali neki sa skepsom i opaskama da su rezultati nedovoljno uvjerljivi da bi se iz njih moglo ustanoviti genetske uzroke homoseksualnosti.<ref>[http://news.sciencemag.org/biology/2014/11/study-gay-brothers-may-confirm-x-chromosome-link-homosexuality "Study of gay brothers may confirm X chromosome link to homosexuality"], Kelly Servick za "Science", 17. studenog 2015.</ref><ref>[http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-2837834/Study-suggests-genetic-link-male-homosexuality.html "Have scientists finally found the 'gay gene'? Major new study of 800 brothers backs claims sexuality is in our genes"], Associated Press i Makr Prigg, kod "Daily News", 17. studenog 2014.</ref> S obzirom na to da druga već navedena novija istraživanja ukazuju na postojanje znatnih ne-genetičkih bioloških faktora u formiranju homoseksualnih sklonosti – kao što je rano okruženje u maternici – znatan broj stručnjaka sukladno takvim dokazima smatra kako seksualna orijentacija nije izbor, nego je biološki uvjetovana: <nowiki>''</nowiki>Nema indikacija da socijalni okoliš poslije rođenja ima ikakav utjecaj na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.<nowiki>''</nowiki>,<ref name=":4" /> <nowiki>''</nowiki>nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju<nowiki>''</nowiki>,<ref name=":0" /> iako je postotak seksualno zlostavljanih veći kod homoseksualnih i biseksualnih osoba nego kod heteroseksualnih,<ref name="cdc.gov"/> a seksualno zlostavljanje može zbuniti djecu: <nowiki>''</nowiki>Ako je zlostavljač bio istog spola, djeca mogu propitivati svoju seksualnu orijentaciju te se pitati jesu li gay<nowiki>''</nowiki>.<ref><nowiki>''</nowiki>If the abuser was of the same-sex, children (and parents) might question their sexual orientation and wonder if they are "gay."<nowiki>''</nowiki> [http://www.ptsd.va.gov/professional/trauma/other/child_sexual_abuse.asp Službene stranice Department of Veterans Affairs: „Child Sexual Abuse“], Julia Whealin, PhD and Erin Barnett, PhD, posjećeno 10.08.2014.</ref> === Epigenetika === [[Datoteka:Epigenetic mechanisms.png|mini|Načela epigenetičkih mehanizama]] 2013. godine su Bill Rice s kalifornijskog Sveučilišta u Santa Barbari i Urban Friberg sa Sveučilišta u Uppsali, u suradnji s američkim NIMBioS institutom razvili matematički model [[Epigenetika|epigenetičkog]] izvora homoseksualnosti. Autori polaze od pretpostavke da postoje posebni, [[Epigenetika|epigenetičkei]] markeri na genima koji se prenose kod pojedinaca u krvnom srodstvu i daju sličan učinak. Ti autori ukazuju na indicije da bi glavni izvor homoseksualnosti moglo biti epigenetičko križno nasljeđivanje: kada pretpostavljene epigenetičke markere nasljeđuju djeca od roditelja suprotnog spola, mogu nastati atipično niske ili visoke razine [[testosteron]]a ''in utero'', što uzrokuje da [[fetus]] na neki način poprimi osobine suprotnog spola.<ref>[http://healthland.time.com/2012/12/13/new-insight-into-the-epigenetic-roots-of-homosexuality/ "New Insight into the (Epi)Genetic Roots of Homosexuality"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131206033213/http://healthland.time.com/2012/12/13/new-insight-into-the-epigenetic-roots-of-homosexuality/ |date=6. prosinca 2013. }}, Laura Blue za "Time Health & Family" 13.12.2012.</ref><ref>[http://www.nimbios.org/press/FS_homosexuality "Study Finds Epigenetics, Not Genetics, Underlies Homosexuality"], Catherine Crawley za "NIMBioS" 11.12.2012.</ref> Čak i skloni znanstvenici upozoravaju da studija Rice – Friberg predstavlja tek jedan matematički model kojim se daje prijedlog za biološka testiranja: pri tome, prema sadašnjem stanju znanosti, takvo testiranje možda uopće i nije moguće.<ref>[http://www.the-scientist.com/?articles.view/articleNo/33773/title/Can-Epigenetics-Explain-Homosexuality-/ "Can Epigenetics Explain Homosexuality?"] Sabrina Richards za "The Scientist", 1.1.2013.</ref> U listopadu 2015. vodeći znanstveni časopis ''[[Nature]]'' objavio je istraživanje 37 parova jednojajčanih muških blizanaca kod kojih je samo jedan [[Blizanci|blizanac]] gay i 10 parova u kojima su oba gay. Znanstvenici su proučavanjem njihove [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] otkrili 5 epigenetičkih markera koji su se znatno češće pojavljivali kod gay muškaraca nego kod njihovih identičnih heteroseksualnih blizanaca. Na temelju pronalazaka izradili su algoritam koji je u čak 67% slučajeva točno predvidio [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]] muškaraca u istraživanju. Znanstvenici ističu da je istraživanje potrebno replicirati na većem uzorku blizanaca te napominju da se epigenetički markeri razlikuju ovisno o tkivu pri čemu bi za seksualnost najvažniji trebali biti oni u [[Mozak|mozgu]]. 1 od tih 5 markera povezan je s [[gen]]om [[Imunološki sustav|imunološkog sustava]], 1 s [[Razvoj središnjeg živčanog sustava|razvojem mozga]] i 3 nisu bila povezana ni s jednim genom u DNK.<ref name=":22">[http://www.nature.com/news/epigenetic-tags-linked-to-homosexuality-in-men-1.18530?WT.mc_id=FBK_NatureNews#/ref-link-4 Epigenetic 'tags' linked to homosexuality in men], pristupljeno 8. listopada 2015. </ref> Epigenetički markeri su molekule koje nisu dio slijeda DNK tj. gena koji ju čine, već su na DNK i reguliraju izražaj pojedinih gena. Mogu biti nasljedni, podložni su promjenama pod utjecajem okolišnih čimbenika i identični blizanci nemaju uvijek iste markere.<ref name=":22" /> === Istraživanja [[DNK]] === [[Fenotip]] homoseksualne osobe je dosljedan njezinu [[genotip]]u, no javlja se fizička privlačnost prema pripadnicima istoga [[spol]]a. S obzirom na to da homoseksualci često navode da su homoseksualne porive imali kao djeca, opravdano je provoditi istraživanja [[DNK]] kako bi se utvrdilo je li riječ o nasljednoj osobini. [[1993.]] [[Dean Hamer]], istraživač pri Nacionalnom centru za rak u [[SAD]]-u, koristi alate suvremene [[molakularna biologija|molekularne biologije]] s ciljem odgovaranja na stoljetno pitanje je li homoseksualnost nasljedna. Hamer je pratio naslijeđe pet označenih sljedova [[DNK]] na [[X kromosom]]u kod 40 parova homoseksualne braće. Iako su ti DNK sljedovi visoko varijabilni kod ukupne populacije, bili su identični u 33 bratska para. Hamer je svoj nalaz rastumačio kao da genski uzrok homoseksualne sklonosti kod pojedinca leži na X kromosomu. No rad je samo prepoznao DNK sljedove koji su učestaliji među homoseksualnim blizancima, ne i [[gen]] uzročnik. Hamerovo izviješće i danas uzrokuje kontroverze u znanstvenoj zajednici. Jedna je istraživačka skupina potvrdila i proširila njegov rad, otkrivši da kada su dva brata homoseksualna i imaju brata koji je heteroseksualan, heteroseksualni brat ne nosi oznake na X kromosomu. Ista studija nije naišla na kromosomske oznake kod parova homoseksualnih sestara. Više je istraživačkih skupina opovrglo Hamerova otkrića. No gen koji upravlja homoseksualnošću se ne treba nužno nalaziti na [[spolni kromosom|spolnom kromosomu]] gdje ga je Hamer prvotno tražio. Trenutne studije za takvim genima tragaju i na [[autosom]]ima. [[Datoteka:Serotonin-2D-skeletal.svg|lijevo|mini|[[Serotonin]]]] Drugi pristup razumijevanju biološke osnove homoseksualnosti podrazumijeva genetičku manipulaciju muških jedinki vinskih mušica za oslikavanje homoseksualnog ponašanja. [[Mutacija|Mutirani]] [[alel]] gena određuje [[boja|boju]] [[oko|očiju]] mušica iskazujući "''bijelo''" svojstvo, no samo u stanicama oka. Boja očiju divljeg tipa je crvena. Istraživači su izmijenili embrije muških vinskih mušica, tako da su odrasle jedinke kukaca iskazivale ''bijeli'' gen u svakoj stanici. Rezultirano ponašanje izmijenjenih jedinki je nalikovalo međusobnom udvaranju, po svoj prilici uzrokovanom izmijenjenim genom. Mogućnost genetičkog induciranja homoseksualnog ponašanja ukazuje na genetičko upravljanje putem biokemijske osnove [[fenotip]]a. Produkt ''bijelog'' gena je [[enzim]] koji upravlja bojom očiju tako da omogućava [[stanica]]ma korištenje [[aminokiselina|aminokiseline]] [[triptofan]]a, koji je nužan za proizvodnju [[hormon]]a [[serotonin]]a. Kada sve stanice vinske mušice iskazivale mutirani ''bijeli'' gen, smanjuje se razina serotonina u mozgu što uzrokuje neobično ponašanje. U drugih je životinja sniženi moždani serotonin usko povezan s tzv. homoseksualnim ponašanjem – primjerice se za "homoseksualno ponašanje" uzima ako mužjak pingvina pripomogne u brizi za potomstvo drugom mužjaku, koji je ostao bez ženske partnerice – makar nije jasno je li sniženi moždani serotonin poticaj na takvo ponašanje, ili je pak posljedica situacije u kojoj se jedinka ne druži sa životinjom suprotnog spola . === Hipoteza o neurološkim uzrocima homoseksualnosti === [[Datoteka:Hypothalamus small.gif|lijevo|mini|[[Hipotalamus]]]] Pionirsko istraživanje o vezi građe [[mozak|mozga]] i homoseksualnost proveo je neurolog [[Simon LeVay]] koji je post-mortem usporedio mozgove tri grupe ispitanika – muških homoseksualaca i muških i ženskih heteroseksualaca/ki. Rezultati su potvrdili ranije nalaze da je INAH 3 (treća intersticijska jezgra anteriornog [[hipotalamus]]a) više nego dvostruko veća kod heteroseksualnih muškaraca nego kod [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] žena i homoseksualnih muškaraca. Te je rezultate teško interpretirati jer se povezanost ne može kauzalno tumačiti. Moguće je da je ta jezgra uzrok homoseksualnosti, da je posljedica homoseksualnosti ili da postoji treći činitelj koji tu ima utjecaja. U replikaciji LeVayevog eksperimenta koji su vodili [[William Byne]] i suradnici, rezulti su pokazali da je INAH 3 kod homoseksualnih muškaraca veća od INAH 3 [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] žena, a manja od INAH 3 [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] muškaraca, iako razlika nije dostigla nivo statističke značajnosti. [[Allen i Gorski]] usporedili su veličinu prednje komisure u mozgu kod homoseksualnih muškaraca i [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] muškaraca i žena, te utvrdili da je kod homoseksualnih muškaraca značajno veća u odnosu na heteroseksualne muškarce i žene. [[Swaab i Hofman]] utvrdili su razlike u veličini suprahijazmatske jezgre između homoseksualnih i heteroseksualnih muškaraca. Nije razjašnjeno da li bi ta razlika bila posljedica homoseksualnog načina života, ili bi ona bila utjecala na razvoj homoseksualnih sklonosti. === Hipoteza o psihološkim uzrocima homoseksualnosti === Začetnik psihoterapije [[Sigmund Freud]] je prepoznavao biseksualan potencijal u svakoj osobi – u smislu da se zapravo svatko može "pervertirati" seksualne porive koji su prema svojoj prirodi usmjereni prema razmnožavanju – tj. prema heteroseksualnosti. Termin "perverzija" je Freud prvi počeo koristiti u medicini, u djelu "Drei Abhandlungen zur Sexualtheorie" iz 1905.; te u tom smislu za Freuda čak i [[samozadovoljavanje]] predstavlja perverziju. Nakon dugog promišljanja o fenomenu homoseksualnosti, od 1915. god. Freud zauzima stajalište da homoseksualnost predstavlja fiksaciju na nerazriješene psihološke probleme vezane uz spolno sazrijevanje i spolni život u cjelini, te da je u cijelosti plod psihološke nezrelosti.<ref name="tandfonline.com">[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1300/J082v09n02_04#.UnacudIidNg] "Freud Reconsidered: Bisexuality, Homosexuality, and Moral Judgement", Timothy F. Murphy, Journal of Homosexuality, Volume 9, Issue 2-3, 1984</ref> [[Datoteka:Krafft-Ebing Psychopathia sexualis 1886.jpg|mini|Prvo izdanje knjige ''Psychopathia Sexualis'' (1886), od Richard von Krafft-Ebinga; djela u kojem se po prvi put spominju termini "homoseksualnost" i "heteroseksualnost"]] Jedan od vodećih autora u polju tzv. [[Reparativna terapija|reparativne terapije]] homoseksualnosti i jedan od osnivača NARTH-a<ref>NARTH [http://www.narth.com/menus/officers.html Officers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040803174911/http://www.narth.com/menus/officers.html |date=3. kolovoza 2004. }}</ref> [[Joseph Nicolosi]], gradeći dalje na Freudovim<ref name="tandfonline.com"/> tezama, govori o homoseksualnosti kao posljedici neispunjene potrebe za emocionalnom vezom s osobama istog spola – u prvom redu s roditeljem istog spola (očinstvo/majčinstvo), a potom s vršnjacima istog spola (prijateljstvo). Prema Nicolosiju, potreba za takvim istospolnim povezivanjem (en. "same-sex bonding") se tijekom seksualnog sazrijevanja može pokušati zadovoljiti vezama seksualne prirode – sa starijom osobom istog spola koja emocionalno stupa na mjesto roditelja, ili pak s vršnjacima istog spola. Stoga Nicolosi zagovara da osobe s homoseksualnim porivima razvijaju prijateljske odnose s vršnjacima i starijim osobama istog spola – koje neće biti seksualne prirode; te tvrdi da u svojem radu uočava da zbog razvijanja takvih veza, homoseksualni porivi kod njegovih pacijenata opadaju.<ref>[https://www.scribd.com/doc/84933706/Reparative-Therapy-of-Male-Homosexuality-by-Joseph-Nicolosi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}} "Reparative Therapy of Male Homosexuality: A New Clinical Approach",Publisher: Jason Aronson, Inc. (1. listopada 1997)</ref> Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje Američke psihijatrijske udruge (međunarodna verzija s [[MKB-10]] šiframa), kojega koriste i hrvatski liječnici, postoji nekoliko poremećaja koji su vezani uz pitanje seksualne orijentacije – ali se homoseksualnost i biseksualnost (za razliku od primjerice [[transseksualnost]]i i raznih drugih [[queer]] orijentacija) u principu ne dijagnosticiraju kao mentalni poremećaj, ako se pojedini homoseksualac ne žali na psihološke i/ili socijalne tegobe koji proizlaze iz homoseksualnosti. U šifri F52.9 nalazi se "Seksualni poremećaj, neodređen", za obilježavanje seksualnih smetnji koje ne zadovoljavaju kriterije za neki od Poremećaja seksualnog identiteta (grupa šifri F64), ni [[Parafilija]] (grupa šifri F65), niti spada u grupu Psihološki poremećaji i poremećaji ponašanja povezani sa spolnim razvojem i orijentacijom (grupa šifri F66). Primjeri iz šifre F52.9 uključuju: 1. snažne osjećaje neadekvatnosti na području seksualnog izražaja ili na drugim poljima povezanim s vlastitim mjerilima muškosti ili ženskosti. 2. Poremećaj zbog obrazaca ponavljanih seksualnih veza koje uključuju partnere koji su doživljeni kao stvari koje treba iskoristiti. 3. Trajne i značajne smetnje zbog seksualne orijentacije. [[MKB-10]], nadalje, predviđa pod šifrom F66.1 dijagnozu "Egodistonička spolna orijentacija", gdje se klasificiraju homoseksualci koji su u braku ili sličnoj heteroseksualnoj vezi ili bi u nju htjeli ući, ili iz bilo kojeg razloga osjećaju potrebu da promijene svoju seksualnu orijentaciju ili umanje homoseksualne porive i ponašanje. Istraživanja i klinička literatura su konzistentni u demonstriranju da su istospolni seksualni i romantični osjećaji, privlačnosti i ponašanja normalne te pozitivne varijacije ljudske seksualnosti.<ref name=":8">American Psychological Association:&nbsp;[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/therapeutic-response.pdf Appropriate Therapeutic Responses to Sexual Orientation]</ref> Sada postoji već velika količina istraživanja koja pružaju dokaze koji nam indiciraju da je biti gay, lezbijka ili biseksualna osoba kompatibilno s normalnim mentalnim zdravljem i socijalnom prilagođenošću.<ref name=":0" /> Unatoč tome, iskustva diskriminacije i rezignacije od strane prijatelja, obitelji, kolega i poslodavca mogu uzrokovati psihičke poteškoće kod pojedinih LGBT ljudi, a češće se javljaju i problemi s prekomjernom upotrebom lijekova i drugih substanci. Royal College of Psychiatrists je priopćio osvrćući se na razdoblja kada se homoseksualnost smatrala bolešću u medicini: <nowiki>''</nowiki>Ova nesretna povijest nam demonstrira kako marginalizacija grupe ljudi koji imaju određenu osobnu karakteristiku (u ovom slučaju homoseksualnost) može dovesti do štetne medicinske praske i osnova diskriminacije u društvu.<nowiki>''</nowiki><ref>Royal College of Psychiatrists:&nbsp;Royal College of Psychiatrists response to comments on Nolan Show regarding homosexuality as a mental disorder&nbsp;at theWayback Machine&nbsp;(arhivirano 11. lipnja 2008.)</ref> Američko psihijatrijsko društvo je [[1973.]] na temelju znanstvenih dokaza<ref name=":12">Staff report (12. kolovoza 1998).&nbsp;[http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=187846 Gay Is Okay With APA—Forum Honors Landmark 1973 Events].&nbsp;''JAMA''. 1998;280(6):497–499.&nbsp;doi:[[doi:10.1001/jama.280.6.497|10.1001/jama.280.6.497]]</ref> uklonilo homoseksualnost s liste bolesti, a istu je poziciju [[1975.]] zauzelo i Američko psihološko društvo.<ref name=":0" /> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) je [[1990.]] uklonila homoseksualnost s popisa mentalnih bolesti.<ref>"[http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/6/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women Stop discrimination against homosexual men and women] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709194330/http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/6/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women |date=9. srpnja 2012. }}". World Health Organisation — Europe. 17. svibnja 2011. pristupljeno 8. ožujka 201?</ref> Unatoč tome, zagovornici [[Konzervativizam|konzervativnog]] pristupa homoseksualnosti su i dalje skloni stajalištu da je homoseksualnost uklonjena s popisa [[bolest]]i i [[poremećaj]]a radi pritisaka LGBT udruga i političkih krugova.<ref name=":9"><nowiki>''</nowiki>[http://www.ofm.hr/juniorat/index.php/osvrti/71-homoseksualnost-i-crkveni-nauk Homoseksualnost&nbsp;i Crkveni nauk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812205542/http://www.ofm.hr/juniorat/index.php/osvrti/71-homoseksualnost-i-crkveni-nauk |date=12. kolovoza 2014. }}<nowiki>''</nowiki> fra Daniel Patafta, pristupljeno 12.08.2014.</ref> == Religija i homoseksualnost == {{glavni|Homoseksualnost u Starom zavjetu}} Iako odnos religije prema homoseksualnosti može znatno varirati između različitih religija i sekti te s obzirom na vrijeme i područje, trenutačna autoritativna tijela i doktrine najvećih svjetskih religija gledaju na homoseksualnost uglavnom negativno. Ta negativnost varira od potihog suprotstavljanja homoseksualnim aktivnostima, izravnog zabranjivanja prakticiranja homoseksualnosti pa do aktivnog suprotstavljanja društvenom prihvaćanju homoseksualnosti. Neke religije uče da je sama homoseksualna orijentacija [[grijeh]],<ref>"[http://www.upper-register.com/irons_trial/charges.pdf Charge #1 and specifications preferred by the Presbytery of Southern California against The Rev. C. Lee Irons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723194409/http://www.upper-register.com/irons_trial/charges.pdf |date=23. srpnja 2008. }}" (PDF). Presbytery of Southern California of the Orthodox Presbyterian Church. pristupljeno 27. lipnja 2008. "claiming that homosexuality is an unchosen "condition," rather than a sin of the heart, [...] contradicts the teaching of Scripture that both the desire and the act are sin."</ref> neke da je samo istospolni čin grijeh<ref>Sex and Society – Volume 3 – Page 824</ref> dok samo manji broj u potpunosti prihvaćaju gayeve i lezbijke.<ref>The Wiley-Blackwell Companion to Religion and Social Justice – Page 543, Michael D. Palmer, Stanley M. Burgess – 2012</ref> Vjernici i pripadnici velikih [[Monoteizam|monoteističkih]] religija kao što je kršćanstvo najčešće zastupaju stav da je homoseksualni čin neprirodan i nečist zbog nekompatibilnosti [[Spolni organi|spolnih organa]] i zatvorenosti čina [[Začeće|stvaranju novog života]] što se najčešće navodi kao glavna funkcija [[Spolnost i kršćanstvo|spolnosti]].<ref name=":9" /><ref><nowiki>''</nowiki>[http://studentski-pastoral.com/index.php/pitajteKapelana/37 Homoseksualnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812213342/http://studentski-pastoral.com/index.php/pitajteKapelana/37 |date=12. kolovoza 2014. }}<nowiki>''</nowiki> don [[Damir Stojić]], pristupljeno 12.08.2014.</ref> S druge strane, unatoč vjerskom učenju postoje pripadnici religija koji na homoseksualnost gledaju pozitivnije, a neke liberalne religijske denominacije podržavaju i istospolne brakove. == Vidi još == *[[Homofobija]] *[[Biseksualnost]] *[[Transrodnost]] *[[Interseksualnost]] *[[Queer]] *[[LGBTIQ]] * [[Međunarodni dan borbe protiv homofobije]] * [[Popis životinja koje pokazuju homoseksualno ponašanje]] == Literatura i izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * Znanost.geek.hr -<nowiki>''</nowiki>[http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ Je li homoseksualnost zaista neprirodna?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730014520/http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ |date=30. srpnja 2014. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730014520/http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ |date=30. srpnja 2014. }}<nowiki>''</nowiki> {{LGBT |state=autocollapsed |selected=identiteti}} [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:LGBTQ]] ogz5lqojk4w02mlsoobn8k9f23h5o3w 7616186 7616100 2026-10-10T18:59:53Z Budsalone 120869 Usklađivanje šestog odlomka s informacijama i zaključcima iz navedene američke i švedske studije ( 7616186 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gay_flag.svg|mini|Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista.]] '''Homoseksualnost''' (od [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ''ὁμός ''što znači ''isto'', i [[Latinski jezik|latinskog]] ''sexus ''što znači ''spol''), [[romantika|romantična]] i [[seksualnost|spolna]] privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog [[Spol i rod|spola]]. Kao [[Seksualna orijentacija|orijentacija]] homoseksualnost se odnosi na <nowiki>''</nowiki>trajni obrazac emocionalne, romantične ili seksualne privlačnosti<nowiki>''</nowiki> primarno ili isključivo prema osobama istoga spola.<nowiki>''</nowiki> Također se odnosi na individualan osjećaj osobnog i društvenog identiteta baziranog na tim privlačnostima, ponašanju koje ih izražava i na pripadnosti zajednici drugih koji dijele iste.<nowiki>''</nowiki><ref name=":2">"[http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx Sexual Orientation, Homosexuality, and Bisexuality]", ''[[American Psychological Association]] HelpCenter.org'', pristupljeno 30. ožujka 2010.</ref><ref name=":3">[http://www.courts.ca.gov/documents/Amer_Psychological_Assn_Amicus_Curiae_Brief.pdf "Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) - APA California Amicus Brief — As Filed" ](PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010.</ref> Najčešći izrazi za homoseksualne osobe su ''[[lezbijka]]'' kod žena i ''[[gay]]'' kod muškaraca iako se ''gay'' često koristi i za muškarce i za žene. Zajedno s [[Biseksualnost|biseksualnošću]] i [[Heteroseksualnost|heteroseksualnošću]], homoseksualnost je jedna od tri glavne kategorije seksualne orijentacije unutar heteroseksualno-homoseksualnog kontinuuma, teorijskog koncepta kojega je razvio [[Alfred Kinsey]], u kojem se [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyjevom ljestvicom]] opisuje seksualna orijentacija. Danas mnogi seksolozi smatraju Kinseyjevu skalu relevantnom, ali ističu kako je ona vrlo često nedovoljno opsežna da bi se jasno odredio seksualni identitet na koji utječu brojni faktori. Navode kako je seksualna orijentacija samo jedan od njih, a uz nju su ostala 2 glavna faktora biološki spol i rodni identitet.<ref>"[http://www.plannedparenthood.org/health-topics/sexual-orientation-gender-4329.htm Sexual Orientation & Gender] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140214010943/http://www.plannedparenthood.org/health-topics/sexual-orientation-gender-4329.htm |date=14. veljače 2014. }}". Planned Parenthood. pristupljeno 6. rujna 2012.</ref> Dok neki smatraju homoseksualnu aktivnost neprirodnom,<ref>Robinson, B. A. (2010). "[http://www.religioustolerance.org/hom_fixe.htm Divergent beliefs about the nature of homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190510051718/http://www.religioustolerance.org/hom_fixe.htm |date=10. svibnja 2019. }}". Religious Tolerance.org. pristupljeno 12. rujna 2011.</ref><ref>Schlessinger, Laura (2010). "[http://www.religioustolerance.org/hom_0078.htm Dr. Laura Schlessinger and homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190129135629/http://www.religioustolerance.org/hom_0078.htm |date=29. siječnja 2019. }}". Religious Tolerance.org. pristupljeno 19. rujna 2012.</ref> znanstvena istraživanja pokazuju da je homoseksualnost normalna i prirodna varijacija ljudske seksualnosti te da sama po sebi nije izvor negativnih psiholoških učinaka.<ref>[http://new.paho.org/hq/index.php?option=com_content&task=view&id=6803&Itemid=1926 ""Therapies" to change sexual orientation lack medical justification and threaten health"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120523040848/http://new.paho.org/hq/index.php?option=com_content&task=view&id=6803&Itemid=1926 |date=23. svibnja 2012. }}. Pan American Health Organization. pristupljeno 26. svibnja 2012. arhivirano ovdje [1].</ref><ref name=":11">"[https://web.archive.org/web/20130808032050/http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx Sexual orientation, homosexuality and bisexuality]".American Psychological Association. Arhivirano 8. kolovoza 2013. pristupljeno 10. kolovoza 2013.</ref> Dokaza u prilog nesocijalnim, biološkim uzrocima znatno je više nego onih u prilog socijalnim, osobito kod muškaraca.<ref name="Bailey2016">{{Citiranje časopisa |last1=Bailey |first1=J. Michael |last2=Vasey |first2=Paul L. |last3=Diamond |first3=Lisa M. |last4=Breedlove |first4=S. Marc |last5=Vilain |first5=Eric |last6=Epprecht |first6=Marc |title=Sexual Orientation, Controversy, and Science |journal=Psychological Science in the Public Interest |volume=17 |issue=2 |pages=45–101 |year=2016 |doi=10.1177/1529100616637616 |pmid=27113562}}</ref> Iako nijedna teorija o uzrocima seksualne orijentacije nije stekla opću potporu, znanstvenici daju prednost biološkim teorijama<ref name=":4">Frankowski BL; American Academy of Pediatrics Committee on Adolescence (lipanj 2004). "[http://pediatrics.aappublications.org/content/113/6/1827.long Sexual orientation and adolescents]". ''Pediatrics'' '''113''' (6): 1827–32. doi:[[doi:10.1542/peds.113.6.1827|10.1542/peds.113.6.1827]]. PMID 15173519.</ref> koje ukazuju na [[Genetika|genetičke]] i [[Epigenetika|epigenetičke]] čimbenike, rano okruženje u [[Maternica|maternici]] ili kombinaciju istih.<ref name=":0">"[http://www.rcpsych.ac.uk/workinpsychiatry/specialinterestgroups/gaylesbian/submissiontothecofe.aspx Submission to the Church of England’s Listening Exercise on Human Sexuality]". The Royal College of Psychiatrists. pristupljeno 13. lipnja 2013.</ref> Američka studija Bearman i Brückner (2002.) temelji se na nacionalno reprezentativnom istraživanju adolescenata (Add Health, učenici od 7. do 12. razreda). Među 18.841 ispitanikom 8,7% je pozitivno odgovorilo na pitanje jesu li ikad osjetili romantičnu privlačnost prema osobi istog spola (9,5% mladića i 7,8% djevojaka); 3,1% navelo je istospolnu romantičnu vezu, a 1,5% neki oblik istospolnog spolnog ponašanja. Poduzorak srodnika obuhvatio je 3.139 parova, od čega 289 parova jednojajčanih blizanaca, 495 parova dvojajčanih blizanaca, 1.251 par rođene braće i sestara te 1.104 para polubraće, polusestara i nesrodnih osoba iz istog kućanstva. Među 527 parova u kojima je barem jedan član naveo istospolnu privlačnost, podudarnost je iznosila 6,7% kod jednojajčanih blizanaca (45 parova), 7,2% kod dvojajčanih (83 para) i 5,5% kod rođene braće i sestara (183 para), bez statistički značajnih razlika. Autori zaključuju da podaci ne podupiru jednostavan model genetskog utjecaja neovisnog o društvenom kontekstu: „Ako istospolna romantična privlačnost ima genetsku komponentu, nju uvelike nadjačavaju drugi čimbenici.“ Pritom ne isključuju genetski utjecaj koji bi se izražavao samo u određenim društvenim okolnostima, navode da je uzorak premalen za pouzdano utvrđivanje razlika između jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca te da odnos između privlačnosti u adolescenciji i spolne orijentacije u odrasloj dobi nije razjašnjen. Sami autori prednost daju hipotezi o utjecaju socijalizacije.<ref>[http://www.soc.duke.edu/~jmoody77/205a/ecp/bearman_bruckner_ajs.pdf] Bearman, Peter S. i Brückner, Hannah: ”Opposite-sex twins and adolescent same-sex attraction”, The American Journal of Sociology, ožujak 2002. str. 1190-1202</ref> Kasnija i znatno veća studija provedena na švedskom registru blizanaca obuhvatila je 3.826 parova istospolnih blizanaca u dobi od 20 do 47 godina (2.320 jednojajčanih i 1.506 dvojajčanih parova). Među 807 parova muških jednojajčanih blizanaca utvrđen je 71 par u kojem je barem jedan član naveo barem jednog istospolnog spolnog partnera tijekom života; u 7 parova to su navela oba blizanca (kod dvojajčanih: 3 od 53 para). Od 1.513 parova ženskih jednojajčanih blizanaca utvrđeno je 214 parova u kojima je barem jedna blizankinja navela istospolnu partnericu; u 26 parova to su navele obje (kod dvojajčanih: 13 od 140 parova). Usporedbom jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca autori procjenjuju da genetski čimbenici ([[nasljednost]]) objašnjavaju 34-39% varijance istospolnog spolnog ponašanja kod muškaraca te 18-19% kod žena, uz široke intervale pouzdanosti koji uključuju i nulu. Zajednički obiteljski okoliš objašnjava 0% varijance kod muškaraca i 16-17% kod žena, a najveći dio (61-66%) otpada na čimbenike specifične za pojedinca, koji prema autorima mogu biti društveni i biološki (primjerice prenatalna izloženost spolnim hormonima) te uključuju i mjernu pogrešku. Autori zbog širokih intervala pouzdanosti pozivaju na oprez u tumačenju.<ref name="langstrom2010">{{Citiranje časopisa |title=Genetic and environmental effects on same-sex sexual behavior: a population study of twins in Sweden. |url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/sex/samesex%202010.pdf |date=Veljača 2010. |journal=Arch Sex Behav. 2010 Feb;39(1):75-80. doi: 10.1007/s10508-008-9386-1. Epub 2008 Jun 7. |accessdate=2018-12-28}}</ref> Niska podudarnost među jednojajčanim blizancima ne znači da su uzroci društveni: negenetski dio varijance u blizanačkim studijama obuhvaća i biološke čimbenike, poput prenatalnog okruženja.<ref name="langstrom2010" /> Nema pouzdanih znanstvenih dokaza koji bi upućivali da odgoj roditelja ili iskustva u ranom djetinjstvu igraju ulogu u definiranju seksualne orijentacije,<ref name=":0" /> a u literaturi se iznose ocjene zajednički ili srodni okoliš ne igraju nikakvu ulogu kod muškaraca i malu ulogu kod žena.<ref>Långström, N.; Rahman, Q.; Carlström, E.; Lichtenstein, P. (2008). "Genetic and Environmental Effects on Same-sex Sexual Behavior: A Population Study of Twins in Sweden". ''Archives of Sexual Behavior'' '''39''' (1): 75–80. doi:[[doi:10.1007/s10508-008-9386-1|10.1007/s10508-008-9386-1]]. PMID [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18536986 18536986]. </ref> [[Psihijatrija|Psihijatri]] i [[Psihologija|psiholozi]] koji su pobornici tzv. [[reparativna terapija|reparativne terapije]] koja je sagrađena na djelima začetnika [[Psihoterapija|psihoterapije]] [[Sigmund Freud|Freuda]], [[Carl Gustav Jung|Junga]], [[Alfred Adler|Adlera]] i [[Viktor Frankl|Frankla]], smatraju da je homoseksualnost izraz preusmjeravanja neadekvatno realizirane čežnje za istospolnim prijateljstvom s vršnjacima i za dubokim odnosom sa starijim pripadnicima istog [[Spol i rod|spola]] (roditeljima, učiteljima) u mladosti;<ref>Frankowski BL; American Academy of Pediatrics Committee on Adolescence (lipanj 2004). "[http://books.google.hr/books?id=38HsJed6_T8C&pg=PR1&lpg=PR1&dq=narth+manual+unwanted&source=bl&ots=2yyUDjTOxq&sig=HNLxuXpfh_kS6x_-Q_prEZ7j4qA&hl=en&sa=X&ei=6cXTU_PvJMuM4gT5_YCQBQ&ved=0CB0Q6AEwAA#v=onepage&q=narth&f=false Julie Harren Hamilton, Ph.D., Philip J. Henry, PhD i dr., "Handbook of Therapy for Unwanted Homosexual Attractions: A Guide to Treatment"], 2009., str. 55 - 67</ref> njihova stajališta su suočena s ogorčenim reakcijama iz redova LGBT aktivista i uglavnom se ne smatraju više ""politički korektnima", u zapadnim zemljama. Većina se ljudi istospolne seksualnosti izjašnjava da su vrlo malo ili nimalo bili ili jesu u mogućnosti odabrati svoju seksualnu orijentaciju.<ref name=":11" /> Većina pripadnika znanstvene zajednice tvrdi kako nema dovoljno dokaza koji bi opravdali upotrebu [[Psihologija|psiholoških]] intervencija sa svrhom promjene seksualne orijentacije.<ref>American Psychological Association: [http://www.apa.org/about/governance/council/policy/sexual-orientation.aspx Resolution on Appropriate Affirmative Responses to Sexual Orientation Distress and Change Efforts]</ref> Kada se radi o brojnosti i učestalosti, postoje različita gledišta o kriterijima utvrđivanja broja ljudi koji se deklariraju kao gay ili lezbijka tj. onih koji su primarno homoseksualni u svom spolnom i romantičnom životu za razliku od onih osoba koje su neko vrijeme ili naizmjence imale istospolno seksualno ili romantično iskustvo. Broj osoba koji se javno deklariraju kao homoseksualne ovisi o prihvaćenosti i riziku od [[Stigmatizacija|stigmatizacije]] u društvu. Sigurno da broj osoba, koje se javno izjašnjavaju kao homoseksualne, ovisi o pravnom sustavu, odnosno jesu li homoseksualni odnosi kažnjivi zakonom;<ref name=":6">LeVay, Simon (1996). ''Queer Science: [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/queerscience.htm The Use and Abuse of Research into Homosexuality].'' Cambridge: The MIT Press {{ISBN|0-262-12199-9}}</ref> uz to postoje osobe koje ne žele svoju egzistenciju obilježavati deklariranjem, bilo iz osobnih razloga ili pak zbog toga što u nju nisu posve sigurne ([[seksualna fluidnost]]).<ref>[http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf "Was it a phase? Young women's relinquishment of lesbian/bisexual identities over a 5-year period."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610021748/http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf |date=10. lipnja 2010. }} Diamond, Lisa M., Journal of Personality and Social Psychology, Vol 84(2), Feb 2003, 352-364.]</ref> Politički uvjeti su tek u najnovije vrijeme, i to samo u nekim zemljama, takvi da je postalo moguće formirati statističke obrasce koji su omogućili upisivanje homoseksualnih sklonosti kao identitetskih određenja. Osim kod anatomski modernog čovjeka (lat. ''Homo sapiens sapiens'') homoseksualno je ponašanje također zabilježeno i promatrano kod [[Homoseksualno ponašanje kod životinja|mnogih drugih životinjskih vrsta]].<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2009/06/090616122106.htm Science Daily: Same-Sex Behavior Seen In Nearly All Animals]</ref><ref>''[http://www.news-medical.net/news/2006/10/23/20718.aspx 1,500 animal species practice homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110210172226/http://www.news-medical.net/news/2006/10/23/20718.aspx|date=10. veljače 2011.}}''[[1,500 animal species practice homosexuality. The Medical News, 23. listopada 2006|. ''The Medical News'', 23. listopada 2006.]]</ref><ref>Sommer, Volker & Paul L. Vasey (2006), Homosexual Behaviour in Animals, An Evolutionary Perspective.Cambridge University Press, Cambridge. [[{{ISBN|0-521-86446-1}}]]</ref><ref>Harrold, Max (16. veljače 1999). [http://www.thefreelibrary.com/Biological+Exuberance:+Animal+Homosexuality+and+Natural+Diversity.-a053877996 "Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity"]. The Advocate, reprinted in Highbeam Encyclopedia. pristupljeno 10. rujna 2007.</ref> Od kraja 19. stoljeća odvija se globalni pokret s rezultatom povećanja zakonskih prava homoseksualnih osoba uključujući pravo na [[brak]] i [[Istospolni brak|građansko partnerstvo]], zaposlenje, vojnu službu, jednakopravan pristup zdravstvenoj njezi pa i pravo na posvajanje i roditeljstvo u nekim državama. Brojne su zemlje donijele zakonske odredbe s ciljem zaštite gay manjina od maltretiranja (engl. bullying). == Etimologija == [[Datoteka:Hyakinthos.jpg|mini|''[[Zefir]] ''i'' [[Hijakint|Hijacint]], 480 pr.n.e.'']] [[Riječ]] ''homoseksualan ''je spoj grčkog i latinskog gdje prvi dio potječe od grčkog ὁμός homos, 'isto' (nije povezano s latinskim homo, 'čovjek', kao u [[Homo sapiens]]) te se odnosi na seksualne aktivnosti i privlačnost među pripadnicima istog spola.<ref>Room, Adrian (1986). ''A Dictionary of True Etymologies''. p. 84. {{ISBN|978-0710203403}}</ref><ref>Statt, David A. (2004). ''A Student's Dictionary of Psychology''. Psychology Press. p. 93. {{ISBN|978-1841693422}}</ref> Prvo je pojavljivanje te riječi u tiskanom obliku zabilježeno u njemačkom [[pamflet]]u iz 1869. austrijskog autora Karl-Marie Kertbenyija koji ga je tada objavio anonimno.<ref>"[http://www.glbtq.com/social-sciences/kertbeny_km.html Karl-Maria Kertbeny: The Coinage and Dissemination of the Term] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626100855/http://www.glbtq.com/social-sciences/kertbeny_km.html |date=26. lipnja 2015. }}", ''glbtq.com'', pristupljeno 12. lipnja 2012.</ref> U njemu se bunio protiv pruskog anti-sodomskog zakona.<ref>Feray Jean-Claude, Herzer Manfred (1990). "Homosexual Studies and Politics in the 19th Century: Karl Maria Kertbeny". ''Journal of Homosexuality'' '''19''': 1.</ref> Godine 1886. je [[Richard von Krafft-Ebing]] upotrijebio izraze ''homoseksualnost ''(njem. Homosexualität) i ''heteroseksualnost ''(njem. Heterosexualität)'' ''u svojoj knjizi ''[[Psychopathia Sexualis]]. ''Njegova je knjiga bila toliko popularna i kod laika i kod liječnika da su izrazi <nowiki>''</nowiki>heteroseksualnost<nowiki>'' i ''</nowiki>homoseksualnost<nowiki>''</nowiki> postali najšire prihvaćeni izrazi za varijacije [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]].<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/krafft_ebing_r.html Krafft-Ebing, Richard von (1840-1902)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120409220543/http://www.glbtq.com/social-sciences/krafft_ebing_r.html |date=9. travnja 2012. }}. ''glbtq.com''</ref><ref>"[http://www.kino.com/psychopathia/history.html Psychopathia Sexualis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071004223140/http://www.kino.com/psychopathia/history.html |date=4. listopada 2007. }}", ''Kino.com'', pristupljeno 7. rujna 2007.</ref> === LGBTIQ=== {{glavni|LGBT}} Danas se za seksualne manjine koristi skraćenica '''[[LGBTIQ]]''' koja je složena od sljedećih riječi: [[lezbijka|'''L'''ezbijke]], [[gej|'''G'''ejevi,]] [[biseksualnost|'''B'''iseksualne]], [[transrodnost|'''T'''ransrodne]], [[interseksualnost|'''I'''nterseksualne]] i [[queer|'''Q'''ueer osobe]]. Homoseksualne osobe oba [[spol i rod|spola/roda]] u popularnoj se kulturi zovu "[[gej]]", što je njihov seksualni identitet, i ona je nastala prihvaćenjem [[Engleski jezik|engleske]] riječi ''[[gay]]''. Engleska riječ "gay" znači biti "sretan", "veseo" te je kao takva često bila korištena u poeziji i [[književnost]]i, no nakon [[1950-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] uzima se kao identitet homoseksualnih osoba, no ipak najčešće muškaraca. Žene homoseksualne orijentacije su u većini prihvatile termin "[[lezbijka]]". Postoji mnogo različitih termina koje se odnose [[LGBTIQ]] osobe. Neke od njih su prvenstveno namijenjene da bi uvrijedile ili diskriminirale, no ponekad LGBTIQ osobe koriste iste termine za samoidentifikaciju. ''[[Queer teorija]]'' tu pojavu, često i kao politički čin, naziva [[obrnuti diskurs|obrnutim diskursom]]. == Seksualnost i identitet == [[Datoteka:Kinsey Scale hr.svg|lijevo|mini|250x250px]] === Kinseyjeva skala === [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyeva skala]] (također zvana eng.  Heterosexual-Homosexual Rating Scale<ref>[http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-hhscale.html "Kinsey's Heterosexual-Homosexual Rating Scale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160510163753/http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-hhscale.html |date=10. svibnja 2016. }}". The Kinsey Institute. pristupljeno 8. rujna 2011.</ref>) pokušava opisati seksualnu povijest osobe ili epizode seksualne aktivnosti u određenom vremenu. Skala počinje s 0 što se odnosi na isključivo heteroseksualno ponašanje i završava sa 6 što označava isključivo homoseksualno ponašanje. Kinsey je u svojim djelima tzv. Kinseyjevim izvještajima koristio i oznaku <nowiki>''X''</nowiki> za [[aseksualnost]].<ref>(Male volume, Table 141; Female volume, page 472)</ref><ref>Mary Zeiss Stange, Carol K. Oyster, Jane E. Sloan (2011). ''[http://books.google.com/books?id=bOkPjFQoBj8C&pg=PA158&dq=Kinsey+and+asexuality+Encyclopedia+of+Women+in+Today%27s+World&hl=en&sa=X&ei=Ae_sTuuxKYfg2QWJ4bGlDw&sqi=2&ved=0CDAQ6AEwAA#v=onepage&q&f=falsee Encyclopedia of Women in Today's World]''. Sage Pubns. p. 2016. {{ISBN|1-4129-7685-5}}. pristupljeno 17. prosinca 2011.</ref> === Orijentacija i ponašanje === Američko psihološko društvo i Američko psihijatrijsko društvo (eng.  American Psychological Association i American Psychiatric Association) komentiraju seksualnu orijentaciju na sljedeći način: <nowiki>''</nowiki>Seksualna orijentacija se često definira kao karakteristika individue kao što je to i biološki [[Spol i rod|spol]], rodni identitet ili dob. Ta je perspektiva nepotpuna jer seksualna orijentacija nužno uključuje veze s drugim individuama. Seksualni čini i romantička privlačnost su kategorizirani kao homoseksualni ili heteroseksualni s obzirom na biološki spol individua međusobno uključenih u njih. Doista, individue izražavaju svoju homoseksualnost, heteroseksualnost ili biseksualnost interakcijom ili željom za interakcijom s drugim osobama. Te interakcije uključuju i jednostavne radnje kao što su držanje za ruke ili ljubljenje. Shodno tome, seksualna je orijentacija povezana i s osobnim vezama koje ljudska bića ostvaruju s drugim ljudima kako bi zadovoljili svoje potrebe za ljubavlju, povezivanjem i intimnošću. U kontekstu seksualnog ponašanja te veze obuhvaćaju neseksualne fizičke aktivnosti, zajedničke ciljeve i vrijednosti, međusobnu podršku i predanost.<nowiki>''</nowiki><ref>"[http://www.courts.ca.gov/documents/Amer_Psychological_Assn_Amicus_Curiae_Brief.pdf Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) – APA California Amicus Brief — As Filed]" (PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010.</ref> Homoseksualna orijentacija i homoseksualno ponašanje nisu isto gdje ponašanje ne mora nužno uključivati istospolnu orijentaciju. Neki stručnjaci tumače da je seksualna orijentacija urođena, a seksualno ponašanje promjenjivo.<ref>[http://www.queerzagreb.org/wp-content/uploads/2012/11/cv-final.pdf "Edukacijski program ZAJEDNO protiv homofobije i nasilja u školama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924083724/http://www.queerzagreb.org/wp-content/uploads/2012/11/cv-final.pdf |date=24. rujna 2015. }} Bijelić, N i Hodžić, A. u izdanju udruge Queer Zagreb, 2012, str. 31</ref> Do homoseksualnog ponašanja kod heteroseksualnih osoba može doći u [[adolescencija|adolescenciji]] (fazi istraživanja svoje seksualnosti), u dugotrajnoj izloženosti osobama istog spola (bez suprotnog) npr. u vojsci, [[crkva|crkvi]], [[zatvor]]u, itd. === Izlaženje iz ormara === [[Datoteka:Johanna Sigurdardottir, statsminister Island. Nordiska radets session 2011 i Kopenhamn.jpg|mini|250x250px]] Izlaženje iz ormara (eng. coming out ili žargon <nowiki>''outanje''</nowiki>) je fraza koja se odnosi na razotkrivanje vlastite seksualne orijentacije ili rodnog identiteta te je opisano i doživljeno kao psihološki proces ili čak psihološko putovanje.<ref>"[http://utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 Coming Out: A Journey] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924194203/http://www.utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 |date=24. rujna 2015. }}". Utahpridecenter.org. pristupljeno 22. srpnja 2012.</ref> Općenito, izlaženje iz ormara opisuje se kroz 3 faze. Prva je faza da pojedinac upozna samog sebe i svoju seksualnost, a ta spoznaja proizlazi iz svjesne otvorenosti prema istospolnim vezama.<ref>In a joint statement with other major American medical organizations, the APA says that "different people realize at different points in their lives that they are heterosexual, gay, lesbian, or bisexual". "[https://web.archive.org/web/20070807205013/http://www.apa.org/pi/lgbc/publications/justthefacts.html Just the Facts About Sexual Orientation & Youth: A Primer for Principals, Educators and School Personnel]". American Academy of Pediatrics, American Counseling Association, American Association of School Administrators, American Federation of Teachers, American Psychological Association, American School Health Association, The Interfaith Alliance, National Association of School Psychologists, National Association of Social Workers, National Education Association. 1999. Arhivirano 7. kolovoza 2007. pristupljeno 28. kolovoza 2007.</ref> To se često opisuje kao unutarnje razotkrivanje, a druga se faza odnosi na odluku pojedinca da svoju seksualnost obznani drugima npr. roditeljima, prijateljima i kolegama. Treća se faza odnosi na življenje otvoreno kao [[LGBT]] osoba.<ref>"[https://web.archive.org/web/20071102101657/http://dev.hrc.org/issues/3333.htm The Coming Out Continuum]", ''Human Rights Campaign'', arhivirano 2. studenog 2007., pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref> To se obično događa u srednjoškolskom ili fakultetskom razdoblju, a čest je slučaj da osoba razotkrije svoju seksualnost određenim pripadnicima društva, ali ne i vlastitoj obitelji – najčešće iz straha od neprihvaćanja. Prema istraživanju objavljenom u časopisu ''Journal of Sex Research'' razvoj lezbijskog, gay ili biseksualnog (LGB) identiteta složen je i vrlo često težak proces. Za razliku od drugih manjinskih grupa, kao što su etničke i rasne manjine, većina LGB osoba nije odgojeno u zajednici koja bi se sastojala od osoba od kakvih su učili o vlastitom identitetu i koje bi poticale te podržavale taj identitet. U većini slučajeva LGB osobe su odrasle u društvenom okruženju koje je ili ignorantno ili otvoreno neprijateljsko prema homoseksualnosti.<ref>Rosario, M., Schrimshaw, E., Hunter, J., & Braun, L. (veljača 2006). Sexual identity development among lesbian, gay, and bisexual youths: Consistency and change over time. ''Journal of Sex Research'', 43(1), 46–58. pristupljeno 4. travnja 2009., from PsycINFO database.</ref> Istaknuti političari, zvijezde, vojne osobe i članovi [[kler]]a su razotkriveni u javnosti – tuđom zlobom ili pak motivirani vlastitim političkim i moralnim stavovima. Mnogi se protive takvoj praksi kada se radi o javnim osobama<ref>Maggio, Rosalie (1991), ''The Dictionary of Bias-Free Usage: A Guide to Nondiscriminatory Language'', Oryx Press, p. 208, {{ISBN|0-89774-653-8}}</ref> dok neki potiču razotkrivanje javnih osoba koje koriste svoje pozicije i utjecaj kako bi naštetili drugim gay osobama.<ref>Tatchell, Peter (23. travnja 2007.), "[http://www.newstatesman.com/life-and-society/2007/04/human-rights-gay-outing-outed Outing hypocrites is justified]", ''The New Statesman'', pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref>  === Rodni identitet === Početkom dvadesetog stoljeća oni koji su pisali o homoseksualnoj orijentaciji obično su smatrali da je ona intrinzično povezana sa spolom osobe npr. mislilo se da će osoba ženske građe, koju privlače druge osobe ženske građe, imati muževne atribute i obrnuto.<ref>Minton, H. L. (1986). ''Femininity in men and masculinity in women: American psychiatry and psychology portray homosexuality in the 1930s'', Journal of Homosexuality, 13(1), 1–21.<br> <nowiki>*</nowiki>Terry, J. (1999). ''An American obsession: Science, medicine, and homosexuality in modern society.''Chicago: University of Chicago Press</ref> No, to je viđenje seksualne orijentacije kao seksualne inverzije dovedeno u pitanje pa u drugoj polovici dvadesetog stoljeća dolazi do značajnog porasta broja zagovaratelja rodnog identiteta kao fenomena koji je odvojen od seksualne orijentacije. [[Transrodnost|Transrodne]] i [[Cisrodnost|cisrodne]] osobe mogu privlačiti muškarci, žene ili oboje. Vrlo je česta zabuna i stereotip da se sve osobe koje traže medicinske zahvate kako bi stekle tjelesne osobine željenog spola, osjećaju seksualnu privlačnost prema pripadnicima onog spola kojega same žele napustiti. Istraživači su puno puta zanemarivali da su transseksualne osobe sklone davanju "poželjnih" odgovora kako si ne bi stvorile probleme oko prava na propisivanje [[Hormoni|hormonske terapije]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_7_31/ai_57815505/pg_7 |title=From Donald to Deirdre - Donald N. McCloskey sex change to Deirdre N. McCloskey |access-date=29. srpnja 2014. |archive-date=18. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080618070144/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_7_31/ai_57815505/print |url-status=dead }}</ref> Heteroseksualna, homoseksualna ili biseksualna osoba može biti muževna, ženstvena (feminizirana) ili [[androgenost|androgena]], a mnogi članovi i podržavatelji lezbijskih i gay zajednica sada karakteriziranje <nowiki>''</nowiki>rodno-potvrdan heteroseksualac<nowiki>'' ili ''</nowiki>rodno-nepotvrdan homoseksualac<nowiki>''</nowiki> vide kao negativan stereotip. Prema nekim podacima u oko pola slučajeva transrodne osobe imaju jasno izraženu seksualnu sklonost prema osobama baš onog spola čijim pripadnicima žele postati: mnogi muškarci koji nastoje prijeći u ženski rod, žele nakon toga nastaviti održavati seksualne odnose sa ženama te se deklarirati kao lezbijke.<ref>[http://www.firstthings.com/article/2004/11/surgical-sex "Surgical Sex", Paul McHugh, 2004]</ref> Unatoč tome, istraživanja J. Michaela Baileya i K. J. Zuckera su pokazala kako većina gay muškaraca i lezbijka priznaje kako su tijekom djetinjstva bili rodno-nepotvrdni što bi značilo da gay muškarci smatraju kako su u djetinjstvu bili feminizirani.<ref>Bailey, J.M., Zucker, K.J. (1995), ''Childhood sex-typed behavior and sexual orientation: a conceptual analysis and quantitative review.'' Developmental Psychology 31(1):43</ref>    === Homoseksualnost u mladih === Stručne smjernice Američkog psihološkog društva upućuju da mladi mogu oklijevati u odabiru jednog od seksualnog identiteta s obzirom na seksualnu orijentaciju te da on može biti [[seksualna fluidnost|fluidan]] tijekom [[Adolescencija|adolescencije]]. U terapeutskom pomaganju se uzima u obzir da su mladi s LGBT sklonostima često izloženi zlostavljanju u školi. Ohrabruje se tarapeute da surađuju s roditeljima i školskim vlastima.<ref>[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/guidelines.aspx ''Practice Guidelines for LGB Clients'', poglavlje "''Application''"], pristupljeno 11. travnja 2015. (Engleski)</ref> U članku R. C. Savin-Williamsa i K. Joynera objavljenom 2013. god. u znanstvenom časopisu ''Archives of Sexual Behavior '' autori upozoravaju druge istraživače homoseksualnosti na značajnu promjenjivost izjašnjavanja mladih ispitanika o njihovim seksualnim sklonostima nakon dužeg vremenskog razdoblja. Tako se prema podacima američke nacionalne longitudinalne studije zdravlja adolescenata i odraslih ''Add Health'' (studija koja već više od 20 godina prati oko 20 tisuća osoba koje su bile u adolescenciji 1994. godine, i koje su u 'valovima' ispituju svakih par godina; zadnji provedeni '4. val' intervjuiranja je proveden 2008. godine<ref>[http://www.cpc.unc.edu/projects/addhealth/design "Add Health: Study Design"], pristupljeno 13. travnja 2015.</ref>) 70% ispitanika koji su se kao 1994. god. kao osobe srednjoškolske dobi (7 do 12 razred školovanja) bili izjasnili kao biseksualci ili homoseksualci, bilo 2008. godine u dobi mladih odraslih osoba izjasnilo kao "ekskluzivno heteroseksualni". Autori su ponudili 3 moguća obrazloženja: 1. neki mladi kao odrasli odluče skrivati svoju seksualnu orijentaciju, 2. neprecizno korištenje izraza ''seksualna orijentacija'' i ''romantične privlačnosti, ''3. davanje lažnih odgovora kod prvog vala prikupljanja podataka. Iznose kako se vjerojatno radi o posljednja 2 obrazloženja.<ref>[http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-013-0219-5#page-1 "The Dubious Assessment of Gay, Lesbian, and Bisexual Adolescents of Add Health"], Ritch C. Savin-Williams, Kara Joyner "Archives of Sexual Behavior", April 2014, Vol. 43/3, str, 413-422</ref> R. C. Savin-Williamsa i K. Joyners nisu u tom članku raspravili može li se razlike ipak pripisati [[Seksualna fluidnost|seksualnoj fluidnosti]] kod adolescenata; što međutim kao odgovor sugeriraju Sabra L. Katz-Wise i Janet S. Hide u svojoj studiji iz 2014. god.<ref name="link.springer.com">{{Citiranje časopisa |title=Sexual fluidity and related attitudes and beliefs among young adults with a same-gender orientation |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10508-014-0420-1 |journal=Archives of Sexual Behavior, 2015 |accessdate=2019-04-10}}</ref> U obiteljskoj psihoterapiji, uzima se u obzir činjenicu da proces identifikacije ostaje fluidan tijekom adolescencije, što uključuje i pitanje seksualnog identiteta: "Mladi mogu prihvatiti neku oznaku seksualnog identiteta i kasnije je napustiti. Takva su iskustva uobičajenija kod adolescenata ženskog spola, ali se događaju također i kod onih muškog spola. Prema podacima iz studije Lise L. Diamond... 60% žena u uzorku kojega je promatrala L. M. Diamond promijenilo je oznaku svojeg seksualnog identificiranja (tj. lezbijka, biseksualka, heteroseksualka), a 50% je napustilo lezbijski ili biseksualni identitet u nekoj točki svoje kasne adolescencije ili rane odrasle dobi."<ref>[https://books.google.hr/books?id=yov8Uw7IlbcC&printsec=frontcover&dq=Adolescent+in+Family+Therapy,+Second+Edition:+Harnessing+the+Power+of&hl=en&sa=X&ei=hbQrVYyeM4vbaqn8gLgI&ved=0CB0Q6wEwAA#v=onepage&q=Adolescent%20in%20Family%20Therapy%2C%20Second%20Edition%3A%20Harnessing%20the%20Power%20of&f=false "Adolescent in Family Therapy, Second Edition: Harnesing the Power of Relationships"], Joseph A. Micucci, Guilford Press 2009, str. 33, 64 </ref> === Promjene seksualne orijentacije (eng. ''sexual fluidity'') === Prema studiji Stevena E. Mocka i Richarda P. Eibacha iz 2011. godine provedenoj na 2.560 odraslih ispitanika<ref>[http://midus.wisc.edu/findings/pdfs/1153.pdf "Stability and Change in Sexual Orientation Identity Over a 10-YearPeriod in Adulthood"], "Archives of Sexual Behavior", 6/2012, Vol, 41 -3, str 641-648</ref> tijekom desetogodišnjeg razdoblja može se zaključiti da je kod nekih osoba seksualni identitet promjenjiv – u drugom krugu ispitivanja nakon 10 godina drugačiji seksualni identitet je prijavilo oko 2% ispitanika: heteroseksualna orijentacija se (kod populacije iz svih dijelova SAD-a obuhvaćene studijom) pokazuje najstabilnijom – promijenilo ju je 0,78% muškaraca i 1,36% žena; kod žena su lezbijski i biseksualni identitet jednako nestabilni – 63,6% lezbijki i 64,7% biseksualki se drugačije izjasnilo nakon 10 godina. Muški homoseksualci su ostali stabilniji u svojoj orijentaciji – promjena se evidentirala kod 9,52% osoba koje su na početku desetogodišnjeg razdoblja iskazale homoseksualnu orijentaciju dok je kod biseksualaca zabilježena promjena u 47% slučajeva. Studija objavljena 2000. godine u kojoj je ispitano 80 mlađih ženskih osoba (16-23 godina života) koje su se deklarirale kao lezbijke, biseksualke ili "nesigurne" pokazuje da je njih polovica u stanovitoj mjeri promijenilo svoju seksualnu orijentaciju u razdoblju od samo dvije godine.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10749081 "Sexual identity, attractions, and behavior among young sexual-minority women over a 2-year period"], Diamond L.M. Dev Psychol. 2000 Mar;36(2):241-50</ref> Sabra L. Katz-Wise i Janet S. Hide u studiji objavljenoj 2014. god. nalaze u kohorti od 188 adolescenta s istospolnim sklonostima u Sjedinjenim Američkim Državama, fluidnost u seksualnim privlačnostima kod 63% ženskih i 50% muških ispitanika; a kod 48% ženskih i 34% muških ispitanika fluidnost i u [[Seksualna orijentacija|seksualnoj orijentaciji]].<ref name="link.springer.com"/> Američko psihijatrijsko društvo piše: "Neki vjeruju da je seksualna orijentacija urođena i nepromjenjiva; međutim seksualna se orijentacija razvija tijekom životnog vijeka osobe. Pojedinci mogu postati svjesni u različitim trenucima svojih života da su heteroseksualci, gay, lezbijke ili biseksualci."<ref>[http://www.psychiatry.org/lgbt-sexual-orientation "LGBT-Sexual Orientation: What is Sexual Orientation?"], mrežne stranice Američke psihijatrijske asocijacije, posjećeno 02. ožujka 2015.</ref> Prema kanadskom Centru za mentalno zdravlje i ovisnost (Toronto), "kod nekih ljudi, seksualna orijentacija je stalna i nepromjeniva tijekom cijelog života. Kod drugih, seksualna orijentacija može biti fluidna i mijenjati se tijekom vremena. Postoji široki spektar seksualnih orijentacija. Jedan način da se gleda na seksualnu orijentaciju je fluidni kontinuum koji ide od isključivo istorodne privlačnosti do isključivo privlačnosti suprotnim rodom s mnogim točkama između njih. Važno je opaziti da se neće svatko s istom samodeklariranom seksualnom orijentacijom uklopiti na točno jednako mjesto na kontinuumu. Na primjer, jedna biseksualna osoba se može naći točno na sredini kontinuuma, ali druga biseksualna osoba se može naći dalje od sredine i bliže jednom ili drugom kraju kontinuuma."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://knowledgex.camh.net/amhspecialists/Screening_Assessment/assessment/ARQ2/Pages/arq2_question_a2.aspx?intcid=search-results |title=CAMH (Centre for Addiction and Mental Health) Knowledge Exchange |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402101620/http://knowledgex.camh.net/amhspecialists/Screening_Assessment/assessment/ARQ2/Pages/arq2_question_a2.aspx?intcid=search-results |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=2. ožujka 2015.}}</ref> Istraživanje L. Diamond iz 2008. god., gdje je praćeno 79 mladih ne-heteroseksualnih žena tijekom 10- godišnjeg razdoblja, pokazuje značajnu fluidnost u biseksualnim, nedeklariranim i lezbijskim privlačnostima, ponašanjima i identitetima: dvije trećine sudionika promijenilo je seksualnu orijentaciju. Većinom se opaža promjena iz isključivo istospolne u biseksualnu orijentaciju. Autorica zaključuje da "ovakvi nalazi pokazuju da je razlika između lezbijstva i biseksualnosti prije pitanje mjere, nego pitanje vrste".<ref>[http://www.glhv.org.au/files/Female_bisexuality_results_from_a_10-year_study_0.pdf Diamond, Lisa M. (siječnja 2008). ''Female bisexuality from adolescence to adulthood: Results from a 10-year longitudinal study.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301221742/http://www.glhv.org.au/files/Female_bisexuality_results_from_a_10-year_study_0.pdf|date=1. ožujka 2014.}} (PDF) '''44''' (1). Developmental Psychology. pp. 5–14. doi:10.1037/0012-1649.44.1.5.PMID 18194000.</ref><ref>"'''Bisexual women – new research findings'''". Women's Health News. 17. siječnja 2008.</ref> Istraživanje provedeno na "Northwestern University" 2004. pokazalo je kako su se žene (i lezbijke i heteroseksualke) seksualno uzbudile kada su gledale heteroseksualne, ali i lezbijske erotske filmove. Muške heteroseksualne osobe su se uzbudile gledajući samo one erotske filmove sa ženama, a gay muškarci samo gledajući filmove s drugim muškarcima. Autori su zaključili da je ženska seksualna želja manje strogo diktirana prema određenom spolu nego što je to slučaj kod muškaraca, te da je ženska seksualna želja otvorenija promjenama tijekom vremena.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15482445 "A sex difference in the specificity of sexual arousal"], Chivers ML1, Rieger G, Latty E, Bailey JM., Psychol Sci. 2004 Nov;15(11):736-44.</ref> Ellen Schecter piše 2009. godine: <nowiki>''</nowiki>Istina je da je Alfred Kinsey bio u pravu: ne samo da seksualnost postoji kao kontinuum, već se neki ljudi mogu i miču se kroz taj kontinuum tijekom života. Seksualnost može biti fluidna, varirati tijekom vremena i kroz različite situacije. Čini se da je seksualna orijentacija sačinjena od mnogo varijabli – ne samo od seksualnog ponašanja. [...] To ne znači da je izlaženje iz ormara kao gay ili lezbijka reverzibilno ili da je to samo faza, niti znači da je seksualna orijentacija izbor ili da ne-heteroseksualni ljudi mogu biti dovedeni do toga da prihvate heteroseksualnost. To jednostavno znači da, dok većina ljudi ima stabilnu seksualnu orijentaciju kongruentnu sa svojim seksualnim ponašanjem i privlačnostima, mnogi nemaju.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>''Sexual Fluidity: The New Sexuality Paradigm''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> Ellen Schecter, PhD, pristupljeno 15.08.2014.</ref> === Istospolne veze === [[Datoteka:Homosexuality symbols (4 colors).svg|mini|upright=1.5|Simboli ženske i muške homoseksualnosti.]] Ljudi homoseksualne orijentacije mogu izraziti svoju seksualnost na brojne načine i pokazati je ili ne u svojem ponašanju. Mnogi imaju seksualne veze predominantno s ljudima njihovog rodnog identiteta, iako neki stupaju u vezu s onima suprotnog roda, biseksualne veze ili žive u celibatu. Istraživanje pokazuje da mnoge lezbijke i gay muškarci žele te uspijevaju u postizanju posvećene i trajne veze. Ankete također pokazuju da između 40% i 60% gay muškaraca te između 45% i 80% lezbijka su trenutačno uključeni u romantičnu vezu.<ref name=":1">"Resolution on Sexual Orientation and Marriage – Research Summary". American Psychological Association. pristupljeno 4. listopada 2012.</ref> Osim toga, pokazuju da su partneri u između 18% i 28% gay parova te između 8% i 21% lezbijskih parova u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u živjeli zajedno 10 ili više godina.<ref name=":1" /> 26. lipnja 2015. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]] proglasio je presudom u slučaju ''Obergefell v. Hodges'' zabrane istospolnih brakova neustavnim čime je gay parovima omogućio pravo na legalno sklapanje braka na teritoriju svih 50 saveznih država SAD-a. Presuda je donijeta preglasavanajem, pri čemu je 4 od ukupno 9 sudaca glasovalo protiv, uključujući i samog predsjednika Vrhovnog suda, konzervativca Johna Robertsa koji je u svojem mišljenju istaknuo kako zagovornici istospolnih brakova imaju pravo odluku suda slaviti kao novi način iskazivanja privrženosti partneru, ali da Ustav nije imao ništa s tim jer se njegove odredbe iz 19. stoljeća teško mogu tumačiti u korist homoseksualnih brakova.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.washingtonpost.com/politics/gay-marriage-and-other-major-rulings-at-the-supreme-court/2015/06/25/ef75a120-1b6d-11e5-bd7f-4611a60dd8e5_story.html Supreme Court rules gay couples nationwide have a right to marry]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 26. lipnja 2015.</ref><ref>[http://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf Prikaz slučaja Obergefel v. Hodges] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626145937/http://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf |date=26. lipnja 2015. }} (presuda, sažetak i izdvojena mišljenja) službene stranice Vrhovnog suda SAD, lipanj 2015., v. str. 28. presude, te str. 10, 16 i 29 izdvojenog mišljenja Predsjednika suda J. Robertsa</ref> 16. studenog u [[Irska|Irskoj]] je na snagu stupio [[Zakon]] o [[Istospolni brak|istospolnim brakovima]], šest mjeseci nakon povijesnog [[referendum]]a kojim je Irska postala prva zemlja svijeta koja je plebiscitom sa 62% glasova prihvatila istospolne brakove.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1830511/sest-mjeseci-od-povijesnog-refereduma-u-irskoj-na-snagu-stupio-zakon-o-istospolnim-brakovima/ Šest mjeseci od povijesnog refereduma: u Irskoj na snagu stupio Zakon o istospolnim brakovima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117020750/http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1830511/sest-mjeseci-od-povijesnog-refereduma-u-irskoj-na-snagu-stupio-zakon-o-istospolnim-brakovima/ |date=17. studenoga 2015. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 16. studenog 2015.</ref> [[Europski sud za ljudska prava]] je u presudi Schalk i Kopf protiv Austrije od 24. lipnja 2010. god. presudio da homoseksualna partnerstva doista spadaju u kategoriju "obiteljskog života", ali da [[Europska konvencija o ljudskim pravima]] iz 1950. godine štiti jedino brak između jedne žene i jednog muškarca. Davanje statusa braka vezama osoba istog spola u nadležnosti je zakonodavaca država – članica Europske konvencije o ljudskim pravima.<ref>[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx#{&#x22;fulltext&#x22;:&#x5B;&#x22;schalk&#x22;&#x5D;,&#x22;itemid&#x22;:&#x5B;&#x22;001-118863&#x22;&#x5D;} Presuda ECHR u slučaju Schalk i Kopf protiv Austrije] od 24. lipnja 2015. (sažetak na hrvatskom jeziku, s linkom na cjeloviti tekst presude na engleskom)</ref> Istraživanja su pokazala kako su istospolni i heteroseksualni parovi ekvivalentni kada se radi o mjerenju zadovoljstva i predanosti u vezama, da su dob i rod relevantniji indikatori zadovoljstva od seksualne orijentacije i da ljudi, koji su heteroseksualni, i oni, koji su homoseksualni, dijele usporediva očekivanja i ideale o ljubavnim vezama.<ref>"[http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-01/apa-elo011708.php Relationship Satisfaction and Commitment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150919044541/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-01/apa-elo011708.php |date=19. rujna 2015. }}". Eurekalert.org. 22. siječnja 2008. pristupljeno 24. kolovoza 2010.</ref><ref>Duffy, S.M/; C.E. Rusbult (1985). "[http://www.labmeeting.com/paper/17688909/duffy-rusbult-1985-satisfaction-and-commitment-in-homosexual-and-heterosexual-relationships Satisfaction and commitment in homosexual and heterosexual relationships] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019190212/http://www.labmeeting.com/paper/17688909/duffy-rusbult-1985-satisfaction-and-commitment-in-homosexual-and-heterosexual-relationships|date=19. listopada 2017.}}". ''Journal of Homosexuality'' '''12''' (2): 1–23.doi:10.1300/J082v12n02_01. PMID 3835198. pristupljeno 29. srpnja 2009.</ref><ref>Charlotte, Baccman; Per Folkesson, Torsten Norlander (1999). "[http://www.sbp-journal.com/index.php/sbp/article/view/976 Expectations of romantic relationships: A comparison between homosexual and heterosexual men with regard to Baxter's criteria]".''Social Behavior and Personality''. pristupljeno 4. listopada 2012.</ref> Popis stanovništva u Hrvatskoj proveden 2011. je pokazao da se tek 140 ljudi izjasnilo da živi u istospolnoj zajednici što čini 0,004% ukupnog stanovništva.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/politika/4861-popis-stanovnitva-samo-140-istospolnih-parova-u-rh.html Popis stanovništva: samo 70 istospolnih parova u RH?]<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 10.08.2014. </ref> [[Hrvatski sabor]] je 15. srpnja 2014. usvojio [[Zakon]] o životnom partnerstvu osoba istog spola čime su se istospolnim parovima omogućila sva prava koja uživaju bračni partneri osim prava na [[posvajanje djece]] (međutim taj zakon u čl. 40. – 49. uređuje ''roditeljsku'' i tzv. ''partnersku skrb'' nad tuđim biološkim djetetom). Istospolni parovi će sukladno zakonu sklapati životno partnerstvo pred matičarom/kom <nowiki>''</nowiki>čime će [[Republika Hrvatska]] i na simbolični način obje obiteljske zajednice,  brak i životno partnerstvo, tretirati jednako.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/sabor-usvojio-zakon-o-zivotnom-partnerstvu-osoba-istog-spola-950588 Sabor usvojio Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola']' pristupljeno 10.08.2014. </ref> Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (ZŽPOIS) uglavnom koristi pravna rješenja koja su posve paralelna s onima koje Obiteljski zakon (ZŽPOIS) koristi za brak, uz stanovite razlike kojima se uvažavaju osobitosti istospolnih veza. Primjerice se u čl. 6. ZŽPOIS propisuju načela međusobnih odnosa istospolnih partnera, te se posve slično odredbi čl. 31. OZ govori o ravnopravnosti partnera, međusobnom poštovanju dostojanstva i obvezi da se pomažu; međutim izostaju u ZŽPOIS odredbe da si parteri moraju biti vjerni i da su dužni uzdržavati drugog partnera -koje obveze sadrže odredbe OZ. Slično, u čl. 72. ZŽPOIS propisuje da partner najmodavca stana može s njim stanovati u stanu, te da prava i obveze jednog partnera iz ugovora o najmu stana prelaze u slučaju njegove smrti na drugog partnera, što je posve slično odredbama U Zagrebu je 5. rujna 2014. sklopljeno prvo životno partnerstvo između dva muškarca, a ceremoniji je prisustvovao i ministar [[Arsen Bauk]]. Dio medija je vijest prenio koristeći termin ''gay brak ''kao izraz negodovanja tome što je 1. prosinca 2013. [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|referendumom]] izglasana ustavna definicija braka kao životna zajednica isključivo muškarca i žene.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-je-sklopljen-prvi-gay-brak-ministar-bauk-mladozenjama-darovao-kravate/769716.aspx U Zagrebu sklopljen prvi gay brak]<nowiki>''</nowiki> Index.hr, pristupljeno 5. rujna 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://danas.net.hr/hrvatska/u-zagrebu-sklopljen-prvi-gay-brak U Zagrebu sklopljen prvi gay brak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140906121111/http://danas.net.hr/hrvatska/u-zagrebu-sklopljen-prvi-gay-brak |date=6. rujna 2014. }}<nowiki>''</nowiki> Danas.hr, pristupljeno 5. rujna 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.jutarnji.hr/prvi-gay-brak-skplopljen-u-hrvatskoj-mladenci-su-sudbonosno-da-izrekli-u-zagrebu/1217996/ SKLOPLJEN PRVI GAY BRAK U HRVATSKOJ Mladenci su sudbonosno da izrekli u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140907032326/http://www.jutarnji.hr/prvi-gay-brak-skplopljen-u-hrvatskoj-mladenci-su-sudbonosno-da-izrekli-u-zagrebu/1217996/ |date=7. rujna 2014. }}<nowiki>''</nowiki> Jutarnji.hr, pristupljeno 6. rujna 2014.</ref> Nakon stupanja zakona na snagu u kolovozu 2014. u Hrvatskoj se 2015. godine bilježi 108 sklopljenih partnerstava, da bi 2016. godine bilo sklopljeno njih 66.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/lani-manje-istospolnih-brakova-povorke-ponosa-bez-provokacija/961235.aspx |title=U Hrvatskoj osjetno pao broj gay brakova |author=HINA |year=2017 |accessdate=2018-07-24}}</ref> === Roditeljstvo === Znanstvena istraživanja uglavnom skladno ukazuju da su homoseksualni roditelji jednako sposobni kao i heteroseksualni, te da su njihova djeca jednako psihološki zdrava i prilagođena kao i djeca koju su odgajali heteroseksualni roditelji.<ref>''"Marriage of Same-Sex Couples – 2006 Position Statement Canadian Psychological Association"'' (PDF). pristupljeno 2. rujna 2012. </ref><ref>"Elizabeth Short, Damien W. Riggs, Amaryll Perlesz, Rhonda Brown, Graeme Kane: Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender (LGBT) Parented Families – A Literature Review prepared for The Australian Psychological Society" (PDF). pristupljeno 5. studenog 2010. </ref><ref>"Brief of the American Psychological Association, The California Psychological Association, The American Psychiatric Association, and the American Association for Marriage and Family Therapy as Amici Curiae in support of plaintiff-appellees" (PDF). pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref> Prema nekim pregledima znanstvene literature nema dokaza za suprotno<ref>"Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) – APA California Amicus Brief — As Filed" (PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref><ref>Pawelski JG, Perrin EC, Foy JM, et al. (srpanj 2006.). "The effects of marriage, civil union, and domestic partnership laws on the health and well-being of children". Pediatrics [[Spol i rod|118]] (1): 349–64.doi:10.1542/peds.2006-1279. PMID 16818585. </ref><ref>Herek GM (rujan 2006). "Legal recognition of same-sex relationships in the United States: a social science perspective". The American Psychologist 61(6): 607–21. doi:10.1037/0003-066X.61.6.607.PMID 16953748. </ref><ref>"How Does the Gender of Parents Matter". .interscience.wiley.com. pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref><ref>"Brief presented to the Legislative House of Commons Committee on Bill C38 by the Canadian Psychological Association – 2. lipnja 2005." (PDF). pristupljeno 2. rujna 2012. </ref> te je i Američko psihijatrijsko društvo 2004. godine donijela rezoluciju kojom podupire odgoj djece u istospolnim partnerstvima.<ref>Paige, R. U. (2005.). Proceedings of the American Psychological Association, Incorporated, for the legislative year 2004. Minutes of the meeting of the Council of Representatives July 28 & 30, 2004, Honolulu, HI., pristupljeno 17. studenog 2014. </ref> Postoji i manji broj istraživanja koja ukazuju na manju kvalitetu života djece u istospolnim zajednicama.<ref name=":02">[http://www.thedailybeast.com/articles/2012/06/12/mark-regnerus-s-gay-parenting-study-starts-a-political-war.html Mark Regnerus’s Gay-Parenting Study Starts a Political War], David Sessions za "TheDailyBeast" 6. prosinca 2013., pristupljeno 18. studenog 2011. </ref> Loren D. Marks, kritiziran za anti-gay aktivizam,<ref name=":15">[http://www.thenewcivilrightsmovement.com/authors-of-disreputable-anti-gay-rights-studies-triggered-growing-numbers-of-critics-rapidly-widening-scandal/politics/2012/06/25/42133 Authors of Disreputable Anti-Gay Studies Triggered Growing Numbers of Critics, Rapidly Widening Scandal], Scott Rose za "The New Civil Rights Movement", 25. lipnja 2012., pristupljeno 18. studenog 2014. </ref> 2012. piše kako su dosadašnja istraživanja redom nepouzdana zbog malih i nehomogenih uzoraka na kojima su rađena, nepostojanja usporednih grupa djece, ograničenih i kontradiktornih podataka i drugih razloga. Stoga on zaključuje da navedene "''snažne tvrdnje, uključujući one koje su došle iz Američke psihijatrijske asocijacije, nisu empirički potvrđene''".<ref>Marks, L. (2012.).  Same-sex parenting and children’s outcomes:  A closer examination of the American Psychological Association’s Brief on Lesbian and Gay Parenting. Social Science Research, 41, 735-751. </ref> Marks je, inače, 2010. svjedočio u korist Prijedloga 8 (eng. ''[[:en:California Proposition 8 (2008)|Proposition 8]]''), tj. narodnog ustavnog referenduma na kojem je 2008. godine u Kaliforniji izglasana zabrana sklapanja istospolnih brakova. Međutim, obrana Prijedloga 8 odlučila je odbaciti njegovo svjedočenje u konačnom suđenju uz obrazloženje da Marks nije ni pročitao u cijelosti istraživanja koja je koristio kao argument za tvrdnju kako djeca najbolje prolaze s biološkim roditeljima dok su ta istraživanja uključivala i posvojitelje, te da je priznao kako nije uzimao u obzir nijedno istraživanje o gay roditeljima, kao i to da njegovi stavovi o istospolnim obiteljima potječu iz razdoblja prije nego što se bavio istraživanjima.<ref name=":16">[http://thinkprogress.org/lgbt/2013/11/18/2957551/michigan-regnerus-parenting/ Michigan Officials Will Defend Discrimination With Showcase Of Gay Parenting Pseudoscience], pristupljeno 21. studenog 2014. </ref><ref>[http://www.afer.org/press-releases/defendant-experts-undercut-prop-8/ Defendant Experts Undercut Prop. 8], pristupljeno 18. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>Marks admitted that he only read parts of the studies he relied upon in making his conclusion. It was then pointed out that those studies actually defined “biological” parents in a way that included adoptive parents — not just genetic parents. Marks then stated that the word “biological” should be deleted from the report he prepared for this case, and also admitted he considered no research on gay and lesbian parents, effectively revealing his research as fatally flawed.<nowiki>''</nowiki> </ref><ref>[http://www.thenewcivilrightsmovement.com/authors-of-disreputable-anti-gay-rights-studies-triggered-growing-numbers-of-critics-rapidly-widening-scandal/politics/2012/06/25/42133 Authors of Disreputable Anti-Gay Studies Triggered Growing Numbers of Critics, Rapidly Widening Scandal,] prisupljeno 18. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>In this context, it is of great note that Loren Marks, a Louisiana State University Associate Professor, earlier was disallowed from giving expert testimony in a Proposition 8-related case when, under questioning, he admitted he had cherry-picked information from studies he had not read, and that he knew nothing about same-sex couples.<nowiki>''</nowiki> </ref> Valja opaziti da su odvjetnici Države Kalifornije, s kojima je Loren Marks trebao surađivati, djelovali u ime guvernera Kalifornije [[Arnold Schwarzenegger|Arnolda Schwarzeneggera]], koji je za vrijeme suđenja izjavljivao da da bi bio sretan da federalni sud presudi protiv Države Kalifornije i proglasi neustavnost Prijedloga 8. Naposljetku su odvjetnici Države pred okružni federalni sud izveli samo dva stručna svjedoka, nasuprot 15 stručnih svjedoka koje su pred sud izveli zastupnici protivne strane; neki pravni stručnjaci su postupanje zastupnika Države Kalifornije ocijenili krajnje neadekvatnim. Okružni federalni sud je u konačnosti Prijedlog 8 proglasio neustavnim, a guverner je odlučio da neće uložiti žalbu protiv presude.<ref>[http://articles.latimes.com/2009/jun/18/local/me-gay-marriage18 "Schwarzenegger decides against defending Prop. 8 in federal court"], Maura Dolan za "Los Angeles Times", 18. lipanj 2014.</ref><ref>"California Judge Strikes Down Prop 8 Marriage Amendment", "Liberty Counsel", Press Release 4. kolovoza 2010.</ref><ref>"[https://web.archive.org/web/20110719090949/http://www.callawyer.com/story.cfm?eid=906575&evid=1 Challenging Prop. 8 - The Hidden Story: How Hollywood Activists Seized Control of the Fight for Gay Marriage]", Svetvilas, Chuleenan za "California Lawyer", siječanj 2010.</ref> L. D. Marksu se pridružuje sociolog Mark Ragnerus, koji ukazuje da praktički sve studije istospolnog roditeljstva koriste podatke prikupljene u (samo jednoj) Nacionalnoj (američkoj) longitudinalnoj studiji lezbijskih obitelji (engl. NLLFS<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nllfs.org/ |title=National Lesbian Longitudinal Family Study |language=Engleski |publisher=NLLFS |accessdate=2017-09-01}}</ref>) koja se provodi od 1980.-ih godina na 78 djece koja su začeta doniranim sjemenom i odrastaju uz lezbijske roditelje u SAD-u – koja prema Ragnerusu nije dovoljno reprezentativna: čak 82 posto uključenih roditelja drži rukovoditeljske ili profesionalne pozicije, 67 posto ih je univerzitetski obrazovano a čak 94 posto su bijelci. Pri tome se stanje 78 obuhvaćene djece ne uspoređuje s djecom iz obitelji višeg socijalnog sloja, nego s prosjekom opće populacije.<ref>[http://www.nationalreview.com/article/333193/lesbian-mothers-children-mark-regnerus "Lesbian Mothers’ Children"], "National Review", Mark Regnerus, 19. studenog 2012. god.</ref> Iste godine Mark Regnerus objavljuje kontroverznu studiju koju su financirale dvije konzervativne udruge, Witherspoon Institute i Bradley Foundation,<ref name=":02" /> koja je obuhvatila 3000 odraslih osoba – među kojima i one odgajane od roditelja s istospolnim sklonostima. Iznosi podatke prema kojima se kod odraslih koji imaju majku lezbijku bilježi 28% trenutačno nezaposlenih (8% kod onih odraslih u cjelovitim heteroseksualnim obiteljima, 13% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 20% prijavljuje da su barem jednom imali spolno prenosivu bolest (8% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 14% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 23% prijavljuje da su ih tijekom djetinjstva seksualno dodirivale odrasle osobe (2% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 10% kod osoba odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 31% prijavljuje da su barem jednom u životu bili prisiljeni na seksualni odnos (8% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 15% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 38% trenutačno prima socijalnu pomoć (10% kod djece iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 30% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), te veći broj drugih statistički relevantnih razlika koje idu na štetu djece odgojene od roditelja s istospolnim sklonostima.<ref>[[Carl Gustav Jung|How different are the adult children of parents who have same-sex relationships? Findings from the New Family Structures Study]], Social Science Research 41 (2012) 735–751 </ref> Međutim, drugi sociolozi i psiholozi navode da vjerodostojnost istraživanja ruši mnoštvo metodoloških grešaka.<ref>{{Citiranje www |naslov=Zagrebačko psihološko društvo i ugledna sociologinja raskrinkali istraživanje omiljenog sociologa Željke Markić koji dolazi u Zagreb |url=https://www.crol.hr/index.php/politika-aktivizam/9248-zagrebacko-psiholosko-drustvo-i-ugledna-profesorica-raskrinkali-istrazivanja-omiljenog-sociologa-zeljke-markic-koji-dolazi-u-zagreb |web_stranica=CroL |nadnevak=2018-05-21 |preuzeto=2018-06-04}}</ref> Simon Cheng sa Sveučilišta u Connecticutu i Brian Powell sa Sveučilišta u Indiani navode u svome istraživanju objavljenom u časopisu ''Social Science Research'' da je Regnerus pogrešno klasificirao mnoštvo djece kao odgojene u istospolnim domovima. Preispitivanjem podataka iz Regnerusovog istraživanja dolaze do zaključka da su razlike između djece odgojene u heteroseksualnim i homoseksualnim obiteljima minimalne.<ref>{{Citiranje www |naslov=A “reality check” for the Regnerus study on gay parenting UPDATED |url=https://www.washingtonpost.com/news/volokh-conspiracy/wp/2015/05/10/new-criticism-of-regnerus-study-on-parenting-study/ |prezime=Carpenter |ime=Dale |jezik=engleski |web_stranica=The Washington Post |nadnevak=2015-05-10 |preuzeto=2018-06-04}}</ref> Marks je u svojem radu citirao Regnerusa i prije nego što je njegov rad bio objavljen (u znanstvenoj zajednici je uobičajeno da znanstvenici koji međusobno surađuju na istraživanjima razmjenjuju svoje radove u pripremi – tzv. "[[Siva literatura|sivu literaturu]]", prije nego što ti radovi budu službeno objavljeni) što njihovi kritičari koriste kao argument da su njih dvojica surađivali s ciljem širenja propagande protiv prava gay osoba u izbornoj 2012. godini – tako je političar Robert George koristio njihove tvrdnje u političkoj kampanji kako bi utjecao na mišljenje birača o gay osobama.<ref name=":15" /> Urednik časopisa, James Wright je priznao kako je Regnerusovo istraživanje objavljeno brže nego što je to uobičajeno, a istraživanje je primljeno na recenziju i prije nego što su svi dokumenti s podacima bili prikupljeni.<ref>[http://americanindependent.com/219255/journalist-sues-university-of-central-florida-for-docs-on-publication-of-flawed-parenting-study Journalist sues University of Central Florida for docs on publication of flawed parenting study] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129015235/http://americanindependent.com/219255/journalist-sues-university-of-central-florida-for-docs-on-publication-of-flawed-parenting-study |date=29. studenoga 2014. }}, pristupljeno 18. studenog 2014.</ref> Regnerusovo istraživanje je naišlo na brojne kritike – veliki broj ispitanika, koji su se izjasnili da imaju gay roditelje, dolazio je iz propalog braka gay roditelja s osobom suprotnog spola, što odmah povećava vjerojatnost socijalnih i psihičkih problema. To što istraživanje ne uspoređuje klasičnu netaknutu heteroseksualnu obitelj s 2 roditelja samo s netaknutim sličnim obiteljima isto tako 2 gay roditelja navodi se kao najveća mana Regnerusovog istraživanja – on je i sam priznao da nisu u procjeni imali onoliko netaknutih stabilnih gay obitelji koliko su se nadali jer naprosto nisu naišli na dovoljan broj ispitanika iz stabilnih gay obitelji (a to stoga što studija otkriva da su gay obitelji u prosjeku nestabilne, podcrtava Regnerus), te da njegovo istraživanje ne govori izričito kako je seksualna orijentacija po sebi krivac za lošije socijalne prilike nekih ispitanika. Znanstvenici priznaju da je Regnerus prikupio vrijedne podatke, ali ocjenjuju da njegovo istraživanje jednostavno ne mijenja trenutačno stanje kako nema dokaza da će djeca iz stabilnih gay obitelji biti lošija od djece iz stabilnih heteroseksualnih obitelji.<ref name=":02" /> Regnerusova studija je odmah izazvala znatne rasprave unutar znanstvene zajednice – ispočetka više političkog, nego uže znanstvenog tipa. Tako Gary Gates s ''UCLA School of Law’s Williams Institute'' (''think-thank'' osnovan i financiran u svrhu promoviranja prava gay osoba<ref>The Williams Institute: Mission, pristupljeno 17.11.2014. </ref>) prikuplja već u lipnju 2012. godine (isti mjesec kada je objavljen Regnerusov članak) potpise 200 znanstvenika koji kritiziraju znanstveni časopis ''Social Science Research'' što je uopće odlučio objaviti rad Marka Regnerusa.<ref>200 researchers respond to Regnerus paper, "Family Inequality", 29.6.2012. </ref> Znanstvenici raznih struka okupljeni oko nesekularnog'' Baylor University Institute for Studies of Religion ''odmah odgovaraju izjavom potpore Regnerusu koji je sam povezan sa spomenutim institutom za religijske studije.<ref>[http://www.baylorisr.org/scholars/r/mark-regnerus/ Regnerus, Mark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021210446/http://www.baylorisr.org/scholars/r/mark-regnerus/ |date=21. listopada 2014. }}. pristupljeno 18- studenog 2011.</ref> Nakon nekoliko godina, Regnerus je očito uspio kao znanstvenik nadživjeti javnu kontroverzu koja je nastala povodom njegovog u medijima zapaženog rada o homoseksualnosti: 2018. godine je promoviran za redovnog profesora na uglednom ''University of Texas'' u [[Austin (Teksas)|Austinu]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://familyinequality.wordpress.com/2018/03/06/mark-regnerus-to-be-promoted-to-full-professor-at-ut-austin/ |title=Mark Regnerus to be promoted to full professor at UT Austin |date=2018-03-03 |language=engleski |publisher=Family Inequality |accessdate=2018-06-09}}</ref> te je nastavio objavljivati članke u uglednim znanstvenim časopisima.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Regnerus |first1=Mark |title=Is structural stigma's effect on the mortality of sexual minorities robust? A failure to replicate the results of a published study |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S027795361630627X |date=Rujan 2017. |journal=Social Science & Medicine |volume=Volume 188 |pages=157-165 |accessdate=2018-07-24}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last1=Regnerus |first1=Mark |last2=Price |first2=Joseph |last3=Gordon |first3=David |title=Masturbation and Partnered Sex: Substitutes or Complements? |url=https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-017-0975-8 |date=Listopad 2017. |volume=Vol. 46 |issue=7 |pages=2111–2121 |accessdate=2018-07-24}}</ref> U lipnju 2018. god. je Regnerus dao intervju hrvatskom "[[Glas Koncila|Glasu Koncila]]", u kojem<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.glas-koncila.hr/dr-mark-regnerus-profesor-na-sveucilistu-austin-u-teksasu-ako-ne-marimo-za-zdravlje-obitelji-ugrozavamo-buducnost-drustva/ |title=DR. MARK REGNERUS, PROFESOR NA SVEUČILIŠTU AUSTIN U TEKSASU »Ako ne marimo za zdravlje obitelji, ugrožavamo budućnost društva« |author=Tomislav Šovagović |date=2018-06-28 |publisher=Glas Koncila |accessdate=2018-07-24}}</ref> ponavlja svoju tezu da su heteroseksualni parovi znatno pogodniji za odgoj djece od istospolnih parova, te ustraje da ne postoji konsenzus o pitanju usporedbe odgojnih učinaka za djecu odraslu u te dvije vrste zajednice – nego da jedino postoji jedan veći broj autora koji pristupaju izradi znanstvenih studija s unaprijed određenim zaključcima, koji onda način provedbe studije pristrano urede da ne daju vjerodostojne rezultate; u pogledu grešaka u uzorkovanju u studijama o odrastanju u istospolnim zajednicama poziva se na rad demografa Paula Sullinsa iz 2017. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Sullins |first1=D. Paul |title=Sample Errors Call Into Question Conclusions Regarding Same-Sex Married Parents: A Comment on “Family Structure and Child Health: Does the Sex Composition of Parents Matter?” |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13524-017-0616-9 |date=Prosinac 2017. |journal=Demography |volume=54 |issue= 6 |pages=2375–2383 |accessdate=2018-07-24}}</ref> [[Datoteka:Lesbian_family.jpg|lijevo|mini|Lezbijska obitelj]] Kanadski ekonomist Douglas W. Allen 2013. godine objavljuje u ''Review of Economics of the Household ''studiju – utemeljenu na podacima prikupljenim na statističkoj bazi koju čini čak 20% kanadske populacije – gdje iznosi podatak da kod Kanađana koje su odgojili roditelji istospolnih seksualnih orijentacija postoji 35% manja vjerojatnost da će maturirati u odnosu na one koje su odgojili heteroseksualne osobe.<ref>[http://www.terpconnect.umd.edu/~pnc/allen-ss-grad.pdf High school graduation rates among children of same-sex households"], Douglas W. Allen, Review of Economics of the Household, 12/2013, Vol. 11/4, str. 635-658</ref> Međutim, i to istraživanje posjeduje metodološke i statističke mane, smatra sociolog Philip N. Cohen. On ukazuje kako je u vrijeme koje obrađuje Allenovo istraživanje službeno postojalo tek 423 djece s gay ocem i 969 s majkom lezbijkom što bi značilo da je on u svojem uzorku od 20% populacije u najboljem slučaju mogao imati tek 85 djece s gay ocem i 194 s majkom lezbijkom. Cohen smatra da je to premali uzorak da bi zaključci koje je iznio Allen bili pouzdani i opće važeći, a k tome je Allen kod procjene stope maturiranja uzeo i one starosti 17-22 godine među kojima postoje i brojni oni koji još uvijek idu u školu što je vidljivo i po prikupljenim podacima koji pokazuju da su djeca ispitanici s istospolnim roditeljima u prosjeku mlađa od onih s heteroseksualnim roditeljima. Potom Allen iznosi kako je 69% njegovog uzorka maturiralo dok prema službenom popisu stanovništva čak 89% Kanađana starosti od 25 do 34 godine ima završenu srednju školu. Uz to Allen iznosi zaključak kako kćeri istospolnog roditelja prolaze znatno lošije uz spekulativno objašnjenje da one uz majku lezbijku prije dobivaju menstruaciju, postanu seksualno aktivne te time imaju veću šansu da napuste srednju školu, iako su neka istraživanja – ukazuje Cohen – zabilježila razliku u prvoj menstruaciji od tek 1-2 mjeseca. Još jedna značajna mana je, prema Cohenu, ta što je kod povezanosti obrazovanja i življenja s roditeljima izostavio one starije od 22 godine, koji žive s roditeljima, uz pretpostavku da njihov razlog za to nije povezan uz obrazovanje dok je po Allenu veća šansa da su oni mlađi od 22 godine, koji i dalje žive s roditeljima, napustili srednju školu. Potom kao referencu za to da istospolni roditelji ne mogu prikladno zamijeniti roditelja drugog spola koristi i epizodu humoristične serije Moderna obitelj.<ref>[http://www.terpconnect.umd.edu/~pnc/allen-ss-grad.pdf High school graduation rates among children of samesex households. Douglas W. Allen,] pristupljeno 21. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>...Modern Family, Season 4, Episode 19, where the gay couple Cam and Mitchell decide their daughter Lily needs the input of aunt Gloria to discuss ‘‘girl issues.’<nowiki>''</nowiki> </ref><ref>[http://familyinequality.wordpress.com/2013/10/11/the-douglas-allen-study-of-canadian-children-of-gaylesbian-parents-is-worthless/ The Douglas Allen study of Canadian children of gay/lesbian parents is worthless], pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Ove prigovore protiv Allenove studije iznose Philip N. Cohen i njegovi ko-autori Andrew J. Perrin i Neal Caren u znanstvenom članku objavljenom 2013. godine u "Journal of Gay & Lesbian Mental Health".<ref>[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/19359705.2013.772553#.VG4RVTSG-QA "Are Children of Parents Who Had Same-Sex Relationships Disadvantaged? A Scientific Evaluation of the No-Differences Hypothesis"], Andrew J. Perrin, Philip N. Cohen i Neal Caren, "Journal of Gay & Lesbian Mental Health", Vol. 17, br. 3, 2013, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Sociolog Michael J. Rosenfeld s prestižnog Sveučilišta Stanford je 2010. objavio istraživanje u kojem je prema kriteriju ponavljanja razreda došao do zaključka da djeca roditelja istospolne seksualne orijentacije dolaze esencijalno do jednakih obrazovnih postignuća kao i njihovi vršnjaci iz heteroseksualnih obitelji .<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2010/08/100831091240.htm Children raised by gay couples show good progress through school, study finds], pristupljeno 20. studenog 2014. </ref> Potom je Allen zajedno s Catherine Pakaluk i Josephom Priceom uzeo podatke iz Rosenfeldovog istraživanja te primijenio jednake kritizirane kriterije kao i u svom prethodno spomenutom istraživanju uzimajući u obzir nestabilne obitelji uz okrivljavanje istospolnog roditeljstva, a ne povijest problematičnih događaja koji su doveli do nestabilnosti u obitelji – došao je do slične procjene od 35%, no u ovom slučaju iznosi da se radi o 35% manjoj šansi za normalno napredovanje tijekom školovanja.<ref name=":16" /><ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23161454 "Nontraditional families and childhood progress through school: a comment on Rosenfeld"], Allen D.W., Pakaluk C., Price J., "Demography", 2013 Jun;50(3):955-61, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Walter R. Schumm u radu o pitanju LGBT roditeljstva objavljenom u časopisu ''Comprehensive Sociology'' 2014. pokušava dati zaokruženi pogled na relevantne studije – te ne odbacuje niti Regnerusove i Allenove radove, niti radove znanstvenika poput Michaela J. Rosenfelda koji zastupaju hipotezu o jednakim ishodima odgoja u LGBT i heteroseksualnim kućanstvima. Međutim nalazi da sva ta istraživanja imaju nedostatke, što nameće potrebu daljnjeg istraživanja tematike.<ref>[http://www.amsciepub.com/doi/pdf/10.2466/03.17.49.CP.3.10 "Challenges in predicting child outcomes from different family structures"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219004240/http://ww1.amsciepub.com/ |date=19. veljače 2021. }},Walter R. Schumm, "Comprehensive Psychology", Vol. 3/2014, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Neka istraživanja koja su prošla uz manje javnih prijepora ukazuju kako su djeca homoseksualnih roditelja tolerantnija i da će kasnije u životu vrlo vjerojatno biti otvorenija prema homoerotičkim vezama – djelomično zbog genetike (80% djece odgojene od strane homoseksualnih roditelja u SAD-u nisu posvojena, već su rezultat heteroseksualnih veza<ref>DONALDSON JAMES, SUSAN (23. lipnja 2011.)."Census 2010: One-Quarter of Gay Couples Raising Children". ''ABC News''. pristupljeno 11. srpnja 2013. "Still, more than 80 percent of the children being raised by gay couples are not adopted, according to Gates." </ref>) i procesa [[Socijalizacija|socijalizacije]] (djeca obično odrastaju u relativno tolerantnijim školama, susjedstvima i socijalnim okruženjima koja su manje heteroseksistička), iako se velika većina djece odgojene od strane istospolnih parova deklarira heteroseksualno.<ref>Stacey J, Biblarz TJ (2001). "[[lezbijka|(How) Does the Sexual Orientation of Parents Matter?]]" (PDF). ''American Sociological Review'' [[gay|66]] (2): 159–183.doi:10.2307/2657413. "This may be partly due to genetic and family socialization processes, but what sociologists refer to as "contextual effects" not yet investigated by psychologists may also be important...even though children of lesbian and gay parents appear to express a significant increase in homoeroticism, the majority of all children nonetheless identify as heterosexual, as most theories across the essentialistt" to "social constructionist" spectrum seem (perhaps too hastily) to expect." </ref> Recenzija Charlotte J. Patterson za Američko psihološko društvo 2005. je zaključila da postojeći podaci ne pokazuju više stope homoseksualnosti među djecom istospolnih parova.<ref>American Psychological Association ''Lesbian & Gay Parenting'' </ref> Jedno je istraživanje pokazalo kako postoji veća vjerojatnost da će djeca gay i lezbijskih roditelja željeti posvojiti ne-heteroseksualne osobe, posebice kćeri lezbijskih roditelja.<ref>Schumm, W. R. (2010). "Children of Homosexuals More Apt to Be Homosexuals? A Reply to Morrison and to Cameron Based on an Examination of Multiple Sources of Data". '''Journal of Biosocial Science''' [[Diskriminacija|42]] (6): 721–742. doi:1[[Seksulana tečnost|0.1017/S0021932010000325]].PMID 20642872.  </ref> Na hrvatskom jeziku, objavljuje Tanja Vučković Juroš 2017. godine objavljuje rad u kojem pokušava dati odgovor na pitanje postoji li u znanstvenoj zajednici konzenzus o pitanju usporedbe ishoda odrastanja djece u domaćinstvima istospolnih parova, s onima koje su odgajali parovi različitog spola.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/182850 |title=Usporedba ishoda djece iz obitelji istospolnih i raznospolnih partnera: osvrt na kvantitativne studije provedene na slučajnim reprezentativnim uzorcima, Revija za sociologiju, Vol.47 No. |author=Tanja Vučković Juroš |date=Travanj 2017. |accessdate=https://hrcak.srce.hr/182850}}</ref> Juroš zaključuje da ima mnogo više autora koji tvrde da nema razlike u ishodima, ali da manjina autora tvrdi da konsenzus ipak ne postoji. Pritom, iznosi Juroš, većina autora prihvaća da su ishodi odgoja djece odgajane od stabilnih homoseksualnih parova slični ishodima odgoja djece kod stabilnih heteroseksualnih parova; ali neki autori ukazuju da je stabilnih veza homoseksualnih partnera izrazito malo. Juroš prenosi promišljanje nekih autora "da eventualnoj većoj nestabilnosti istospolnih veza doprinosi, između ostalog, institucionalna nemogućnost sklapanja braka (Biblarz i Stacey, 2001; Schumm, 2016; Bos, Kuyper i Gartrell, 2017)", pa sama Juroš (polazeći od premise da su istospolne veze nestabilnije jer partnerima nije moguće sklopiti brak) zaključuje da tako "postaje vidljivo licemjerstvo debate koja bi se fokusirala na to jesu li ili nisu veze istospolnih partnera stabilnije (što se većinom mjeri dugotrajnošću veze) od veza raznospolnih partnera koji imaju izbor stupiti u brak". Posvajenje djece od gay parova uključuje pitanje [[Surogatno majčinstvo|surogatnog majčinstva]], gdje je često jedan od homoseksualnih partnera biološki otac, a biološka majka – koja često uopće ne poznaje homoseksualce (ili heteroseksualce) kojima "donira" dijete – se odriče prava na dijete. Među medijski osobito praćene slučajeve spadaju takvi aranžmani u kojima su djecu dobili slavni britanski glazbenih [[Elton John|sir Elton John]] i njegov istospolni partner David Furnish.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2265463/Elton-John-paid-20-000-surrogate-mother-giving-birth-second-son-Elijah.html#ixzz3Jp08UWPe "Last of the big spenders! Elton John 'paid £20,000' to surrogate mother for giving birth to second son Elijah"], "Daily Mail", 20.1.2013. </ref> Surogatno majčinstvo je u Hrvatskoj zabranjeno,<ref>prema čl. 10. st. 1. [http://hidra.srce.hr/arhiva/263/90274/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_86_1962.html Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji] iz 2012. god., umjetnoj oplodnji smiju pristupiti ljudi koji žive u zajednici - bračnoj ili izvanbračnoj</ref> te Kazneni zakon za takvu praksu predviđa kaznu od jedne do deset godina zatvora.<ref>Čl. 182. st. 1. [http://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon Kaznenog zakona]</ref> == [[Demografija]] == Mjerenje brojnosti homoseksualnih osoba suočeno je s brojnim poteškoćama. Potrebno je uzeti u obzir kriterije mjerenja koji se koriste, graničnu točku i vremensko razdoblje uzeto u određivanju homoseksualne orijentacije.<ref name=":6" /> Naime, mnogi se ljudi nerado deklariraju kao gay ili biseksualne osobe unatoč tome što ih seksualno privlače upravo osobe istoga spola. Karakteristike koje istraživači ispituju mogu, ali i ne moraju biti pouzdane tj. univerzalne u određivanju i definiranju određene seksualne orijentacije. Broj ljudi koji osjećaju seksualnu privlačnost prema osobama istog spola, ali ne djeluju sukladno nagonima, može biti veći od broja onih koji djeluju, a broj tih može biti veći od broja onih koji se u konačnosti deklariraju kao homoseksualne ili biseksualne osobe (gayevi, lezbijke i biseksualaci).<ref>"Demographics of the Gay and Lesbian Population in the United States: Evidence from Available Systematic Data Sources", Dan Black, Gary Gates, Seth Sanders, Lowell Taylor, Demography, Vol. 37, No. 2 (svibanj 2000.), pp. 139–154 (available on JSTOR).</ref> 1948. i 1953. Alfred Kinsey je iznio podatke da je gotovo 46% muških ispitanika seksualno reagiralo na osobe oba spola tijekom odrasle dobi, a 37% ih je imalo barem jedno homoseksualno iskustvo; nešto više od 10% muških ispitanika je pokazivalo znatnu (makar ne isključivo homoseksualnu) spolnu privučenost osobama istog spola.<ref>Sexual Behavior in the Human Male, p. 656</ref><ref>Harford, Tim (1. listopada 2010.). "[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00tznbk More or Less examines Office for National Statistics figures on gay, lesbian and bisexual people]". BBC.</ref> John Tukey je kritizirao njegovu metodologiju navodeći da je koristio njemu odgovarajuće uzorke ispitanike umjesto da ih je birao potpuno slučajno.<ref>David Leonhardt (28. srpnja 2000.). "John Tukey, 85, Statistician; Coined the Word 'Software'".''The New York Times''.</ref><ref>"[http://www.swlearning.com/quant/kohler/stat/biographical_sketches/bio15.1.html Biography 15.1, ''John W. Tukey'' (1915–2000)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150227025040/http://www.swlearning.com/quant/kohler/stat/biographical_sketches/bio15.1.html |date=27. veljače 2015. }}". pristupljeno 19. svibnja 2009. John Tukey criticizes sample procedure</ref> Kasnija revizija anketnog materijala koja je provedena u organizaciji ''[[Institut Kinsey|Kinsey Institute]]'' pokušala je eliminirati pristranost u biranju uzorka ispitanika, ali se rezultati nisu bitno razlikovali od onih koje je 1940.- ih godina iznio sam A. Kinsey.<ref>"[http://www.kinseyinstitute.org/publications/duberman.html Book Review by Martin Duberman, ''The Nation'', 3. studenog 1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090111215816/http://www.kinseyinstitute.org/publications/duberman.html |date=11. siječnja 2009. }}". Martin Duberman on Gebhart's "cleaning" of data</ref> Opsežno (na 50.000 ispitanika) znanstveno istraživanje provedeno 2002. godine u organizaciji federalnih zdravstvenih vlasti u SAD, iskazuje ipak podatke s manjim postocima osoba s istospolnim sklonostima: među muškim ispitanicima u dobi 15 – 44 godina prijavilo je njih 6,5 posto da su bilo kada u životu imali oralne ili analne seksualne odnose s drugim muškarcem;<ref>"[http://www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad362.pdf Sexual Behavior and Selected Health Measures: Men][http://www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad362.pdf and Women 15–44 Years of Age, United States, 2002]", William D. Mosher, Ph.D.; Anjani Chandra, Ph.D. i Jo Jones, Ph.D., Division of Vital Statistics, "Advance Data" br. 362, 15.9.2005. </ref> u taj postotak su uključeni i muškarci koji su bili barem jednom silovani u dječjoj ili odrasloj dobi (1,4% muškaraca u SAD, prema podacima federalnih zdravstvenih vlasti), te nešto veći postotak onih koji su u djetinjstvu ili odrasloj dobi bili izloženi drugim vrstama seksualnog nasilja.<ref>"[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/sv-datasheet-a.pdf FACTSCHEET: Sexual Violence - Facts at Glance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202185322/http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/SV-DataSheet-a.pdf |date=2. veljače 2015. }}", CDC 2012</ref> LeVay navodi pitanja u svezi navedenih Kinseyjevih rezultate kao primjer potrebnog opreza u interpretiranju demografskih istraživanja jer ona mogu dati poprilično različite brojeve ovisno o kriterijima koji su korišteni prilikom njihovog dobivanja unatoč korištenju čistih [[Znanstvena metoda|znanstvenih metoda]]. Prema opsežnim istraživanjima 2-11% ljudi je imalo nekakav oblik istospolnog seksualnog kontakta tijekom života.<ref>Billy JO, Tanfer K, Grady WR, Klepinger DH (1993). "The sexual behavior of men in the United States". ''Family Planning Perspectives'' '''25'''(2): 52–60. doi:[[doi:10.2307/2136206|10.2307/2136206]].JSTOR 2136206. PMID 8491287.</ref><ref>Binson, Diane; Michaels, Stuart; Stall, Ron; Coates, Thomas J.; Gagnon, John H.; Catania, Joseph A. (1995). "Prevalence and Social Distribution of Men Who Have Sex with Men: United States and Its Urban Centers". ''The Journal of Sex Research'' '''32''' (3): 245–54.doi:[[doi:10.1080/00224499509551795|10.1080/00224499509551795]]. JSTOR 3812794</ref><ref>Laumann, E. O., Gagnon, J. H., Michael, R. T., & Michaels, S. (1994). ''The social organization of sexuality: Sexual practices in the United States.''Chicago: University of Chicago Press</ref><ref>Johnson AM, Wadsworth J, Wellings K, Bradshaw S, Field J (prosinac 1992). "Sexual lifestyles and HIV risk". ''Nature'' '''360''' (6403): 410–2.doi:[[doi:10.1038/360410a0|10.1038/360410a0]]. PMID 1448163.</ref><ref>Fay RE, Turner CF, Klassen AD, Gagnon JH (siječnja 1989). "Prevalence and patterns of same-gender sexual contact among men". ''Science'' '''243''' (4889): 338–48.doi:1[[doi:10.1126/science.2911744|0.1126/science.2911744]]. PMID 2911744.</ref> Taj se postotak penje na 16-21% kad se uz kontakt uzima u obzir i istospolna privlačnost i/ili ponašanje.<ref>Hope, Debra A, ed. (2009). ''Contemporary Perspectives on Lesbian, Gay, and Bisexual Identities''. Nebraska Symposium on Motivation '''54'''.doi:[[doi:10.1007/978-0-387-09556-1|10.1007/978-0-387-09556-1]]. {{ISBN|978-0-387-09555-4}}</ref> U istraživanju iz 2006. 20% ispitanika se anonimno izjasnilo da su barem jednom iskusili homoseksualne porive, iako ih se tek 2-3% deklariralo kao homoseksualci.<ref>McConaghy et al., 2006</ref> Ono iz 1992. je pokazalo da je 6.1% muškaraca u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] imalo homoseksualno iskustvo, dok je taj broj u [[Francuska|Francuskoj]] bio 4.1%.<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE0D91E3EF93BA35751C1A964958260&sec=&spon=&pagewanted=all Sexual Behavior Levels Compared in Studies In Britain and France]</ref> Prema jednoj anketi iz 2008. 13% Britanaca je imalo nekakav istospolni seksualni kontakt dok ih se tek 6% izjasnilo homoseksualnim ili biseksualnim;<ref>"[http://www.guardian.co.uk/lifeandstyle/2008/oct/26/relationships Sex uncovered poll: Homosexuality]". London: Guardian. 26. listopada 2008. pristupljeno 24. kolovoza 2010.</ref> kasnije istraživanje provedeno na 245 tisuća ispitanika, "Integrated Household Survey April 2011 to March 2012" iskazuje da u toj zemlji 1,5 posto ljudi sebe smatraju bilo homoseksualcima, bilo biseksualcima, bilo lezbijkama; najviše je takvih osoba – 2,7 posto – među adolescentima (starosti 16-24 godine).<ref>[http://www.ons.gov.uk/ons/dcp171778_280451.pdf] {{Webarchive|url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20160129164028/http://www.ons.gov.uk/ons/dcp171778_280451.pdf |date=29. siječnja 2016. }} "Integrated Household Survey April 2011 to March 2012" (UK)</ref> Nije razjašnjeno da li bi to bilo zbog toga što su stariji ispitanici svoje obrasce seksualnog ponašanja formirali u vrijeme kada se na seksualna eksperimentiranja nije gledalo blagonaklono ili stoga što se tijekom seksualnog sazrijevanja u [[Adolescencija|adolescenciji]] postotak homoseksualaca smanjuje. Ured za nacionalnu statistiku (ONS) je 2010. objavio anketu u kojoj se 95% Britanca izjašnjavaju kao heteroseksualci, 1.5% homoseksualci ili biseksualci (3.5% ih se nije izjasnilo ili su dali odgovore kao što su <nowiki>''ne znam'' ili ''ostalo'')</nowiki>.<ref>Harford, Tim (1. listopada 2010.). "[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00tznbk More or Less examines Office for National Statistics figures on gay, lesbian and bisexual people]". BBC</ref><ref>"[http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ethnicity/measuring-sexual-identity---evaluation-report/2010/index.html Measuring Sexual Identity : Evaluation Report, 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160116080411/http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ethnicity/measuring-sexual-identity---evaluation-report/2010/index.html |date=16. siječnja 2016. }}". Office for National Statistics. 23. rujna 2010.</ref> U SAD-u, prema izvještaju koje je za The Williams Institute (pravnički "think-thank" osnovan radi promoviranja jednakopravnosti LGBT osoba<ref>[http://williamsinstitute.law.ucla.edu/mission/ "The Williams Institute: Mission"], pristupljeno 12.08.2014.</ref>) sačinio znanstvenik Garry J. Gates iz travnja 2011. tek je 3.5% ili otprilike 9 milijuna odraslih homoseksualno ili biseksualno;<ref>Gary Gates (travanj 2011). "[http://williamsinstitute.law.ucla.edu/wp-content/uploads/Gates-How-Many-People-LGBT-Apr-2011.pdf How many people are lesbian, gay, bisexual, and transgender?"] (PDF). ''The Williams Institute''. p. 1.</ref> riječ je o studiji koja nije koristila vlastito statističko istraživanje, nego je pokušala objediniti šarolike podatke iz različitih studija provedenih u različitim zapadnim zemljama – od Britanskih i Norveških podataka koji govore o približno 1,5% LGB osoba do jedne studije "Kinseyevog Instituta" iz Indijane koji govori o čak 5,6% LGB osoba. Prema popisu stanovništva iz 2000. bilo je u SAD 601.209 istospolnih nevjenčanih parova, te gej i lezbijska kućanstva predstavljaju 0,99% ukupnog broja partnerskih kućanstava u toj zemlji.<ref>Smith, David M.; Gates, Gary J. (22. kolovoza 2001.)."[http://www.urban.org/UploadedPDF/1000491_gl_partner_households.pdf Gay and Lesbian Families in the United States: Same-Sex Unmarried Partner Households] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110107082654/http://www.urban.org/UploadedPDF/1000491_gl_partner_households.pdf |date=7. siječnja 2011. }}". pristupljeno 26. siječnja 2011.</ref> == Zdravstveni problemi, nasilje i zlostavljanje == === Zdravstveni problemi i rizici === Zdravstveni rizici se u pogledu LGBT osoba u stanovitoj mjeri razlikuju u odnosu na one koje ima opća populacija te su u nekim značajnim segmentima LGBT osobe izložene većim rizicima. Prema materijalu "Vodeća zdravstvena pitanja za LGBT populaciju - informacije i izvori", kojega su 2012. godine objavile federalne zdravstvene vlasti u SAD-u,<ref>[https://store.samhsa.gov/shin/content/SMA12-4684/SMA12-4684.pdf "Top Health Issues for LGBT Populations Information & Resource Kit" 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005232301/http://store.samhsa.gov/shin/content//SMA12-4684/SMA12-4684.pdf |date=5. listopada 2013. }}, izdanje "Substance Abuse and Mental Health Services Administration", HHS Publication No. (SMA) 12-4684. Rockville</ref> postojeće znanstvene spoznaje ukazuje na veći rizik od patološke pretilosti, veći rizik razvoja alkoholizma i ovisnosti o drogama, [[Klinička depresija|depresivnih]] i [[Anksioznost|anksioznih]] poremećaja te ćešća razmišljanja o samoubojstvu kod lezbijki nego kod heteroseksualnih žena. Kod gay muškaraca postoji znatno veći rizik od ovisnosti o alkoholu i drogama, depresije i [[Samoubojstvo|samoubojstva]], te mnogostruko veći rizik od zaraze spolno prenosivim bolestima (44 puta veći u slučaju rizika zaraze [[HIV]]-om); za razliku od heteroseksualnih muškaraca koji uglavnom ne osjećaju posljedice zaraze [[HPV|humanim papiloma virusom]], kod gay muškaraca ta zaraza može rezultirati povećanim rizikom od raka rektuma zbog pojava virusnih bradavica. Kod biseksualaca je vjerojatnost od [[Klinička depresija|depresija]] i [[anksioznost]]i također dvostruko veća nego kod heteroseksualaca. Biseksualke su dvostruko sklonije zloupotrebi opojnih sredstava od heteroseksualnih žena. I kod muških i kod ženskih biseksualaca se znatno češće uočavaju razmišljanja o samoubojstvu nego kod heteroseksualaca. Kod transseksualnih osoba se uočava iznimno visok postotak osoba koje imaju suicidalne misli – 65% pri čemu je učestalost pokušaja čak 32%; one su često žrtve fizičkog nasilja – kako od stranih osoba, tako i od svojih ljubavnih partnera. Makar se statistike jako razlikuju ovisno od područja gdje se bilježe, kod transseksualnih osoba se također uočava znatan rizik od [[Spolno prenosive bolesti|spolno prenosivih bolesti]]. Velik broj istraživanja ukazuje na to da je povećana učestalost [[duševne bolesti|psihijatrijskih poremećaja]], pokušaja [[samoubojstvo|samoubojstva]],<ref>McAndrew S., Warne T.Ignoring the evidence dictating the practice: sexual orientation, suicidality and the dichotomy of the mental health nurse. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15255917 J Psychiatr Ment Health Nurs. kolovoz 2004. ;11(4):428-34.</ref> kao i povećano konzumiranje [[cigareta]]<ref>Blosnich JR, Jarrett T, Horn K.Racial and ethnic differences in current use of cigarettes, cigars, and hookahs among lesbian, gay, and bisexual young adults. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21330283 Nicotine Tob Res. lipanj 2011.;13(6):487-91. doi: 10.1093/ntr/ntq261.</ref><ref>Blosnich JR, Horn K. Associations of discrimination and violence with smoking among emerging adults: differences by gender and sexual orientation. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21994344 Nicotine Tob Res. prosinac 2011.;13(12):1284-95.</ref> i [[psihoaktivne droge|opojnih sredstava]],<ref>Hughes T, McCabe SE, Wilsnack SC, West BT, Boyd CJ. Victimization and substance use disorders in a national sample of heterosexual and sexual minority women and men. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20840174 Addiction. prosinac 2010.;105(12):2130-40.</ref> te [[pretilost]]<ref>Helen A. Smith, Ph.D.,1 Nina Markovic; Sexual Abuse, Sexual Orientation, and Obesity in Women http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2941402/ J Womens Health (Larchmt). kolovoz 2010.; 19(8): 1525–1532.</ref> i zdravstvene posljedice vezane uz pretilost (kardiovaskularne bolesti, rak) kod LGBT osoba razmjerna stupnju psihičkog i fizičkog maltretiranja i drugih oblika socijalnog pritiska kojeg su zbog svoje seksualne orijentacije doživjele u djetinjstvu, mladosti ili odrasloj dobi.<ref>McLaughlin KA, Hatzenbuehler ML, Xuan Z, Conron KJ.D isproportionate exposure to early-life adversity and sexual orientation disparities in psychiatric morbidity. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22964371 Child Abuse Negl. rujan 2012.;36(9):645-655.</ref> Od uklanjanja homoseksualnosti s popisa mentalnih bolesti 1973. posvećena je veća pažnja proučavanju utjecaja društvenih generatora stresa kao uzročnika duševnih bolesti kod LGBT osoba.<ref>Schlager, Neil, ed. (1998). ''Gay & Lesbian Almanac''. St. James Press. {{ISBN|1-55862-358-2}}, str. 152.</ref> Dugogodišnje studije dokazale su da faktori koji utječu na povećanu učestalost navedenih zdravstvenih problema LGBT osoba jesu odbijanje i osuda od strane roditelja u djetinjstvu i mladosti,<ref>Ryan C1, Huebner D, Diaz RM, Sanchez J. Family rejection as a predictor of negative health outcomes in white and Latino lesbian, gay, and bisexual young adults. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19117902 Pediatrics. siječanj 2009.;123(1):346-52.</ref> [[stigmatizacija]], [[diskriminacija]], maltretiranje i osuda sredine,<ref>Coker TR, Austin SB, Schuster MA. The health and health care of lesbian, gay, and bisexual adolescents. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20070195 Annu Rev Public Health. 2010.;31:457-77.</ref> pogotovo u doba školovanja,<ref>Bontempo DE, D'Augelli AR. Effects of at-school victimization and sexual orientation on lesbian, gay, or bisexual youths' health risk behavior. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11996785 J Adolesc Health. 2002 May;30(5):364-74.</ref><ref>Birkett M, Espelage DL, Koenig B. LGB and questioning students in schools: the moderating effects of homophobic bullying and school climate on negative outcomes. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19636741 J Youth Adolesc. 2009 Aug;38(7):989-1000.</ref><ref>Chesir-Teran D1, Hughes D. Heterosexism in high school and victimization among lesbian, gay, bisexual, and questioning students. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19636739 J Youth Adolesc. kolovoz 2009.;38(7):963-75.</ref> te doživljeno fizičko ili seksualno nasilje.<ref>Concetta P. Pelullo, Gabriella Di Giuseppe, Italo F. Angelillo Frequency of Discrimination, Harassment, and Violence in Lesbian, Gay Men, and Bisexual in Italy http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3749994/ PLoS One. 2013; 8(8): e74446.</ref><ref>Balsam KF, Rothblum ED, Beauchaine TP. Victimization over the life span: a comparison of lesbian, gay, bisexual, and heterosexual siblings. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15982145 J Consult Clin Psychol. lipanj 2005.;73(3):477-87.</ref><ref>D'Augelli AR, Grossman AH, Starks MT. Childhood gender atypicality, victimization, and PTSD among lesbian, gay, and bisexual youth. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17057162 J Interpers Violence. 2006 Nov;21(11):1462-82.</ref> Ne postoje dokazi da homoseksualna i biseksualna orijentacija sama po sebi povećava učestalost duševnih bolesti kod LGBT osoba, već da njihove uzroke valja potražiti u negativnom utjecaju sredine (stigmatizacija, diskriminacija i nasilje).<ref>Meyer IH.Prejudice, social stress, and mental health in lesbian, gay, and bisexual populations: conceptual issues and research evidence. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12956539 Psychol Bull. 2003 Sep;129(5):674-97.</ref> Dokazano je i da liberalizacija stavova u korist LGBT osoba u zadnjim desetljećima smanjuje razinu rizika pojave duševnih bolesti kod mlađih generacija LGBT osoba.<ref>{{cite web |url=http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-10/cums-bgm100207.php |title=Black gay men, lesbians, have fewer mental disorders than whites, says Mailman School of PH study |publisher=Eurekalert.org |accessdate=2010-08-24 |archive-date=7. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100507073023/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-10/cums-bgm100207.php |url-status=dead }}</ref> Članak objavljen u prestižnom medicinskom časopisu ''The Lancet'' iznosi kako bi se broj slučaja zaraze HIV-om kod gay muškaraca smanjio 80-90% kad bi rizik zareze tijekom analnog seksa bio isti kao kod vaginalnog – procjenjuje se da je rizik tijekom analnog seksa čak 18 puta veći iz bioloških razloga. Kada bi se smanjila isključivost u segregaciji uloga (eng. ''[[:en:Top, bottom and versatile|top, bottom,]]''[[:en:Top, bottom and versatile|''versatile'']]), broj zaraza bi se smanjio za 25-50% – uzevši te 2 stvari u obzir zaključuju da bi broj zaraza bio manji za čak 95%, a smanjenju bi pridonijela i veća sigurnost od osuđivanja prilikom traženja testiranja ili zdravstvene pomoći čime bi se zaraženi gay muškarci brže dijagnosticirali, bolje liječili te bi postojala manja vjerojatnost da bez znanja inficiraju druge zdrave gay muškarce.<ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>''HIV in Men Who Have Sex with Men''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> prof. Chris Beyrer, '''The Lancet''', pristupljeno 15.08.2014. </ref><ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>'''Why Do Gay Men Have an Increased Risk of HIV?'''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> Elizabeth Boskey, Ph.D., pristupljeno 15.08.2015.</ref> Najčešće preporuke za [[siguran seks]] za žene koje imaju spolne odnose sa ženama su<ref>Mravack, Sally A. (July 2006)."Primary Care for Lesbians and Bisexual Women",''American Family Physician''&nbsp;'''74'''&nbsp;(2) p. 279–286.</ref>: * Izbjegavati kontakt s menstrualnom krvlju i s bilo kakvim vidljivim genitalnim lezijama partnerice. * Koristiti za svaku osobu različiti kondom na seks igrački u slučajevima penetracije u vaginu ili anus više osoba. * Koristiti barijeru npr. komad latexa prilikom oralnog seksa. * Koristiti latex ili vinilne rukavice te [[lubrikant]] prilikom ručnog seksa koji bi mogao prouzročiti krvarenje oštećenjem. Najčešće preporuke za [[siguran seks]] kod muškaraca su<ref>Catalyst, Sr. Kitty, Staff of&nbsp;San Francisco&nbsp;City Clinic; "Reading This Might Save Your Ass"; 2001, San Francisco HIV Prevention and STD Prevention and Control.</ref><ref>Men Like Us: The GMHC Complete Guide to Gay Men's Sexual, Physical, and Emotional Well-being; Wolfe, Daniel; Gay Men's Health Crisis, Inc; Published by Ballantine Books, 2000;&nbsp;{{ISBN|0-345-41496-9}}, 9780345414960</ref>: * Izbjegavati kontakt s tjelesnim tekućinama partnera i vidljivim genitalnim lezijama. * Koristiti kondom prilikom oralnog i analnog seksa. * Koristiti za svaku osobu različiti kondom na seks igrački u slučajevima penetracije u anus više osoba. Općenito gledano, vrlo je česta zabluda, pogotovo među adolescentima, da pri oralnom seksu ne treba koristiti zaštitu i da se njime ne prenose bolest<ref>''John S. Santelli, Gail M. Saltz ''<nowiki>''</nowiki>[http://nyp.org/enews/oral-sex-hpv.html Misconceptions About the Safety of Oral Sex Worries Doctors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006173511/http://nyp.org/enews/oral-sex-hpv.html |date=6. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> što iznimno zabrinjava liječnike jer je oralni seks među vodećim načinima prijenosa mnogih bolesti kao što je posebni tip [[HPV]]-a koji se povezuje s tumorima usne šupljine.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.oralcancerfoundation.org/hpv/hpv-oral-cancer-facts.php HPV / Oral Cancer Facts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160210185129/http://www.oralcancerfoundation.org/hpv/hpv-oral-cancer-facts.php |date=10. veljače 2016. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> Prema podacima američkog Centra za zarazne bolesti, kod oko 3/4 adolescenata koji se zaraze [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS]]-om do zaraze je došlo zbog muško-muškog seksualnog odnosa.<ref>[http://www.cdc.gov/hiv/pdf/statistics_surveillance_adolescents.pdf "HIV Surveillance in Adolescents and Young Adults", 2012], izdanje "National Center for HIV/AIDS, Viral Hepatitis, STD & TB Prevention"</ref> U epidemiologiji [[sifilis]]a, se u SAD bilježe slični podaci – oko 75% zaraženih su muškarci koji održavaju seksualne odnose s muškarcima;<ref>[http://www.cdc.gov/std/syphilis/STDFact-MSM-Syphilis.htm "Syphilis & MSM (Men Who Have Sex With Men) - CDC Fact Sheet"], CDC, 2009. (updated 2014)</ref> uz procjenu da oko 4% muškaraca (oko 2% ukupne seksualno aktivne populacije) u SAD-u ulazi u seksualne odnose s drugim muškarcima.<ref>[http://www.cdc.gov/nchhstp/newsroom/docs/2012/hiv-infections-2007-2010.pdf "New HIV Infections in theUnited States - CDC Fact Sheet"], CDC, 2012, str. 2</ref> Zbog visokog rizika od spolno prenosivih bolesti kod ovih muškaraca, u većini zemalja svijeta je zabranjeno doniranje krvi i presađivanje organa od muškaraca koji su bilo kada u životu imali seksualne odnose s drugim muškarcima; u nekim zemljama je propisano da se može uzeti krv i druga tkiva i od takvih donora ako barem 12 mjeseci nisu stupali u seksualne odnose s drugim muškarcima. Unatoč tome što se LGBT udruge provode političke aktivnosti radi uvjeravanja zdravstvenih vlasti da promijene ove politike, između ostalog i zato što se prilikom doniranja krvi provode testiranja za cijeli niz zaraznih bolesti (koje donor ne mora platiti), medicinske struka za sada uglavnom smatra da i dalje postoje razlozi za takve zabrane koje su uglavnom uvedene u vrijeme pandemije AIDS-a 1980.-ih godina. Smatra se da propisana testiranja krvi još uvijek ne mogu s dovoljnom sigurnošću isključiti mogućnost da je donirana krv zaražena.<ref>[http://www.gaystarnews.com/article/german-doctors-call-end-gay-blood-ban291113 "German doctors call for end of gay blood ban"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141105140419/http://www.gaystarnews.com/article/german-doctors-call-end-gay-blood-ban291113 |date=5. studenoga 2014. }}, Joe Morgan za "GAYSTARNEWS", 29.11.2013.</ref><ref>[http://www.fda.gov/BiologicsBloodVaccines/BloodBloodProducts/QuestionsaboutBlood/ucm108186.htm "Blood Donations from Men Who Have Sex with Other Men Questions and Answers"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330080857/http://www.fda.gov/biologicsbloodvaccines/bloodbloodproducts/questionsaboutblood/ucm108186.htm |date=30. ožujka 2016. }}, FDA - U.S. Food and Drug Administration, pristupljeno 20.09.2014.</ref> Što se tiče ostalih problema i rizika, s obzirom na to da LGB osobe često ne govore o svojoj spolnoj orijentaciji ili je izrijekom poriču kod traženja medicinske pomoći, statistička istraživanja je teško provesti. Recentne promjene zakonodavstva koje daju LGBT osobama razna prava vezana uz njihovu spolnu orijentaciju donekle mijenjaju stanje: tako studija iz 2009. rađena prema matičnim knjigama u Danskoj u kojima se registriraju također i istospolne zajednice, ukazuje da se kod gay muškaraca, koji su živjeli u registriranim partnerstvima, bilježi 8 puta veća vjerojatnost smrti zbog samoubojstva nego kod heteroseksualnih muškaraca; kod lezbijki u registriranim istospolnim partnerstvima nije zabilježena razlika u odnosu na heteroseksualne žene. Ove rezultate znanost uzima s oprezom: ne zna se koliko su oni razlikuju od zemlje do zemlje i za sada se ne može reći koliko se mijenjaju tijekom vremena.<ref>[http://www.afsp.org/content/download/3500/62183/file/LGBTSuicideandSuicideRisk.JoH.pdf "Suicide and Suicide Risk in Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Populations: Review and Recommendations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819102816/http://www.afsp.org/content/download/3500/62183/file/LGBTSuicideandSuicideRisk.JoH.pdf |date=19. kolovoza 2014. }}, Ann P. Haas i dr., 2014., Volume 61, Issue 10</ref> ==== Mentalno zdravlje ==== Seksualnost igra veliku ulogu u predviđanju psiholoških poremećaja i cjelokupnog mentalnog zdravlja. Oni koji se identificiraju kao lezbijke, homoseksualci, biseksualci, transrodne i/ili queer osobe imaju veći rizik od problema s mentalnim zdravljem, kao rezultat kontinuirane diskriminacije i viktimizacije od strane društva. Pripadnici ove populacije suočeni su s pogrdnim komentarima i govorom mržnje, bilo osobno ili putem društvenih medija, što negatovno utječe na njihovu vlastitu vrijednost i samopouzdanje. Izloženost diskriminaciji i mini agresijama dovodi do anksioznosti, depresije, misli o samoubojstvu, pokušaja samoubojstva i samoubojstva. Ovi učinci na mentalno zdravlje najvidljiviji su među [[Adolescencija|adolescentima]], međutim, rasprostranjeni su i među odraslim osobama svih dobnih skupina.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa|last=Mustanski|first=Brian S.|last2=Garofalo|first2=Robert|last3=Emerson|first3=Erin M.|date=2010-12|title=Mental Health Disorders, Psychological Distress, and Suicidality in a Diverse Sample of Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Youths|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2978194/|journal=American Journal of Public Health|volume=100|issue=12|pages=2426–2432|doi=10.2105/AJPH.2009.178319|issn=0090-0036|pmc=2978194|pmid=20966378}}</ref> Izvori diskriminacije i viktimizacije usmjereni prema LGBT populaciji mogu biti vanjski i unutarnji. Iako dio današnjeg društva i dalje ne prihvaća LGBT zajednicu i daju javne izjave kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo, LGBT osobe često interno asimiliraju negativne reakcije koje primaju i naglašavaju razlike koje imaju s drugima. To zauzvrat uzrokuje da osjećaju [[Krivnja (osjećaj)|krivnju]] i sram u vezi sa svojim identitetom, osjećajima i postupcima. Najznačajniji prediktor bolesti mentalnog zdravlja među LGBTQ populacijom je prihvaćanje obitelji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ryan|first=Caitlin|last2=Russell|first2=Stephen T.|last3=Huebner|first3=David|last4=Diaz|first4=Rafael|last5=Sanchez|first5=Jorge|date=2010|title=Family Acceptance in Adolescence and the Health of LGBT Young Adults|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1744-6171.2010.00246.x|journal=Journal of Child and Adolescent Psychiatric Nursing|language=en|volume=23|issue=4|pages=205–213|doi=10.1111/j.1744-6171.2010.00246.x|issn=1744-6171}}</ref> Oni koji dobivaju malo ili nimalo obiteljske podrške i prihvaćanja imaju tri puta veću vjerojatnost da će pomišljati na samoubojstvo od onih koji iza sebe imaju snažan sustav podrške obitelji. Nedostatak podrške obitelji općenito je pogodniji za štetna ponašanja, kao što je zlouporaba droga i ilegalnih supstanci, što može uzrokovati daljnju štetu mentalnom zdravlju pojedinca. Više aspekata životnih stilova, uključujući religiju, mogu utjecati na potporu obitelji. Oni koji imaju jake obiteljske veze s religijom možda će rjeđe tražiti podršku i pomoć od članova obitelji zbog straha od nedostatka prihvaćanja unutar obitelji, kao i unutar vjerske zajednice.<ref name="#1"/> Popis različitih psiholoških problema s kojima se LGBT osobe često suočavaju: * [[Anksioznost]] * [[Klinička depresija|Depresija]] * [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|Opsesivno kompulzivni poremećaj]] * [[Fobija|Fobije]] * [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP]] * [[Ovisnost|Zlouporaba supstanci]] * [[Samoozljeđivanje]] * Suicidalne sklonosti i [[samoubojstvo]] === Izloženost homoseksualnih osoba nasilju i spolnom zlostavljanju === Prema podacima za [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], '''[[silovanje]]''' – tj. najteži oblik [[Spolno zlostavljanje|spolnog zlostavljanja]] – doživi 17,4% heteroseksualnih žena, 13,1% lezbijki i čak 46,1% biseksualnih žena. Biseksualne žene su najizloženije i drugim vrstama zlostavljanja, te ukupno 74,91% biseksualki doživi neku takvu vrstu spolnog zlostavljanja, u usporedbi s 46,3% lezbijki i 32,2% heteroseksualnih žena. Počinitelji spolnog zlostavljanja nad ženama su muškarci, u oko 9/10 slučajeva.<ref name="cdc.gov">[http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/NISVS_SOfindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"] Walters, M.L., Chen J., & Breiding, M.J. (2013), Atlanta, GA: National Center for Injury Prevention and Control, Centers for Disease Control and Prevention</ref> U istoj zemlji, 1,4% odraslih muškaraca iskazuje da su barem jednom u životu bili silovani od drugih muškaraca, a 4,8% da su barem jednom bili natjereni da seksualno penetriraju drugu osobu.<ref>[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/sv-datasheet-a.pdf Službene stranice CDC: „Sexual Violence“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202185322/http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/SV-DataSheet-a.pdf |date=2. veljače 2015. }}, posjećeno 24.1.2014.</ref> Neku vrstu spolnog zlostavljanja (osim rjeđih [[Silovanje|silovanja]] koja uključuju primjenu sile i ozbiljne prijetnje, tu spadaju i spolni odnosi s maloljetnikom bez primjene fizičke sile) doživi barem jednom u životu 40,2% osoba koje se u odrasloj dobi deklariraju kao homoseksualci, 47,4% biseksualnih muškaraca i 20,8% heteroseksualanih muškaraca.<ref name="cdc.gov"/> Prema podacima američkih saveznih zdravstvenih vlasti, najveći dio ženskih žrtava svih oblika spolnog nasilja imali su počinitelje koji su bili muškarci. Među muškarcima koji su žrtve seksualnog nasilja (izuzev silovanja, koje prema metodologiji koju su primijenile američke vlasti mogu počiniti isključivo muškarci), 76,8% homoseksualaca, 65,8% biseksualaca i 28,6% heteroseksualaca imali su počinitelje koji su također muškarci.<ref>[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/nisvs_sofindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"], Mikel L. Walters, Jieru Chen, i Matthew J. Breiding, "National Center for Injury Prevention and Control Centers for Disease Control and Prevention Atlanta, Georgia", 2013., str. 34</ref> Najčešće žrtve seksualnog zlostavljanja su ipak djeca: procjenjuje se da u SAD svaki šesti dječak bude žrtva nekog oblika [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] prije osamnaeste godine. Počinitelji seksualnog nasilja nad dječacima su u 86% slučajeva osobe istog spola; žrtve seksualnog nasilja se potom vrlo često preispituju jesu li one zapravo homoseksualci, i jesu li zapravo htjeli da budu izvrgnute takvom seksualnom pristupu. Kod djevojčica, žrtvama neke vrste seksualnog nasilja biva njih približno jedna četvrtina; počinitelji su u i tim slučajevima mahom muškarci.<ref name="ptsd.va.gov">[https://www.ptsd.va.gov/professional/treat/type/sexual_abuse_child.asp Službene stranice Department of Veterans Affairs: „Child Sexual Abuse“], Julia Whealin, PhD and Erin Barnett, PhD, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> U pogledu nasilja između intimnih partnera, podaci za homoseksualne osobe su slični onima za heteroseksualne osobe. Kod žena, 40,4% lezbijki doživi fizičko nasilje od intimnog partnera, u odnosu na 32,3% heteroseksualki. Biseksualke su izloženije nasilju te čak njih 56,9% priznaje da su bile žrtvama fizičkog nasilja čiji je počinitelj bio njihov intimni partner. 28,7% heteroseksualnih muškaraca priznaje da su bili žrtvama fizičkog nasilja čiji je počinitelj intimni partner. Takva iskustva ima 25,2% homoseksualaca i 37,3% biseksualaca.<ref>[http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/NISVS_SOfindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"] Walters, M.L., Chen J., & Breiding, M.J. (2013), Atlanta, GA: National Center for Injury Prevention and Control, Centers for Disease Control and Prevention, str. 18-19</ref> Homoseksualne osobe su manje sklone prijaviti nasilje u svojim vezama, dijelom i stoga što nisu spremni "izaći iz ormara" pri prijavljivanju djela kojeg su žrtve. Tako je i kod traženja medicinske pomoći – lezbijke češće trpe teže ozljede zbog nasilja intimnog partnera od heteroseksualki, ali rjeđe traže medicinsku njegu. U postupanju američke policije uočeno je da fizičko nasilje jednog homoseksualnog partnera nad drugim često tretiraju kao "međusobnu tučnjavu", te su čak skloni počinitelja i žrtvu smjestiti u istu zatvorsku ćeliju.<ref>[https://www.rit.edu/cla/criminaljustice/sites/rit.edu.cla.criminaljustice/files/docs/WorkingPapers/2009/2009-16.pdf "Domestic Violence in Gay Communities"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150714021128/https://www.rit.edu/cla/criminaljustice/sites/rit.edu.cla.criminaljustice/files/docs/WorkingPapers/2009/2009-16.pdf |date=14. srpnja 2015. }}, (pregledni rad) Laura Gottermeier, Center for Public Safety Initiatives Rochester Institute of Technology, Working Paper # 2009-16, July 7, 2009</ref> P. Latellier u studiji iz 1994. godine upozorava da su muškarci rjeđe spremni sebe sagledati kao žrtve, makar su objektivno izloženi nasilju u intimnoj vezi: to vrijedi i za homoseksualce koji su žrtve takve vrste nasilja.<ref>[https://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=153350 "Gay and Bisexual Male Domestic Violence Victimization: Challenges to Feminist Theory and Responses to Violence"], (sažetak) P. Letellier, Violence and Victims  Vol. 9/2, 1994., str. 95-106</ref> == Psihoterapija i psihološka podrška == Psihijatrijska i psihološka struka nude LGBTIQ osobama psihološku podršku kako bi pojedinci mogli lakše prihvatiti svoj identitet i prevladati izazove i stigmatizaciju koje im nameću društvene norme i očekivanja. Najpoznatija terapija je ''[[gej afirmativna terapija]]'' koja pokriva različite aspekte kao što su razvoj identiteta, proces ''[[Izlazak iz ormara|outanja]]'', roditeljske i obiteljske prakse i podrške kao i pitanja predrasuda i diskriminacije koja zahvaćaju LGBTIQ zajednicu. Primjerena [[Gej afirmativna terapija|afirmativne psihoterapije]] temelji se, prema Američkom psihološkom društvu, na sljedećim znanstvenim činjenicama:<ref name=":8" /> * Istospolna seksualna orijentacija predstavlja normalnu i pozitivnu varijaciju ljudske seksualnosti tj. nije indikator mentalnih ili razvojnih poremećaja; * Homoseksualnost i biseksualnost su stigmatizirane, a stigma donosi različite negativne posljedice (D'Augelli & Patterson, 1995; DiPlacido, 1998; Herek & Garnets, 2007; Meyer, 1995, 2003); * Istospolna privlačenja i ponašanje se mogu javiti u kontekstu raznih seksualnih orijentacija i na njima baziranih identiteta (Diamond, 2006; Hoburg et al., 2004; Rust, 1996; Savin-Williams, 2005); * Gay muškarci, lezbijke i biseksualne osobe mogu sretno i zadovoljno živjeti te oformiti stabilne veze i obitelji koje su u bitnim osobinama istovrijedne heteroseksualnim vezama (APA, 2005c; Kurdek, 2001, 2003, 2004; Peplau & Fingerhut, 2007); * Ne postoje empirijski dokazi i relevantna recenzirana (eng. peer-reviewed) istraživanja koja podupiru razmišljanja o homoseksualnosti kao posljedici obiteljske disfunkcionalnosti ili traume (Bell et al., 1981; Bene, 1965; Freund & Blanchard, 1983; Freund & Pinkava, 1961; Hooker, 1969; McCord et al., 1962; D. K. Peters & Cantrell, 1991; Siegelman, 1974, 1981; Townes et al., 1976). Pojedinci mogu imati koristi od ''gej'' afirmativne terapije ako njihov terapeut dijeli isto iskustvo kao oni, ali u tom slučaju terapeut može biti pristran ako je dio LGBT zajednice. Heteroseksualni terapeuti mogu imati predrasude ili imati nedovoljno znanja da bi mogli pravilno postupati s klijentom koji pripada LGBT zajednici. Stoga je bitno da se psihoterapeuti kontinuirano educiraju i razvijaju u svojoj struci kako bi mogli pružiti maksimalnu pomoć i podršku različitim društvenim manjinama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Israel|first=Tania|last2=Gorcheva|first2=Raia|last3=Walther|first3=William A.|last4=Sulzner|first4=Joselyne M.|last5=Cohen|first5=Jessye|date=2008-06|title=Therapists' helpful and unhelpful situations with LGBT clients: An exploratory study.|url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0735-7028.39.3.361|journal=Professional Psychology: Research and Practice|language=en|volume=39|issue=3|pages=361–368|doi=10.1037/0735-7028.39.3.361|issn=1939-1323}}</ref> === Psihološka podrška u Hrvatskoj === Osim konvencionalne psihoterapije, LGBT osobe imaju velike koristi i od psihološkog savjetovanja i grupa podrške koje pružaju mnoge LGBT udruge za svoju zajednicu koje su u pravilu besplatne. Grupe podrške omogućavaju LGBT osobama razmjenu iskustava, znanja i informacija te međusobnu socijalizaciju i razmjenu emocionalne i socijalne podrške. Individualno savjetovanje omogućuje rad na sebi i aktualnom problemu kroz anonimnu, intimnu i povjerljivu atmosferu u savjetovalištu dok ''on-line'' podrška omogućava svim osobama koje nisu iz tog mjesta ili nisu spremne riskirati anonimnost da dobiju pomoć i podršku. Tijekom savjetovanja, LGBT osoba koji ima poteškoća u određenim aspektima svog života povezuje se sa savjetovateljem kako bi uvidio u čemu je izazov i napravio određene promjene u svom životu. Uz podršku, savjetovatelj pomaže osobi u jačanju njegovih snaga i razvoju novih vještina suočavanja s poteškoćama. Osnovni cilj savjetovanja osobni je rast i razvoj, jačanje mentalnog zdravlja i dobrobiti osobe, te unaprjeđenje njegovih interpersonalnih odnosa. U Hrvatskoj takve usluge pružaju organizacije poput Iskoraka, Zagreb Pride-a, Trans Aid-a i LGBTIQ inicijative Aut.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-12-18|title=Trans Talks ~|url=https://transaid.hr/trans-talks/|access-date=2022-01-08|language=hr|archive-date=22. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122042434/https://transaid.hr/trans-talks/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Rad prema i u LGBTIQ zajednici – Zagreb Pride|url=https://www.zagreb-pride.net/hr/programi-i-aktivnosti/rad-prema-i-u-lgbtiq-zajednici/|access-date=2022-01-08|website=www.zagreb-pride.net|archive-date=8. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108160247/https://www.zagreb-pride.net/hr/programi-i-aktivnosti/rad-prema-i-u-lgbtiq-zajednici/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Usluge – Iskorak|url=https://www.iskorak.hr/podrska/|access-date=2022-01-08|language=hr|archive-date=8. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108160248/https://www.iskorak.hr/podrska/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=LGBTIQ inicijativa AUT – KSFF|url=https://ksff.ffzg.unizg.hr/sekcije/lgbtiq-inicijativa-aut/|access-date=2022-01-08|language=en-US}}</ref> === Učinkoviti psihoterapijski pristupi === ==== Terapija pisanjem ==== Istraživanje je pokazalo da pisanje o traumatskim ili negativnim iskustvima (poznato kao "[[ekspresivno pisanje]]") može biti učinkovit način za smanjenje psihološkog stresa koji proizlazi iz takvih događaja. Kada su mladi koristili metodu ekspresivnog pisanja za pitanja vezana za njihov LGBTIQ identitet, njihovo mentalno zdravlje se poboljšalo. Ovo poboljšanje je bilo posebno značajno kod mladih koji nisu imali širu podršku društva, koji su pisali o ozbiljnijim temama, kao i kod pojedinaca koji su bili manje otvoreni o svojoj seksualnosti ili se nisu ''outali''. Pokazalo se da metoda ekspresivnog pisanja dovodi do poboljšanja kod čitavog niza problema, uključujući bolest, traumu iz djetinjstva i stres u vezi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lewis|first=Robin J.|last2=Derlega|first2=Valerian J.|last3=Clarke|first3=Eva G.|last4=Kuang|first4=Jenny C.|last5=Jacobs|first5=Andrew M.|last6=McElligott|first6=Michelle D.|date=2005-06|title=An Expressive Writing Intervention to Cope with Lesbian-Related Stress: The Moderating Effects of Openness about Sexual Orientation|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1471-6402.2005.00177.x|journal=Psychology of Women Quarterly|volume=29|issue=2|pages=149–157|doi=10.1111/j.1471-6402.2005.00177.x|issn=0361-6843}}</ref> Često se koristi s drugim kreativnim tehnikama u psihoterapiji. ==== Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT ili BKT) ==== [[Kognitivno-bihevioralna terapija]] usredotočuje se na promjenu misli i osjećaja koji dovode do negativnih ponašanja, u pozitivnije misli, osjećaje i ponašanja.<ref>{{Citiranje weba|title=Što je BKT « Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije|url=http://cabct.hr/savjetovaliste/sto-je-bkt|access-date=2022-01-08|website=cabct.hr}}</ref> Ova metoda liječenja učinkovita je za različite probleme mentalnog zdravlja, uključujući i one povezane s LGBTQ identitetima. KBT može pomoći u smanjenju depresije i anksioznosti te promicati zdrave mehanizme suočavanja s problemima koji se javljaju kod LGBTQ populacije. ==== LGBT savjetovanje i edukacija roditelja i obitelji ==== Mnogi LGBTQ mladi se suočavaju s negativnim reakcijama od svoje obitelji zbog svoje seksualnosti ili seksualnog identiteta. To može rezultirati narušenim mentalnim zdravljem. Neprihvaćanje seksualnosti LGBTQ mladih unutar obitelji može rezultirati zlostavljanjem ili u težim slučajevima izbacivanjem ili njihovim bijegom od kuće. Zbog ovih čimbenika, prosječno 28% LGBTQ mladih ima suicidalne misli, a 15%-40% svake godine pokuša počiniti samoubojstvo. Procjenjuje se da je između 20 i 40 % mladih bez doma iz LGBT populacije.<ref name="#2">{{Citiranje časopisa|last=McCann|first=Edward|last2=Brown|first2=Michael|date=2019|title=Homelessness among youth who identify as LGBTQ+: A systematic review|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/jocn.14818|journal=Journal of Clinical Nursing|language=en|volume=28|issue=11-12|pages=2061–2072|doi=10.1111/jocn.14818|issn=1365-2702}}</ref> [[Obiteljska terapija]] u kojem su roditelji dobili značajna razdoblja za prihvaćanje svojih osjećaja prema svom djetetu pokazala se učinkovitom. Roditelji su na taj način imali vremena razmisliti o tome što misle o seksualnoj orijentaciji svog djeteta i postati svjesni kako bi njihove reakcije mogle utjecati na mentalno stanje njihovog djeteta. Adolescenti koji su sudjelovali u ovom tretmanu imali su manje suicidalnih misli i manje osjećaja povezanih s depresijom. Ova metoda terapije je od pomoći samo ako su obitelj ili roditelji voljni proći kroz proces prihvaćanja i razbijanja bilo kakvih predrasuda ili stigme koju mogu imati prema seksualnoj orijentaciji člana svoje obitelji. === Konverzijska terapija === U prošlosti, kada se na homoseksualnost gledalo kao na psihološki poremećaj, često se nudila i ''[[Reparativna terapija|reparativna (konverzijska) terapija]]'' koja se fokusirala na promjenu homoseksualnih sklonosti u heteroseksualne i/ili promjena transrodnog identiteta u cis-rodni identitet. Danas se zbog nedostatka znanstvene potpore, njezine povezanosti sa psihosocijalnim zdravstvenim problemima<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ogunbajo|first=Adedotun|last2=Oke|first2=Temitope|last3=Okanlawon|first3=Kehinde|last4=Abubakari|first4=Gamji M'Rabiu|last5=Oginni|first5=Olakunle|date=2021-08-01|title=Religiosity and Conversion Therapy is Associated with Psychosocial Health Problems among Sexual Minority Men (SMM) in Nigeria|url=https://doi.org/10.1007/s10943-021-01400-9|journal=Journal of religion and health|doi=10.1007/s10943-021-01400-9|issn=1573-6571|pmid=34455514}}</ref> i odbijanja te prakse od strane organizacija kao što je Američko udruženje psihijatara (APA), korištenje konverzijske terapije smatra etički problematičnom.<ref>{{Citiranje weba|title=APA Reiterates Strong Opposition to Conversion Therapy|url=https://www.psychiatry.org/newsroom/news-releases/apa-reiterates-strong-opposition-to-conversion-therapy|access-date=2022-01-08|website=www.psychiatry.org}}</ref> S obzirom na navedenu zabrinutost, više zemalja i američkih saveznih država ju je zabranilo.<ref>{{Citiranje weba|title=Kanada zakonom zabranila 'liječenje' homoseksualnosti|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kanada-zakonom-zabranila-lijecenje-homoseksualnosti-1384968|access-date=2022-01-08|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Drescher|first=Jack|last2=Schwartz|first2=Alan|last3=Casoy|first3=Flávio|last4=McIntosh|first4=Christopher A.|last5=Hurley|first5=Brian|last6=Ashley|first6=Kenneth|last7=Barber|first7=Mary|last8=Goldenberg|first8=David|last9=Herbert|first9=Sarah E.|last10=Lothwell|first10=Lorraine E.|last11=Mattson|first11=Marlin R.|date=2016|title=The Growing Regulation of Conversion Therapy|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5040471/|journal=Journal of medical regulation|volume=102|issue=2|pages=7–12|pmc=5040471|pmid=27754500}}</ref> Unatoč tome je u pojedinim državama i dalje dostupna i korištena, prvenstveno od strane religioznih i konzervativnih osoba. Konverzijska terapija sastoji se od raznih pristupa u rasponu od individualnih razgovora, psiholoških grupa, averzivnih postupaka i hormonske terapije, do religioznih tehnika kao što su prijetnje vječnim prokletstvom ili korištenje molitve. Za konverzijsku terapiju postoji malo empirijskih dokaza, budući da je većina dokaza anegdotska ili im nedostaje znanstveno priznanje da djeluje. Nije opovrgnuto da sudionici koji su ju završili potencijalno lažiraju, bilo svjesno ili nesvjesno odnosno da doživljavaju [[Racionalizacija|racionalizaciju]] izazvanu disonancijom.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cramer|first=Robert J.|last2=Golom|first2=Frank D.|last3=LoPresto|first3=Charles T.|last4=Kirkley|first4=Shalene M.|date=2008-03-11|title=Weighing the Evidence: Empirical Assessment and Ethical Implications of Conversion Therapy|url=https://doi.org/10.1080/10508420701713014|journal=Ethics & Behavior|volume=18|issue=1|pages=93–114|doi=10.1080/10508420701713014|issn=1050-8422}}</ref> Dugoročni učinci konverzijske terapije, kao što su smanjen seksualni nagon, sram, strah, nisko samopouzdanje te povećana depresija i anksioznost uočeni su kod pojedinaca koji su sudjelovali u njezinim programima. Prema često kritiziranoj organizaciji zbog nedostatka znanstvenih dokaza i upitne sekularnosti,<ref name=":18" /><ref name=":19" /><ref name=":20" /><ref name=":21" /> NARTH, smjernice [[Reparativna terapija|konverzijske terapije]] uključuju<ref name=":17">NARTH Task Force on Practice Guidelines for the Treatment of Unwanted Same-Sex, izvorno objavljeno u ''Journal of Human Sexuality,'' 2, 5-65, [http://www.narth.com/#!services/c5ro dostupno kod NARTH - Clinical Division] (pristupljeno 11. travnja 2015)</ref>: * da bi na početku tretmana terapeut trebao pružiti pacijentu informacije o procesu promjene seksualne orijentacije koje su točne i dovoljne (Smjernica 5); * da bi tijekom tretmana terapeut trebao koristiti prihvaćene psihološke pristupe psihoterapiji koji minimiziraju rizik da se naškodi pacijentu s neželjenim istospolnim sklonostima (Smjernica 6); * da bi kliničari trebali poznavati psihološka i bihevioralne probleme koje česti prate istospolne sklonosti te da pruže ili upute pacijenta na terapiju potrebnu za suočavanje s tim problemima (Smjernica 7); * da bi terapeuti trebali uzeti u obzir i shvaćati složene pritiske koje kultura, religija i obitelj stavljaju pred LGBT pacijente (Smjernica 8); * da bi terapeuti trebali prepoznati specifične poteškoće i rizike koji postoje kod mladih LGBT osobama (Smjernica 9). == Diskriminacija == === Gay bullying === [[Datoteka:Zagreb Pride 2011 18062011 9377.jpg|mini|Zagreb Pride 2011. s velikim policijskim osiguranjem zbog opasnosti od nasilja.]] Gay bullying može biti verbalno ili fizičko zlostavljanje osoba koje nasilnik doživljava kao lezbijku, gay, biseksualnu ili transrodnu uključujući i osobe koje su zapravo heteroseksualne ili nepoznate seksualne orijentacije. U Sjedinjenim Američkim Državama tinejdžeri su prosječno čuli 26 puta na dan ili svakih 14 minuta pogrdne nazive kao što su <nowiki>''homić'', ''pederčina''</nowiki> (eng. ''faggot'') i <nowiki>''curica''</nowiki> (eng. ''sissy''). Istraživanje je 1998. provelo udruženje Mental Health America.<ref>"Mental Health American, Bullying and Gay Youth".''Mental Health America'' formerly National Mental Health Association. pristupljeno 27. lipnja 2012.</ref> === Heteroseksizam i homofobija === U brojnim kulturama homoseksualni ljudi su učestalo predmet predrasuda i diskriminacije. Istraživanje provedeno u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] je 2011. pokazalo kako 49% tamošnje domaće i 58% strane mladeži odbija smatrati homoseksualnost za normalnu varijaciju ljudske seksualnosti.<ref>"[http://community.expatica.com/forums/topic/2993/half-of-young-dutch-people-reject-homosexuality Half of young Dutch people reject homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111201212113/http://community.expatica.com/forums/topic/2993/half-of-young-dutch-people-reject-homosexuality |date=1. prosinca 2011. }}". Expatica/COC. pristupljeno 9. siječnja 2012.</ref> Takvi su stavovi obično povezani s oblicima homofobije i heteroseksizma koji uglavnom uključuje stavove da bi svi trebali biti heteroseksualni ili da su heteroseksualne privlačnosti i veze norma te stoga superiorni homoseksualnim. Homofobija je averzija prema homoseksualnim osobama ili neopravdani strah od istih te najčešće uključuje diskriminaciju. Manifestira se u različitim oblicima te su zabilježeni različiti tipovi: internalizirana homofobija, socijalna homofobija, emocionalna homofobija, racionalizirana homofobija i druge.<ref>The Riddle Homophobia Scale, from Allies Committee website, Department of Student Life, Texas A&M University at the Wayback Machine (archived 4. rujna 2006</ref> Postoje još i lezbofobija (usmjerena isključivo prema lezbijkama) i bifobija (usmjerena prema biseksualnim ljudima). Kada se takvi stavovi manifestiraju kao zločini, vrlo se često nazivaju zločini iz mržnje ili eng. ''gay bashing ''odnosno ''hate crime. '' Među negativnim stereotipima o LGB osobama je onaj da su one više promiskuitetne i da su sklonije zlostavljanju djece, no nema znanstvene osnove za takve tvrdnje. [[Datoteka:2008 Anti-gay protestors in San Francisco.jpg|lijevo|mini|Protesti protiv homoseksualnih osoba]] Više znanstvenih studija provedenih u SAD u vrijeme ubrzanog širenja [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] ukazalo je da promiskuitet nije više u izrazitoj mjeri bio rasprostranjen među homoseksualnim osobama.<ref>Friedman, Richard C.; Downey, Jennifer I. (1994)."Homosexuality". ''New England Journal of Medicine''(Massachusetts Medical Society) '''331''' (6. listopada 1994, Number 14):923930.doi:[[doi:10.1056/NEJM199410063311407|10.1056/NEJM199410063311407]]. PMID 8078554</ref> Sociološka studija koju je 2012. objavio Barry Reay otkriva da se učestalost promiskuitetnog ponašanja povećava i smanjuje iz desetljeća u desetljeće, kod homoseksualaca kao i kod heteroseksualaca.<ref>[http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/johs.12012/full#johs12012-note-0105 "Promiscuous Intimacies: Rethinking the History of American Casual Sex"], Journal of Historical Sociology, Vol 27-1, str 1–24, 03/2014</ref> Gay muškarci i lezbijke su sposobni formirati stabilne, posvećene veze koje su u osnovi ekvivalentne heteroseksualnim vezama.<ref name=":3" /> Seksualna orijentacije ne utječe na veću vjerojatnost zlostavljanja djece.<ref name=":13">Michael Lamb, Ph.D.: [http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf Affidavit – United States District Court for the District of Massachusetts (2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225193923/http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf |date=25. prosinca 2010. }}</ref><ref name=":10">Gregory M. Herek, Ph.D.: [http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/html/facts_molestation.html Facts About Homosexuality and Child Molestation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100419022239/http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/HTML/facts_molestation.html |date=19. travnja 2010. }}</ref><ref name=":14">American Psychological Association: [http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/parenting-full.pdf Lesbian & Gay Parenting]</ref> Tvrdnje da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju vezu između homoseksualnosti i [[pedofilija|pedofilije]] su bazirane na zloupotrebi tih naziva i pogrešnoj interpretaciji stvarnih dokaza.<ref name=":10" /> Naime, makar se procjenjuje da svaki šesti dječak bude žrtva nekog oblika [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] prije nego navrši 15 godina života,<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=73739] "Spolno zlostavljanje djece", Kristina Sesar, Ljetopis socijalnog rada, Vol.16 No.3. siječnja 2010..</ref> a počinitelji spolnog nasilja nad dječacima su žene u samo 14% slučajeva,<ref name="ptsd.va.gov"/> pretežni dio žrtava spolnog nasilja svih oblika predstavljaju maloljetnici mlađi od 12 godina; tako među žrtvama istospolnog silovanja dječaci mlađi od 12 godina predstavljaju 79% žrtava.<ref>[http://www.bravehearts.org.au/files/Facts%20and%20Stats_updated141212.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140204021640/http://www.bravehearts.org.au/files/Facts%20and%20Stats_updated141212.pdf|date=4. veljače 2014.}} Carol Ronken i dr. "Child Sexual Assault: Facts and Statistics - Updated: December 2012", "Bravehearts" AU</ref> Psihijatri promatraju pedofiliju (tj. seksualnu sklonost dječacima i djevojčicama koji još nisu razvili sekundarne spolne značajke – razvoj tih značajki uglavnom se događa oko dvanaeste godine života) kao zasebni fenomen, koji nije identičan s homoseksualnošću.<ref>[http://www.scribd.com/doc/134033172/Michael-C-Seto-2012-ASB-is-Pedophilia-an-Orientation "Is Pedophilia a Sexual Orientation?"], Michael C. Seto, Archives of Sexual Behavior, Feb. 2012, Vol. 41-1 str. 231-236</ref> === Institucionalno i neinstitucionalno nasilje protiv gejeva i lezbijki === 2014. u svijetu su homoseksualne aktivnosti bile ilegalne i kažnjive zakonom u 81 zemalja svijeta,<ref>[http://76crimes.com/76-countries-where-homosexuality-is-illegal/ 81 countries where homosexuality is illegal] posjećeno 12.08.2014. </ref> a smrtna kazna za takve aktivnosti postoji u njih 10.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.washingtonpost.com/blogs/worldviews/wp/2014/02/24/here-are-the-10-countries-where-homosexuality-may-be-punished-by-death/ Here are the 10 countries where homosexuality may be punished by death]<nowiki>''</nowiki> posjećeno 12.08.2014.</ref> I u državama u kojima homoseksualnost nije kažnjiva zakonom nerijetki su ispadi osobnog nasilja protiv LGBT ljudi. Tako je za SAD [[FBI]] izvijestio da je 20.4% prijavljenih zločina iz mržnje 2011. godine bilo povezano sa seksualnom orijentacijom. 56.7% tih je zločina bilo usmjereno protiv muških homoseksualnih osoba, a 11.1% protiv ženskih. 29.6% ih je bilo usmjereno općenito prema homoseksualnim ljudima bez obzira na spol.<ref>"[http://www.fbi.gov/about-us/cjis/ucr/hate-crime/2011/narratives/victims Victims]", ''FBI'', pristupljeno 26. srpnja 2013.</ref> LGBT osobe mogu postati žrtve tzv. ispravljačkog silovanja (eng. ''[[:en:Corrective rape|corrective rape]]'') čiji je cilj osobu natjerati da postane heteroseksualna. Također su izložene riziku od [[ubojstvo iz časti|ubojstva iz časti]] koje ponekad izvrše članovi obitelji ili rodbine zbog mišljenja da im je homoseksualna osoba u obitelji nanijela veliku sramotu.<ref>[http://www.cbsnews.com/news/honor-killings-target-turkeys-lgbt-community/ "Honor killings" target Turkey's LGBT community]". CBS News. 12. listopada 2011. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref><ref>Di Piero Russo. "[http://bari.repubblica.it/cronaca/2011/08/05/news/sei_il_disonore_della_famiglia-20061452/?ref=HREC2-6 "Sei il disonore della famiglia" e accoltella il fratello gay]". bari.repubblica.it. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref><ref>"[http://www.hurriyetdailynews.com/father-confesses-to-killing-his-own-son-in-landmark-homosexual-murder-case.aspx?PageID=238&NID=47579&NewsCatID=341 Father confesses to killing his own son in landmark homosexual murder case]". hurriyetdailynews.com. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref> Pripadnici LGBT populacije se značajno češće suočavaju s obiteljskim nasiljem, izbacivanjem iz kuće i drugim zlostavljanjem u kućanstvu.<ref name="#2"/> Istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da je oko 49 % LGBT osoba u SAD-u doživjelo neki vid diskriminacije na poslu, a 34 % ih je dalo otkaz zbog ''[[mobbing]]a''. 50 % sudionika nije se [[Izlazak iz ormara|''outalo'']] svojem zaposleniku, a 26 % nije podijelilo informaciju o svojoj seksualnoj orijentaciji niti jednoj osobi na svom radnom mjestu zbog straha od diskriminacije.<ref>{{Citiranje weba|last=thisisloyal.com|first=Loyal {{!}}|title=LGBT People’s Experiences of Workplace Discrimination and Harassment|url=https://williamsinstitute.law.ucla.edu/publications/lgbt-workplace-discrimination/|access-date=2022-01-08|website=Williams Institute|language=en-US}}</ref> === Anti-LGBT retorika === [[Datoteka:2010 Pride parade in San Francisco with counter-protestors.jpg|mini|Anti-LGBT okupljanje prosvjednika u San Franciscu.]] Anti-LGBT retorika su teme, fraze i slogani koji se koriste protiv homoseksualnosti ili neke druge ne-heteroseksualne orijentacije kako bi se ponizile lezbijke, gay, biseksualne i transrodne osobe. Variraju od ponižavajućih i pejorativnih do onih koji izražavaju negativnost na temelju religije ili morala te često mogu biti okarakterizirani kao [[govor mržnje]]. Takva retorika često ima ideološko uporište u heteroseksizmu i može biti potaknuta homofobijom, bifobijom i transfobijom. Anti-LGBT slogani se koriste kako bi se širilo protivljenje LGBT pravima ili pak punoj prihvaćenosti osoba homoseksualne ili biseksualne orijentacije. Najčešći primjeri kojima se anti-gay retoričari koriste su ti da je homoseksualnost protiv tradicionalnih vrijednosti, da je uništavač obitelji i ljudske vrste.<ref>"[http://www.ctvnews.ca/sports/ahead-of-olympics-russia-raises-anti-lgbt-rhetoric-1.1562570 Russia raises anti-LGBT rhetoric at home while softening message to West | CTV News]". Ctvnews.ca. 2013-11-27. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Ističe se kako je istospolni nagon neprirodan. Takvu je opasku koristio još [[Platon]] u Zakonima I 636c i VIII 841d nazivajući homoseksualni seks neprirodnim tj. <nowiki>''izvan prirode''</nowiki> (''para phusin). ''Relativno ispravniji bi bio izraz da je homoseksualnost moralno neispravna,<ref>"[http://www.lpva.com/Archives/Editorial/Hugman/20060415.shtml The Liberarian Party of Virginia, Opponents of same-sex marriage use flawed arguments, by Michael Hugman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313075625/http://lpva.com/Archives/Editorial/Hugman/20060415.shtml |date=13. ožujka 2014. }}". Lpva.com. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> a ne neprirodna jer je homoseksualno ponašanje višestruko zabilježeno u prirodi. Takvo se razmišljanje povezuje s logički irelevantnim pristupom koji se naziva argument prirodnosti (eng. appeal to nature) koji se temelji na razmišljanju da prirodnost nužno uvjetuje ispravnost nečega.<ref>Moore, George E.: ''Principia Ethica'', Barnes and Noble Publishing, Inc (1903, 2005) p. 47</ref> Moderni kršćanski slogan koji izražava takva stajališta jest: <nowiki>''</nowiki>Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu.<nowiki>''</nowiki><ref>Stuart Grudgings (15 May 2007). "[http://www.reuters.com/article/newsOne/idUSN1542579420070515?sp=true Evangelist Jerry Falwell dies at 73]". Reuters. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.jutarnji.hr/bog-je-stvorio-adama-i-evu--a-ne-adama-i-stevu/307787/ Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015051811/http://www.jutarnji.hr/bog-je-stvorio-adama-i-evu--a-ne-adama-i-stevu/307787/ |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> jutarnji.hr, pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Kao anti-gay retorika javlja se uspoređivanje homoseksualnosti i pedofilije,<ref>"[https://web.archive.org/web/20071218155700/http://www.frc.org/get.cfm?i=IS02E3 Timothy J. Dailey, <nowiki>''</nowiki>Homosexuality and Child Sexual Abuse]<nowiki>''</nowiki>". Web.archive.org. Archived from the [http://www.frc.org/get.cfm?i=IS02E3 original] on 2007-12-18. Pristupljeno 9. listopad 2014.</ref> no seksualna orijentacije ne utječe na veću vjerojatnost zlostavljanja djece.<ref name=":13" /><ref name=":10" /><ref name=":14" /> Tvrdnje da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju vezu između homoseksualnosti i [[pedofilija|pedofilije]] su bazirane na zloupotrebi tih naziva i pogrešnoj interpretaciji stvarnih dokaza.<ref name=":10" /> U Hrvatskoj se koristi argumentacija da se homoseksualne osobe ne bi trebale smatrati prirodnim i normalnim te im se ne bi smjela dati sva prava jer će onda i pedofili tražiti isto,<ref><nowiki>''</nowiki>[http://zdravstveniodgoj.com/news/pedofili-zele-ista-prava-kao-i-homoseksualci Pedofili žele ista prava kao i homoseksualci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015035036/http://zdravstveniodgoj.com/news/pedofili-zele-ista-prava-kao-i-homoseksualci |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> a ako dopustimo gay brakove, doći će do toga da će ljudi tražiti da se žene s drugim životinjama.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88446-strucnjaci-upozoravaju-uskoro-cemo-imati-zahtjeve-za-legalizacijom-braka-covjeka-i-zivotinje.html Stručnjaci upozoravaju: Uskoro ćemo imati zahtjeve za legalizacijom braka čovjeka i životinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015172929/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88446-strucnjaci-upozoravaju-uskoro-cemo-imati-zahtjeve-za-legalizacijom-braka-covjeka-i-zivotinje.html |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> dnevno.hr, pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> Danas se javlja i slogan: <nowiki>''</nowiki>Homoseksualci ne mogu reproducirati pa moraju regrutirati<nowiki>''</nowiki> čime se izražava viđenje kako homoseksualne osobe vrebaju djecu kako bi ih navele na homoseksualni način života.<ref>Haggerty, George E.; Beynon, John; Eisner, Douglas, ed. (2000). ''Encyclopedia of lesbian and gay histories and cultures''. New York: Garland. pp. 737–738. {{ISBN|978-0-8153-1880-4}}. Retrieved 4 February 2011.</ref> * <nowiki>''</nowiki>Homoseksualni spolni čin je grijeh<nowiki>''</nowiki> čest je argument pripadnika [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]] tijekom prosvjeda protiv LGBT osoba. U [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] stoji: <nowiki>''</nowiki>Ako bi muškarac legao s muškarcem kao što se liježe sa ženom, obojica bi počinila odvratno djelo. Neka se smaknu i krv njihova neka padne na njih.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.adventisti.info/biblija/glava.php?knjiga=Levitski%20zakonik&prijevod=stvarnost&glava=20 LEVITSKI ZAKONIK 20. POGLAVLJE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141026180724/http://www.adventisti.info/biblija/glava.php?knjiga=Levitski%20zakonik&prijevod=stvarnost&glava=20 |date=26. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Iduća raširena tvrdnja je ta da je AIDS gay bolest.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.apaa.ca/index.php?option=com_content&view=article&id=178&Itemid=91 The Top Ten Myths About HIV/AIDS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141016085923/http://www.apaa.ca/index.php?option=com_content&view=article&id=178&Itemid=91 |date=16. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> Više o tome u članku pod Zdravstveni problemi i rizici. == Homoseksualno ponašanje u [[Životinje|životinja]] == [[Datoteka:Wuppertal - Zoo - Panthera leo 01 (1) ies.webm|mini|Homoseksualne aktivnosti lavova]] Do 1999. približno 1.500 životinjskih vrsta – od primata, crva i grizli [[medvjed]]a do [[ovca|ovaca]] – opaženo je u ponašanjima koja se mogu označiti homoseksualnim; od toga za oko 500 vrsta postoje dobro dokumentirani izvještaji. Kao primjere homoseksualnog ponašanja uzimala su se u tim istraživanjima se ne samo seksualne aktivnosti, nego također i izvođenje aktivnosti udvaranja pred jedinkama istog spola, privrženost drugoj jedinki istog spola, povezivanje jedinki istog spola u parove i zajednička briga jedinki istog spola za potomstvo.<ref>[http://us.macmillan.com/biologicalexuberance/BruceBagemihl] "BIOLOGICAL EXUBERANCE - Animal Homosexuality and Natural Diversity", Bruce Bagemihl Stonewall Inn Editions 1999.</ref> Životinjsko seksualno ponašanje poprima brojne različite oblike pa i unutar iste vrste. Motivi i implikacije takvih različitih ponašanja tek moraju biti potpuno istraženi. Prema Bruceu Bagemihlu <nowiki>''</nowiki>životinjsko [[Carstvo (taksonomija)|carstvo]] pokazuje daleko veću seksualnu raznolikost – uključujući homoseksualni, biseksualni i nereproduktivni seks – nego što su to znanstvena zajednica i društvo prethodno bili voljni prihvatiti<nowiki>''</nowiki>.<ref>[http://www.publishersweekly.com/pw/print/19990201/26501-gay-lib-for-the-animals-a-new-look-at-homosexuality-in-nature.html <nowiki>''</nowiki>Gay Lib for the Animals: A New Look At Homosexuality in Nature<nowiki>''</nowiki>] pristupljeno 10.08.2014. </ref> [[Datoteka:Two Giraffes.PNG|lijevo|mini|Dva [[mužjak]]a [[žirafe]] u [[Kenija|Keniji]].]] Simon LeVay je unatoč tome istaknuo: <nowiki>''</nowiki>iako je homoseksualno ponašanje jako često u životinjskom svijetu, čini se da individualnim životinjama nije srodna dugoročna predispozicija za uključivanje u takvo ponašanje uz potpuno isključivanje heteroseksualnih aktivnosti. Prema tome, čini se da je homoseksualna orijentacija, ako se o tome kod životinja može govoriti na taj način, rijetkost.<nowiki>''</nowiki><ref>Levay, Simon (1996). ''Queer Science: The Use and Abuse of Research into Homosexuality''. Cambridge, Massachusetts: MIT Press. p. 207.</ref> Primjer vrste kod koje su uočene jedinke s isključivo homoseksualnom orijentacijom je [[Ovce|ovca]] (lat. ''Ovis aries'')<ref>[http://books.google.ca/books?id=EftT_1bsPOAC&pg=PA179 Animal Homosexuality: A Biosocial Perspective By Aldo Poiani, A. F. Dixson, Aldo Poiani, A. F. Dixson], p. 179, 2010, Cambridge University Press</ref><ref name=":7">Levay, Simon (2011). ''Gay, Straight, and The Reason Why The Science of Sexual Orientation''. Cambridge, Massachusetts: Oxford University Press. pp. 70–71.</ref> koja spada u nemonogamne vrste: <nowiki>''</nowiki>Oko 10% mužjaka odbija se pariti sa ženkama, ali se voljno pare s drugim [[mužjak|mužjacima]].<nowiki>''</nowiki><ref name=":7" /> Osim kod ovaca, isključivo homoseksualno ponašanje je uočeno i kod nekih vrsta [[Pingvini|pingvina]] pri čemu pojedini mužjaci preferiraju samo jednog partnera istog spola cijeli život te se odbijaju pariti se ženkama i onda kad im se ukaže prilika.<ref>"Cold Shoulder for Swedish Seductresses | Germany | Deutsche Welle | 10.02.2005". Dw-world.de. pristupljeno 2010-11-17.</ref><ref>"[http://www.cbc.ca/world/story/2009/06/05/gay-penguins-adopt005.html Gay penguin couple adopts abandoned egg in German zoo]". ''CBC News''. 2009-06-05.</ref> Pojava homoseksualnog ponašanje u životinja vrlo se često koristi kao protuargument za tvrdnju da je homoseksualnost lat. ''peccatum contra naturam'' (grijeh protiv prirode).<ref>Bruce Bagemihl, ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity,'' St. Martin's Press, 1999; {{ISBN|978-0312253776}}</ref> Tako je taj argument navelo i Američko društvo psihijatara u izvještaju američkom vrhovnom sudu (United States Supreme Court) u slučaju ''Lawrence v. Texas ''kada je sud 2003. svojom presudom srušio zakone koji su kriminalizirali homoseksualnost u 14 američkih saveznih država čime su istospolne seksualne aktivnosti postale legalne na teritoriju čitavog SAD-a.<ref>Smith, Dinitia (7. veljače 2004)."[http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FA0C1EF83A5F0C748CDDAB0894DC404482 Love That Dare Not Squeak Its Name]". New York Times. pristupljeno 2007-09-10.</ref><ref>[http://www.apa.org/about/offices/ogc/amicus/lawrence.pdf Brief for Amici Curiae in Support of Petitioners, ''Lawrence v. Texas'']</ref> Bagemihl je npr. uočio da su kod [[Žirafe|žirafa]] 9 od 10 sparivanja bila između mužjaka prilikom čega je uočio da je homoseksualno ponašanje, koje je uključivalo analnu penetraciju s orgazmom, uglavnom bilo u funkciji iskazivanja dominantnosti, kompeticije ili pozdrava.<ref>Bagemihl, citing a study by Leuthold, W. (1977): African Ungulates: A Comparative Review of Their Ethology and Behavioural Ecology. ''Springer Verlag'', Berlin, cited in ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity'', 1999;</ref> Neki smatraju da takvo ponašanje ima svoje podrijetlo u socijalnoj organizaciji i dominantnosti kod mužjaka dok drugi (Bagemihl,  Joan Roughgarden,  Thierry Lodé,<ref>Thierry Lodé "La guerre des sexes chez les animaux" Eds O Jacb, Paris, 2006, {{ISBN|2-7381-1901-8}}</ref>  and Paul Vasey) smatraju da se ne radi samo o dominantnosti, već i o jačanju zajedništva te socijalnih veza unutar skupine. == Povijest homoseksualnosti == [[Datoteka:Egyptian homosexual ostraca.jpg|mini|Homoseksualni spolni čin između 2 muškarca u starom Egiptu.]] Prva spominjanja homoseksualnosti nalazimo u staroj Grčkoj; tako [[Platon]] (5. – 4. stoljeće pr.n.e.) u djelu ''Gozba'' (''Simpozij'', tematika je ljubav) spominje homoseksualne odnose između osoba istog spola, a i žene koje su zaokupljene (''trepesthai'', taj izraz ne referira izričito na seksualnu želju) drugim ženama i ne mare za muškarce. U staroj Grčkoj radilo se gotovo isključivo o odnosima između odraslih muškaraca i dječaka: [[Plutarh]] (1. – 2. stoljeće pr.n.e.), pišući o Lakademoncima (Spartancima), bilježi da su erotski odnosi muškaraca prema dječacima bili „toliko na dobrom glasu među njima, da su i najuglednije dame na takav način postupale s djevojčicama". Nadalje piše da "rivalitet nije postojao i ako bi se nekolicini muškaraca svidio isti (dječak), to je bio početak jednog intimnog prijateljstva te bi svi oni zajednički nastojali da predmet njihove sklonosti bude što potpunije zadovoljen."<ref>[http://classics.mit.edu/Plutarch/lycurgus.htmlSapfa Plutarh: Lukurg]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (eng.)</ref> Na području Irana i Afganistana postoji do danas drevni običaj da stariji muškarci uzimaju u kućanstvo dječake, odijevaju ih u žensku odjeću i koriste u seksualne svrhe. Takve dječake se naziva Bača-bazi (''Bacheh-baazi'') što znači ''igranje s djecom.''<ref>[http://www.digitaljournal.com/article/246409/Boys_in_Afghanistan_Sold_Into_Prostitution_Sexual_Slavery "Boys in Afghanistan Sold Into Prostitution, Sexual Slavery"], 20.11.2007</ref> Valja opaziti da su u gornjim slučajevima posrijedi odnosi odraslih muškaraca s dječacima kod kojih je [[pubertet]] počeo ili uznapredovao pa se prema aktualnim definicijama koje koriste psihijatrijska i psihološka struka ne radi o [[Pedofilija|pedofiliji]] (o čemu struka danas govori kada je posrijedi seksualna sklonost prema predpubertetskoj djeci) nego o homoseksualnosti. U pogledu stare Grčke, također, vrijedi opaziti da je homoseksualnost bila prilično raširena, ali je kulturalno uglavnom bila odbacivana: "Sva tri najveća grčka filozofa: Sokrat, Platon i Aristotel, smatrali su homoseksualno ponašanje u sebi sramotnim, nemoralnim i doista izopačenim ili izopačujućim ... Platon koji je u svojoj ''Gozbi'' napisao slavnu pohvalu romantičnim i duhovnim ljubavnim odnosima između muškaraca i dječaka, čini vrlo jasnim da su svi oblici seksualnog ponašanja izvan heteroseksualnog braka sramotni, pogrešni i škodljivi. To je osobito vidljivo iz njegovog pisanja o toj stvari u njegovu zadnjem djelu ''Zakoni'', ali također dovoljno jasno u ''Državi'' i ''Fedru'', pa i u samoj ''Gozbi''."<ref>[http://www.princeton.edu/~anscombe/articles/finnisorientation.pdf "Law, Morality, and "Sexual Orientation", John Finnis], objavljeno u zborniku John Corvino (ed.), "Same Sex: Debating the Ethics, Science, and Culture of Homosexuality", urednik John Corvino, Lanham-New York-London, Rowman and Littlefield 1997., str. 31-43</ref> Sličan oblik homoseksualnosti između odraslih muškaraca i dječaka u pubertetu i ranoj adolescenciju bilježi se i kasnije u Rimu. Car Teodozije I. donosi 390. godine zakon koji za pasivnog partnera propisuje kaznu paljenjem na lomači. [[Datoteka:Woman spying on male lovers.jpg|lijevo|mini|Žena špijunira 2 ljubavnika. Kina, Qing dinastija.]] Na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], povijest homoseksualnosti možemo kontinuirano pratiti još od početaka [[Islam]]a koji takve prakse osuđuje i uglavnom teško kažnjava.<ref>[http://islamskoznanje.wordpress.com/category/kuran-o-homoseksualizmu/ "Kur'ansko rasvjetljenje pojave homoseksualizma", šejh dr. Dža'fer Idris], "Islamsko znanje" 23.1.2013.</ref> Nakon, izgleda, zamiranja homoseksualnih praksi tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], u [[Renesansa|renesansi]] se one ponovno evidentnije u Europi. Najprije se bilježe u trgovačkim središtima Italije, poput Firence, možda zbog pojačanih trgovačkih i kulturalnih odnosa s Bliskim istokom gdje je homoseksualnost stalno prisutna. Ponovno se bilježi obrazac seksualnih odnosa odraslih muškaraca s dječacima i mladićima u ranoj adolescenciji – onako kako je bilo uobičajeno u staroj Grčkoj i Rimu, a i na Bliskom istoku.<ref>[http://books.google.hr/books/about/Forbidden_Friendships_Homosexuality_and.html? "Forbidden Friendships: Homosexuality and male Culture in Renaissance Florence"], Michael Rocke, Oxford University Press, 1996</ref> U Firenci se takav oblik homoseksualnosti bio duboko uvriježio te je zadnji vladar iz kuće [[Medici]], Gian Gastone (r. 1671. – u 1737.), bio međunarodno poznat po odnosima s vrlo velikim brojem dječaka i mladića koje je držao u svojoj pratnji: izgleda da je enormni međunarodni skandal koji je proizlazio iz tog javnog prakticiranja homoseksualnosti znatno pridonio kraju vojvodske loze Medici.<ref>[http://books.google.hr/books/about/The_last_of_the_Medici.html?id=mJGBAAAAIAAJ&redir_esc=y "The last of the Medici"], Harold Acton, izdanje G. Orioli, Lungarno Corsini, 1930. (v. također Faber & Faber, London 2009.)</ref> Revolucionarna Francuska 1791. godine donosi kazneni zakonik u kojemu ''sodomija ''više nije kažnjiva, čime postaje prva zemlja u kojoj je homoseksualnost dekriminalizirana. Međutim, drugim pravnim i socijalnim mjerama homoseksualnost je u Francuskoj i nakon toga održana u strogo privatnoj sferi.<ref>[http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html "The Elastic Closet: A History of Homosexualitiy in France"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130603062805/http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html |date=3. lipnja 2013. }}, Scott Gunther, Palgrave, 2009.</ref> U drugim je Europskim zemljama homoseksualnost dekriminalizirana mnogo kasnije: u Velikoj Britaniji 1967. godine (u Sjevernoj Irskoj tek 1982.), u pojedinim saveznim državama SAD-a u razdoblju od 1961. do 2003. godine, a u Hrvatskoj 1977. godine. Nakon II. svjetskog rata – najprije u SAD-u – nastaje politički pokret za prava homoseksualaca, počev od Mattachine Society osnovanog u Los Angelesu 1950. godine kao konspirativna organizacija (sama homoseksualnost je bila ilegalna); taj rani pokušaj nije bio osobito uspješan.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html "glbtq encyclopedia: Matttachine Society"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070217194851/http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html |date=17. veljače 2007. }}, Craig Kaczorowski, 2004</ref><ref>"Mattachine Society", FBI Records: The Vault, (dokumentarni izvori), pristupljeno 17.9.2014.</ref> Međutim se u velikim gradovima formiraju veće zajednice homoseksualaca; napetost između homoseksualne zajednice, što se oformila u gradu [[New York]]u, i glavne kulturalne struje, koju je prezentirala policija, iskazao se prigodom racije 28. lipnja 1969. godine u [[Stonewall Inn|"Stonewall Innu"]] u [[Greenwich Village]]u. Obljetnicu [[Stonewallski nemiri|Stonewallskih nemira]] je danas uobičajeni datum održavanja tzv. [[Povorka ponosa|''Gay pride'']] manifestacija širom svijeta i na taj način ostaju kulturalnim orijentirom [[LGBT društveni pokreti|pokreta za prava LGBT osoba]]. Nakon toga postaje pokret za prava homoseksualaca dijelom ljevičarski usmjerenih studentskih i srodnih društvenih gibanja krajem 1960.- ih i tijekom 1970.-ih godina.<ref>"[https://confluence.cornell.edu/display/WWC/The+Evolution+of+the+Medical+Definition+of+Homosexuality The Evolution of the Medical Definition of Homosexuality]", Jami Carlacio i Lisa Michelle Cannizzaro kod "Cornell University Confluence", ver. 30.10.2007.</ref> Američko psihijatrijsko društvo je [[1973.]] uzevši u obzir znanstvene dokaze<ref name=":12" /> uklonilo homoseksualnost s popisa bolesti, a istu je poziciju [[1975.]] zauzelo i Američko psihološko društvo;<ref name=":0" /> potom homoseksualci najprije u [[SAD]]-u pa potom i u većem broju zemalja kulturno i politički povezanih sa SAD-om (uključujući gotovo čitavu Europu) organiziranim aktivizmom uspijevaju izboriti status društvene manjine i zaštitu kakvu uživaju društvene manjine.<ref>[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/history.aspx "History of Lesbian, Gay, & Bisexual Social Movements"], pristupljeno 21.8.2014.</ref> Nakon što je [[2001.]] godine [[Nizozemska]] donijela zakon kojim se omogućuje registriranje homoseksualnih partnerstava kao brakova, [[istospolni brak|zakoni o istospolnom braku]] su donijeti u još petnaestak zemalja. Trenutačno je glavna preokupacija pokreta za LGBT prava u zapadnim zemljama zalaganje za zakon o istospolnom braku te ozakonjenje posvajanja djece i surogatnog majčinstva za članove istospolnih zajednica.<ref>[https://www.aclu.org/lgbt-rights "LGBT Rights"], American Civil Liberties Union, pristupljeno 21.8.2014.</ref><ref>[http://www.hrc.org/resources/entry/surrogacy-laws-and-legal-considerations "Surrogacy Laws and Legal Considerations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140905190343/http://www.hrc.org/resources/entry/surrogacy-laws-and-legal-considerations |date=5. rujna 2014. }}, "Human Rights Campaign", pristupljeno 21.8.2014.</ref> S krajem 2014. u sedamnaest zemalja svijeta postoji mogućnost sklapanja istospolnog braka ([[Argentina]], [[Belgija]], [[Brazil]], [[Kanada]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Nizozemska]], [[Novi Zeland]], [[Norveška]], [[Portugal]], [[Južna Afrika]], [[Španjolska]], [[Švedska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Urugvaj]]) kao i u nekim podnacionalnim jurisdikcijama (dijelovi [[Meksiko|Meksika]], te većina država [[SAD]]-a). [[Datoteka:World laws pertaining to homosexual relationships and expression.svg|mini|'''Tamnoplavo: '''priznat istospolni brak. '''Svjetlije nijanse plave:''' razni stupnjevi ozakonjenja istospolnih zajednica. '''Sivo:''' nejasni pravni status homoseksualnosti. '''Oker:''' zabranjeno propagiranje homoseksualnosti. '''Žuto:''' zakonska zabrana homoseksualnosti, koja se u praksi ne provodi. '''Nijanse smeđe:''' kažnjavanje homoseksualnosti; najtamnije su označene zemlje gdje postoji i smrtna kazna.]] Postoje i zemlje s drugačijim trendovima: [[Belize]], koji je bio britanska kolonija do 1981. godine te se stoga od 1967. godine homoseksualnost nije kažnjavala, 2003. godine je kriminalizirao homoseksualne čine propisavši do 10 godina zatvora; [[Burundi]], koji kao bivša belgijska kolonija (do 1962. godine) nije od svoje bivše metropole naslijedio kažnjivost homoseksualnosti, proglasio je istospolne odnose kaznenim djelom 2008. s mogućnošću kazne zatvora od 3 mjeseca do 2 godine. U Ugandi je 2014. godine proglašen zakon kojim se postrožuju kazne za homoseksualne odnose (čak i do smrtne kazne za osobe koje su već kažnjavane ili se upuštaju u homoseksualne odnose makar su zaražene HIV-om ili stupaju u homoseksualne odnose s osobama mlađim od 18 godina) i kriminalizira članstvo u udrugama za promicanje prava LGBT osoba. Do danas je u [[Litva|Litvi]], koja je članica [[Europska unija|Europske unije]] na snazi zakon iz [[2010.]] godine koji zabranjuje upoznavanje maloljetnika s homoseksualnošću; zbog članstva u EU taj se zakon koristi uglavnom za sprječavanje spominjanja istospolne seksualnosti u medijima.<ref>[http://www.lithuaniatribune.com/44839/lithuanian-gay-league-criticises-national-broadcasters-restrictions-on-gay-pride-clips-201344839/ "Lithuanian Gay League criticises national broadcasters’ restrictions on gay pride clips"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140827124332/http://www.lithuaniatribune.com/44839/lithuanian-gay-league-criticises-national-broadcasters-restrictions-on-gay-pride-clips-201344839/ |date=27. kolovoza 2014. }}, "Lithuania Tribune", 15.7.2013.</ref> Sličan je zakon 2013. godine proglašen i u Rusiji,;<ref>[http://www.themoscowtimes.com/news/article/russias-gay-propaganda-law-one-year-on/502697.html "Russia's Gay Propaganda Law One Year On"], Gabrielle Tétrault-Farber za "The Moscow Times", 29.6.2014.</ref> zapadni mediji kao posljedicu tog zakona opisuju porast ne-državnog nasilja protiv homoseksualaca u Rusiji.<ref>[http://www.theguardian.com/technology/2014/feb/11/russia-violent-anti-gay-groups-vkontakte-lgbt-sochi "How anti-gay groups use 'Russian Facebook' to persecute LGBT people"], Hannah Jane Parkinson za theguardian.com, 11.02.2014.</ref> U mnogim zemljama svijeta koje kulturalno i politički ne pripadaju [[Zapadni svijet|zapadnom civilizacijskom krugu]], prakticiranje i eksponiranje homoseksualnosti je ilegalno (u 80 zemalja svijeta su homoseksualni čini izrijekom zabranjeni kao [[kazneno djelo]]) ili pak nema nikakve zaštite LGBT osoba od diskriminacije. Čak i na zapadnoj hemisferi, [[Jamajka]] <nowiki/>i druge karipske zemlje engleskog jezika (s iznimkom onih koje su još uvijek Britanske kolonije) redom zakonski zabranjuju homoseksualnost.<ref>[http://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2014/may/-sp-gay-rights-world-lesbian-bisexual-transgender#country:566 "Surrogacy Laws and Legal Considerations"], Interaktivni pregled prava LGBT osoba prema zemljama, kod "The Guardian", pristupljeno 21.8.2014.</ref> Nakon što su prvi homoseksualni magazini uglavnom prikazivali nježne dječake, od [[1960-ih]] godina se u tim časopisima pojavljuju i maskulini mladići. Suvremena LGBT zajednica sustavno obeshrabruje međugeneracijske seksualne odnose. == Uzroci == === Općenito === Znanost je tražila i još uvijek traži uzroke homoseksualnosti te seksualne orijentacije općenito. Dosadašnja relevantna istraživanja upućuju da bi uzroci mogli biti povezani s biološkim faktorima i onim okolišnim. Biološki faktori koji su bili predmet istraživanja uključuju [[Genetika|genetski]] i [[Hormoni|hormonalni utjecaj]] (posebice u embrionalnom razdoblju) koji utječe na konačnu strukturu mozga i druge karakteristike kao što je prirodna sklonost većem i spretnijem korištenju jedne ruke.<ref name=":4" /><ref name=":0" /> Uz razne biološke faktore postoji i veliki raspon okolišnih faktora kao što su to oni sociološki, psihološki ili pak rano okruženje u [[Maternica|maternici]].<ref name=":2" /><ref name=":4" /> * Američka pedijatrijska akademija je u časopisu ''Pediatrics ''2004. objavila: <nowiki>''</nowiki>Seksualna orijentacija vjerojatno nije određena ni jednim pojedinačnim faktorom, već kombinacijom genetskih, hormonalnih i okolišnih utjecaja. U proteklim desetljećima biološke su teorije bile preferirane od strane stručnjaka. [...] Premda se nastavljaju kontroverze i nesigurnost oko porijekla varijacija ljudske seksualne orijentacije, nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju. Trenutačno znanje sugerira da je seksualna orijentacija obično formirana tijekom ranog djetinjstva.<nowiki>''</nowiki><ref name=":4" /><ref>Perrin, E. C. (2002). ''Sexual Orientation in Child and Adolescent Health Care''. New York: Kluwer Academic/Plenum Publishers. {{ISBN|0-306-46761-5}}.</ref> * Američko psihološko društvo, Američko psihijatrijsko društvo te Nacionalno društvo socijalnih radnika su 2006. objavili: <nowiki>''</nowiki>Trenutačno nema znanstvenog konsenzusa oko specifičnih faktora koji bi uzrokovali da pojedinac postane heteroseksualan, homoseksualan ili biseksualan – uključujući biološke i psihološke faktore ili sociološke efekte seksualne orijentacije roditelja. Unatoč tome, dostupni dokazi indiciraju da je apsolutna većina lezbijka i gayeva odgojeno od strane heteroseksualnih roditelja i da apsolutna većina djece odgojene od strane homoseksualnih roditelja odraste kao heteroseksualna.<nowiki>''</nowiki><ref name=":3" /> * <nowiki> </nowiki>Royal College of Psychiatrists je 2007. objavio: <nowiki>''</nowiki>Unatoč gotovo stoljeću psihoanalitičkih i psiholoških spekulacija nema relevantnih dokaza koji bi poduprli pretpostavku da priroda roditeljstva ili iskustva iz ranog djetinjstva igraju bilo kakvu ulogu u formiranju fundamentalne heteroseksualne ili homoseksualne orijentacije. Čini se da je seksualna orijentacija u svojoj prirodi biološka, određena složenim međuutjecajem genetičkih faktora i ranog okruženja u maternici, stoga seksualna orijentacija nije izbor.<nowiki>''</nowiki><ref name=":0" /> Američko psihološko društvo tvrdi: <nowiki>''</nowiki>Vjerojatno postoje mnogi razlozi zbog kojih osoba ima određenu seksualnu orijentaciju i razlozi bi mogli biti drugačiji za različite ljude<nowiki>''</nowiki>; te dodaje kako je kod većine ljudi seksualna orijentacija određena već u ranoj dobi.<ref name=":2" /> Istraživanje o tome kako bi kod muškaraca orijentacija mogla biti determinirana genetičkim i drugim prenatalnim faktorima često je predmet spominjanja u političkim i sociološkim debatama o homoseksualnosti te također podiže zabrinutost o genetičkom profiliranju i prenatalnom testiranju.<ref>Mitchum, Robert (12. kolovoza 2007.), "Study of gay brothers may find clues about sexuality", ''Chicago Tribune'', pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref> Prof. Michael King tvrdi: <nowiki>''</nowiki>Zaključak do kojeg su došli znanstvenici koji istražuju porijeklo i stabilnost seksualne orijentacije je taj da je ona ljudska karakteristika koja se formira rano u životu i otporna je na promjenu. Znanstveni su dokazi o podrijetlu homoseksualnosti relevantni za [[teologija|teološke]] i sociološke debate jer potkopava pretpostavku da je seksualna orijentacija izbor.<nowiki>''</nowiki><ref>"[http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Homosexuality-is-regarded-as-a-genetical-condition/-/689364/2162786/-/9ww58e/-/index.html How much is known about the origins of homosexuality?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730002132/http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Homosexuality-is-regarded-as-a-genetical-condition/-/689364/2162786/-/9ww58e/-/index.html |date=30. srpnja 2014. }}" 29.07.2014.</ref> Garcia-Falgueras i Swaab tvrde u sažetku svojeg istraživanja iz 2010. objavljenog u časopisu ''Endocrine Development'': <nowiki>''</nowiki>Mozak fetusa se razvija tijekom intrauterinog razdoblja u muškom smjeru pomoću djelovanja testosterona na razvoj [[Neuron|živčanih stanica]] ili u ženskom smjeru pomoću manjka hormona. U tom smjeru, naš su rodni identitet (uvjerenost u pripadanje muškom ili ženskom rodu) i seksualna orijentacija programirani i organizirani u naše moždane strukture dok smo još u maternici. Nema indikacija da socijalni okoliš poslije rođenja ima ikakav utjecaj na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.<nowiki>''</nowiki><ref name=":5">Garcia-Falgueras A, Swaab DF (2010). "Sexual Hormones and the Brain: An Essential Alliance for Sexual Identity and Sexual Orientation". ''Endocrine Development'' '''17''': 22–35. doi:[[doi:10.1159/000262525|10.1159/000262525.PMID 19955753]]. "There is no indication that social environment after birth has an effect on gender identity or sexual orientation."</ref> Psihijatri i psiholozi okupljeni oko udruženja NARTH (National Association for Research & Therapy of Homosexuality) smatraju i nadalje validnim stajališta osnivača [[Psihoterapija|psihoterapije]] ([[Sigmund Freud|Freud]], Jung, Adler, Frankl) da je homoseksualnost ishod neadekvatno realizirane čežnje za istospolnim prijateljstvom s vršnjacima i za dubokim odnosom sa starijim pripadnicima istog spola u mladosti .<ref>[http://www.narth.org/docs/hom101.html "Homosexuality 101:What Every Therapist, Parent, And Homosexual Should Know"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140809214421/http://www.narth.org/docs/hom101.html |date=9. kolovoza 2014. }}, Julie Harren, Ph.D., Archives of Sexual Behavior, Vol. 32, No. 5, listopad 2003., pp. 403-417</ref> Američko psihološko društvo i Royal College of Psychiatrists su izrazili zabrinutost da stavovi, koje zastupa NARTH, nisu potkrijepljeni znanstvenim dokazima te pridonose stvaranju okruženja sklonog predrasudama i diskriminaciji.<ref name=":18">Royal College of Psychiatrists: [http://www.rcpsych.ac.uk/press/pressreleasearchives/2009/statement.aspx Statement from the Royal College of Psychiatrists’ Gay and Lesbian Mental Health Special Interest Group] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527055029/http://www.rcpsych.ac.uk/press/pressreleasearchives/2009/statement.aspx |date=27. svibnja 2010. }}</ref><ref name=":19">[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/policy/ex-gay.pdf Statement of the American Psychological Association]</ref> NARTH je s druge strane 2007. optužio Američko psihološko društvo za pristranost u odabiru članova komisije za nadzor psiholoških terapija gdje su izabrali 5 stručnjaka koji su otvoreno gay aktivisti, a nijednog od kandidata koje je predložio NARTH.<ref>"[https://www.lifesitenews.com/news/apa-appoints-gay-activists-to-monitor-homosexual-reorientation-therapy APA Appoints Gay Activists to Monitor Homosexual Reorientation Therapy]", Elizabeth O’Brien za LifeSiteNews, 22.6.2007.</ref> NARTH tvrdi da je sekularna organizacija, no vrlo često surađuje s vjerskim udrugama<ref name=":20">Ariel Shidlo; Michael Schroeder (PsyD.), Michael Schroeder, Jack Drescher, M.D. (2001). ''[http://books.google.com/?id=1jYuientrGoC Sexual Conversion Therapy: Ethical, Clinical, and Research Perspectives]''. Routledge. {{ISBN|978-0-7890-1911-0}}.</ref> kao što su ''Jews Offering New Alternatives for Healing'' i ''Evergreen International'', a njihova internetska stranica sadrži nekoliko članaka o pitanjima vjere i morala.<ref name=":21">[http://www.narth.com/#!family-faith--ethics2/c11bg stranice NARTH, sadržaj "faith - ethics"]. NARTH. Pristupljeno 12. kolovoza, 2014.</ref> Razmatranja o uzrocima homoseksualnosti nisu do kraja primjenjiva na pitanje uzroka biseksualnosti – zapravo je znanost vrlo malo razmatrala pitanje razvoja biseksualnosti. Također postoje razlike između dinamike homoseksualne orijentacije kod muškaraca i kod žena.<ref>[http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf "Was it a phase? Young women's relinquishment of lesbian/bisexual identities over a 5-year period."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610021748/http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf |date=10. lipnja 2010. }} Diamond, Lisa M., Journal of Personality and Social Psychology, Vol 84(2), Feb 2003, 352-364 (v. tekst na str. 353]</ref> === [[Evolucija|Evolucijska]] perspektiva<nowiki/> === Autori istraživanja iz 2008. su ustvrdili: <nowiki>''</nowiki>postoje značajni dokazi da je ljudska seksualna orijentacija uvjetovana genetikom, stoga nije poznato kako je homoseksualnost, koja smanjuje reproduktivni uspjeh, održavana u [[Populacija (biologija)|populaciji]] u relativno visokoj [[Frekvencija|frekvenciji]].<nowiki>''</nowiki> Iznose [[Hipoteza istiskivanja|hipoteze]]: <nowiki>''</nowiki>dok geni koji predisponiraju za homoseksualnost reduciraju reproduktivni uspjeh homoseksualaca, mogli bi također pružati neku prednost heteroseksualcima koji ih nose<nowiki>''</nowiki>. Njihovi rezultati sugeriraju da <nowiki>''</nowiki>geni koji predisponiraju za homoseksualnost bi mogli pružati prednost u razmnožavanju heteroseksualcima što bi moglo objasniti evoluciju i održivost homoseksualnosti u populaciji.<nowiki>''</nowiki><ref>Zietsch et al. (2008)</ref> Da bi to moglo biti tako, pokazalo je i istraživanje iz 2009. koje je otkrilo značajno povećanje [[plodnost]]i kod žena koje su bile u srodstvu s homoseksualcima s majčine strane, ali ne i kod žena koje se bile u srodstvu s homoseksualcima s očeve strane.<ref>Iemmola, Francesca and Camperio Ciani, Andrea (2009). "New Evidence of Genetic Factors Influencing Sexual Orientation in Men: Female Fecundity Increase in the Maternal Line". ''Archives of Sexual Behavior''(Springer Netherlands) '''38'''.</ref> Recenzentni rad autora Bailey i Zuk koji analizira istraživanja istospolnog seksualnog ponašanja kod životinja testira pogled da takvo ponašanje smanjuje reproduktivni uspjeh navodeći nekoliko hipoteza o tome kako takvo ponašanje može biti adaptivno; te hipoteze značajno variraju među vrstama. Bailey i Zuk također navode kako buduća istraživanja trebaju proučavati evolucijske posljedice istospolnog seksualnog ponašanja umjesto da se bave isključivo porijeklom takvog ponašanja.<ref>Bailey, N. W., & Zuk, M. (2009). Same-sex sexual behavior and evolution. Trends In Ecology & Evolution, 24(8), 439–446. doi:10.1016/j.tree.2009.03.014</ref> Postoje objašnjenja da bi homoseksualnost mogla biti nusprodukt homosocijalnosti (istospolnog prijateljstva). Da bi među grupama ljudi, koje su imale zajednički zadatak ići u lov opstao dobar odnos i cilj bio izvršen, razvila se homoseksualnost s ciljem učvršćivanja prijateljstva, odnosno bolje emocionalne povezanost. To je imalo za posljedicu veću vjerojatnost pomaganja u nevoljama, a time i doprinosilo očuvanju vrste. Drugo evolucijsko objašnjenje homoseksualnosti odnosi se na brigu za potomstvo. Kako je u kameno doba smrtnost bila velika, a o potomcima je ovisilo očuvanje vrste, pretpostavlja se da se homoseksualnost razvila kako bi ti pojedinci bez vlastitih potomaka doprinosili brizi za tuđu djecu, čime su im povećavali vjerojatnost preživljavanja. Oba ova evolucijska objašnjenja ovise o daljnjoj hipotezi, da bi homoseksualnost mogla biti nasljedna osobina; koje se pitanje nastoji riješiti istraživanjem blizanaca – kako se i inače utvrđuju nasljedna stanja. Prva takva provedena studija iz [[1991.]] (Bailey i Pillard) je ukazala da bi vjerojatnost da su oba jednojajčana blizanca homoseksualna, bila znatno veća od one kod parova istospolnih dvojajčanih blizanaca. Točnije, kod 52 % parova jednojajčanih blizanca u kojih je barem jedan brat homoseksualan, oba brata pokazuju homoseksualne sklonosti. Istovremeno to vrijedi za samo 22 % dvojajčanih parova blizanaca. Zaključak je bio da takvi nalazi ukazuju da je homoseksualnost u velikoj mjeri nasljedna.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1845227] "A genetic study of male sexual orientation", Bailey JM, Pillard RC, Arch Gen Psychiatry. 1991 Dec;48(12):1089-96.</ref> Novija su Baileyjeva istraživanja pokazala znatno manju stopu podudarnosti kod monozigotičnih blizanaca što se tiče homoseksualne orijentacije – 20% kod muškaraca i 24% kod žena što ukazuje značajniji utjecaj negentičkih faktora. Objašnjenje za puno manje stope podudarnosti dao je sam Bailey – blizanci, dok su odlučivali hoće li sudjelovati u istraživanju, su vjerojatno pri odlučivanju uzimali u obzir seksualnu orijentaciju svojih ko-blizanca jer su unaprijed bili upoznati s tim da je istraživanje bilo povezano s homoseksualnošću zbog čega je u uzorku ispitanika bila više parova blizanca gdje su oba bila homoseksualne orijentacije, nego što bi ih bilo pri drugačijim okolnostima biranja ispitanika.<ref>Bailey, J. Michael; Dunne, Michael P; Martin, Nicholas G.Genetic and Environmental Influences on Sexual Orientation and Its Correlates in an Australian Twin Sample. J Pers Soc Psychol, Volume 78(3).ožujak 2000.524–536. link [http://faculty.wcas.northwestern.edu/JMichael-Bailey/Publications/Bailey%20et%20al.%20twins,2000.pdf http://faculty.wcas.northwestern.edu/JMichael-Bailey/Publications/Bailey%20et%20a]</ref> Prema studiji na populaciji od 289 parova jednojajčanih i 495 parova dvojajčanih blizanaca u Državi New York od kojih je barem kod jednoga evidentirano da je stupao u homoseksualne odnose (sociolozi Bearman i Brückner, 2002. god.), vjerojatnost da su oba jednojajčana blizanca (dakle dvije osobe s identičnim genetskim nasljeđem) homoseksualci iznosi svega 6,7%. Prema zaključku autora studije, takvi rezultati dovode u pitanje hipotezu da bi homoseksualna orijentacija mogla biti urođena: „Ako postoji genetska komponenta kod istospolne privlačnosti, ona je neznatna u odnosu na druge faktore.“.<ref>[http://www.jstor.org/discover/10.1086/341906?uid=2&uid=4&sid=21103280404583] Bearman, Peter S. i Brückner, Hannah: ”Opposite-seks twins and adolsescent same-seks attraction”, The American Journal of Sociology, ožujak 2002. str. 1197-1198</ref> No u istraživanju Alana Sandersa i dr. objavljeno u svibnju 2014. rađenom na dosad najvećem uzorku blizanaca, 409 parova, se pokazalo da su gay muškarci dijelili sličnosti u genima na osmom i desetom kromosomu na kojeg su ukazala i neka druga, prijašnja istraživanja. Znanstvenici sada pokušavaju otkriti o kojim bi se točno genima u tim regijama kromosoma moglo raditi.<ref>Sanders AR i suradnici: [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25399360 ''Genome-wide scan demonstrates significant linkage for male sexual orientation'']. Psychol Med. 2015 May;45(7):1379-88. doi: 10.1017/S0033291714002451. Epub 2014 Nov 17., pristupljeno 8. listopada 2015. </ref> Znanstvenici koji se bave genetikom komentirali su prethodne objave o studiji (koje su autori objavljivali u tijeku rada na njoj) kao interesantne, ali neki sa skepsom i opaskama da su rezultati nedovoljno uvjerljivi da bi se iz njih moglo ustanoviti genetske uzroke homoseksualnosti.<ref>[http://news.sciencemag.org/biology/2014/11/study-gay-brothers-may-confirm-x-chromosome-link-homosexuality "Study of gay brothers may confirm X chromosome link to homosexuality"], Kelly Servick za "Science", 17. studenog 2015.</ref><ref>[http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-2837834/Study-suggests-genetic-link-male-homosexuality.html "Have scientists finally found the 'gay gene'? Major new study of 800 brothers backs claims sexuality is in our genes"], Associated Press i Makr Prigg, kod "Daily News", 17. studenog 2014.</ref> S obzirom na to da druga već navedena novija istraživanja ukazuju na postojanje znatnih ne-genetičkih bioloških faktora u formiranju homoseksualnih sklonosti – kao što je rano okruženje u maternici – znatan broj stručnjaka sukladno takvim dokazima smatra kako seksualna orijentacija nije izbor, nego je biološki uvjetovana: <nowiki>''</nowiki>Nema indikacija da socijalni okoliš poslije rođenja ima ikakav utjecaj na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.<nowiki>''</nowiki>,<ref name=":4" /> <nowiki>''</nowiki>nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju<nowiki>''</nowiki>,<ref name=":0" /> iako je postotak seksualno zlostavljanih veći kod homoseksualnih i biseksualnih osoba nego kod heteroseksualnih,<ref name="cdc.gov"/> a seksualno zlostavljanje može zbuniti djecu: <nowiki>''</nowiki>Ako je zlostavljač bio istog spola, djeca mogu propitivati svoju seksualnu orijentaciju te se pitati jesu li gay<nowiki>''</nowiki>.<ref><nowiki>''</nowiki>If the abuser was of the same-sex, children (and parents) might question their sexual orientation and wonder if they are "gay."<nowiki>''</nowiki> [http://www.ptsd.va.gov/professional/trauma/other/child_sexual_abuse.asp Službene stranice Department of Veterans Affairs: „Child Sexual Abuse“], Julia Whealin, PhD and Erin Barnett, PhD, posjećeno 10.08.2014.</ref> === Epigenetika === [[Datoteka:Epigenetic mechanisms.png|mini|Načela epigenetičkih mehanizama]] 2013. godine su Bill Rice s kalifornijskog Sveučilišta u Santa Barbari i Urban Friberg sa Sveučilišta u Uppsali, u suradnji s američkim NIMBioS institutom razvili matematički model [[Epigenetika|epigenetičkog]] izvora homoseksualnosti. Autori polaze od pretpostavke da postoje posebni, [[Epigenetika|epigenetičkei]] markeri na genima koji se prenose kod pojedinaca u krvnom srodstvu i daju sličan učinak. Ti autori ukazuju na indicije da bi glavni izvor homoseksualnosti moglo biti epigenetičko križno nasljeđivanje: kada pretpostavljene epigenetičke markere nasljeđuju djeca od roditelja suprotnog spola, mogu nastati atipično niske ili visoke razine [[testosteron]]a ''in utero'', što uzrokuje da [[fetus]] na neki način poprimi osobine suprotnog spola.<ref>[http://healthland.time.com/2012/12/13/new-insight-into-the-epigenetic-roots-of-homosexuality/ "New Insight into the (Epi)Genetic Roots of Homosexuality"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131206033213/http://healthland.time.com/2012/12/13/new-insight-into-the-epigenetic-roots-of-homosexuality/ |date=6. prosinca 2013. }}, Laura Blue za "Time Health & Family" 13.12.2012.</ref><ref>[http://www.nimbios.org/press/FS_homosexuality "Study Finds Epigenetics, Not Genetics, Underlies Homosexuality"], Catherine Crawley za "NIMBioS" 11.12.2012.</ref> Čak i skloni znanstvenici upozoravaju da studija Rice – Friberg predstavlja tek jedan matematički model kojim se daje prijedlog za biološka testiranja: pri tome, prema sadašnjem stanju znanosti, takvo testiranje možda uopće i nije moguće.<ref>[http://www.the-scientist.com/?articles.view/articleNo/33773/title/Can-Epigenetics-Explain-Homosexuality-/ "Can Epigenetics Explain Homosexuality?"] Sabrina Richards za "The Scientist", 1.1.2013.</ref> U listopadu 2015. vodeći znanstveni časopis ''[[Nature]]'' objavio je istraživanje 37 parova jednojajčanih muških blizanaca kod kojih je samo jedan [[Blizanci|blizanac]] gay i 10 parova u kojima su oba gay. Znanstvenici su proučavanjem njihove [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] otkrili 5 epigenetičkih markera koji su se znatno češće pojavljivali kod gay muškaraca nego kod njihovih identičnih heteroseksualnih blizanaca. Na temelju pronalazaka izradili su algoritam koji je u čak 67% slučajeva točno predvidio [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]] muškaraca u istraživanju. Znanstvenici ističu da je istraživanje potrebno replicirati na većem uzorku blizanaca te napominju da se epigenetički markeri razlikuju ovisno o tkivu pri čemu bi za seksualnost najvažniji trebali biti oni u [[Mozak|mozgu]]. 1 od tih 5 markera povezan je s [[gen]]om [[Imunološki sustav|imunološkog sustava]], 1 s [[Razvoj središnjeg živčanog sustava|razvojem mozga]] i 3 nisu bila povezana ni s jednim genom u DNK.<ref name=":22">[http://www.nature.com/news/epigenetic-tags-linked-to-homosexuality-in-men-1.18530?WT.mc_id=FBK_NatureNews#/ref-link-4 Epigenetic 'tags' linked to homosexuality in men], pristupljeno 8. listopada 2015. </ref> Epigenetički markeri su molekule koje nisu dio slijeda DNK tj. gena koji ju čine, već su na DNK i reguliraju izražaj pojedinih gena. Mogu biti nasljedni, podložni su promjenama pod utjecajem okolišnih čimbenika i identični blizanci nemaju uvijek iste markere.<ref name=":22" /> === Istraživanja [[DNK]] === [[Fenotip]] homoseksualne osobe je dosljedan njezinu [[genotip]]u, no javlja se fizička privlačnost prema pripadnicima istoga [[spol]]a. S obzirom na to da homoseksualci često navode da su homoseksualne porive imali kao djeca, opravdano je provoditi istraživanja [[DNK]] kako bi se utvrdilo je li riječ o nasljednoj osobini. [[1993.]] [[Dean Hamer]], istraživač pri Nacionalnom centru za rak u [[SAD]]-u, koristi alate suvremene [[molakularna biologija|molekularne biologije]] s ciljem odgovaranja na stoljetno pitanje je li homoseksualnost nasljedna. Hamer je pratio naslijeđe pet označenih sljedova [[DNK]] na [[X kromosom]]u kod 40 parova homoseksualne braće. Iako su ti DNK sljedovi visoko varijabilni kod ukupne populacije, bili su identični u 33 bratska para. Hamer je svoj nalaz rastumačio kao da genski uzrok homoseksualne sklonosti kod pojedinca leži na X kromosomu. No rad je samo prepoznao DNK sljedove koji su učestaliji među homoseksualnim blizancima, ne i [[gen]] uzročnik. Hamerovo izviješće i danas uzrokuje kontroverze u znanstvenoj zajednici. Jedna je istraživačka skupina potvrdila i proširila njegov rad, otkrivši da kada su dva brata homoseksualna i imaju brata koji je heteroseksualan, heteroseksualni brat ne nosi oznake na X kromosomu. Ista studija nije naišla na kromosomske oznake kod parova homoseksualnih sestara. Više je istraživačkih skupina opovrglo Hamerova otkrića. No gen koji upravlja homoseksualnošću se ne treba nužno nalaziti na [[spolni kromosom|spolnom kromosomu]] gdje ga je Hamer prvotno tražio. Trenutne studije za takvim genima tragaju i na [[autosom]]ima. [[Datoteka:Serotonin-2D-skeletal.svg|lijevo|mini|[[Serotonin]]]] Drugi pristup razumijevanju biološke osnove homoseksualnosti podrazumijeva genetičku manipulaciju muških jedinki vinskih mušica za oslikavanje homoseksualnog ponašanja. [[Mutacija|Mutirani]] [[alel]] gena određuje [[boja|boju]] [[oko|očiju]] mušica iskazujući "''bijelo''" svojstvo, no samo u stanicama oka. Boja očiju divljeg tipa je crvena. Istraživači su izmijenili embrije muških vinskih mušica, tako da su odrasle jedinke kukaca iskazivale ''bijeli'' gen u svakoj stanici. Rezultirano ponašanje izmijenjenih jedinki je nalikovalo međusobnom udvaranju, po svoj prilici uzrokovanom izmijenjenim genom. Mogućnost genetičkog induciranja homoseksualnog ponašanja ukazuje na genetičko upravljanje putem biokemijske osnove [[fenotip]]a. Produkt ''bijelog'' gena je [[enzim]] koji upravlja bojom očiju tako da omogućava [[stanica]]ma korištenje [[aminokiselina|aminokiseline]] [[triptofan]]a, koji je nužan za proizvodnju [[hormon]]a [[serotonin]]a. Kada sve stanice vinske mušice iskazivale mutirani ''bijeli'' gen, smanjuje se razina serotonina u mozgu što uzrokuje neobično ponašanje. U drugih je životinja sniženi moždani serotonin usko povezan s tzv. homoseksualnim ponašanjem – primjerice se za "homoseksualno ponašanje" uzima ako mužjak pingvina pripomogne u brizi za potomstvo drugom mužjaku, koji je ostao bez ženske partnerice – makar nije jasno je li sniženi moždani serotonin poticaj na takvo ponašanje, ili je pak posljedica situacije u kojoj se jedinka ne druži sa životinjom suprotnog spola . === Hipoteza o neurološkim uzrocima homoseksualnosti === [[Datoteka:Hypothalamus small.gif|lijevo|mini|[[Hipotalamus]]]] Pionirsko istraživanje o vezi građe [[mozak|mozga]] i homoseksualnost proveo je neurolog [[Simon LeVay]] koji je post-mortem usporedio mozgove tri grupe ispitanika – muških homoseksualaca i muških i ženskih heteroseksualaca/ki. Rezultati su potvrdili ranije nalaze da je INAH 3 (treća intersticijska jezgra anteriornog [[hipotalamus]]a) više nego dvostruko veća kod heteroseksualnih muškaraca nego kod [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] žena i homoseksualnih muškaraca. Te je rezultate teško interpretirati jer se povezanost ne može kauzalno tumačiti. Moguće je da je ta jezgra uzrok homoseksualnosti, da je posljedica homoseksualnosti ili da postoji treći činitelj koji tu ima utjecaja. U replikaciji LeVayevog eksperimenta koji su vodili [[William Byne]] i suradnici, rezulti su pokazali da je INAH 3 kod homoseksualnih muškaraca veća od INAH 3 [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] žena, a manja od INAH 3 [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] muškaraca, iako razlika nije dostigla nivo statističke značajnosti. [[Allen i Gorski]] usporedili su veličinu prednje komisure u mozgu kod homoseksualnih muškaraca i [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] muškaraca i žena, te utvrdili da je kod homoseksualnih muškaraca značajno veća u odnosu na heteroseksualne muškarce i žene. [[Swaab i Hofman]] utvrdili su razlike u veličini suprahijazmatske jezgre između homoseksualnih i heteroseksualnih muškaraca. Nije razjašnjeno da li bi ta razlika bila posljedica homoseksualnog načina života, ili bi ona bila utjecala na razvoj homoseksualnih sklonosti. === Hipoteza o psihološkim uzrocima homoseksualnosti === Začetnik psihoterapije [[Sigmund Freud]] je prepoznavao biseksualan potencijal u svakoj osobi – u smislu da se zapravo svatko može "pervertirati" seksualne porive koji su prema svojoj prirodi usmjereni prema razmnožavanju – tj. prema heteroseksualnosti. Termin "perverzija" je Freud prvi počeo koristiti u medicini, u djelu "Drei Abhandlungen zur Sexualtheorie" iz 1905.; te u tom smislu za Freuda čak i [[samozadovoljavanje]] predstavlja perverziju. Nakon dugog promišljanja o fenomenu homoseksualnosti, od 1915. god. Freud zauzima stajalište da homoseksualnost predstavlja fiksaciju na nerazriješene psihološke probleme vezane uz spolno sazrijevanje i spolni život u cjelini, te da je u cijelosti plod psihološke nezrelosti.<ref name="tandfonline.com">[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1300/J082v09n02_04#.UnacudIidNg] "Freud Reconsidered: Bisexuality, Homosexuality, and Moral Judgement", Timothy F. Murphy, Journal of Homosexuality, Volume 9, Issue 2-3, 1984</ref> [[Datoteka:Krafft-Ebing Psychopathia sexualis 1886.jpg|mini|Prvo izdanje knjige ''Psychopathia Sexualis'' (1886), od Richard von Krafft-Ebinga; djela u kojem se po prvi put spominju termini "homoseksualnost" i "heteroseksualnost"]] Jedan od vodećih autora u polju tzv. [[Reparativna terapija|reparativne terapije]] homoseksualnosti i jedan od osnivača NARTH-a<ref>NARTH [http://www.narth.com/menus/officers.html Officers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040803174911/http://www.narth.com/menus/officers.html |date=3. kolovoza 2004. }}</ref> [[Joseph Nicolosi]], gradeći dalje na Freudovim<ref name="tandfonline.com"/> tezama, govori o homoseksualnosti kao posljedici neispunjene potrebe za emocionalnom vezom s osobama istog spola – u prvom redu s roditeljem istog spola (očinstvo/majčinstvo), a potom s vršnjacima istog spola (prijateljstvo). Prema Nicolosiju, potreba za takvim istospolnim povezivanjem (en. "same-sex bonding") se tijekom seksualnog sazrijevanja može pokušati zadovoljiti vezama seksualne prirode – sa starijom osobom istog spola koja emocionalno stupa na mjesto roditelja, ili pak s vršnjacima istog spola. Stoga Nicolosi zagovara da osobe s homoseksualnim porivima razvijaju prijateljske odnose s vršnjacima i starijim osobama istog spola – koje neće biti seksualne prirode; te tvrdi da u svojem radu uočava da zbog razvijanja takvih veza, homoseksualni porivi kod njegovih pacijenata opadaju.<ref>[https://www.scribd.com/doc/84933706/Reparative-Therapy-of-Male-Homosexuality-by-Joseph-Nicolosi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}} "Reparative Therapy of Male Homosexuality: A New Clinical Approach",Publisher: Jason Aronson, Inc. (1. listopada 1997)</ref> Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje Američke psihijatrijske udruge (međunarodna verzija s [[MKB-10]] šiframa), kojega koriste i hrvatski liječnici, postoji nekoliko poremećaja koji su vezani uz pitanje seksualne orijentacije – ali se homoseksualnost i biseksualnost (za razliku od primjerice [[transseksualnost]]i i raznih drugih [[queer]] orijentacija) u principu ne dijagnosticiraju kao mentalni poremećaj, ako se pojedini homoseksualac ne žali na psihološke i/ili socijalne tegobe koji proizlaze iz homoseksualnosti. U šifri F52.9 nalazi se "Seksualni poremećaj, neodređen", za obilježavanje seksualnih smetnji koje ne zadovoljavaju kriterije za neki od Poremećaja seksualnog identiteta (grupa šifri F64), ni [[Parafilija]] (grupa šifri F65), niti spada u grupu Psihološki poremećaji i poremećaji ponašanja povezani sa spolnim razvojem i orijentacijom (grupa šifri F66). Primjeri iz šifre F52.9 uključuju: 1. snažne osjećaje neadekvatnosti na području seksualnog izražaja ili na drugim poljima povezanim s vlastitim mjerilima muškosti ili ženskosti. 2. Poremećaj zbog obrazaca ponavljanih seksualnih veza koje uključuju partnere koji su doživljeni kao stvari koje treba iskoristiti. 3. Trajne i značajne smetnje zbog seksualne orijentacije. [[MKB-10]], nadalje, predviđa pod šifrom F66.1 dijagnozu "Egodistonička spolna orijentacija", gdje se klasificiraju homoseksualci koji su u braku ili sličnoj heteroseksualnoj vezi ili bi u nju htjeli ući, ili iz bilo kojeg razloga osjećaju potrebu da promijene svoju seksualnu orijentaciju ili umanje homoseksualne porive i ponašanje. Istraživanja i klinička literatura su konzistentni u demonstriranju da su istospolni seksualni i romantični osjećaji, privlačnosti i ponašanja normalne te pozitivne varijacije ljudske seksualnosti.<ref name=":8">American Psychological Association:&nbsp;[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/therapeutic-response.pdf Appropriate Therapeutic Responses to Sexual Orientation]</ref> Sada postoji već velika količina istraživanja koja pružaju dokaze koji nam indiciraju da je biti gay, lezbijka ili biseksualna osoba kompatibilno s normalnim mentalnim zdravljem i socijalnom prilagođenošću.<ref name=":0" /> Unatoč tome, iskustva diskriminacije i rezignacije od strane prijatelja, obitelji, kolega i poslodavca mogu uzrokovati psihičke poteškoće kod pojedinih LGBT ljudi, a češće se javljaju i problemi s prekomjernom upotrebom lijekova i drugih substanci. Royal College of Psychiatrists je priopćio osvrćući se na razdoblja kada se homoseksualnost smatrala bolešću u medicini: <nowiki>''</nowiki>Ova nesretna povijest nam demonstrira kako marginalizacija grupe ljudi koji imaju određenu osobnu karakteristiku (u ovom slučaju homoseksualnost) može dovesti do štetne medicinske praske i osnova diskriminacije u društvu.<nowiki>''</nowiki><ref>Royal College of Psychiatrists:&nbsp;Royal College of Psychiatrists response to comments on Nolan Show regarding homosexuality as a mental disorder&nbsp;at theWayback Machine&nbsp;(arhivirano 11. lipnja 2008.)</ref> Američko psihijatrijsko društvo je [[1973.]] na temelju znanstvenih dokaza<ref name=":12">Staff report (12. kolovoza 1998).&nbsp;[http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=187846 Gay Is Okay With APA—Forum Honors Landmark 1973 Events].&nbsp;''JAMA''. 1998;280(6):497–499.&nbsp;doi:[[doi:10.1001/jama.280.6.497|10.1001/jama.280.6.497]]</ref> uklonilo homoseksualnost s liste bolesti, a istu je poziciju [[1975.]] zauzelo i Američko psihološko društvo.<ref name=":0" /> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) je [[1990.]] uklonila homoseksualnost s popisa mentalnih bolesti.<ref>"[http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/6/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women Stop discrimination against homosexual men and women] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709194330/http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/6/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women |date=9. srpnja 2012. }}". World Health Organisation — Europe. 17. svibnja 2011. pristupljeno 8. ožujka 201?</ref> Unatoč tome, zagovornici [[Konzervativizam|konzervativnog]] pristupa homoseksualnosti su i dalje skloni stajalištu da je homoseksualnost uklonjena s popisa [[bolest]]i i [[poremećaj]]a radi pritisaka LGBT udruga i političkih krugova.<ref name=":9"><nowiki>''</nowiki>[http://www.ofm.hr/juniorat/index.php/osvrti/71-homoseksualnost-i-crkveni-nauk Homoseksualnost&nbsp;i Crkveni nauk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812205542/http://www.ofm.hr/juniorat/index.php/osvrti/71-homoseksualnost-i-crkveni-nauk |date=12. kolovoza 2014. }}<nowiki>''</nowiki> fra Daniel Patafta, pristupljeno 12.08.2014.</ref> == Religija i homoseksualnost == {{glavni|Homoseksualnost u Starom zavjetu}} Iako odnos religije prema homoseksualnosti može znatno varirati između različitih religija i sekti te s obzirom na vrijeme i područje, trenutačna autoritativna tijela i doktrine najvećih svjetskih religija gledaju na homoseksualnost uglavnom negativno. Ta negativnost varira od potihog suprotstavljanja homoseksualnim aktivnostima, izravnog zabranjivanja prakticiranja homoseksualnosti pa do aktivnog suprotstavljanja društvenom prihvaćanju homoseksualnosti. Neke religije uče da je sama homoseksualna orijentacija [[grijeh]],<ref>"[http://www.upper-register.com/irons_trial/charges.pdf Charge #1 and specifications preferred by the Presbytery of Southern California against The Rev. C. Lee Irons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723194409/http://www.upper-register.com/irons_trial/charges.pdf |date=23. srpnja 2008. }}" (PDF). Presbytery of Southern California of the Orthodox Presbyterian Church. pristupljeno 27. lipnja 2008. "claiming that homosexuality is an unchosen "condition," rather than a sin of the heart, [...] contradicts the teaching of Scripture that both the desire and the act are sin."</ref> neke da je samo istospolni čin grijeh<ref>Sex and Society – Volume 3 – Page 824</ref> dok samo manji broj u potpunosti prihvaćaju gayeve i lezbijke.<ref>The Wiley-Blackwell Companion to Religion and Social Justice – Page 543, Michael D. Palmer, Stanley M. Burgess – 2012</ref> Vjernici i pripadnici velikih [[Monoteizam|monoteističkih]] religija kao što je kršćanstvo najčešće zastupaju stav da je homoseksualni čin neprirodan i nečist zbog nekompatibilnosti [[Spolni organi|spolnih organa]] i zatvorenosti čina [[Začeće|stvaranju novog života]] što se najčešće navodi kao glavna funkcija [[Spolnost i kršćanstvo|spolnosti]].<ref name=":9" /><ref><nowiki>''</nowiki>[http://studentski-pastoral.com/index.php/pitajteKapelana/37 Homoseksualnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812213342/http://studentski-pastoral.com/index.php/pitajteKapelana/37 |date=12. kolovoza 2014. }}<nowiki>''</nowiki> don [[Damir Stojić]], pristupljeno 12.08.2014.</ref> S druge strane, unatoč vjerskom učenju postoje pripadnici religija koji na homoseksualnost gledaju pozitivnije, a neke liberalne religijske denominacije podržavaju i istospolne brakove. == Vidi još == *[[Homofobija]] *[[Biseksualnost]] *[[Transrodnost]] *[[Interseksualnost]] *[[Queer]] *[[LGBTIQ]] * [[Međunarodni dan borbe protiv homofobije]] * [[Popis životinja koje pokazuju homoseksualno ponašanje]] == Literatura i izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * Znanost.geek.hr -<nowiki>''</nowiki>[http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ Je li homoseksualnost zaista neprirodna?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730014520/http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ |date=30. srpnja 2014. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730014520/http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ |date=30. srpnja 2014. }}<nowiki>''</nowiki> {{LGBT |state=autocollapsed |selected=identiteti}} [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:LGBTQ]] lcptlpn3astcm94rm3gkh8r2abv5347 7616200 7616186 2026-10-10T19:19:29Z Budsalone 120869 Navod je iz Långströmove studije koja je sažeta u prethodnom odlomku. 7616200 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gay_flag.svg|mini|Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista.]] '''Homoseksualnost''' (od [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ''ὁμός ''što znači ''isto'', i [[Latinski jezik|latinskog]] ''sexus ''što znači ''spol''), [[romantika|romantična]] i [[seksualnost|spolna]] privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog [[Spol i rod|spola]]. Kao [[Seksualna orijentacija|orijentacija]] homoseksualnost se odnosi na <nowiki>''</nowiki>trajni obrazac emocionalne, romantične ili seksualne privlačnosti<nowiki>''</nowiki> primarno ili isključivo prema osobama istoga spola.<nowiki>''</nowiki> Također se odnosi na individualan osjećaj osobnog i društvenog identiteta baziranog na tim privlačnostima, ponašanju koje ih izražava i na pripadnosti zajednici drugih koji dijele iste.<nowiki>''</nowiki><ref name=":2">"[http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx Sexual Orientation, Homosexuality, and Bisexuality]", ''[[American Psychological Association]] HelpCenter.org'', pristupljeno 30. ožujka 2010.</ref><ref name=":3">[http://www.courts.ca.gov/documents/Amer_Psychological_Assn_Amicus_Curiae_Brief.pdf "Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) - APA California Amicus Brief — As Filed" ](PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010.</ref> Najčešći izrazi za homoseksualne osobe su ''[[lezbijka]]'' kod žena i ''[[gay]]'' kod muškaraca iako se ''gay'' često koristi i za muškarce i za žene. Zajedno s [[Biseksualnost|biseksualnošću]] i [[Heteroseksualnost|heteroseksualnošću]], homoseksualnost je jedna od tri glavne kategorije seksualne orijentacije unutar heteroseksualno-homoseksualnog kontinuuma, teorijskog koncepta kojega je razvio [[Alfred Kinsey]], u kojem se [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyjevom ljestvicom]] opisuje seksualna orijentacija. Danas mnogi seksolozi smatraju Kinseyjevu skalu relevantnom, ali ističu kako je ona vrlo često nedovoljno opsežna da bi se jasno odredio seksualni identitet na koji utječu brojni faktori. Navode kako je seksualna orijentacija samo jedan od njih, a uz nju su ostala 2 glavna faktora biološki spol i rodni identitet.<ref>"[http://www.plannedparenthood.org/health-topics/sexual-orientation-gender-4329.htm Sexual Orientation & Gender] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140214010943/http://www.plannedparenthood.org/health-topics/sexual-orientation-gender-4329.htm |date=14. veljače 2014. }}". Planned Parenthood. pristupljeno 6. rujna 2012.</ref> Dok neki smatraju homoseksualnu aktivnost neprirodnom,<ref>Robinson, B. A. (2010). "[http://www.religioustolerance.org/hom_fixe.htm Divergent beliefs about the nature of homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190510051718/http://www.religioustolerance.org/hom_fixe.htm |date=10. svibnja 2019. }}". Religious Tolerance.org. pristupljeno 12. rujna 2011.</ref><ref>Schlessinger, Laura (2010). "[http://www.religioustolerance.org/hom_0078.htm Dr. Laura Schlessinger and homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190129135629/http://www.religioustolerance.org/hom_0078.htm |date=29. siječnja 2019. }}". Religious Tolerance.org. pristupljeno 19. rujna 2012.</ref> znanstvena istraživanja pokazuju da je homoseksualnost normalna i prirodna varijacija ljudske seksualnosti te da sama po sebi nije izvor negativnih psiholoških učinaka.<ref>[http://new.paho.org/hq/index.php?option=com_content&task=view&id=6803&Itemid=1926 ""Therapies" to change sexual orientation lack medical justification and threaten health"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120523040848/http://new.paho.org/hq/index.php?option=com_content&task=view&id=6803&Itemid=1926 |date=23. svibnja 2012. }}. Pan American Health Organization. pristupljeno 26. svibnja 2012. arhivirano ovdje [1].</ref><ref name=":11">"[https://web.archive.org/web/20130808032050/http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx Sexual orientation, homosexuality and bisexuality]".American Psychological Association. Arhivirano 8. kolovoza 2013. pristupljeno 10. kolovoza 2013.</ref> Dokaza u prilog nesocijalnim, biološkim uzrocima znatno je više nego onih u prilog socijalnim, osobito kod muškaraca.<ref name="Bailey2016">{{Citiranje časopisa |last1=Bailey |first1=J. Michael |last2=Vasey |first2=Paul L. |last3=Diamond |first3=Lisa M. |last4=Breedlove |first4=S. Marc |last5=Vilain |first5=Eric |last6=Epprecht |first6=Marc |title=Sexual Orientation, Controversy, and Science |journal=Psychological Science in the Public Interest |volume=17 |issue=2 |pages=45–101 |year=2016 |doi=10.1177/1529100616637616 |pmid=27113562}}</ref> Iako nijedna teorija o uzrocima seksualne orijentacije nije stekla opću potporu, znanstvenici daju prednost biološkim teorijama<ref name=":4">Frankowski BL; American Academy of Pediatrics Committee on Adolescence (lipanj 2004). "[http://pediatrics.aappublications.org/content/113/6/1827.long Sexual orientation and adolescents]". ''Pediatrics'' '''113''' (6): 1827–32. doi:[[doi:10.1542/peds.113.6.1827|10.1542/peds.113.6.1827]]. PMID 15173519.</ref> koje ukazuju na [[Genetika|genetičke]] i [[Epigenetika|epigenetičke]] čimbenike, rano okruženje u [[Maternica|maternici]] ili kombinaciju istih.<ref name=":0">"[http://www.rcpsych.ac.uk/workinpsychiatry/specialinterestgroups/gaylesbian/submissiontothecofe.aspx Submission to the Church of England’s Listening Exercise on Human Sexuality]". The Royal College of Psychiatrists. pristupljeno 13. lipnja 2013.</ref> Američka studija Bearman i Brückner (2002.) temelji se na nacionalno reprezentativnom istraživanju adolescenata (Add Health, učenici od 7. do 12. razreda). Među 18.841 ispitanikom 8,7% je pozitivno odgovorilo na pitanje jesu li ikad osjetili romantičnu privlačnost prema osobi istog spola (9,5% mladića i 7,8% djevojaka); 3,1% navelo je istospolnu romantičnu vezu, a 1,5% neki oblik istospolnog spolnog ponašanja. Poduzorak srodnika obuhvatio je 3.139 parova, od čega 289 parova jednojajčanih blizanaca, 495 parova dvojajčanih blizanaca, 1.251 par rođene braće i sestara te 1.104 para polubraće, polusestara i nesrodnih osoba iz istog kućanstva. Među 527 parova u kojima je barem jedan član naveo istospolnu privlačnost, podudarnost je iznosila 6,7% kod jednojajčanih blizanaca (45 parova), 7,2% kod dvojajčanih (83 para) i 5,5% kod rođene braće i sestara (183 para), bez statistički značajnih razlika. Autori zaključuju da podaci ne podupiru jednostavan model genetskog utjecaja neovisnog o društvenom kontekstu: „Ako istospolna romantična privlačnost ima genetsku komponentu, nju uvelike nadjačavaju drugi čimbenici.“ Pritom ne isključuju genetski utjecaj koji bi se izražavao samo u određenim društvenim okolnostima, navode da je uzorak premalen za pouzdano utvrđivanje razlika između jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca te da odnos između privlačnosti u adolescenciji i spolne orijentacije u odrasloj dobi nije razjašnjen. Sami autori prednost daju hipotezi o utjecaju socijalizacije.<ref>[http://www.soc.duke.edu/~jmoody77/205a/ecp/bearman_bruckner_ajs.pdf] Bearman, Peter S. i Brückner, Hannah: ”Opposite-sex twins and adolescent same-sex attraction”, The American Journal of Sociology, ožujak 2002. str. 1190-1202</ref> Kasnija i znatno veća studija provedena na švedskom registru blizanaca obuhvatila je 3.826 parova istospolnih blizanaca u dobi od 20 do 47 godina (2.320 jednojajčanih i 1.506 dvojajčanih parova). Među 807 parova muških jednojajčanih blizanaca utvrđen je 71 par u kojem je barem jedan član naveo barem jednog istospolnog spolnog partnera tijekom života; u 7 parova to su navela oba blizanca (kod dvojajčanih: 3 od 53 para). Od 1.513 parova ženskih jednojajčanih blizanaca utvrđeno je 214 parova u kojima je barem jedna blizankinja navela istospolnu partnericu; u 26 parova to su navele obje (kod dvojajčanih: 13 od 140 parova). Usporedbom jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca autori procjenjuju da genetski čimbenici ([[nasljednost]]) objašnjavaju 34-39% varijance istospolnog spolnog ponašanja kod muškaraca te 18-19% kod žena, uz široke intervale pouzdanosti koji uključuju i nulu. Zajednički obiteljski okoliš objašnjava 0% varijance kod muškaraca i 16-17% kod žena, a najveći dio (61-66%) otpada na čimbenike specifične za pojedinca, koji prema autorima mogu biti društveni i biološki (primjerice prenatalna izloženost spolnim hormonima) te uključuju i mjernu pogrešku. Autori zbog širokih intervala pouzdanosti pozivaju na oprez u tumačenju.<ref name="langstrom2010">{{Citiranje časopisa |title=Genetic and environmental effects on same-sex sexual behavior: a population study of twins in Sweden. |url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/sex/samesex%202010.pdf |date=Veljača 2010. |journal=Arch Sex Behav. 2010 Feb;39(1):75-80. doi: 10.1007/s10508-008-9386-1. Epub 2008 Jun 7. |accessdate=2018-12-28}}</ref> Niska podudarnost među jednojajčanim blizancima ne znači da su uzroci društveni: negenetski dio varijance u blizanačkim studijama obuhvaća i biološke čimbenike, poput prenatalnog okruženja.<ref name="langstrom2010" /> Nema pouzdanih znanstvenih dokaza koji bi upućivali na to da roditeljski odgoj ili iskustva u ranom djetinjstvu igraju ulogu u oblikovanju seksualne orijentacije.<ref name=":0" /> U navedenoj švedskoj studiji ocjenjuje se da zajednički ili srodni okoliš ne igraju nikakvu ulogu kod muškaraca i malu ulogu kod žena.<ref>Långström, N.; Rahman, Q.; Carlström, E.; Lichtenstein, P. (2008). "Genetic and Environmental Effects on Same-sex Sexual Behavior: A Population Study of Twins in Sweden". ''Archives of Sexual Behavior'' '''39''' (1): 75–80. doi:[[doi:10.1007/s10508-008-9386-1|10.1007/s10508-008-9386-1]]. PMID [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18536986 18536986]. </ref> [[Psihijatrija|Psihijatri]] i [[Psihologija|psiholozi]] koji su pobornici tzv. [[reparativna terapija|reparativne terapije]] koja je sagrađena na djelima začetnika [[Psihoterapija|psihoterapije]] [[Sigmund Freud|Freuda]], [[Carl Gustav Jung|Junga]], [[Alfred Adler|Adlera]] i [[Viktor Frankl|Frankla]], smatraju da je homoseksualnost izraz preusmjeravanja neadekvatno realizirane čežnje za istospolnim prijateljstvom s vršnjacima i za dubokim odnosom sa starijim pripadnicima istog [[Spol i rod|spola]] (roditeljima, učiteljima) u mladosti;<ref>Frankowski BL; American Academy of Pediatrics Committee on Adolescence (lipanj 2004). "[http://books.google.hr/books?id=38HsJed6_T8C&pg=PR1&lpg=PR1&dq=narth+manual+unwanted&source=bl&ots=2yyUDjTOxq&sig=HNLxuXpfh_kS6x_-Q_prEZ7j4qA&hl=en&sa=X&ei=6cXTU_PvJMuM4gT5_YCQBQ&ved=0CB0Q6AEwAA#v=onepage&q=narth&f=false Julie Harren Hamilton, Ph.D., Philip J. Henry, PhD i dr., "Handbook of Therapy for Unwanted Homosexual Attractions: A Guide to Treatment"], 2009., str. 55 - 67</ref> njihova stajališta su suočena s ogorčenim reakcijama iz redova LGBT aktivista i uglavnom se ne smatraju više ""politički korektnima", u zapadnim zemljama. Većina se ljudi istospolne seksualnosti izjašnjava da su vrlo malo ili nimalo bili ili jesu u mogućnosti odabrati svoju seksualnu orijentaciju.<ref name=":11" /> Većina pripadnika znanstvene zajednice tvrdi kako nema dovoljno dokaza koji bi opravdali upotrebu [[Psihologija|psiholoških]] intervencija sa svrhom promjene seksualne orijentacije.<ref>American Psychological Association: [http://www.apa.org/about/governance/council/policy/sexual-orientation.aspx Resolution on Appropriate Affirmative Responses to Sexual Orientation Distress and Change Efforts]</ref> Kada se radi o brojnosti i učestalosti, postoje različita gledišta o kriterijima utvrđivanja broja ljudi koji se deklariraju kao gay ili lezbijka tj. onih koji su primarno homoseksualni u svom spolnom i romantičnom životu za razliku od onih osoba koje su neko vrijeme ili naizmjence imale istospolno seksualno ili romantično iskustvo. Broj osoba koji se javno deklariraju kao homoseksualne ovisi o prihvaćenosti i riziku od [[Stigmatizacija|stigmatizacije]] u društvu. Sigurno da broj osoba, koje se javno izjašnjavaju kao homoseksualne, ovisi o pravnom sustavu, odnosno jesu li homoseksualni odnosi kažnjivi zakonom;<ref name=":6">LeVay, Simon (1996). ''Queer Science: [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/queerscience.htm The Use and Abuse of Research into Homosexuality].'' Cambridge: The MIT Press {{ISBN|0-262-12199-9}}</ref> uz to postoje osobe koje ne žele svoju egzistenciju obilježavati deklariranjem, bilo iz osobnih razloga ili pak zbog toga što u nju nisu posve sigurne ([[seksualna fluidnost]]).<ref>[http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf "Was it a phase? Young women's relinquishment of lesbian/bisexual identities over a 5-year period."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610021748/http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf |date=10. lipnja 2010. }} Diamond, Lisa M., Journal of Personality and Social Psychology, Vol 84(2), Feb 2003, 352-364.]</ref> Politički uvjeti su tek u najnovije vrijeme, i to samo u nekim zemljama, takvi da je postalo moguće formirati statističke obrasce koji su omogućili upisivanje homoseksualnih sklonosti kao identitetskih određenja. Osim kod anatomski modernog čovjeka (lat. ''Homo sapiens sapiens'') homoseksualno je ponašanje također zabilježeno i promatrano kod [[Homoseksualno ponašanje kod životinja|mnogih drugih životinjskih vrsta]].<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2009/06/090616122106.htm Science Daily: Same-Sex Behavior Seen In Nearly All Animals]</ref><ref>''[http://www.news-medical.net/news/2006/10/23/20718.aspx 1,500 animal species practice homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110210172226/http://www.news-medical.net/news/2006/10/23/20718.aspx|date=10. veljače 2011.}}''[[1,500 animal species practice homosexuality. The Medical News, 23. listopada 2006|. ''The Medical News'', 23. listopada 2006.]]</ref><ref>Sommer, Volker & Paul L. Vasey (2006), Homosexual Behaviour in Animals, An Evolutionary Perspective.Cambridge University Press, Cambridge. [[{{ISBN|0-521-86446-1}}]]</ref><ref>Harrold, Max (16. veljače 1999). [http://www.thefreelibrary.com/Biological+Exuberance:+Animal+Homosexuality+and+Natural+Diversity.-a053877996 "Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity"]. The Advocate, reprinted in Highbeam Encyclopedia. pristupljeno 10. rujna 2007.</ref> Od kraja 19. stoljeća odvija se globalni pokret s rezultatom povećanja zakonskih prava homoseksualnih osoba uključujući pravo na [[brak]] i [[Istospolni brak|građansko partnerstvo]], zaposlenje, vojnu službu, jednakopravan pristup zdravstvenoj njezi pa i pravo na posvajanje i roditeljstvo u nekim državama. Brojne su zemlje donijele zakonske odredbe s ciljem zaštite gay manjina od maltretiranja (engl. bullying). == Etimologija == [[Datoteka:Hyakinthos.jpg|mini|''[[Zefir]] ''i'' [[Hijakint|Hijacint]], 480 pr.n.e.'']] [[Riječ]] ''homoseksualan ''je spoj grčkog i latinskog gdje prvi dio potječe od grčkog ὁμός homos, 'isto' (nije povezano s latinskim homo, 'čovjek', kao u [[Homo sapiens]]) te se odnosi na seksualne aktivnosti i privlačnost među pripadnicima istog spola.<ref>Room, Adrian (1986). ''A Dictionary of True Etymologies''. p. 84. {{ISBN|978-0710203403}}</ref><ref>Statt, David A. (2004). ''A Student's Dictionary of Psychology''. Psychology Press. p. 93. {{ISBN|978-1841693422}}</ref> Prvo je pojavljivanje te riječi u tiskanom obliku zabilježeno u njemačkom [[pamflet]]u iz 1869. austrijskog autora Karl-Marie Kertbenyija koji ga je tada objavio anonimno.<ref>"[http://www.glbtq.com/social-sciences/kertbeny_km.html Karl-Maria Kertbeny: The Coinage and Dissemination of the Term] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626100855/http://www.glbtq.com/social-sciences/kertbeny_km.html |date=26. lipnja 2015. }}", ''glbtq.com'', pristupljeno 12. lipnja 2012.</ref> U njemu se bunio protiv pruskog anti-sodomskog zakona.<ref>Feray Jean-Claude, Herzer Manfred (1990). "Homosexual Studies and Politics in the 19th Century: Karl Maria Kertbeny". ''Journal of Homosexuality'' '''19''': 1.</ref> Godine 1886. je [[Richard von Krafft-Ebing]] upotrijebio izraze ''homoseksualnost ''(njem. Homosexualität) i ''heteroseksualnost ''(njem. Heterosexualität)'' ''u svojoj knjizi ''[[Psychopathia Sexualis]]. ''Njegova je knjiga bila toliko popularna i kod laika i kod liječnika da su izrazi <nowiki>''</nowiki>heteroseksualnost<nowiki>'' i ''</nowiki>homoseksualnost<nowiki>''</nowiki> postali najšire prihvaćeni izrazi za varijacije [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]].<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/krafft_ebing_r.html Krafft-Ebing, Richard von (1840-1902)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120409220543/http://www.glbtq.com/social-sciences/krafft_ebing_r.html |date=9. travnja 2012. }}. ''glbtq.com''</ref><ref>"[http://www.kino.com/psychopathia/history.html Psychopathia Sexualis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071004223140/http://www.kino.com/psychopathia/history.html |date=4. listopada 2007. }}", ''Kino.com'', pristupljeno 7. rujna 2007.</ref> === LGBTIQ=== {{glavni|LGBT}} Danas se za seksualne manjine koristi skraćenica '''[[LGBTIQ]]''' koja je složena od sljedećih riječi: [[lezbijka|'''L'''ezbijke]], [[gej|'''G'''ejevi,]] [[biseksualnost|'''B'''iseksualne]], [[transrodnost|'''T'''ransrodne]], [[interseksualnost|'''I'''nterseksualne]] i [[queer|'''Q'''ueer osobe]]. Homoseksualne osobe oba [[spol i rod|spola/roda]] u popularnoj se kulturi zovu "[[gej]]", što je njihov seksualni identitet, i ona je nastala prihvaćenjem [[Engleski jezik|engleske]] riječi ''[[gay]]''. Engleska riječ "gay" znači biti "sretan", "veseo" te je kao takva često bila korištena u poeziji i [[književnost]]i, no nakon [[1950-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] uzima se kao identitet homoseksualnih osoba, no ipak najčešće muškaraca. Žene homoseksualne orijentacije su u većini prihvatile termin "[[lezbijka]]". Postoji mnogo različitih termina koje se odnose [[LGBTIQ]] osobe. Neke od njih su prvenstveno namijenjene da bi uvrijedile ili diskriminirale, no ponekad LGBTIQ osobe koriste iste termine za samoidentifikaciju. ''[[Queer teorija]]'' tu pojavu, često i kao politički čin, naziva [[obrnuti diskurs|obrnutim diskursom]]. == Seksualnost i identitet == [[Datoteka:Kinsey Scale hr.svg|lijevo|mini|250x250px]] === Kinseyjeva skala === [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyeva skala]] (također zvana eng.  Heterosexual-Homosexual Rating Scale<ref>[http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-hhscale.html "Kinsey's Heterosexual-Homosexual Rating Scale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160510163753/http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-hhscale.html |date=10. svibnja 2016. }}". The Kinsey Institute. pristupljeno 8. rujna 2011.</ref>) pokušava opisati seksualnu povijest osobe ili epizode seksualne aktivnosti u određenom vremenu. Skala počinje s 0 što se odnosi na isključivo heteroseksualno ponašanje i završava sa 6 što označava isključivo homoseksualno ponašanje. Kinsey je u svojim djelima tzv. Kinseyjevim izvještajima koristio i oznaku <nowiki>''X''</nowiki> za [[aseksualnost]].<ref>(Male volume, Table 141; Female volume, page 472)</ref><ref>Mary Zeiss Stange, Carol K. Oyster, Jane E. Sloan (2011). ''[http://books.google.com/books?id=bOkPjFQoBj8C&pg=PA158&dq=Kinsey+and+asexuality+Encyclopedia+of+Women+in+Today%27s+World&hl=en&sa=X&ei=Ae_sTuuxKYfg2QWJ4bGlDw&sqi=2&ved=0CDAQ6AEwAA#v=onepage&q&f=falsee Encyclopedia of Women in Today's World]''. Sage Pubns. p. 2016. {{ISBN|1-4129-7685-5}}. pristupljeno 17. prosinca 2011.</ref> === Orijentacija i ponašanje === Američko psihološko društvo i Američko psihijatrijsko društvo (eng.  American Psychological Association i American Psychiatric Association) komentiraju seksualnu orijentaciju na sljedeći način: <nowiki>''</nowiki>Seksualna orijentacija se često definira kao karakteristika individue kao što je to i biološki [[Spol i rod|spol]], rodni identitet ili dob. Ta je perspektiva nepotpuna jer seksualna orijentacija nužno uključuje veze s drugim individuama. Seksualni čini i romantička privlačnost su kategorizirani kao homoseksualni ili heteroseksualni s obzirom na biološki spol individua međusobno uključenih u njih. Doista, individue izražavaju svoju homoseksualnost, heteroseksualnost ili biseksualnost interakcijom ili željom za interakcijom s drugim osobama. Te interakcije uključuju i jednostavne radnje kao što su držanje za ruke ili ljubljenje. Shodno tome, seksualna je orijentacija povezana i s osobnim vezama koje ljudska bića ostvaruju s drugim ljudima kako bi zadovoljili svoje potrebe za ljubavlju, povezivanjem i intimnošću. U kontekstu seksualnog ponašanja te veze obuhvaćaju neseksualne fizičke aktivnosti, zajedničke ciljeve i vrijednosti, međusobnu podršku i predanost.<nowiki>''</nowiki><ref>"[http://www.courts.ca.gov/documents/Amer_Psychological_Assn_Amicus_Curiae_Brief.pdf Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) – APA California Amicus Brief — As Filed]" (PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010.</ref> Homoseksualna orijentacija i homoseksualno ponašanje nisu isto gdje ponašanje ne mora nužno uključivati istospolnu orijentaciju. Neki stručnjaci tumače da je seksualna orijentacija urođena, a seksualno ponašanje promjenjivo.<ref>[http://www.queerzagreb.org/wp-content/uploads/2012/11/cv-final.pdf "Edukacijski program ZAJEDNO protiv homofobije i nasilja u školama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924083724/http://www.queerzagreb.org/wp-content/uploads/2012/11/cv-final.pdf |date=24. rujna 2015. }} Bijelić, N i Hodžić, A. u izdanju udruge Queer Zagreb, 2012, str. 31</ref> Do homoseksualnog ponašanja kod heteroseksualnih osoba može doći u [[adolescencija|adolescenciji]] (fazi istraživanja svoje seksualnosti), u dugotrajnoj izloženosti osobama istog spola (bez suprotnog) npr. u vojsci, [[crkva|crkvi]], [[zatvor]]u, itd. === Izlaženje iz ormara === [[Datoteka:Johanna Sigurdardottir, statsminister Island. Nordiska radets session 2011 i Kopenhamn.jpg|mini|250x250px]] Izlaženje iz ormara (eng. coming out ili žargon <nowiki>''outanje''</nowiki>) je fraza koja se odnosi na razotkrivanje vlastite seksualne orijentacije ili rodnog identiteta te je opisano i doživljeno kao psihološki proces ili čak psihološko putovanje.<ref>"[http://utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 Coming Out: A Journey] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924194203/http://www.utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 |date=24. rujna 2015. }}". Utahpridecenter.org. pristupljeno 22. srpnja 2012.</ref> Općenito, izlaženje iz ormara opisuje se kroz 3 faze. Prva je faza da pojedinac upozna samog sebe i svoju seksualnost, a ta spoznaja proizlazi iz svjesne otvorenosti prema istospolnim vezama.<ref>In a joint statement with other major American medical organizations, the APA says that "different people realize at different points in their lives that they are heterosexual, gay, lesbian, or bisexual". "[https://web.archive.org/web/20070807205013/http://www.apa.org/pi/lgbc/publications/justthefacts.html Just the Facts About Sexual Orientation & Youth: A Primer for Principals, Educators and School Personnel]". American Academy of Pediatrics, American Counseling Association, American Association of School Administrators, American Federation of Teachers, American Psychological Association, American School Health Association, The Interfaith Alliance, National Association of School Psychologists, National Association of Social Workers, National Education Association. 1999. Arhivirano 7. kolovoza 2007. pristupljeno 28. kolovoza 2007.</ref> To se često opisuje kao unutarnje razotkrivanje, a druga se faza odnosi na odluku pojedinca da svoju seksualnost obznani drugima npr. roditeljima, prijateljima i kolegama. Treća se faza odnosi na življenje otvoreno kao [[LGBT]] osoba.<ref>"[https://web.archive.org/web/20071102101657/http://dev.hrc.org/issues/3333.htm The Coming Out Continuum]", ''Human Rights Campaign'', arhivirano 2. studenog 2007., pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref> To se obično događa u srednjoškolskom ili fakultetskom razdoblju, a čest je slučaj da osoba razotkrije svoju seksualnost određenim pripadnicima društva, ali ne i vlastitoj obitelji – najčešće iz straha od neprihvaćanja. Prema istraživanju objavljenom u časopisu ''Journal of Sex Research'' razvoj lezbijskog, gay ili biseksualnog (LGB) identiteta složen je i vrlo često težak proces. Za razliku od drugih manjinskih grupa, kao što su etničke i rasne manjine, većina LGB osoba nije odgojeno u zajednici koja bi se sastojala od osoba od kakvih su učili o vlastitom identitetu i koje bi poticale te podržavale taj identitet. U većini slučajeva LGB osobe su odrasle u društvenom okruženju koje je ili ignorantno ili otvoreno neprijateljsko prema homoseksualnosti.<ref>Rosario, M., Schrimshaw, E., Hunter, J., & Braun, L. (veljača 2006). Sexual identity development among lesbian, gay, and bisexual youths: Consistency and change over time. ''Journal of Sex Research'', 43(1), 46–58. pristupljeno 4. travnja 2009., from PsycINFO database.</ref> Istaknuti političari, zvijezde, vojne osobe i članovi [[kler]]a su razotkriveni u javnosti – tuđom zlobom ili pak motivirani vlastitim političkim i moralnim stavovima. Mnogi se protive takvoj praksi kada se radi o javnim osobama<ref>Maggio, Rosalie (1991), ''The Dictionary of Bias-Free Usage: A Guide to Nondiscriminatory Language'', Oryx Press, p. 208, {{ISBN|0-89774-653-8}}</ref> dok neki potiču razotkrivanje javnih osoba koje koriste svoje pozicije i utjecaj kako bi naštetili drugim gay osobama.<ref>Tatchell, Peter (23. travnja 2007.), "[http://www.newstatesman.com/life-and-society/2007/04/human-rights-gay-outing-outed Outing hypocrites is justified]", ''The New Statesman'', pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref>  === Rodni identitet === Početkom dvadesetog stoljeća oni koji su pisali o homoseksualnoj orijentaciji obično su smatrali da je ona intrinzično povezana sa spolom osobe npr. mislilo se da će osoba ženske građe, koju privlače druge osobe ženske građe, imati muževne atribute i obrnuto.<ref>Minton, H. L. (1986). ''Femininity in men and masculinity in women: American psychiatry and psychology portray homosexuality in the 1930s'', Journal of Homosexuality, 13(1), 1–21.<br> <nowiki>*</nowiki>Terry, J. (1999). ''An American obsession: Science, medicine, and homosexuality in modern society.''Chicago: University of Chicago Press</ref> No, to je viđenje seksualne orijentacije kao seksualne inverzije dovedeno u pitanje pa u drugoj polovici dvadesetog stoljeća dolazi do značajnog porasta broja zagovaratelja rodnog identiteta kao fenomena koji je odvojen od seksualne orijentacije. [[Transrodnost|Transrodne]] i [[Cisrodnost|cisrodne]] osobe mogu privlačiti muškarci, žene ili oboje. Vrlo je česta zabuna i stereotip da se sve osobe koje traže medicinske zahvate kako bi stekle tjelesne osobine željenog spola, osjećaju seksualnu privlačnost prema pripadnicima onog spola kojega same žele napustiti. Istraživači su puno puta zanemarivali da su transseksualne osobe sklone davanju "poželjnih" odgovora kako si ne bi stvorile probleme oko prava na propisivanje [[Hormoni|hormonske terapije]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_7_31/ai_57815505/pg_7 |title=From Donald to Deirdre - Donald N. McCloskey sex change to Deirdre N. McCloskey |access-date=29. srpnja 2014. |archive-date=18. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080618070144/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_7_31/ai_57815505/print |url-status=dead }}</ref> Heteroseksualna, homoseksualna ili biseksualna osoba može biti muževna, ženstvena (feminizirana) ili [[androgenost|androgena]], a mnogi članovi i podržavatelji lezbijskih i gay zajednica sada karakteriziranje <nowiki>''</nowiki>rodno-potvrdan heteroseksualac<nowiki>'' ili ''</nowiki>rodno-nepotvrdan homoseksualac<nowiki>''</nowiki> vide kao negativan stereotip. Prema nekim podacima u oko pola slučajeva transrodne osobe imaju jasno izraženu seksualnu sklonost prema osobama baš onog spola čijim pripadnicima žele postati: mnogi muškarci koji nastoje prijeći u ženski rod, žele nakon toga nastaviti održavati seksualne odnose sa ženama te se deklarirati kao lezbijke.<ref>[http://www.firstthings.com/article/2004/11/surgical-sex "Surgical Sex", Paul McHugh, 2004]</ref> Unatoč tome, istraživanja J. Michaela Baileya i K. J. Zuckera su pokazala kako većina gay muškaraca i lezbijka priznaje kako su tijekom djetinjstva bili rodno-nepotvrdni što bi značilo da gay muškarci smatraju kako su u djetinjstvu bili feminizirani.<ref>Bailey, J.M., Zucker, K.J. (1995), ''Childhood sex-typed behavior and sexual orientation: a conceptual analysis and quantitative review.'' Developmental Psychology 31(1):43</ref>    === Homoseksualnost u mladih === Stručne smjernice Američkog psihološkog društva upućuju da mladi mogu oklijevati u odabiru jednog od seksualnog identiteta s obzirom na seksualnu orijentaciju te da on može biti [[seksualna fluidnost|fluidan]] tijekom [[Adolescencija|adolescencije]]. U terapeutskom pomaganju se uzima u obzir da su mladi s LGBT sklonostima često izloženi zlostavljanju u školi. Ohrabruje se tarapeute da surađuju s roditeljima i školskim vlastima.<ref>[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/guidelines.aspx ''Practice Guidelines for LGB Clients'', poglavlje "''Application''"], pristupljeno 11. travnja 2015. (Engleski)</ref> U članku R. C. Savin-Williamsa i K. Joynera objavljenom 2013. god. u znanstvenom časopisu ''Archives of Sexual Behavior '' autori upozoravaju druge istraživače homoseksualnosti na značajnu promjenjivost izjašnjavanja mladih ispitanika o njihovim seksualnim sklonostima nakon dužeg vremenskog razdoblja. Tako se prema podacima američke nacionalne longitudinalne studije zdravlja adolescenata i odraslih ''Add Health'' (studija koja već više od 20 godina prati oko 20 tisuća osoba koje su bile u adolescenciji 1994. godine, i koje su u 'valovima' ispituju svakih par godina; zadnji provedeni '4. val' intervjuiranja je proveden 2008. godine<ref>[http://www.cpc.unc.edu/projects/addhealth/design "Add Health: Study Design"], pristupljeno 13. travnja 2015.</ref>) 70% ispitanika koji su se kao 1994. god. kao osobe srednjoškolske dobi (7 do 12 razred školovanja) bili izjasnili kao biseksualci ili homoseksualci, bilo 2008. godine u dobi mladih odraslih osoba izjasnilo kao "ekskluzivno heteroseksualni". Autori su ponudili 3 moguća obrazloženja: 1. neki mladi kao odrasli odluče skrivati svoju seksualnu orijentaciju, 2. neprecizno korištenje izraza ''seksualna orijentacija'' i ''romantične privlačnosti, ''3. davanje lažnih odgovora kod prvog vala prikupljanja podataka. Iznose kako se vjerojatno radi o posljednja 2 obrazloženja.<ref>[http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-013-0219-5#page-1 "The Dubious Assessment of Gay, Lesbian, and Bisexual Adolescents of Add Health"], Ritch C. Savin-Williams, Kara Joyner "Archives of Sexual Behavior", April 2014, Vol. 43/3, str, 413-422</ref> R. C. Savin-Williamsa i K. Joyners nisu u tom članku raspravili može li se razlike ipak pripisati [[Seksualna fluidnost|seksualnoj fluidnosti]] kod adolescenata; što međutim kao odgovor sugeriraju Sabra L. Katz-Wise i Janet S. Hide u svojoj studiji iz 2014. god.<ref name="link.springer.com">{{Citiranje časopisa |title=Sexual fluidity and related attitudes and beliefs among young adults with a same-gender orientation |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10508-014-0420-1 |journal=Archives of Sexual Behavior, 2015 |accessdate=2019-04-10}}</ref> U obiteljskoj psihoterapiji, uzima se u obzir činjenicu da proces identifikacije ostaje fluidan tijekom adolescencije, što uključuje i pitanje seksualnog identiteta: "Mladi mogu prihvatiti neku oznaku seksualnog identiteta i kasnije je napustiti. Takva su iskustva uobičajenija kod adolescenata ženskog spola, ali se događaju također i kod onih muškog spola. Prema podacima iz studije Lise L. Diamond... 60% žena u uzorku kojega je promatrala L. M. Diamond promijenilo je oznaku svojeg seksualnog identificiranja (tj. lezbijka, biseksualka, heteroseksualka), a 50% je napustilo lezbijski ili biseksualni identitet u nekoj točki svoje kasne adolescencije ili rane odrasle dobi."<ref>[https://books.google.hr/books?id=yov8Uw7IlbcC&printsec=frontcover&dq=Adolescent+in+Family+Therapy,+Second+Edition:+Harnessing+the+Power+of&hl=en&sa=X&ei=hbQrVYyeM4vbaqn8gLgI&ved=0CB0Q6wEwAA#v=onepage&q=Adolescent%20in%20Family%20Therapy%2C%20Second%20Edition%3A%20Harnessing%20the%20Power%20of&f=false "Adolescent in Family Therapy, Second Edition: Harnesing the Power of Relationships"], Joseph A. Micucci, Guilford Press 2009, str. 33, 64 </ref> === Promjene seksualne orijentacije (eng. ''sexual fluidity'') === Prema studiji Stevena E. Mocka i Richarda P. Eibacha iz 2011. godine provedenoj na 2.560 odraslih ispitanika<ref>[http://midus.wisc.edu/findings/pdfs/1153.pdf "Stability and Change in Sexual Orientation Identity Over a 10-YearPeriod in Adulthood"], "Archives of Sexual Behavior", 6/2012, Vol, 41 -3, str 641-648</ref> tijekom desetogodišnjeg razdoblja može se zaključiti da je kod nekih osoba seksualni identitet promjenjiv – u drugom krugu ispitivanja nakon 10 godina drugačiji seksualni identitet je prijavilo oko 2% ispitanika: heteroseksualna orijentacija se (kod populacije iz svih dijelova SAD-a obuhvaćene studijom) pokazuje najstabilnijom – promijenilo ju je 0,78% muškaraca i 1,36% žena; kod žena su lezbijski i biseksualni identitet jednako nestabilni – 63,6% lezbijki i 64,7% biseksualki se drugačije izjasnilo nakon 10 godina. Muški homoseksualci su ostali stabilniji u svojoj orijentaciji – promjena se evidentirala kod 9,52% osoba koje su na početku desetogodišnjeg razdoblja iskazale homoseksualnu orijentaciju dok je kod biseksualaca zabilježena promjena u 47% slučajeva. Studija objavljena 2000. godine u kojoj je ispitano 80 mlađih ženskih osoba (16-23 godina života) koje su se deklarirale kao lezbijke, biseksualke ili "nesigurne" pokazuje da je njih polovica u stanovitoj mjeri promijenilo svoju seksualnu orijentaciju u razdoblju od samo dvije godine.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10749081 "Sexual identity, attractions, and behavior among young sexual-minority women over a 2-year period"], Diamond L.M. Dev Psychol. 2000 Mar;36(2):241-50</ref> Sabra L. Katz-Wise i Janet S. Hide u studiji objavljenoj 2014. god. nalaze u kohorti od 188 adolescenta s istospolnim sklonostima u Sjedinjenim Američkim Državama, fluidnost u seksualnim privlačnostima kod 63% ženskih i 50% muških ispitanika; a kod 48% ženskih i 34% muških ispitanika fluidnost i u [[Seksualna orijentacija|seksualnoj orijentaciji]].<ref name="link.springer.com"/> Američko psihijatrijsko društvo piše: "Neki vjeruju da je seksualna orijentacija urođena i nepromjenjiva; međutim seksualna se orijentacija razvija tijekom životnog vijeka osobe. Pojedinci mogu postati svjesni u različitim trenucima svojih života da su heteroseksualci, gay, lezbijke ili biseksualci."<ref>[http://www.psychiatry.org/lgbt-sexual-orientation "LGBT-Sexual Orientation: What is Sexual Orientation?"], mrežne stranice Američke psihijatrijske asocijacije, posjećeno 02. ožujka 2015.</ref> Prema kanadskom Centru za mentalno zdravlje i ovisnost (Toronto), "kod nekih ljudi, seksualna orijentacija je stalna i nepromjeniva tijekom cijelog života. Kod drugih, seksualna orijentacija može biti fluidna i mijenjati se tijekom vremena. Postoji široki spektar seksualnih orijentacija. Jedan način da se gleda na seksualnu orijentaciju je fluidni kontinuum koji ide od isključivo istorodne privlačnosti do isključivo privlačnosti suprotnim rodom s mnogim točkama između njih. Važno je opaziti da se neće svatko s istom samodeklariranom seksualnom orijentacijom uklopiti na točno jednako mjesto na kontinuumu. Na primjer, jedna biseksualna osoba se može naći točno na sredini kontinuuma, ali druga biseksualna osoba se može naći dalje od sredine i bliže jednom ili drugom kraju kontinuuma."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://knowledgex.camh.net/amhspecialists/Screening_Assessment/assessment/ARQ2/Pages/arq2_question_a2.aspx?intcid=search-results |title=CAMH (Centre for Addiction and Mental Health) Knowledge Exchange |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402101620/http://knowledgex.camh.net/amhspecialists/Screening_Assessment/assessment/ARQ2/Pages/arq2_question_a2.aspx?intcid=search-results |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=2. ožujka 2015.}}</ref> Istraživanje L. Diamond iz 2008. god., gdje je praćeno 79 mladih ne-heteroseksualnih žena tijekom 10- godišnjeg razdoblja, pokazuje značajnu fluidnost u biseksualnim, nedeklariranim i lezbijskim privlačnostima, ponašanjima i identitetima: dvije trećine sudionika promijenilo je seksualnu orijentaciju. Većinom se opaža promjena iz isključivo istospolne u biseksualnu orijentaciju. Autorica zaključuje da "ovakvi nalazi pokazuju da je razlika između lezbijstva i biseksualnosti prije pitanje mjere, nego pitanje vrste".<ref>[http://www.glhv.org.au/files/Female_bisexuality_results_from_a_10-year_study_0.pdf Diamond, Lisa M. (siječnja 2008). ''Female bisexuality from adolescence to adulthood: Results from a 10-year longitudinal study.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301221742/http://www.glhv.org.au/files/Female_bisexuality_results_from_a_10-year_study_0.pdf|date=1. ožujka 2014.}} (PDF) '''44''' (1). Developmental Psychology. pp. 5–14. doi:10.1037/0012-1649.44.1.5.PMID 18194000.</ref><ref>"'''Bisexual women – new research findings'''". Women's Health News. 17. siječnja 2008.</ref> Istraživanje provedeno na "Northwestern University" 2004. pokazalo je kako su se žene (i lezbijke i heteroseksualke) seksualno uzbudile kada su gledale heteroseksualne, ali i lezbijske erotske filmove. Muške heteroseksualne osobe su se uzbudile gledajući samo one erotske filmove sa ženama, a gay muškarci samo gledajući filmove s drugim muškarcima. Autori su zaključili da je ženska seksualna želja manje strogo diktirana prema određenom spolu nego što je to slučaj kod muškaraca, te da je ženska seksualna želja otvorenija promjenama tijekom vremena.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15482445 "A sex difference in the specificity of sexual arousal"], Chivers ML1, Rieger G, Latty E, Bailey JM., Psychol Sci. 2004 Nov;15(11):736-44.</ref> Ellen Schecter piše 2009. godine: <nowiki>''</nowiki>Istina je da je Alfred Kinsey bio u pravu: ne samo da seksualnost postoji kao kontinuum, već se neki ljudi mogu i miču se kroz taj kontinuum tijekom života. Seksualnost može biti fluidna, varirati tijekom vremena i kroz različite situacije. Čini se da je seksualna orijentacija sačinjena od mnogo varijabli – ne samo od seksualnog ponašanja. [...] To ne znači da je izlaženje iz ormara kao gay ili lezbijka reverzibilno ili da je to samo faza, niti znači da je seksualna orijentacija izbor ili da ne-heteroseksualni ljudi mogu biti dovedeni do toga da prihvate heteroseksualnost. To jednostavno znači da, dok većina ljudi ima stabilnu seksualnu orijentaciju kongruentnu sa svojim seksualnim ponašanjem i privlačnostima, mnogi nemaju.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>''Sexual Fluidity: The New Sexuality Paradigm''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> Ellen Schecter, PhD, pristupljeno 15.08.2014.</ref> === Istospolne veze === [[Datoteka:Homosexuality symbols (4 colors).svg|mini|upright=1.5|Simboli ženske i muške homoseksualnosti.]] Ljudi homoseksualne orijentacije mogu izraziti svoju seksualnost na brojne načine i pokazati je ili ne u svojem ponašanju. Mnogi imaju seksualne veze predominantno s ljudima njihovog rodnog identiteta, iako neki stupaju u vezu s onima suprotnog roda, biseksualne veze ili žive u celibatu. Istraživanje pokazuje da mnoge lezbijke i gay muškarci žele te uspijevaju u postizanju posvećene i trajne veze. Ankete također pokazuju da između 40% i 60% gay muškaraca te između 45% i 80% lezbijka su trenutačno uključeni u romantičnu vezu.<ref name=":1">"Resolution on Sexual Orientation and Marriage – Research Summary". American Psychological Association. pristupljeno 4. listopada 2012.</ref> Osim toga, pokazuju da su partneri u između 18% i 28% gay parova te između 8% i 21% lezbijskih parova u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u živjeli zajedno 10 ili više godina.<ref name=":1" /> 26. lipnja 2015. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]] proglasio je presudom u slučaju ''Obergefell v. Hodges'' zabrane istospolnih brakova neustavnim čime je gay parovima omogućio pravo na legalno sklapanje braka na teritoriju svih 50 saveznih država SAD-a. Presuda je donijeta preglasavanajem, pri čemu je 4 od ukupno 9 sudaca glasovalo protiv, uključujući i samog predsjednika Vrhovnog suda, konzervativca Johna Robertsa koji je u svojem mišljenju istaknuo kako zagovornici istospolnih brakova imaju pravo odluku suda slaviti kao novi način iskazivanja privrženosti partneru, ali da Ustav nije imao ništa s tim jer se njegove odredbe iz 19. stoljeća teško mogu tumačiti u korist homoseksualnih brakova.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.washingtonpost.com/politics/gay-marriage-and-other-major-rulings-at-the-supreme-court/2015/06/25/ef75a120-1b6d-11e5-bd7f-4611a60dd8e5_story.html Supreme Court rules gay couples nationwide have a right to marry]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 26. lipnja 2015.</ref><ref>[http://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf Prikaz slučaja Obergefel v. Hodges] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626145937/http://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf |date=26. lipnja 2015. }} (presuda, sažetak i izdvojena mišljenja) službene stranice Vrhovnog suda SAD, lipanj 2015., v. str. 28. presude, te str. 10, 16 i 29 izdvojenog mišljenja Predsjednika suda J. Robertsa</ref> 16. studenog u [[Irska|Irskoj]] je na snagu stupio [[Zakon]] o [[Istospolni brak|istospolnim brakovima]], šest mjeseci nakon povijesnog [[referendum]]a kojim je Irska postala prva zemlja svijeta koja je plebiscitom sa 62% glasova prihvatila istospolne brakove.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1830511/sest-mjeseci-od-povijesnog-refereduma-u-irskoj-na-snagu-stupio-zakon-o-istospolnim-brakovima/ Šest mjeseci od povijesnog refereduma: u Irskoj na snagu stupio Zakon o istospolnim brakovima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117020750/http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1830511/sest-mjeseci-od-povijesnog-refereduma-u-irskoj-na-snagu-stupio-zakon-o-istospolnim-brakovima/ |date=17. studenoga 2015. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 16. studenog 2015.</ref> [[Europski sud za ljudska prava]] je u presudi Schalk i Kopf protiv Austrije od 24. lipnja 2010. god. presudio da homoseksualna partnerstva doista spadaju u kategoriju "obiteljskog života", ali da [[Europska konvencija o ljudskim pravima]] iz 1950. godine štiti jedino brak između jedne žene i jednog muškarca. Davanje statusa braka vezama osoba istog spola u nadležnosti je zakonodavaca država – članica Europske konvencije o ljudskim pravima.<ref>[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx#{&#x22;fulltext&#x22;:&#x5B;&#x22;schalk&#x22;&#x5D;,&#x22;itemid&#x22;:&#x5B;&#x22;001-118863&#x22;&#x5D;} Presuda ECHR u slučaju Schalk i Kopf protiv Austrije] od 24. lipnja 2015. (sažetak na hrvatskom jeziku, s linkom na cjeloviti tekst presude na engleskom)</ref> Istraživanja su pokazala kako su istospolni i heteroseksualni parovi ekvivalentni kada se radi o mjerenju zadovoljstva i predanosti u vezama, da su dob i rod relevantniji indikatori zadovoljstva od seksualne orijentacije i da ljudi, koji su heteroseksualni, i oni, koji su homoseksualni, dijele usporediva očekivanja i ideale o ljubavnim vezama.<ref>"[http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-01/apa-elo011708.php Relationship Satisfaction and Commitment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150919044541/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-01/apa-elo011708.php |date=19. rujna 2015. }}". Eurekalert.org. 22. siječnja 2008. pristupljeno 24. kolovoza 2010.</ref><ref>Duffy, S.M/; C.E. Rusbult (1985). "[http://www.labmeeting.com/paper/17688909/duffy-rusbult-1985-satisfaction-and-commitment-in-homosexual-and-heterosexual-relationships Satisfaction and commitment in homosexual and heterosexual relationships] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019190212/http://www.labmeeting.com/paper/17688909/duffy-rusbult-1985-satisfaction-and-commitment-in-homosexual-and-heterosexual-relationships|date=19. listopada 2017.}}". ''Journal of Homosexuality'' '''12''' (2): 1–23.doi:10.1300/J082v12n02_01. PMID 3835198. pristupljeno 29. srpnja 2009.</ref><ref>Charlotte, Baccman; Per Folkesson, Torsten Norlander (1999). "[http://www.sbp-journal.com/index.php/sbp/article/view/976 Expectations of romantic relationships: A comparison between homosexual and heterosexual men with regard to Baxter's criteria]".''Social Behavior and Personality''. pristupljeno 4. listopada 2012.</ref> Popis stanovništva u Hrvatskoj proveden 2011. je pokazao da se tek 140 ljudi izjasnilo da živi u istospolnoj zajednici što čini 0,004% ukupnog stanovništva.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/politika/4861-popis-stanovnitva-samo-140-istospolnih-parova-u-rh.html Popis stanovništva: samo 70 istospolnih parova u RH?]<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 10.08.2014. </ref> [[Hrvatski sabor]] je 15. srpnja 2014. usvojio [[Zakon]] o životnom partnerstvu osoba istog spola čime su se istospolnim parovima omogućila sva prava koja uživaju bračni partneri osim prava na [[posvajanje djece]] (međutim taj zakon u čl. 40. – 49. uređuje ''roditeljsku'' i tzv. ''partnersku skrb'' nad tuđim biološkim djetetom). Istospolni parovi će sukladno zakonu sklapati životno partnerstvo pred matičarom/kom <nowiki>''</nowiki>čime će [[Republika Hrvatska]] i na simbolični način obje obiteljske zajednice,  brak i životno partnerstvo, tretirati jednako.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/sabor-usvojio-zakon-o-zivotnom-partnerstvu-osoba-istog-spola-950588 Sabor usvojio Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola']' pristupljeno 10.08.2014. </ref> Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (ZŽPOIS) uglavnom koristi pravna rješenja koja su posve paralelna s onima koje Obiteljski zakon (ZŽPOIS) koristi za brak, uz stanovite razlike kojima se uvažavaju osobitosti istospolnih veza. Primjerice se u čl. 6. ZŽPOIS propisuju načela međusobnih odnosa istospolnih partnera, te se posve slično odredbi čl. 31. OZ govori o ravnopravnosti partnera, međusobnom poštovanju dostojanstva i obvezi da se pomažu; međutim izostaju u ZŽPOIS odredbe da si parteri moraju biti vjerni i da su dužni uzdržavati drugog partnera -koje obveze sadrže odredbe OZ. Slično, u čl. 72. ZŽPOIS propisuje da partner najmodavca stana može s njim stanovati u stanu, te da prava i obveze jednog partnera iz ugovora o najmu stana prelaze u slučaju njegove smrti na drugog partnera, što je posve slično odredbama U Zagrebu je 5. rujna 2014. sklopljeno prvo životno partnerstvo između dva muškarca, a ceremoniji je prisustvovao i ministar [[Arsen Bauk]]. Dio medija je vijest prenio koristeći termin ''gay brak ''kao izraz negodovanja tome što je 1. prosinca 2013. [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|referendumom]] izglasana ustavna definicija braka kao životna zajednica isključivo muškarca i žene.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-je-sklopljen-prvi-gay-brak-ministar-bauk-mladozenjama-darovao-kravate/769716.aspx U Zagrebu sklopljen prvi gay brak]<nowiki>''</nowiki> Index.hr, pristupljeno 5. rujna 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://danas.net.hr/hrvatska/u-zagrebu-sklopljen-prvi-gay-brak U Zagrebu sklopljen prvi gay brak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140906121111/http://danas.net.hr/hrvatska/u-zagrebu-sklopljen-prvi-gay-brak |date=6. rujna 2014. }}<nowiki>''</nowiki> Danas.hr, pristupljeno 5. rujna 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.jutarnji.hr/prvi-gay-brak-skplopljen-u-hrvatskoj-mladenci-su-sudbonosno-da-izrekli-u-zagrebu/1217996/ SKLOPLJEN PRVI GAY BRAK U HRVATSKOJ Mladenci su sudbonosno da izrekli u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140907032326/http://www.jutarnji.hr/prvi-gay-brak-skplopljen-u-hrvatskoj-mladenci-su-sudbonosno-da-izrekli-u-zagrebu/1217996/ |date=7. rujna 2014. }}<nowiki>''</nowiki> Jutarnji.hr, pristupljeno 6. rujna 2014.</ref> Nakon stupanja zakona na snagu u kolovozu 2014. u Hrvatskoj se 2015. godine bilježi 108 sklopljenih partnerstava, da bi 2016. godine bilo sklopljeno njih 66.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/lani-manje-istospolnih-brakova-povorke-ponosa-bez-provokacija/961235.aspx |title=U Hrvatskoj osjetno pao broj gay brakova |author=HINA |year=2017 |accessdate=2018-07-24}}</ref> === Roditeljstvo === Znanstvena istraživanja uglavnom skladno ukazuju da su homoseksualni roditelji jednako sposobni kao i heteroseksualni, te da su njihova djeca jednako psihološki zdrava i prilagođena kao i djeca koju su odgajali heteroseksualni roditelji.<ref>''"Marriage of Same-Sex Couples – 2006 Position Statement Canadian Psychological Association"'' (PDF). pristupljeno 2. rujna 2012. </ref><ref>"Elizabeth Short, Damien W. Riggs, Amaryll Perlesz, Rhonda Brown, Graeme Kane: Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender (LGBT) Parented Families – A Literature Review prepared for The Australian Psychological Society" (PDF). pristupljeno 5. studenog 2010. </ref><ref>"Brief of the American Psychological Association, The California Psychological Association, The American Psychiatric Association, and the American Association for Marriage and Family Therapy as Amici Curiae in support of plaintiff-appellees" (PDF). pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref> Prema nekim pregledima znanstvene literature nema dokaza za suprotno<ref>"Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) – APA California Amicus Brief — As Filed" (PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref><ref>Pawelski JG, Perrin EC, Foy JM, et al. (srpanj 2006.). "The effects of marriage, civil union, and domestic partnership laws on the health and well-being of children". Pediatrics [[Spol i rod|118]] (1): 349–64.doi:10.1542/peds.2006-1279. PMID 16818585. </ref><ref>Herek GM (rujan 2006). "Legal recognition of same-sex relationships in the United States: a social science perspective". The American Psychologist 61(6): 607–21. doi:10.1037/0003-066X.61.6.607.PMID 16953748. </ref><ref>"How Does the Gender of Parents Matter". .interscience.wiley.com. pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref><ref>"Brief presented to the Legislative House of Commons Committee on Bill C38 by the Canadian Psychological Association – 2. lipnja 2005." (PDF). pristupljeno 2. rujna 2012. </ref> te je i Američko psihijatrijsko društvo 2004. godine donijela rezoluciju kojom podupire odgoj djece u istospolnim partnerstvima.<ref>Paige, R. U. (2005.). Proceedings of the American Psychological Association, Incorporated, for the legislative year 2004. Minutes of the meeting of the Council of Representatives July 28 & 30, 2004, Honolulu, HI., pristupljeno 17. studenog 2014. </ref> Postoji i manji broj istraživanja koja ukazuju na manju kvalitetu života djece u istospolnim zajednicama.<ref name=":02">[http://www.thedailybeast.com/articles/2012/06/12/mark-regnerus-s-gay-parenting-study-starts-a-political-war.html Mark Regnerus’s Gay-Parenting Study Starts a Political War], David Sessions za "TheDailyBeast" 6. prosinca 2013., pristupljeno 18. studenog 2011. </ref> Loren D. Marks, kritiziran za anti-gay aktivizam,<ref name=":15">[http://www.thenewcivilrightsmovement.com/authors-of-disreputable-anti-gay-rights-studies-triggered-growing-numbers-of-critics-rapidly-widening-scandal/politics/2012/06/25/42133 Authors of Disreputable Anti-Gay Studies Triggered Growing Numbers of Critics, Rapidly Widening Scandal], Scott Rose za "The New Civil Rights Movement", 25. lipnja 2012., pristupljeno 18. studenog 2014. </ref> 2012. piše kako su dosadašnja istraživanja redom nepouzdana zbog malih i nehomogenih uzoraka na kojima su rađena, nepostojanja usporednih grupa djece, ograničenih i kontradiktornih podataka i drugih razloga. Stoga on zaključuje da navedene "''snažne tvrdnje, uključujući one koje su došle iz Američke psihijatrijske asocijacije, nisu empirički potvrđene''".<ref>Marks, L. (2012.).  Same-sex parenting and children’s outcomes:  A closer examination of the American Psychological Association’s Brief on Lesbian and Gay Parenting. Social Science Research, 41, 735-751. </ref> Marks je, inače, 2010. svjedočio u korist Prijedloga 8 (eng. ''[[:en:California Proposition 8 (2008)|Proposition 8]]''), tj. narodnog ustavnog referenduma na kojem je 2008. godine u Kaliforniji izglasana zabrana sklapanja istospolnih brakova. Međutim, obrana Prijedloga 8 odlučila je odbaciti njegovo svjedočenje u konačnom suđenju uz obrazloženje da Marks nije ni pročitao u cijelosti istraživanja koja je koristio kao argument za tvrdnju kako djeca najbolje prolaze s biološkim roditeljima dok su ta istraživanja uključivala i posvojitelje, te da je priznao kako nije uzimao u obzir nijedno istraživanje o gay roditeljima, kao i to da njegovi stavovi o istospolnim obiteljima potječu iz razdoblja prije nego što se bavio istraživanjima.<ref name=":16">[http://thinkprogress.org/lgbt/2013/11/18/2957551/michigan-regnerus-parenting/ Michigan Officials Will Defend Discrimination With Showcase Of Gay Parenting Pseudoscience], pristupljeno 21. studenog 2014. </ref><ref>[http://www.afer.org/press-releases/defendant-experts-undercut-prop-8/ Defendant Experts Undercut Prop. 8], pristupljeno 18. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>Marks admitted that he only read parts of the studies he relied upon in making his conclusion. It was then pointed out that those studies actually defined “biological” parents in a way that included adoptive parents — not just genetic parents. Marks then stated that the word “biological” should be deleted from the report he prepared for this case, and also admitted he considered no research on gay and lesbian parents, effectively revealing his research as fatally flawed.<nowiki>''</nowiki> </ref><ref>[http://www.thenewcivilrightsmovement.com/authors-of-disreputable-anti-gay-rights-studies-triggered-growing-numbers-of-critics-rapidly-widening-scandal/politics/2012/06/25/42133 Authors of Disreputable Anti-Gay Studies Triggered Growing Numbers of Critics, Rapidly Widening Scandal,] prisupljeno 18. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>In this context, it is of great note that Loren Marks, a Louisiana State University Associate Professor, earlier was disallowed from giving expert testimony in a Proposition 8-related case when, under questioning, he admitted he had cherry-picked information from studies he had not read, and that he knew nothing about same-sex couples.<nowiki>''</nowiki> </ref> Valja opaziti da su odvjetnici Države Kalifornije, s kojima je Loren Marks trebao surađivati, djelovali u ime guvernera Kalifornije [[Arnold Schwarzenegger|Arnolda Schwarzeneggera]], koji je za vrijeme suđenja izjavljivao da da bi bio sretan da federalni sud presudi protiv Države Kalifornije i proglasi neustavnost Prijedloga 8. Naposljetku su odvjetnici Države pred okružni federalni sud izveli samo dva stručna svjedoka, nasuprot 15 stručnih svjedoka koje su pred sud izveli zastupnici protivne strane; neki pravni stručnjaci su postupanje zastupnika Države Kalifornije ocijenili krajnje neadekvatnim. Okružni federalni sud je u konačnosti Prijedlog 8 proglasio neustavnim, a guverner je odlučio da neće uložiti žalbu protiv presude.<ref>[http://articles.latimes.com/2009/jun/18/local/me-gay-marriage18 "Schwarzenegger decides against defending Prop. 8 in federal court"], Maura Dolan za "Los Angeles Times", 18. lipanj 2014.</ref><ref>"California Judge Strikes Down Prop 8 Marriage Amendment", "Liberty Counsel", Press Release 4. kolovoza 2010.</ref><ref>"[https://web.archive.org/web/20110719090949/http://www.callawyer.com/story.cfm?eid=906575&evid=1 Challenging Prop. 8 - The Hidden Story: How Hollywood Activists Seized Control of the Fight for Gay Marriage]", Svetvilas, Chuleenan za "California Lawyer", siječanj 2010.</ref> L. D. Marksu se pridružuje sociolog Mark Ragnerus, koji ukazuje da praktički sve studije istospolnog roditeljstva koriste podatke prikupljene u (samo jednoj) Nacionalnoj (američkoj) longitudinalnoj studiji lezbijskih obitelji (engl. NLLFS<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nllfs.org/ |title=National Lesbian Longitudinal Family Study |language=Engleski |publisher=NLLFS |accessdate=2017-09-01}}</ref>) koja se provodi od 1980.-ih godina na 78 djece koja su začeta doniranim sjemenom i odrastaju uz lezbijske roditelje u SAD-u – koja prema Ragnerusu nije dovoljno reprezentativna: čak 82 posto uključenih roditelja drži rukovoditeljske ili profesionalne pozicije, 67 posto ih je univerzitetski obrazovano a čak 94 posto su bijelci. Pri tome se stanje 78 obuhvaćene djece ne uspoređuje s djecom iz obitelji višeg socijalnog sloja, nego s prosjekom opće populacije.<ref>[http://www.nationalreview.com/article/333193/lesbian-mothers-children-mark-regnerus "Lesbian Mothers’ Children"], "National Review", Mark Regnerus, 19. studenog 2012. god.</ref> Iste godine Mark Regnerus objavljuje kontroverznu studiju koju su financirale dvije konzervativne udruge, Witherspoon Institute i Bradley Foundation,<ref name=":02" /> koja je obuhvatila 3000 odraslih osoba – među kojima i one odgajane od roditelja s istospolnim sklonostima. Iznosi podatke prema kojima se kod odraslih koji imaju majku lezbijku bilježi 28% trenutačno nezaposlenih (8% kod onih odraslih u cjelovitim heteroseksualnim obiteljima, 13% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 20% prijavljuje da su barem jednom imali spolno prenosivu bolest (8% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 14% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 23% prijavljuje da su ih tijekom djetinjstva seksualno dodirivale odrasle osobe (2% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 10% kod osoba odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 31% prijavljuje da su barem jednom u životu bili prisiljeni na seksualni odnos (8% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 15% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 38% trenutačno prima socijalnu pomoć (10% kod djece iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 30% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), te veći broj drugih statistički relevantnih razlika koje idu na štetu djece odgojene od roditelja s istospolnim sklonostima.<ref>[[Carl Gustav Jung|How different are the adult children of parents who have same-sex relationships? Findings from the New Family Structures Study]], Social Science Research 41 (2012) 735–751 </ref> Međutim, drugi sociolozi i psiholozi navode da vjerodostojnost istraživanja ruši mnoštvo metodoloških grešaka.<ref>{{Citiranje www |naslov=Zagrebačko psihološko društvo i ugledna sociologinja raskrinkali istraživanje omiljenog sociologa Željke Markić koji dolazi u Zagreb |url=https://www.crol.hr/index.php/politika-aktivizam/9248-zagrebacko-psiholosko-drustvo-i-ugledna-profesorica-raskrinkali-istrazivanja-omiljenog-sociologa-zeljke-markic-koji-dolazi-u-zagreb |web_stranica=CroL |nadnevak=2018-05-21 |preuzeto=2018-06-04}}</ref> Simon Cheng sa Sveučilišta u Connecticutu i Brian Powell sa Sveučilišta u Indiani navode u svome istraživanju objavljenom u časopisu ''Social Science Research'' da je Regnerus pogrešno klasificirao mnoštvo djece kao odgojene u istospolnim domovima. Preispitivanjem podataka iz Regnerusovog istraživanja dolaze do zaključka da su razlike između djece odgojene u heteroseksualnim i homoseksualnim obiteljima minimalne.<ref>{{Citiranje www |naslov=A “reality check” for the Regnerus study on gay parenting UPDATED |url=https://www.washingtonpost.com/news/volokh-conspiracy/wp/2015/05/10/new-criticism-of-regnerus-study-on-parenting-study/ |prezime=Carpenter |ime=Dale |jezik=engleski |web_stranica=The Washington Post |nadnevak=2015-05-10 |preuzeto=2018-06-04}}</ref> Marks je u svojem radu citirao Regnerusa i prije nego što je njegov rad bio objavljen (u znanstvenoj zajednici je uobičajeno da znanstvenici koji međusobno surađuju na istraživanjima razmjenjuju svoje radove u pripremi – tzv. "[[Siva literatura|sivu literaturu]]", prije nego što ti radovi budu službeno objavljeni) što njihovi kritičari koriste kao argument da su njih dvojica surađivali s ciljem širenja propagande protiv prava gay osoba u izbornoj 2012. godini – tako je političar Robert George koristio njihove tvrdnje u političkoj kampanji kako bi utjecao na mišljenje birača o gay osobama.<ref name=":15" /> Urednik časopisa, James Wright je priznao kako je Regnerusovo istraživanje objavljeno brže nego što je to uobičajeno, a istraživanje je primljeno na recenziju i prije nego što su svi dokumenti s podacima bili prikupljeni.<ref>[http://americanindependent.com/219255/journalist-sues-university-of-central-florida-for-docs-on-publication-of-flawed-parenting-study Journalist sues University of Central Florida for docs on publication of flawed parenting study] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129015235/http://americanindependent.com/219255/journalist-sues-university-of-central-florida-for-docs-on-publication-of-flawed-parenting-study |date=29. studenoga 2014. }}, pristupljeno 18. studenog 2014.</ref> Regnerusovo istraživanje je naišlo na brojne kritike – veliki broj ispitanika, koji su se izjasnili da imaju gay roditelje, dolazio je iz propalog braka gay roditelja s osobom suprotnog spola, što odmah povećava vjerojatnost socijalnih i psihičkih problema. To što istraživanje ne uspoređuje klasičnu netaknutu heteroseksualnu obitelj s 2 roditelja samo s netaknutim sličnim obiteljima isto tako 2 gay roditelja navodi se kao najveća mana Regnerusovog istraživanja – on je i sam priznao da nisu u procjeni imali onoliko netaknutih stabilnih gay obitelji koliko su se nadali jer naprosto nisu naišli na dovoljan broj ispitanika iz stabilnih gay obitelji (a to stoga što studija otkriva da su gay obitelji u prosjeku nestabilne, podcrtava Regnerus), te da njegovo istraživanje ne govori izričito kako je seksualna orijentacija po sebi krivac za lošije socijalne prilike nekih ispitanika. Znanstvenici priznaju da je Regnerus prikupio vrijedne podatke, ali ocjenjuju da njegovo istraživanje jednostavno ne mijenja trenutačno stanje kako nema dokaza da će djeca iz stabilnih gay obitelji biti lošija od djece iz stabilnih heteroseksualnih obitelji.<ref name=":02" /> Regnerusova studija je odmah izazvala znatne rasprave unutar znanstvene zajednice – ispočetka više političkog, nego uže znanstvenog tipa. Tako Gary Gates s ''UCLA School of Law’s Williams Institute'' (''think-thank'' osnovan i financiran u svrhu promoviranja prava gay osoba<ref>The Williams Institute: Mission, pristupljeno 17.11.2014. </ref>) prikuplja već u lipnju 2012. godine (isti mjesec kada je objavljen Regnerusov članak) potpise 200 znanstvenika koji kritiziraju znanstveni časopis ''Social Science Research'' što je uopće odlučio objaviti rad Marka Regnerusa.<ref>200 researchers respond to Regnerus paper, "Family Inequality", 29.6.2012. </ref> Znanstvenici raznih struka okupljeni oko nesekularnog'' Baylor University Institute for Studies of Religion ''odmah odgovaraju izjavom potpore Regnerusu koji je sam povezan sa spomenutim institutom za religijske studije.<ref>[http://www.baylorisr.org/scholars/r/mark-regnerus/ Regnerus, Mark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021210446/http://www.baylorisr.org/scholars/r/mark-regnerus/ |date=21. listopada 2014. }}. pristupljeno 18- studenog 2011.</ref> Nakon nekoliko godina, Regnerus je očito uspio kao znanstvenik nadživjeti javnu kontroverzu koja je nastala povodom njegovog u medijima zapaženog rada o homoseksualnosti: 2018. godine je promoviran za redovnog profesora na uglednom ''University of Texas'' u [[Austin (Teksas)|Austinu]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://familyinequality.wordpress.com/2018/03/06/mark-regnerus-to-be-promoted-to-full-professor-at-ut-austin/ |title=Mark Regnerus to be promoted to full professor at UT Austin |date=2018-03-03 |language=engleski |publisher=Family Inequality |accessdate=2018-06-09}}</ref> te je nastavio objavljivati članke u uglednim znanstvenim časopisima.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Regnerus |first1=Mark |title=Is structural stigma's effect on the mortality of sexual minorities robust? A failure to replicate the results of a published study |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S027795361630627X |date=Rujan 2017. |journal=Social Science & Medicine |volume=Volume 188 |pages=157-165 |accessdate=2018-07-24}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last1=Regnerus |first1=Mark |last2=Price |first2=Joseph |last3=Gordon |first3=David |title=Masturbation and Partnered Sex: Substitutes or Complements? |url=https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-017-0975-8 |date=Listopad 2017. |volume=Vol. 46 |issue=7 |pages=2111–2121 |accessdate=2018-07-24}}</ref> U lipnju 2018. god. je Regnerus dao intervju hrvatskom "[[Glas Koncila|Glasu Koncila]]", u kojem<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.glas-koncila.hr/dr-mark-regnerus-profesor-na-sveucilistu-austin-u-teksasu-ako-ne-marimo-za-zdravlje-obitelji-ugrozavamo-buducnost-drustva/ |title=DR. MARK REGNERUS, PROFESOR NA SVEUČILIŠTU AUSTIN U TEKSASU »Ako ne marimo za zdravlje obitelji, ugrožavamo budućnost društva« |author=Tomislav Šovagović |date=2018-06-28 |publisher=Glas Koncila |accessdate=2018-07-24}}</ref> ponavlja svoju tezu da su heteroseksualni parovi znatno pogodniji za odgoj djece od istospolnih parova, te ustraje da ne postoji konsenzus o pitanju usporedbe odgojnih učinaka za djecu odraslu u te dvije vrste zajednice – nego da jedino postoji jedan veći broj autora koji pristupaju izradi znanstvenih studija s unaprijed određenim zaključcima, koji onda način provedbe studije pristrano urede da ne daju vjerodostojne rezultate; u pogledu grešaka u uzorkovanju u studijama o odrastanju u istospolnim zajednicama poziva se na rad demografa Paula Sullinsa iz 2017. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Sullins |first1=D. Paul |title=Sample Errors Call Into Question Conclusions Regarding Same-Sex Married Parents: A Comment on “Family Structure and Child Health: Does the Sex Composition of Parents Matter?” |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13524-017-0616-9 |date=Prosinac 2017. |journal=Demography |volume=54 |issue= 6 |pages=2375–2383 |accessdate=2018-07-24}}</ref> [[Datoteka:Lesbian_family.jpg|lijevo|mini|Lezbijska obitelj]] Kanadski ekonomist Douglas W. Allen 2013. godine objavljuje u ''Review of Economics of the Household ''studiju – utemeljenu na podacima prikupljenim na statističkoj bazi koju čini čak 20% kanadske populacije – gdje iznosi podatak da kod Kanađana koje su odgojili roditelji istospolnih seksualnih orijentacija postoji 35% manja vjerojatnost da će maturirati u odnosu na one koje su odgojili heteroseksualne osobe.<ref>[http://www.terpconnect.umd.edu/~pnc/allen-ss-grad.pdf High school graduation rates among children of same-sex households"], Douglas W. Allen, Review of Economics of the Household, 12/2013, Vol. 11/4, str. 635-658</ref> Međutim, i to istraživanje posjeduje metodološke i statističke mane, smatra sociolog Philip N. Cohen. On ukazuje kako je u vrijeme koje obrađuje Allenovo istraživanje službeno postojalo tek 423 djece s gay ocem i 969 s majkom lezbijkom što bi značilo da je on u svojem uzorku od 20% populacije u najboljem slučaju mogao imati tek 85 djece s gay ocem i 194 s majkom lezbijkom. Cohen smatra da je to premali uzorak da bi zaključci koje je iznio Allen bili pouzdani i opće važeći, a k tome je Allen kod procjene stope maturiranja uzeo i one starosti 17-22 godine među kojima postoje i brojni oni koji još uvijek idu u školu što je vidljivo i po prikupljenim podacima koji pokazuju da su djeca ispitanici s istospolnim roditeljima u prosjeku mlađa od onih s heteroseksualnim roditeljima. Potom Allen iznosi kako je 69% njegovog uzorka maturiralo dok prema službenom popisu stanovništva čak 89% Kanađana starosti od 25 do 34 godine ima završenu srednju školu. Uz to Allen iznosi zaključak kako kćeri istospolnog roditelja prolaze znatno lošije uz spekulativno objašnjenje da one uz majku lezbijku prije dobivaju menstruaciju, postanu seksualno aktivne te time imaju veću šansu da napuste srednju školu, iako su neka istraživanja – ukazuje Cohen – zabilježila razliku u prvoj menstruaciji od tek 1-2 mjeseca. Još jedna značajna mana je, prema Cohenu, ta što je kod povezanosti obrazovanja i življenja s roditeljima izostavio one starije od 22 godine, koji žive s roditeljima, uz pretpostavku da njihov razlog za to nije povezan uz obrazovanje dok je po Allenu veća šansa da su oni mlađi od 22 godine, koji i dalje žive s roditeljima, napustili srednju školu. Potom kao referencu za to da istospolni roditelji ne mogu prikladno zamijeniti roditelja drugog spola koristi i epizodu humoristične serije Moderna obitelj.<ref>[http://www.terpconnect.umd.edu/~pnc/allen-ss-grad.pdf High school graduation rates among children of samesex households. Douglas W. Allen,] pristupljeno 21. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>...Modern Family, Season 4, Episode 19, where the gay couple Cam and Mitchell decide their daughter Lily needs the input of aunt Gloria to discuss ‘‘girl issues.’<nowiki>''</nowiki> </ref><ref>[http://familyinequality.wordpress.com/2013/10/11/the-douglas-allen-study-of-canadian-children-of-gaylesbian-parents-is-worthless/ The Douglas Allen study of Canadian children of gay/lesbian parents is worthless], pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Ove prigovore protiv Allenove studije iznose Philip N. Cohen i njegovi ko-autori Andrew J. Perrin i Neal Caren u znanstvenom članku objavljenom 2013. godine u "Journal of Gay & Lesbian Mental Health".<ref>[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/19359705.2013.772553#.VG4RVTSG-QA "Are Children of Parents Who Had Same-Sex Relationships Disadvantaged? A Scientific Evaluation of the No-Differences Hypothesis"], Andrew J. Perrin, Philip N. Cohen i Neal Caren, "Journal of Gay & Lesbian Mental Health", Vol. 17, br. 3, 2013, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Sociolog Michael J. Rosenfeld s prestižnog Sveučilišta Stanford je 2010. objavio istraživanje u kojem je prema kriteriju ponavljanja razreda došao do zaključka da djeca roditelja istospolne seksualne orijentacije dolaze esencijalno do jednakih obrazovnih postignuća kao i njihovi vršnjaci iz heteroseksualnih obitelji .<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2010/08/100831091240.htm Children raised by gay couples show good progress through school, study finds], pristupljeno 20. studenog 2014. </ref> Potom je Allen zajedno s Catherine Pakaluk i Josephom Priceom uzeo podatke iz Rosenfeldovog istraživanja te primijenio jednake kritizirane kriterije kao i u svom prethodno spomenutom istraživanju uzimajući u obzir nestabilne obitelji uz okrivljavanje istospolnog roditeljstva, a ne povijest problematičnih događaja koji su doveli do nestabilnosti u obitelji – došao je do slične procjene od 35%, no u ovom slučaju iznosi da se radi o 35% manjoj šansi za normalno napredovanje tijekom školovanja.<ref name=":16" /><ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23161454 "Nontraditional families and childhood progress through school: a comment on Rosenfeld"], Allen D.W., Pakaluk C., Price J., "Demography", 2013 Jun;50(3):955-61, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Walter R. Schumm u radu o pitanju LGBT roditeljstva objavljenom u časopisu ''Comprehensive Sociology'' 2014. pokušava dati zaokruženi pogled na relevantne studije – te ne odbacuje niti Regnerusove i Allenove radove, niti radove znanstvenika poput Michaela J. Rosenfelda koji zastupaju hipotezu o jednakim ishodima odgoja u LGBT i heteroseksualnim kućanstvima. Međutim nalazi da sva ta istraživanja imaju nedostatke, što nameće potrebu daljnjeg istraživanja tematike.<ref>[http://www.amsciepub.com/doi/pdf/10.2466/03.17.49.CP.3.10 "Challenges in predicting child outcomes from different family structures"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219004240/http://ww1.amsciepub.com/ |date=19. veljače 2021. }},Walter R. Schumm, "Comprehensive Psychology", Vol. 3/2014, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Neka istraživanja koja su prošla uz manje javnih prijepora ukazuju kako su djeca homoseksualnih roditelja tolerantnija i da će kasnije u životu vrlo vjerojatno biti otvorenija prema homoerotičkim vezama – djelomično zbog genetike (80% djece odgojene od strane homoseksualnih roditelja u SAD-u nisu posvojena, već su rezultat heteroseksualnih veza<ref>DONALDSON JAMES, SUSAN (23. lipnja 2011.)."Census 2010: One-Quarter of Gay Couples Raising Children". ''ABC News''. pristupljeno 11. srpnja 2013. "Still, more than 80 percent of the children being raised by gay couples are not adopted, according to Gates." </ref>) i procesa [[Socijalizacija|socijalizacije]] (djeca obično odrastaju u relativno tolerantnijim školama, susjedstvima i socijalnim okruženjima koja su manje heteroseksistička), iako se velika većina djece odgojene od strane istospolnih parova deklarira heteroseksualno.<ref>Stacey J, Biblarz TJ (2001). "[[lezbijka|(How) Does the Sexual Orientation of Parents Matter?]]" (PDF). ''American Sociological Review'' [[gay|66]] (2): 159–183.doi:10.2307/2657413. "This may be partly due to genetic and family socialization processes, but what sociologists refer to as "contextual effects" not yet investigated by psychologists may also be important...even though children of lesbian and gay parents appear to express a significant increase in homoeroticism, the majority of all children nonetheless identify as heterosexual, as most theories across the essentialistt" to "social constructionist" spectrum seem (perhaps too hastily) to expect." </ref> Recenzija Charlotte J. Patterson za Američko psihološko društvo 2005. je zaključila da postojeći podaci ne pokazuju više stope homoseksualnosti među djecom istospolnih parova.<ref>American Psychological Association ''Lesbian & Gay Parenting'' </ref> Jedno je istraživanje pokazalo kako postoji veća vjerojatnost da će djeca gay i lezbijskih roditelja željeti posvojiti ne-heteroseksualne osobe, posebice kćeri lezbijskih roditelja.<ref>Schumm, W. R. (2010). "Children of Homosexuals More Apt to Be Homosexuals? A Reply to Morrison and to Cameron Based on an Examination of Multiple Sources of Data". '''Journal of Biosocial Science''' [[Diskriminacija|42]] (6): 721–742. doi:1[[Seksulana tečnost|0.1017/S0021932010000325]].PMID 20642872.  </ref> Na hrvatskom jeziku, objavljuje Tanja Vučković Juroš 2017. godine objavljuje rad u kojem pokušava dati odgovor na pitanje postoji li u znanstvenoj zajednici konzenzus o pitanju usporedbe ishoda odrastanja djece u domaćinstvima istospolnih parova, s onima koje su odgajali parovi različitog spola.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/182850 |title=Usporedba ishoda djece iz obitelji istospolnih i raznospolnih partnera: osvrt na kvantitativne studije provedene na slučajnim reprezentativnim uzorcima, Revija za sociologiju, Vol.47 No. |author=Tanja Vučković Juroš |date=Travanj 2017. |accessdate=https://hrcak.srce.hr/182850}}</ref> Juroš zaključuje da ima mnogo više autora koji tvrde da nema razlike u ishodima, ali da manjina autora tvrdi da konsenzus ipak ne postoji. Pritom, iznosi Juroš, većina autora prihvaća da su ishodi odgoja djece odgajane od stabilnih homoseksualnih parova slični ishodima odgoja djece kod stabilnih heteroseksualnih parova; ali neki autori ukazuju da je stabilnih veza homoseksualnih partnera izrazito malo. Juroš prenosi promišljanje nekih autora "da eventualnoj većoj nestabilnosti istospolnih veza doprinosi, između ostalog, institucionalna nemogućnost sklapanja braka (Biblarz i Stacey, 2001; Schumm, 2016; Bos, Kuyper i Gartrell, 2017)", pa sama Juroš (polazeći od premise da su istospolne veze nestabilnije jer partnerima nije moguće sklopiti brak) zaključuje da tako "postaje vidljivo licemjerstvo debate koja bi se fokusirala na to jesu li ili nisu veze istospolnih partnera stabilnije (što se većinom mjeri dugotrajnošću veze) od veza raznospolnih partnera koji imaju izbor stupiti u brak". Posvajenje djece od gay parova uključuje pitanje [[Surogatno majčinstvo|surogatnog majčinstva]], gdje je često jedan od homoseksualnih partnera biološki otac, a biološka majka – koja često uopće ne poznaje homoseksualce (ili heteroseksualce) kojima "donira" dijete – se odriče prava na dijete. Među medijski osobito praćene slučajeve spadaju takvi aranžmani u kojima su djecu dobili slavni britanski glazbenih [[Elton John|sir Elton John]] i njegov istospolni partner David Furnish.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2265463/Elton-John-paid-20-000-surrogate-mother-giving-birth-second-son-Elijah.html#ixzz3Jp08UWPe "Last of the big spenders! Elton John 'paid £20,000' to surrogate mother for giving birth to second son Elijah"], "Daily Mail", 20.1.2013. </ref> Surogatno majčinstvo je u Hrvatskoj zabranjeno,<ref>prema čl. 10. st. 1. [http://hidra.srce.hr/arhiva/263/90274/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_86_1962.html Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji] iz 2012. god., umjetnoj oplodnji smiju pristupiti ljudi koji žive u zajednici - bračnoj ili izvanbračnoj</ref> te Kazneni zakon za takvu praksu predviđa kaznu od jedne do deset godina zatvora.<ref>Čl. 182. st. 1. [http://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon Kaznenog zakona]</ref> == [[Demografija]] == Mjerenje brojnosti homoseksualnih osoba suočeno je s brojnim poteškoćama. Potrebno je uzeti u obzir kriterije mjerenja koji se koriste, graničnu točku i vremensko razdoblje uzeto u određivanju homoseksualne orijentacije.<ref name=":6" /> Naime, mnogi se ljudi nerado deklariraju kao gay ili biseksualne osobe unatoč tome što ih seksualno privlače upravo osobe istoga spola. Karakteristike koje istraživači ispituju mogu, ali i ne moraju biti pouzdane tj. univerzalne u određivanju i definiranju određene seksualne orijentacije. Broj ljudi koji osjećaju seksualnu privlačnost prema osobama istog spola, ali ne djeluju sukladno nagonima, može biti veći od broja onih koji djeluju, a broj tih može biti veći od broja onih koji se u konačnosti deklariraju kao homoseksualne ili biseksualne osobe (gayevi, lezbijke i biseksualaci).<ref>"Demographics of the Gay and Lesbian Population in the United States: Evidence from Available Systematic Data Sources", Dan Black, Gary Gates, Seth Sanders, Lowell Taylor, Demography, Vol. 37, No. 2 (svibanj 2000.), pp. 139–154 (available on JSTOR).</ref> 1948. i 1953. Alfred Kinsey je iznio podatke da je gotovo 46% muških ispitanika seksualno reagiralo na osobe oba spola tijekom odrasle dobi, a 37% ih je imalo barem jedno homoseksualno iskustvo; nešto više od 10% muških ispitanika je pokazivalo znatnu (makar ne isključivo homoseksualnu) spolnu privučenost osobama istog spola.<ref>Sexual Behavior in the Human Male, p. 656</ref><ref>Harford, Tim (1. listopada 2010.). "[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00tznbk More or Less examines Office for National Statistics figures on gay, lesbian and bisexual people]". BBC.</ref> John Tukey je kritizirao njegovu metodologiju navodeći da je koristio njemu odgovarajuće uzorke ispitanike umjesto da ih je birao potpuno slučajno.<ref>David Leonhardt (28. srpnja 2000.). "John Tukey, 85, Statistician; Coined the Word 'Software'".''The New York Times''.</ref><ref>"[http://www.swlearning.com/quant/kohler/stat/biographical_sketches/bio15.1.html Biography 15.1, ''John W. Tukey'' (1915–2000)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150227025040/http://www.swlearning.com/quant/kohler/stat/biographical_sketches/bio15.1.html |date=27. veljače 2015. }}". pristupljeno 19. svibnja 2009. John Tukey criticizes sample procedure</ref> Kasnija revizija anketnog materijala koja je provedena u organizaciji ''[[Institut Kinsey|Kinsey Institute]]'' pokušala je eliminirati pristranost u biranju uzorka ispitanika, ali se rezultati nisu bitno razlikovali od onih koje je 1940.- ih godina iznio sam A. Kinsey.<ref>"[http://www.kinseyinstitute.org/publications/duberman.html Book Review by Martin Duberman, ''The Nation'', 3. studenog 1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090111215816/http://www.kinseyinstitute.org/publications/duberman.html |date=11. siječnja 2009. }}". Martin Duberman on Gebhart's "cleaning" of data</ref> Opsežno (na 50.000 ispitanika) znanstveno istraživanje provedeno 2002. godine u organizaciji federalnih zdravstvenih vlasti u SAD, iskazuje ipak podatke s manjim postocima osoba s istospolnim sklonostima: među muškim ispitanicima u dobi 15 – 44 godina prijavilo je njih 6,5 posto da su bilo kada u životu imali oralne ili analne seksualne odnose s drugim muškarcem;<ref>"[http://www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad362.pdf Sexual Behavior and Selected Health Measures: Men][http://www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad362.pdf and Women 15–44 Years of Age, United States, 2002]", William D. Mosher, Ph.D.; Anjani Chandra, Ph.D. i Jo Jones, Ph.D., Division of Vital Statistics, "Advance Data" br. 362, 15.9.2005. </ref> u taj postotak su uključeni i muškarci koji su bili barem jednom silovani u dječjoj ili odrasloj dobi (1,4% muškaraca u SAD, prema podacima federalnih zdravstvenih vlasti), te nešto veći postotak onih koji su u djetinjstvu ili odrasloj dobi bili izloženi drugim vrstama seksualnog nasilja.<ref>"[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/sv-datasheet-a.pdf FACTSCHEET: Sexual Violence - Facts at Glance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202185322/http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/SV-DataSheet-a.pdf |date=2. veljače 2015. }}", CDC 2012</ref> LeVay navodi pitanja u svezi navedenih Kinseyjevih rezultate kao primjer potrebnog opreza u interpretiranju demografskih istraživanja jer ona mogu dati poprilično različite brojeve ovisno o kriterijima koji su korišteni prilikom njihovog dobivanja unatoč korištenju čistih [[Znanstvena metoda|znanstvenih metoda]]. Prema opsežnim istraživanjima 2-11% ljudi je imalo nekakav oblik istospolnog seksualnog kontakta tijekom života.<ref>Billy JO, Tanfer K, Grady WR, Klepinger DH (1993). "The sexual behavior of men in the United States". ''Family Planning Perspectives'' '''25'''(2): 52–60. doi:[[doi:10.2307/2136206|10.2307/2136206]].JSTOR 2136206. PMID 8491287.</ref><ref>Binson, Diane; Michaels, Stuart; Stall, Ron; Coates, Thomas J.; Gagnon, John H.; Catania, Joseph A. (1995). "Prevalence and Social Distribution of Men Who Have Sex with Men: United States and Its Urban Centers". ''The Journal of Sex Research'' '''32''' (3): 245–54.doi:[[doi:10.1080/00224499509551795|10.1080/00224499509551795]]. JSTOR 3812794</ref><ref>Laumann, E. O., Gagnon, J. H., Michael, R. T., & Michaels, S. (1994). ''The social organization of sexuality: Sexual practices in the United States.''Chicago: University of Chicago Press</ref><ref>Johnson AM, Wadsworth J, Wellings K, Bradshaw S, Field J (prosinac 1992). "Sexual lifestyles and HIV risk". ''Nature'' '''360''' (6403): 410–2.doi:[[doi:10.1038/360410a0|10.1038/360410a0]]. PMID 1448163.</ref><ref>Fay RE, Turner CF, Klassen AD, Gagnon JH (siječnja 1989). "Prevalence and patterns of same-gender sexual contact among men". ''Science'' '''243''' (4889): 338–48.doi:1[[doi:10.1126/science.2911744|0.1126/science.2911744]]. PMID 2911744.</ref> Taj se postotak penje na 16-21% kad se uz kontakt uzima u obzir i istospolna privlačnost i/ili ponašanje.<ref>Hope, Debra A, ed. (2009). ''Contemporary Perspectives on Lesbian, Gay, and Bisexual Identities''. Nebraska Symposium on Motivation '''54'''.doi:[[doi:10.1007/978-0-387-09556-1|10.1007/978-0-387-09556-1]]. {{ISBN|978-0-387-09555-4}}</ref> U istraživanju iz 2006. 20% ispitanika se anonimno izjasnilo da su barem jednom iskusili homoseksualne porive, iako ih se tek 2-3% deklariralo kao homoseksualci.<ref>McConaghy et al., 2006</ref> Ono iz 1992. je pokazalo da je 6.1% muškaraca u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] imalo homoseksualno iskustvo, dok je taj broj u [[Francuska|Francuskoj]] bio 4.1%.<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE0D91E3EF93BA35751C1A964958260&sec=&spon=&pagewanted=all Sexual Behavior Levels Compared in Studies In Britain and France]</ref> Prema jednoj anketi iz 2008. 13% Britanaca je imalo nekakav istospolni seksualni kontakt dok ih se tek 6% izjasnilo homoseksualnim ili biseksualnim;<ref>"[http://www.guardian.co.uk/lifeandstyle/2008/oct/26/relationships Sex uncovered poll: Homosexuality]". London: Guardian. 26. listopada 2008. pristupljeno 24. kolovoza 2010.</ref> kasnije istraživanje provedeno na 245 tisuća ispitanika, "Integrated Household Survey April 2011 to March 2012" iskazuje da u toj zemlji 1,5 posto ljudi sebe smatraju bilo homoseksualcima, bilo biseksualcima, bilo lezbijkama; najviše je takvih osoba – 2,7 posto – među adolescentima (starosti 16-24 godine).<ref>[http://www.ons.gov.uk/ons/dcp171778_280451.pdf] {{Webarchive|url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20160129164028/http://www.ons.gov.uk/ons/dcp171778_280451.pdf |date=29. siječnja 2016. }} "Integrated Household Survey April 2011 to March 2012" (UK)</ref> Nije razjašnjeno da li bi to bilo zbog toga što su stariji ispitanici svoje obrasce seksualnog ponašanja formirali u vrijeme kada se na seksualna eksperimentiranja nije gledalo blagonaklono ili stoga što se tijekom seksualnog sazrijevanja u [[Adolescencija|adolescenciji]] postotak homoseksualaca smanjuje. Ured za nacionalnu statistiku (ONS) je 2010. objavio anketu u kojoj se 95% Britanca izjašnjavaju kao heteroseksualci, 1.5% homoseksualci ili biseksualci (3.5% ih se nije izjasnilo ili su dali odgovore kao što su <nowiki>''ne znam'' ili ''ostalo'')</nowiki>.<ref>Harford, Tim (1. listopada 2010.). "[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00tznbk More or Less examines Office for National Statistics figures on gay, lesbian and bisexual people]". BBC</ref><ref>"[http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ethnicity/measuring-sexual-identity---evaluation-report/2010/index.html Measuring Sexual Identity : Evaluation Report, 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160116080411/http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ethnicity/measuring-sexual-identity---evaluation-report/2010/index.html |date=16. siječnja 2016. }}". Office for National Statistics. 23. rujna 2010.</ref> U SAD-u, prema izvještaju koje je za The Williams Institute (pravnički "think-thank" osnovan radi promoviranja jednakopravnosti LGBT osoba<ref>[http://williamsinstitute.law.ucla.edu/mission/ "The Williams Institute: Mission"], pristupljeno 12.08.2014.</ref>) sačinio znanstvenik Garry J. Gates iz travnja 2011. tek je 3.5% ili otprilike 9 milijuna odraslih homoseksualno ili biseksualno;<ref>Gary Gates (travanj 2011). "[http://williamsinstitute.law.ucla.edu/wp-content/uploads/Gates-How-Many-People-LGBT-Apr-2011.pdf How many people are lesbian, gay, bisexual, and transgender?"] (PDF). ''The Williams Institute''. p. 1.</ref> riječ je o studiji koja nije koristila vlastito statističko istraživanje, nego je pokušala objediniti šarolike podatke iz različitih studija provedenih u različitim zapadnim zemljama – od Britanskih i Norveških podataka koji govore o približno 1,5% LGB osoba do jedne studije "Kinseyevog Instituta" iz Indijane koji govori o čak 5,6% LGB osoba. Prema popisu stanovništva iz 2000. bilo je u SAD 601.209 istospolnih nevjenčanih parova, te gej i lezbijska kućanstva predstavljaju 0,99% ukupnog broja partnerskih kućanstava u toj zemlji.<ref>Smith, David M.; Gates, Gary J. (22. kolovoza 2001.)."[http://www.urban.org/UploadedPDF/1000491_gl_partner_households.pdf Gay and Lesbian Families in the United States: Same-Sex Unmarried Partner Households] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110107082654/http://www.urban.org/UploadedPDF/1000491_gl_partner_households.pdf |date=7. siječnja 2011. }}". pristupljeno 26. siječnja 2011.</ref> == Zdravstveni problemi, nasilje i zlostavljanje == === Zdravstveni problemi i rizici === Zdravstveni rizici se u pogledu LGBT osoba u stanovitoj mjeri razlikuju u odnosu na one koje ima opća populacija te su u nekim značajnim segmentima LGBT osobe izložene većim rizicima. Prema materijalu "Vodeća zdravstvena pitanja za LGBT populaciju - informacije i izvori", kojega su 2012. godine objavile federalne zdravstvene vlasti u SAD-u,<ref>[https://store.samhsa.gov/shin/content/SMA12-4684/SMA12-4684.pdf "Top Health Issues for LGBT Populations Information & Resource Kit" 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005232301/http://store.samhsa.gov/shin/content//SMA12-4684/SMA12-4684.pdf |date=5. listopada 2013. }}, izdanje "Substance Abuse and Mental Health Services Administration", HHS Publication No. (SMA) 12-4684. Rockville</ref> postojeće znanstvene spoznaje ukazuje na veći rizik od patološke pretilosti, veći rizik razvoja alkoholizma i ovisnosti o drogama, [[Klinička depresija|depresivnih]] i [[Anksioznost|anksioznih]] poremećaja te ćešća razmišljanja o samoubojstvu kod lezbijki nego kod heteroseksualnih žena. Kod gay muškaraca postoji znatno veći rizik od ovisnosti o alkoholu i drogama, depresije i [[Samoubojstvo|samoubojstva]], te mnogostruko veći rizik od zaraze spolno prenosivim bolestima (44 puta veći u slučaju rizika zaraze [[HIV]]-om); za razliku od heteroseksualnih muškaraca koji uglavnom ne osjećaju posljedice zaraze [[HPV|humanim papiloma virusom]], kod gay muškaraca ta zaraza može rezultirati povećanim rizikom od raka rektuma zbog pojava virusnih bradavica. Kod biseksualaca je vjerojatnost od [[Klinička depresija|depresija]] i [[anksioznost]]i također dvostruko veća nego kod heteroseksualaca. Biseksualke su dvostruko sklonije zloupotrebi opojnih sredstava od heteroseksualnih žena. I kod muških i kod ženskih biseksualaca se znatno češće uočavaju razmišljanja o samoubojstvu nego kod heteroseksualaca. Kod transseksualnih osoba se uočava iznimno visok postotak osoba koje imaju suicidalne misli – 65% pri čemu je učestalost pokušaja čak 32%; one su često žrtve fizičkog nasilja – kako od stranih osoba, tako i od svojih ljubavnih partnera. Makar se statistike jako razlikuju ovisno od područja gdje se bilježe, kod transseksualnih osoba se također uočava znatan rizik od [[Spolno prenosive bolesti|spolno prenosivih bolesti]]. Velik broj istraživanja ukazuje na to da je povećana učestalost [[duševne bolesti|psihijatrijskih poremećaja]], pokušaja [[samoubojstvo|samoubojstva]],<ref>McAndrew S., Warne T.Ignoring the evidence dictating the practice: sexual orientation, suicidality and the dichotomy of the mental health nurse. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15255917 J Psychiatr Ment Health Nurs. kolovoz 2004. ;11(4):428-34.</ref> kao i povećano konzumiranje [[cigareta]]<ref>Blosnich JR, Jarrett T, Horn K.Racial and ethnic differences in current use of cigarettes, cigars, and hookahs among lesbian, gay, and bisexual young adults. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21330283 Nicotine Tob Res. lipanj 2011.;13(6):487-91. doi: 10.1093/ntr/ntq261.</ref><ref>Blosnich JR, Horn K. Associations of discrimination and violence with smoking among emerging adults: differences by gender and sexual orientation. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21994344 Nicotine Tob Res. prosinac 2011.;13(12):1284-95.</ref> i [[psihoaktivne droge|opojnih sredstava]],<ref>Hughes T, McCabe SE, Wilsnack SC, West BT, Boyd CJ. Victimization and substance use disorders in a national sample of heterosexual and sexual minority women and men. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20840174 Addiction. prosinac 2010.;105(12):2130-40.</ref> te [[pretilost]]<ref>Helen A. Smith, Ph.D.,1 Nina Markovic; Sexual Abuse, Sexual Orientation, and Obesity in Women http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2941402/ J Womens Health (Larchmt). kolovoz 2010.; 19(8): 1525–1532.</ref> i zdravstvene posljedice vezane uz pretilost (kardiovaskularne bolesti, rak) kod LGBT osoba razmjerna stupnju psihičkog i fizičkog maltretiranja i drugih oblika socijalnog pritiska kojeg su zbog svoje seksualne orijentacije doživjele u djetinjstvu, mladosti ili odrasloj dobi.<ref>McLaughlin KA, Hatzenbuehler ML, Xuan Z, Conron KJ.D isproportionate exposure to early-life adversity and sexual orientation disparities in psychiatric morbidity. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22964371 Child Abuse Negl. rujan 2012.;36(9):645-655.</ref> Od uklanjanja homoseksualnosti s popisa mentalnih bolesti 1973. posvećena je veća pažnja proučavanju utjecaja društvenih generatora stresa kao uzročnika duševnih bolesti kod LGBT osoba.<ref>Schlager, Neil, ed. (1998). ''Gay & Lesbian Almanac''. St. James Press. {{ISBN|1-55862-358-2}}, str. 152.</ref> Dugogodišnje studije dokazale su da faktori koji utječu na povećanu učestalost navedenih zdravstvenih problema LGBT osoba jesu odbijanje i osuda od strane roditelja u djetinjstvu i mladosti,<ref>Ryan C1, Huebner D, Diaz RM, Sanchez J. Family rejection as a predictor of negative health outcomes in white and Latino lesbian, gay, and bisexual young adults. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19117902 Pediatrics. siječanj 2009.;123(1):346-52.</ref> [[stigmatizacija]], [[diskriminacija]], maltretiranje i osuda sredine,<ref>Coker TR, Austin SB, Schuster MA. The health and health care of lesbian, gay, and bisexual adolescents. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20070195 Annu Rev Public Health. 2010.;31:457-77.</ref> pogotovo u doba školovanja,<ref>Bontempo DE, D'Augelli AR. Effects of at-school victimization and sexual orientation on lesbian, gay, or bisexual youths' health risk behavior. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11996785 J Adolesc Health. 2002 May;30(5):364-74.</ref><ref>Birkett M, Espelage DL, Koenig B. LGB and questioning students in schools: the moderating effects of homophobic bullying and school climate on negative outcomes. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19636741 J Youth Adolesc. 2009 Aug;38(7):989-1000.</ref><ref>Chesir-Teran D1, Hughes D. Heterosexism in high school and victimization among lesbian, gay, bisexual, and questioning students. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19636739 J Youth Adolesc. kolovoz 2009.;38(7):963-75.</ref> te doživljeno fizičko ili seksualno nasilje.<ref>Concetta P. Pelullo, Gabriella Di Giuseppe, Italo F. Angelillo Frequency of Discrimination, Harassment, and Violence in Lesbian, Gay Men, and Bisexual in Italy http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3749994/ PLoS One. 2013; 8(8): e74446.</ref><ref>Balsam KF, Rothblum ED, Beauchaine TP. Victimization over the life span: a comparison of lesbian, gay, bisexual, and heterosexual siblings. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15982145 J Consult Clin Psychol. lipanj 2005.;73(3):477-87.</ref><ref>D'Augelli AR, Grossman AH, Starks MT. Childhood gender atypicality, victimization, and PTSD among lesbian, gay, and bisexual youth. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17057162 J Interpers Violence. 2006 Nov;21(11):1462-82.</ref> Ne postoje dokazi da homoseksualna i biseksualna orijentacija sama po sebi povećava učestalost duševnih bolesti kod LGBT osoba, već da njihove uzroke valja potražiti u negativnom utjecaju sredine (stigmatizacija, diskriminacija i nasilje).<ref>Meyer IH.Prejudice, social stress, and mental health in lesbian, gay, and bisexual populations: conceptual issues and research evidence. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12956539 Psychol Bull. 2003 Sep;129(5):674-97.</ref> Dokazano je i da liberalizacija stavova u korist LGBT osoba u zadnjim desetljećima smanjuje razinu rizika pojave duševnih bolesti kod mlađih generacija LGBT osoba.<ref>{{cite web |url=http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-10/cums-bgm100207.php |title=Black gay men, lesbians, have fewer mental disorders than whites, says Mailman School of PH study |publisher=Eurekalert.org |accessdate=2010-08-24 |archive-date=7. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100507073023/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-10/cums-bgm100207.php |url-status=dead }}</ref> Članak objavljen u prestižnom medicinskom časopisu ''The Lancet'' iznosi kako bi se broj slučaja zaraze HIV-om kod gay muškaraca smanjio 80-90% kad bi rizik zareze tijekom analnog seksa bio isti kao kod vaginalnog – procjenjuje se da je rizik tijekom analnog seksa čak 18 puta veći iz bioloških razloga. Kada bi se smanjila isključivost u segregaciji uloga (eng. ''[[:en:Top, bottom and versatile|top, bottom,]]''[[:en:Top, bottom and versatile|''versatile'']]), broj zaraza bi se smanjio za 25-50% – uzevši te 2 stvari u obzir zaključuju da bi broj zaraza bio manji za čak 95%, a smanjenju bi pridonijela i veća sigurnost od osuđivanja prilikom traženja testiranja ili zdravstvene pomoći čime bi se zaraženi gay muškarci brže dijagnosticirali, bolje liječili te bi postojala manja vjerojatnost da bez znanja inficiraju druge zdrave gay muškarce.<ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>''HIV in Men Who Have Sex with Men''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> prof. Chris Beyrer, '''The Lancet''', pristupljeno 15.08.2014. </ref><ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>'''Why Do Gay Men Have an Increased Risk of HIV?'''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> Elizabeth Boskey, Ph.D., pristupljeno 15.08.2015.</ref> Najčešće preporuke za [[siguran seks]] za žene koje imaju spolne odnose sa ženama su<ref>Mravack, Sally A. (July 2006)."Primary Care for Lesbians and Bisexual Women",''American Family Physician''&nbsp;'''74'''&nbsp;(2) p. 279–286.</ref>: * Izbjegavati kontakt s menstrualnom krvlju i s bilo kakvim vidljivim genitalnim lezijama partnerice. * Koristiti za svaku osobu različiti kondom na seks igrački u slučajevima penetracije u vaginu ili anus više osoba. * Koristiti barijeru npr. komad latexa prilikom oralnog seksa. * Koristiti latex ili vinilne rukavice te [[lubrikant]] prilikom ručnog seksa koji bi mogao prouzročiti krvarenje oštećenjem. Najčešće preporuke za [[siguran seks]] kod muškaraca su<ref>Catalyst, Sr. Kitty, Staff of&nbsp;San Francisco&nbsp;City Clinic; "Reading This Might Save Your Ass"; 2001, San Francisco HIV Prevention and STD Prevention and Control.</ref><ref>Men Like Us: The GMHC Complete Guide to Gay Men's Sexual, Physical, and Emotional Well-being; Wolfe, Daniel; Gay Men's Health Crisis, Inc; Published by Ballantine Books, 2000;&nbsp;{{ISBN|0-345-41496-9}}, 9780345414960</ref>: * Izbjegavati kontakt s tjelesnim tekućinama partnera i vidljivim genitalnim lezijama. * Koristiti kondom prilikom oralnog i analnog seksa. * Koristiti za svaku osobu različiti kondom na seks igrački u slučajevima penetracije u anus više osoba. Općenito gledano, vrlo je česta zabluda, pogotovo među adolescentima, da pri oralnom seksu ne treba koristiti zaštitu i da se njime ne prenose bolest<ref>''John S. Santelli, Gail M. Saltz ''<nowiki>''</nowiki>[http://nyp.org/enews/oral-sex-hpv.html Misconceptions About the Safety of Oral Sex Worries Doctors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006173511/http://nyp.org/enews/oral-sex-hpv.html |date=6. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> što iznimno zabrinjava liječnike jer je oralni seks među vodećim načinima prijenosa mnogih bolesti kao što je posebni tip [[HPV]]-a koji se povezuje s tumorima usne šupljine.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.oralcancerfoundation.org/hpv/hpv-oral-cancer-facts.php HPV / Oral Cancer Facts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160210185129/http://www.oralcancerfoundation.org/hpv/hpv-oral-cancer-facts.php |date=10. veljače 2016. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> Prema podacima američkog Centra za zarazne bolesti, kod oko 3/4 adolescenata koji se zaraze [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS]]-om do zaraze je došlo zbog muško-muškog seksualnog odnosa.<ref>[http://www.cdc.gov/hiv/pdf/statistics_surveillance_adolescents.pdf "HIV Surveillance in Adolescents and Young Adults", 2012], izdanje "National Center for HIV/AIDS, Viral Hepatitis, STD & TB Prevention"</ref> U epidemiologiji [[sifilis]]a, se u SAD bilježe slični podaci – oko 75% zaraženih su muškarci koji održavaju seksualne odnose s muškarcima;<ref>[http://www.cdc.gov/std/syphilis/STDFact-MSM-Syphilis.htm "Syphilis & MSM (Men Who Have Sex With Men) - CDC Fact Sheet"], CDC, 2009. (updated 2014)</ref> uz procjenu da oko 4% muškaraca (oko 2% ukupne seksualno aktivne populacije) u SAD-u ulazi u seksualne odnose s drugim muškarcima.<ref>[http://www.cdc.gov/nchhstp/newsroom/docs/2012/hiv-infections-2007-2010.pdf "New HIV Infections in theUnited States - CDC Fact Sheet"], CDC, 2012, str. 2</ref> Zbog visokog rizika od spolno prenosivih bolesti kod ovih muškaraca, u većini zemalja svijeta je zabranjeno doniranje krvi i presađivanje organa od muškaraca koji su bilo kada u životu imali seksualne odnose s drugim muškarcima; u nekim zemljama je propisano da se može uzeti krv i druga tkiva i od takvih donora ako barem 12 mjeseci nisu stupali u seksualne odnose s drugim muškarcima. Unatoč tome što se LGBT udruge provode političke aktivnosti radi uvjeravanja zdravstvenih vlasti da promijene ove politike, između ostalog i zato što se prilikom doniranja krvi provode testiranja za cijeli niz zaraznih bolesti (koje donor ne mora platiti), medicinske struka za sada uglavnom smatra da i dalje postoje razlozi za takve zabrane koje su uglavnom uvedene u vrijeme pandemije AIDS-a 1980.-ih godina. Smatra se da propisana testiranja krvi još uvijek ne mogu s dovoljnom sigurnošću isključiti mogućnost da je donirana krv zaražena.<ref>[http://www.gaystarnews.com/article/german-doctors-call-end-gay-blood-ban291113 "German doctors call for end of gay blood ban"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141105140419/http://www.gaystarnews.com/article/german-doctors-call-end-gay-blood-ban291113 |date=5. studenoga 2014. }}, Joe Morgan za "GAYSTARNEWS", 29.11.2013.</ref><ref>[http://www.fda.gov/BiologicsBloodVaccines/BloodBloodProducts/QuestionsaboutBlood/ucm108186.htm "Blood Donations from Men Who Have Sex with Other Men Questions and Answers"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330080857/http://www.fda.gov/biologicsbloodvaccines/bloodbloodproducts/questionsaboutblood/ucm108186.htm |date=30. ožujka 2016. }}, FDA - U.S. Food and Drug Administration, pristupljeno 20.09.2014.</ref> Što se tiče ostalih problema i rizika, s obzirom na to da LGB osobe često ne govore o svojoj spolnoj orijentaciji ili je izrijekom poriču kod traženja medicinske pomoći, statistička istraživanja je teško provesti. Recentne promjene zakonodavstva koje daju LGBT osobama razna prava vezana uz njihovu spolnu orijentaciju donekle mijenjaju stanje: tako studija iz 2009. rađena prema matičnim knjigama u Danskoj u kojima se registriraju također i istospolne zajednice, ukazuje da se kod gay muškaraca, koji su živjeli u registriranim partnerstvima, bilježi 8 puta veća vjerojatnost smrti zbog samoubojstva nego kod heteroseksualnih muškaraca; kod lezbijki u registriranim istospolnim partnerstvima nije zabilježena razlika u odnosu na heteroseksualne žene. Ove rezultate znanost uzima s oprezom: ne zna se koliko su oni razlikuju od zemlje do zemlje i za sada se ne može reći koliko se mijenjaju tijekom vremena.<ref>[http://www.afsp.org/content/download/3500/62183/file/LGBTSuicideandSuicideRisk.JoH.pdf "Suicide and Suicide Risk in Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Populations: Review and Recommendations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819102816/http://www.afsp.org/content/download/3500/62183/file/LGBTSuicideandSuicideRisk.JoH.pdf |date=19. kolovoza 2014. }}, Ann P. Haas i dr., 2014., Volume 61, Issue 10</ref> ==== Mentalno zdravlje ==== Seksualnost igra veliku ulogu u predviđanju psiholoških poremećaja i cjelokupnog mentalnog zdravlja. Oni koji se identificiraju kao lezbijke, homoseksualci, biseksualci, transrodne i/ili queer osobe imaju veći rizik od problema s mentalnim zdravljem, kao rezultat kontinuirane diskriminacije i viktimizacije od strane društva. Pripadnici ove populacije suočeni su s pogrdnim komentarima i govorom mržnje, bilo osobno ili putem društvenih medija, što negatovno utječe na njihovu vlastitu vrijednost i samopouzdanje. Izloženost diskriminaciji i mini agresijama dovodi do anksioznosti, depresije, misli o samoubojstvu, pokušaja samoubojstva i samoubojstva. Ovi učinci na mentalno zdravlje najvidljiviji su među [[Adolescencija|adolescentima]], međutim, rasprostranjeni su i među odraslim osobama svih dobnih skupina.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa|last=Mustanski|first=Brian S.|last2=Garofalo|first2=Robert|last3=Emerson|first3=Erin M.|date=2010-12|title=Mental Health Disorders, Psychological Distress, and Suicidality in a Diverse Sample of Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Youths|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2978194/|journal=American Journal of Public Health|volume=100|issue=12|pages=2426–2432|doi=10.2105/AJPH.2009.178319|issn=0090-0036|pmc=2978194|pmid=20966378}}</ref> Izvori diskriminacije i viktimizacije usmjereni prema LGBT populaciji mogu biti vanjski i unutarnji. Iako dio današnjeg društva i dalje ne prihvaća LGBT zajednicu i daju javne izjave kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo, LGBT osobe često interno asimiliraju negativne reakcije koje primaju i naglašavaju razlike koje imaju s drugima. To zauzvrat uzrokuje da osjećaju [[Krivnja (osjećaj)|krivnju]] i sram u vezi sa svojim identitetom, osjećajima i postupcima. Najznačajniji prediktor bolesti mentalnog zdravlja među LGBTQ populacijom je prihvaćanje obitelji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ryan|first=Caitlin|last2=Russell|first2=Stephen T.|last3=Huebner|first3=David|last4=Diaz|first4=Rafael|last5=Sanchez|first5=Jorge|date=2010|title=Family Acceptance in Adolescence and the Health of LGBT Young Adults|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1744-6171.2010.00246.x|journal=Journal of Child and Adolescent Psychiatric Nursing|language=en|volume=23|issue=4|pages=205–213|doi=10.1111/j.1744-6171.2010.00246.x|issn=1744-6171}}</ref> Oni koji dobivaju malo ili nimalo obiteljske podrške i prihvaćanja imaju tri puta veću vjerojatnost da će pomišljati na samoubojstvo od onih koji iza sebe imaju snažan sustav podrške obitelji. Nedostatak podrške obitelji općenito je pogodniji za štetna ponašanja, kao što je zlouporaba droga i ilegalnih supstanci, što može uzrokovati daljnju štetu mentalnom zdravlju pojedinca. Više aspekata životnih stilova, uključujući religiju, mogu utjecati na potporu obitelji. Oni koji imaju jake obiteljske veze s religijom možda će rjeđe tražiti podršku i pomoć od članova obitelji zbog straha od nedostatka prihvaćanja unutar obitelji, kao i unutar vjerske zajednice.<ref name="#1"/> Popis različitih psiholoških problema s kojima se LGBT osobe često suočavaju: * [[Anksioznost]] * [[Klinička depresija|Depresija]] * [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|Opsesivno kompulzivni poremećaj]] * [[Fobija|Fobije]] * [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP]] * [[Ovisnost|Zlouporaba supstanci]] * [[Samoozljeđivanje]] * Suicidalne sklonosti i [[samoubojstvo]] === Izloženost homoseksualnih osoba nasilju i spolnom zlostavljanju === Prema podacima za [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], '''[[silovanje]]''' – tj. najteži oblik [[Spolno zlostavljanje|spolnog zlostavljanja]] – doživi 17,4% heteroseksualnih žena, 13,1% lezbijki i čak 46,1% biseksualnih žena. Biseksualne žene su najizloženije i drugim vrstama zlostavljanja, te ukupno 74,91% biseksualki doživi neku takvu vrstu spolnog zlostavljanja, u usporedbi s 46,3% lezbijki i 32,2% heteroseksualnih žena. Počinitelji spolnog zlostavljanja nad ženama su muškarci, u oko 9/10 slučajeva.<ref name="cdc.gov">[http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/NISVS_SOfindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"] Walters, M.L., Chen J., & Breiding, M.J. (2013), Atlanta, GA: National Center for Injury Prevention and Control, Centers for Disease Control and Prevention</ref> U istoj zemlji, 1,4% odraslih muškaraca iskazuje da su barem jednom u životu bili silovani od drugih muškaraca, a 4,8% da su barem jednom bili natjereni da seksualno penetriraju drugu osobu.<ref>[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/sv-datasheet-a.pdf Službene stranice CDC: „Sexual Violence“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202185322/http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/SV-DataSheet-a.pdf |date=2. veljače 2015. }}, posjećeno 24.1.2014.</ref> Neku vrstu spolnog zlostavljanja (osim rjeđih [[Silovanje|silovanja]] koja uključuju primjenu sile i ozbiljne prijetnje, tu spadaju i spolni odnosi s maloljetnikom bez primjene fizičke sile) doživi barem jednom u životu 40,2% osoba koje se u odrasloj dobi deklariraju kao homoseksualci, 47,4% biseksualnih muškaraca i 20,8% heteroseksualanih muškaraca.<ref name="cdc.gov"/> Prema podacima američkih saveznih zdravstvenih vlasti, najveći dio ženskih žrtava svih oblika spolnog nasilja imali su počinitelje koji su bili muškarci. Među muškarcima koji su žrtve seksualnog nasilja (izuzev silovanja, koje prema metodologiji koju su primijenile američke vlasti mogu počiniti isključivo muškarci), 76,8% homoseksualaca, 65,8% biseksualaca i 28,6% heteroseksualaca imali su počinitelje koji su također muškarci.<ref>[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/nisvs_sofindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"], Mikel L. Walters, Jieru Chen, i Matthew J. Breiding, "National Center for Injury Prevention and Control Centers for Disease Control and Prevention Atlanta, Georgia", 2013., str. 34</ref> Najčešće žrtve seksualnog zlostavljanja su ipak djeca: procjenjuje se da u SAD svaki šesti dječak bude žrtva nekog oblika [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] prije osamnaeste godine. Počinitelji seksualnog nasilja nad dječacima su u 86% slučajeva osobe istog spola; žrtve seksualnog nasilja se potom vrlo često preispituju jesu li one zapravo homoseksualci, i jesu li zapravo htjeli da budu izvrgnute takvom seksualnom pristupu. Kod djevojčica, žrtvama neke vrste seksualnog nasilja biva njih približno jedna četvrtina; počinitelji su u i tim slučajevima mahom muškarci.<ref name="ptsd.va.gov">[https://www.ptsd.va.gov/professional/treat/type/sexual_abuse_child.asp Službene stranice Department of Veterans Affairs: „Child Sexual Abuse“], Julia Whealin, PhD and Erin Barnett, PhD, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> U pogledu nasilja između intimnih partnera, podaci za homoseksualne osobe su slični onima za heteroseksualne osobe. Kod žena, 40,4% lezbijki doživi fizičko nasilje od intimnog partnera, u odnosu na 32,3% heteroseksualki. Biseksualke su izloženije nasilju te čak njih 56,9% priznaje da su bile žrtvama fizičkog nasilja čiji je počinitelj bio njihov intimni partner. 28,7% heteroseksualnih muškaraca priznaje da su bili žrtvama fizičkog nasilja čiji je počinitelj intimni partner. Takva iskustva ima 25,2% homoseksualaca i 37,3% biseksualaca.<ref>[http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/NISVS_SOfindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"] Walters, M.L., Chen J., & Breiding, M.J. (2013), Atlanta, GA: National Center for Injury Prevention and Control, Centers for Disease Control and Prevention, str. 18-19</ref> Homoseksualne osobe su manje sklone prijaviti nasilje u svojim vezama, dijelom i stoga što nisu spremni "izaći iz ormara" pri prijavljivanju djela kojeg su žrtve. Tako je i kod traženja medicinske pomoći – lezbijke češće trpe teže ozljede zbog nasilja intimnog partnera od heteroseksualki, ali rjeđe traže medicinsku njegu. U postupanju američke policije uočeno je da fizičko nasilje jednog homoseksualnog partnera nad drugim često tretiraju kao "međusobnu tučnjavu", te su čak skloni počinitelja i žrtvu smjestiti u istu zatvorsku ćeliju.<ref>[https://www.rit.edu/cla/criminaljustice/sites/rit.edu.cla.criminaljustice/files/docs/WorkingPapers/2009/2009-16.pdf "Domestic Violence in Gay Communities"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150714021128/https://www.rit.edu/cla/criminaljustice/sites/rit.edu.cla.criminaljustice/files/docs/WorkingPapers/2009/2009-16.pdf |date=14. srpnja 2015. }}, (pregledni rad) Laura Gottermeier, Center for Public Safety Initiatives Rochester Institute of Technology, Working Paper # 2009-16, July 7, 2009</ref> P. Latellier u studiji iz 1994. godine upozorava da su muškarci rjeđe spremni sebe sagledati kao žrtve, makar su objektivno izloženi nasilju u intimnoj vezi: to vrijedi i za homoseksualce koji su žrtve takve vrste nasilja.<ref>[https://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=153350 "Gay and Bisexual Male Domestic Violence Victimization: Challenges to Feminist Theory and Responses to Violence"], (sažetak) P. Letellier, Violence and Victims  Vol. 9/2, 1994., str. 95-106</ref> == Psihoterapija i psihološka podrška == Psihijatrijska i psihološka struka nude LGBTIQ osobama psihološku podršku kako bi pojedinci mogli lakše prihvatiti svoj identitet i prevladati izazove i stigmatizaciju koje im nameću društvene norme i očekivanja. Najpoznatija terapija je ''[[gej afirmativna terapija]]'' koja pokriva različite aspekte kao što su razvoj identiteta, proces ''[[Izlazak iz ormara|outanja]]'', roditeljske i obiteljske prakse i podrške kao i pitanja predrasuda i diskriminacije koja zahvaćaju LGBTIQ zajednicu. Primjerena [[Gej afirmativna terapija|afirmativne psihoterapije]] temelji se, prema Američkom psihološkom društvu, na sljedećim znanstvenim činjenicama:<ref name=":8" /> * Istospolna seksualna orijentacija predstavlja normalnu i pozitivnu varijaciju ljudske seksualnosti tj. nije indikator mentalnih ili razvojnih poremećaja; * Homoseksualnost i biseksualnost su stigmatizirane, a stigma donosi različite negativne posljedice (D'Augelli & Patterson, 1995; DiPlacido, 1998; Herek & Garnets, 2007; Meyer, 1995, 2003); * Istospolna privlačenja i ponašanje se mogu javiti u kontekstu raznih seksualnih orijentacija i na njima baziranih identiteta (Diamond, 2006; Hoburg et al., 2004; Rust, 1996; Savin-Williams, 2005); * Gay muškarci, lezbijke i biseksualne osobe mogu sretno i zadovoljno živjeti te oformiti stabilne veze i obitelji koje su u bitnim osobinama istovrijedne heteroseksualnim vezama (APA, 2005c; Kurdek, 2001, 2003, 2004; Peplau & Fingerhut, 2007); * Ne postoje empirijski dokazi i relevantna recenzirana (eng. peer-reviewed) istraživanja koja podupiru razmišljanja o homoseksualnosti kao posljedici obiteljske disfunkcionalnosti ili traume (Bell et al., 1981; Bene, 1965; Freund & Blanchard, 1983; Freund & Pinkava, 1961; Hooker, 1969; McCord et al., 1962; D. K. Peters & Cantrell, 1991; Siegelman, 1974, 1981; Townes et al., 1976). Pojedinci mogu imati koristi od ''gej'' afirmativne terapije ako njihov terapeut dijeli isto iskustvo kao oni, ali u tom slučaju terapeut može biti pristran ako je dio LGBT zajednice. Heteroseksualni terapeuti mogu imati predrasude ili imati nedovoljno znanja da bi mogli pravilno postupati s klijentom koji pripada LGBT zajednici. Stoga je bitno da se psihoterapeuti kontinuirano educiraju i razvijaju u svojoj struci kako bi mogli pružiti maksimalnu pomoć i podršku različitim društvenim manjinama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Israel|first=Tania|last2=Gorcheva|first2=Raia|last3=Walther|first3=William A.|last4=Sulzner|first4=Joselyne M.|last5=Cohen|first5=Jessye|date=2008-06|title=Therapists' helpful and unhelpful situations with LGBT clients: An exploratory study.|url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0735-7028.39.3.361|journal=Professional Psychology: Research and Practice|language=en|volume=39|issue=3|pages=361–368|doi=10.1037/0735-7028.39.3.361|issn=1939-1323}}</ref> === Psihološka podrška u Hrvatskoj === Osim konvencionalne psihoterapije, LGBT osobe imaju velike koristi i od psihološkog savjetovanja i grupa podrške koje pružaju mnoge LGBT udruge za svoju zajednicu koje su u pravilu besplatne. Grupe podrške omogućavaju LGBT osobama razmjenu iskustava, znanja i informacija te međusobnu socijalizaciju i razmjenu emocionalne i socijalne podrške. Individualno savjetovanje omogućuje rad na sebi i aktualnom problemu kroz anonimnu, intimnu i povjerljivu atmosferu u savjetovalištu dok ''on-line'' podrška omogućava svim osobama koje nisu iz tog mjesta ili nisu spremne riskirati anonimnost da dobiju pomoć i podršku. Tijekom savjetovanja, LGBT osoba koji ima poteškoća u određenim aspektima svog života povezuje se sa savjetovateljem kako bi uvidio u čemu je izazov i napravio određene promjene u svom životu. Uz podršku, savjetovatelj pomaže osobi u jačanju njegovih snaga i razvoju novih vještina suočavanja s poteškoćama. Osnovni cilj savjetovanja osobni je rast i razvoj, jačanje mentalnog zdravlja i dobrobiti osobe, te unaprjeđenje njegovih interpersonalnih odnosa. U Hrvatskoj takve usluge pružaju organizacije poput Iskoraka, Zagreb Pride-a, Trans Aid-a i LGBTIQ inicijative Aut.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-12-18|title=Trans Talks ~|url=https://transaid.hr/trans-talks/|access-date=2022-01-08|language=hr|archive-date=22. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122042434/https://transaid.hr/trans-talks/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Rad prema i u LGBTIQ zajednici – Zagreb Pride|url=https://www.zagreb-pride.net/hr/programi-i-aktivnosti/rad-prema-i-u-lgbtiq-zajednici/|access-date=2022-01-08|website=www.zagreb-pride.net|archive-date=8. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108160247/https://www.zagreb-pride.net/hr/programi-i-aktivnosti/rad-prema-i-u-lgbtiq-zajednici/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Usluge – Iskorak|url=https://www.iskorak.hr/podrska/|access-date=2022-01-08|language=hr|archive-date=8. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108160248/https://www.iskorak.hr/podrska/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=LGBTIQ inicijativa AUT – KSFF|url=https://ksff.ffzg.unizg.hr/sekcije/lgbtiq-inicijativa-aut/|access-date=2022-01-08|language=en-US}}</ref> === Učinkoviti psihoterapijski pristupi === ==== Terapija pisanjem ==== Istraživanje je pokazalo da pisanje o traumatskim ili negativnim iskustvima (poznato kao "[[ekspresivno pisanje]]") može biti učinkovit način za smanjenje psihološkog stresa koji proizlazi iz takvih događaja. Kada su mladi koristili metodu ekspresivnog pisanja za pitanja vezana za njihov LGBTIQ identitet, njihovo mentalno zdravlje se poboljšalo. Ovo poboljšanje je bilo posebno značajno kod mladih koji nisu imali širu podršku društva, koji su pisali o ozbiljnijim temama, kao i kod pojedinaca koji su bili manje otvoreni o svojoj seksualnosti ili se nisu ''outali''. Pokazalo se da metoda ekspresivnog pisanja dovodi do poboljšanja kod čitavog niza problema, uključujući bolest, traumu iz djetinjstva i stres u vezi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lewis|first=Robin J.|last2=Derlega|first2=Valerian J.|last3=Clarke|first3=Eva G.|last4=Kuang|first4=Jenny C.|last5=Jacobs|first5=Andrew M.|last6=McElligott|first6=Michelle D.|date=2005-06|title=An Expressive Writing Intervention to Cope with Lesbian-Related Stress: The Moderating Effects of Openness about Sexual Orientation|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1471-6402.2005.00177.x|journal=Psychology of Women Quarterly|volume=29|issue=2|pages=149–157|doi=10.1111/j.1471-6402.2005.00177.x|issn=0361-6843}}</ref> Često se koristi s drugim kreativnim tehnikama u psihoterapiji. ==== Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT ili BKT) ==== [[Kognitivno-bihevioralna terapija]] usredotočuje se na promjenu misli i osjećaja koji dovode do negativnih ponašanja, u pozitivnije misli, osjećaje i ponašanja.<ref>{{Citiranje weba|title=Što je BKT « Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije|url=http://cabct.hr/savjetovaliste/sto-je-bkt|access-date=2022-01-08|website=cabct.hr}}</ref> Ova metoda liječenja učinkovita je za različite probleme mentalnog zdravlja, uključujući i one povezane s LGBTQ identitetima. KBT može pomoći u smanjenju depresije i anksioznosti te promicati zdrave mehanizme suočavanja s problemima koji se javljaju kod LGBTQ populacije. ==== LGBT savjetovanje i edukacija roditelja i obitelji ==== Mnogi LGBTQ mladi se suočavaju s negativnim reakcijama od svoje obitelji zbog svoje seksualnosti ili seksualnog identiteta. To može rezultirati narušenim mentalnim zdravljem. Neprihvaćanje seksualnosti LGBTQ mladih unutar obitelji može rezultirati zlostavljanjem ili u težim slučajevima izbacivanjem ili njihovim bijegom od kuće. Zbog ovih čimbenika, prosječno 28% LGBTQ mladih ima suicidalne misli, a 15%-40% svake godine pokuša počiniti samoubojstvo. Procjenjuje se da je između 20 i 40 % mladih bez doma iz LGBT populacije.<ref name="#2">{{Citiranje časopisa|last=McCann|first=Edward|last2=Brown|first2=Michael|date=2019|title=Homelessness among youth who identify as LGBTQ+: A systematic review|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/jocn.14818|journal=Journal of Clinical Nursing|language=en|volume=28|issue=11-12|pages=2061–2072|doi=10.1111/jocn.14818|issn=1365-2702}}</ref> [[Obiteljska terapija]] u kojem su roditelji dobili značajna razdoblja za prihvaćanje svojih osjećaja prema svom djetetu pokazala se učinkovitom. Roditelji su na taj način imali vremena razmisliti o tome što misle o seksualnoj orijentaciji svog djeteta i postati svjesni kako bi njihove reakcije mogle utjecati na mentalno stanje njihovog djeteta. Adolescenti koji su sudjelovali u ovom tretmanu imali su manje suicidalnih misli i manje osjećaja povezanih s depresijom. Ova metoda terapije je od pomoći samo ako su obitelj ili roditelji voljni proći kroz proces prihvaćanja i razbijanja bilo kakvih predrasuda ili stigme koju mogu imati prema seksualnoj orijentaciji člana svoje obitelji. === Konverzijska terapija === U prošlosti, kada se na homoseksualnost gledalo kao na psihološki poremećaj, često se nudila i ''[[Reparativna terapija|reparativna (konverzijska) terapija]]'' koja se fokusirala na promjenu homoseksualnih sklonosti u heteroseksualne i/ili promjena transrodnog identiteta u cis-rodni identitet. Danas se zbog nedostatka znanstvene potpore, njezine povezanosti sa psihosocijalnim zdravstvenim problemima<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ogunbajo|first=Adedotun|last2=Oke|first2=Temitope|last3=Okanlawon|first3=Kehinde|last4=Abubakari|first4=Gamji M'Rabiu|last5=Oginni|first5=Olakunle|date=2021-08-01|title=Religiosity and Conversion Therapy is Associated with Psychosocial Health Problems among Sexual Minority Men (SMM) in Nigeria|url=https://doi.org/10.1007/s10943-021-01400-9|journal=Journal of religion and health|doi=10.1007/s10943-021-01400-9|issn=1573-6571|pmid=34455514}}</ref> i odbijanja te prakse od strane organizacija kao što je Američko udruženje psihijatara (APA), korištenje konverzijske terapije smatra etički problematičnom.<ref>{{Citiranje weba|title=APA Reiterates Strong Opposition to Conversion Therapy|url=https://www.psychiatry.org/newsroom/news-releases/apa-reiterates-strong-opposition-to-conversion-therapy|access-date=2022-01-08|website=www.psychiatry.org}}</ref> S obzirom na navedenu zabrinutost, više zemalja i američkih saveznih država ju je zabranilo.<ref>{{Citiranje weba|title=Kanada zakonom zabranila 'liječenje' homoseksualnosti|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kanada-zakonom-zabranila-lijecenje-homoseksualnosti-1384968|access-date=2022-01-08|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Drescher|first=Jack|last2=Schwartz|first2=Alan|last3=Casoy|first3=Flávio|last4=McIntosh|first4=Christopher A.|last5=Hurley|first5=Brian|last6=Ashley|first6=Kenneth|last7=Barber|first7=Mary|last8=Goldenberg|first8=David|last9=Herbert|first9=Sarah E.|last10=Lothwell|first10=Lorraine E.|last11=Mattson|first11=Marlin R.|date=2016|title=The Growing Regulation of Conversion Therapy|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5040471/|journal=Journal of medical regulation|volume=102|issue=2|pages=7–12|pmc=5040471|pmid=27754500}}</ref> Unatoč tome je u pojedinim državama i dalje dostupna i korištena, prvenstveno od strane religioznih i konzervativnih osoba. Konverzijska terapija sastoji se od raznih pristupa u rasponu od individualnih razgovora, psiholoških grupa, averzivnih postupaka i hormonske terapije, do religioznih tehnika kao što su prijetnje vječnim prokletstvom ili korištenje molitve. Za konverzijsku terapiju postoji malo empirijskih dokaza, budući da je većina dokaza anegdotska ili im nedostaje znanstveno priznanje da djeluje. Nije opovrgnuto da sudionici koji su ju završili potencijalno lažiraju, bilo svjesno ili nesvjesno odnosno da doživljavaju [[Racionalizacija|racionalizaciju]] izazvanu disonancijom.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cramer|first=Robert J.|last2=Golom|first2=Frank D.|last3=LoPresto|first3=Charles T.|last4=Kirkley|first4=Shalene M.|date=2008-03-11|title=Weighing the Evidence: Empirical Assessment and Ethical Implications of Conversion Therapy|url=https://doi.org/10.1080/10508420701713014|journal=Ethics & Behavior|volume=18|issue=1|pages=93–114|doi=10.1080/10508420701713014|issn=1050-8422}}</ref> Dugoročni učinci konverzijske terapije, kao što su smanjen seksualni nagon, sram, strah, nisko samopouzdanje te povećana depresija i anksioznost uočeni su kod pojedinaca koji su sudjelovali u njezinim programima. Prema često kritiziranoj organizaciji zbog nedostatka znanstvenih dokaza i upitne sekularnosti,<ref name=":18" /><ref name=":19" /><ref name=":20" /><ref name=":21" /> NARTH, smjernice [[Reparativna terapija|konverzijske terapije]] uključuju<ref name=":17">NARTH Task Force on Practice Guidelines for the Treatment of Unwanted Same-Sex, izvorno objavljeno u ''Journal of Human Sexuality,'' 2, 5-65, [http://www.narth.com/#!services/c5ro dostupno kod NARTH - Clinical Division] (pristupljeno 11. travnja 2015)</ref>: * da bi na početku tretmana terapeut trebao pružiti pacijentu informacije o procesu promjene seksualne orijentacije koje su točne i dovoljne (Smjernica 5); * da bi tijekom tretmana terapeut trebao koristiti prihvaćene psihološke pristupe psihoterapiji koji minimiziraju rizik da se naškodi pacijentu s neželjenim istospolnim sklonostima (Smjernica 6); * da bi kliničari trebali poznavati psihološka i bihevioralne probleme koje česti prate istospolne sklonosti te da pruže ili upute pacijenta na terapiju potrebnu za suočavanje s tim problemima (Smjernica 7); * da bi terapeuti trebali uzeti u obzir i shvaćati složene pritiske koje kultura, religija i obitelj stavljaju pred LGBT pacijente (Smjernica 8); * da bi terapeuti trebali prepoznati specifične poteškoće i rizike koji postoje kod mladih LGBT osobama (Smjernica 9). == Diskriminacija == === Gay bullying === [[Datoteka:Zagreb Pride 2011 18062011 9377.jpg|mini|Zagreb Pride 2011. s velikim policijskim osiguranjem zbog opasnosti od nasilja.]] Gay bullying može biti verbalno ili fizičko zlostavljanje osoba koje nasilnik doživljava kao lezbijku, gay, biseksualnu ili transrodnu uključujući i osobe koje su zapravo heteroseksualne ili nepoznate seksualne orijentacije. U Sjedinjenim Američkim Državama tinejdžeri su prosječno čuli 26 puta na dan ili svakih 14 minuta pogrdne nazive kao što su <nowiki>''homić'', ''pederčina''</nowiki> (eng. ''faggot'') i <nowiki>''curica''</nowiki> (eng. ''sissy''). Istraživanje je 1998. provelo udruženje Mental Health America.<ref>"Mental Health American, Bullying and Gay Youth".''Mental Health America'' formerly National Mental Health Association. pristupljeno 27. lipnja 2012.</ref> === Heteroseksizam i homofobija === U brojnim kulturama homoseksualni ljudi su učestalo predmet predrasuda i diskriminacije. Istraživanje provedeno u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] je 2011. pokazalo kako 49% tamošnje domaće i 58% strane mladeži odbija smatrati homoseksualnost za normalnu varijaciju ljudske seksualnosti.<ref>"[http://community.expatica.com/forums/topic/2993/half-of-young-dutch-people-reject-homosexuality Half of young Dutch people reject homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111201212113/http://community.expatica.com/forums/topic/2993/half-of-young-dutch-people-reject-homosexuality |date=1. prosinca 2011. }}". Expatica/COC. pristupljeno 9. siječnja 2012.</ref> Takvi su stavovi obično povezani s oblicima homofobije i heteroseksizma koji uglavnom uključuje stavove da bi svi trebali biti heteroseksualni ili da su heteroseksualne privlačnosti i veze norma te stoga superiorni homoseksualnim. Homofobija je averzija prema homoseksualnim osobama ili neopravdani strah od istih te najčešće uključuje diskriminaciju. Manifestira se u različitim oblicima te su zabilježeni različiti tipovi: internalizirana homofobija, socijalna homofobija, emocionalna homofobija, racionalizirana homofobija i druge.<ref>The Riddle Homophobia Scale, from Allies Committee website, Department of Student Life, Texas A&M University at the Wayback Machine (archived 4. rujna 2006</ref> Postoje još i lezbofobija (usmjerena isključivo prema lezbijkama) i bifobija (usmjerena prema biseksualnim ljudima). Kada se takvi stavovi manifestiraju kao zločini, vrlo se često nazivaju zločini iz mržnje ili eng. ''gay bashing ''odnosno ''hate crime. '' Među negativnim stereotipima o LGB osobama je onaj da su one više promiskuitetne i da su sklonije zlostavljanju djece, no nema znanstvene osnove za takve tvrdnje. [[Datoteka:2008 Anti-gay protestors in San Francisco.jpg|lijevo|mini|Protesti protiv homoseksualnih osoba]] Više znanstvenih studija provedenih u SAD u vrijeme ubrzanog širenja [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] ukazalo je da promiskuitet nije više u izrazitoj mjeri bio rasprostranjen među homoseksualnim osobama.<ref>Friedman, Richard C.; Downey, Jennifer I. (1994)."Homosexuality". ''New England Journal of Medicine''(Massachusetts Medical Society) '''331''' (6. listopada 1994, Number 14):923930.doi:[[doi:10.1056/NEJM199410063311407|10.1056/NEJM199410063311407]]. PMID 8078554</ref> Sociološka studija koju je 2012. objavio Barry Reay otkriva da se učestalost promiskuitetnog ponašanja povećava i smanjuje iz desetljeća u desetljeće, kod homoseksualaca kao i kod heteroseksualaca.<ref>[http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/johs.12012/full#johs12012-note-0105 "Promiscuous Intimacies: Rethinking the History of American Casual Sex"], Journal of Historical Sociology, Vol 27-1, str 1–24, 03/2014</ref> Gay muškarci i lezbijke su sposobni formirati stabilne, posvećene veze koje su u osnovi ekvivalentne heteroseksualnim vezama.<ref name=":3" /> Seksualna orijentacije ne utječe na veću vjerojatnost zlostavljanja djece.<ref name=":13">Michael Lamb, Ph.D.: [http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf Affidavit – United States District Court for the District of Massachusetts (2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225193923/http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf |date=25. prosinca 2010. }}</ref><ref name=":10">Gregory M. Herek, Ph.D.: [http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/html/facts_molestation.html Facts About Homosexuality and Child Molestation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100419022239/http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/HTML/facts_molestation.html |date=19. travnja 2010. }}</ref><ref name=":14">American Psychological Association: [http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/parenting-full.pdf Lesbian & Gay Parenting]</ref> Tvrdnje da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju vezu između homoseksualnosti i [[pedofilija|pedofilije]] su bazirane na zloupotrebi tih naziva i pogrešnoj interpretaciji stvarnih dokaza.<ref name=":10" /> Naime, makar se procjenjuje da svaki šesti dječak bude žrtva nekog oblika [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] prije nego navrši 15 godina života,<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=73739] "Spolno zlostavljanje djece", Kristina Sesar, Ljetopis socijalnog rada, Vol.16 No.3. siječnja 2010..</ref> a počinitelji spolnog nasilja nad dječacima su žene u samo 14% slučajeva,<ref name="ptsd.va.gov"/> pretežni dio žrtava spolnog nasilja svih oblika predstavljaju maloljetnici mlađi od 12 godina; tako među žrtvama istospolnog silovanja dječaci mlađi od 12 godina predstavljaju 79% žrtava.<ref>[http://www.bravehearts.org.au/files/Facts%20and%20Stats_updated141212.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140204021640/http://www.bravehearts.org.au/files/Facts%20and%20Stats_updated141212.pdf|date=4. veljače 2014.}} Carol Ronken i dr. "Child Sexual Assault: Facts and Statistics - Updated: December 2012", "Bravehearts" AU</ref> Psihijatri promatraju pedofiliju (tj. seksualnu sklonost dječacima i djevojčicama koji još nisu razvili sekundarne spolne značajke – razvoj tih značajki uglavnom se događa oko dvanaeste godine života) kao zasebni fenomen, koji nije identičan s homoseksualnošću.<ref>[http://www.scribd.com/doc/134033172/Michael-C-Seto-2012-ASB-is-Pedophilia-an-Orientation "Is Pedophilia a Sexual Orientation?"], Michael C. Seto, Archives of Sexual Behavior, Feb. 2012, Vol. 41-1 str. 231-236</ref> === Institucionalno i neinstitucionalno nasilje protiv gejeva i lezbijki === 2014. u svijetu su homoseksualne aktivnosti bile ilegalne i kažnjive zakonom u 81 zemalja svijeta,<ref>[http://76crimes.com/76-countries-where-homosexuality-is-illegal/ 81 countries where homosexuality is illegal] posjećeno 12.08.2014. </ref> a smrtna kazna za takve aktivnosti postoji u njih 10.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.washingtonpost.com/blogs/worldviews/wp/2014/02/24/here-are-the-10-countries-where-homosexuality-may-be-punished-by-death/ Here are the 10 countries where homosexuality may be punished by death]<nowiki>''</nowiki> posjećeno 12.08.2014.</ref> I u državama u kojima homoseksualnost nije kažnjiva zakonom nerijetki su ispadi osobnog nasilja protiv LGBT ljudi. Tako je za SAD [[FBI]] izvijestio da je 20.4% prijavljenih zločina iz mržnje 2011. godine bilo povezano sa seksualnom orijentacijom. 56.7% tih je zločina bilo usmjereno protiv muških homoseksualnih osoba, a 11.1% protiv ženskih. 29.6% ih je bilo usmjereno općenito prema homoseksualnim ljudima bez obzira na spol.<ref>"[http://www.fbi.gov/about-us/cjis/ucr/hate-crime/2011/narratives/victims Victims]", ''FBI'', pristupljeno 26. srpnja 2013.</ref> LGBT osobe mogu postati žrtve tzv. ispravljačkog silovanja (eng. ''[[:en:Corrective rape|corrective rape]]'') čiji je cilj osobu natjerati da postane heteroseksualna. Također su izložene riziku od [[ubojstvo iz časti|ubojstva iz časti]] koje ponekad izvrše članovi obitelji ili rodbine zbog mišljenja da im je homoseksualna osoba u obitelji nanijela veliku sramotu.<ref>[http://www.cbsnews.com/news/honor-killings-target-turkeys-lgbt-community/ "Honor killings" target Turkey's LGBT community]". CBS News. 12. listopada 2011. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref><ref>Di Piero Russo. "[http://bari.repubblica.it/cronaca/2011/08/05/news/sei_il_disonore_della_famiglia-20061452/?ref=HREC2-6 "Sei il disonore della famiglia" e accoltella il fratello gay]". bari.repubblica.it. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref><ref>"[http://www.hurriyetdailynews.com/father-confesses-to-killing-his-own-son-in-landmark-homosexual-murder-case.aspx?PageID=238&NID=47579&NewsCatID=341 Father confesses to killing his own son in landmark homosexual murder case]". hurriyetdailynews.com. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref> Pripadnici LGBT populacije se značajno češće suočavaju s obiteljskim nasiljem, izbacivanjem iz kuće i drugim zlostavljanjem u kućanstvu.<ref name="#2"/> Istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da je oko 49 % LGBT osoba u SAD-u doživjelo neki vid diskriminacije na poslu, a 34 % ih je dalo otkaz zbog ''[[mobbing]]a''. 50 % sudionika nije se [[Izlazak iz ormara|''outalo'']] svojem zaposleniku, a 26 % nije podijelilo informaciju o svojoj seksualnoj orijentaciji niti jednoj osobi na svom radnom mjestu zbog straha od diskriminacije.<ref>{{Citiranje weba|last=thisisloyal.com|first=Loyal {{!}}|title=LGBT People’s Experiences of Workplace Discrimination and Harassment|url=https://williamsinstitute.law.ucla.edu/publications/lgbt-workplace-discrimination/|access-date=2022-01-08|website=Williams Institute|language=en-US}}</ref> === Anti-LGBT retorika === [[Datoteka:2010 Pride parade in San Francisco with counter-protestors.jpg|mini|Anti-LGBT okupljanje prosvjednika u San Franciscu.]] Anti-LGBT retorika su teme, fraze i slogani koji se koriste protiv homoseksualnosti ili neke druge ne-heteroseksualne orijentacije kako bi se ponizile lezbijke, gay, biseksualne i transrodne osobe. Variraju od ponižavajućih i pejorativnih do onih koji izražavaju negativnost na temelju religije ili morala te često mogu biti okarakterizirani kao [[govor mržnje]]. Takva retorika često ima ideološko uporište u heteroseksizmu i može biti potaknuta homofobijom, bifobijom i transfobijom. Anti-LGBT slogani se koriste kako bi se širilo protivljenje LGBT pravima ili pak punoj prihvaćenosti osoba homoseksualne ili biseksualne orijentacije. Najčešći primjeri kojima se anti-gay retoričari koriste su ti da je homoseksualnost protiv tradicionalnih vrijednosti, da je uništavač obitelji i ljudske vrste.<ref>"[http://www.ctvnews.ca/sports/ahead-of-olympics-russia-raises-anti-lgbt-rhetoric-1.1562570 Russia raises anti-LGBT rhetoric at home while softening message to West | CTV News]". Ctvnews.ca. 2013-11-27. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Ističe se kako je istospolni nagon neprirodan. Takvu je opasku koristio još [[Platon]] u Zakonima I 636c i VIII 841d nazivajući homoseksualni seks neprirodnim tj. <nowiki>''izvan prirode''</nowiki> (''para phusin). ''Relativno ispravniji bi bio izraz da je homoseksualnost moralno neispravna,<ref>"[http://www.lpva.com/Archives/Editorial/Hugman/20060415.shtml The Liberarian Party of Virginia, Opponents of same-sex marriage use flawed arguments, by Michael Hugman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313075625/http://lpva.com/Archives/Editorial/Hugman/20060415.shtml |date=13. ožujka 2014. }}". Lpva.com. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> a ne neprirodna jer je homoseksualno ponašanje višestruko zabilježeno u prirodi. Takvo se razmišljanje povezuje s logički irelevantnim pristupom koji se naziva argument prirodnosti (eng. appeal to nature) koji se temelji na razmišljanju da prirodnost nužno uvjetuje ispravnost nečega.<ref>Moore, George E.: ''Principia Ethica'', Barnes and Noble Publishing, Inc (1903, 2005) p. 47</ref> Moderni kršćanski slogan koji izražava takva stajališta jest: <nowiki>''</nowiki>Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu.<nowiki>''</nowiki><ref>Stuart Grudgings (15 May 2007). "[http://www.reuters.com/article/newsOne/idUSN1542579420070515?sp=true Evangelist Jerry Falwell dies at 73]". Reuters. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.jutarnji.hr/bog-je-stvorio-adama-i-evu--a-ne-adama-i-stevu/307787/ Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015051811/http://www.jutarnji.hr/bog-je-stvorio-adama-i-evu--a-ne-adama-i-stevu/307787/ |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> jutarnji.hr, pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Kao anti-gay retorika javlja se uspoređivanje homoseksualnosti i pedofilije,<ref>"[https://web.archive.org/web/20071218155700/http://www.frc.org/get.cfm?i=IS02E3 Timothy J. Dailey, <nowiki>''</nowiki>Homosexuality and Child Sexual Abuse]<nowiki>''</nowiki>". Web.archive.org. Archived from the [http://www.frc.org/get.cfm?i=IS02E3 original] on 2007-12-18. Pristupljeno 9. listopad 2014.</ref> no seksualna orijentacije ne utječe na veću vjerojatnost zlostavljanja djece.<ref name=":13" /><ref name=":10" /><ref name=":14" /> Tvrdnje da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju vezu između homoseksualnosti i [[pedofilija|pedofilije]] su bazirane na zloupotrebi tih naziva i pogrešnoj interpretaciji stvarnih dokaza.<ref name=":10" /> U Hrvatskoj se koristi argumentacija da se homoseksualne osobe ne bi trebale smatrati prirodnim i normalnim te im se ne bi smjela dati sva prava jer će onda i pedofili tražiti isto,<ref><nowiki>''</nowiki>[http://zdravstveniodgoj.com/news/pedofili-zele-ista-prava-kao-i-homoseksualci Pedofili žele ista prava kao i homoseksualci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015035036/http://zdravstveniodgoj.com/news/pedofili-zele-ista-prava-kao-i-homoseksualci |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> a ako dopustimo gay brakove, doći će do toga da će ljudi tražiti da se žene s drugim životinjama.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88446-strucnjaci-upozoravaju-uskoro-cemo-imati-zahtjeve-za-legalizacijom-braka-covjeka-i-zivotinje.html Stručnjaci upozoravaju: Uskoro ćemo imati zahtjeve za legalizacijom braka čovjeka i životinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015172929/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88446-strucnjaci-upozoravaju-uskoro-cemo-imati-zahtjeve-za-legalizacijom-braka-covjeka-i-zivotinje.html |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> dnevno.hr, pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> Danas se javlja i slogan: <nowiki>''</nowiki>Homoseksualci ne mogu reproducirati pa moraju regrutirati<nowiki>''</nowiki> čime se izražava viđenje kako homoseksualne osobe vrebaju djecu kako bi ih navele na homoseksualni način života.<ref>Haggerty, George E.; Beynon, John; Eisner, Douglas, ed. (2000). ''Encyclopedia of lesbian and gay histories and cultures''. New York: Garland. pp. 737–738. {{ISBN|978-0-8153-1880-4}}. Retrieved 4 February 2011.</ref> * <nowiki>''</nowiki>Homoseksualni spolni čin je grijeh<nowiki>''</nowiki> čest je argument pripadnika [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]] tijekom prosvjeda protiv LGBT osoba. U [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] stoji: <nowiki>''</nowiki>Ako bi muškarac legao s muškarcem kao što se liježe sa ženom, obojica bi počinila odvratno djelo. Neka se smaknu i krv njihova neka padne na njih.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.adventisti.info/biblija/glava.php?knjiga=Levitski%20zakonik&prijevod=stvarnost&glava=20 LEVITSKI ZAKONIK 20. POGLAVLJE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141026180724/http://www.adventisti.info/biblija/glava.php?knjiga=Levitski%20zakonik&prijevod=stvarnost&glava=20 |date=26. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Iduća raširena tvrdnja je ta da je AIDS gay bolest.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.apaa.ca/index.php?option=com_content&view=article&id=178&Itemid=91 The Top Ten Myths About HIV/AIDS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141016085923/http://www.apaa.ca/index.php?option=com_content&view=article&id=178&Itemid=91 |date=16. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> Više o tome u članku pod Zdravstveni problemi i rizici. == Homoseksualno ponašanje u [[Životinje|životinja]] == [[Datoteka:Wuppertal - Zoo - Panthera leo 01 (1) ies.webm|mini|Homoseksualne aktivnosti lavova]] Do 1999. približno 1.500 životinjskih vrsta – od primata, crva i grizli [[medvjed]]a do [[ovca|ovaca]] – opaženo je u ponašanjima koja se mogu označiti homoseksualnim; od toga za oko 500 vrsta postoje dobro dokumentirani izvještaji. Kao primjere homoseksualnog ponašanja uzimala su se u tim istraživanjima se ne samo seksualne aktivnosti, nego također i izvođenje aktivnosti udvaranja pred jedinkama istog spola, privrženost drugoj jedinki istog spola, povezivanje jedinki istog spola u parove i zajednička briga jedinki istog spola za potomstvo.<ref>[http://us.macmillan.com/biologicalexuberance/BruceBagemihl] "BIOLOGICAL EXUBERANCE - Animal Homosexuality and Natural Diversity", Bruce Bagemihl Stonewall Inn Editions 1999.</ref> Životinjsko seksualno ponašanje poprima brojne različite oblike pa i unutar iste vrste. Motivi i implikacije takvih različitih ponašanja tek moraju biti potpuno istraženi. Prema Bruceu Bagemihlu <nowiki>''</nowiki>životinjsko [[Carstvo (taksonomija)|carstvo]] pokazuje daleko veću seksualnu raznolikost – uključujući homoseksualni, biseksualni i nereproduktivni seks – nego što su to znanstvena zajednica i društvo prethodno bili voljni prihvatiti<nowiki>''</nowiki>.<ref>[http://www.publishersweekly.com/pw/print/19990201/26501-gay-lib-for-the-animals-a-new-look-at-homosexuality-in-nature.html <nowiki>''</nowiki>Gay Lib for the Animals: A New Look At Homosexuality in Nature<nowiki>''</nowiki>] pristupljeno 10.08.2014. </ref> [[Datoteka:Two Giraffes.PNG|lijevo|mini|Dva [[mužjak]]a [[žirafe]] u [[Kenija|Keniji]].]] Simon LeVay je unatoč tome istaknuo: <nowiki>''</nowiki>iako je homoseksualno ponašanje jako često u životinjskom svijetu, čini se da individualnim životinjama nije srodna dugoročna predispozicija za uključivanje u takvo ponašanje uz potpuno isključivanje heteroseksualnih aktivnosti. Prema tome, čini se da je homoseksualna orijentacija, ako se o tome kod životinja može govoriti na taj način, rijetkost.<nowiki>''</nowiki><ref>Levay, Simon (1996). ''Queer Science: The Use and Abuse of Research into Homosexuality''. Cambridge, Massachusetts: MIT Press. p. 207.</ref> Primjer vrste kod koje su uočene jedinke s isključivo homoseksualnom orijentacijom je [[Ovce|ovca]] (lat. ''Ovis aries'')<ref>[http://books.google.ca/books?id=EftT_1bsPOAC&pg=PA179 Animal Homosexuality: A Biosocial Perspective By Aldo Poiani, A. F. Dixson, Aldo Poiani, A. F. Dixson], p. 179, 2010, Cambridge University Press</ref><ref name=":7">Levay, Simon (2011). ''Gay, Straight, and The Reason Why The Science of Sexual Orientation''. Cambridge, Massachusetts: Oxford University Press. pp. 70–71.</ref> koja spada u nemonogamne vrste: <nowiki>''</nowiki>Oko 10% mužjaka odbija se pariti sa ženkama, ali se voljno pare s drugim [[mužjak|mužjacima]].<nowiki>''</nowiki><ref name=":7" /> Osim kod ovaca, isključivo homoseksualno ponašanje je uočeno i kod nekih vrsta [[Pingvini|pingvina]] pri čemu pojedini mužjaci preferiraju samo jednog partnera istog spola cijeli život te se odbijaju pariti se ženkama i onda kad im se ukaže prilika.<ref>"Cold Shoulder for Swedish Seductresses | Germany | Deutsche Welle | 10.02.2005". Dw-world.de. pristupljeno 2010-11-17.</ref><ref>"[http://www.cbc.ca/world/story/2009/06/05/gay-penguins-adopt005.html Gay penguin couple adopts abandoned egg in German zoo]". ''CBC News''. 2009-06-05.</ref> Pojava homoseksualnog ponašanje u životinja vrlo se često koristi kao protuargument za tvrdnju da je homoseksualnost lat. ''peccatum contra naturam'' (grijeh protiv prirode).<ref>Bruce Bagemihl, ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity,'' St. Martin's Press, 1999; {{ISBN|978-0312253776}}</ref> Tako je taj argument navelo i Američko društvo psihijatara u izvještaju američkom vrhovnom sudu (United States Supreme Court) u slučaju ''Lawrence v. Texas ''kada je sud 2003. svojom presudom srušio zakone koji su kriminalizirali homoseksualnost u 14 američkih saveznih država čime su istospolne seksualne aktivnosti postale legalne na teritoriju čitavog SAD-a.<ref>Smith, Dinitia (7. veljače 2004)."[http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FA0C1EF83A5F0C748CDDAB0894DC404482 Love That Dare Not Squeak Its Name]". New York Times. pristupljeno 2007-09-10.</ref><ref>[http://www.apa.org/about/offices/ogc/amicus/lawrence.pdf Brief for Amici Curiae in Support of Petitioners, ''Lawrence v. Texas'']</ref> Bagemihl je npr. uočio da su kod [[Žirafe|žirafa]] 9 od 10 sparivanja bila između mužjaka prilikom čega je uočio da je homoseksualno ponašanje, koje je uključivalo analnu penetraciju s orgazmom, uglavnom bilo u funkciji iskazivanja dominantnosti, kompeticije ili pozdrava.<ref>Bagemihl, citing a study by Leuthold, W. (1977): African Ungulates: A Comparative Review of Their Ethology and Behavioural Ecology. ''Springer Verlag'', Berlin, cited in ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity'', 1999;</ref> Neki smatraju da takvo ponašanje ima svoje podrijetlo u socijalnoj organizaciji i dominantnosti kod mužjaka dok drugi (Bagemihl,  Joan Roughgarden,  Thierry Lodé,<ref>Thierry Lodé "La guerre des sexes chez les animaux" Eds O Jacb, Paris, 2006, {{ISBN|2-7381-1901-8}}</ref>  and Paul Vasey) smatraju da se ne radi samo o dominantnosti, već i o jačanju zajedništva te socijalnih veza unutar skupine. == Povijest homoseksualnosti == [[Datoteka:Egyptian homosexual ostraca.jpg|mini|Homoseksualni spolni čin između 2 muškarca u starom Egiptu.]] Prva spominjanja homoseksualnosti nalazimo u staroj Grčkoj; tako [[Platon]] (5. – 4. stoljeće pr.n.e.) u djelu ''Gozba'' (''Simpozij'', tematika je ljubav) spominje homoseksualne odnose između osoba istog spola, a i žene koje su zaokupljene (''trepesthai'', taj izraz ne referira izričito na seksualnu želju) drugim ženama i ne mare za muškarce. U staroj Grčkoj radilo se gotovo isključivo o odnosima između odraslih muškaraca i dječaka: [[Plutarh]] (1. – 2. stoljeće pr.n.e.), pišući o Lakademoncima (Spartancima), bilježi da su erotski odnosi muškaraca prema dječacima bili „toliko na dobrom glasu među njima, da su i najuglednije dame na takav način postupale s djevojčicama". Nadalje piše da "rivalitet nije postojao i ako bi se nekolicini muškaraca svidio isti (dječak), to je bio početak jednog intimnog prijateljstva te bi svi oni zajednički nastojali da predmet njihove sklonosti bude što potpunije zadovoljen."<ref>[http://classics.mit.edu/Plutarch/lycurgus.htmlSapfa Plutarh: Lukurg]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (eng.)</ref> Na području Irana i Afganistana postoji do danas drevni običaj da stariji muškarci uzimaju u kućanstvo dječake, odijevaju ih u žensku odjeću i koriste u seksualne svrhe. Takve dječake se naziva Bača-bazi (''Bacheh-baazi'') što znači ''igranje s djecom.''<ref>[http://www.digitaljournal.com/article/246409/Boys_in_Afghanistan_Sold_Into_Prostitution_Sexual_Slavery "Boys in Afghanistan Sold Into Prostitution, Sexual Slavery"], 20.11.2007</ref> Valja opaziti da su u gornjim slučajevima posrijedi odnosi odraslih muškaraca s dječacima kod kojih je [[pubertet]] počeo ili uznapredovao pa se prema aktualnim definicijama koje koriste psihijatrijska i psihološka struka ne radi o [[Pedofilija|pedofiliji]] (o čemu struka danas govori kada je posrijedi seksualna sklonost prema predpubertetskoj djeci) nego o homoseksualnosti. U pogledu stare Grčke, također, vrijedi opaziti da je homoseksualnost bila prilično raširena, ali je kulturalno uglavnom bila odbacivana: "Sva tri najveća grčka filozofa: Sokrat, Platon i Aristotel, smatrali su homoseksualno ponašanje u sebi sramotnim, nemoralnim i doista izopačenim ili izopačujućim ... Platon koji je u svojoj ''Gozbi'' napisao slavnu pohvalu romantičnim i duhovnim ljubavnim odnosima između muškaraca i dječaka, čini vrlo jasnim da su svi oblici seksualnog ponašanja izvan heteroseksualnog braka sramotni, pogrešni i škodljivi. To je osobito vidljivo iz njegovog pisanja o toj stvari u njegovu zadnjem djelu ''Zakoni'', ali također dovoljno jasno u ''Državi'' i ''Fedru'', pa i u samoj ''Gozbi''."<ref>[http://www.princeton.edu/~anscombe/articles/finnisorientation.pdf "Law, Morality, and "Sexual Orientation", John Finnis], objavljeno u zborniku John Corvino (ed.), "Same Sex: Debating the Ethics, Science, and Culture of Homosexuality", urednik John Corvino, Lanham-New York-London, Rowman and Littlefield 1997., str. 31-43</ref> Sličan oblik homoseksualnosti između odraslih muškaraca i dječaka u pubertetu i ranoj adolescenciju bilježi se i kasnije u Rimu. Car Teodozije I. donosi 390. godine zakon koji za pasivnog partnera propisuje kaznu paljenjem na lomači. [[Datoteka:Woman spying on male lovers.jpg|lijevo|mini|Žena špijunira 2 ljubavnika. Kina, Qing dinastija.]] Na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], povijest homoseksualnosti možemo kontinuirano pratiti još od početaka [[Islam]]a koji takve prakse osuđuje i uglavnom teško kažnjava.<ref>[http://islamskoznanje.wordpress.com/category/kuran-o-homoseksualizmu/ "Kur'ansko rasvjetljenje pojave homoseksualizma", šejh dr. Dža'fer Idris], "Islamsko znanje" 23.1.2013.</ref> Nakon, izgleda, zamiranja homoseksualnih praksi tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], u [[Renesansa|renesansi]] se one ponovno evidentnije u Europi. Najprije se bilježe u trgovačkim središtima Italije, poput Firence, možda zbog pojačanih trgovačkih i kulturalnih odnosa s Bliskim istokom gdje je homoseksualnost stalno prisutna. Ponovno se bilježi obrazac seksualnih odnosa odraslih muškaraca s dječacima i mladićima u ranoj adolescenciji – onako kako je bilo uobičajeno u staroj Grčkoj i Rimu, a i na Bliskom istoku.<ref>[http://books.google.hr/books/about/Forbidden_Friendships_Homosexuality_and.html? "Forbidden Friendships: Homosexuality and male Culture in Renaissance Florence"], Michael Rocke, Oxford University Press, 1996</ref> U Firenci se takav oblik homoseksualnosti bio duboko uvriježio te je zadnji vladar iz kuće [[Medici]], Gian Gastone (r. 1671. – u 1737.), bio međunarodno poznat po odnosima s vrlo velikim brojem dječaka i mladića koje je držao u svojoj pratnji: izgleda da je enormni međunarodni skandal koji je proizlazio iz tog javnog prakticiranja homoseksualnosti znatno pridonio kraju vojvodske loze Medici.<ref>[http://books.google.hr/books/about/The_last_of_the_Medici.html?id=mJGBAAAAIAAJ&redir_esc=y "The last of the Medici"], Harold Acton, izdanje G. Orioli, Lungarno Corsini, 1930. (v. također Faber & Faber, London 2009.)</ref> Revolucionarna Francuska 1791. godine donosi kazneni zakonik u kojemu ''sodomija ''više nije kažnjiva, čime postaje prva zemlja u kojoj je homoseksualnost dekriminalizirana. Međutim, drugim pravnim i socijalnim mjerama homoseksualnost je u Francuskoj i nakon toga održana u strogo privatnoj sferi.<ref>[http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html "The Elastic Closet: A History of Homosexualitiy in France"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130603062805/http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html |date=3. lipnja 2013. }}, Scott Gunther, Palgrave, 2009.</ref> U drugim je Europskim zemljama homoseksualnost dekriminalizirana mnogo kasnije: u Velikoj Britaniji 1967. godine (u Sjevernoj Irskoj tek 1982.), u pojedinim saveznim državama SAD-a u razdoblju od 1961. do 2003. godine, a u Hrvatskoj 1977. godine. Nakon II. svjetskog rata – najprije u SAD-u – nastaje politički pokret za prava homoseksualaca, počev od Mattachine Society osnovanog u Los Angelesu 1950. godine kao konspirativna organizacija (sama homoseksualnost je bila ilegalna); taj rani pokušaj nije bio osobito uspješan.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html "glbtq encyclopedia: Matttachine Society"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070217194851/http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html |date=17. veljače 2007. }}, Craig Kaczorowski, 2004</ref><ref>"Mattachine Society", FBI Records: The Vault, (dokumentarni izvori), pristupljeno 17.9.2014.</ref> Međutim se u velikim gradovima formiraju veće zajednice homoseksualaca; napetost između homoseksualne zajednice, što se oformila u gradu [[New York]]u, i glavne kulturalne struje, koju je prezentirala policija, iskazao se prigodom racije 28. lipnja 1969. godine u [[Stonewall Inn|"Stonewall Innu"]] u [[Greenwich Village]]u. Obljetnicu [[Stonewallski nemiri|Stonewallskih nemira]] je danas uobičajeni datum održavanja tzv. [[Povorka ponosa|''Gay pride'']] manifestacija širom svijeta i na taj način ostaju kulturalnim orijentirom [[LGBT društveni pokreti|pokreta za prava LGBT osoba]]. Nakon toga postaje pokret za prava homoseksualaca dijelom ljevičarski usmjerenih studentskih i srodnih društvenih gibanja krajem 1960.- ih i tijekom 1970.-ih godina.<ref>"[https://confluence.cornell.edu/display/WWC/The+Evolution+of+the+Medical+Definition+of+Homosexuality The Evolution of the Medical Definition of Homosexuality]", Jami Carlacio i Lisa Michelle Cannizzaro kod "Cornell University Confluence", ver. 30.10.2007.</ref> Američko psihijatrijsko društvo je [[1973.]] uzevši u obzir znanstvene dokaze<ref name=":12" /> uklonilo homoseksualnost s popisa bolesti, a istu je poziciju [[1975.]] zauzelo i Američko psihološko društvo;<ref name=":0" /> potom homoseksualci najprije u [[SAD]]-u pa potom i u većem broju zemalja kulturno i politički povezanih sa SAD-om (uključujući gotovo čitavu Europu) organiziranim aktivizmom uspijevaju izboriti status društvene manjine i zaštitu kakvu uživaju društvene manjine.<ref>[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/history.aspx "History of Lesbian, Gay, & Bisexual Social Movements"], pristupljeno 21.8.2014.</ref> Nakon što je [[2001.]] godine [[Nizozemska]] donijela zakon kojim se omogućuje registriranje homoseksualnih partnerstava kao brakova, [[istospolni brak|zakoni o istospolnom braku]] su donijeti u još petnaestak zemalja. Trenutačno je glavna preokupacija pokreta za LGBT prava u zapadnim zemljama zalaganje za zakon o istospolnom braku te ozakonjenje posvajanja djece i surogatnog majčinstva za članove istospolnih zajednica.<ref>[https://www.aclu.org/lgbt-rights "LGBT Rights"], American Civil Liberties Union, pristupljeno 21.8.2014.</ref><ref>[http://www.hrc.org/resources/entry/surrogacy-laws-and-legal-considerations "Surrogacy Laws and Legal Considerations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140905190343/http://www.hrc.org/resources/entry/surrogacy-laws-and-legal-considerations |date=5. rujna 2014. }}, "Human Rights Campaign", pristupljeno 21.8.2014.</ref> S krajem 2014. u sedamnaest zemalja svijeta postoji mogućnost sklapanja istospolnog braka ([[Argentina]], [[Belgija]], [[Brazil]], [[Kanada]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Nizozemska]], [[Novi Zeland]], [[Norveška]], [[Portugal]], [[Južna Afrika]], [[Španjolska]], [[Švedska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Urugvaj]]) kao i u nekim podnacionalnim jurisdikcijama (dijelovi [[Meksiko|Meksika]], te većina država [[SAD]]-a). [[Datoteka:World laws pertaining to homosexual relationships and expression.svg|mini|'''Tamnoplavo: '''priznat istospolni brak. '''Svjetlije nijanse plave:''' razni stupnjevi ozakonjenja istospolnih zajednica. '''Sivo:''' nejasni pravni status homoseksualnosti. '''Oker:''' zabranjeno propagiranje homoseksualnosti. '''Žuto:''' zakonska zabrana homoseksualnosti, koja se u praksi ne provodi. '''Nijanse smeđe:''' kažnjavanje homoseksualnosti; najtamnije su označene zemlje gdje postoji i smrtna kazna.]] Postoje i zemlje s drugačijim trendovima: [[Belize]], koji je bio britanska kolonija do 1981. godine te se stoga od 1967. godine homoseksualnost nije kažnjavala, 2003. godine je kriminalizirao homoseksualne čine propisavši do 10 godina zatvora; [[Burundi]], koji kao bivša belgijska kolonija (do 1962. godine) nije od svoje bivše metropole naslijedio kažnjivost homoseksualnosti, proglasio je istospolne odnose kaznenim djelom 2008. s mogućnošću kazne zatvora od 3 mjeseca do 2 godine. U Ugandi je 2014. godine proglašen zakon kojim se postrožuju kazne za homoseksualne odnose (čak i do smrtne kazne za osobe koje su već kažnjavane ili se upuštaju u homoseksualne odnose makar su zaražene HIV-om ili stupaju u homoseksualne odnose s osobama mlađim od 18 godina) i kriminalizira članstvo u udrugama za promicanje prava LGBT osoba. Do danas je u [[Litva|Litvi]], koja je članica [[Europska unija|Europske unije]] na snazi zakon iz [[2010.]] godine koji zabranjuje upoznavanje maloljetnika s homoseksualnošću; zbog članstva u EU taj se zakon koristi uglavnom za sprječavanje spominjanja istospolne seksualnosti u medijima.<ref>[http://www.lithuaniatribune.com/44839/lithuanian-gay-league-criticises-national-broadcasters-restrictions-on-gay-pride-clips-201344839/ "Lithuanian Gay League criticises national broadcasters’ restrictions on gay pride clips"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140827124332/http://www.lithuaniatribune.com/44839/lithuanian-gay-league-criticises-national-broadcasters-restrictions-on-gay-pride-clips-201344839/ |date=27. kolovoza 2014. }}, "Lithuania Tribune", 15.7.2013.</ref> Sličan je zakon 2013. godine proglašen i u Rusiji,;<ref>[http://www.themoscowtimes.com/news/article/russias-gay-propaganda-law-one-year-on/502697.html "Russia's Gay Propaganda Law One Year On"], Gabrielle Tétrault-Farber za "The Moscow Times", 29.6.2014.</ref> zapadni mediji kao posljedicu tog zakona opisuju porast ne-državnog nasilja protiv homoseksualaca u Rusiji.<ref>[http://www.theguardian.com/technology/2014/feb/11/russia-violent-anti-gay-groups-vkontakte-lgbt-sochi "How anti-gay groups use 'Russian Facebook' to persecute LGBT people"], Hannah Jane Parkinson za theguardian.com, 11.02.2014.</ref> U mnogim zemljama svijeta koje kulturalno i politički ne pripadaju [[Zapadni svijet|zapadnom civilizacijskom krugu]], prakticiranje i eksponiranje homoseksualnosti je ilegalno (u 80 zemalja svijeta su homoseksualni čini izrijekom zabranjeni kao [[kazneno djelo]]) ili pak nema nikakve zaštite LGBT osoba od diskriminacije. Čak i na zapadnoj hemisferi, [[Jamajka]] <nowiki/>i druge karipske zemlje engleskog jezika (s iznimkom onih koje su još uvijek Britanske kolonije) redom zakonski zabranjuju homoseksualnost.<ref>[http://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2014/may/-sp-gay-rights-world-lesbian-bisexual-transgender#country:566 "Surrogacy Laws and Legal Considerations"], Interaktivni pregled prava LGBT osoba prema zemljama, kod "The Guardian", pristupljeno 21.8.2014.</ref> Nakon što su prvi homoseksualni magazini uglavnom prikazivali nježne dječake, od [[1960-ih]] godina se u tim časopisima pojavljuju i maskulini mladići. Suvremena LGBT zajednica sustavno obeshrabruje međugeneracijske seksualne odnose. == Uzroci == === Općenito === Znanost je tražila i još uvijek traži uzroke homoseksualnosti te seksualne orijentacije općenito. Dosadašnja relevantna istraživanja upućuju da bi uzroci mogli biti povezani s biološkim faktorima i onim okolišnim. Biološki faktori koji su bili predmet istraživanja uključuju [[Genetika|genetski]] i [[Hormoni|hormonalni utjecaj]] (posebice u embrionalnom razdoblju) koji utječe na konačnu strukturu mozga i druge karakteristike kao što je prirodna sklonost većem i spretnijem korištenju jedne ruke.<ref name=":4" /><ref name=":0" /> Uz razne biološke faktore postoji i veliki raspon okolišnih faktora kao što su to oni sociološki, psihološki ili pak rano okruženje u [[Maternica|maternici]].<ref name=":2" /><ref name=":4" /> * Američka pedijatrijska akademija je u časopisu ''Pediatrics ''2004. objavila: <nowiki>''</nowiki>Seksualna orijentacija vjerojatno nije određena ni jednim pojedinačnim faktorom, već kombinacijom genetskih, hormonalnih i okolišnih utjecaja. U proteklim desetljećima biološke su teorije bile preferirane od strane stručnjaka. [...] Premda se nastavljaju kontroverze i nesigurnost oko porijekla varijacija ljudske seksualne orijentacije, nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju. Trenutačno znanje sugerira da je seksualna orijentacija obično formirana tijekom ranog djetinjstva.<nowiki>''</nowiki><ref name=":4" /><ref>Perrin, E. C. (2002). ''Sexual Orientation in Child and Adolescent Health Care''. New York: Kluwer Academic/Plenum Publishers. {{ISBN|0-306-46761-5}}.</ref> * Američko psihološko društvo, Američko psihijatrijsko društvo te Nacionalno društvo socijalnih radnika su 2006. objavili: <nowiki>''</nowiki>Trenutačno nema znanstvenog konsenzusa oko specifičnih faktora koji bi uzrokovali da pojedinac postane heteroseksualan, homoseksualan ili biseksualan – uključujući biološke i psihološke faktore ili sociološke efekte seksualne orijentacije roditelja. Unatoč tome, dostupni dokazi indiciraju da je apsolutna većina lezbijka i gayeva odgojeno od strane heteroseksualnih roditelja i da apsolutna većina djece odgojene od strane homoseksualnih roditelja odraste kao heteroseksualna.<nowiki>''</nowiki><ref name=":3" /> * <nowiki> </nowiki>Royal College of Psychiatrists je 2007. objavio: <nowiki>''</nowiki>Unatoč gotovo stoljeću psihoanalitičkih i psiholoških spekulacija nema relevantnih dokaza koji bi poduprli pretpostavku da priroda roditeljstva ili iskustva iz ranog djetinjstva igraju bilo kakvu ulogu u formiranju fundamentalne heteroseksualne ili homoseksualne orijentacije. Čini se da je seksualna orijentacija u svojoj prirodi biološka, određena složenim međuutjecajem genetičkih faktora i ranog okruženja u maternici, stoga seksualna orijentacija nije izbor.<nowiki>''</nowiki><ref name=":0" /> Američko psihološko društvo tvrdi: <nowiki>''</nowiki>Vjerojatno postoje mnogi razlozi zbog kojih osoba ima određenu seksualnu orijentaciju i razlozi bi mogli biti drugačiji za različite ljude<nowiki>''</nowiki>; te dodaje kako je kod većine ljudi seksualna orijentacija određena već u ranoj dobi.<ref name=":2" /> Istraživanje o tome kako bi kod muškaraca orijentacija mogla biti determinirana genetičkim i drugim prenatalnim faktorima često je predmet spominjanja u političkim i sociološkim debatama o homoseksualnosti te također podiže zabrinutost o genetičkom profiliranju i prenatalnom testiranju.<ref>Mitchum, Robert (12. kolovoza 2007.), "Study of gay brothers may find clues about sexuality", ''Chicago Tribune'', pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref> Prof. Michael King tvrdi: <nowiki>''</nowiki>Zaključak do kojeg su došli znanstvenici koji istražuju porijeklo i stabilnost seksualne orijentacije je taj da je ona ljudska karakteristika koja se formira rano u životu i otporna je na promjenu. Znanstveni su dokazi o podrijetlu homoseksualnosti relevantni za [[teologija|teološke]] i sociološke debate jer potkopava pretpostavku da je seksualna orijentacija izbor.<nowiki>''</nowiki><ref>"[http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Homosexuality-is-regarded-as-a-genetical-condition/-/689364/2162786/-/9ww58e/-/index.html How much is known about the origins of homosexuality?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730002132/http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Homosexuality-is-regarded-as-a-genetical-condition/-/689364/2162786/-/9ww58e/-/index.html |date=30. srpnja 2014. }}" 29.07.2014.</ref> Garcia-Falgueras i Swaab tvrde u sažetku svojeg istraživanja iz 2010. objavljenog u časopisu ''Endocrine Development'': <nowiki>''</nowiki>Mozak fetusa se razvija tijekom intrauterinog razdoblja u muškom smjeru pomoću djelovanja testosterona na razvoj [[Neuron|živčanih stanica]] ili u ženskom smjeru pomoću manjka hormona. U tom smjeru, naš su rodni identitet (uvjerenost u pripadanje muškom ili ženskom rodu) i seksualna orijentacija programirani i organizirani u naše moždane strukture dok smo još u maternici. Nema indikacija da socijalni okoliš poslije rođenja ima ikakav utjecaj na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.<nowiki>''</nowiki><ref name=":5">Garcia-Falgueras A, Swaab DF (2010). "Sexual Hormones and the Brain: An Essential Alliance for Sexual Identity and Sexual Orientation". ''Endocrine Development'' '''17''': 22–35. doi:[[doi:10.1159/000262525|10.1159/000262525.PMID 19955753]]. "There is no indication that social environment after birth has an effect on gender identity or sexual orientation."</ref> Psihijatri i psiholozi okupljeni oko udruženja NARTH (National Association for Research & Therapy of Homosexuality) smatraju i nadalje validnim stajališta osnivača [[Psihoterapija|psihoterapije]] ([[Sigmund Freud|Freud]], Jung, Adler, Frankl) da je homoseksualnost ishod neadekvatno realizirane čežnje za istospolnim prijateljstvom s vršnjacima i za dubokim odnosom sa starijim pripadnicima istog spola u mladosti .<ref>[http://www.narth.org/docs/hom101.html "Homosexuality 101:What Every Therapist, Parent, And Homosexual Should Know"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140809214421/http://www.narth.org/docs/hom101.html |date=9. kolovoza 2014. }}, Julie Harren, Ph.D., Archives of Sexual Behavior, Vol. 32, No. 5, listopad 2003., pp. 403-417</ref> Američko psihološko društvo i Royal College of Psychiatrists su izrazili zabrinutost da stavovi, koje zastupa NARTH, nisu potkrijepljeni znanstvenim dokazima te pridonose stvaranju okruženja sklonog predrasudama i diskriminaciji.<ref name=":18">Royal College of Psychiatrists: [http://www.rcpsych.ac.uk/press/pressreleasearchives/2009/statement.aspx Statement from the Royal College of Psychiatrists’ Gay and Lesbian Mental Health Special Interest Group] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527055029/http://www.rcpsych.ac.uk/press/pressreleasearchives/2009/statement.aspx |date=27. svibnja 2010. }}</ref><ref name=":19">[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/policy/ex-gay.pdf Statement of the American Psychological Association]</ref> NARTH je s druge strane 2007. optužio Američko psihološko društvo za pristranost u odabiru članova komisije za nadzor psiholoških terapija gdje su izabrali 5 stručnjaka koji su otvoreno gay aktivisti, a nijednog od kandidata koje je predložio NARTH.<ref>"[https://www.lifesitenews.com/news/apa-appoints-gay-activists-to-monitor-homosexual-reorientation-therapy APA Appoints Gay Activists to Monitor Homosexual Reorientation Therapy]", Elizabeth O’Brien za LifeSiteNews, 22.6.2007.</ref> NARTH tvrdi da je sekularna organizacija, no vrlo često surađuje s vjerskim udrugama<ref name=":20">Ariel Shidlo; Michael Schroeder (PsyD.), Michael Schroeder, Jack Drescher, M.D. (2001). ''[http://books.google.com/?id=1jYuientrGoC Sexual Conversion Therapy: Ethical, Clinical, and Research Perspectives]''. Routledge. {{ISBN|978-0-7890-1911-0}}.</ref> kao što su ''Jews Offering New Alternatives for Healing'' i ''Evergreen International'', a njihova internetska stranica sadrži nekoliko članaka o pitanjima vjere i morala.<ref name=":21">[http://www.narth.com/#!family-faith--ethics2/c11bg stranice NARTH, sadržaj "faith - ethics"]. NARTH. Pristupljeno 12. kolovoza, 2014.</ref> Razmatranja o uzrocima homoseksualnosti nisu do kraja primjenjiva na pitanje uzroka biseksualnosti – zapravo je znanost vrlo malo razmatrala pitanje razvoja biseksualnosti. Također postoje razlike između dinamike homoseksualne orijentacije kod muškaraca i kod žena.<ref>[http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf "Was it a phase? Young women's relinquishment of lesbian/bisexual identities over a 5-year period."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610021748/http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf |date=10. lipnja 2010. }} Diamond, Lisa M., Journal of Personality and Social Psychology, Vol 84(2), Feb 2003, 352-364 (v. tekst na str. 353]</ref> === [[Evolucija|Evolucijska]] perspektiva<nowiki/> === Autori istraživanja iz 2008. su ustvrdili: <nowiki>''</nowiki>postoje značajni dokazi da je ljudska seksualna orijentacija uvjetovana genetikom, stoga nije poznato kako je homoseksualnost, koja smanjuje reproduktivni uspjeh, održavana u [[Populacija (biologija)|populaciji]] u relativno visokoj [[Frekvencija|frekvenciji]].<nowiki>''</nowiki> Iznose [[Hipoteza istiskivanja|hipoteze]]: <nowiki>''</nowiki>dok geni koji predisponiraju za homoseksualnost reduciraju reproduktivni uspjeh homoseksualaca, mogli bi također pružati neku prednost heteroseksualcima koji ih nose<nowiki>''</nowiki>. Njihovi rezultati sugeriraju da <nowiki>''</nowiki>geni koji predisponiraju za homoseksualnost bi mogli pružati prednost u razmnožavanju heteroseksualcima što bi moglo objasniti evoluciju i održivost homoseksualnosti u populaciji.<nowiki>''</nowiki><ref>Zietsch et al. (2008)</ref> Da bi to moglo biti tako, pokazalo je i istraživanje iz 2009. koje je otkrilo značajno povećanje [[plodnost]]i kod žena koje su bile u srodstvu s homoseksualcima s majčine strane, ali ne i kod žena koje se bile u srodstvu s homoseksualcima s očeve strane.<ref>Iemmola, Francesca and Camperio Ciani, Andrea (2009). "New Evidence of Genetic Factors Influencing Sexual Orientation in Men: Female Fecundity Increase in the Maternal Line". ''Archives of Sexual Behavior''(Springer Netherlands) '''38'''.</ref> Recenzentni rad autora Bailey i Zuk koji analizira istraživanja istospolnog seksualnog ponašanja kod životinja testira pogled da takvo ponašanje smanjuje reproduktivni uspjeh navodeći nekoliko hipoteza o tome kako takvo ponašanje može biti adaptivno; te hipoteze značajno variraju među vrstama. Bailey i Zuk također navode kako buduća istraživanja trebaju proučavati evolucijske posljedice istospolnog seksualnog ponašanja umjesto da se bave isključivo porijeklom takvog ponašanja.<ref>Bailey, N. W., & Zuk, M. (2009). Same-sex sexual behavior and evolution. Trends In Ecology & Evolution, 24(8), 439–446. doi:10.1016/j.tree.2009.03.014</ref> Postoje objašnjenja da bi homoseksualnost mogla biti nusprodukt homosocijalnosti (istospolnog prijateljstva). Da bi među grupama ljudi, koje su imale zajednički zadatak ići u lov opstao dobar odnos i cilj bio izvršen, razvila se homoseksualnost s ciljem učvršćivanja prijateljstva, odnosno bolje emocionalne povezanost. To je imalo za posljedicu veću vjerojatnost pomaganja u nevoljama, a time i doprinosilo očuvanju vrste. Drugo evolucijsko objašnjenje homoseksualnosti odnosi se na brigu za potomstvo. Kako je u kameno doba smrtnost bila velika, a o potomcima je ovisilo očuvanje vrste, pretpostavlja se da se homoseksualnost razvila kako bi ti pojedinci bez vlastitih potomaka doprinosili brizi za tuđu djecu, čime su im povećavali vjerojatnost preživljavanja. Oba ova evolucijska objašnjenja ovise o daljnjoj hipotezi, da bi homoseksualnost mogla biti nasljedna osobina; koje se pitanje nastoji riješiti istraživanjem blizanaca – kako se i inače utvrđuju nasljedna stanja. Prva takva provedena studija iz [[1991.]] (Bailey i Pillard) je ukazala da bi vjerojatnost da su oba jednojajčana blizanca homoseksualna, bila znatno veća od one kod parova istospolnih dvojajčanih blizanaca. Točnije, kod 52 % parova jednojajčanih blizanca u kojih je barem jedan brat homoseksualan, oba brata pokazuju homoseksualne sklonosti. Istovremeno to vrijedi za samo 22 % dvojajčanih parova blizanaca. Zaključak je bio da takvi nalazi ukazuju da je homoseksualnost u velikoj mjeri nasljedna.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1845227] "A genetic study of male sexual orientation", Bailey JM, Pillard RC, Arch Gen Psychiatry. 1991 Dec;48(12):1089-96.</ref> Novija su Baileyjeva istraživanja pokazala znatno manju stopu podudarnosti kod monozigotičnih blizanaca što se tiče homoseksualne orijentacije – 20% kod muškaraca i 24% kod žena što ukazuje značajniji utjecaj negentičkih faktora. Objašnjenje za puno manje stope podudarnosti dao je sam Bailey – blizanci, dok su odlučivali hoće li sudjelovati u istraživanju, su vjerojatno pri odlučivanju uzimali u obzir seksualnu orijentaciju svojih ko-blizanca jer su unaprijed bili upoznati s tim da je istraživanje bilo povezano s homoseksualnošću zbog čega je u uzorku ispitanika bila više parova blizanca gdje su oba bila homoseksualne orijentacije, nego što bi ih bilo pri drugačijim okolnostima biranja ispitanika.<ref>Bailey, J. Michael; Dunne, Michael P; Martin, Nicholas G.Genetic and Environmental Influences on Sexual Orientation and Its Correlates in an Australian Twin Sample. J Pers Soc Psychol, Volume 78(3).ožujak 2000.524–536. link [http://faculty.wcas.northwestern.edu/JMichael-Bailey/Publications/Bailey%20et%20al.%20twins,2000.pdf http://faculty.wcas.northwestern.edu/JMichael-Bailey/Publications/Bailey%20et%20a]</ref> Prema studiji na populaciji od 289 parova jednojajčanih i 495 parova dvojajčanih blizanaca u Državi New York od kojih je barem kod jednoga evidentirano da je stupao u homoseksualne odnose (sociolozi Bearman i Brückner, 2002. god.), vjerojatnost da su oba jednojajčana blizanca (dakle dvije osobe s identičnim genetskim nasljeđem) homoseksualci iznosi svega 6,7%. Prema zaključku autora studije, takvi rezultati dovode u pitanje hipotezu da bi homoseksualna orijentacija mogla biti urođena: „Ako postoji genetska komponenta kod istospolne privlačnosti, ona je neznatna u odnosu na druge faktore.“.<ref>[http://www.jstor.org/discover/10.1086/341906?uid=2&uid=4&sid=21103280404583] Bearman, Peter S. i Brückner, Hannah: ”Opposite-seks twins and adolsescent same-seks attraction”, The American Journal of Sociology, ožujak 2002. str. 1197-1198</ref> No u istraživanju Alana Sandersa i dr. objavljeno u svibnju 2014. rađenom na dosad najvećem uzorku blizanaca, 409 parova, se pokazalo da su gay muškarci dijelili sličnosti u genima na osmom i desetom kromosomu na kojeg su ukazala i neka druga, prijašnja istraživanja. Znanstvenici sada pokušavaju otkriti o kojim bi se točno genima u tim regijama kromosoma moglo raditi.<ref>Sanders AR i suradnici: [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25399360 ''Genome-wide scan demonstrates significant linkage for male sexual orientation'']. Psychol Med. 2015 May;45(7):1379-88. doi: 10.1017/S0033291714002451. Epub 2014 Nov 17., pristupljeno 8. listopada 2015. </ref> Znanstvenici koji se bave genetikom komentirali su prethodne objave o studiji (koje su autori objavljivali u tijeku rada na njoj) kao interesantne, ali neki sa skepsom i opaskama da su rezultati nedovoljno uvjerljivi da bi se iz njih moglo ustanoviti genetske uzroke homoseksualnosti.<ref>[http://news.sciencemag.org/biology/2014/11/study-gay-brothers-may-confirm-x-chromosome-link-homosexuality "Study of gay brothers may confirm X chromosome link to homosexuality"], Kelly Servick za "Science", 17. studenog 2015.</ref><ref>[http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-2837834/Study-suggests-genetic-link-male-homosexuality.html "Have scientists finally found the 'gay gene'? Major new study of 800 brothers backs claims sexuality is in our genes"], Associated Press i Makr Prigg, kod "Daily News", 17. studenog 2014.</ref> S obzirom na to da druga već navedena novija istraživanja ukazuju na postojanje znatnih ne-genetičkih bioloških faktora u formiranju homoseksualnih sklonosti – kao što je rano okruženje u maternici – znatan broj stručnjaka sukladno takvim dokazima smatra kako seksualna orijentacija nije izbor, nego je biološki uvjetovana: <nowiki>''</nowiki>Nema indikacija da socijalni okoliš poslije rođenja ima ikakav utjecaj na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.<nowiki>''</nowiki>,<ref name=":4" /> <nowiki>''</nowiki>nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju<nowiki>''</nowiki>,<ref name=":0" /> iako je postotak seksualno zlostavljanih veći kod homoseksualnih i biseksualnih osoba nego kod heteroseksualnih,<ref name="cdc.gov"/> a seksualno zlostavljanje može zbuniti djecu: <nowiki>''</nowiki>Ako je zlostavljač bio istog spola, djeca mogu propitivati svoju seksualnu orijentaciju te se pitati jesu li gay<nowiki>''</nowiki>.<ref><nowiki>''</nowiki>If the abuser was of the same-sex, children (and parents) might question their sexual orientation and wonder if they are "gay."<nowiki>''</nowiki> [http://www.ptsd.va.gov/professional/trauma/other/child_sexual_abuse.asp Službene stranice Department of Veterans Affairs: „Child Sexual Abuse“], Julia Whealin, PhD and Erin Barnett, PhD, posjećeno 10.08.2014.</ref> === Epigenetika === [[Datoteka:Epigenetic mechanisms.png|mini|Načela epigenetičkih mehanizama]] 2013. godine su Bill Rice s kalifornijskog Sveučilišta u Santa Barbari i Urban Friberg sa Sveučilišta u Uppsali, u suradnji s američkim NIMBioS institutom razvili matematički model [[Epigenetika|epigenetičkog]] izvora homoseksualnosti. Autori polaze od pretpostavke da postoje posebni, [[Epigenetika|epigenetičkei]] markeri na genima koji se prenose kod pojedinaca u krvnom srodstvu i daju sličan učinak. Ti autori ukazuju na indicije da bi glavni izvor homoseksualnosti moglo biti epigenetičko križno nasljeđivanje: kada pretpostavljene epigenetičke markere nasljeđuju djeca od roditelja suprotnog spola, mogu nastati atipično niske ili visoke razine [[testosteron]]a ''in utero'', što uzrokuje da [[fetus]] na neki način poprimi osobine suprotnog spola.<ref>[http://healthland.time.com/2012/12/13/new-insight-into-the-epigenetic-roots-of-homosexuality/ "New Insight into the (Epi)Genetic Roots of Homosexuality"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131206033213/http://healthland.time.com/2012/12/13/new-insight-into-the-epigenetic-roots-of-homosexuality/ |date=6. prosinca 2013. }}, Laura Blue za "Time Health & Family" 13.12.2012.</ref><ref>[http://www.nimbios.org/press/FS_homosexuality "Study Finds Epigenetics, Not Genetics, Underlies Homosexuality"], Catherine Crawley za "NIMBioS" 11.12.2012.</ref> Čak i skloni znanstvenici upozoravaju da studija Rice – Friberg predstavlja tek jedan matematički model kojim se daje prijedlog za biološka testiranja: pri tome, prema sadašnjem stanju znanosti, takvo testiranje možda uopće i nije moguće.<ref>[http://www.the-scientist.com/?articles.view/articleNo/33773/title/Can-Epigenetics-Explain-Homosexuality-/ "Can Epigenetics Explain Homosexuality?"] Sabrina Richards za "The Scientist", 1.1.2013.</ref> U listopadu 2015. vodeći znanstveni časopis ''[[Nature]]'' objavio je istraživanje 37 parova jednojajčanih muških blizanaca kod kojih je samo jedan [[Blizanci|blizanac]] gay i 10 parova u kojima su oba gay. Znanstvenici su proučavanjem njihove [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] otkrili 5 epigenetičkih markera koji su se znatno češće pojavljivali kod gay muškaraca nego kod njihovih identičnih heteroseksualnih blizanaca. Na temelju pronalazaka izradili su algoritam koji je u čak 67% slučajeva točno predvidio [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]] muškaraca u istraživanju. Znanstvenici ističu da je istraživanje potrebno replicirati na većem uzorku blizanaca te napominju da se epigenetički markeri razlikuju ovisno o tkivu pri čemu bi za seksualnost najvažniji trebali biti oni u [[Mozak|mozgu]]. 1 od tih 5 markera povezan je s [[gen]]om [[Imunološki sustav|imunološkog sustava]], 1 s [[Razvoj središnjeg živčanog sustava|razvojem mozga]] i 3 nisu bila povezana ni s jednim genom u DNK.<ref name=":22">[http://www.nature.com/news/epigenetic-tags-linked-to-homosexuality-in-men-1.18530?WT.mc_id=FBK_NatureNews#/ref-link-4 Epigenetic 'tags' linked to homosexuality in men], pristupljeno 8. listopada 2015. </ref> Epigenetički markeri su molekule koje nisu dio slijeda DNK tj. gena koji ju čine, već su na DNK i reguliraju izražaj pojedinih gena. Mogu biti nasljedni, podložni su promjenama pod utjecajem okolišnih čimbenika i identični blizanci nemaju uvijek iste markere.<ref name=":22" /> === Istraživanja [[DNK]] === [[Fenotip]] homoseksualne osobe je dosljedan njezinu [[genotip]]u, no javlja se fizička privlačnost prema pripadnicima istoga [[spol]]a. S obzirom na to da homoseksualci često navode da su homoseksualne porive imali kao djeca, opravdano je provoditi istraživanja [[DNK]] kako bi se utvrdilo je li riječ o nasljednoj osobini. [[1993.]] [[Dean Hamer]], istraživač pri Nacionalnom centru za rak u [[SAD]]-u, koristi alate suvremene [[molakularna biologija|molekularne biologije]] s ciljem odgovaranja na stoljetno pitanje je li homoseksualnost nasljedna. Hamer je pratio naslijeđe pet označenih sljedova [[DNK]] na [[X kromosom]]u kod 40 parova homoseksualne braće. Iako su ti DNK sljedovi visoko varijabilni kod ukupne populacije, bili su identični u 33 bratska para. Hamer je svoj nalaz rastumačio kao da genski uzrok homoseksualne sklonosti kod pojedinca leži na X kromosomu. No rad je samo prepoznao DNK sljedove koji su učestaliji među homoseksualnim blizancima, ne i [[gen]] uzročnik. Hamerovo izviješće i danas uzrokuje kontroverze u znanstvenoj zajednici. Jedna je istraživačka skupina potvrdila i proširila njegov rad, otkrivši da kada su dva brata homoseksualna i imaju brata koji je heteroseksualan, heteroseksualni brat ne nosi oznake na X kromosomu. Ista studija nije naišla na kromosomske oznake kod parova homoseksualnih sestara. Više je istraživačkih skupina opovrglo Hamerova otkrića. No gen koji upravlja homoseksualnošću se ne treba nužno nalaziti na [[spolni kromosom|spolnom kromosomu]] gdje ga je Hamer prvotno tražio. Trenutne studije za takvim genima tragaju i na [[autosom]]ima. [[Datoteka:Serotonin-2D-skeletal.svg|lijevo|mini|[[Serotonin]]]] Drugi pristup razumijevanju biološke osnove homoseksualnosti podrazumijeva genetičku manipulaciju muških jedinki vinskih mušica za oslikavanje homoseksualnog ponašanja. [[Mutacija|Mutirani]] [[alel]] gena određuje [[boja|boju]] [[oko|očiju]] mušica iskazujući "''bijelo''" svojstvo, no samo u stanicama oka. Boja očiju divljeg tipa je crvena. Istraživači su izmijenili embrije muških vinskih mušica, tako da su odrasle jedinke kukaca iskazivale ''bijeli'' gen u svakoj stanici. Rezultirano ponašanje izmijenjenih jedinki je nalikovalo međusobnom udvaranju, po svoj prilici uzrokovanom izmijenjenim genom. Mogućnost genetičkog induciranja homoseksualnog ponašanja ukazuje na genetičko upravljanje putem biokemijske osnove [[fenotip]]a. Produkt ''bijelog'' gena je [[enzim]] koji upravlja bojom očiju tako da omogućava [[stanica]]ma korištenje [[aminokiselina|aminokiseline]] [[triptofan]]a, koji je nužan za proizvodnju [[hormon]]a [[serotonin]]a. Kada sve stanice vinske mušice iskazivale mutirani ''bijeli'' gen, smanjuje se razina serotonina u mozgu što uzrokuje neobično ponašanje. U drugih je životinja sniženi moždani serotonin usko povezan s tzv. homoseksualnim ponašanjem – primjerice se za "homoseksualno ponašanje" uzima ako mužjak pingvina pripomogne u brizi za potomstvo drugom mužjaku, koji je ostao bez ženske partnerice – makar nije jasno je li sniženi moždani serotonin poticaj na takvo ponašanje, ili je pak posljedica situacije u kojoj se jedinka ne druži sa životinjom suprotnog spola . === Hipoteza o neurološkim uzrocima homoseksualnosti === [[Datoteka:Hypothalamus small.gif|lijevo|mini|[[Hipotalamus]]]] Pionirsko istraživanje o vezi građe [[mozak|mozga]] i homoseksualnost proveo je neurolog [[Simon LeVay]] koji je post-mortem usporedio mozgove tri grupe ispitanika – muških homoseksualaca i muških i ženskih heteroseksualaca/ki. Rezultati su potvrdili ranije nalaze da je INAH 3 (treća intersticijska jezgra anteriornog [[hipotalamus]]a) više nego dvostruko veća kod heteroseksualnih muškaraca nego kod [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] žena i homoseksualnih muškaraca. Te je rezultate teško interpretirati jer se povezanost ne može kauzalno tumačiti. Moguće je da je ta jezgra uzrok homoseksualnosti, da je posljedica homoseksualnosti ili da postoji treći činitelj koji tu ima utjecaja. U replikaciji LeVayevog eksperimenta koji su vodili [[William Byne]] i suradnici, rezulti su pokazali da je INAH 3 kod homoseksualnih muškaraca veća od INAH 3 [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] žena, a manja od INAH 3 [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] muškaraca, iako razlika nije dostigla nivo statističke značajnosti. [[Allen i Gorski]] usporedili su veličinu prednje komisure u mozgu kod homoseksualnih muškaraca i [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] muškaraca i žena, te utvrdili da je kod homoseksualnih muškaraca značajno veća u odnosu na heteroseksualne muškarce i žene. [[Swaab i Hofman]] utvrdili su razlike u veličini suprahijazmatske jezgre između homoseksualnih i heteroseksualnih muškaraca. Nije razjašnjeno da li bi ta razlika bila posljedica homoseksualnog načina života, ili bi ona bila utjecala na razvoj homoseksualnih sklonosti. === Hipoteza o psihološkim uzrocima homoseksualnosti === Začetnik psihoterapije [[Sigmund Freud]] je prepoznavao biseksualan potencijal u svakoj osobi – u smislu da se zapravo svatko može "pervertirati" seksualne porive koji su prema svojoj prirodi usmjereni prema razmnožavanju – tj. prema heteroseksualnosti. Termin "perverzija" je Freud prvi počeo koristiti u medicini, u djelu "Drei Abhandlungen zur Sexualtheorie" iz 1905.; te u tom smislu za Freuda čak i [[samozadovoljavanje]] predstavlja perverziju. Nakon dugog promišljanja o fenomenu homoseksualnosti, od 1915. god. Freud zauzima stajalište da homoseksualnost predstavlja fiksaciju na nerazriješene psihološke probleme vezane uz spolno sazrijevanje i spolni život u cjelini, te da je u cijelosti plod psihološke nezrelosti.<ref name="tandfonline.com">[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1300/J082v09n02_04#.UnacudIidNg] "Freud Reconsidered: Bisexuality, Homosexuality, and Moral Judgement", Timothy F. Murphy, Journal of Homosexuality, Volume 9, Issue 2-3, 1984</ref> [[Datoteka:Krafft-Ebing Psychopathia sexualis 1886.jpg|mini|Prvo izdanje knjige ''Psychopathia Sexualis'' (1886), od Richard von Krafft-Ebinga; djela u kojem se po prvi put spominju termini "homoseksualnost" i "heteroseksualnost"]] Jedan od vodećih autora u polju tzv. [[Reparativna terapija|reparativne terapije]] homoseksualnosti i jedan od osnivača NARTH-a<ref>NARTH [http://www.narth.com/menus/officers.html Officers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040803174911/http://www.narth.com/menus/officers.html |date=3. kolovoza 2004. }}</ref> [[Joseph Nicolosi]], gradeći dalje na Freudovim<ref name="tandfonline.com"/> tezama, govori o homoseksualnosti kao posljedici neispunjene potrebe za emocionalnom vezom s osobama istog spola – u prvom redu s roditeljem istog spola (očinstvo/majčinstvo), a potom s vršnjacima istog spola (prijateljstvo). Prema Nicolosiju, potreba za takvim istospolnim povezivanjem (en. "same-sex bonding") se tijekom seksualnog sazrijevanja može pokušati zadovoljiti vezama seksualne prirode – sa starijom osobom istog spola koja emocionalno stupa na mjesto roditelja, ili pak s vršnjacima istog spola. Stoga Nicolosi zagovara da osobe s homoseksualnim porivima razvijaju prijateljske odnose s vršnjacima i starijim osobama istog spola – koje neće biti seksualne prirode; te tvrdi da u svojem radu uočava da zbog razvijanja takvih veza, homoseksualni porivi kod njegovih pacijenata opadaju.<ref>[https://www.scribd.com/doc/84933706/Reparative-Therapy-of-Male-Homosexuality-by-Joseph-Nicolosi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}} "Reparative Therapy of Male Homosexuality: A New Clinical Approach",Publisher: Jason Aronson, Inc. (1. listopada 1997)</ref> Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje Američke psihijatrijske udruge (međunarodna verzija s [[MKB-10]] šiframa), kojega koriste i hrvatski liječnici, postoji nekoliko poremećaja koji su vezani uz pitanje seksualne orijentacije – ali se homoseksualnost i biseksualnost (za razliku od primjerice [[transseksualnost]]i i raznih drugih [[queer]] orijentacija) u principu ne dijagnosticiraju kao mentalni poremećaj, ako se pojedini homoseksualac ne žali na psihološke i/ili socijalne tegobe koji proizlaze iz homoseksualnosti. U šifri F52.9 nalazi se "Seksualni poremećaj, neodređen", za obilježavanje seksualnih smetnji koje ne zadovoljavaju kriterije za neki od Poremećaja seksualnog identiteta (grupa šifri F64), ni [[Parafilija]] (grupa šifri F65), niti spada u grupu Psihološki poremećaji i poremećaji ponašanja povezani sa spolnim razvojem i orijentacijom (grupa šifri F66). Primjeri iz šifre F52.9 uključuju: 1. snažne osjećaje neadekvatnosti na području seksualnog izražaja ili na drugim poljima povezanim s vlastitim mjerilima muškosti ili ženskosti. 2. Poremećaj zbog obrazaca ponavljanih seksualnih veza koje uključuju partnere koji su doživljeni kao stvari koje treba iskoristiti. 3. Trajne i značajne smetnje zbog seksualne orijentacije. [[MKB-10]], nadalje, predviđa pod šifrom F66.1 dijagnozu "Egodistonička spolna orijentacija", gdje se klasificiraju homoseksualci koji su u braku ili sličnoj heteroseksualnoj vezi ili bi u nju htjeli ući, ili iz bilo kojeg razloga osjećaju potrebu da promijene svoju seksualnu orijentaciju ili umanje homoseksualne porive i ponašanje. Istraživanja i klinička literatura su konzistentni u demonstriranju da su istospolni seksualni i romantični osjećaji, privlačnosti i ponašanja normalne te pozitivne varijacije ljudske seksualnosti.<ref name=":8">American Psychological Association:&nbsp;[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/therapeutic-response.pdf Appropriate Therapeutic Responses to Sexual Orientation]</ref> Sada postoji već velika količina istraživanja koja pružaju dokaze koji nam indiciraju da je biti gay, lezbijka ili biseksualna osoba kompatibilno s normalnim mentalnim zdravljem i socijalnom prilagođenošću.<ref name=":0" /> Unatoč tome, iskustva diskriminacije i rezignacije od strane prijatelja, obitelji, kolega i poslodavca mogu uzrokovati psihičke poteškoće kod pojedinih LGBT ljudi, a češće se javljaju i problemi s prekomjernom upotrebom lijekova i drugih substanci. Royal College of Psychiatrists je priopćio osvrćući se na razdoblja kada se homoseksualnost smatrala bolešću u medicini: <nowiki>''</nowiki>Ova nesretna povijest nam demonstrira kako marginalizacija grupe ljudi koji imaju određenu osobnu karakteristiku (u ovom slučaju homoseksualnost) može dovesti do štetne medicinske praske i osnova diskriminacije u društvu.<nowiki>''</nowiki><ref>Royal College of Psychiatrists:&nbsp;Royal College of Psychiatrists response to comments on Nolan Show regarding homosexuality as a mental disorder&nbsp;at theWayback Machine&nbsp;(arhivirano 11. lipnja 2008.)</ref> Američko psihijatrijsko društvo je [[1973.]] na temelju znanstvenih dokaza<ref name=":12">Staff report (12. kolovoza 1998).&nbsp;[http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=187846 Gay Is Okay With APA—Forum Honors Landmark 1973 Events].&nbsp;''JAMA''. 1998;280(6):497–499.&nbsp;doi:[[doi:10.1001/jama.280.6.497|10.1001/jama.280.6.497]]</ref> uklonilo homoseksualnost s liste bolesti, a istu je poziciju [[1975.]] zauzelo i Američko psihološko društvo.<ref name=":0" /> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) je [[1990.]] uklonila homoseksualnost s popisa mentalnih bolesti.<ref>"[http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/6/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women Stop discrimination against homosexual men and women] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709194330/http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/6/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women |date=9. srpnja 2012. }}". World Health Organisation — Europe. 17. svibnja 2011. pristupljeno 8. ožujka 201?</ref> Unatoč tome, zagovornici [[Konzervativizam|konzervativnog]] pristupa homoseksualnosti su i dalje skloni stajalištu da je homoseksualnost uklonjena s popisa [[bolest]]i i [[poremećaj]]a radi pritisaka LGBT udruga i političkih krugova.<ref name=":9"><nowiki>''</nowiki>[http://www.ofm.hr/juniorat/index.php/osvrti/71-homoseksualnost-i-crkveni-nauk Homoseksualnost&nbsp;i Crkveni nauk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812205542/http://www.ofm.hr/juniorat/index.php/osvrti/71-homoseksualnost-i-crkveni-nauk |date=12. kolovoza 2014. }}<nowiki>''</nowiki> fra Daniel Patafta, pristupljeno 12.08.2014.</ref> == Religija i homoseksualnost == {{glavni|Homoseksualnost u Starom zavjetu}} Iako odnos religije prema homoseksualnosti može znatno varirati između različitih religija i sekti te s obzirom na vrijeme i područje, trenutačna autoritativna tijela i doktrine najvećih svjetskih religija gledaju na homoseksualnost uglavnom negativno. Ta negativnost varira od potihog suprotstavljanja homoseksualnim aktivnostima, izravnog zabranjivanja prakticiranja homoseksualnosti pa do aktivnog suprotstavljanja društvenom prihvaćanju homoseksualnosti. Neke religije uče da je sama homoseksualna orijentacija [[grijeh]],<ref>"[http://www.upper-register.com/irons_trial/charges.pdf Charge #1 and specifications preferred by the Presbytery of Southern California against The Rev. C. Lee Irons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723194409/http://www.upper-register.com/irons_trial/charges.pdf |date=23. srpnja 2008. }}" (PDF). Presbytery of Southern California of the Orthodox Presbyterian Church. pristupljeno 27. lipnja 2008. "claiming that homosexuality is an unchosen "condition," rather than a sin of the heart, [...] contradicts the teaching of Scripture that both the desire and the act are sin."</ref> neke da je samo istospolni čin grijeh<ref>Sex and Society – Volume 3 – Page 824</ref> dok samo manji broj u potpunosti prihvaćaju gayeve i lezbijke.<ref>The Wiley-Blackwell Companion to Religion and Social Justice – Page 543, Michael D. Palmer, Stanley M. Burgess – 2012</ref> Vjernici i pripadnici velikih [[Monoteizam|monoteističkih]] religija kao što je kršćanstvo najčešće zastupaju stav da je homoseksualni čin neprirodan i nečist zbog nekompatibilnosti [[Spolni organi|spolnih organa]] i zatvorenosti čina [[Začeće|stvaranju novog života]] što se najčešće navodi kao glavna funkcija [[Spolnost i kršćanstvo|spolnosti]].<ref name=":9" /><ref><nowiki>''</nowiki>[http://studentski-pastoral.com/index.php/pitajteKapelana/37 Homoseksualnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812213342/http://studentski-pastoral.com/index.php/pitajteKapelana/37 |date=12. kolovoza 2014. }}<nowiki>''</nowiki> don [[Damir Stojić]], pristupljeno 12.08.2014.</ref> S druge strane, unatoč vjerskom učenju postoje pripadnici religija koji na homoseksualnost gledaju pozitivnije, a neke liberalne religijske denominacije podržavaju i istospolne brakove. == Vidi još == *[[Homofobija]] *[[Biseksualnost]] *[[Transrodnost]] *[[Interseksualnost]] *[[Queer]] *[[LGBTIQ]] * [[Međunarodni dan borbe protiv homofobije]] * [[Popis životinja koje pokazuju homoseksualno ponašanje]] == Literatura i izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * Znanost.geek.hr -<nowiki>''</nowiki>[http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ Je li homoseksualnost zaista neprirodna?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730014520/http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ |date=30. srpnja 2014. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730014520/http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ |date=30. srpnja 2014. }}<nowiki>''</nowiki> {{LGBT |state=autocollapsed |selected=identiteti}} [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:LGBTQ]] f3wre3nglk97yxgrmmyeizzqgytxd8y 7616211 7616200 2026-10-10T19:34:09Z Budsalone 120869 Reparativna terapija se temelji na radu Moberly i Nicolosija (dakle 1980te i 1990te), dodani stavovi strukovnih organizacija 7616211 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gay_flag.svg|mini|Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista.]] '''Homoseksualnost''' (od [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ''ὁμός ''što znači ''isto'', i [[Latinski jezik|latinskog]] ''sexus ''što znači ''spol''), [[romantika|romantična]] i [[seksualnost|spolna]] privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog [[Spol i rod|spola]]. Kao [[Seksualna orijentacija|orijentacija]] homoseksualnost se odnosi na <nowiki>''</nowiki>trajni obrazac emocionalne, romantične ili seksualne privlačnosti<nowiki>''</nowiki> primarno ili isključivo prema osobama istoga spola.<nowiki>''</nowiki> Također se odnosi na individualan osjećaj osobnog i društvenog identiteta baziranog na tim privlačnostima, ponašanju koje ih izražava i na pripadnosti zajednici drugih koji dijele iste.<nowiki>''</nowiki><ref name=":2">"[http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx Sexual Orientation, Homosexuality, and Bisexuality]", ''[[American Psychological Association]] HelpCenter.org'', pristupljeno 30. ožujka 2010.</ref><ref name=":3">[http://www.courts.ca.gov/documents/Amer_Psychological_Assn_Amicus_Curiae_Brief.pdf "Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) - APA California Amicus Brief — As Filed" ](PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010.</ref> Najčešći izrazi za homoseksualne osobe su ''[[lezbijka]]'' kod žena i ''[[gay]]'' kod muškaraca iako se ''gay'' često koristi i za muškarce i za žene. Zajedno s [[Biseksualnost|biseksualnošću]] i [[Heteroseksualnost|heteroseksualnošću]], homoseksualnost je jedna od tri glavne kategorije seksualne orijentacije unutar heteroseksualno-homoseksualnog kontinuuma, teorijskog koncepta kojega je razvio [[Alfred Kinsey]], u kojem se [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyjevom ljestvicom]] opisuje seksualna orijentacija. Danas mnogi seksolozi smatraju Kinseyjevu skalu relevantnom, ali ističu kako je ona vrlo često nedovoljno opsežna da bi se jasno odredio seksualni identitet na koji utječu brojni faktori. Navode kako je seksualna orijentacija samo jedan od njih, a uz nju su ostala 2 glavna faktora biološki spol i rodni identitet.<ref>"[http://www.plannedparenthood.org/health-topics/sexual-orientation-gender-4329.htm Sexual Orientation & Gender] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140214010943/http://www.plannedparenthood.org/health-topics/sexual-orientation-gender-4329.htm |date=14. veljače 2014. }}". Planned Parenthood. pristupljeno 6. rujna 2012.</ref> Dok neki smatraju homoseksualnu aktivnost neprirodnom,<ref>Robinson, B. A. (2010). "[http://www.religioustolerance.org/hom_fixe.htm Divergent beliefs about the nature of homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190510051718/http://www.religioustolerance.org/hom_fixe.htm |date=10. svibnja 2019. }}". Religious Tolerance.org. pristupljeno 12. rujna 2011.</ref><ref>Schlessinger, Laura (2010). "[http://www.religioustolerance.org/hom_0078.htm Dr. Laura Schlessinger and homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190129135629/http://www.religioustolerance.org/hom_0078.htm |date=29. siječnja 2019. }}". Religious Tolerance.org. pristupljeno 19. rujna 2012.</ref> znanstvena istraživanja pokazuju da je homoseksualnost normalna i prirodna varijacija ljudske seksualnosti te da sama po sebi nije izvor negativnih psiholoških učinaka.<ref>[http://new.paho.org/hq/index.php?option=com_content&task=view&id=6803&Itemid=1926 ""Therapies" to change sexual orientation lack medical justification and threaten health"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120523040848/http://new.paho.org/hq/index.php?option=com_content&task=view&id=6803&Itemid=1926 |date=23. svibnja 2012. }}. Pan American Health Organization. pristupljeno 26. svibnja 2012. arhivirano ovdje [1].</ref><ref name=":11">"[https://web.archive.org/web/20130808032050/http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx Sexual orientation, homosexuality and bisexuality]".American Psychological Association. Arhivirano 8. kolovoza 2013. pristupljeno 10. kolovoza 2013.</ref> Dokaza u prilog nesocijalnim, biološkim uzrocima znatno je više nego onih u prilog socijalnim, osobito kod muškaraca.<ref name="Bailey2016">{{Citiranje časopisa |last1=Bailey |first1=J. Michael |last2=Vasey |first2=Paul L. |last3=Diamond |first3=Lisa M. |last4=Breedlove |first4=S. Marc |last5=Vilain |first5=Eric |last6=Epprecht |first6=Marc |title=Sexual Orientation, Controversy, and Science |journal=Psychological Science in the Public Interest |volume=17 |issue=2 |pages=45–101 |year=2016 |doi=10.1177/1529100616637616 |pmid=27113562}}</ref> Iako nijedna teorija o uzrocima seksualne orijentacije nije stekla opću potporu, znanstvenici daju prednost biološkim teorijama<ref name=":4">Frankowski BL; American Academy of Pediatrics Committee on Adolescence (lipanj 2004). "[http://pediatrics.aappublications.org/content/113/6/1827.long Sexual orientation and adolescents]". ''Pediatrics'' '''113''' (6): 1827–32. doi:[[doi:10.1542/peds.113.6.1827|10.1542/peds.113.6.1827]]. PMID 15173519.</ref> koje ukazuju na [[Genetika|genetičke]] i [[Epigenetika|epigenetičke]] čimbenike, rano okruženje u [[Maternica|maternici]] ili kombinaciju istih.<ref name=":0">"[http://www.rcpsych.ac.uk/workinpsychiatry/specialinterestgroups/gaylesbian/submissiontothecofe.aspx Submission to the Church of England’s Listening Exercise on Human Sexuality]". The Royal College of Psychiatrists. pristupljeno 13. lipnja 2013.</ref> Američka studija Bearman i Brückner (2002.) temelji se na nacionalno reprezentativnom istraživanju adolescenata (Add Health, učenici od 7. do 12. razreda). Među 18.841 ispitanikom 8,7% je pozitivno odgovorilo na pitanje jesu li ikad osjetili romantičnu privlačnost prema osobi istog spola (9,5% mladića i 7,8% djevojaka); 3,1% navelo je istospolnu romantičnu vezu, a 1,5% neki oblik istospolnog spolnog ponašanja. Poduzorak srodnika obuhvatio je 3.139 parova, od čega 289 parova jednojajčanih blizanaca, 495 parova dvojajčanih blizanaca, 1.251 par rođene braće i sestara te 1.104 para polubraće, polusestara i nesrodnih osoba iz istog kućanstva. Među 527 parova u kojima je barem jedan član naveo istospolnu privlačnost, podudarnost je iznosila 6,7% kod jednojajčanih blizanaca (45 parova), 7,2% kod dvojajčanih (83 para) i 5,5% kod rođene braće i sestara (183 para), bez statistički značajnih razlika. Autori zaključuju da podaci ne podupiru jednostavan model genetskog utjecaja neovisnog o društvenom kontekstu: „Ako istospolna romantična privlačnost ima genetsku komponentu, nju uvelike nadjačavaju drugi čimbenici.“ Pritom ne isključuju genetski utjecaj koji bi se izražavao samo u određenim društvenim okolnostima, navode da je uzorak premalen za pouzdano utvrđivanje razlika između jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca te da odnos između privlačnosti u adolescenciji i spolne orijentacije u odrasloj dobi nije razjašnjen. Sami autori prednost daju hipotezi o utjecaju socijalizacije.<ref>[http://www.soc.duke.edu/~jmoody77/205a/ecp/bearman_bruckner_ajs.pdf] Bearman, Peter S. i Brückner, Hannah: ”Opposite-sex twins and adolescent same-sex attraction”, The American Journal of Sociology, ožujak 2002. str. 1190-1202</ref> Kasnija i znatno veća studija provedena na švedskom registru blizanaca obuhvatila je 3.826 parova istospolnih blizanaca u dobi od 20 do 47 godina (2.320 jednojajčanih i 1.506 dvojajčanih parova). Među 807 parova muških jednojajčanih blizanaca utvrđen je 71 par u kojem je barem jedan član naveo barem jednog istospolnog spolnog partnera tijekom života; u 7 parova to su navela oba blizanca (kod dvojajčanih: 3 od 53 para). Od 1.513 parova ženskih jednojajčanih blizanaca utvrđeno je 214 parova u kojima je barem jedna blizankinja navela istospolnu partnericu; u 26 parova to su navele obje (kod dvojajčanih: 13 od 140 parova). Usporedbom jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca autori procjenjuju da genetski čimbenici ([[nasljednost]]) objašnjavaju 34-39% varijance istospolnog spolnog ponašanja kod muškaraca te 18-19% kod žena, uz široke intervale pouzdanosti koji uključuju i nulu. Zajednički obiteljski okoliš objašnjava 0% varijance kod muškaraca i 16-17% kod žena, a najveći dio (61-66%) otpada na čimbenike specifične za pojedinca, koji prema autorima mogu biti društveni i biološki (primjerice prenatalna izloženost spolnim hormonima) te uključuju i mjernu pogrešku. Autori zbog širokih intervala pouzdanosti pozivaju na oprez u tumačenju.<ref name="langstrom2010">{{Citiranje časopisa |title=Genetic and environmental effects on same-sex sexual behavior: a population study of twins in Sweden. |url=http://faculty.bennington.edu/~sherman/sex/samesex%202010.pdf |date=Veljača 2010. |journal=Arch Sex Behav. 2010 Feb;39(1):75-80. doi: 10.1007/s10508-008-9386-1. Epub 2008 Jun 7. |accessdate=2018-12-28}}</ref> Niska podudarnost među jednojajčanim blizancima ne znači da su uzroci društveni: negenetski dio varijance u blizanačkim studijama obuhvaća i biološke čimbenike, poput prenatalnog okruženja.<ref name="langstrom2010" /> Nema pouzdanih znanstvenih dokaza koji bi upućivali na to da roditeljski odgoj ili iskustva u ranom djetinjstvu igraju ulogu u oblikovanju seksualne orijentacije.<ref name=":0" /> U navedenoj švedskoj studiji ocjenjuje se da zajednički ili srodni okoliš ne igraju nikakvu ulogu kod muškaraca i malu ulogu kod žena.<ref>Långström, N.; Rahman, Q.; Carlström, E.; Lichtenstein, P. (2008). "Genetic and Environmental Effects on Same-sex Sexual Behavior: A Population Study of Twins in Sweden". ''Archives of Sexual Behavior'' '''39''' (1): 75–80. doi:[[doi:10.1007/s10508-008-9386-1|10.1007/s10508-008-9386-1]]. PMID [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18536986 18536986]. </ref> Zagovornici tzv. [[reparativna terapija|reparativne terapije]] smatraju da je homoseksualnost izraz preusmjeravanja neadekvatno realizirane čežnje za istospolnim prijateljstvom s vršnjacima i za dubokim odnosom sa starijim pripadnicima istog [[Spol i rod|spola]] (roditeljima, učiteljima) u mladosti.<ref>[http://books.google.hr/books?id=38HsJed6_T8C&pg=PR1&lpg=PR1&dq=narth+manual+unwanted&source=bl&ots=2yyUDjTOxq&sig=HNLxuXpfh_kS6x_-Q_prEZ7j4qA&hl=en&sa=X&ei=6cXTU_PvJMuM4gT5_YCQBQ&ved=0CB0Q6AEwAA#v=onepage&q=narth&f=false Julie Harren Hamilton, Ph.D., Philip J. Henry, PhD i dr., "Handbook of Therapy for Unwanted Homosexual Attractions: A Guide to Treatment"], 2009., str. 55 - 67</ref> Za takva tumačenja nema pouzdanih znanstvenih dokaza,<ref name=":0" /><ref name="Bailey2016" /> a vodeće strukovne organizacije ne smatraju homoseksualnost poremećajem i ne preporučuju terapije usmjerene na promjenu seksualne orijentacije,<ref name=":4" /><ref name="apa2009">American Psychological Association: [http://www.apa.org/about/governance/council/policy/sexual-orientation.aspx Resolution on Appropriate Affirmative Responses to Sexual Orientation Distress and Change Efforts]</ref> za koje je sustavni pregled istraživanja zaključio da vjerojatno nisu uspješne i da nose rizik štete.<ref name="apa-tf2009">American Psychological Association, Task Force on Appropriate Therapeutic Responses to Sexual Orientation (2009). [https://www.apa.org/pi/lgbt/resources/therapeutic-response.pdf ''Report of the Task Force on Appropriate Therapeutic Responses to Sexual Orientation'']. Washington, DC: American Psychological Association.</ref> Većina se ljudi istospolne seksualnosti izjašnjava da su vrlo malo ili nimalo bili ili jesu u mogućnosti odabrati svoju seksualnu orijentaciju.<ref name=":11" /> Većina pripadnika znanstvene zajednice tvrdi kako nema dovoljno dokaza koji bi opravdali upotrebu [[Psihologija|psiholoških]] intervencija sa svrhom promjene seksualne orijentacije.<ref>American Psychological Association: [http://www.apa.org/about/governance/council/policy/sexual-orientation.aspx Resolution on Appropriate Affirmative Responses to Sexual Orientation Distress and Change Efforts]</ref> Kada se radi o brojnosti i učestalosti, postoje različita gledišta o kriterijima utvrđivanja broja ljudi koji se deklariraju kao gay ili lezbijka tj. onih koji su primarno homoseksualni u svom spolnom i romantičnom životu za razliku od onih osoba koje su neko vrijeme ili naizmjence imale istospolno seksualno ili romantično iskustvo. Broj osoba koji se javno deklariraju kao homoseksualne ovisi o prihvaćenosti i riziku od [[Stigmatizacija|stigmatizacije]] u društvu. Sigurno da broj osoba, koje se javno izjašnjavaju kao homoseksualne, ovisi o pravnom sustavu, odnosno jesu li homoseksualni odnosi kažnjivi zakonom;<ref name=":6">LeVay, Simon (1996). ''Queer Science: [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/queerscience.htm The Use and Abuse of Research into Homosexuality].'' Cambridge: The MIT Press {{ISBN|0-262-12199-9}}</ref> uz to postoje osobe koje ne žele svoju egzistenciju obilježavati deklariranjem, bilo iz osobnih razloga ili pak zbog toga što u nju nisu posve sigurne ([[seksualna fluidnost]]).<ref>[http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf "Was it a phase? Young women's relinquishment of lesbian/bisexual identities over a 5-year period."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610021748/http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf |date=10. lipnja 2010. }} Diamond, Lisa M., Journal of Personality and Social Psychology, Vol 84(2), Feb 2003, 352-364.]</ref> Politički uvjeti su tek u najnovije vrijeme, i to samo u nekim zemljama, takvi da je postalo moguće formirati statističke obrasce koji su omogućili upisivanje homoseksualnih sklonosti kao identitetskih određenja. Osim kod anatomski modernog čovjeka (lat. ''Homo sapiens sapiens'') homoseksualno je ponašanje također zabilježeno i promatrano kod [[Homoseksualno ponašanje kod životinja|mnogih drugih životinjskih vrsta]].<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2009/06/090616122106.htm Science Daily: Same-Sex Behavior Seen In Nearly All Animals]</ref><ref>''[http://www.news-medical.net/news/2006/10/23/20718.aspx 1,500 animal species practice homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110210172226/http://www.news-medical.net/news/2006/10/23/20718.aspx|date=10. veljače 2011.}}''[[1,500 animal species practice homosexuality. The Medical News, 23. listopada 2006|. ''The Medical News'', 23. listopada 2006.]]</ref><ref>Sommer, Volker & Paul L. Vasey (2006), Homosexual Behaviour in Animals, An Evolutionary Perspective.Cambridge University Press, Cambridge. [[{{ISBN|0-521-86446-1}}]]</ref><ref>Harrold, Max (16. veljače 1999). [http://www.thefreelibrary.com/Biological+Exuberance:+Animal+Homosexuality+and+Natural+Diversity.-a053877996 "Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity"]. The Advocate, reprinted in Highbeam Encyclopedia. pristupljeno 10. rujna 2007.</ref> Od kraja 19. stoljeća odvija se globalni pokret s rezultatom povećanja zakonskih prava homoseksualnih osoba uključujući pravo na [[brak]] i [[Istospolni brak|građansko partnerstvo]], zaposlenje, vojnu službu, jednakopravan pristup zdravstvenoj njezi pa i pravo na posvajanje i roditeljstvo u nekim državama. Brojne su zemlje donijele zakonske odredbe s ciljem zaštite gay manjina od maltretiranja (engl. bullying). == Etimologija == [[Datoteka:Hyakinthos.jpg|mini|''[[Zefir]] ''i'' [[Hijakint|Hijacint]], 480 pr.n.e.'']] [[Riječ]] ''homoseksualan ''je spoj grčkog i latinskog gdje prvi dio potječe od grčkog ὁμός homos, 'isto' (nije povezano s latinskim homo, 'čovjek', kao u [[Homo sapiens]]) te se odnosi na seksualne aktivnosti i privlačnost među pripadnicima istog spola.<ref>Room, Adrian (1986). ''A Dictionary of True Etymologies''. p. 84. {{ISBN|978-0710203403}}</ref><ref>Statt, David A. (2004). ''A Student's Dictionary of Psychology''. Psychology Press. p. 93. {{ISBN|978-1841693422}}</ref> Prvo je pojavljivanje te riječi u tiskanom obliku zabilježeno u njemačkom [[pamflet]]u iz 1869. austrijskog autora Karl-Marie Kertbenyija koji ga je tada objavio anonimno.<ref>"[http://www.glbtq.com/social-sciences/kertbeny_km.html Karl-Maria Kertbeny: The Coinage and Dissemination of the Term] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626100855/http://www.glbtq.com/social-sciences/kertbeny_km.html |date=26. lipnja 2015. }}", ''glbtq.com'', pristupljeno 12. lipnja 2012.</ref> U njemu se bunio protiv pruskog anti-sodomskog zakona.<ref>Feray Jean-Claude, Herzer Manfred (1990). "Homosexual Studies and Politics in the 19th Century: Karl Maria Kertbeny". ''Journal of Homosexuality'' '''19''': 1.</ref> Godine 1886. je [[Richard von Krafft-Ebing]] upotrijebio izraze ''homoseksualnost ''(njem. Homosexualität) i ''heteroseksualnost ''(njem. Heterosexualität)'' ''u svojoj knjizi ''[[Psychopathia Sexualis]]. ''Njegova je knjiga bila toliko popularna i kod laika i kod liječnika da su izrazi <nowiki>''</nowiki>heteroseksualnost<nowiki>'' i ''</nowiki>homoseksualnost<nowiki>''</nowiki> postali najšire prihvaćeni izrazi za varijacije [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]].<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/krafft_ebing_r.html Krafft-Ebing, Richard von (1840-1902)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120409220543/http://www.glbtq.com/social-sciences/krafft_ebing_r.html |date=9. travnja 2012. }}. ''glbtq.com''</ref><ref>"[http://www.kino.com/psychopathia/history.html Psychopathia Sexualis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071004223140/http://www.kino.com/psychopathia/history.html |date=4. listopada 2007. }}", ''Kino.com'', pristupljeno 7. rujna 2007.</ref> === LGBTIQ=== {{glavni|LGBT}} Danas se za seksualne manjine koristi skraćenica '''[[LGBTIQ]]''' koja je složena od sljedećih riječi: [[lezbijka|'''L'''ezbijke]], [[gej|'''G'''ejevi,]] [[biseksualnost|'''B'''iseksualne]], [[transrodnost|'''T'''ransrodne]], [[interseksualnost|'''I'''nterseksualne]] i [[queer|'''Q'''ueer osobe]]. Homoseksualne osobe oba [[spol i rod|spola/roda]] u popularnoj se kulturi zovu "[[gej]]", što je njihov seksualni identitet, i ona je nastala prihvaćenjem [[Engleski jezik|engleske]] riječi ''[[gay]]''. Engleska riječ "gay" znači biti "sretan", "veseo" te je kao takva često bila korištena u poeziji i [[književnost]]i, no nakon [[1950-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] uzima se kao identitet homoseksualnih osoba, no ipak najčešće muškaraca. Žene homoseksualne orijentacije su u većini prihvatile termin "[[lezbijka]]". Postoji mnogo različitih termina koje se odnose [[LGBTIQ]] osobe. Neke od njih su prvenstveno namijenjene da bi uvrijedile ili diskriminirale, no ponekad LGBTIQ osobe koriste iste termine za samoidentifikaciju. ''[[Queer teorija]]'' tu pojavu, često i kao politički čin, naziva [[obrnuti diskurs|obrnutim diskursom]]. == Seksualnost i identitet == [[Datoteka:Kinsey Scale hr.svg|lijevo|mini|250x250px]] === Kinseyjeva skala === [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyeva skala]] (također zvana eng.  Heterosexual-Homosexual Rating Scale<ref>[http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-hhscale.html "Kinsey's Heterosexual-Homosexual Rating Scale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160510163753/http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-hhscale.html |date=10. svibnja 2016. }}". The Kinsey Institute. pristupljeno 8. rujna 2011.</ref>) pokušava opisati seksualnu povijest osobe ili epizode seksualne aktivnosti u određenom vremenu. Skala počinje s 0 što se odnosi na isključivo heteroseksualno ponašanje i završava sa 6 što označava isključivo homoseksualno ponašanje. Kinsey je u svojim djelima tzv. Kinseyjevim izvještajima koristio i oznaku <nowiki>''X''</nowiki> za [[aseksualnost]].<ref>(Male volume, Table 141; Female volume, page 472)</ref><ref>Mary Zeiss Stange, Carol K. Oyster, Jane E. Sloan (2011). ''[http://books.google.com/books?id=bOkPjFQoBj8C&pg=PA158&dq=Kinsey+and+asexuality+Encyclopedia+of+Women+in+Today%27s+World&hl=en&sa=X&ei=Ae_sTuuxKYfg2QWJ4bGlDw&sqi=2&ved=0CDAQ6AEwAA#v=onepage&q&f=falsee Encyclopedia of Women in Today's World]''. Sage Pubns. p. 2016. {{ISBN|1-4129-7685-5}}. pristupljeno 17. prosinca 2011.</ref> === Orijentacija i ponašanje === Američko psihološko društvo i Američko psihijatrijsko društvo (eng.  American Psychological Association i American Psychiatric Association) komentiraju seksualnu orijentaciju na sljedeći način: <nowiki>''</nowiki>Seksualna orijentacija se često definira kao karakteristika individue kao što je to i biološki [[Spol i rod|spol]], rodni identitet ili dob. Ta je perspektiva nepotpuna jer seksualna orijentacija nužno uključuje veze s drugim individuama. Seksualni čini i romantička privlačnost su kategorizirani kao homoseksualni ili heteroseksualni s obzirom na biološki spol individua međusobno uključenih u njih. Doista, individue izražavaju svoju homoseksualnost, heteroseksualnost ili biseksualnost interakcijom ili željom za interakcijom s drugim osobama. Te interakcije uključuju i jednostavne radnje kao što su držanje za ruke ili ljubljenje. Shodno tome, seksualna je orijentacija povezana i s osobnim vezama koje ljudska bića ostvaruju s drugim ljudima kako bi zadovoljili svoje potrebe za ljubavlju, povezivanjem i intimnošću. U kontekstu seksualnog ponašanja te veze obuhvaćaju neseksualne fizičke aktivnosti, zajedničke ciljeve i vrijednosti, međusobnu podršku i predanost.<nowiki>''</nowiki><ref>"[http://www.courts.ca.gov/documents/Amer_Psychological_Assn_Amicus_Curiae_Brief.pdf Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) – APA California Amicus Brief — As Filed]" (PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010.</ref> Homoseksualna orijentacija i homoseksualno ponašanje nisu isto gdje ponašanje ne mora nužno uključivati istospolnu orijentaciju. Neki stručnjaci tumače da je seksualna orijentacija urođena, a seksualno ponašanje promjenjivo.<ref>[http://www.queerzagreb.org/wp-content/uploads/2012/11/cv-final.pdf "Edukacijski program ZAJEDNO protiv homofobije i nasilja u školama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924083724/http://www.queerzagreb.org/wp-content/uploads/2012/11/cv-final.pdf |date=24. rujna 2015. }} Bijelić, N i Hodžić, A. u izdanju udruge Queer Zagreb, 2012, str. 31</ref> Do homoseksualnog ponašanja kod heteroseksualnih osoba može doći u [[adolescencija|adolescenciji]] (fazi istraživanja svoje seksualnosti), u dugotrajnoj izloženosti osobama istog spola (bez suprotnog) npr. u vojsci, [[crkva|crkvi]], [[zatvor]]u, itd. === Izlaženje iz ormara === [[Datoteka:Johanna Sigurdardottir, statsminister Island. Nordiska radets session 2011 i Kopenhamn.jpg|mini|250x250px]] Izlaženje iz ormara (eng. coming out ili žargon <nowiki>''outanje''</nowiki>) je fraza koja se odnosi na razotkrivanje vlastite seksualne orijentacije ili rodnog identiteta te je opisano i doživljeno kao psihološki proces ili čak psihološko putovanje.<ref>"[http://utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 Coming Out: A Journey] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924194203/http://www.utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 |date=24. rujna 2015. }}". Utahpridecenter.org. pristupljeno 22. srpnja 2012.</ref> Općenito, izlaženje iz ormara opisuje se kroz 3 faze. Prva je faza da pojedinac upozna samog sebe i svoju seksualnost, a ta spoznaja proizlazi iz svjesne otvorenosti prema istospolnim vezama.<ref>In a joint statement with other major American medical organizations, the APA says that "different people realize at different points in their lives that they are heterosexual, gay, lesbian, or bisexual". "[https://web.archive.org/web/20070807205013/http://www.apa.org/pi/lgbc/publications/justthefacts.html Just the Facts About Sexual Orientation & Youth: A Primer for Principals, Educators and School Personnel]". American Academy of Pediatrics, American Counseling Association, American Association of School Administrators, American Federation of Teachers, American Psychological Association, American School Health Association, The Interfaith Alliance, National Association of School Psychologists, National Association of Social Workers, National Education Association. 1999. Arhivirano 7. kolovoza 2007. pristupljeno 28. kolovoza 2007.</ref> To se često opisuje kao unutarnje razotkrivanje, a druga se faza odnosi na odluku pojedinca da svoju seksualnost obznani drugima npr. roditeljima, prijateljima i kolegama. Treća se faza odnosi na življenje otvoreno kao [[LGBT]] osoba.<ref>"[https://web.archive.org/web/20071102101657/http://dev.hrc.org/issues/3333.htm The Coming Out Continuum]", ''Human Rights Campaign'', arhivirano 2. studenog 2007., pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref> To se obično događa u srednjoškolskom ili fakultetskom razdoblju, a čest je slučaj da osoba razotkrije svoju seksualnost određenim pripadnicima društva, ali ne i vlastitoj obitelji – najčešće iz straha od neprihvaćanja. Prema istraživanju objavljenom u časopisu ''Journal of Sex Research'' razvoj lezbijskog, gay ili biseksualnog (LGB) identiteta složen je i vrlo često težak proces. Za razliku od drugih manjinskih grupa, kao što su etničke i rasne manjine, većina LGB osoba nije odgojeno u zajednici koja bi se sastojala od osoba od kakvih su učili o vlastitom identitetu i koje bi poticale te podržavale taj identitet. U većini slučajeva LGB osobe su odrasle u društvenom okruženju koje je ili ignorantno ili otvoreno neprijateljsko prema homoseksualnosti.<ref>Rosario, M., Schrimshaw, E., Hunter, J., & Braun, L. (veljača 2006). Sexual identity development among lesbian, gay, and bisexual youths: Consistency and change over time. ''Journal of Sex Research'', 43(1), 46–58. pristupljeno 4. travnja 2009., from PsycINFO database.</ref> Istaknuti političari, zvijezde, vojne osobe i članovi [[kler]]a su razotkriveni u javnosti – tuđom zlobom ili pak motivirani vlastitim političkim i moralnim stavovima. Mnogi se protive takvoj praksi kada se radi o javnim osobama<ref>Maggio, Rosalie (1991), ''The Dictionary of Bias-Free Usage: A Guide to Nondiscriminatory Language'', Oryx Press, p. 208, {{ISBN|0-89774-653-8}}</ref> dok neki potiču razotkrivanje javnih osoba koje koriste svoje pozicije i utjecaj kako bi naštetili drugim gay osobama.<ref>Tatchell, Peter (23. travnja 2007.), "[http://www.newstatesman.com/life-and-society/2007/04/human-rights-gay-outing-outed Outing hypocrites is justified]", ''The New Statesman'', pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref>  === Rodni identitet === Početkom dvadesetog stoljeća oni koji su pisali o homoseksualnoj orijentaciji obično su smatrali da je ona intrinzično povezana sa spolom osobe npr. mislilo se da će osoba ženske građe, koju privlače druge osobe ženske građe, imati muževne atribute i obrnuto.<ref>Minton, H. L. (1986). ''Femininity in men and masculinity in women: American psychiatry and psychology portray homosexuality in the 1930s'', Journal of Homosexuality, 13(1), 1–21.<br> <nowiki>*</nowiki>Terry, J. (1999). ''An American obsession: Science, medicine, and homosexuality in modern society.''Chicago: University of Chicago Press</ref> No, to je viđenje seksualne orijentacije kao seksualne inverzije dovedeno u pitanje pa u drugoj polovici dvadesetog stoljeća dolazi do značajnog porasta broja zagovaratelja rodnog identiteta kao fenomena koji je odvojen od seksualne orijentacije. [[Transrodnost|Transrodne]] i [[Cisrodnost|cisrodne]] osobe mogu privlačiti muškarci, žene ili oboje. Vrlo je česta zabuna i stereotip da se sve osobe koje traže medicinske zahvate kako bi stekle tjelesne osobine željenog spola, osjećaju seksualnu privlačnost prema pripadnicima onog spola kojega same žele napustiti. Istraživači su puno puta zanemarivali da su transseksualne osobe sklone davanju "poželjnih" odgovora kako si ne bi stvorile probleme oko prava na propisivanje [[Hormoni|hormonske terapije]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_7_31/ai_57815505/pg_7 |title=From Donald to Deirdre - Donald N. McCloskey sex change to Deirdre N. McCloskey |access-date=29. srpnja 2014. |archive-date=18. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080618070144/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_7_31/ai_57815505/print |url-status=dead }}</ref> Heteroseksualna, homoseksualna ili biseksualna osoba može biti muževna, ženstvena (feminizirana) ili [[androgenost|androgena]], a mnogi članovi i podržavatelji lezbijskih i gay zajednica sada karakteriziranje <nowiki>''</nowiki>rodno-potvrdan heteroseksualac<nowiki>'' ili ''</nowiki>rodno-nepotvrdan homoseksualac<nowiki>''</nowiki> vide kao negativan stereotip. Prema nekim podacima u oko pola slučajeva transrodne osobe imaju jasno izraženu seksualnu sklonost prema osobama baš onog spola čijim pripadnicima žele postati: mnogi muškarci koji nastoje prijeći u ženski rod, žele nakon toga nastaviti održavati seksualne odnose sa ženama te se deklarirati kao lezbijke.<ref>[http://www.firstthings.com/article/2004/11/surgical-sex "Surgical Sex", Paul McHugh, 2004]</ref> Unatoč tome, istraživanja J. Michaela Baileya i K. J. Zuckera su pokazala kako većina gay muškaraca i lezbijka priznaje kako su tijekom djetinjstva bili rodno-nepotvrdni što bi značilo da gay muškarci smatraju kako su u djetinjstvu bili feminizirani.<ref>Bailey, J.M., Zucker, K.J. (1995), ''Childhood sex-typed behavior and sexual orientation: a conceptual analysis and quantitative review.'' Developmental Psychology 31(1):43</ref>    === Homoseksualnost u mladih === Stručne smjernice Američkog psihološkog društva upućuju da mladi mogu oklijevati u odabiru jednog od seksualnog identiteta s obzirom na seksualnu orijentaciju te da on može biti [[seksualna fluidnost|fluidan]] tijekom [[Adolescencija|adolescencije]]. U terapeutskom pomaganju se uzima u obzir da su mladi s LGBT sklonostima često izloženi zlostavljanju u školi. Ohrabruje se tarapeute da surađuju s roditeljima i školskim vlastima.<ref>[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/guidelines.aspx ''Practice Guidelines for LGB Clients'', poglavlje "''Application''"], pristupljeno 11. travnja 2015. (Engleski)</ref> U članku R. C. Savin-Williamsa i K. Joynera objavljenom 2013. god. u znanstvenom časopisu ''Archives of Sexual Behavior '' autori upozoravaju druge istraživače homoseksualnosti na značajnu promjenjivost izjašnjavanja mladih ispitanika o njihovim seksualnim sklonostima nakon dužeg vremenskog razdoblja. Tako se prema podacima američke nacionalne longitudinalne studije zdravlja adolescenata i odraslih ''Add Health'' (studija koja već više od 20 godina prati oko 20 tisuća osoba koje su bile u adolescenciji 1994. godine, i koje su u 'valovima' ispituju svakih par godina; zadnji provedeni '4. val' intervjuiranja je proveden 2008. godine<ref>[http://www.cpc.unc.edu/projects/addhealth/design "Add Health: Study Design"], pristupljeno 13. travnja 2015.</ref>) 70% ispitanika koji su se kao 1994. god. kao osobe srednjoškolske dobi (7 do 12 razred školovanja) bili izjasnili kao biseksualci ili homoseksualci, bilo 2008. godine u dobi mladih odraslih osoba izjasnilo kao "ekskluzivno heteroseksualni". Autori su ponudili 3 moguća obrazloženja: 1. neki mladi kao odrasli odluče skrivati svoju seksualnu orijentaciju, 2. neprecizno korištenje izraza ''seksualna orijentacija'' i ''romantične privlačnosti, ''3. davanje lažnih odgovora kod prvog vala prikupljanja podataka. Iznose kako se vjerojatno radi o posljednja 2 obrazloženja.<ref>[http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-013-0219-5#page-1 "The Dubious Assessment of Gay, Lesbian, and Bisexual Adolescents of Add Health"], Ritch C. Savin-Williams, Kara Joyner "Archives of Sexual Behavior", April 2014, Vol. 43/3, str, 413-422</ref> R. C. Savin-Williamsa i K. Joyners nisu u tom članku raspravili može li se razlike ipak pripisati [[Seksualna fluidnost|seksualnoj fluidnosti]] kod adolescenata; što međutim kao odgovor sugeriraju Sabra L. Katz-Wise i Janet S. Hide u svojoj studiji iz 2014. god.<ref name="link.springer.com">{{Citiranje časopisa |title=Sexual fluidity and related attitudes and beliefs among young adults with a same-gender orientation |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10508-014-0420-1 |journal=Archives of Sexual Behavior, 2015 |accessdate=2019-04-10}}</ref> U obiteljskoj psihoterapiji, uzima se u obzir činjenicu da proces identifikacije ostaje fluidan tijekom adolescencije, što uključuje i pitanje seksualnog identiteta: "Mladi mogu prihvatiti neku oznaku seksualnog identiteta i kasnije je napustiti. Takva su iskustva uobičajenija kod adolescenata ženskog spola, ali se događaju također i kod onih muškog spola. Prema podacima iz studije Lise L. Diamond... 60% žena u uzorku kojega je promatrala L. M. Diamond promijenilo je oznaku svojeg seksualnog identificiranja (tj. lezbijka, biseksualka, heteroseksualka), a 50% je napustilo lezbijski ili biseksualni identitet u nekoj točki svoje kasne adolescencije ili rane odrasle dobi."<ref>[https://books.google.hr/books?id=yov8Uw7IlbcC&printsec=frontcover&dq=Adolescent+in+Family+Therapy,+Second+Edition:+Harnessing+the+Power+of&hl=en&sa=X&ei=hbQrVYyeM4vbaqn8gLgI&ved=0CB0Q6wEwAA#v=onepage&q=Adolescent%20in%20Family%20Therapy%2C%20Second%20Edition%3A%20Harnessing%20the%20Power%20of&f=false "Adolescent in Family Therapy, Second Edition: Harnesing the Power of Relationships"], Joseph A. Micucci, Guilford Press 2009, str. 33, 64 </ref> === Promjene seksualne orijentacije (eng. ''sexual fluidity'') === Prema studiji Stevena E. Mocka i Richarda P. Eibacha iz 2011. godine provedenoj na 2.560 odraslih ispitanika<ref>[http://midus.wisc.edu/findings/pdfs/1153.pdf "Stability and Change in Sexual Orientation Identity Over a 10-YearPeriod in Adulthood"], "Archives of Sexual Behavior", 6/2012, Vol, 41 -3, str 641-648</ref> tijekom desetogodišnjeg razdoblja može se zaključiti da je kod nekih osoba seksualni identitet promjenjiv – u drugom krugu ispitivanja nakon 10 godina drugačiji seksualni identitet je prijavilo oko 2% ispitanika: heteroseksualna orijentacija se (kod populacije iz svih dijelova SAD-a obuhvaćene studijom) pokazuje najstabilnijom – promijenilo ju je 0,78% muškaraca i 1,36% žena; kod žena su lezbijski i biseksualni identitet jednako nestabilni – 63,6% lezbijki i 64,7% biseksualki se drugačije izjasnilo nakon 10 godina. Muški homoseksualci su ostali stabilniji u svojoj orijentaciji – promjena se evidentirala kod 9,52% osoba koje su na početku desetogodišnjeg razdoblja iskazale homoseksualnu orijentaciju dok je kod biseksualaca zabilježena promjena u 47% slučajeva. Studija objavljena 2000. godine u kojoj je ispitano 80 mlađih ženskih osoba (16-23 godina života) koje su se deklarirale kao lezbijke, biseksualke ili "nesigurne" pokazuje da je njih polovica u stanovitoj mjeri promijenilo svoju seksualnu orijentaciju u razdoblju od samo dvije godine.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10749081 "Sexual identity, attractions, and behavior among young sexual-minority women over a 2-year period"], Diamond L.M. Dev Psychol. 2000 Mar;36(2):241-50</ref> Sabra L. Katz-Wise i Janet S. Hide u studiji objavljenoj 2014. god. nalaze u kohorti od 188 adolescenta s istospolnim sklonostima u Sjedinjenim Američkim Državama, fluidnost u seksualnim privlačnostima kod 63% ženskih i 50% muških ispitanika; a kod 48% ženskih i 34% muških ispitanika fluidnost i u [[Seksualna orijentacija|seksualnoj orijentaciji]].<ref name="link.springer.com"/> Američko psihijatrijsko društvo piše: "Neki vjeruju da je seksualna orijentacija urođena i nepromjenjiva; međutim seksualna se orijentacija razvija tijekom životnog vijeka osobe. Pojedinci mogu postati svjesni u različitim trenucima svojih života da su heteroseksualci, gay, lezbijke ili biseksualci."<ref>[http://www.psychiatry.org/lgbt-sexual-orientation "LGBT-Sexual Orientation: What is Sexual Orientation?"], mrežne stranice Američke psihijatrijske asocijacije, posjećeno 02. ožujka 2015.</ref> Prema kanadskom Centru za mentalno zdravlje i ovisnost (Toronto), "kod nekih ljudi, seksualna orijentacija je stalna i nepromjeniva tijekom cijelog života. Kod drugih, seksualna orijentacija može biti fluidna i mijenjati se tijekom vremena. Postoji široki spektar seksualnih orijentacija. Jedan način da se gleda na seksualnu orijentaciju je fluidni kontinuum koji ide od isključivo istorodne privlačnosti do isključivo privlačnosti suprotnim rodom s mnogim točkama između njih. Važno je opaziti da se neće svatko s istom samodeklariranom seksualnom orijentacijom uklopiti na točno jednako mjesto na kontinuumu. Na primjer, jedna biseksualna osoba se može naći točno na sredini kontinuuma, ali druga biseksualna osoba se može naći dalje od sredine i bliže jednom ili drugom kraju kontinuuma."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://knowledgex.camh.net/amhspecialists/Screening_Assessment/assessment/ARQ2/Pages/arq2_question_a2.aspx?intcid=search-results |title=CAMH (Centre for Addiction and Mental Health) Knowledge Exchange |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402101620/http://knowledgex.camh.net/amhspecialists/Screening_Assessment/assessment/ARQ2/Pages/arq2_question_a2.aspx?intcid=search-results |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=2. ožujka 2015.}}</ref> Istraživanje L. Diamond iz 2008. god., gdje je praćeno 79 mladih ne-heteroseksualnih žena tijekom 10- godišnjeg razdoblja, pokazuje značajnu fluidnost u biseksualnim, nedeklariranim i lezbijskim privlačnostima, ponašanjima i identitetima: dvije trećine sudionika promijenilo je seksualnu orijentaciju. Većinom se opaža promjena iz isključivo istospolne u biseksualnu orijentaciju. Autorica zaključuje da "ovakvi nalazi pokazuju da je razlika između lezbijstva i biseksualnosti prije pitanje mjere, nego pitanje vrste".<ref>[http://www.glhv.org.au/files/Female_bisexuality_results_from_a_10-year_study_0.pdf Diamond, Lisa M. (siječnja 2008). ''Female bisexuality from adolescence to adulthood: Results from a 10-year longitudinal study.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301221742/http://www.glhv.org.au/files/Female_bisexuality_results_from_a_10-year_study_0.pdf|date=1. ožujka 2014.}} (PDF) '''44''' (1). Developmental Psychology. pp. 5–14. doi:10.1037/0012-1649.44.1.5.PMID 18194000.</ref><ref>"'''Bisexual women – new research findings'''". Women's Health News. 17. siječnja 2008.</ref> Istraživanje provedeno na "Northwestern University" 2004. pokazalo je kako su se žene (i lezbijke i heteroseksualke) seksualno uzbudile kada su gledale heteroseksualne, ali i lezbijske erotske filmove. Muške heteroseksualne osobe su se uzbudile gledajući samo one erotske filmove sa ženama, a gay muškarci samo gledajući filmove s drugim muškarcima. Autori su zaključili da je ženska seksualna želja manje strogo diktirana prema određenom spolu nego što je to slučaj kod muškaraca, te da je ženska seksualna želja otvorenija promjenama tijekom vremena.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15482445 "A sex difference in the specificity of sexual arousal"], Chivers ML1, Rieger G, Latty E, Bailey JM., Psychol Sci. 2004 Nov;15(11):736-44.</ref> Ellen Schecter piše 2009. godine: <nowiki>''</nowiki>Istina je da je Alfred Kinsey bio u pravu: ne samo da seksualnost postoji kao kontinuum, već se neki ljudi mogu i miču se kroz taj kontinuum tijekom života. Seksualnost može biti fluidna, varirati tijekom vremena i kroz različite situacije. Čini se da je seksualna orijentacija sačinjena od mnogo varijabli – ne samo od seksualnog ponašanja. [...] To ne znači da je izlaženje iz ormara kao gay ili lezbijka reverzibilno ili da je to samo faza, niti znači da je seksualna orijentacija izbor ili da ne-heteroseksualni ljudi mogu biti dovedeni do toga da prihvate heteroseksualnost. To jednostavno znači da, dok većina ljudi ima stabilnu seksualnu orijentaciju kongruentnu sa svojim seksualnim ponašanjem i privlačnostima, mnogi nemaju.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>''Sexual Fluidity: The New Sexuality Paradigm''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> Ellen Schecter, PhD, pristupljeno 15.08.2014.</ref> === Istospolne veze === [[Datoteka:Homosexuality symbols (4 colors).svg|mini|upright=1.5|Simboli ženske i muške homoseksualnosti.]] Ljudi homoseksualne orijentacije mogu izraziti svoju seksualnost na brojne načine i pokazati je ili ne u svojem ponašanju. Mnogi imaju seksualne veze predominantno s ljudima njihovog rodnog identiteta, iako neki stupaju u vezu s onima suprotnog roda, biseksualne veze ili žive u celibatu. Istraživanje pokazuje da mnoge lezbijke i gay muškarci žele te uspijevaju u postizanju posvećene i trajne veze. Ankete također pokazuju da između 40% i 60% gay muškaraca te između 45% i 80% lezbijka su trenutačno uključeni u romantičnu vezu.<ref name=":1">"Resolution on Sexual Orientation and Marriage – Research Summary". American Psychological Association. pristupljeno 4. listopada 2012.</ref> Osim toga, pokazuju da su partneri u između 18% i 28% gay parova te između 8% i 21% lezbijskih parova u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u živjeli zajedno 10 ili više godina.<ref name=":1" /> 26. lipnja 2015. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]] proglasio je presudom u slučaju ''Obergefell v. Hodges'' zabrane istospolnih brakova neustavnim čime je gay parovima omogućio pravo na legalno sklapanje braka na teritoriju svih 50 saveznih država SAD-a. Presuda je donijeta preglasavanajem, pri čemu je 4 od ukupno 9 sudaca glasovalo protiv, uključujući i samog predsjednika Vrhovnog suda, konzervativca Johna Robertsa koji je u svojem mišljenju istaknuo kako zagovornici istospolnih brakova imaju pravo odluku suda slaviti kao novi način iskazivanja privrženosti partneru, ali da Ustav nije imao ništa s tim jer se njegove odredbe iz 19. stoljeća teško mogu tumačiti u korist homoseksualnih brakova.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.washingtonpost.com/politics/gay-marriage-and-other-major-rulings-at-the-supreme-court/2015/06/25/ef75a120-1b6d-11e5-bd7f-4611a60dd8e5_story.html Supreme Court rules gay couples nationwide have a right to marry]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 26. lipnja 2015.</ref><ref>[http://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf Prikaz slučaja Obergefel v. Hodges] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626145937/http://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf |date=26. lipnja 2015. }} (presuda, sažetak i izdvojena mišljenja) službene stranice Vrhovnog suda SAD, lipanj 2015., v. str. 28. presude, te str. 10, 16 i 29 izdvojenog mišljenja Predsjednika suda J. Robertsa</ref> 16. studenog u [[Irska|Irskoj]] je na snagu stupio [[Zakon]] o [[Istospolni brak|istospolnim brakovima]], šest mjeseci nakon povijesnog [[referendum]]a kojim je Irska postala prva zemlja svijeta koja je plebiscitom sa 62% glasova prihvatila istospolne brakove.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1830511/sest-mjeseci-od-povijesnog-refereduma-u-irskoj-na-snagu-stupio-zakon-o-istospolnim-brakovima/ Šest mjeseci od povijesnog refereduma: u Irskoj na snagu stupio Zakon o istospolnim brakovima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117020750/http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1830511/sest-mjeseci-od-povijesnog-refereduma-u-irskoj-na-snagu-stupio-zakon-o-istospolnim-brakovima/ |date=17. studenoga 2015. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 16. studenog 2015.</ref> [[Europski sud za ljudska prava]] je u presudi Schalk i Kopf protiv Austrije od 24. lipnja 2010. god. presudio da homoseksualna partnerstva doista spadaju u kategoriju "obiteljskog života", ali da [[Europska konvencija o ljudskim pravima]] iz 1950. godine štiti jedino brak između jedne žene i jednog muškarca. Davanje statusa braka vezama osoba istog spola u nadležnosti je zakonodavaca država – članica Europske konvencije o ljudskim pravima.<ref>[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx#{&#x22;fulltext&#x22;:&#x5B;&#x22;schalk&#x22;&#x5D;,&#x22;itemid&#x22;:&#x5B;&#x22;001-118863&#x22;&#x5D;} Presuda ECHR u slučaju Schalk i Kopf protiv Austrije] od 24. lipnja 2015. (sažetak na hrvatskom jeziku, s linkom na cjeloviti tekst presude na engleskom)</ref> Istraživanja su pokazala kako su istospolni i heteroseksualni parovi ekvivalentni kada se radi o mjerenju zadovoljstva i predanosti u vezama, da su dob i rod relevantniji indikatori zadovoljstva od seksualne orijentacije i da ljudi, koji su heteroseksualni, i oni, koji su homoseksualni, dijele usporediva očekivanja i ideale o ljubavnim vezama.<ref>"[http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-01/apa-elo011708.php Relationship Satisfaction and Commitment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150919044541/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-01/apa-elo011708.php |date=19. rujna 2015. }}". Eurekalert.org. 22. siječnja 2008. pristupljeno 24. kolovoza 2010.</ref><ref>Duffy, S.M/; C.E. Rusbult (1985). "[http://www.labmeeting.com/paper/17688909/duffy-rusbult-1985-satisfaction-and-commitment-in-homosexual-and-heterosexual-relationships Satisfaction and commitment in homosexual and heterosexual relationships] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019190212/http://www.labmeeting.com/paper/17688909/duffy-rusbult-1985-satisfaction-and-commitment-in-homosexual-and-heterosexual-relationships|date=19. listopada 2017.}}". ''Journal of Homosexuality'' '''12''' (2): 1–23.doi:10.1300/J082v12n02_01. PMID 3835198. pristupljeno 29. srpnja 2009.</ref><ref>Charlotte, Baccman; Per Folkesson, Torsten Norlander (1999). "[http://www.sbp-journal.com/index.php/sbp/article/view/976 Expectations of romantic relationships: A comparison between homosexual and heterosexual men with regard to Baxter's criteria]".''Social Behavior and Personality''. pristupljeno 4. listopada 2012.</ref> Popis stanovništva u Hrvatskoj proveden 2011. je pokazao da se tek 140 ljudi izjasnilo da živi u istospolnoj zajednici što čini 0,004% ukupnog stanovništva.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/politika/4861-popis-stanovnitva-samo-140-istospolnih-parova-u-rh.html Popis stanovništva: samo 70 istospolnih parova u RH?]<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 10.08.2014. </ref> [[Hrvatski sabor]] je 15. srpnja 2014. usvojio [[Zakon]] o životnom partnerstvu osoba istog spola čime su se istospolnim parovima omogućila sva prava koja uživaju bračni partneri osim prava na [[posvajanje djece]] (međutim taj zakon u čl. 40. – 49. uređuje ''roditeljsku'' i tzv. ''partnersku skrb'' nad tuđim biološkim djetetom). Istospolni parovi će sukladno zakonu sklapati životno partnerstvo pred matičarom/kom <nowiki>''</nowiki>čime će [[Republika Hrvatska]] i na simbolični način obje obiteljske zajednice,  brak i životno partnerstvo, tretirati jednako.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/sabor-usvojio-zakon-o-zivotnom-partnerstvu-osoba-istog-spola-950588 Sabor usvojio Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola']' pristupljeno 10.08.2014. </ref> Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (ZŽPOIS) uglavnom koristi pravna rješenja koja su posve paralelna s onima koje Obiteljski zakon (ZŽPOIS) koristi za brak, uz stanovite razlike kojima se uvažavaju osobitosti istospolnih veza. Primjerice se u čl. 6. ZŽPOIS propisuju načela međusobnih odnosa istospolnih partnera, te se posve slično odredbi čl. 31. OZ govori o ravnopravnosti partnera, međusobnom poštovanju dostojanstva i obvezi da se pomažu; međutim izostaju u ZŽPOIS odredbe da si parteri moraju biti vjerni i da su dužni uzdržavati drugog partnera -koje obveze sadrže odredbe OZ. Slično, u čl. 72. ZŽPOIS propisuje da partner najmodavca stana može s njim stanovati u stanu, te da prava i obveze jednog partnera iz ugovora o najmu stana prelaze u slučaju njegove smrti na drugog partnera, što je posve slično odredbama U Zagrebu je 5. rujna 2014. sklopljeno prvo životno partnerstvo između dva muškarca, a ceremoniji je prisustvovao i ministar [[Arsen Bauk]]. Dio medija je vijest prenio koristeći termin ''gay brak ''kao izraz negodovanja tome što je 1. prosinca 2013. [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|referendumom]] izglasana ustavna definicija braka kao životna zajednica isključivo muškarca i žene.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-je-sklopljen-prvi-gay-brak-ministar-bauk-mladozenjama-darovao-kravate/769716.aspx U Zagrebu sklopljen prvi gay brak]<nowiki>''</nowiki> Index.hr, pristupljeno 5. rujna 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://danas.net.hr/hrvatska/u-zagrebu-sklopljen-prvi-gay-brak U Zagrebu sklopljen prvi gay brak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140906121111/http://danas.net.hr/hrvatska/u-zagrebu-sklopljen-prvi-gay-brak |date=6. rujna 2014. }}<nowiki>''</nowiki> Danas.hr, pristupljeno 5. rujna 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.jutarnji.hr/prvi-gay-brak-skplopljen-u-hrvatskoj-mladenci-su-sudbonosno-da-izrekli-u-zagrebu/1217996/ SKLOPLJEN PRVI GAY BRAK U HRVATSKOJ Mladenci su sudbonosno da izrekli u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140907032326/http://www.jutarnji.hr/prvi-gay-brak-skplopljen-u-hrvatskoj-mladenci-su-sudbonosno-da-izrekli-u-zagrebu/1217996/ |date=7. rujna 2014. }}<nowiki>''</nowiki> Jutarnji.hr, pristupljeno 6. rujna 2014.</ref> Nakon stupanja zakona na snagu u kolovozu 2014. u Hrvatskoj se 2015. godine bilježi 108 sklopljenih partnerstava, da bi 2016. godine bilo sklopljeno njih 66.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/lani-manje-istospolnih-brakova-povorke-ponosa-bez-provokacija/961235.aspx |title=U Hrvatskoj osjetno pao broj gay brakova |author=HINA |year=2017 |accessdate=2018-07-24}}</ref> === Roditeljstvo === Znanstvena istraživanja uglavnom skladno ukazuju da su homoseksualni roditelji jednako sposobni kao i heteroseksualni, te da su njihova djeca jednako psihološki zdrava i prilagođena kao i djeca koju su odgajali heteroseksualni roditelji.<ref>''"Marriage of Same-Sex Couples – 2006 Position Statement Canadian Psychological Association"'' (PDF). pristupljeno 2. rujna 2012. </ref><ref>"Elizabeth Short, Damien W. Riggs, Amaryll Perlesz, Rhonda Brown, Graeme Kane: Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender (LGBT) Parented Families – A Literature Review prepared for The Australian Psychological Society" (PDF). pristupljeno 5. studenog 2010. </ref><ref>"Brief of the American Psychological Association, The California Psychological Association, The American Psychiatric Association, and the American Association for Marriage and Family Therapy as Amici Curiae in support of plaintiff-appellees" (PDF). pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref> Prema nekim pregledima znanstvene literature nema dokaza za suprotno<ref>"Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) – APA California Amicus Brief — As Filed" (PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref><ref>Pawelski JG, Perrin EC, Foy JM, et al. (srpanj 2006.). "The effects of marriage, civil union, and domestic partnership laws on the health and well-being of children". Pediatrics [[Spol i rod|118]] (1): 349–64.doi:10.1542/peds.2006-1279. PMID 16818585. </ref><ref>Herek GM (rujan 2006). "Legal recognition of same-sex relationships in the United States: a social science perspective". The American Psychologist 61(6): 607–21. doi:10.1037/0003-066X.61.6.607.PMID 16953748. </ref><ref>"How Does the Gender of Parents Matter". .interscience.wiley.com. pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref><ref>"Brief presented to the Legislative House of Commons Committee on Bill C38 by the Canadian Psychological Association – 2. lipnja 2005." (PDF). pristupljeno 2. rujna 2012. </ref> te je i Američko psihijatrijsko društvo 2004. godine donijela rezoluciju kojom podupire odgoj djece u istospolnim partnerstvima.<ref>Paige, R. U. (2005.). Proceedings of the American Psychological Association, Incorporated, for the legislative year 2004. Minutes of the meeting of the Council of Representatives July 28 & 30, 2004, Honolulu, HI., pristupljeno 17. studenog 2014. </ref> Postoji i manji broj istraživanja koja ukazuju na manju kvalitetu života djece u istospolnim zajednicama.<ref name=":02">[http://www.thedailybeast.com/articles/2012/06/12/mark-regnerus-s-gay-parenting-study-starts-a-political-war.html Mark Regnerus’s Gay-Parenting Study Starts a Political War], David Sessions za "TheDailyBeast" 6. prosinca 2013., pristupljeno 18. studenog 2011. </ref> Loren D. Marks, kritiziran za anti-gay aktivizam,<ref name=":15">[http://www.thenewcivilrightsmovement.com/authors-of-disreputable-anti-gay-rights-studies-triggered-growing-numbers-of-critics-rapidly-widening-scandal/politics/2012/06/25/42133 Authors of Disreputable Anti-Gay Studies Triggered Growing Numbers of Critics, Rapidly Widening Scandal], Scott Rose za "The New Civil Rights Movement", 25. lipnja 2012., pristupljeno 18. studenog 2014. </ref> 2012. piše kako su dosadašnja istraživanja redom nepouzdana zbog malih i nehomogenih uzoraka na kojima su rađena, nepostojanja usporednih grupa djece, ograničenih i kontradiktornih podataka i drugih razloga. Stoga on zaključuje da navedene "''snažne tvrdnje, uključujući one koje su došle iz Američke psihijatrijske asocijacije, nisu empirički potvrđene''".<ref>Marks, L. (2012.).  Same-sex parenting and children’s outcomes:  A closer examination of the American Psychological Association’s Brief on Lesbian and Gay Parenting. Social Science Research, 41, 735-751. </ref> Marks je, inače, 2010. svjedočio u korist Prijedloga 8 (eng. ''[[:en:California Proposition 8 (2008)|Proposition 8]]''), tj. narodnog ustavnog referenduma na kojem je 2008. godine u Kaliforniji izglasana zabrana sklapanja istospolnih brakova. Međutim, obrana Prijedloga 8 odlučila je odbaciti njegovo svjedočenje u konačnom suđenju uz obrazloženje da Marks nije ni pročitao u cijelosti istraživanja koja je koristio kao argument za tvrdnju kako djeca najbolje prolaze s biološkim roditeljima dok su ta istraživanja uključivala i posvojitelje, te da je priznao kako nije uzimao u obzir nijedno istraživanje o gay roditeljima, kao i to da njegovi stavovi o istospolnim obiteljima potječu iz razdoblja prije nego što se bavio istraživanjima.<ref name=":16">[http://thinkprogress.org/lgbt/2013/11/18/2957551/michigan-regnerus-parenting/ Michigan Officials Will Defend Discrimination With Showcase Of Gay Parenting Pseudoscience], pristupljeno 21. studenog 2014. </ref><ref>[http://www.afer.org/press-releases/defendant-experts-undercut-prop-8/ Defendant Experts Undercut Prop. 8], pristupljeno 18. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>Marks admitted that he only read parts of the studies he relied upon in making his conclusion. It was then pointed out that those studies actually defined “biological” parents in a way that included adoptive parents — not just genetic parents. Marks then stated that the word “biological” should be deleted from the report he prepared for this case, and also admitted he considered no research on gay and lesbian parents, effectively revealing his research as fatally flawed.<nowiki>''</nowiki> </ref><ref>[http://www.thenewcivilrightsmovement.com/authors-of-disreputable-anti-gay-rights-studies-triggered-growing-numbers-of-critics-rapidly-widening-scandal/politics/2012/06/25/42133 Authors of Disreputable Anti-Gay Studies Triggered Growing Numbers of Critics, Rapidly Widening Scandal,] prisupljeno 18. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>In this context, it is of great note that Loren Marks, a Louisiana State University Associate Professor, earlier was disallowed from giving expert testimony in a Proposition 8-related case when, under questioning, he admitted he had cherry-picked information from studies he had not read, and that he knew nothing about same-sex couples.<nowiki>''</nowiki> </ref> Valja opaziti da su odvjetnici Države Kalifornije, s kojima je Loren Marks trebao surađivati, djelovali u ime guvernera Kalifornije [[Arnold Schwarzenegger|Arnolda Schwarzeneggera]], koji je za vrijeme suđenja izjavljivao da da bi bio sretan da federalni sud presudi protiv Države Kalifornije i proglasi neustavnost Prijedloga 8. Naposljetku su odvjetnici Države pred okružni federalni sud izveli samo dva stručna svjedoka, nasuprot 15 stručnih svjedoka koje su pred sud izveli zastupnici protivne strane; neki pravni stručnjaci su postupanje zastupnika Države Kalifornije ocijenili krajnje neadekvatnim. Okružni federalni sud je u konačnosti Prijedlog 8 proglasio neustavnim, a guverner je odlučio da neće uložiti žalbu protiv presude.<ref>[http://articles.latimes.com/2009/jun/18/local/me-gay-marriage18 "Schwarzenegger decides against defending Prop. 8 in federal court"], Maura Dolan za "Los Angeles Times", 18. lipanj 2014.</ref><ref>"California Judge Strikes Down Prop 8 Marriage Amendment", "Liberty Counsel", Press Release 4. kolovoza 2010.</ref><ref>"[https://web.archive.org/web/20110719090949/http://www.callawyer.com/story.cfm?eid=906575&evid=1 Challenging Prop. 8 - The Hidden Story: How Hollywood Activists Seized Control of the Fight for Gay Marriage]", Svetvilas, Chuleenan za "California Lawyer", siječanj 2010.</ref> L. D. Marksu se pridružuje sociolog Mark Ragnerus, koji ukazuje da praktički sve studije istospolnog roditeljstva koriste podatke prikupljene u (samo jednoj) Nacionalnoj (američkoj) longitudinalnoj studiji lezbijskih obitelji (engl. NLLFS<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nllfs.org/ |title=National Lesbian Longitudinal Family Study |language=Engleski |publisher=NLLFS |accessdate=2017-09-01}}</ref>) koja se provodi od 1980.-ih godina na 78 djece koja su začeta doniranim sjemenom i odrastaju uz lezbijske roditelje u SAD-u – koja prema Ragnerusu nije dovoljno reprezentativna: čak 82 posto uključenih roditelja drži rukovoditeljske ili profesionalne pozicije, 67 posto ih je univerzitetski obrazovano a čak 94 posto su bijelci. Pri tome se stanje 78 obuhvaćene djece ne uspoređuje s djecom iz obitelji višeg socijalnog sloja, nego s prosjekom opće populacije.<ref>[http://www.nationalreview.com/article/333193/lesbian-mothers-children-mark-regnerus "Lesbian Mothers’ Children"], "National Review", Mark Regnerus, 19. studenog 2012. god.</ref> Iste godine Mark Regnerus objavljuje kontroverznu studiju koju su financirale dvije konzervativne udruge, Witherspoon Institute i Bradley Foundation,<ref name=":02" /> koja je obuhvatila 3000 odraslih osoba – među kojima i one odgajane od roditelja s istospolnim sklonostima. Iznosi podatke prema kojima se kod odraslih koji imaju majku lezbijku bilježi 28% trenutačno nezaposlenih (8% kod onih odraslih u cjelovitim heteroseksualnim obiteljima, 13% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 20% prijavljuje da su barem jednom imali spolno prenosivu bolest (8% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 14% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 23% prijavljuje da su ih tijekom djetinjstva seksualno dodirivale odrasle osobe (2% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 10% kod osoba odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 31% prijavljuje da su barem jednom u životu bili prisiljeni na seksualni odnos (8% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 15% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 38% trenutačno prima socijalnu pomoć (10% kod djece iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 30% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), te veći broj drugih statistički relevantnih razlika koje idu na štetu djece odgojene od roditelja s istospolnim sklonostima.<ref>[[Carl Gustav Jung|How different are the adult children of parents who have same-sex relationships? Findings from the New Family Structures Study]], Social Science Research 41 (2012) 735–751 </ref> Međutim, drugi sociolozi i psiholozi navode da vjerodostojnost istraživanja ruši mnoštvo metodoloških grešaka.<ref>{{Citiranje www |naslov=Zagrebačko psihološko društvo i ugledna sociologinja raskrinkali istraživanje omiljenog sociologa Željke Markić koji dolazi u Zagreb |url=https://www.crol.hr/index.php/politika-aktivizam/9248-zagrebacko-psiholosko-drustvo-i-ugledna-profesorica-raskrinkali-istrazivanja-omiljenog-sociologa-zeljke-markic-koji-dolazi-u-zagreb |web_stranica=CroL |nadnevak=2018-05-21 |preuzeto=2018-06-04}}</ref> Simon Cheng sa Sveučilišta u Connecticutu i Brian Powell sa Sveučilišta u Indiani navode u svome istraživanju objavljenom u časopisu ''Social Science Research'' da je Regnerus pogrešno klasificirao mnoštvo djece kao odgojene u istospolnim domovima. Preispitivanjem podataka iz Regnerusovog istraživanja dolaze do zaključka da su razlike između djece odgojene u heteroseksualnim i homoseksualnim obiteljima minimalne.<ref>{{Citiranje www |naslov=A “reality check” for the Regnerus study on gay parenting UPDATED |url=https://www.washingtonpost.com/news/volokh-conspiracy/wp/2015/05/10/new-criticism-of-regnerus-study-on-parenting-study/ |prezime=Carpenter |ime=Dale |jezik=engleski |web_stranica=The Washington Post |nadnevak=2015-05-10 |preuzeto=2018-06-04}}</ref> Marks je u svojem radu citirao Regnerusa i prije nego što je njegov rad bio objavljen (u znanstvenoj zajednici je uobičajeno da znanstvenici koji međusobno surađuju na istraživanjima razmjenjuju svoje radove u pripremi – tzv. "[[Siva literatura|sivu literaturu]]", prije nego što ti radovi budu službeno objavljeni) što njihovi kritičari koriste kao argument da su njih dvojica surađivali s ciljem širenja propagande protiv prava gay osoba u izbornoj 2012. godini – tako je političar Robert George koristio njihove tvrdnje u političkoj kampanji kako bi utjecao na mišljenje birača o gay osobama.<ref name=":15" /> Urednik časopisa, James Wright je priznao kako je Regnerusovo istraživanje objavljeno brže nego što je to uobičajeno, a istraživanje je primljeno na recenziju i prije nego što su svi dokumenti s podacima bili prikupljeni.<ref>[http://americanindependent.com/219255/journalist-sues-university-of-central-florida-for-docs-on-publication-of-flawed-parenting-study Journalist sues University of Central Florida for docs on publication of flawed parenting study] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129015235/http://americanindependent.com/219255/journalist-sues-university-of-central-florida-for-docs-on-publication-of-flawed-parenting-study |date=29. studenoga 2014. }}, pristupljeno 18. studenog 2014.</ref> Regnerusovo istraživanje je naišlo na brojne kritike – veliki broj ispitanika, koji su se izjasnili da imaju gay roditelje, dolazio je iz propalog braka gay roditelja s osobom suprotnog spola, što odmah povećava vjerojatnost socijalnih i psihičkih problema. To što istraživanje ne uspoređuje klasičnu netaknutu heteroseksualnu obitelj s 2 roditelja samo s netaknutim sličnim obiteljima isto tako 2 gay roditelja navodi se kao najveća mana Regnerusovog istraživanja – on je i sam priznao da nisu u procjeni imali onoliko netaknutih stabilnih gay obitelji koliko su se nadali jer naprosto nisu naišli na dovoljan broj ispitanika iz stabilnih gay obitelji (a to stoga što studija otkriva da su gay obitelji u prosjeku nestabilne, podcrtava Regnerus), te da njegovo istraživanje ne govori izričito kako je seksualna orijentacija po sebi krivac za lošije socijalne prilike nekih ispitanika. Znanstvenici priznaju da je Regnerus prikupio vrijedne podatke, ali ocjenjuju da njegovo istraživanje jednostavno ne mijenja trenutačno stanje kako nema dokaza da će djeca iz stabilnih gay obitelji biti lošija od djece iz stabilnih heteroseksualnih obitelji.<ref name=":02" /> Regnerusova studija je odmah izazvala znatne rasprave unutar znanstvene zajednice – ispočetka više političkog, nego uže znanstvenog tipa. Tako Gary Gates s ''UCLA School of Law’s Williams Institute'' (''think-thank'' osnovan i financiran u svrhu promoviranja prava gay osoba<ref>The Williams Institute: Mission, pristupljeno 17.11.2014. </ref>) prikuplja već u lipnju 2012. godine (isti mjesec kada je objavljen Regnerusov članak) potpise 200 znanstvenika koji kritiziraju znanstveni časopis ''Social Science Research'' što je uopće odlučio objaviti rad Marka Regnerusa.<ref>200 researchers respond to Regnerus paper, "Family Inequality", 29.6.2012. </ref> Znanstvenici raznih struka okupljeni oko nesekularnog'' Baylor University Institute for Studies of Religion ''odmah odgovaraju izjavom potpore Regnerusu koji je sam povezan sa spomenutim institutom za religijske studije.<ref>[http://www.baylorisr.org/scholars/r/mark-regnerus/ Regnerus, Mark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021210446/http://www.baylorisr.org/scholars/r/mark-regnerus/ |date=21. listopada 2014. }}. pristupljeno 18- studenog 2011.</ref> Nakon nekoliko godina, Regnerus je očito uspio kao znanstvenik nadživjeti javnu kontroverzu koja je nastala povodom njegovog u medijima zapaženog rada o homoseksualnosti: 2018. godine je promoviran za redovnog profesora na uglednom ''University of Texas'' u [[Austin (Teksas)|Austinu]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://familyinequality.wordpress.com/2018/03/06/mark-regnerus-to-be-promoted-to-full-professor-at-ut-austin/ |title=Mark Regnerus to be promoted to full professor at UT Austin |date=2018-03-03 |language=engleski |publisher=Family Inequality |accessdate=2018-06-09}}</ref> te je nastavio objavljivati članke u uglednim znanstvenim časopisima.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Regnerus |first1=Mark |title=Is structural stigma's effect on the mortality of sexual minorities robust? A failure to replicate the results of a published study |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S027795361630627X |date=Rujan 2017. |journal=Social Science & Medicine |volume=Volume 188 |pages=157-165 |accessdate=2018-07-24}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last1=Regnerus |first1=Mark |last2=Price |first2=Joseph |last3=Gordon |first3=David |title=Masturbation and Partnered Sex: Substitutes or Complements? |url=https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-017-0975-8 |date=Listopad 2017. |volume=Vol. 46 |issue=7 |pages=2111–2121 |accessdate=2018-07-24}}</ref> U lipnju 2018. god. je Regnerus dao intervju hrvatskom "[[Glas Koncila|Glasu Koncila]]", u kojem<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.glas-koncila.hr/dr-mark-regnerus-profesor-na-sveucilistu-austin-u-teksasu-ako-ne-marimo-za-zdravlje-obitelji-ugrozavamo-buducnost-drustva/ |title=DR. MARK REGNERUS, PROFESOR NA SVEUČILIŠTU AUSTIN U TEKSASU »Ako ne marimo za zdravlje obitelji, ugrožavamo budućnost društva« |author=Tomislav Šovagović |date=2018-06-28 |publisher=Glas Koncila |accessdate=2018-07-24}}</ref> ponavlja svoju tezu da su heteroseksualni parovi znatno pogodniji za odgoj djece od istospolnih parova, te ustraje da ne postoji konsenzus o pitanju usporedbe odgojnih učinaka za djecu odraslu u te dvije vrste zajednice – nego da jedino postoji jedan veći broj autora koji pristupaju izradi znanstvenih studija s unaprijed određenim zaključcima, koji onda način provedbe studije pristrano urede da ne daju vjerodostojne rezultate; u pogledu grešaka u uzorkovanju u studijama o odrastanju u istospolnim zajednicama poziva se na rad demografa Paula Sullinsa iz 2017. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Sullins |first1=D. Paul |title=Sample Errors Call Into Question Conclusions Regarding Same-Sex Married Parents: A Comment on “Family Structure and Child Health: Does the Sex Composition of Parents Matter?” |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13524-017-0616-9 |date=Prosinac 2017. |journal=Demography |volume=54 |issue= 6 |pages=2375–2383 |accessdate=2018-07-24}}</ref> [[Datoteka:Lesbian_family.jpg|lijevo|mini|Lezbijska obitelj]] Kanadski ekonomist Douglas W. Allen 2013. godine objavljuje u ''Review of Economics of the Household ''studiju – utemeljenu na podacima prikupljenim na statističkoj bazi koju čini čak 20% kanadske populacije – gdje iznosi podatak da kod Kanađana koje su odgojili roditelji istospolnih seksualnih orijentacija postoji 35% manja vjerojatnost da će maturirati u odnosu na one koje su odgojili heteroseksualne osobe.<ref>[http://www.terpconnect.umd.edu/~pnc/allen-ss-grad.pdf High school graduation rates among children of same-sex households"], Douglas W. Allen, Review of Economics of the Household, 12/2013, Vol. 11/4, str. 635-658</ref> Međutim, i to istraživanje posjeduje metodološke i statističke mane, smatra sociolog Philip N. Cohen. On ukazuje kako je u vrijeme koje obrađuje Allenovo istraživanje službeno postojalo tek 423 djece s gay ocem i 969 s majkom lezbijkom što bi značilo da je on u svojem uzorku od 20% populacije u najboljem slučaju mogao imati tek 85 djece s gay ocem i 194 s majkom lezbijkom. Cohen smatra da je to premali uzorak da bi zaključci koje je iznio Allen bili pouzdani i opće važeći, a k tome je Allen kod procjene stope maturiranja uzeo i one starosti 17-22 godine među kojima postoje i brojni oni koji još uvijek idu u školu što je vidljivo i po prikupljenim podacima koji pokazuju da su djeca ispitanici s istospolnim roditeljima u prosjeku mlađa od onih s heteroseksualnim roditeljima. Potom Allen iznosi kako je 69% njegovog uzorka maturiralo dok prema službenom popisu stanovništva čak 89% Kanađana starosti od 25 do 34 godine ima završenu srednju školu. Uz to Allen iznosi zaključak kako kćeri istospolnog roditelja prolaze znatno lošije uz spekulativno objašnjenje da one uz majku lezbijku prije dobivaju menstruaciju, postanu seksualno aktivne te time imaju veću šansu da napuste srednju školu, iako su neka istraživanja – ukazuje Cohen – zabilježila razliku u prvoj menstruaciji od tek 1-2 mjeseca. Još jedna značajna mana je, prema Cohenu, ta što je kod povezanosti obrazovanja i življenja s roditeljima izostavio one starije od 22 godine, koji žive s roditeljima, uz pretpostavku da njihov razlog za to nije povezan uz obrazovanje dok je po Allenu veća šansa da su oni mlađi od 22 godine, koji i dalje žive s roditeljima, napustili srednju školu. Potom kao referencu za to da istospolni roditelji ne mogu prikladno zamijeniti roditelja drugog spola koristi i epizodu humoristične serije Moderna obitelj.<ref>[http://www.terpconnect.umd.edu/~pnc/allen-ss-grad.pdf High school graduation rates among children of samesex households. Douglas W. Allen,] pristupljeno 21. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>...Modern Family, Season 4, Episode 19, where the gay couple Cam and Mitchell decide their daughter Lily needs the input of aunt Gloria to discuss ‘‘girl issues.’<nowiki>''</nowiki> </ref><ref>[http://familyinequality.wordpress.com/2013/10/11/the-douglas-allen-study-of-canadian-children-of-gaylesbian-parents-is-worthless/ The Douglas Allen study of Canadian children of gay/lesbian parents is worthless], pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Ove prigovore protiv Allenove studije iznose Philip N. Cohen i njegovi ko-autori Andrew J. Perrin i Neal Caren u znanstvenom članku objavljenom 2013. godine u "Journal of Gay & Lesbian Mental Health".<ref>[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/19359705.2013.772553#.VG4RVTSG-QA "Are Children of Parents Who Had Same-Sex Relationships Disadvantaged? A Scientific Evaluation of the No-Differences Hypothesis"], Andrew J. Perrin, Philip N. Cohen i Neal Caren, "Journal of Gay & Lesbian Mental Health", Vol. 17, br. 3, 2013, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Sociolog Michael J. Rosenfeld s prestižnog Sveučilišta Stanford je 2010. objavio istraživanje u kojem je prema kriteriju ponavljanja razreda došao do zaključka da djeca roditelja istospolne seksualne orijentacije dolaze esencijalno do jednakih obrazovnih postignuća kao i njihovi vršnjaci iz heteroseksualnih obitelji .<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2010/08/100831091240.htm Children raised by gay couples show good progress through school, study finds], pristupljeno 20. studenog 2014. </ref> Potom je Allen zajedno s Catherine Pakaluk i Josephom Priceom uzeo podatke iz Rosenfeldovog istraživanja te primijenio jednake kritizirane kriterije kao i u svom prethodno spomenutom istraživanju uzimajući u obzir nestabilne obitelji uz okrivljavanje istospolnog roditeljstva, a ne povijest problematičnih događaja koji su doveli do nestabilnosti u obitelji – došao je do slične procjene od 35%, no u ovom slučaju iznosi da se radi o 35% manjoj šansi za normalno napredovanje tijekom školovanja.<ref name=":16" /><ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23161454 "Nontraditional families and childhood progress through school: a comment on Rosenfeld"], Allen D.W., Pakaluk C., Price J., "Demography", 2013 Jun;50(3):955-61, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Walter R. Schumm u radu o pitanju LGBT roditeljstva objavljenom u časopisu ''Comprehensive Sociology'' 2014. pokušava dati zaokruženi pogled na relevantne studije – te ne odbacuje niti Regnerusove i Allenove radove, niti radove znanstvenika poput Michaela J. Rosenfelda koji zastupaju hipotezu o jednakim ishodima odgoja u LGBT i heteroseksualnim kućanstvima. Međutim nalazi da sva ta istraživanja imaju nedostatke, što nameće potrebu daljnjeg istraživanja tematike.<ref>[http://www.amsciepub.com/doi/pdf/10.2466/03.17.49.CP.3.10 "Challenges in predicting child outcomes from different family structures"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219004240/http://ww1.amsciepub.com/ |date=19. veljače 2021. }},Walter R. Schumm, "Comprehensive Psychology", Vol. 3/2014, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Neka istraživanja koja su prošla uz manje javnih prijepora ukazuju kako su djeca homoseksualnih roditelja tolerantnija i da će kasnije u životu vrlo vjerojatno biti otvorenija prema homoerotičkim vezama – djelomično zbog genetike (80% djece odgojene od strane homoseksualnih roditelja u SAD-u nisu posvojena, već su rezultat heteroseksualnih veza<ref>DONALDSON JAMES, SUSAN (23. lipnja 2011.)."Census 2010: One-Quarter of Gay Couples Raising Children". ''ABC News''. pristupljeno 11. srpnja 2013. "Still, more than 80 percent of the children being raised by gay couples are not adopted, according to Gates." </ref>) i procesa [[Socijalizacija|socijalizacije]] (djeca obično odrastaju u relativno tolerantnijim školama, susjedstvima i socijalnim okruženjima koja su manje heteroseksistička), iako se velika većina djece odgojene od strane istospolnih parova deklarira heteroseksualno.<ref>Stacey J, Biblarz TJ (2001). "[[lezbijka|(How) Does the Sexual Orientation of Parents Matter?]]" (PDF). ''American Sociological Review'' [[gay|66]] (2): 159–183.doi:10.2307/2657413. "This may be partly due to genetic and family socialization processes, but what sociologists refer to as "contextual effects" not yet investigated by psychologists may also be important...even though children of lesbian and gay parents appear to express a significant increase in homoeroticism, the majority of all children nonetheless identify as heterosexual, as most theories across the essentialistt" to "social constructionist" spectrum seem (perhaps too hastily) to expect." </ref> Recenzija Charlotte J. Patterson za Američko psihološko društvo 2005. je zaključila da postojeći podaci ne pokazuju više stope homoseksualnosti među djecom istospolnih parova.<ref>American Psychological Association ''Lesbian & Gay Parenting'' </ref> Jedno je istraživanje pokazalo kako postoji veća vjerojatnost da će djeca gay i lezbijskih roditelja željeti posvojiti ne-heteroseksualne osobe, posebice kćeri lezbijskih roditelja.<ref>Schumm, W. R. (2010). "Children of Homosexuals More Apt to Be Homosexuals? A Reply to Morrison and to Cameron Based on an Examination of Multiple Sources of Data". '''Journal of Biosocial Science''' [[Diskriminacija|42]] (6): 721–742. doi:1[[Seksulana tečnost|0.1017/S0021932010000325]].PMID 20642872.  </ref> Na hrvatskom jeziku, objavljuje Tanja Vučković Juroš 2017. godine objavljuje rad u kojem pokušava dati odgovor na pitanje postoji li u znanstvenoj zajednici konzenzus o pitanju usporedbe ishoda odrastanja djece u domaćinstvima istospolnih parova, s onima koje su odgajali parovi različitog spola.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/182850 |title=Usporedba ishoda djece iz obitelji istospolnih i raznospolnih partnera: osvrt na kvantitativne studije provedene na slučajnim reprezentativnim uzorcima, Revija za sociologiju, Vol.47 No. |author=Tanja Vučković Juroš |date=Travanj 2017. |accessdate=https://hrcak.srce.hr/182850}}</ref> Juroš zaključuje da ima mnogo više autora koji tvrde da nema razlike u ishodima, ali da manjina autora tvrdi da konsenzus ipak ne postoji. Pritom, iznosi Juroš, većina autora prihvaća da su ishodi odgoja djece odgajane od stabilnih homoseksualnih parova slični ishodima odgoja djece kod stabilnih heteroseksualnih parova; ali neki autori ukazuju da je stabilnih veza homoseksualnih partnera izrazito malo. Juroš prenosi promišljanje nekih autora "da eventualnoj većoj nestabilnosti istospolnih veza doprinosi, između ostalog, institucionalna nemogućnost sklapanja braka (Biblarz i Stacey, 2001; Schumm, 2016; Bos, Kuyper i Gartrell, 2017)", pa sama Juroš (polazeći od premise da su istospolne veze nestabilnije jer partnerima nije moguće sklopiti brak) zaključuje da tako "postaje vidljivo licemjerstvo debate koja bi se fokusirala na to jesu li ili nisu veze istospolnih partnera stabilnije (što se većinom mjeri dugotrajnošću veze) od veza raznospolnih partnera koji imaju izbor stupiti u brak". Posvajenje djece od gay parova uključuje pitanje [[Surogatno majčinstvo|surogatnog majčinstva]], gdje je često jedan od homoseksualnih partnera biološki otac, a biološka majka – koja često uopće ne poznaje homoseksualce (ili heteroseksualce) kojima "donira" dijete – se odriče prava na dijete. Među medijski osobito praćene slučajeve spadaju takvi aranžmani u kojima su djecu dobili slavni britanski glazbenih [[Elton John|sir Elton John]] i njegov istospolni partner David Furnish.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2265463/Elton-John-paid-20-000-surrogate-mother-giving-birth-second-son-Elijah.html#ixzz3Jp08UWPe "Last of the big spenders! Elton John 'paid £20,000' to surrogate mother for giving birth to second son Elijah"], "Daily Mail", 20.1.2013. </ref> Surogatno majčinstvo je u Hrvatskoj zabranjeno,<ref>prema čl. 10. st. 1. [http://hidra.srce.hr/arhiva/263/90274/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_86_1962.html Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji] iz 2012. god., umjetnoj oplodnji smiju pristupiti ljudi koji žive u zajednici - bračnoj ili izvanbračnoj</ref> te Kazneni zakon za takvu praksu predviđa kaznu od jedne do deset godina zatvora.<ref>Čl. 182. st. 1. [http://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon Kaznenog zakona]</ref> == [[Demografija]] == Mjerenje brojnosti homoseksualnih osoba suočeno je s brojnim poteškoćama. Potrebno je uzeti u obzir kriterije mjerenja koji se koriste, graničnu točku i vremensko razdoblje uzeto u određivanju homoseksualne orijentacije.<ref name=":6" /> Naime, mnogi se ljudi nerado deklariraju kao gay ili biseksualne osobe unatoč tome što ih seksualno privlače upravo osobe istoga spola. Karakteristike koje istraživači ispituju mogu, ali i ne moraju biti pouzdane tj. univerzalne u određivanju i definiranju određene seksualne orijentacije. Broj ljudi koji osjećaju seksualnu privlačnost prema osobama istog spola, ali ne djeluju sukladno nagonima, može biti veći od broja onih koji djeluju, a broj tih može biti veći od broja onih koji se u konačnosti deklariraju kao homoseksualne ili biseksualne osobe (gayevi, lezbijke i biseksualaci).<ref>"Demographics of the Gay and Lesbian Population in the United States: Evidence from Available Systematic Data Sources", Dan Black, Gary Gates, Seth Sanders, Lowell Taylor, Demography, Vol. 37, No. 2 (svibanj 2000.), pp. 139–154 (available on JSTOR).</ref> 1948. i 1953. Alfred Kinsey je iznio podatke da je gotovo 46% muških ispitanika seksualno reagiralo na osobe oba spola tijekom odrasle dobi, a 37% ih je imalo barem jedno homoseksualno iskustvo; nešto više od 10% muških ispitanika je pokazivalo znatnu (makar ne isključivo homoseksualnu) spolnu privučenost osobama istog spola.<ref>Sexual Behavior in the Human Male, p. 656</ref><ref>Harford, Tim (1. listopada 2010.). "[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00tznbk More or Less examines Office for National Statistics figures on gay, lesbian and bisexual people]". BBC.</ref> John Tukey je kritizirao njegovu metodologiju navodeći da je koristio njemu odgovarajuće uzorke ispitanike umjesto da ih je birao potpuno slučajno.<ref>David Leonhardt (28. srpnja 2000.). "John Tukey, 85, Statistician; Coined the Word 'Software'".''The New York Times''.</ref><ref>"[http://www.swlearning.com/quant/kohler/stat/biographical_sketches/bio15.1.html Biography 15.1, ''John W. Tukey'' (1915–2000)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150227025040/http://www.swlearning.com/quant/kohler/stat/biographical_sketches/bio15.1.html |date=27. veljače 2015. }}". pristupljeno 19. svibnja 2009. John Tukey criticizes sample procedure</ref> Kasnija revizija anketnog materijala koja je provedena u organizaciji ''[[Institut Kinsey|Kinsey Institute]]'' pokušala je eliminirati pristranost u biranju uzorka ispitanika, ali se rezultati nisu bitno razlikovali od onih koje je 1940.- ih godina iznio sam A. Kinsey.<ref>"[http://www.kinseyinstitute.org/publications/duberman.html Book Review by Martin Duberman, ''The Nation'', 3. studenog 1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090111215816/http://www.kinseyinstitute.org/publications/duberman.html |date=11. siječnja 2009. }}". Martin Duberman on Gebhart's "cleaning" of data</ref> Opsežno (na 50.000 ispitanika) znanstveno istraživanje provedeno 2002. godine u organizaciji federalnih zdravstvenih vlasti u SAD, iskazuje ipak podatke s manjim postocima osoba s istospolnim sklonostima: među muškim ispitanicima u dobi 15 – 44 godina prijavilo je njih 6,5 posto da su bilo kada u životu imali oralne ili analne seksualne odnose s drugim muškarcem;<ref>"[http://www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad362.pdf Sexual Behavior and Selected Health Measures: Men][http://www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad362.pdf and Women 15–44 Years of Age, United States, 2002]", William D. Mosher, Ph.D.; Anjani Chandra, Ph.D. i Jo Jones, Ph.D., Division of Vital Statistics, "Advance Data" br. 362, 15.9.2005. </ref> u taj postotak su uključeni i muškarci koji su bili barem jednom silovani u dječjoj ili odrasloj dobi (1,4% muškaraca u SAD, prema podacima federalnih zdravstvenih vlasti), te nešto veći postotak onih koji su u djetinjstvu ili odrasloj dobi bili izloženi drugim vrstama seksualnog nasilja.<ref>"[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/sv-datasheet-a.pdf FACTSCHEET: Sexual Violence - Facts at Glance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202185322/http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/SV-DataSheet-a.pdf |date=2. veljače 2015. }}", CDC 2012</ref> LeVay navodi pitanja u svezi navedenih Kinseyjevih rezultate kao primjer potrebnog opreza u interpretiranju demografskih istraživanja jer ona mogu dati poprilično različite brojeve ovisno o kriterijima koji su korišteni prilikom njihovog dobivanja unatoč korištenju čistih [[Znanstvena metoda|znanstvenih metoda]]. Prema opsežnim istraživanjima 2-11% ljudi je imalo nekakav oblik istospolnog seksualnog kontakta tijekom života.<ref>Billy JO, Tanfer K, Grady WR, Klepinger DH (1993). "The sexual behavior of men in the United States". ''Family Planning Perspectives'' '''25'''(2): 52–60. doi:[[doi:10.2307/2136206|10.2307/2136206]].JSTOR 2136206. PMID 8491287.</ref><ref>Binson, Diane; Michaels, Stuart; Stall, Ron; Coates, Thomas J.; Gagnon, John H.; Catania, Joseph A. (1995). "Prevalence and Social Distribution of Men Who Have Sex with Men: United States and Its Urban Centers". ''The Journal of Sex Research'' '''32''' (3): 245–54.doi:[[doi:10.1080/00224499509551795|10.1080/00224499509551795]]. JSTOR 3812794</ref><ref>Laumann, E. O., Gagnon, J. H., Michael, R. T., & Michaels, S. (1994). ''The social organization of sexuality: Sexual practices in the United States.''Chicago: University of Chicago Press</ref><ref>Johnson AM, Wadsworth J, Wellings K, Bradshaw S, Field J (prosinac 1992). "Sexual lifestyles and HIV risk". ''Nature'' '''360''' (6403): 410–2.doi:[[doi:10.1038/360410a0|10.1038/360410a0]]. PMID 1448163.</ref><ref>Fay RE, Turner CF, Klassen AD, Gagnon JH (siječnja 1989). "Prevalence and patterns of same-gender sexual contact among men". ''Science'' '''243''' (4889): 338–48.doi:1[[doi:10.1126/science.2911744|0.1126/science.2911744]]. PMID 2911744.</ref> Taj se postotak penje na 16-21% kad se uz kontakt uzima u obzir i istospolna privlačnost i/ili ponašanje.<ref>Hope, Debra A, ed. (2009). ''Contemporary Perspectives on Lesbian, Gay, and Bisexual Identities''. Nebraska Symposium on Motivation '''54'''.doi:[[doi:10.1007/978-0-387-09556-1|10.1007/978-0-387-09556-1]]. {{ISBN|978-0-387-09555-4}}</ref> U istraživanju iz 2006. 20% ispitanika se anonimno izjasnilo da su barem jednom iskusili homoseksualne porive, iako ih se tek 2-3% deklariralo kao homoseksualci.<ref>McConaghy et al., 2006</ref> Ono iz 1992. je pokazalo da je 6.1% muškaraca u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] imalo homoseksualno iskustvo, dok je taj broj u [[Francuska|Francuskoj]] bio 4.1%.<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE0D91E3EF93BA35751C1A964958260&sec=&spon=&pagewanted=all Sexual Behavior Levels Compared in Studies In Britain and France]</ref> Prema jednoj anketi iz 2008. 13% Britanaca je imalo nekakav istospolni seksualni kontakt dok ih se tek 6% izjasnilo homoseksualnim ili biseksualnim;<ref>"[http://www.guardian.co.uk/lifeandstyle/2008/oct/26/relationships Sex uncovered poll: Homosexuality]". London: Guardian. 26. listopada 2008. pristupljeno 24. kolovoza 2010.</ref> kasnije istraživanje provedeno na 245 tisuća ispitanika, "Integrated Household Survey April 2011 to March 2012" iskazuje da u toj zemlji 1,5 posto ljudi sebe smatraju bilo homoseksualcima, bilo biseksualcima, bilo lezbijkama; najviše je takvih osoba – 2,7 posto – među adolescentima (starosti 16-24 godine).<ref>[http://www.ons.gov.uk/ons/dcp171778_280451.pdf] {{Webarchive|url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20160129164028/http://www.ons.gov.uk/ons/dcp171778_280451.pdf |date=29. siječnja 2016. }} "Integrated Household Survey April 2011 to March 2012" (UK)</ref> Nije razjašnjeno da li bi to bilo zbog toga što su stariji ispitanici svoje obrasce seksualnog ponašanja formirali u vrijeme kada se na seksualna eksperimentiranja nije gledalo blagonaklono ili stoga što se tijekom seksualnog sazrijevanja u [[Adolescencija|adolescenciji]] postotak homoseksualaca smanjuje. Ured za nacionalnu statistiku (ONS) je 2010. objavio anketu u kojoj se 95% Britanca izjašnjavaju kao heteroseksualci, 1.5% homoseksualci ili biseksualci (3.5% ih se nije izjasnilo ili su dali odgovore kao što su <nowiki>''ne znam'' ili ''ostalo'')</nowiki>.<ref>Harford, Tim (1. listopada 2010.). "[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00tznbk More or Less examines Office for National Statistics figures on gay, lesbian and bisexual people]". BBC</ref><ref>"[http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ethnicity/measuring-sexual-identity---evaluation-report/2010/index.html Measuring Sexual Identity : Evaluation Report, 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160116080411/http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ethnicity/measuring-sexual-identity---evaluation-report/2010/index.html |date=16. siječnja 2016. }}". Office for National Statistics. 23. rujna 2010.</ref> U SAD-u, prema izvještaju koje je za The Williams Institute (pravnički "think-thank" osnovan radi promoviranja jednakopravnosti LGBT osoba<ref>[http://williamsinstitute.law.ucla.edu/mission/ "The Williams Institute: Mission"], pristupljeno 12.08.2014.</ref>) sačinio znanstvenik Garry J. Gates iz travnja 2011. tek je 3.5% ili otprilike 9 milijuna odraslih homoseksualno ili biseksualno;<ref>Gary Gates (travanj 2011). "[http://williamsinstitute.law.ucla.edu/wp-content/uploads/Gates-How-Many-People-LGBT-Apr-2011.pdf How many people are lesbian, gay, bisexual, and transgender?"] (PDF). ''The Williams Institute''. p. 1.</ref> riječ je o studiji koja nije koristila vlastito statističko istraživanje, nego je pokušala objediniti šarolike podatke iz različitih studija provedenih u različitim zapadnim zemljama – od Britanskih i Norveških podataka koji govore o približno 1,5% LGB osoba do jedne studije "Kinseyevog Instituta" iz Indijane koji govori o čak 5,6% LGB osoba. Prema popisu stanovništva iz 2000. bilo je u SAD 601.209 istospolnih nevjenčanih parova, te gej i lezbijska kućanstva predstavljaju 0,99% ukupnog broja partnerskih kućanstava u toj zemlji.<ref>Smith, David M.; Gates, Gary J. (22. kolovoza 2001.)."[http://www.urban.org/UploadedPDF/1000491_gl_partner_households.pdf Gay and Lesbian Families in the United States: Same-Sex Unmarried Partner Households] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110107082654/http://www.urban.org/UploadedPDF/1000491_gl_partner_households.pdf |date=7. siječnja 2011. }}". pristupljeno 26. siječnja 2011.</ref> == Zdravstveni problemi, nasilje i zlostavljanje == === Zdravstveni problemi i rizici === Zdravstveni rizici se u pogledu LGBT osoba u stanovitoj mjeri razlikuju u odnosu na one koje ima opća populacija te su u nekim značajnim segmentima LGBT osobe izložene većim rizicima. Prema materijalu "Vodeća zdravstvena pitanja za LGBT populaciju - informacije i izvori", kojega su 2012. godine objavile federalne zdravstvene vlasti u SAD-u,<ref>[https://store.samhsa.gov/shin/content/SMA12-4684/SMA12-4684.pdf "Top Health Issues for LGBT Populations Information & Resource Kit" 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005232301/http://store.samhsa.gov/shin/content//SMA12-4684/SMA12-4684.pdf |date=5. listopada 2013. }}, izdanje "Substance Abuse and Mental Health Services Administration", HHS Publication No. (SMA) 12-4684. Rockville</ref> postojeće znanstvene spoznaje ukazuje na veći rizik od patološke pretilosti, veći rizik razvoja alkoholizma i ovisnosti o drogama, [[Klinička depresija|depresivnih]] i [[Anksioznost|anksioznih]] poremećaja te ćešća razmišljanja o samoubojstvu kod lezbijki nego kod heteroseksualnih žena. Kod gay muškaraca postoji znatno veći rizik od ovisnosti o alkoholu i drogama, depresije i [[Samoubojstvo|samoubojstva]], te mnogostruko veći rizik od zaraze spolno prenosivim bolestima (44 puta veći u slučaju rizika zaraze [[HIV]]-om); za razliku od heteroseksualnih muškaraca koji uglavnom ne osjećaju posljedice zaraze [[HPV|humanim papiloma virusom]], kod gay muškaraca ta zaraza može rezultirati povećanim rizikom od raka rektuma zbog pojava virusnih bradavica. Kod biseksualaca je vjerojatnost od [[Klinička depresija|depresija]] i [[anksioznost]]i također dvostruko veća nego kod heteroseksualaca. Biseksualke su dvostruko sklonije zloupotrebi opojnih sredstava od heteroseksualnih žena. I kod muških i kod ženskih biseksualaca se znatno češće uočavaju razmišljanja o samoubojstvu nego kod heteroseksualaca. Kod transseksualnih osoba se uočava iznimno visok postotak osoba koje imaju suicidalne misli – 65% pri čemu je učestalost pokušaja čak 32%; one su često žrtve fizičkog nasilja – kako od stranih osoba, tako i od svojih ljubavnih partnera. Makar se statistike jako razlikuju ovisno od područja gdje se bilježe, kod transseksualnih osoba se također uočava znatan rizik od [[Spolno prenosive bolesti|spolno prenosivih bolesti]]. Velik broj istraživanja ukazuje na to da je povećana učestalost [[duševne bolesti|psihijatrijskih poremećaja]], pokušaja [[samoubojstvo|samoubojstva]],<ref>McAndrew S., Warne T.Ignoring the evidence dictating the practice: sexual orientation, suicidality and the dichotomy of the mental health nurse. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15255917 J Psychiatr Ment Health Nurs. kolovoz 2004. ;11(4):428-34.</ref> kao i povećano konzumiranje [[cigareta]]<ref>Blosnich JR, Jarrett T, Horn K.Racial and ethnic differences in current use of cigarettes, cigars, and hookahs among lesbian, gay, and bisexual young adults. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21330283 Nicotine Tob Res. lipanj 2011.;13(6):487-91. doi: 10.1093/ntr/ntq261.</ref><ref>Blosnich JR, Horn K. Associations of discrimination and violence with smoking among emerging adults: differences by gender and sexual orientation. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21994344 Nicotine Tob Res. prosinac 2011.;13(12):1284-95.</ref> i [[psihoaktivne droge|opojnih sredstava]],<ref>Hughes T, McCabe SE, Wilsnack SC, West BT, Boyd CJ. Victimization and substance use disorders in a national sample of heterosexual and sexual minority women and men. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20840174 Addiction. prosinac 2010.;105(12):2130-40.</ref> te [[pretilost]]<ref>Helen A. Smith, Ph.D.,1 Nina Markovic; Sexual Abuse, Sexual Orientation, and Obesity in Women http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2941402/ J Womens Health (Larchmt). kolovoz 2010.; 19(8): 1525–1532.</ref> i zdravstvene posljedice vezane uz pretilost (kardiovaskularne bolesti, rak) kod LGBT osoba razmjerna stupnju psihičkog i fizičkog maltretiranja i drugih oblika socijalnog pritiska kojeg su zbog svoje seksualne orijentacije doživjele u djetinjstvu, mladosti ili odrasloj dobi.<ref>McLaughlin KA, Hatzenbuehler ML, Xuan Z, Conron KJ.D isproportionate exposure to early-life adversity and sexual orientation disparities in psychiatric morbidity. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22964371 Child Abuse Negl. rujan 2012.;36(9):645-655.</ref> Od uklanjanja homoseksualnosti s popisa mentalnih bolesti 1973. posvećena je veća pažnja proučavanju utjecaja društvenih generatora stresa kao uzročnika duševnih bolesti kod LGBT osoba.<ref>Schlager, Neil, ed. (1998). ''Gay & Lesbian Almanac''. St. James Press. {{ISBN|1-55862-358-2}}, str. 152.</ref> Dugogodišnje studije dokazale su da faktori koji utječu na povećanu učestalost navedenih zdravstvenih problema LGBT osoba jesu odbijanje i osuda od strane roditelja u djetinjstvu i mladosti,<ref>Ryan C1, Huebner D, Diaz RM, Sanchez J. Family rejection as a predictor of negative health outcomes in white and Latino lesbian, gay, and bisexual young adults. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19117902 Pediatrics. siječanj 2009.;123(1):346-52.</ref> [[stigmatizacija]], [[diskriminacija]], maltretiranje i osuda sredine,<ref>Coker TR, Austin SB, Schuster MA. The health and health care of lesbian, gay, and bisexual adolescents. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20070195 Annu Rev Public Health. 2010.;31:457-77.</ref> pogotovo u doba školovanja,<ref>Bontempo DE, D'Augelli AR. Effects of at-school victimization and sexual orientation on lesbian, gay, or bisexual youths' health risk behavior. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11996785 J Adolesc Health. 2002 May;30(5):364-74.</ref><ref>Birkett M, Espelage DL, Koenig B. LGB and questioning students in schools: the moderating effects of homophobic bullying and school climate on negative outcomes. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19636741 J Youth Adolesc. 2009 Aug;38(7):989-1000.</ref><ref>Chesir-Teran D1, Hughes D. Heterosexism in high school and victimization among lesbian, gay, bisexual, and questioning students. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19636739 J Youth Adolesc. kolovoz 2009.;38(7):963-75.</ref> te doživljeno fizičko ili seksualno nasilje.<ref>Concetta P. Pelullo, Gabriella Di Giuseppe, Italo F. Angelillo Frequency of Discrimination, Harassment, and Violence in Lesbian, Gay Men, and Bisexual in Italy http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3749994/ PLoS One. 2013; 8(8): e74446.</ref><ref>Balsam KF, Rothblum ED, Beauchaine TP. Victimization over the life span: a comparison of lesbian, gay, bisexual, and heterosexual siblings. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15982145 J Consult Clin Psychol. lipanj 2005.;73(3):477-87.</ref><ref>D'Augelli AR, Grossman AH, Starks MT. Childhood gender atypicality, victimization, and PTSD among lesbian, gay, and bisexual youth. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17057162 J Interpers Violence. 2006 Nov;21(11):1462-82.</ref> Ne postoje dokazi da homoseksualna i biseksualna orijentacija sama po sebi povećava učestalost duševnih bolesti kod LGBT osoba, već da njihove uzroke valja potražiti u negativnom utjecaju sredine (stigmatizacija, diskriminacija i nasilje).<ref>Meyer IH.Prejudice, social stress, and mental health in lesbian, gay, and bisexual populations: conceptual issues and research evidence. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12956539 Psychol Bull. 2003 Sep;129(5):674-97.</ref> Dokazano je i da liberalizacija stavova u korist LGBT osoba u zadnjim desetljećima smanjuje razinu rizika pojave duševnih bolesti kod mlađih generacija LGBT osoba.<ref>{{cite web |url=http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-10/cums-bgm100207.php |title=Black gay men, lesbians, have fewer mental disorders than whites, says Mailman School of PH study |publisher=Eurekalert.org |accessdate=2010-08-24 |archive-date=7. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100507073023/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-10/cums-bgm100207.php |url-status=dead }}</ref> Članak objavljen u prestižnom medicinskom časopisu ''The Lancet'' iznosi kako bi se broj slučaja zaraze HIV-om kod gay muškaraca smanjio 80-90% kad bi rizik zareze tijekom analnog seksa bio isti kao kod vaginalnog – procjenjuje se da je rizik tijekom analnog seksa čak 18 puta veći iz bioloških razloga. Kada bi se smanjila isključivost u segregaciji uloga (eng. ''[[:en:Top, bottom and versatile|top, bottom,]]''[[:en:Top, bottom and versatile|''versatile'']]), broj zaraza bi se smanjio za 25-50% – uzevši te 2 stvari u obzir zaključuju da bi broj zaraza bio manji za čak 95%, a smanjenju bi pridonijela i veća sigurnost od osuđivanja prilikom traženja testiranja ili zdravstvene pomoći čime bi se zaraženi gay muškarci brže dijagnosticirali, bolje liječili te bi postojala manja vjerojatnost da bez znanja inficiraju druge zdrave gay muškarce.<ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>''HIV in Men Who Have Sex with Men''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> prof. Chris Beyrer, '''The Lancet''', pristupljeno 15.08.2014. </ref><ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>'''Why Do Gay Men Have an Increased Risk of HIV?'''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> Elizabeth Boskey, Ph.D., pristupljeno 15.08.2015.</ref> Najčešće preporuke za [[siguran seks]] za žene koje imaju spolne odnose sa ženama su<ref>Mravack, Sally A. (July 2006)."Primary Care for Lesbians and Bisexual Women",''American Family Physician''&nbsp;'''74'''&nbsp;(2) p. 279–286.</ref>: * Izbjegavati kontakt s menstrualnom krvlju i s bilo kakvim vidljivim genitalnim lezijama partnerice. * Koristiti za svaku osobu različiti kondom na seks igrački u slučajevima penetracije u vaginu ili anus više osoba. * Koristiti barijeru npr. komad latexa prilikom oralnog seksa. * Koristiti latex ili vinilne rukavice te [[lubrikant]] prilikom ručnog seksa koji bi mogao prouzročiti krvarenje oštećenjem. Najčešće preporuke za [[siguran seks]] kod muškaraca su<ref>Catalyst, Sr. Kitty, Staff of&nbsp;San Francisco&nbsp;City Clinic; "Reading This Might Save Your Ass"; 2001, San Francisco HIV Prevention and STD Prevention and Control.</ref><ref>Men Like Us: The GMHC Complete Guide to Gay Men's Sexual, Physical, and Emotional Well-being; Wolfe, Daniel; Gay Men's Health Crisis, Inc; Published by Ballantine Books, 2000;&nbsp;{{ISBN|0-345-41496-9}}, 9780345414960</ref>: * Izbjegavati kontakt s tjelesnim tekućinama partnera i vidljivim genitalnim lezijama. * Koristiti kondom prilikom oralnog i analnog seksa. * Koristiti za svaku osobu različiti kondom na seks igrački u slučajevima penetracije u anus više osoba. Općenito gledano, vrlo je česta zabluda, pogotovo među adolescentima, da pri oralnom seksu ne treba koristiti zaštitu i da se njime ne prenose bolest<ref>''John S. Santelli, Gail M. Saltz ''<nowiki>''</nowiki>[http://nyp.org/enews/oral-sex-hpv.html Misconceptions About the Safety of Oral Sex Worries Doctors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006173511/http://nyp.org/enews/oral-sex-hpv.html |date=6. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> što iznimno zabrinjava liječnike jer je oralni seks među vodećim načinima prijenosa mnogih bolesti kao što je posebni tip [[HPV]]-a koji se povezuje s tumorima usne šupljine.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.oralcancerfoundation.org/hpv/hpv-oral-cancer-facts.php HPV / Oral Cancer Facts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160210185129/http://www.oralcancerfoundation.org/hpv/hpv-oral-cancer-facts.php |date=10. veljače 2016. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> Prema podacima američkog Centra za zarazne bolesti, kod oko 3/4 adolescenata koji se zaraze [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS]]-om do zaraze je došlo zbog muško-muškog seksualnog odnosa.<ref>[http://www.cdc.gov/hiv/pdf/statistics_surveillance_adolescents.pdf "HIV Surveillance in Adolescents and Young Adults", 2012], izdanje "National Center for HIV/AIDS, Viral Hepatitis, STD & TB Prevention"</ref> U epidemiologiji [[sifilis]]a, se u SAD bilježe slični podaci – oko 75% zaraženih su muškarci koji održavaju seksualne odnose s muškarcima;<ref>[http://www.cdc.gov/std/syphilis/STDFact-MSM-Syphilis.htm "Syphilis & MSM (Men Who Have Sex With Men) - CDC Fact Sheet"], CDC, 2009. (updated 2014)</ref> uz procjenu da oko 4% muškaraca (oko 2% ukupne seksualno aktivne populacije) u SAD-u ulazi u seksualne odnose s drugim muškarcima.<ref>[http://www.cdc.gov/nchhstp/newsroom/docs/2012/hiv-infections-2007-2010.pdf "New HIV Infections in theUnited States - CDC Fact Sheet"], CDC, 2012, str. 2</ref> Zbog visokog rizika od spolno prenosivih bolesti kod ovih muškaraca, u većini zemalja svijeta je zabranjeno doniranje krvi i presađivanje organa od muškaraca koji su bilo kada u životu imali seksualne odnose s drugim muškarcima; u nekim zemljama je propisano da se može uzeti krv i druga tkiva i od takvih donora ako barem 12 mjeseci nisu stupali u seksualne odnose s drugim muškarcima. Unatoč tome što se LGBT udruge provode političke aktivnosti radi uvjeravanja zdravstvenih vlasti da promijene ove politike, između ostalog i zato što se prilikom doniranja krvi provode testiranja za cijeli niz zaraznih bolesti (koje donor ne mora platiti), medicinske struka za sada uglavnom smatra da i dalje postoje razlozi za takve zabrane koje su uglavnom uvedene u vrijeme pandemije AIDS-a 1980.-ih godina. Smatra se da propisana testiranja krvi još uvijek ne mogu s dovoljnom sigurnošću isključiti mogućnost da je donirana krv zaražena.<ref>[http://www.gaystarnews.com/article/german-doctors-call-end-gay-blood-ban291113 "German doctors call for end of gay blood ban"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141105140419/http://www.gaystarnews.com/article/german-doctors-call-end-gay-blood-ban291113 |date=5. studenoga 2014. }}, Joe Morgan za "GAYSTARNEWS", 29.11.2013.</ref><ref>[http://www.fda.gov/BiologicsBloodVaccines/BloodBloodProducts/QuestionsaboutBlood/ucm108186.htm "Blood Donations from Men Who Have Sex with Other Men Questions and Answers"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330080857/http://www.fda.gov/biologicsbloodvaccines/bloodbloodproducts/questionsaboutblood/ucm108186.htm |date=30. ožujka 2016. }}, FDA - U.S. Food and Drug Administration, pristupljeno 20.09.2014.</ref> Što se tiče ostalih problema i rizika, s obzirom na to da LGB osobe često ne govore o svojoj spolnoj orijentaciji ili je izrijekom poriču kod traženja medicinske pomoći, statistička istraživanja je teško provesti. Recentne promjene zakonodavstva koje daju LGBT osobama razna prava vezana uz njihovu spolnu orijentaciju donekle mijenjaju stanje: tako studija iz 2009. rađena prema matičnim knjigama u Danskoj u kojima se registriraju također i istospolne zajednice, ukazuje da se kod gay muškaraca, koji su živjeli u registriranim partnerstvima, bilježi 8 puta veća vjerojatnost smrti zbog samoubojstva nego kod heteroseksualnih muškaraca; kod lezbijki u registriranim istospolnim partnerstvima nije zabilježena razlika u odnosu na heteroseksualne žene. Ove rezultate znanost uzima s oprezom: ne zna se koliko su oni razlikuju od zemlje do zemlje i za sada se ne može reći koliko se mijenjaju tijekom vremena.<ref>[http://www.afsp.org/content/download/3500/62183/file/LGBTSuicideandSuicideRisk.JoH.pdf "Suicide and Suicide Risk in Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Populations: Review and Recommendations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819102816/http://www.afsp.org/content/download/3500/62183/file/LGBTSuicideandSuicideRisk.JoH.pdf |date=19. kolovoza 2014. }}, Ann P. Haas i dr., 2014., Volume 61, Issue 10</ref> ==== Mentalno zdravlje ==== Seksualnost igra veliku ulogu u predviđanju psiholoških poremećaja i cjelokupnog mentalnog zdravlja. Oni koji se identificiraju kao lezbijke, homoseksualci, biseksualci, transrodne i/ili queer osobe imaju veći rizik od problema s mentalnim zdravljem, kao rezultat kontinuirane diskriminacije i viktimizacije od strane društva. Pripadnici ove populacije suočeni su s pogrdnim komentarima i govorom mržnje, bilo osobno ili putem društvenih medija, što negatovno utječe na njihovu vlastitu vrijednost i samopouzdanje. Izloženost diskriminaciji i mini agresijama dovodi do anksioznosti, depresije, misli o samoubojstvu, pokušaja samoubojstva i samoubojstva. Ovi učinci na mentalno zdravlje najvidljiviji su među [[Adolescencija|adolescentima]], međutim, rasprostranjeni su i među odraslim osobama svih dobnih skupina.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa|last=Mustanski|first=Brian S.|last2=Garofalo|first2=Robert|last3=Emerson|first3=Erin M.|date=2010-12|title=Mental Health Disorders, Psychological Distress, and Suicidality in a Diverse Sample of Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Youths|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2978194/|journal=American Journal of Public Health|volume=100|issue=12|pages=2426–2432|doi=10.2105/AJPH.2009.178319|issn=0090-0036|pmc=2978194|pmid=20966378}}</ref> Izvori diskriminacije i viktimizacije usmjereni prema LGBT populaciji mogu biti vanjski i unutarnji. Iako dio današnjeg društva i dalje ne prihvaća LGBT zajednicu i daju javne izjave kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo, LGBT osobe često interno asimiliraju negativne reakcije koje primaju i naglašavaju razlike koje imaju s drugima. To zauzvrat uzrokuje da osjećaju [[Krivnja (osjećaj)|krivnju]] i sram u vezi sa svojim identitetom, osjećajima i postupcima. Najznačajniji prediktor bolesti mentalnog zdravlja među LGBTQ populacijom je prihvaćanje obitelji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ryan|first=Caitlin|last2=Russell|first2=Stephen T.|last3=Huebner|first3=David|last4=Diaz|first4=Rafael|last5=Sanchez|first5=Jorge|date=2010|title=Family Acceptance in Adolescence and the Health of LGBT Young Adults|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1744-6171.2010.00246.x|journal=Journal of Child and Adolescent Psychiatric Nursing|language=en|volume=23|issue=4|pages=205–213|doi=10.1111/j.1744-6171.2010.00246.x|issn=1744-6171}}</ref> Oni koji dobivaju malo ili nimalo obiteljske podrške i prihvaćanja imaju tri puta veću vjerojatnost da će pomišljati na samoubojstvo od onih koji iza sebe imaju snažan sustav podrške obitelji. Nedostatak podrške obitelji općenito je pogodniji za štetna ponašanja, kao što je zlouporaba droga i ilegalnih supstanci, što može uzrokovati daljnju štetu mentalnom zdravlju pojedinca. Više aspekata životnih stilova, uključujući religiju, mogu utjecati na potporu obitelji. Oni koji imaju jake obiteljske veze s religijom možda će rjeđe tražiti podršku i pomoć od članova obitelji zbog straha od nedostatka prihvaćanja unutar obitelji, kao i unutar vjerske zajednice.<ref name="#1"/> Popis različitih psiholoških problema s kojima se LGBT osobe često suočavaju: * [[Anksioznost]] * [[Klinička depresija|Depresija]] * [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|Opsesivno kompulzivni poremećaj]] * [[Fobija|Fobije]] * [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP]] * [[Ovisnost|Zlouporaba supstanci]] * [[Samoozljeđivanje]] * Suicidalne sklonosti i [[samoubojstvo]] === Izloženost homoseksualnih osoba nasilju i spolnom zlostavljanju === Prema podacima za [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], '''[[silovanje]]''' – tj. najteži oblik [[Spolno zlostavljanje|spolnog zlostavljanja]] – doživi 17,4% heteroseksualnih žena, 13,1% lezbijki i čak 46,1% biseksualnih žena. Biseksualne žene su najizloženije i drugim vrstama zlostavljanja, te ukupno 74,91% biseksualki doživi neku takvu vrstu spolnog zlostavljanja, u usporedbi s 46,3% lezbijki i 32,2% heteroseksualnih žena. Počinitelji spolnog zlostavljanja nad ženama su muškarci, u oko 9/10 slučajeva.<ref name="cdc.gov">[http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/NISVS_SOfindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"] Walters, M.L., Chen J., & Breiding, M.J. (2013), Atlanta, GA: National Center for Injury Prevention and Control, Centers for Disease Control and Prevention</ref> U istoj zemlji, 1,4% odraslih muškaraca iskazuje da su barem jednom u životu bili silovani od drugih muškaraca, a 4,8% da su barem jednom bili natjereni da seksualno penetriraju drugu osobu.<ref>[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/sv-datasheet-a.pdf Službene stranice CDC: „Sexual Violence“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202185322/http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/SV-DataSheet-a.pdf |date=2. veljače 2015. }}, posjećeno 24.1.2014.</ref> Neku vrstu spolnog zlostavljanja (osim rjeđih [[Silovanje|silovanja]] koja uključuju primjenu sile i ozbiljne prijetnje, tu spadaju i spolni odnosi s maloljetnikom bez primjene fizičke sile) doživi barem jednom u životu 40,2% osoba koje se u odrasloj dobi deklariraju kao homoseksualci, 47,4% biseksualnih muškaraca i 20,8% heteroseksualanih muškaraca.<ref name="cdc.gov"/> Prema podacima američkih saveznih zdravstvenih vlasti, najveći dio ženskih žrtava svih oblika spolnog nasilja imali su počinitelje koji su bili muškarci. Među muškarcima koji su žrtve seksualnog nasilja (izuzev silovanja, koje prema metodologiji koju su primijenile američke vlasti mogu počiniti isključivo muškarci), 76,8% homoseksualaca, 65,8% biseksualaca i 28,6% heteroseksualaca imali su počinitelje koji su također muškarci.<ref>[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/nisvs_sofindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"], Mikel L. Walters, Jieru Chen, i Matthew J. Breiding, "National Center for Injury Prevention and Control Centers for Disease Control and Prevention Atlanta, Georgia", 2013., str. 34</ref> Najčešće žrtve seksualnog zlostavljanja su ipak djeca: procjenjuje se da u SAD svaki šesti dječak bude žrtva nekog oblika [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] prije osamnaeste godine. Počinitelji seksualnog nasilja nad dječacima su u 86% slučajeva osobe istog spola; žrtve seksualnog nasilja se potom vrlo često preispituju jesu li one zapravo homoseksualci, i jesu li zapravo htjeli da budu izvrgnute takvom seksualnom pristupu. Kod djevojčica, žrtvama neke vrste seksualnog nasilja biva njih približno jedna četvrtina; počinitelji su u i tim slučajevima mahom muškarci.<ref name="ptsd.va.gov">[https://www.ptsd.va.gov/professional/treat/type/sexual_abuse_child.asp Službene stranice Department of Veterans Affairs: „Child Sexual Abuse“], Julia Whealin, PhD and Erin Barnett, PhD, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> U pogledu nasilja između intimnih partnera, podaci za homoseksualne osobe su slični onima za heteroseksualne osobe. Kod žena, 40,4% lezbijki doživi fizičko nasilje od intimnog partnera, u odnosu na 32,3% heteroseksualki. Biseksualke su izloženije nasilju te čak njih 56,9% priznaje da su bile žrtvama fizičkog nasilja čiji je počinitelj bio njihov intimni partner. 28,7% heteroseksualnih muškaraca priznaje da su bili žrtvama fizičkog nasilja čiji je počinitelj intimni partner. Takva iskustva ima 25,2% homoseksualaca i 37,3% biseksualaca.<ref>[http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/NISVS_SOfindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"] Walters, M.L., Chen J., & Breiding, M.J. (2013), Atlanta, GA: National Center for Injury Prevention and Control, Centers for Disease Control and Prevention, str. 18-19</ref> Homoseksualne osobe su manje sklone prijaviti nasilje u svojim vezama, dijelom i stoga što nisu spremni "izaći iz ormara" pri prijavljivanju djela kojeg su žrtve. Tako je i kod traženja medicinske pomoći – lezbijke češće trpe teže ozljede zbog nasilja intimnog partnera od heteroseksualki, ali rjeđe traže medicinsku njegu. U postupanju američke policije uočeno je da fizičko nasilje jednog homoseksualnog partnera nad drugim često tretiraju kao "međusobnu tučnjavu", te su čak skloni počinitelja i žrtvu smjestiti u istu zatvorsku ćeliju.<ref>[https://www.rit.edu/cla/criminaljustice/sites/rit.edu.cla.criminaljustice/files/docs/WorkingPapers/2009/2009-16.pdf "Domestic Violence in Gay Communities"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150714021128/https://www.rit.edu/cla/criminaljustice/sites/rit.edu.cla.criminaljustice/files/docs/WorkingPapers/2009/2009-16.pdf |date=14. srpnja 2015. }}, (pregledni rad) Laura Gottermeier, Center for Public Safety Initiatives Rochester Institute of Technology, Working Paper # 2009-16, July 7, 2009</ref> P. Latellier u studiji iz 1994. godine upozorava da su muškarci rjeđe spremni sebe sagledati kao žrtve, makar su objektivno izloženi nasilju u intimnoj vezi: to vrijedi i za homoseksualce koji su žrtve takve vrste nasilja.<ref>[https://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=153350 "Gay and Bisexual Male Domestic Violence Victimization: Challenges to Feminist Theory and Responses to Violence"], (sažetak) P. Letellier, Violence and Victims  Vol. 9/2, 1994., str. 95-106</ref> == Psihoterapija i psihološka podrška == Psihijatrijska i psihološka struka nude LGBTIQ osobama psihološku podršku kako bi pojedinci mogli lakše prihvatiti svoj identitet i prevladati izazove i stigmatizaciju koje im nameću društvene norme i očekivanja. Najpoznatija terapija je ''[[gej afirmativna terapija]]'' koja pokriva različite aspekte kao što su razvoj identiteta, proces ''[[Izlazak iz ormara|outanja]]'', roditeljske i obiteljske prakse i podrške kao i pitanja predrasuda i diskriminacije koja zahvaćaju LGBTIQ zajednicu. Primjerena [[Gej afirmativna terapija|afirmativne psihoterapije]] temelji se, prema Američkom psihološkom društvu, na sljedećim znanstvenim činjenicama:<ref name=":8" /> * Istospolna seksualna orijentacija predstavlja normalnu i pozitivnu varijaciju ljudske seksualnosti tj. nije indikator mentalnih ili razvojnih poremećaja; * Homoseksualnost i biseksualnost su stigmatizirane, a stigma donosi različite negativne posljedice (D'Augelli & Patterson, 1995; DiPlacido, 1998; Herek & Garnets, 2007; Meyer, 1995, 2003); * Istospolna privlačenja i ponašanje se mogu javiti u kontekstu raznih seksualnih orijentacija i na njima baziranih identiteta (Diamond, 2006; Hoburg et al., 2004; Rust, 1996; Savin-Williams, 2005); * Gay muškarci, lezbijke i biseksualne osobe mogu sretno i zadovoljno živjeti te oformiti stabilne veze i obitelji koje su u bitnim osobinama istovrijedne heteroseksualnim vezama (APA, 2005c; Kurdek, 2001, 2003, 2004; Peplau & Fingerhut, 2007); * Ne postoje empirijski dokazi i relevantna recenzirana (eng. peer-reviewed) istraživanja koja podupiru razmišljanja o homoseksualnosti kao posljedici obiteljske disfunkcionalnosti ili traume (Bell et al., 1981; Bene, 1965; Freund & Blanchard, 1983; Freund & Pinkava, 1961; Hooker, 1969; McCord et al., 1962; D. K. Peters & Cantrell, 1991; Siegelman, 1974, 1981; Townes et al., 1976). Pojedinci mogu imati koristi od ''gej'' afirmativne terapije ako njihov terapeut dijeli isto iskustvo kao oni, ali u tom slučaju terapeut može biti pristran ako je dio LGBT zajednice. Heteroseksualni terapeuti mogu imati predrasude ili imati nedovoljno znanja da bi mogli pravilno postupati s klijentom koji pripada LGBT zajednici. Stoga je bitno da se psihoterapeuti kontinuirano educiraju i razvijaju u svojoj struci kako bi mogli pružiti maksimalnu pomoć i podršku različitim društvenim manjinama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Israel|first=Tania|last2=Gorcheva|first2=Raia|last3=Walther|first3=William A.|last4=Sulzner|first4=Joselyne M.|last5=Cohen|first5=Jessye|date=2008-06|title=Therapists' helpful and unhelpful situations with LGBT clients: An exploratory study.|url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0735-7028.39.3.361|journal=Professional Psychology: Research and Practice|language=en|volume=39|issue=3|pages=361–368|doi=10.1037/0735-7028.39.3.361|issn=1939-1323}}</ref> === Psihološka podrška u Hrvatskoj === Osim konvencionalne psihoterapije, LGBT osobe imaju velike koristi i od psihološkog savjetovanja i grupa podrške koje pružaju mnoge LGBT udruge za svoju zajednicu koje su u pravilu besplatne. Grupe podrške omogućavaju LGBT osobama razmjenu iskustava, znanja i informacija te međusobnu socijalizaciju i razmjenu emocionalne i socijalne podrške. Individualno savjetovanje omogućuje rad na sebi i aktualnom problemu kroz anonimnu, intimnu i povjerljivu atmosferu u savjetovalištu dok ''on-line'' podrška omogućava svim osobama koje nisu iz tog mjesta ili nisu spremne riskirati anonimnost da dobiju pomoć i podršku. Tijekom savjetovanja, LGBT osoba koji ima poteškoća u određenim aspektima svog života povezuje se sa savjetovateljem kako bi uvidio u čemu je izazov i napravio određene promjene u svom životu. Uz podršku, savjetovatelj pomaže osobi u jačanju njegovih snaga i razvoju novih vještina suočavanja s poteškoćama. Osnovni cilj savjetovanja osobni je rast i razvoj, jačanje mentalnog zdravlja i dobrobiti osobe, te unaprjeđenje njegovih interpersonalnih odnosa. U Hrvatskoj takve usluge pružaju organizacije poput Iskoraka, Zagreb Pride-a, Trans Aid-a i LGBTIQ inicijative Aut.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-12-18|title=Trans Talks ~|url=https://transaid.hr/trans-talks/|access-date=2022-01-08|language=hr|archive-date=22. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122042434/https://transaid.hr/trans-talks/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Rad prema i u LGBTIQ zajednici – Zagreb Pride|url=https://www.zagreb-pride.net/hr/programi-i-aktivnosti/rad-prema-i-u-lgbtiq-zajednici/|access-date=2022-01-08|website=www.zagreb-pride.net|archive-date=8. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108160247/https://www.zagreb-pride.net/hr/programi-i-aktivnosti/rad-prema-i-u-lgbtiq-zajednici/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Usluge – Iskorak|url=https://www.iskorak.hr/podrska/|access-date=2022-01-08|language=hr|archive-date=8. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108160248/https://www.iskorak.hr/podrska/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=LGBTIQ inicijativa AUT – KSFF|url=https://ksff.ffzg.unizg.hr/sekcije/lgbtiq-inicijativa-aut/|access-date=2022-01-08|language=en-US}}</ref> === Učinkoviti psihoterapijski pristupi === ==== Terapija pisanjem ==== Istraživanje je pokazalo da pisanje o traumatskim ili negativnim iskustvima (poznato kao "[[ekspresivno pisanje]]") može biti učinkovit način za smanjenje psihološkog stresa koji proizlazi iz takvih događaja. Kada su mladi koristili metodu ekspresivnog pisanja za pitanja vezana za njihov LGBTIQ identitet, njihovo mentalno zdravlje se poboljšalo. Ovo poboljšanje je bilo posebno značajno kod mladih koji nisu imali širu podršku društva, koji su pisali o ozbiljnijim temama, kao i kod pojedinaca koji su bili manje otvoreni o svojoj seksualnosti ili se nisu ''outali''. Pokazalo se da metoda ekspresivnog pisanja dovodi do poboljšanja kod čitavog niza problema, uključujući bolest, traumu iz djetinjstva i stres u vezi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lewis|first=Robin J.|last2=Derlega|first2=Valerian J.|last3=Clarke|first3=Eva G.|last4=Kuang|first4=Jenny C.|last5=Jacobs|first5=Andrew M.|last6=McElligott|first6=Michelle D.|date=2005-06|title=An Expressive Writing Intervention to Cope with Lesbian-Related Stress: The Moderating Effects of Openness about Sexual Orientation|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1471-6402.2005.00177.x|journal=Psychology of Women Quarterly|volume=29|issue=2|pages=149–157|doi=10.1111/j.1471-6402.2005.00177.x|issn=0361-6843}}</ref> Često se koristi s drugim kreativnim tehnikama u psihoterapiji. ==== Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT ili BKT) ==== [[Kognitivno-bihevioralna terapija]] usredotočuje se na promjenu misli i osjećaja koji dovode do negativnih ponašanja, u pozitivnije misli, osjećaje i ponašanja.<ref>{{Citiranje weba|title=Što je BKT « Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije|url=http://cabct.hr/savjetovaliste/sto-je-bkt|access-date=2022-01-08|website=cabct.hr}}</ref> Ova metoda liječenja učinkovita je za različite probleme mentalnog zdravlja, uključujući i one povezane s LGBTQ identitetima. KBT može pomoći u smanjenju depresije i anksioznosti te promicati zdrave mehanizme suočavanja s problemima koji se javljaju kod LGBTQ populacije. ==== LGBT savjetovanje i edukacija roditelja i obitelji ==== Mnogi LGBTQ mladi se suočavaju s negativnim reakcijama od svoje obitelji zbog svoje seksualnosti ili seksualnog identiteta. To može rezultirati narušenim mentalnim zdravljem. Neprihvaćanje seksualnosti LGBTQ mladih unutar obitelji može rezultirati zlostavljanjem ili u težim slučajevima izbacivanjem ili njihovim bijegom od kuće. Zbog ovih čimbenika, prosječno 28% LGBTQ mladih ima suicidalne misli, a 15%-40% svake godine pokuša počiniti samoubojstvo. Procjenjuje se da je između 20 i 40 % mladih bez doma iz LGBT populacije.<ref name="#2">{{Citiranje časopisa|last=McCann|first=Edward|last2=Brown|first2=Michael|date=2019|title=Homelessness among youth who identify as LGBTQ+: A systematic review|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/jocn.14818|journal=Journal of Clinical Nursing|language=en|volume=28|issue=11-12|pages=2061–2072|doi=10.1111/jocn.14818|issn=1365-2702}}</ref> [[Obiteljska terapija]] u kojem su roditelji dobili značajna razdoblja za prihvaćanje svojih osjećaja prema svom djetetu pokazala se učinkovitom. Roditelji su na taj način imali vremena razmisliti o tome što misle o seksualnoj orijentaciji svog djeteta i postati svjesni kako bi njihove reakcije mogle utjecati na mentalno stanje njihovog djeteta. Adolescenti koji su sudjelovali u ovom tretmanu imali su manje suicidalnih misli i manje osjećaja povezanih s depresijom. Ova metoda terapije je od pomoći samo ako su obitelj ili roditelji voljni proći kroz proces prihvaćanja i razbijanja bilo kakvih predrasuda ili stigme koju mogu imati prema seksualnoj orijentaciji člana svoje obitelji. === Konverzijska terapija === U prošlosti, kada se na homoseksualnost gledalo kao na psihološki poremećaj, često se nudila i ''[[Reparativna terapija|reparativna (konverzijska) terapija]]'' koja se fokusirala na promjenu homoseksualnih sklonosti u heteroseksualne i/ili promjena transrodnog identiteta u cis-rodni identitet. Danas se zbog nedostatka znanstvene potpore, njezine povezanosti sa psihosocijalnim zdravstvenim problemima<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ogunbajo|first=Adedotun|last2=Oke|first2=Temitope|last3=Okanlawon|first3=Kehinde|last4=Abubakari|first4=Gamji M'Rabiu|last5=Oginni|first5=Olakunle|date=2021-08-01|title=Religiosity and Conversion Therapy is Associated with Psychosocial Health Problems among Sexual Minority Men (SMM) in Nigeria|url=https://doi.org/10.1007/s10943-021-01400-9|journal=Journal of religion and health|doi=10.1007/s10943-021-01400-9|issn=1573-6571|pmid=34455514}}</ref> i odbijanja te prakse od strane organizacija kao što je Američko udruženje psihijatara (APA), korištenje konverzijske terapije smatra etički problematičnom.<ref>{{Citiranje weba|title=APA Reiterates Strong Opposition to Conversion Therapy|url=https://www.psychiatry.org/newsroom/news-releases/apa-reiterates-strong-opposition-to-conversion-therapy|access-date=2022-01-08|website=www.psychiatry.org}}</ref> S obzirom na navedenu zabrinutost, više zemalja i američkih saveznih država ju je zabranilo.<ref>{{Citiranje weba|title=Kanada zakonom zabranila 'liječenje' homoseksualnosti|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kanada-zakonom-zabranila-lijecenje-homoseksualnosti-1384968|access-date=2022-01-08|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Drescher|first=Jack|last2=Schwartz|first2=Alan|last3=Casoy|first3=Flávio|last4=McIntosh|first4=Christopher A.|last5=Hurley|first5=Brian|last6=Ashley|first6=Kenneth|last7=Barber|first7=Mary|last8=Goldenberg|first8=David|last9=Herbert|first9=Sarah E.|last10=Lothwell|first10=Lorraine E.|last11=Mattson|first11=Marlin R.|date=2016|title=The Growing Regulation of Conversion Therapy|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5040471/|journal=Journal of medical regulation|volume=102|issue=2|pages=7–12|pmc=5040471|pmid=27754500}}</ref> Unatoč tome je u pojedinim državama i dalje dostupna i korištena, prvenstveno od strane religioznih i konzervativnih osoba. Konverzijska terapija sastoji se od raznih pristupa u rasponu od individualnih razgovora, psiholoških grupa, averzivnih postupaka i hormonske terapije, do religioznih tehnika kao što su prijetnje vječnim prokletstvom ili korištenje molitve. Za konverzijsku terapiju postoji malo empirijskih dokaza, budući da je većina dokaza anegdotska ili im nedostaje znanstveno priznanje da djeluje. Nije opovrgnuto da sudionici koji su ju završili potencijalno lažiraju, bilo svjesno ili nesvjesno odnosno da doživljavaju [[Racionalizacija|racionalizaciju]] izazvanu disonancijom.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cramer|first=Robert J.|last2=Golom|first2=Frank D.|last3=LoPresto|first3=Charles T.|last4=Kirkley|first4=Shalene M.|date=2008-03-11|title=Weighing the Evidence: Empirical Assessment and Ethical Implications of Conversion Therapy|url=https://doi.org/10.1080/10508420701713014|journal=Ethics & Behavior|volume=18|issue=1|pages=93–114|doi=10.1080/10508420701713014|issn=1050-8422}}</ref> Dugoročni učinci konverzijske terapije, kao što su smanjen seksualni nagon, sram, strah, nisko samopouzdanje te povećana depresija i anksioznost uočeni su kod pojedinaca koji su sudjelovali u njezinim programima. Prema često kritiziranoj organizaciji zbog nedostatka znanstvenih dokaza i upitne sekularnosti,<ref name=":18" /><ref name=":19" /><ref name=":20" /><ref name=":21" /> NARTH, smjernice [[Reparativna terapija|konverzijske terapije]] uključuju<ref name=":17">NARTH Task Force on Practice Guidelines for the Treatment of Unwanted Same-Sex, izvorno objavljeno u ''Journal of Human Sexuality,'' 2, 5-65, [http://www.narth.com/#!services/c5ro dostupno kod NARTH - Clinical Division] (pristupljeno 11. travnja 2015)</ref>: * da bi na početku tretmana terapeut trebao pružiti pacijentu informacije o procesu promjene seksualne orijentacije koje su točne i dovoljne (Smjernica 5); * da bi tijekom tretmana terapeut trebao koristiti prihvaćene psihološke pristupe psihoterapiji koji minimiziraju rizik da se naškodi pacijentu s neželjenim istospolnim sklonostima (Smjernica 6); * da bi kliničari trebali poznavati psihološka i bihevioralne probleme koje česti prate istospolne sklonosti te da pruže ili upute pacijenta na terapiju potrebnu za suočavanje s tim problemima (Smjernica 7); * da bi terapeuti trebali uzeti u obzir i shvaćati složene pritiske koje kultura, religija i obitelj stavljaju pred LGBT pacijente (Smjernica 8); * da bi terapeuti trebali prepoznati specifične poteškoće i rizike koji postoje kod mladih LGBT osobama (Smjernica 9). == Diskriminacija == === Gay bullying === [[Datoteka:Zagreb Pride 2011 18062011 9377.jpg|mini|Zagreb Pride 2011. s velikim policijskim osiguranjem zbog opasnosti od nasilja.]] Gay bullying može biti verbalno ili fizičko zlostavljanje osoba koje nasilnik doživljava kao lezbijku, gay, biseksualnu ili transrodnu uključujući i osobe koje su zapravo heteroseksualne ili nepoznate seksualne orijentacije. U Sjedinjenim Američkim Državama tinejdžeri su prosječno čuli 26 puta na dan ili svakih 14 minuta pogrdne nazive kao što su <nowiki>''homić'', ''pederčina''</nowiki> (eng. ''faggot'') i <nowiki>''curica''</nowiki> (eng. ''sissy''). Istraživanje je 1998. provelo udruženje Mental Health America.<ref>"Mental Health American, Bullying and Gay Youth".''Mental Health America'' formerly National Mental Health Association. pristupljeno 27. lipnja 2012.</ref> === Heteroseksizam i homofobija === U brojnim kulturama homoseksualni ljudi su učestalo predmet predrasuda i diskriminacije. Istraživanje provedeno u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] je 2011. pokazalo kako 49% tamošnje domaće i 58% strane mladeži odbija smatrati homoseksualnost za normalnu varijaciju ljudske seksualnosti.<ref>"[http://community.expatica.com/forums/topic/2993/half-of-young-dutch-people-reject-homosexuality Half of young Dutch people reject homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111201212113/http://community.expatica.com/forums/topic/2993/half-of-young-dutch-people-reject-homosexuality |date=1. prosinca 2011. }}". Expatica/COC. pristupljeno 9. siječnja 2012.</ref> Takvi su stavovi obično povezani s oblicima homofobije i heteroseksizma koji uglavnom uključuje stavove da bi svi trebali biti heteroseksualni ili da su heteroseksualne privlačnosti i veze norma te stoga superiorni homoseksualnim. Homofobija je averzija prema homoseksualnim osobama ili neopravdani strah od istih te najčešće uključuje diskriminaciju. Manifestira se u različitim oblicima te su zabilježeni različiti tipovi: internalizirana homofobija, socijalna homofobija, emocionalna homofobija, racionalizirana homofobija i druge.<ref>The Riddle Homophobia Scale, from Allies Committee website, Department of Student Life, Texas A&M University at the Wayback Machine (archived 4. rujna 2006</ref> Postoje još i lezbofobija (usmjerena isključivo prema lezbijkama) i bifobija (usmjerena prema biseksualnim ljudima). Kada se takvi stavovi manifestiraju kao zločini, vrlo se često nazivaju zločini iz mržnje ili eng. ''gay bashing ''odnosno ''hate crime. '' Među negativnim stereotipima o LGB osobama je onaj da su one više promiskuitetne i da su sklonije zlostavljanju djece, no nema znanstvene osnove za takve tvrdnje. [[Datoteka:2008 Anti-gay protestors in San Francisco.jpg|lijevo|mini|Protesti protiv homoseksualnih osoba]] Više znanstvenih studija provedenih u SAD u vrijeme ubrzanog širenja [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] ukazalo je da promiskuitet nije više u izrazitoj mjeri bio rasprostranjen među homoseksualnim osobama.<ref>Friedman, Richard C.; Downey, Jennifer I. (1994)."Homosexuality". ''New England Journal of Medicine''(Massachusetts Medical Society) '''331''' (6. listopada 1994, Number 14):923930.doi:[[doi:10.1056/NEJM199410063311407|10.1056/NEJM199410063311407]]. PMID 8078554</ref> Sociološka studija koju je 2012. objavio Barry Reay otkriva da se učestalost promiskuitetnog ponašanja povećava i smanjuje iz desetljeća u desetljeće, kod homoseksualaca kao i kod heteroseksualaca.<ref>[http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/johs.12012/full#johs12012-note-0105 "Promiscuous Intimacies: Rethinking the History of American Casual Sex"], Journal of Historical Sociology, Vol 27-1, str 1–24, 03/2014</ref> Gay muškarci i lezbijke su sposobni formirati stabilne, posvećene veze koje su u osnovi ekvivalentne heteroseksualnim vezama.<ref name=":3" /> Seksualna orijentacije ne utječe na veću vjerojatnost zlostavljanja djece.<ref name=":13">Michael Lamb, Ph.D.: [http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf Affidavit – United States District Court for the District of Massachusetts (2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225193923/http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf |date=25. prosinca 2010. }}</ref><ref name=":10">Gregory M. Herek, Ph.D.: [http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/html/facts_molestation.html Facts About Homosexuality and Child Molestation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100419022239/http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/HTML/facts_molestation.html |date=19. travnja 2010. }}</ref><ref name=":14">American Psychological Association: [http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/parenting-full.pdf Lesbian & Gay Parenting]</ref> Tvrdnje da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju vezu između homoseksualnosti i [[pedofilija|pedofilije]] su bazirane na zloupotrebi tih naziva i pogrešnoj interpretaciji stvarnih dokaza.<ref name=":10" /> Naime, makar se procjenjuje da svaki šesti dječak bude žrtva nekog oblika [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] prije nego navrši 15 godina života,<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=73739] "Spolno zlostavljanje djece", Kristina Sesar, Ljetopis socijalnog rada, Vol.16 No.3. siječnja 2010..</ref> a počinitelji spolnog nasilja nad dječacima su žene u samo 14% slučajeva,<ref name="ptsd.va.gov"/> pretežni dio žrtava spolnog nasilja svih oblika predstavljaju maloljetnici mlađi od 12 godina; tako među žrtvama istospolnog silovanja dječaci mlađi od 12 godina predstavljaju 79% žrtava.<ref>[http://www.bravehearts.org.au/files/Facts%20and%20Stats_updated141212.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140204021640/http://www.bravehearts.org.au/files/Facts%20and%20Stats_updated141212.pdf|date=4. veljače 2014.}} Carol Ronken i dr. "Child Sexual Assault: Facts and Statistics - Updated: December 2012", "Bravehearts" AU</ref> Psihijatri promatraju pedofiliju (tj. seksualnu sklonost dječacima i djevojčicama koji još nisu razvili sekundarne spolne značajke – razvoj tih značajki uglavnom se događa oko dvanaeste godine života) kao zasebni fenomen, koji nije identičan s homoseksualnošću.<ref>[http://www.scribd.com/doc/134033172/Michael-C-Seto-2012-ASB-is-Pedophilia-an-Orientation "Is Pedophilia a Sexual Orientation?"], Michael C. Seto, Archives of Sexual Behavior, Feb. 2012, Vol. 41-1 str. 231-236</ref> === Institucionalno i neinstitucionalno nasilje protiv gejeva i lezbijki === 2014. u svijetu su homoseksualne aktivnosti bile ilegalne i kažnjive zakonom u 81 zemalja svijeta,<ref>[http://76crimes.com/76-countries-where-homosexuality-is-illegal/ 81 countries where homosexuality is illegal] posjećeno 12.08.2014. </ref> a smrtna kazna za takve aktivnosti postoji u njih 10.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.washingtonpost.com/blogs/worldviews/wp/2014/02/24/here-are-the-10-countries-where-homosexuality-may-be-punished-by-death/ Here are the 10 countries where homosexuality may be punished by death]<nowiki>''</nowiki> posjećeno 12.08.2014.</ref> I u državama u kojima homoseksualnost nije kažnjiva zakonom nerijetki su ispadi osobnog nasilja protiv LGBT ljudi. Tako je za SAD [[FBI]] izvijestio da je 20.4% prijavljenih zločina iz mržnje 2011. godine bilo povezano sa seksualnom orijentacijom. 56.7% tih je zločina bilo usmjereno protiv muških homoseksualnih osoba, a 11.1% protiv ženskih. 29.6% ih je bilo usmjereno općenito prema homoseksualnim ljudima bez obzira na spol.<ref>"[http://www.fbi.gov/about-us/cjis/ucr/hate-crime/2011/narratives/victims Victims]", ''FBI'', pristupljeno 26. srpnja 2013.</ref> LGBT osobe mogu postati žrtve tzv. ispravljačkog silovanja (eng. ''[[:en:Corrective rape|corrective rape]]'') čiji je cilj osobu natjerati da postane heteroseksualna. Također su izložene riziku od [[ubojstvo iz časti|ubojstva iz časti]] koje ponekad izvrše članovi obitelji ili rodbine zbog mišljenja da im je homoseksualna osoba u obitelji nanijela veliku sramotu.<ref>[http://www.cbsnews.com/news/honor-killings-target-turkeys-lgbt-community/ "Honor killings" target Turkey's LGBT community]". CBS News. 12. listopada 2011. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref><ref>Di Piero Russo. "[http://bari.repubblica.it/cronaca/2011/08/05/news/sei_il_disonore_della_famiglia-20061452/?ref=HREC2-6 "Sei il disonore della famiglia" e accoltella il fratello gay]". bari.repubblica.it. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref><ref>"[http://www.hurriyetdailynews.com/father-confesses-to-killing-his-own-son-in-landmark-homosexual-murder-case.aspx?PageID=238&NID=47579&NewsCatID=341 Father confesses to killing his own son in landmark homosexual murder case]". hurriyetdailynews.com. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref> Pripadnici LGBT populacije se značajno češće suočavaju s obiteljskim nasiljem, izbacivanjem iz kuće i drugim zlostavljanjem u kućanstvu.<ref name="#2"/> Istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da je oko 49 % LGBT osoba u SAD-u doživjelo neki vid diskriminacije na poslu, a 34 % ih je dalo otkaz zbog ''[[mobbing]]a''. 50 % sudionika nije se [[Izlazak iz ormara|''outalo'']] svojem zaposleniku, a 26 % nije podijelilo informaciju o svojoj seksualnoj orijentaciji niti jednoj osobi na svom radnom mjestu zbog straha od diskriminacije.<ref>{{Citiranje weba|last=thisisloyal.com|first=Loyal {{!}}|title=LGBT People’s Experiences of Workplace Discrimination and Harassment|url=https://williamsinstitute.law.ucla.edu/publications/lgbt-workplace-discrimination/|access-date=2022-01-08|website=Williams Institute|language=en-US}}</ref> === Anti-LGBT retorika === [[Datoteka:2010 Pride parade in San Francisco with counter-protestors.jpg|mini|Anti-LGBT okupljanje prosvjednika u San Franciscu.]] Anti-LGBT retorika su teme, fraze i slogani koji se koriste protiv homoseksualnosti ili neke druge ne-heteroseksualne orijentacije kako bi se ponizile lezbijke, gay, biseksualne i transrodne osobe. Variraju od ponižavajućih i pejorativnih do onih koji izražavaju negativnost na temelju religije ili morala te često mogu biti okarakterizirani kao [[govor mržnje]]. Takva retorika često ima ideološko uporište u heteroseksizmu i može biti potaknuta homofobijom, bifobijom i transfobijom. Anti-LGBT slogani se koriste kako bi se širilo protivljenje LGBT pravima ili pak punoj prihvaćenosti osoba homoseksualne ili biseksualne orijentacije. Najčešći primjeri kojima se anti-gay retoričari koriste su ti da je homoseksualnost protiv tradicionalnih vrijednosti, da je uništavač obitelji i ljudske vrste.<ref>"[http://www.ctvnews.ca/sports/ahead-of-olympics-russia-raises-anti-lgbt-rhetoric-1.1562570 Russia raises anti-LGBT rhetoric at home while softening message to West | CTV News]". Ctvnews.ca. 2013-11-27. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Ističe se kako je istospolni nagon neprirodan. Takvu je opasku koristio još [[Platon]] u Zakonima I 636c i VIII 841d nazivajući homoseksualni seks neprirodnim tj. <nowiki>''izvan prirode''</nowiki> (''para phusin). ''Relativno ispravniji bi bio izraz da je homoseksualnost moralno neispravna,<ref>"[http://www.lpva.com/Archives/Editorial/Hugman/20060415.shtml The Liberarian Party of Virginia, Opponents of same-sex marriage use flawed arguments, by Michael Hugman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313075625/http://lpva.com/Archives/Editorial/Hugman/20060415.shtml |date=13. ožujka 2014. }}". Lpva.com. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> a ne neprirodna jer je homoseksualno ponašanje višestruko zabilježeno u prirodi. Takvo se razmišljanje povezuje s logički irelevantnim pristupom koji se naziva argument prirodnosti (eng. appeal to nature) koji se temelji na razmišljanju da prirodnost nužno uvjetuje ispravnost nečega.<ref>Moore, George E.: ''Principia Ethica'', Barnes and Noble Publishing, Inc (1903, 2005) p. 47</ref> Moderni kršćanski slogan koji izražava takva stajališta jest: <nowiki>''</nowiki>Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu.<nowiki>''</nowiki><ref>Stuart Grudgings (15 May 2007). "[http://www.reuters.com/article/newsOne/idUSN1542579420070515?sp=true Evangelist Jerry Falwell dies at 73]". Reuters. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.jutarnji.hr/bog-je-stvorio-adama-i-evu--a-ne-adama-i-stevu/307787/ Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015051811/http://www.jutarnji.hr/bog-je-stvorio-adama-i-evu--a-ne-adama-i-stevu/307787/ |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> jutarnji.hr, pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Kao anti-gay retorika javlja se uspoređivanje homoseksualnosti i pedofilije,<ref>"[https://web.archive.org/web/20071218155700/http://www.frc.org/get.cfm?i=IS02E3 Timothy J. Dailey, <nowiki>''</nowiki>Homosexuality and Child Sexual Abuse]<nowiki>''</nowiki>". Web.archive.org. Archived from the [http://www.frc.org/get.cfm?i=IS02E3 original] on 2007-12-18. Pristupljeno 9. listopad 2014.</ref> no seksualna orijentacije ne utječe na veću vjerojatnost zlostavljanja djece.<ref name=":13" /><ref name=":10" /><ref name=":14" /> Tvrdnje da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju vezu između homoseksualnosti i [[pedofilija|pedofilije]] su bazirane na zloupotrebi tih naziva i pogrešnoj interpretaciji stvarnih dokaza.<ref name=":10" /> U Hrvatskoj se koristi argumentacija da se homoseksualne osobe ne bi trebale smatrati prirodnim i normalnim te im se ne bi smjela dati sva prava jer će onda i pedofili tražiti isto,<ref><nowiki>''</nowiki>[http://zdravstveniodgoj.com/news/pedofili-zele-ista-prava-kao-i-homoseksualci Pedofili žele ista prava kao i homoseksualci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015035036/http://zdravstveniodgoj.com/news/pedofili-zele-ista-prava-kao-i-homoseksualci |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> a ako dopustimo gay brakove, doći će do toga da će ljudi tražiti da se žene s drugim životinjama.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88446-strucnjaci-upozoravaju-uskoro-cemo-imati-zahtjeve-za-legalizacijom-braka-covjeka-i-zivotinje.html Stručnjaci upozoravaju: Uskoro ćemo imati zahtjeve za legalizacijom braka čovjeka i životinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015172929/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88446-strucnjaci-upozoravaju-uskoro-cemo-imati-zahtjeve-za-legalizacijom-braka-covjeka-i-zivotinje.html |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> dnevno.hr, pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> Danas se javlja i slogan: <nowiki>''</nowiki>Homoseksualci ne mogu reproducirati pa moraju regrutirati<nowiki>''</nowiki> čime se izražava viđenje kako homoseksualne osobe vrebaju djecu kako bi ih navele na homoseksualni način života.<ref>Haggerty, George E.; Beynon, John; Eisner, Douglas, ed. (2000). ''Encyclopedia of lesbian and gay histories and cultures''. New York: Garland. pp. 737–738. {{ISBN|978-0-8153-1880-4}}. Retrieved 4 February 2011.</ref> * <nowiki>''</nowiki>Homoseksualni spolni čin je grijeh<nowiki>''</nowiki> čest je argument pripadnika [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]] tijekom prosvjeda protiv LGBT osoba. U [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] stoji: <nowiki>''</nowiki>Ako bi muškarac legao s muškarcem kao što se liježe sa ženom, obojica bi počinila odvratno djelo. Neka se smaknu i krv njihova neka padne na njih.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.adventisti.info/biblija/glava.php?knjiga=Levitski%20zakonik&prijevod=stvarnost&glava=20 LEVITSKI ZAKONIK 20. POGLAVLJE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141026180724/http://www.adventisti.info/biblija/glava.php?knjiga=Levitski%20zakonik&prijevod=stvarnost&glava=20 |date=26. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Iduća raširena tvrdnja je ta da je AIDS gay bolest.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.apaa.ca/index.php?option=com_content&view=article&id=178&Itemid=91 The Top Ten Myths About HIV/AIDS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141016085923/http://www.apaa.ca/index.php?option=com_content&view=article&id=178&Itemid=91 |date=16. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> Više o tome u članku pod Zdravstveni problemi i rizici. == Homoseksualno ponašanje u [[Životinje|životinja]] == [[Datoteka:Wuppertal - Zoo - Panthera leo 01 (1) ies.webm|mini|Homoseksualne aktivnosti lavova]] Do 1999. približno 1.500 životinjskih vrsta – od primata, crva i grizli [[medvjed]]a do [[ovca|ovaca]] – opaženo je u ponašanjima koja se mogu označiti homoseksualnim; od toga za oko 500 vrsta postoje dobro dokumentirani izvještaji. Kao primjere homoseksualnog ponašanja uzimala su se u tim istraživanjima se ne samo seksualne aktivnosti, nego također i izvođenje aktivnosti udvaranja pred jedinkama istog spola, privrženost drugoj jedinki istog spola, povezivanje jedinki istog spola u parove i zajednička briga jedinki istog spola za potomstvo.<ref>[http://us.macmillan.com/biologicalexuberance/BruceBagemihl] "BIOLOGICAL EXUBERANCE - Animal Homosexuality and Natural Diversity", Bruce Bagemihl Stonewall Inn Editions 1999.</ref> Životinjsko seksualno ponašanje poprima brojne različite oblike pa i unutar iste vrste. Motivi i implikacije takvih različitih ponašanja tek moraju biti potpuno istraženi. Prema Bruceu Bagemihlu <nowiki>''</nowiki>životinjsko [[Carstvo (taksonomija)|carstvo]] pokazuje daleko veću seksualnu raznolikost – uključujući homoseksualni, biseksualni i nereproduktivni seks – nego što su to znanstvena zajednica i društvo prethodno bili voljni prihvatiti<nowiki>''</nowiki>.<ref>[http://www.publishersweekly.com/pw/print/19990201/26501-gay-lib-for-the-animals-a-new-look-at-homosexuality-in-nature.html <nowiki>''</nowiki>Gay Lib for the Animals: A New Look At Homosexuality in Nature<nowiki>''</nowiki>] pristupljeno 10.08.2014. </ref> [[Datoteka:Two Giraffes.PNG|lijevo|mini|Dva [[mužjak]]a [[žirafe]] u [[Kenija|Keniji]].]] Simon LeVay je unatoč tome istaknuo: <nowiki>''</nowiki>iako je homoseksualno ponašanje jako često u životinjskom svijetu, čini se da individualnim životinjama nije srodna dugoročna predispozicija za uključivanje u takvo ponašanje uz potpuno isključivanje heteroseksualnih aktivnosti. Prema tome, čini se da je homoseksualna orijentacija, ako se o tome kod životinja može govoriti na taj način, rijetkost.<nowiki>''</nowiki><ref>Levay, Simon (1996). ''Queer Science: The Use and Abuse of Research into Homosexuality''. Cambridge, Massachusetts: MIT Press. p. 207.</ref> Primjer vrste kod koje su uočene jedinke s isključivo homoseksualnom orijentacijom je [[Ovce|ovca]] (lat. ''Ovis aries'')<ref>[http://books.google.ca/books?id=EftT_1bsPOAC&pg=PA179 Animal Homosexuality: A Biosocial Perspective By Aldo Poiani, A. F. Dixson, Aldo Poiani, A. F. Dixson], p. 179, 2010, Cambridge University Press</ref><ref name=":7">Levay, Simon (2011). ''Gay, Straight, and The Reason Why The Science of Sexual Orientation''. Cambridge, Massachusetts: Oxford University Press. pp. 70–71.</ref> koja spada u nemonogamne vrste: <nowiki>''</nowiki>Oko 10% mužjaka odbija se pariti sa ženkama, ali se voljno pare s drugim [[mužjak|mužjacima]].<nowiki>''</nowiki><ref name=":7" /> Osim kod ovaca, isključivo homoseksualno ponašanje je uočeno i kod nekih vrsta [[Pingvini|pingvina]] pri čemu pojedini mužjaci preferiraju samo jednog partnera istog spola cijeli život te se odbijaju pariti se ženkama i onda kad im se ukaže prilika.<ref>"Cold Shoulder for Swedish Seductresses | Germany | Deutsche Welle | 10.02.2005". Dw-world.de. pristupljeno 2010-11-17.</ref><ref>"[http://www.cbc.ca/world/story/2009/06/05/gay-penguins-adopt005.html Gay penguin couple adopts abandoned egg in German zoo]". ''CBC News''. 2009-06-05.</ref> Pojava homoseksualnog ponašanje u životinja vrlo se često koristi kao protuargument za tvrdnju da je homoseksualnost lat. ''peccatum contra naturam'' (grijeh protiv prirode).<ref>Bruce Bagemihl, ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity,'' St. Martin's Press, 1999; {{ISBN|978-0312253776}}</ref> Tako je taj argument navelo i Američko društvo psihijatara u izvještaju američkom vrhovnom sudu (United States Supreme Court) u slučaju ''Lawrence v. Texas ''kada je sud 2003. svojom presudom srušio zakone koji su kriminalizirali homoseksualnost u 14 američkih saveznih država čime su istospolne seksualne aktivnosti postale legalne na teritoriju čitavog SAD-a.<ref>Smith, Dinitia (7. veljače 2004)."[http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FA0C1EF83A5F0C748CDDAB0894DC404482 Love That Dare Not Squeak Its Name]". New York Times. pristupljeno 2007-09-10.</ref><ref>[http://www.apa.org/about/offices/ogc/amicus/lawrence.pdf Brief for Amici Curiae in Support of Petitioners, ''Lawrence v. Texas'']</ref> Bagemihl je npr. uočio da su kod [[Žirafe|žirafa]] 9 od 10 sparivanja bila između mužjaka prilikom čega je uočio da je homoseksualno ponašanje, koje je uključivalo analnu penetraciju s orgazmom, uglavnom bilo u funkciji iskazivanja dominantnosti, kompeticije ili pozdrava.<ref>Bagemihl, citing a study by Leuthold, W. (1977): African Ungulates: A Comparative Review of Their Ethology and Behavioural Ecology. ''Springer Verlag'', Berlin, cited in ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity'', 1999;</ref> Neki smatraju da takvo ponašanje ima svoje podrijetlo u socijalnoj organizaciji i dominantnosti kod mužjaka dok drugi (Bagemihl,  Joan Roughgarden,  Thierry Lodé,<ref>Thierry Lodé "La guerre des sexes chez les animaux" Eds O Jacb, Paris, 2006, {{ISBN|2-7381-1901-8}}</ref>  and Paul Vasey) smatraju da se ne radi samo o dominantnosti, već i o jačanju zajedništva te socijalnih veza unutar skupine. == Povijest homoseksualnosti == [[Datoteka:Egyptian homosexual ostraca.jpg|mini|Homoseksualni spolni čin između 2 muškarca u starom Egiptu.]] Prva spominjanja homoseksualnosti nalazimo u staroj Grčkoj; tako [[Platon]] (5. – 4. stoljeće pr.n.e.) u djelu ''Gozba'' (''Simpozij'', tematika je ljubav) spominje homoseksualne odnose između osoba istog spola, a i žene koje su zaokupljene (''trepesthai'', taj izraz ne referira izričito na seksualnu želju) drugim ženama i ne mare za muškarce. U staroj Grčkoj radilo se gotovo isključivo o odnosima između odraslih muškaraca i dječaka: [[Plutarh]] (1. – 2. stoljeće pr.n.e.), pišući o Lakademoncima (Spartancima), bilježi da su erotski odnosi muškaraca prema dječacima bili „toliko na dobrom glasu među njima, da su i najuglednije dame na takav način postupale s djevojčicama". Nadalje piše da "rivalitet nije postojao i ako bi se nekolicini muškaraca svidio isti (dječak), to je bio početak jednog intimnog prijateljstva te bi svi oni zajednički nastojali da predmet njihove sklonosti bude što potpunije zadovoljen."<ref>[http://classics.mit.edu/Plutarch/lycurgus.htmlSapfa Plutarh: Lukurg]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (eng.)</ref> Na području Irana i Afganistana postoji do danas drevni običaj da stariji muškarci uzimaju u kućanstvo dječake, odijevaju ih u žensku odjeću i koriste u seksualne svrhe. Takve dječake se naziva Bača-bazi (''Bacheh-baazi'') što znači ''igranje s djecom.''<ref>[http://www.digitaljournal.com/article/246409/Boys_in_Afghanistan_Sold_Into_Prostitution_Sexual_Slavery "Boys in Afghanistan Sold Into Prostitution, Sexual Slavery"], 20.11.2007</ref> Valja opaziti da su u gornjim slučajevima posrijedi odnosi odraslih muškaraca s dječacima kod kojih je [[pubertet]] počeo ili uznapredovao pa se prema aktualnim definicijama koje koriste psihijatrijska i psihološka struka ne radi o [[Pedofilija|pedofiliji]] (o čemu struka danas govori kada je posrijedi seksualna sklonost prema predpubertetskoj djeci) nego o homoseksualnosti. U pogledu stare Grčke, također, vrijedi opaziti da je homoseksualnost bila prilično raširena, ali je kulturalno uglavnom bila odbacivana: "Sva tri najveća grčka filozofa: Sokrat, Platon i Aristotel, smatrali su homoseksualno ponašanje u sebi sramotnim, nemoralnim i doista izopačenim ili izopačujućim ... Platon koji je u svojoj ''Gozbi'' napisao slavnu pohvalu romantičnim i duhovnim ljubavnim odnosima između muškaraca i dječaka, čini vrlo jasnim da su svi oblici seksualnog ponašanja izvan heteroseksualnog braka sramotni, pogrešni i škodljivi. To je osobito vidljivo iz njegovog pisanja o toj stvari u njegovu zadnjem djelu ''Zakoni'', ali također dovoljno jasno u ''Državi'' i ''Fedru'', pa i u samoj ''Gozbi''."<ref>[http://www.princeton.edu/~anscombe/articles/finnisorientation.pdf "Law, Morality, and "Sexual Orientation", John Finnis], objavljeno u zborniku John Corvino (ed.), "Same Sex: Debating the Ethics, Science, and Culture of Homosexuality", urednik John Corvino, Lanham-New York-London, Rowman and Littlefield 1997., str. 31-43</ref> Sličan oblik homoseksualnosti između odraslih muškaraca i dječaka u pubertetu i ranoj adolescenciju bilježi se i kasnije u Rimu. Car Teodozije I. donosi 390. godine zakon koji za pasivnog partnera propisuje kaznu paljenjem na lomači. [[Datoteka:Woman spying on male lovers.jpg|lijevo|mini|Žena špijunira 2 ljubavnika. Kina, Qing dinastija.]] Na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], povijest homoseksualnosti možemo kontinuirano pratiti još od početaka [[Islam]]a koji takve prakse osuđuje i uglavnom teško kažnjava.<ref>[http://islamskoznanje.wordpress.com/category/kuran-o-homoseksualizmu/ "Kur'ansko rasvjetljenje pojave homoseksualizma", šejh dr. Dža'fer Idris], "Islamsko znanje" 23.1.2013.</ref> Nakon, izgleda, zamiranja homoseksualnih praksi tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], u [[Renesansa|renesansi]] se one ponovno evidentnije u Europi. Najprije se bilježe u trgovačkim središtima Italije, poput Firence, možda zbog pojačanih trgovačkih i kulturalnih odnosa s Bliskim istokom gdje je homoseksualnost stalno prisutna. Ponovno se bilježi obrazac seksualnih odnosa odraslih muškaraca s dječacima i mladićima u ranoj adolescenciji – onako kako je bilo uobičajeno u staroj Grčkoj i Rimu, a i na Bliskom istoku.<ref>[http://books.google.hr/books/about/Forbidden_Friendships_Homosexuality_and.html? "Forbidden Friendships: Homosexuality and male Culture in Renaissance Florence"], Michael Rocke, Oxford University Press, 1996</ref> U Firenci se takav oblik homoseksualnosti bio duboko uvriježio te je zadnji vladar iz kuće [[Medici]], Gian Gastone (r. 1671. – u 1737.), bio međunarodno poznat po odnosima s vrlo velikim brojem dječaka i mladića koje je držao u svojoj pratnji: izgleda da je enormni međunarodni skandal koji je proizlazio iz tog javnog prakticiranja homoseksualnosti znatno pridonio kraju vojvodske loze Medici.<ref>[http://books.google.hr/books/about/The_last_of_the_Medici.html?id=mJGBAAAAIAAJ&redir_esc=y "The last of the Medici"], Harold Acton, izdanje G. Orioli, Lungarno Corsini, 1930. (v. također Faber & Faber, London 2009.)</ref> Revolucionarna Francuska 1791. godine donosi kazneni zakonik u kojemu ''sodomija ''više nije kažnjiva, čime postaje prva zemlja u kojoj je homoseksualnost dekriminalizirana. Međutim, drugim pravnim i socijalnim mjerama homoseksualnost je u Francuskoj i nakon toga održana u strogo privatnoj sferi.<ref>[http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html "The Elastic Closet: A History of Homosexualitiy in France"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130603062805/http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html |date=3. lipnja 2013. }}, Scott Gunther, Palgrave, 2009.</ref> U drugim je Europskim zemljama homoseksualnost dekriminalizirana mnogo kasnije: u Velikoj Britaniji 1967. godine (u Sjevernoj Irskoj tek 1982.), u pojedinim saveznim državama SAD-a u razdoblju od 1961. do 2003. godine, a u Hrvatskoj 1977. godine. Nakon II. svjetskog rata – najprije u SAD-u – nastaje politički pokret za prava homoseksualaca, počev od Mattachine Society osnovanog u Los Angelesu 1950. godine kao konspirativna organizacija (sama homoseksualnost je bila ilegalna); taj rani pokušaj nije bio osobito uspješan.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html "glbtq encyclopedia: Matttachine Society"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070217194851/http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html |date=17. veljače 2007. }}, Craig Kaczorowski, 2004</ref><ref>"Mattachine Society", FBI Records: The Vault, (dokumentarni izvori), pristupljeno 17.9.2014.</ref> Međutim se u velikim gradovima formiraju veće zajednice homoseksualaca; napetost između homoseksualne zajednice, što se oformila u gradu [[New York]]u, i glavne kulturalne struje, koju je prezentirala policija, iskazao se prigodom racije 28. lipnja 1969. godine u [[Stonewall Inn|"Stonewall Innu"]] u [[Greenwich Village]]u. Obljetnicu [[Stonewallski nemiri|Stonewallskih nemira]] je danas uobičajeni datum održavanja tzv. [[Povorka ponosa|''Gay pride'']] manifestacija širom svijeta i na taj način ostaju kulturalnim orijentirom [[LGBT društveni pokreti|pokreta za prava LGBT osoba]]. Nakon toga postaje pokret za prava homoseksualaca dijelom ljevičarski usmjerenih studentskih i srodnih društvenih gibanja krajem 1960.- ih i tijekom 1970.-ih godina.<ref>"[https://confluence.cornell.edu/display/WWC/The+Evolution+of+the+Medical+Definition+of+Homosexuality The Evolution of the Medical Definition of Homosexuality]", Jami Carlacio i Lisa Michelle Cannizzaro kod "Cornell University Confluence", ver. 30.10.2007.</ref> Američko psihijatrijsko društvo je [[1973.]] uzevši u obzir znanstvene dokaze<ref name=":12" /> uklonilo homoseksualnost s popisa bolesti, a istu je poziciju [[1975.]] zauzelo i Američko psihološko društvo;<ref name=":0" /> potom homoseksualci najprije u [[SAD]]-u pa potom i u većem broju zemalja kulturno i politički povezanih sa SAD-om (uključujući gotovo čitavu Europu) organiziranim aktivizmom uspijevaju izboriti status društvene manjine i zaštitu kakvu uživaju društvene manjine.<ref>[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/history.aspx "History of Lesbian, Gay, & Bisexual Social Movements"], pristupljeno 21.8.2014.</ref> Nakon što je [[2001.]] godine [[Nizozemska]] donijela zakon kojim se omogućuje registriranje homoseksualnih partnerstava kao brakova, [[istospolni brak|zakoni o istospolnom braku]] su donijeti u još petnaestak zemalja. Trenutačno je glavna preokupacija pokreta za LGBT prava u zapadnim zemljama zalaganje za zakon o istospolnom braku te ozakonjenje posvajanja djece i surogatnog majčinstva za članove istospolnih zajednica.<ref>[https://www.aclu.org/lgbt-rights "LGBT Rights"], American Civil Liberties Union, pristupljeno 21.8.2014.</ref><ref>[http://www.hrc.org/resources/entry/surrogacy-laws-and-legal-considerations "Surrogacy Laws and Legal Considerations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140905190343/http://www.hrc.org/resources/entry/surrogacy-laws-and-legal-considerations |date=5. rujna 2014. }}, "Human Rights Campaign", pristupljeno 21.8.2014.</ref> S krajem 2014. u sedamnaest zemalja svijeta postoji mogućnost sklapanja istospolnog braka ([[Argentina]], [[Belgija]], [[Brazil]], [[Kanada]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Nizozemska]], [[Novi Zeland]], [[Norveška]], [[Portugal]], [[Južna Afrika]], [[Španjolska]], [[Švedska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Urugvaj]]) kao i u nekim podnacionalnim jurisdikcijama (dijelovi [[Meksiko|Meksika]], te većina država [[SAD]]-a). [[Datoteka:World laws pertaining to homosexual relationships and expression.svg|mini|'''Tamnoplavo: '''priznat istospolni brak. '''Svjetlije nijanse plave:''' razni stupnjevi ozakonjenja istospolnih zajednica. '''Sivo:''' nejasni pravni status homoseksualnosti. '''Oker:''' zabranjeno propagiranje homoseksualnosti. '''Žuto:''' zakonska zabrana homoseksualnosti, koja se u praksi ne provodi. '''Nijanse smeđe:''' kažnjavanje homoseksualnosti; najtamnije su označene zemlje gdje postoji i smrtna kazna.]] Postoje i zemlje s drugačijim trendovima: [[Belize]], koji je bio britanska kolonija do 1981. godine te se stoga od 1967. godine homoseksualnost nije kažnjavala, 2003. godine je kriminalizirao homoseksualne čine propisavši do 10 godina zatvora; [[Burundi]], koji kao bivša belgijska kolonija (do 1962. godine) nije od svoje bivše metropole naslijedio kažnjivost homoseksualnosti, proglasio je istospolne odnose kaznenim djelom 2008. s mogućnošću kazne zatvora od 3 mjeseca do 2 godine. U Ugandi je 2014. godine proglašen zakon kojim se postrožuju kazne za homoseksualne odnose (čak i do smrtne kazne za osobe koje su već kažnjavane ili se upuštaju u homoseksualne odnose makar su zaražene HIV-om ili stupaju u homoseksualne odnose s osobama mlađim od 18 godina) i kriminalizira članstvo u udrugama za promicanje prava LGBT osoba. Do danas je u [[Litva|Litvi]], koja je članica [[Europska unija|Europske unije]] na snazi zakon iz [[2010.]] godine koji zabranjuje upoznavanje maloljetnika s homoseksualnošću; zbog članstva u EU taj se zakon koristi uglavnom za sprječavanje spominjanja istospolne seksualnosti u medijima.<ref>[http://www.lithuaniatribune.com/44839/lithuanian-gay-league-criticises-national-broadcasters-restrictions-on-gay-pride-clips-201344839/ "Lithuanian Gay League criticises national broadcasters’ restrictions on gay pride clips"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140827124332/http://www.lithuaniatribune.com/44839/lithuanian-gay-league-criticises-national-broadcasters-restrictions-on-gay-pride-clips-201344839/ |date=27. kolovoza 2014. }}, "Lithuania Tribune", 15.7.2013.</ref> Sličan je zakon 2013. godine proglašen i u Rusiji,;<ref>[http://www.themoscowtimes.com/news/article/russias-gay-propaganda-law-one-year-on/502697.html "Russia's Gay Propaganda Law One Year On"], Gabrielle Tétrault-Farber za "The Moscow Times", 29.6.2014.</ref> zapadni mediji kao posljedicu tog zakona opisuju porast ne-državnog nasilja protiv homoseksualaca u Rusiji.<ref>[http://www.theguardian.com/technology/2014/feb/11/russia-violent-anti-gay-groups-vkontakte-lgbt-sochi "How anti-gay groups use 'Russian Facebook' to persecute LGBT people"], Hannah Jane Parkinson za theguardian.com, 11.02.2014.</ref> U mnogim zemljama svijeta koje kulturalno i politički ne pripadaju [[Zapadni svijet|zapadnom civilizacijskom krugu]], prakticiranje i eksponiranje homoseksualnosti je ilegalno (u 80 zemalja svijeta su homoseksualni čini izrijekom zabranjeni kao [[kazneno djelo]]) ili pak nema nikakve zaštite LGBT osoba od diskriminacije. Čak i na zapadnoj hemisferi, [[Jamajka]] <nowiki/>i druge karipske zemlje engleskog jezika (s iznimkom onih koje su još uvijek Britanske kolonije) redom zakonski zabranjuju homoseksualnost.<ref>[http://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2014/may/-sp-gay-rights-world-lesbian-bisexual-transgender#country:566 "Surrogacy Laws and Legal Considerations"], Interaktivni pregled prava LGBT osoba prema zemljama, kod "The Guardian", pristupljeno 21.8.2014.</ref> Nakon što su prvi homoseksualni magazini uglavnom prikazivali nježne dječake, od [[1960-ih]] godina se u tim časopisima pojavljuju i maskulini mladići. Suvremena LGBT zajednica sustavno obeshrabruje međugeneracijske seksualne odnose. == Uzroci == === Općenito === Znanost je tražila i još uvijek traži uzroke homoseksualnosti te seksualne orijentacije općenito. Dosadašnja relevantna istraživanja upućuju da bi uzroci mogli biti povezani s biološkim faktorima i onim okolišnim. Biološki faktori koji su bili predmet istraživanja uključuju [[Genetika|genetski]] i [[Hormoni|hormonalni utjecaj]] (posebice u embrionalnom razdoblju) koji utječe na konačnu strukturu mozga i druge karakteristike kao što je prirodna sklonost većem i spretnijem korištenju jedne ruke.<ref name=":4" /><ref name=":0" /> Uz razne biološke faktore postoji i veliki raspon okolišnih faktora kao što su to oni sociološki, psihološki ili pak rano okruženje u [[Maternica|maternici]].<ref name=":2" /><ref name=":4" /> * Američka pedijatrijska akademija je u časopisu ''Pediatrics ''2004. objavila: <nowiki>''</nowiki>Seksualna orijentacija vjerojatno nije određena ni jednim pojedinačnim faktorom, već kombinacijom genetskih, hormonalnih i okolišnih utjecaja. U proteklim desetljećima biološke su teorije bile preferirane od strane stručnjaka. [...] Premda se nastavljaju kontroverze i nesigurnost oko porijekla varijacija ljudske seksualne orijentacije, nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju. Trenutačno znanje sugerira da je seksualna orijentacija obično formirana tijekom ranog djetinjstva.<nowiki>''</nowiki><ref name=":4" /><ref>Perrin, E. C. (2002). ''Sexual Orientation in Child and Adolescent Health Care''. New York: Kluwer Academic/Plenum Publishers. {{ISBN|0-306-46761-5}}.</ref> * Američko psihološko društvo, Američko psihijatrijsko društvo te Nacionalno društvo socijalnih radnika su 2006. objavili: <nowiki>''</nowiki>Trenutačno nema znanstvenog konsenzusa oko specifičnih faktora koji bi uzrokovali da pojedinac postane heteroseksualan, homoseksualan ili biseksualan – uključujući biološke i psihološke faktore ili sociološke efekte seksualne orijentacije roditelja. Unatoč tome, dostupni dokazi indiciraju da je apsolutna većina lezbijka i gayeva odgojeno od strane heteroseksualnih roditelja i da apsolutna većina djece odgojene od strane homoseksualnih roditelja odraste kao heteroseksualna.<nowiki>''</nowiki><ref name=":3" /> * <nowiki> </nowiki>Royal College of Psychiatrists je 2007. objavio: <nowiki>''</nowiki>Unatoč gotovo stoljeću psihoanalitičkih i psiholoških spekulacija nema relevantnih dokaza koji bi poduprli pretpostavku da priroda roditeljstva ili iskustva iz ranog djetinjstva igraju bilo kakvu ulogu u formiranju fundamentalne heteroseksualne ili homoseksualne orijentacije. Čini se da je seksualna orijentacija u svojoj prirodi biološka, određena složenim međuutjecajem genetičkih faktora i ranog okruženja u maternici, stoga seksualna orijentacija nije izbor.<nowiki>''</nowiki><ref name=":0" /> Američko psihološko društvo tvrdi: <nowiki>''</nowiki>Vjerojatno postoje mnogi razlozi zbog kojih osoba ima određenu seksualnu orijentaciju i razlozi bi mogli biti drugačiji za različite ljude<nowiki>''</nowiki>; te dodaje kako je kod većine ljudi seksualna orijentacija određena već u ranoj dobi.<ref name=":2" /> Istraživanje o tome kako bi kod muškaraca orijentacija mogla biti determinirana genetičkim i drugim prenatalnim faktorima često je predmet spominjanja u političkim i sociološkim debatama o homoseksualnosti te također podiže zabrinutost o genetičkom profiliranju i prenatalnom testiranju.<ref>Mitchum, Robert (12. kolovoza 2007.), "Study of gay brothers may find clues about sexuality", ''Chicago Tribune'', pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref> Prof. Michael King tvrdi: <nowiki>''</nowiki>Zaključak do kojeg su došli znanstvenici koji istražuju porijeklo i stabilnost seksualne orijentacije je taj da je ona ljudska karakteristika koja se formira rano u životu i otporna je na promjenu. Znanstveni su dokazi o podrijetlu homoseksualnosti relevantni za [[teologija|teološke]] i sociološke debate jer potkopava pretpostavku da je seksualna orijentacija izbor.<nowiki>''</nowiki><ref>"[http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Homosexuality-is-regarded-as-a-genetical-condition/-/689364/2162786/-/9ww58e/-/index.html How much is known about the origins of homosexuality?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730002132/http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Homosexuality-is-regarded-as-a-genetical-condition/-/689364/2162786/-/9ww58e/-/index.html |date=30. srpnja 2014. }}" 29.07.2014.</ref> Garcia-Falgueras i Swaab tvrde u sažetku svojeg istraživanja iz 2010. objavljenog u časopisu ''Endocrine Development'': <nowiki>''</nowiki>Mozak fetusa se razvija tijekom intrauterinog razdoblja u muškom smjeru pomoću djelovanja testosterona na razvoj [[Neuron|živčanih stanica]] ili u ženskom smjeru pomoću manjka hormona. U tom smjeru, naš su rodni identitet (uvjerenost u pripadanje muškom ili ženskom rodu) i seksualna orijentacija programirani i organizirani u naše moždane strukture dok smo još u maternici. Nema indikacija da socijalni okoliš poslije rođenja ima ikakav utjecaj na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.<nowiki>''</nowiki><ref name=":5">Garcia-Falgueras A, Swaab DF (2010). "Sexual Hormones and the Brain: An Essential Alliance for Sexual Identity and Sexual Orientation". ''Endocrine Development'' '''17''': 22–35. doi:[[doi:10.1159/000262525|10.1159/000262525.PMID 19955753]]. "There is no indication that social environment after birth has an effect on gender identity or sexual orientation."</ref> Psihijatri i psiholozi okupljeni oko udruženja NARTH (National Association for Research & Therapy of Homosexuality) smatraju i nadalje validnim stajališta osnivača [[Psihoterapija|psihoterapije]] ([[Sigmund Freud|Freud]], Jung, Adler, Frankl) da je homoseksualnost ishod neadekvatno realizirane čežnje za istospolnim prijateljstvom s vršnjacima i za dubokim odnosom sa starijim pripadnicima istog spola u mladosti .<ref>[http://www.narth.org/docs/hom101.html "Homosexuality 101:What Every Therapist, Parent, And Homosexual Should Know"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140809214421/http://www.narth.org/docs/hom101.html |date=9. kolovoza 2014. }}, Julie Harren, Ph.D., Archives of Sexual Behavior, Vol. 32, No. 5, listopad 2003., pp. 403-417</ref> Američko psihološko društvo i Royal College of Psychiatrists su izrazili zabrinutost da stavovi, koje zastupa NARTH, nisu potkrijepljeni znanstvenim dokazima te pridonose stvaranju okruženja sklonog predrasudama i diskriminaciji.<ref name=":18">Royal College of Psychiatrists: [http://www.rcpsych.ac.uk/press/pressreleasearchives/2009/statement.aspx Statement from the Royal College of Psychiatrists’ Gay and Lesbian Mental Health Special Interest Group] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527055029/http://www.rcpsych.ac.uk/press/pressreleasearchives/2009/statement.aspx |date=27. svibnja 2010. }}</ref><ref name=":19">[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/policy/ex-gay.pdf Statement of the American Psychological Association]</ref> NARTH je s druge strane 2007. optužio Američko psihološko društvo za pristranost u odabiru članova komisije za nadzor psiholoških terapija gdje su izabrali 5 stručnjaka koji su otvoreno gay aktivisti, a nijednog od kandidata koje je predložio NARTH.<ref>"[https://www.lifesitenews.com/news/apa-appoints-gay-activists-to-monitor-homosexual-reorientation-therapy APA Appoints Gay Activists to Monitor Homosexual Reorientation Therapy]", Elizabeth O’Brien za LifeSiteNews, 22.6.2007.</ref> NARTH tvrdi da je sekularna organizacija, no vrlo često surađuje s vjerskim udrugama<ref name=":20">Ariel Shidlo; Michael Schroeder (PsyD.), Michael Schroeder, Jack Drescher, M.D. (2001). ''[http://books.google.com/?id=1jYuientrGoC Sexual Conversion Therapy: Ethical, Clinical, and Research Perspectives]''. Routledge. {{ISBN|978-0-7890-1911-0}}.</ref> kao što su ''Jews Offering New Alternatives for Healing'' i ''Evergreen International'', a njihova internetska stranica sadrži nekoliko članaka o pitanjima vjere i morala.<ref name=":21">[http://www.narth.com/#!family-faith--ethics2/c11bg stranice NARTH, sadržaj "faith - ethics"]. NARTH. Pristupljeno 12. kolovoza, 2014.</ref> Razmatranja o uzrocima homoseksualnosti nisu do kraja primjenjiva na pitanje uzroka biseksualnosti – zapravo je znanost vrlo malo razmatrala pitanje razvoja biseksualnosti. Također postoje razlike između dinamike homoseksualne orijentacije kod muškaraca i kod žena.<ref>[http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf "Was it a phase? Young women's relinquishment of lesbian/bisexual identities over a 5-year period."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610021748/http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf |date=10. lipnja 2010. }} Diamond, Lisa M., Journal of Personality and Social Psychology, Vol 84(2), Feb 2003, 352-364 (v. tekst na str. 353]</ref> === [[Evolucija|Evolucijska]] perspektiva<nowiki/> === Autori istraživanja iz 2008. su ustvrdili: <nowiki>''</nowiki>postoje značajni dokazi da je ljudska seksualna orijentacija uvjetovana genetikom, stoga nije poznato kako je homoseksualnost, koja smanjuje reproduktivni uspjeh, održavana u [[Populacija (biologija)|populaciji]] u relativno visokoj [[Frekvencija|frekvenciji]].<nowiki>''</nowiki> Iznose [[Hipoteza istiskivanja|hipoteze]]: <nowiki>''</nowiki>dok geni koji predisponiraju za homoseksualnost reduciraju reproduktivni uspjeh homoseksualaca, mogli bi također pružati neku prednost heteroseksualcima koji ih nose<nowiki>''</nowiki>. Njihovi rezultati sugeriraju da <nowiki>''</nowiki>geni koji predisponiraju za homoseksualnost bi mogli pružati prednost u razmnožavanju heteroseksualcima što bi moglo objasniti evoluciju i održivost homoseksualnosti u populaciji.<nowiki>''</nowiki><ref>Zietsch et al. (2008)</ref> Da bi to moglo biti tako, pokazalo je i istraživanje iz 2009. koje je otkrilo značajno povećanje [[plodnost]]i kod žena koje su bile u srodstvu s homoseksualcima s majčine strane, ali ne i kod žena koje se bile u srodstvu s homoseksualcima s očeve strane.<ref>Iemmola, Francesca and Camperio Ciani, Andrea (2009). "New Evidence of Genetic Factors Influencing Sexual Orientation in Men: Female Fecundity Increase in the Maternal Line". ''Archives of Sexual Behavior''(Springer Netherlands) '''38'''.</ref> Recenzentni rad autora Bailey i Zuk koji analizira istraživanja istospolnog seksualnog ponašanja kod životinja testira pogled da takvo ponašanje smanjuje reproduktivni uspjeh navodeći nekoliko hipoteza o tome kako takvo ponašanje može biti adaptivno; te hipoteze značajno variraju među vrstama. Bailey i Zuk također navode kako buduća istraživanja trebaju proučavati evolucijske posljedice istospolnog seksualnog ponašanja umjesto da se bave isključivo porijeklom takvog ponašanja.<ref>Bailey, N. W., & Zuk, M. (2009). Same-sex sexual behavior and evolution. Trends In Ecology & Evolution, 24(8), 439–446. doi:10.1016/j.tree.2009.03.014</ref> Postoje objašnjenja da bi homoseksualnost mogla biti nusprodukt homosocijalnosti (istospolnog prijateljstva). Da bi među grupama ljudi, koje su imale zajednički zadatak ići u lov opstao dobar odnos i cilj bio izvršen, razvila se homoseksualnost s ciljem učvršćivanja prijateljstva, odnosno bolje emocionalne povezanost. To je imalo za posljedicu veću vjerojatnost pomaganja u nevoljama, a time i doprinosilo očuvanju vrste. Drugo evolucijsko objašnjenje homoseksualnosti odnosi se na brigu za potomstvo. Kako je u kameno doba smrtnost bila velika, a o potomcima je ovisilo očuvanje vrste, pretpostavlja se da se homoseksualnost razvila kako bi ti pojedinci bez vlastitih potomaka doprinosili brizi za tuđu djecu, čime su im povećavali vjerojatnost preživljavanja. Oba ova evolucijska objašnjenja ovise o daljnjoj hipotezi, da bi homoseksualnost mogla biti nasljedna osobina; koje se pitanje nastoji riješiti istraživanjem blizanaca – kako se i inače utvrđuju nasljedna stanja. Prva takva provedena studija iz [[1991.]] (Bailey i Pillard) je ukazala da bi vjerojatnost da su oba jednojajčana blizanca homoseksualna, bila znatno veća od one kod parova istospolnih dvojajčanih blizanaca. Točnije, kod 52 % parova jednojajčanih blizanca u kojih je barem jedan brat homoseksualan, oba brata pokazuju homoseksualne sklonosti. Istovremeno to vrijedi za samo 22 % dvojajčanih parova blizanaca. Zaključak je bio da takvi nalazi ukazuju da je homoseksualnost u velikoj mjeri nasljedna.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1845227] "A genetic study of male sexual orientation", Bailey JM, Pillard RC, Arch Gen Psychiatry. 1991 Dec;48(12):1089-96.</ref> Novija su Baileyjeva istraživanja pokazala znatno manju stopu podudarnosti kod monozigotičnih blizanaca što se tiče homoseksualne orijentacije – 20% kod muškaraca i 24% kod žena što ukazuje značajniji utjecaj negentičkih faktora. Objašnjenje za puno manje stope podudarnosti dao je sam Bailey – blizanci, dok su odlučivali hoće li sudjelovati u istraživanju, su vjerojatno pri odlučivanju uzimali u obzir seksualnu orijentaciju svojih ko-blizanca jer su unaprijed bili upoznati s tim da je istraživanje bilo povezano s homoseksualnošću zbog čega je u uzorku ispitanika bila više parova blizanca gdje su oba bila homoseksualne orijentacije, nego što bi ih bilo pri drugačijim okolnostima biranja ispitanika.<ref>Bailey, J. Michael; Dunne, Michael P; Martin, Nicholas G.Genetic and Environmental Influences on Sexual Orientation and Its Correlates in an Australian Twin Sample. J Pers Soc Psychol, Volume 78(3).ožujak 2000.524–536. link [http://faculty.wcas.northwestern.edu/JMichael-Bailey/Publications/Bailey%20et%20al.%20twins,2000.pdf http://faculty.wcas.northwestern.edu/JMichael-Bailey/Publications/Bailey%20et%20a]</ref> Prema studiji na populaciji od 289 parova jednojajčanih i 495 parova dvojajčanih blizanaca u Državi New York od kojih je barem kod jednoga evidentirano da je stupao u homoseksualne odnose (sociolozi Bearman i Brückner, 2002. god.), vjerojatnost da su oba jednojajčana blizanca (dakle dvije osobe s identičnim genetskim nasljeđem) homoseksualci iznosi svega 6,7%. Prema zaključku autora studije, takvi rezultati dovode u pitanje hipotezu da bi homoseksualna orijentacija mogla biti urođena: „Ako postoji genetska komponenta kod istospolne privlačnosti, ona je neznatna u odnosu na druge faktore.“.<ref>[http://www.jstor.org/discover/10.1086/341906?uid=2&uid=4&sid=21103280404583] Bearman, Peter S. i Brückner, Hannah: ”Opposite-seks twins and adolsescent same-seks attraction”, The American Journal of Sociology, ožujak 2002. str. 1197-1198</ref> No u istraživanju Alana Sandersa i dr. objavljeno u svibnju 2014. rađenom na dosad najvećem uzorku blizanaca, 409 parova, se pokazalo da su gay muškarci dijelili sličnosti u genima na osmom i desetom kromosomu na kojeg su ukazala i neka druga, prijašnja istraživanja. Znanstvenici sada pokušavaju otkriti o kojim bi se točno genima u tim regijama kromosoma moglo raditi.<ref>Sanders AR i suradnici: [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25399360 ''Genome-wide scan demonstrates significant linkage for male sexual orientation'']. Psychol Med. 2015 May;45(7):1379-88. doi: 10.1017/S0033291714002451. Epub 2014 Nov 17., pristupljeno 8. listopada 2015. </ref> Znanstvenici koji se bave genetikom komentirali su prethodne objave o studiji (koje su autori objavljivali u tijeku rada na njoj) kao interesantne, ali neki sa skepsom i opaskama da su rezultati nedovoljno uvjerljivi da bi se iz njih moglo ustanoviti genetske uzroke homoseksualnosti.<ref>[http://news.sciencemag.org/biology/2014/11/study-gay-brothers-may-confirm-x-chromosome-link-homosexuality "Study of gay brothers may confirm X chromosome link to homosexuality"], Kelly Servick za "Science", 17. studenog 2015.</ref><ref>[http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-2837834/Study-suggests-genetic-link-male-homosexuality.html "Have scientists finally found the 'gay gene'? Major new study of 800 brothers backs claims sexuality is in our genes"], Associated Press i Makr Prigg, kod "Daily News", 17. studenog 2014.</ref> S obzirom na to da druga već navedena novija istraživanja ukazuju na postojanje znatnih ne-genetičkih bioloških faktora u formiranju homoseksualnih sklonosti – kao što je rano okruženje u maternici – znatan broj stručnjaka sukladno takvim dokazima smatra kako seksualna orijentacija nije izbor, nego je biološki uvjetovana: <nowiki>''</nowiki>Nema indikacija da socijalni okoliš poslije rođenja ima ikakav utjecaj na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.<nowiki>''</nowiki>,<ref name=":4" /> <nowiki>''</nowiki>nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju<nowiki>''</nowiki>,<ref name=":0" /> iako je postotak seksualno zlostavljanih veći kod homoseksualnih i biseksualnih osoba nego kod heteroseksualnih,<ref name="cdc.gov"/> a seksualno zlostavljanje može zbuniti djecu: <nowiki>''</nowiki>Ako je zlostavljač bio istog spola, djeca mogu propitivati svoju seksualnu orijentaciju te se pitati jesu li gay<nowiki>''</nowiki>.<ref><nowiki>''</nowiki>If the abuser was of the same-sex, children (and parents) might question their sexual orientation and wonder if they are "gay."<nowiki>''</nowiki> [http://www.ptsd.va.gov/professional/trauma/other/child_sexual_abuse.asp Službene stranice Department of Veterans Affairs: „Child Sexual Abuse“], Julia Whealin, PhD and Erin Barnett, PhD, posjećeno 10.08.2014.</ref> === Epigenetika === [[Datoteka:Epigenetic mechanisms.png|mini|Načela epigenetičkih mehanizama]] 2013. godine su Bill Rice s kalifornijskog Sveučilišta u Santa Barbari i Urban Friberg sa Sveučilišta u Uppsali, u suradnji s američkim NIMBioS institutom razvili matematički model [[Epigenetika|epigenetičkog]] izvora homoseksualnosti. Autori polaze od pretpostavke da postoje posebni, [[Epigenetika|epigenetičkei]] markeri na genima koji se prenose kod pojedinaca u krvnom srodstvu i daju sličan učinak. Ti autori ukazuju na indicije da bi glavni izvor homoseksualnosti moglo biti epigenetičko križno nasljeđivanje: kada pretpostavljene epigenetičke markere nasljeđuju djeca od roditelja suprotnog spola, mogu nastati atipično niske ili visoke razine [[testosteron]]a ''in utero'', što uzrokuje da [[fetus]] na neki način poprimi osobine suprotnog spola.<ref>[http://healthland.time.com/2012/12/13/new-insight-into-the-epigenetic-roots-of-homosexuality/ "New Insight into the (Epi)Genetic Roots of Homosexuality"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131206033213/http://healthland.time.com/2012/12/13/new-insight-into-the-epigenetic-roots-of-homosexuality/ |date=6. prosinca 2013. }}, Laura Blue za "Time Health & Family" 13.12.2012.</ref><ref>[http://www.nimbios.org/press/FS_homosexuality "Study Finds Epigenetics, Not Genetics, Underlies Homosexuality"], Catherine Crawley za "NIMBioS" 11.12.2012.</ref> Čak i skloni znanstvenici upozoravaju da studija Rice – Friberg predstavlja tek jedan matematički model kojim se daje prijedlog za biološka testiranja: pri tome, prema sadašnjem stanju znanosti, takvo testiranje možda uopće i nije moguće.<ref>[http://www.the-scientist.com/?articles.view/articleNo/33773/title/Can-Epigenetics-Explain-Homosexuality-/ "Can Epigenetics Explain Homosexuality?"] Sabrina Richards za "The Scientist", 1.1.2013.</ref> U listopadu 2015. vodeći znanstveni časopis ''[[Nature]]'' objavio je istraživanje 37 parova jednojajčanih muških blizanaca kod kojih je samo jedan [[Blizanci|blizanac]] gay i 10 parova u kojima su oba gay. Znanstvenici su proučavanjem njihove [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] otkrili 5 epigenetičkih markera koji su se znatno češće pojavljivali kod gay muškaraca nego kod njihovih identičnih heteroseksualnih blizanaca. Na temelju pronalazaka izradili su algoritam koji je u čak 67% slučajeva točno predvidio [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]] muškaraca u istraživanju. Znanstvenici ističu da je istraživanje potrebno replicirati na većem uzorku blizanaca te napominju da se epigenetički markeri razlikuju ovisno o tkivu pri čemu bi za seksualnost najvažniji trebali biti oni u [[Mozak|mozgu]]. 1 od tih 5 markera povezan je s [[gen]]om [[Imunološki sustav|imunološkog sustava]], 1 s [[Razvoj središnjeg živčanog sustava|razvojem mozga]] i 3 nisu bila povezana ni s jednim genom u DNK.<ref name=":22">[http://www.nature.com/news/epigenetic-tags-linked-to-homosexuality-in-men-1.18530?WT.mc_id=FBK_NatureNews#/ref-link-4 Epigenetic 'tags' linked to homosexuality in men], pristupljeno 8. listopada 2015. </ref> Epigenetički markeri su molekule koje nisu dio slijeda DNK tj. gena koji ju čine, već su na DNK i reguliraju izražaj pojedinih gena. Mogu biti nasljedni, podložni su promjenama pod utjecajem okolišnih čimbenika i identični blizanci nemaju uvijek iste markere.<ref name=":22" /> === Istraživanja [[DNK]] === [[Fenotip]] homoseksualne osobe je dosljedan njezinu [[genotip]]u, no javlja se fizička privlačnost prema pripadnicima istoga [[spol]]a. S obzirom na to da homoseksualci često navode da su homoseksualne porive imali kao djeca, opravdano je provoditi istraživanja [[DNK]] kako bi se utvrdilo je li riječ o nasljednoj osobini. [[1993.]] [[Dean Hamer]], istraživač pri Nacionalnom centru za rak u [[SAD]]-u, koristi alate suvremene [[molakularna biologija|molekularne biologije]] s ciljem odgovaranja na stoljetno pitanje je li homoseksualnost nasljedna. Hamer je pratio naslijeđe pet označenih sljedova [[DNK]] na [[X kromosom]]u kod 40 parova homoseksualne braće. Iako su ti DNK sljedovi visoko varijabilni kod ukupne populacije, bili su identični u 33 bratska para. Hamer je svoj nalaz rastumačio kao da genski uzrok homoseksualne sklonosti kod pojedinca leži na X kromosomu. No rad je samo prepoznao DNK sljedove koji su učestaliji među homoseksualnim blizancima, ne i [[gen]] uzročnik. Hamerovo izviješće i danas uzrokuje kontroverze u znanstvenoj zajednici. Jedna je istraživačka skupina potvrdila i proširila njegov rad, otkrivši da kada su dva brata homoseksualna i imaju brata koji je heteroseksualan, heteroseksualni brat ne nosi oznake na X kromosomu. Ista studija nije naišla na kromosomske oznake kod parova homoseksualnih sestara. Više je istraživačkih skupina opovrglo Hamerova otkrića. No gen koji upravlja homoseksualnošću se ne treba nužno nalaziti na [[spolni kromosom|spolnom kromosomu]] gdje ga je Hamer prvotno tražio. Trenutne studije za takvim genima tragaju i na [[autosom]]ima. [[Datoteka:Serotonin-2D-skeletal.svg|lijevo|mini|[[Serotonin]]]] Drugi pristup razumijevanju biološke osnove homoseksualnosti podrazumijeva genetičku manipulaciju muških jedinki vinskih mušica za oslikavanje homoseksualnog ponašanja. [[Mutacija|Mutirani]] [[alel]] gena određuje [[boja|boju]] [[oko|očiju]] mušica iskazujući "''bijelo''" svojstvo, no samo u stanicama oka. Boja očiju divljeg tipa je crvena. Istraživači su izmijenili embrije muških vinskih mušica, tako da su odrasle jedinke kukaca iskazivale ''bijeli'' gen u svakoj stanici. Rezultirano ponašanje izmijenjenih jedinki je nalikovalo međusobnom udvaranju, po svoj prilici uzrokovanom izmijenjenim genom. Mogućnost genetičkog induciranja homoseksualnog ponašanja ukazuje na genetičko upravljanje putem biokemijske osnove [[fenotip]]a. Produkt ''bijelog'' gena je [[enzim]] koji upravlja bojom očiju tako da omogućava [[stanica]]ma korištenje [[aminokiselina|aminokiseline]] [[triptofan]]a, koji je nužan za proizvodnju [[hormon]]a [[serotonin]]a. Kada sve stanice vinske mušice iskazivale mutirani ''bijeli'' gen, smanjuje se razina serotonina u mozgu što uzrokuje neobično ponašanje. U drugih je životinja sniženi moždani serotonin usko povezan s tzv. homoseksualnim ponašanjem – primjerice se za "homoseksualno ponašanje" uzima ako mužjak pingvina pripomogne u brizi za potomstvo drugom mužjaku, koji je ostao bez ženske partnerice – makar nije jasno je li sniženi moždani serotonin poticaj na takvo ponašanje, ili je pak posljedica situacije u kojoj se jedinka ne druži sa životinjom suprotnog spola . === Hipoteza o neurološkim uzrocima homoseksualnosti === [[Datoteka:Hypothalamus small.gif|lijevo|mini|[[Hipotalamus]]]] Pionirsko istraživanje o vezi građe [[mozak|mozga]] i homoseksualnost proveo je neurolog [[Simon LeVay]] koji je post-mortem usporedio mozgove tri grupe ispitanika – muških homoseksualaca i muških i ženskih heteroseksualaca/ki. Rezultati su potvrdili ranije nalaze da je INAH 3 (treća intersticijska jezgra anteriornog [[hipotalamus]]a) više nego dvostruko veća kod heteroseksualnih muškaraca nego kod [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] žena i homoseksualnih muškaraca. Te je rezultate teško interpretirati jer se povezanost ne može kauzalno tumačiti. Moguće je da je ta jezgra uzrok homoseksualnosti, da je posljedica homoseksualnosti ili da postoji treći činitelj koji tu ima utjecaja. U replikaciji LeVayevog eksperimenta koji su vodili [[William Byne]] i suradnici, rezulti su pokazali da je INAH 3 kod homoseksualnih muškaraca veća od INAH 3 [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] žena, a manja od INAH 3 [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] muškaraca, iako razlika nije dostigla nivo statističke značajnosti. [[Allen i Gorski]] usporedili su veličinu prednje komisure u mozgu kod homoseksualnih muškaraca i [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] muškaraca i žena, te utvrdili da je kod homoseksualnih muškaraca značajno veća u odnosu na heteroseksualne muškarce i žene. [[Swaab i Hofman]] utvrdili su razlike u veličini suprahijazmatske jezgre između homoseksualnih i heteroseksualnih muškaraca. Nije razjašnjeno da li bi ta razlika bila posljedica homoseksualnog načina života, ili bi ona bila utjecala na razvoj homoseksualnih sklonosti. === Hipoteza o psihološkim uzrocima homoseksualnosti === Začetnik psihoterapije [[Sigmund Freud]] je prepoznavao biseksualan potencijal u svakoj osobi – u smislu da se zapravo svatko može "pervertirati" seksualne porive koji su prema svojoj prirodi usmjereni prema razmnožavanju – tj. prema heteroseksualnosti. Termin "perverzija" je Freud prvi počeo koristiti u medicini, u djelu "Drei Abhandlungen zur Sexualtheorie" iz 1905.; te u tom smislu za Freuda čak i [[samozadovoljavanje]] predstavlja perverziju. Nakon dugog promišljanja o fenomenu homoseksualnosti, od 1915. god. Freud zauzima stajalište da homoseksualnost predstavlja fiksaciju na nerazriješene psihološke probleme vezane uz spolno sazrijevanje i spolni život u cjelini, te da je u cijelosti plod psihološke nezrelosti.<ref name="tandfonline.com">[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1300/J082v09n02_04#.UnacudIidNg] "Freud Reconsidered: Bisexuality, Homosexuality, and Moral Judgement", Timothy F. Murphy, Journal of Homosexuality, Volume 9, Issue 2-3, 1984</ref> [[Datoteka:Krafft-Ebing Psychopathia sexualis 1886.jpg|mini|Prvo izdanje knjige ''Psychopathia Sexualis'' (1886), od Richard von Krafft-Ebinga; djela u kojem se po prvi put spominju termini "homoseksualnost" i "heteroseksualnost"]] Jedan od vodećih autora u polju tzv. [[Reparativna terapija|reparativne terapije]] homoseksualnosti i jedan od osnivača NARTH-a<ref>NARTH [http://www.narth.com/menus/officers.html Officers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040803174911/http://www.narth.com/menus/officers.html |date=3. kolovoza 2004. }}</ref> [[Joseph Nicolosi]], gradeći dalje na Freudovim<ref name="tandfonline.com"/> tezama, govori o homoseksualnosti kao posljedici neispunjene potrebe za emocionalnom vezom s osobama istog spola – u prvom redu s roditeljem istog spola (očinstvo/majčinstvo), a potom s vršnjacima istog spola (prijateljstvo). Prema Nicolosiju, potreba za takvim istospolnim povezivanjem (en. "same-sex bonding") se tijekom seksualnog sazrijevanja može pokušati zadovoljiti vezama seksualne prirode – sa starijom osobom istog spola koja emocionalno stupa na mjesto roditelja, ili pak s vršnjacima istog spola. Stoga Nicolosi zagovara da osobe s homoseksualnim porivima razvijaju prijateljske odnose s vršnjacima i starijim osobama istog spola – koje neće biti seksualne prirode; te tvrdi da u svojem radu uočava da zbog razvijanja takvih veza, homoseksualni porivi kod njegovih pacijenata opadaju.<ref>[https://www.scribd.com/doc/84933706/Reparative-Therapy-of-Male-Homosexuality-by-Joseph-Nicolosi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}} "Reparative Therapy of Male Homosexuality: A New Clinical Approach",Publisher: Jason Aronson, Inc. (1. listopada 1997)</ref> Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje Američke psihijatrijske udruge (međunarodna verzija s [[MKB-10]] šiframa), kojega koriste i hrvatski liječnici, postoji nekoliko poremećaja koji su vezani uz pitanje seksualne orijentacije – ali se homoseksualnost i biseksualnost (za razliku od primjerice [[transseksualnost]]i i raznih drugih [[queer]] orijentacija) u principu ne dijagnosticiraju kao mentalni poremećaj, ako se pojedini homoseksualac ne žali na psihološke i/ili socijalne tegobe koji proizlaze iz homoseksualnosti. U šifri F52.9 nalazi se "Seksualni poremećaj, neodređen", za obilježavanje seksualnih smetnji koje ne zadovoljavaju kriterije za neki od Poremećaja seksualnog identiteta (grupa šifri F64), ni [[Parafilija]] (grupa šifri F65), niti spada u grupu Psihološki poremećaji i poremećaji ponašanja povezani sa spolnim razvojem i orijentacijom (grupa šifri F66). Primjeri iz šifre F52.9 uključuju: 1. snažne osjećaje neadekvatnosti na području seksualnog izražaja ili na drugim poljima povezanim s vlastitim mjerilima muškosti ili ženskosti. 2. Poremećaj zbog obrazaca ponavljanih seksualnih veza koje uključuju partnere koji su doživljeni kao stvari koje treba iskoristiti. 3. Trajne i značajne smetnje zbog seksualne orijentacije. [[MKB-10]], nadalje, predviđa pod šifrom F66.1 dijagnozu "Egodistonička spolna orijentacija", gdje se klasificiraju homoseksualci koji su u braku ili sličnoj heteroseksualnoj vezi ili bi u nju htjeli ući, ili iz bilo kojeg razloga osjećaju potrebu da promijene svoju seksualnu orijentaciju ili umanje homoseksualne porive i ponašanje. Istraživanja i klinička literatura su konzistentni u demonstriranju da su istospolni seksualni i romantični osjećaji, privlačnosti i ponašanja normalne te pozitivne varijacije ljudske seksualnosti.<ref name=":8">American Psychological Association:&nbsp;[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/therapeutic-response.pdf Appropriate Therapeutic Responses to Sexual Orientation]</ref> Sada postoji već velika količina istraživanja koja pružaju dokaze koji nam indiciraju da je biti gay, lezbijka ili biseksualna osoba kompatibilno s normalnim mentalnim zdravljem i socijalnom prilagođenošću.<ref name=":0" /> Unatoč tome, iskustva diskriminacije i rezignacije od strane prijatelja, obitelji, kolega i poslodavca mogu uzrokovati psihičke poteškoće kod pojedinih LGBT ljudi, a češće se javljaju i problemi s prekomjernom upotrebom lijekova i drugih substanci. Royal College of Psychiatrists je priopćio osvrćući se na razdoblja kada se homoseksualnost smatrala bolešću u medicini: <nowiki>''</nowiki>Ova nesretna povijest nam demonstrira kako marginalizacija grupe ljudi koji imaju određenu osobnu karakteristiku (u ovom slučaju homoseksualnost) može dovesti do štetne medicinske praske i osnova diskriminacije u društvu.<nowiki>''</nowiki><ref>Royal College of Psychiatrists:&nbsp;Royal College of Psychiatrists response to comments on Nolan Show regarding homosexuality as a mental disorder&nbsp;at theWayback Machine&nbsp;(arhivirano 11. lipnja 2008.)</ref> Američko psihijatrijsko društvo je [[1973.]] na temelju znanstvenih dokaza<ref name=":12">Staff report (12. kolovoza 1998).&nbsp;[http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=187846 Gay Is Okay With APA—Forum Honors Landmark 1973 Events].&nbsp;''JAMA''. 1998;280(6):497–499.&nbsp;doi:[[doi:10.1001/jama.280.6.497|10.1001/jama.280.6.497]]</ref> uklonilo homoseksualnost s liste bolesti, a istu je poziciju [[1975.]] zauzelo i Američko psihološko društvo.<ref name=":0" /> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) je [[1990.]] uklonila homoseksualnost s popisa mentalnih bolesti.<ref>"[http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/6/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women Stop discrimination against homosexual men and women] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709194330/http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/6/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women |date=9. srpnja 2012. }}". World Health Organisation — Europe. 17. svibnja 2011. pristupljeno 8. ožujka 201?</ref> Unatoč tome, zagovornici [[Konzervativizam|konzervativnog]] pristupa homoseksualnosti su i dalje skloni stajalištu da je homoseksualnost uklonjena s popisa [[bolest]]i i [[poremećaj]]a radi pritisaka LGBT udruga i političkih krugova.<ref name=":9"><nowiki>''</nowiki>[http://www.ofm.hr/juniorat/index.php/osvrti/71-homoseksualnost-i-crkveni-nauk Homoseksualnost&nbsp;i Crkveni nauk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812205542/http://www.ofm.hr/juniorat/index.php/osvrti/71-homoseksualnost-i-crkveni-nauk |date=12. kolovoza 2014. }}<nowiki>''</nowiki> fra Daniel Patafta, pristupljeno 12.08.2014.</ref> == Religija i homoseksualnost == {{glavni|Homoseksualnost u Starom zavjetu}} Iako odnos religije prema homoseksualnosti može znatno varirati između različitih religija i sekti te s obzirom na vrijeme i područje, trenutačna autoritativna tijela i doktrine najvećih svjetskih religija gledaju na homoseksualnost uglavnom negativno. Ta negativnost varira od potihog suprotstavljanja homoseksualnim aktivnostima, izravnog zabranjivanja prakticiranja homoseksualnosti pa do aktivnog suprotstavljanja društvenom prihvaćanju homoseksualnosti. Neke religije uče da je sama homoseksualna orijentacija [[grijeh]],<ref>"[http://www.upper-register.com/irons_trial/charges.pdf Charge #1 and specifications preferred by the Presbytery of Southern California against The Rev. C. Lee Irons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723194409/http://www.upper-register.com/irons_trial/charges.pdf |date=23. srpnja 2008. }}" (PDF). Presbytery of Southern California of the Orthodox Presbyterian Church. pristupljeno 27. lipnja 2008. "claiming that homosexuality is an unchosen "condition," rather than a sin of the heart, [...] contradicts the teaching of Scripture that both the desire and the act are sin."</ref> neke da je samo istospolni čin grijeh<ref>Sex and Society – Volume 3 – Page 824</ref> dok samo manji broj u potpunosti prihvaćaju gayeve i lezbijke.<ref>The Wiley-Blackwell Companion to Religion and Social Justice – Page 543, Michael D. Palmer, Stanley M. Burgess – 2012</ref> Vjernici i pripadnici velikih [[Monoteizam|monoteističkih]] religija kao što je kršćanstvo najčešće zastupaju stav da je homoseksualni čin neprirodan i nečist zbog nekompatibilnosti [[Spolni organi|spolnih organa]] i zatvorenosti čina [[Začeće|stvaranju novog života]] što se najčešće navodi kao glavna funkcija [[Spolnost i kršćanstvo|spolnosti]].<ref name=":9" /><ref><nowiki>''</nowiki>[http://studentski-pastoral.com/index.php/pitajteKapelana/37 Homoseksualnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812213342/http://studentski-pastoral.com/index.php/pitajteKapelana/37 |date=12. kolovoza 2014. }}<nowiki>''</nowiki> don [[Damir Stojić]], pristupljeno 12.08.2014.</ref> S druge strane, unatoč vjerskom učenju postoje pripadnici religija koji na homoseksualnost gledaju pozitivnije, a neke liberalne religijske denominacije podržavaju i istospolne brakove. == Vidi još == *[[Homofobija]] *[[Biseksualnost]] *[[Transrodnost]] *[[Interseksualnost]] *[[Queer]] *[[LGBTIQ]] * [[Međunarodni dan borbe protiv homofobije]] * [[Popis životinja koje pokazuju homoseksualno ponašanje]] == Literatura i izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * Znanost.geek.hr -<nowiki>''</nowiki>[http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ Je li homoseksualnost zaista neprirodna?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730014520/http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ |date=30. srpnja 2014. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730014520/http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ |date=30. srpnja 2014. }}<nowiki>''</nowiki> {{LGBT |state=autocollapsed |selected=identiteti}} [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:LGBTQ]] 14ouimq016ywl2fy09jgwz5npyyg7tu 7616246 7616211 2026-10-10T20:40:41Z Croxyz 205325 ovo je više primjereno za neko istraživanje nego enciklopediju 7616246 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gay_flag.svg|mini|Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista.]] '''Homoseksualnost''' (od [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ''ὁμός ''što znači ''isto'', i [[Latinski jezik|latinskog]] ''sexus ''što znači ''spol''), [[romantika|romantična]] i [[seksualnost|spolna]] privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog [[Spol i rod|spola]]. Kao [[Seksualna orijentacija|orijentacija]] homoseksualnost se odnosi na <nowiki>''</nowiki>trajni obrazac emocionalne, romantične ili seksualne privlačnosti<nowiki>''</nowiki> primarno ili isključivo prema osobama istoga spola.<nowiki>''</nowiki> Također se odnosi na individualan osjećaj osobnog i društvenog identiteta baziranog na tim privlačnostima, ponašanju koje ih izražava i na pripadnosti zajednici drugih koji dijele iste.<nowiki>''</nowiki><ref name=":2">"[http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx Sexual Orientation, Homosexuality, and Bisexuality]", ''[[American Psychological Association]] HelpCenter.org'', pristupljeno 30. ožujka 2010.</ref><ref name=":3">[http://www.courts.ca.gov/documents/Amer_Psychological_Assn_Amicus_Curiae_Brief.pdf "Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) - APA California Amicus Brief — As Filed" ](PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010.</ref> Najčešći izrazi za homoseksualne osobe su ''[[lezbijka]]'' kod žena i ''[[gay]]'' kod muškaraca iako se ''gay'' često koristi i za muškarce i za žene. Zajedno s [[Biseksualnost|biseksualnošću]] i [[Heteroseksualnost|heteroseksualnošću]], homoseksualnost je jedna od tri glavne kategorije seksualne orijentacije unutar heteroseksualno-homoseksualnog kontinuuma, teorijskog koncepta kojega je razvio [[Alfred Kinsey]], u kojem se [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyjevom ljestvicom]] opisuje seksualna orijentacija. Danas mnogi seksolozi smatraju Kinseyjevu skalu relevantnom, ali ističu kako je ona vrlo često nedovoljno opsežna da bi se jasno odredio seksualni identitet na koji utječu brojni faktori. Navode kako je seksualna orijentacija samo jedan od njih, a uz nju su ostala 2 glavna faktora biološki spol i rodni identitet.<ref>"[http://www.plannedparenthood.org/health-topics/sexual-orientation-gender-4329.htm Sexual Orientation & Gender] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140214010943/http://www.plannedparenthood.org/health-topics/sexual-orientation-gender-4329.htm |date=14. veljače 2014. }}". Planned Parenthood. pristupljeno 6. rujna 2012.</ref> Dok neki smatraju homoseksualnu aktivnost neprirodnom,<ref>Robinson, B. A. (2010). "[http://www.religioustolerance.org/hom_fixe.htm Divergent beliefs about the nature of homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190510051718/http://www.religioustolerance.org/hom_fixe.htm |date=10. svibnja 2019. }}". Religious Tolerance.org. pristupljeno 12. rujna 2011.</ref><ref>Schlessinger, Laura (2010). "[http://www.religioustolerance.org/hom_0078.htm Dr. Laura Schlessinger and homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190129135629/http://www.religioustolerance.org/hom_0078.htm |date=29. siječnja 2019. }}". Religious Tolerance.org. pristupljeno 19. rujna 2012.</ref> znanstvena istraživanja pokazuju da je homoseksualnost normalna i prirodna varijacija ljudske seksualnosti te da sama po sebi nije izvor negativnih psiholoških učinaka.<ref>[http://new.paho.org/hq/index.php?option=com_content&task=view&id=6803&Itemid=1926 ""Therapies" to change sexual orientation lack medical justification and threaten health"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120523040848/http://new.paho.org/hq/index.php?option=com_content&task=view&id=6803&Itemid=1926 |date=23. svibnja 2012. }}. Pan American Health Organization. pristupljeno 26. svibnja 2012. arhivirano ovdje [1].</ref><ref name=":11">"[https://web.archive.org/web/20130808032050/http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx Sexual orientation, homosexuality and bisexuality]".American Psychological Association. Arhivirano 8. kolovoza 2013. pristupljeno 10. kolovoza 2013.</ref> Dokaza u prilog nesocijalnim, biološkim uzrocima znatno je više nego onih u prilog socijalnim, osobito kod muškaraca.<ref name="Bailey2016">{{Citiranje časopisa |last1=Bailey |first1=J. Michael |last2=Vasey |first2=Paul L. |last3=Diamond |first3=Lisa M. |last4=Breedlove |first4=S. Marc |last5=Vilain |first5=Eric |last6=Epprecht |first6=Marc |title=Sexual Orientation, Controversy, and Science |journal=Psychological Science in the Public Interest |volume=17 |issue=2 |pages=45–101 |year=2016 |doi=10.1177/1529100616637616 |pmid=27113562}}</ref> Iako nijedna teorija o uzrocima seksualne orijentacije nije stekla opću potporu, znanstvenici daju prednost biološkim teorijama<ref name=":4">Frankowski BL; American Academy of Pediatrics Committee on Adolescence (lipanj 2004). "[http://pediatrics.aappublications.org/content/113/6/1827.long Sexual orientation and adolescents]". ''Pediatrics'' '''113''' (6): 1827–32. doi:[[doi:10.1542/peds.113.6.1827|10.1542/peds.113.6.1827]]. PMID 15173519.</ref> koje ukazuju na [[Genetika|genetičke]] i [[Epigenetika|epigenetičke]] čimbenike, rano okruženje u [[Maternica|maternici]] ili kombinaciju istih.<ref name=":0">"[http://www.rcpsych.ac.uk/workinpsychiatry/specialinterestgroups/gaylesbian/submissiontothecofe.aspx Submission to the Church of England’s Listening Exercise on Human Sexuality]". The Royal College of Psychiatrists. pristupljeno 13. lipnja 2013.</ref> Nema pouzdanih znanstvenih dokaza koji bi upućivali na to da roditeljski odgoj ili iskustva u ranom djetinjstvu igraju ulogu u oblikovanju seksualne orijentacije.<ref name=":0" /> U navedenoj švedskoj studiji ocjenjuje se da zajednički ili srodni okoliš ne igraju nikakvu ulogu kod muškaraca i malu ulogu kod žena.<ref>Långström, N.; Rahman, Q.; Carlström, E.; Lichtenstein, P. (2008). "Genetic and Environmental Effects on Same-sex Sexual Behavior: A Population Study of Twins in Sweden". ''Archives of Sexual Behavior'' '''39''' (1): 75–80. doi:[[doi:10.1007/s10508-008-9386-1|10.1007/s10508-008-9386-1]]. PMID [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18536986 18536986]. </ref> Zagovornici tzv. [[reparativna terapija|reparativne terapije]] smatraju da je homoseksualnost izraz preusmjeravanja neadekvatno realizirane čežnje za istospolnim prijateljstvom s vršnjacima i za dubokim odnosom sa starijim pripadnicima istog [[Spol i rod|spola]] (roditeljima, učiteljima) u mladosti.<ref>[http://books.google.hr/books?id=38HsJed6_T8C&pg=PR1&lpg=PR1&dq=narth+manual+unwanted&source=bl&ots=2yyUDjTOxq&sig=HNLxuXpfh_kS6x_-Q_prEZ7j4qA&hl=en&sa=X&ei=6cXTU_PvJMuM4gT5_YCQBQ&ved=0CB0Q6AEwAA#v=onepage&q=narth&f=false Julie Harren Hamilton, Ph.D., Philip J. Henry, PhD i dr., "Handbook of Therapy for Unwanted Homosexual Attractions: A Guide to Treatment"], 2009., str. 55–67.</ref> Za takva tumačenja nema pouzdanih znanstvenih dokaza,<ref name=":0" /><ref name="Bailey2016" /> a vodeće strukovne organizacije ne smatraju homoseksualnost poremećajem i ne preporučuju terapije usmjerene na promjenu seksualne orijentacije,<ref name=":4" /><ref name="apa2009">American Psychological Association: [http://www.apa.org/about/governance/council/policy/sexual-orientation.aspx Resolution on Appropriate Affirmative Responses to Sexual Orientation Distress and Change Efforts]</ref> za koje je sustavni pregled istraživanja zaključio da vjerojatno nisu uspješne i da nose rizik štete.<ref name="apa-tf2009">American Psychological Association, Task Force on Appropriate Therapeutic Responses to Sexual Orientation (2009). [https://www.apa.org/pi/lgbt/resources/therapeutic-response.pdf ''Report of the Task Force on Appropriate Therapeutic Responses to Sexual Orientation'']. Washington, DC: American Psychological Association.</ref> Većina se ljudi istospolne seksualnosti izjašnjava da su vrlo malo ili nimalo bili ili jesu u mogućnosti odabrati svoju seksualnu orijentaciju.<ref name=":11" /> Većina pripadnika znanstvene zajednice tvrdi kako nema dovoljno dokaza koji bi opravdali upotrebu [[Psihologija|psiholoških]] intervencija sa svrhom promjene seksualne orijentacije.<ref>American Psychological Association: [http://www.apa.org/about/governance/council/policy/sexual-orientation.aspx Resolution on Appropriate Affirmative Responses to Sexual Orientation Distress and Change Efforts]</ref> Kada se radi o brojnosti i učestalosti, postoje različita gledišta o kriterijima utvrđivanja broja ljudi koji se deklariraju kao gay ili lezbijka tj. onih koji su primarno homoseksualni u svom spolnom i romantičnom životu za razliku od onih osoba koje su neko vrijeme ili naizmjence imale istospolno seksualno ili romantično iskustvo. Broj osoba koji se javno deklariraju kao homoseksualne ovisi o prihvaćenosti i riziku od [[Stigmatizacija|stigmatizacije]] u društvu. Sigurno da broj osoba, koje se javno izjašnjavaju kao homoseksualne, ovisi o pravnom sustavu, odnosno jesu li homoseksualni odnosi kažnjivi zakonom;<ref name=":6">LeVay, Simon (1996). ''Queer Science: [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/queerscience.htm The Use and Abuse of Research into Homosexuality].'' Cambridge: The MIT Press {{ISBN|0-262-12199-9}}</ref> uz to postoje osobe koje ne žele svoju egzistenciju obilježavati deklariranjem, bilo iz osobnih razloga ili pak zbog toga što u nju nisu posve sigurne ([[seksualna fluidnost]]).<ref>[http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf "Was it a phase? Young women's relinquishment of lesbian/bisexual identities over a 5-year period."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610021748/http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf |date=10. lipnja 2010. }} Diamond, Lisa M., Journal of Personality and Social Psychology, Vol 84(2), Feb 2003, 352-364.]</ref> Politički uvjeti su tek u najnovije vrijeme, i to samo u nekim zemljama, takvi da je postalo moguće formirati statističke obrasce koji su omogućili upisivanje homoseksualnih sklonosti kao identitetskih određenja. Osim kod anatomski modernog čovjeka (lat. ''Homo sapiens sapiens'') homoseksualno je ponašanje također zabilježeno i promatrano kod [[Homoseksualno ponašanje kod životinja|mnogih drugih životinjskih vrsta]].<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2009/06/090616122106.htm Science Daily: Same-Sex Behavior Seen In Nearly All Animals]</ref><ref>''[http://www.news-medical.net/news/2006/10/23/20718.aspx 1,500 animal species practice homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110210172226/http://www.news-medical.net/news/2006/10/23/20718.aspx|date=10. veljače 2011.}}''[[1,500 animal species practice homosexuality. The Medical News, 23. listopada 2006|. ''The Medical News'', 23. listopada 2006.]]</ref><ref>Sommer, Volker & Paul L. Vasey (2006), Homosexual Behaviour in Animals, An Evolutionary Perspective.Cambridge University Press, Cambridge. [[{{ISBN|0-521-86446-1}}]]</ref><ref>Harrold, Max (16. veljače 1999). [http://www.thefreelibrary.com/Biological+Exuberance:+Animal+Homosexuality+and+Natural+Diversity.-a053877996 "Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity"]. The Advocate, reprinted in Highbeam Encyclopedia. pristupljeno 10. rujna 2007.</ref> Od kraja 19. stoljeća odvija se globalni pokret s rezultatom povećanja zakonskih prava homoseksualnih osoba uključujući pravo na [[brak]] i [[Istospolni brak|građansko partnerstvo]], zaposlenje, vojnu službu, jednakopravan pristup zdravstvenoj njezi pa i pravo na posvajanje i roditeljstvo u nekim državama. Brojne su zemlje donijele zakonske odredbe s ciljem zaštite gay manjina od maltretiranja (engl. bullying). == Etimologija == [[Datoteka:Hyakinthos.jpg|mini|''[[Zefir]] ''i'' [[Hijakint|Hijacint]], 480 pr.n.e.'']] [[Riječ]] ''homoseksualan ''je spoj grčkog i latinskog gdje prvi dio potječe od grčkog ὁμός homos, 'isto' (nije povezano s latinskim homo, 'čovjek', kao u [[Homo sapiens]]) te se odnosi na seksualne aktivnosti i privlačnost među pripadnicima istog spola.<ref>Room, Adrian (1986). ''A Dictionary of True Etymologies''. p. 84. {{ISBN|978-0710203403}}</ref><ref>Statt, David A. (2004). ''A Student's Dictionary of Psychology''. Psychology Press. p. 93. {{ISBN|978-1841693422}}</ref> Prvo je pojavljivanje te riječi u tiskanom obliku zabilježeno u njemačkom [[pamflet]]u iz 1869. austrijskog autora Karl-Marie Kertbenyija koji ga je tada objavio anonimno.<ref>"[http://www.glbtq.com/social-sciences/kertbeny_km.html Karl-Maria Kertbeny: The Coinage and Dissemination of the Term] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626100855/http://www.glbtq.com/social-sciences/kertbeny_km.html |date=26. lipnja 2015. }}", ''glbtq.com'', pristupljeno 12. lipnja 2012.</ref> U njemu se bunio protiv pruskog anti-sodomskog zakona.<ref>Feray Jean-Claude, Herzer Manfred (1990). "Homosexual Studies and Politics in the 19th Century: Karl Maria Kertbeny". ''Journal of Homosexuality'' '''19''': 1.</ref> Godine 1886. je [[Richard von Krafft-Ebing]] upotrijebio izraze ''homoseksualnost ''(njem. Homosexualität) i ''heteroseksualnost ''(njem. Heterosexualität)'' ''u svojoj knjizi ''[[Psychopathia Sexualis]]. ''Njegova je knjiga bila toliko popularna i kod laika i kod liječnika da su izrazi <nowiki>''</nowiki>heteroseksualnost<nowiki>'' i ''</nowiki>homoseksualnost<nowiki>''</nowiki> postali najšire prihvaćeni izrazi za varijacije [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]].<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/krafft_ebing_r.html Krafft-Ebing, Richard von (1840-1902)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120409220543/http://www.glbtq.com/social-sciences/krafft_ebing_r.html |date=9. travnja 2012. }}. ''glbtq.com''</ref><ref>"[http://www.kino.com/psychopathia/history.html Psychopathia Sexualis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071004223140/http://www.kino.com/psychopathia/history.html |date=4. listopada 2007. }}", ''Kino.com'', pristupljeno 7. rujna 2007.</ref> === LGBTIQ=== {{glavni|LGBT}} Danas se za seksualne manjine koristi skraćenica '''[[LGBTIQ]]''' koja je složena od sljedećih riječi: [[lezbijka|'''L'''ezbijke]], [[gej|'''G'''ejevi,]] [[biseksualnost|'''B'''iseksualne]], [[transrodnost|'''T'''ransrodne]], [[interseksualnost|'''I'''nterseksualne]] i [[queer|'''Q'''ueer osobe]]. Homoseksualne osobe oba [[spol i rod|spola/roda]] u popularnoj se kulturi zovu "[[gej]]", što je njihov seksualni identitet, i ona je nastala prihvaćenjem [[Engleski jezik|engleske]] riječi ''[[gay]]''. Engleska riječ "gay" znači biti "sretan", "veseo" te je kao takva često bila korištena u poeziji i [[književnost]]i, no nakon [[1950-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] uzima se kao identitet homoseksualnih osoba, no ipak najčešće muškaraca. Žene homoseksualne orijentacije su u većini prihvatile termin "[[lezbijka]]". Postoji mnogo različitih termina koje se odnose [[LGBTIQ]] osobe. Neke od njih su prvenstveno namijenjene da bi uvrijedile ili diskriminirale, no ponekad LGBTIQ osobe koriste iste termine za samoidentifikaciju. ''[[Queer teorija]]'' tu pojavu, često i kao politički čin, naziva [[obrnuti diskurs|obrnutim diskursom]]. == Seksualnost i identitet == [[Datoteka:Kinsey Scale hr.svg|lijevo|mini|250x250px]] === Kinseyjeva skala === [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyeva skala]] (također zvana eng.  Heterosexual-Homosexual Rating Scale<ref>[http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-hhscale.html "Kinsey's Heterosexual-Homosexual Rating Scale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160510163753/http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-hhscale.html |date=10. svibnja 2016. }}". The Kinsey Institute. pristupljeno 8. rujna 2011.</ref>) pokušava opisati seksualnu povijest osobe ili epizode seksualne aktivnosti u određenom vremenu. Skala počinje s 0 što se odnosi na isključivo heteroseksualno ponašanje i završava sa 6 što označava isključivo homoseksualno ponašanje. Kinsey je u svojim djelima tzv. Kinseyjevim izvještajima koristio i oznaku <nowiki>''X''</nowiki> za [[aseksualnost]].<ref>(Male volume, Table 141; Female volume, page 472)</ref><ref>Mary Zeiss Stange, Carol K. Oyster, Jane E. Sloan (2011). ''[http://books.google.com/books?id=bOkPjFQoBj8C&pg=PA158&dq=Kinsey+and+asexuality+Encyclopedia+of+Women+in+Today%27s+World&hl=en&sa=X&ei=Ae_sTuuxKYfg2QWJ4bGlDw&sqi=2&ved=0CDAQ6AEwAA#v=onepage&q&f=falsee Encyclopedia of Women in Today's World]''. Sage Pubns. p. 2016. {{ISBN|1-4129-7685-5}}. pristupljeno 17. prosinca 2011.</ref> === Orijentacija i ponašanje === Američko psihološko društvo i Američko psihijatrijsko društvo (eng.  American Psychological Association i American Psychiatric Association) komentiraju seksualnu orijentaciju na sljedeći način: <nowiki>''</nowiki>Seksualna orijentacija se često definira kao karakteristika individue kao što je to i biološki [[Spol i rod|spol]], rodni identitet ili dob. Ta je perspektiva nepotpuna jer seksualna orijentacija nužno uključuje veze s drugim individuama. Seksualni čini i romantička privlačnost su kategorizirani kao homoseksualni ili heteroseksualni s obzirom na biološki spol individua međusobno uključenih u njih. Doista, individue izražavaju svoju homoseksualnost, heteroseksualnost ili biseksualnost interakcijom ili željom za interakcijom s drugim osobama. Te interakcije uključuju i jednostavne radnje kao što su držanje za ruke ili ljubljenje. Shodno tome, seksualna je orijentacija povezana i s osobnim vezama koje ljudska bića ostvaruju s drugim ljudima kako bi zadovoljili svoje potrebe za ljubavlju, povezivanjem i intimnošću. U kontekstu seksualnog ponašanja te veze obuhvaćaju neseksualne fizičke aktivnosti, zajedničke ciljeve i vrijednosti, međusobnu podršku i predanost.<nowiki>''</nowiki><ref>"[http://www.courts.ca.gov/documents/Amer_Psychological_Assn_Amicus_Curiae_Brief.pdf Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) – APA California Amicus Brief — As Filed]" (PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010.</ref> Homoseksualna orijentacija i homoseksualno ponašanje nisu isto gdje ponašanje ne mora nužno uključivati istospolnu orijentaciju. Neki stručnjaci tumače da je seksualna orijentacija urođena, a seksualno ponašanje promjenjivo.<ref>[http://www.queerzagreb.org/wp-content/uploads/2012/11/cv-final.pdf "Edukacijski program ZAJEDNO protiv homofobije i nasilja u školama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924083724/http://www.queerzagreb.org/wp-content/uploads/2012/11/cv-final.pdf |date=24. rujna 2015. }} Bijelić, N i Hodžić, A. u izdanju udruge Queer Zagreb, 2012, str. 31</ref> Do homoseksualnog ponašanja kod heteroseksualnih osoba može doći u [[adolescencija|adolescenciji]] (fazi istraživanja svoje seksualnosti), u dugotrajnoj izloženosti osobama istog spola (bez suprotnog) npr. u vojsci, [[crkva|crkvi]], [[zatvor]]u, itd. === Izlaženje iz ormara === [[Datoteka:Johanna Sigurdardottir, statsminister Island. Nordiska radets session 2011 i Kopenhamn.jpg|mini|250x250px]] Izlaženje iz ormara (eng. coming out ili žargon <nowiki>''outanje''</nowiki>) je fraza koja se odnosi na razotkrivanje vlastite seksualne orijentacije ili rodnog identiteta te je opisano i doživljeno kao psihološki proces ili čak psihološko putovanje.<ref>"[http://utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 Coming Out: A Journey] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924194203/http://www.utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 |date=24. rujna 2015. }}". Utahpridecenter.org. pristupljeno 22. srpnja 2012.</ref> Općenito, izlaženje iz ormara opisuje se kroz 3 faze. Prva je faza da pojedinac upozna samog sebe i svoju seksualnost, a ta spoznaja proizlazi iz svjesne otvorenosti prema istospolnim vezama.<ref>In a joint statement with other major American medical organizations, the APA says that "different people realize at different points in their lives that they are heterosexual, gay, lesbian, or bisexual". "[https://web.archive.org/web/20070807205013/http://www.apa.org/pi/lgbc/publications/justthefacts.html Just the Facts About Sexual Orientation & Youth: A Primer for Principals, Educators and School Personnel]". American Academy of Pediatrics, American Counseling Association, American Association of School Administrators, American Federation of Teachers, American Psychological Association, American School Health Association, The Interfaith Alliance, National Association of School Psychologists, National Association of Social Workers, National Education Association. 1999. Arhivirano 7. kolovoza 2007. pristupljeno 28. kolovoza 2007.</ref> To se često opisuje kao unutarnje razotkrivanje, a druga se faza odnosi na odluku pojedinca da svoju seksualnost obznani drugima npr. roditeljima, prijateljima i kolegama. Treća se faza odnosi na življenje otvoreno kao [[LGBT]] osoba.<ref>"[https://web.archive.org/web/20071102101657/http://dev.hrc.org/issues/3333.htm The Coming Out Continuum]", ''Human Rights Campaign'', arhivirano 2. studenog 2007., pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref> To se obično događa u srednjoškolskom ili fakultetskom razdoblju, a čest je slučaj da osoba razotkrije svoju seksualnost određenim pripadnicima društva, ali ne i vlastitoj obitelji – najčešće iz straha od neprihvaćanja. Prema istraživanju objavljenom u časopisu ''Journal of Sex Research'' razvoj lezbijskog, gay ili biseksualnog (LGB) identiteta složen je i vrlo često težak proces. Za razliku od drugih manjinskih grupa, kao što su etničke i rasne manjine, većina LGB osoba nije odgojeno u zajednici koja bi se sastojala od osoba od kakvih su učili o vlastitom identitetu i koje bi poticale te podržavale taj identitet. U većini slučajeva LGB osobe su odrasle u društvenom okruženju koje je ili ignorantno ili otvoreno neprijateljsko prema homoseksualnosti.<ref>Rosario, M., Schrimshaw, E., Hunter, J., & Braun, L. (veljača 2006). Sexual identity development among lesbian, gay, and bisexual youths: Consistency and change over time. ''Journal of Sex Research'', 43(1), 46–58. pristupljeno 4. travnja 2009., from PsycINFO database.</ref> Istaknuti političari, zvijezde, vojne osobe i članovi [[kler]]a su razotkriveni u javnosti – tuđom zlobom ili pak motivirani vlastitim političkim i moralnim stavovima. Mnogi se protive takvoj praksi kada se radi o javnim osobama<ref>Maggio, Rosalie (1991), ''The Dictionary of Bias-Free Usage: A Guide to Nondiscriminatory Language'', Oryx Press, p. 208, {{ISBN|0-89774-653-8}}</ref> dok neki potiču razotkrivanje javnih osoba koje koriste svoje pozicije i utjecaj kako bi naštetili drugim gay osobama.<ref>Tatchell, Peter (23. travnja 2007.), "[http://www.newstatesman.com/life-and-society/2007/04/human-rights-gay-outing-outed Outing hypocrites is justified]", ''The New Statesman'', pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref>  === Rodni identitet === Početkom dvadesetog stoljeća oni koji su pisali o homoseksualnoj orijentaciji obično su smatrali da je ona intrinzično povezana sa spolom osobe npr. mislilo se da će osoba ženske građe, koju privlače druge osobe ženske građe, imati muževne atribute i obrnuto.<ref>Minton, H. L. (1986). ''Femininity in men and masculinity in women: American psychiatry and psychology portray homosexuality in the 1930s'', Journal of Homosexuality, 13(1), 1–21.<br> <nowiki>*</nowiki>Terry, J. (1999). ''An American obsession: Science, medicine, and homosexuality in modern society.''Chicago: University of Chicago Press</ref> No, to je viđenje seksualne orijentacije kao seksualne inverzije dovedeno u pitanje pa u drugoj polovici dvadesetog stoljeća dolazi do značajnog porasta broja zagovaratelja rodnog identiteta kao fenomena koji je odvojen od seksualne orijentacije. [[Transrodnost|Transrodne]] i [[Cisrodnost|cisrodne]] osobe mogu privlačiti muškarci, žene ili oboje. Vrlo je česta zabuna i stereotip da se sve osobe koje traže medicinske zahvate kako bi stekle tjelesne osobine željenog spola, osjećaju seksualnu privlačnost prema pripadnicima onog spola kojega same žele napustiti. Istraživači su puno puta zanemarivali da su transseksualne osobe sklone davanju "poželjnih" odgovora kako si ne bi stvorile probleme oko prava na propisivanje [[Hormoni|hormonske terapije]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_7_31/ai_57815505/pg_7 |title=From Donald to Deirdre - Donald N. McCloskey sex change to Deirdre N. McCloskey |access-date=29. srpnja 2014. |archive-date=18. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080618070144/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_7_31/ai_57815505/print |url-status=dead }}</ref> Heteroseksualna, homoseksualna ili biseksualna osoba može biti muževna, ženstvena (feminizirana) ili [[androgenost|androgena]], a mnogi članovi i podržavatelji lezbijskih i gay zajednica sada karakteriziranje <nowiki>''</nowiki>rodno-potvrdan heteroseksualac<nowiki>'' ili ''</nowiki>rodno-nepotvrdan homoseksualac<nowiki>''</nowiki> vide kao negativan stereotip. Prema nekim podacima u oko pola slučajeva transrodne osobe imaju jasno izraženu seksualnu sklonost prema osobama baš onog spola čijim pripadnicima žele postati: mnogi muškarci koji nastoje prijeći u ženski rod, žele nakon toga nastaviti održavati seksualne odnose sa ženama te se deklarirati kao lezbijke.<ref>[http://www.firstthings.com/article/2004/11/surgical-sex "Surgical Sex", Paul McHugh, 2004]</ref> Unatoč tome, istraživanja J. Michaela Baileya i K. J. Zuckera su pokazala kako većina gay muškaraca i lezbijka priznaje kako su tijekom djetinjstva bili rodno-nepotvrdni što bi značilo da gay muškarci smatraju kako su u djetinjstvu bili feminizirani.<ref>Bailey, J.M., Zucker, K.J. (1995), ''Childhood sex-typed behavior and sexual orientation: a conceptual analysis and quantitative review.'' Developmental Psychology 31(1):43</ref>    === Homoseksualnost u mladih === Stručne smjernice Američkog psihološkog društva upućuju da mladi mogu oklijevati u odabiru jednog od seksualnog identiteta s obzirom na seksualnu orijentaciju te da on može biti [[seksualna fluidnost|fluidan]] tijekom [[Adolescencija|adolescencije]]. U terapeutskom pomaganju se uzima u obzir da su mladi s LGBT sklonostima često izloženi zlostavljanju u školi. Ohrabruje se tarapeute da surađuju s roditeljima i školskim vlastima.<ref>[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/guidelines.aspx ''Practice Guidelines for LGB Clients'', poglavlje "''Application''"], pristupljeno 11. travnja 2015. (Engleski)</ref> U članku R. C. Savin-Williamsa i K. Joynera objavljenom 2013. god. u znanstvenom časopisu ''Archives of Sexual Behavior '' autori upozoravaju druge istraživače homoseksualnosti na značajnu promjenjivost izjašnjavanja mladih ispitanika o njihovim seksualnim sklonostima nakon dužeg vremenskog razdoblja. Tako se prema podacima američke nacionalne longitudinalne studije zdravlja adolescenata i odraslih ''Add Health'' (studija koja već više od 20 godina prati oko 20 tisuća osoba koje su bile u adolescenciji 1994. godine, i koje su u 'valovima' ispituju svakih par godina; zadnji provedeni '4. val' intervjuiranja je proveden 2008. godine<ref>[http://www.cpc.unc.edu/projects/addhealth/design "Add Health: Study Design"], pristupljeno 13. travnja 2015.</ref>) 70% ispitanika koji su se kao 1994. god. kao osobe srednjoškolske dobi (7 do 12 razred školovanja) bili izjasnili kao biseksualci ili homoseksualci, bilo 2008. godine u dobi mladih odraslih osoba izjasnilo kao "ekskluzivno heteroseksualni". Autori su ponudili 3 moguća obrazloženja: 1. neki mladi kao odrasli odluče skrivati svoju seksualnu orijentaciju, 2. neprecizno korištenje izraza ''seksualna orijentacija'' i ''romantične privlačnosti, ''3. davanje lažnih odgovora kod prvog vala prikupljanja podataka. Iznose kako se vjerojatno radi o posljednja 2 obrazloženja.<ref>[http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-013-0219-5#page-1 "The Dubious Assessment of Gay, Lesbian, and Bisexual Adolescents of Add Health"], Ritch C. Savin-Williams, Kara Joyner "Archives of Sexual Behavior", April 2014, Vol. 43/3, str, 413-422</ref> R. C. Savin-Williamsa i K. Joyners nisu u tom članku raspravili može li se razlike ipak pripisati [[Seksualna fluidnost|seksualnoj fluidnosti]] kod adolescenata; što međutim kao odgovor sugeriraju Sabra L. Katz-Wise i Janet S. Hide u svojoj studiji iz 2014. god.<ref name="link.springer.com">{{Citiranje časopisa |title=Sexual fluidity and related attitudes and beliefs among young adults with a same-gender orientation |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10508-014-0420-1 |journal=Archives of Sexual Behavior, 2015 |accessdate=2019-04-10}}</ref> U obiteljskoj psihoterapiji, uzima se u obzir činjenicu da proces identifikacije ostaje fluidan tijekom adolescencije, što uključuje i pitanje seksualnog identiteta: "Mladi mogu prihvatiti neku oznaku seksualnog identiteta i kasnije je napustiti. Takva su iskustva uobičajenija kod adolescenata ženskog spola, ali se događaju također i kod onih muškog spola. Prema podacima iz studije Lise L. Diamond... 60% žena u uzorku kojega je promatrala L. M. Diamond promijenilo je oznaku svojeg seksualnog identificiranja (tj. lezbijka, biseksualka, heteroseksualka), a 50% je napustilo lezbijski ili biseksualni identitet u nekoj točki svoje kasne adolescencije ili rane odrasle dobi."<ref>[https://books.google.hr/books?id=yov8Uw7IlbcC&printsec=frontcover&dq=Adolescent+in+Family+Therapy,+Second+Edition:+Harnessing+the+Power+of&hl=en&sa=X&ei=hbQrVYyeM4vbaqn8gLgI&ved=0CB0Q6wEwAA#v=onepage&q=Adolescent%20in%20Family%20Therapy%2C%20Second%20Edition%3A%20Harnessing%20the%20Power%20of&f=false "Adolescent in Family Therapy, Second Edition: Harnesing the Power of Relationships"], Joseph A. Micucci, Guilford Press 2009, str. 33, 64 </ref> === Promjene seksualne orijentacije (eng. ''sexual fluidity'') === Prema studiji Stevena E. Mocka i Richarda P. Eibacha iz 2011. godine provedenoj na 2.560 odraslih ispitanika<ref>[http://midus.wisc.edu/findings/pdfs/1153.pdf "Stability and Change in Sexual Orientation Identity Over a 10-YearPeriod in Adulthood"], "Archives of Sexual Behavior", 6/2012, Vol, 41 -3, str 641-648</ref> tijekom desetogodišnjeg razdoblja može se zaključiti da je kod nekih osoba seksualni identitet promjenjiv – u drugom krugu ispitivanja nakon 10 godina drugačiji seksualni identitet je prijavilo oko 2% ispitanika: heteroseksualna orijentacija se (kod populacije iz svih dijelova SAD-a obuhvaćene studijom) pokazuje najstabilnijom – promijenilo ju je 0,78% muškaraca i 1,36% žena; kod žena su lezbijski i biseksualni identitet jednako nestabilni – 63,6% lezbijki i 64,7% biseksualki se drugačije izjasnilo nakon 10 godina. Muški homoseksualci su ostali stabilniji u svojoj orijentaciji – promjena se evidentirala kod 9,52% osoba koje su na početku desetogodišnjeg razdoblja iskazale homoseksualnu orijentaciju dok je kod biseksualaca zabilježena promjena u 47% slučajeva. Studija objavljena 2000. godine u kojoj je ispitano 80 mlađih ženskih osoba (16-23 godina života) koje su se deklarirale kao lezbijke, biseksualke ili "nesigurne" pokazuje da je njih polovica u stanovitoj mjeri promijenilo svoju seksualnu orijentaciju u razdoblju od samo dvije godine.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10749081 "Sexual identity, attractions, and behavior among young sexual-minority women over a 2-year period"], Diamond L.M. Dev Psychol. 2000 Mar;36(2):241-50</ref> Sabra L. Katz-Wise i Janet S. Hide u studiji objavljenoj 2014. god. nalaze u kohorti od 188 adolescenta s istospolnim sklonostima u Sjedinjenim Američkim Državama, fluidnost u seksualnim privlačnostima kod 63% ženskih i 50% muških ispitanika; a kod 48% ženskih i 34% muških ispitanika fluidnost i u [[Seksualna orijentacija|seksualnoj orijentaciji]].<ref name="link.springer.com"/> Američko psihijatrijsko društvo piše: "Neki vjeruju da je seksualna orijentacija urođena i nepromjenjiva; međutim seksualna se orijentacija razvija tijekom životnog vijeka osobe. Pojedinci mogu postati svjesni u različitim trenucima svojih života da su heteroseksualci, gay, lezbijke ili biseksualci."<ref>[http://www.psychiatry.org/lgbt-sexual-orientation "LGBT-Sexual Orientation: What is Sexual Orientation?"], mrežne stranice Američke psihijatrijske asocijacije, posjećeno 02. ožujka 2015.</ref> Prema kanadskom Centru za mentalno zdravlje i ovisnost (Toronto), "kod nekih ljudi, seksualna orijentacija je stalna i nepromjeniva tijekom cijelog života. Kod drugih, seksualna orijentacija može biti fluidna i mijenjati se tijekom vremena. Postoji široki spektar seksualnih orijentacija. Jedan način da se gleda na seksualnu orijentaciju je fluidni kontinuum koji ide od isključivo istorodne privlačnosti do isključivo privlačnosti suprotnim rodom s mnogim točkama između njih. Važno je opaziti da se neće svatko s istom samodeklariranom seksualnom orijentacijom uklopiti na točno jednako mjesto na kontinuumu. Na primjer, jedna biseksualna osoba se može naći točno na sredini kontinuuma, ali druga biseksualna osoba se može naći dalje od sredine i bliže jednom ili drugom kraju kontinuuma."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://knowledgex.camh.net/amhspecialists/Screening_Assessment/assessment/ARQ2/Pages/arq2_question_a2.aspx?intcid=search-results |title=CAMH (Centre for Addiction and Mental Health) Knowledge Exchange |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402101620/http://knowledgex.camh.net/amhspecialists/Screening_Assessment/assessment/ARQ2/Pages/arq2_question_a2.aspx?intcid=search-results |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=2. ožujka 2015.}}</ref> Istraživanje L. Diamond iz 2008. god., gdje je praćeno 79 mladih ne-heteroseksualnih žena tijekom 10- godišnjeg razdoblja, pokazuje značajnu fluidnost u biseksualnim, nedeklariranim i lezbijskim privlačnostima, ponašanjima i identitetima: dvije trećine sudionika promijenilo je seksualnu orijentaciju. Većinom se opaža promjena iz isključivo istospolne u biseksualnu orijentaciju. Autorica zaključuje da "ovakvi nalazi pokazuju da je razlika između lezbijstva i biseksualnosti prije pitanje mjere, nego pitanje vrste".<ref>[http://www.glhv.org.au/files/Female_bisexuality_results_from_a_10-year_study_0.pdf Diamond, Lisa M. (siječnja 2008). ''Female bisexuality from adolescence to adulthood: Results from a 10-year longitudinal study.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301221742/http://www.glhv.org.au/files/Female_bisexuality_results_from_a_10-year_study_0.pdf|date=1. ožujka 2014.}} (PDF) '''44''' (1). Developmental Psychology. pp. 5–14. doi:10.1037/0012-1649.44.1.5.PMID 18194000.</ref><ref>"'''Bisexual women – new research findings'''". Women's Health News. 17. siječnja 2008.</ref> Istraživanje provedeno na "Northwestern University" 2004. pokazalo je kako su se žene (i lezbijke i heteroseksualke) seksualno uzbudile kada su gledale heteroseksualne, ali i lezbijske erotske filmove. Muške heteroseksualne osobe su se uzbudile gledajući samo one erotske filmove sa ženama, a gay muškarci samo gledajući filmove s drugim muškarcima. Autori su zaključili da je ženska seksualna želja manje strogo diktirana prema određenom spolu nego što je to slučaj kod muškaraca, te da je ženska seksualna želja otvorenija promjenama tijekom vremena.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15482445 "A sex difference in the specificity of sexual arousal"], Chivers ML1, Rieger G, Latty E, Bailey JM., Psychol Sci. 2004 Nov;15(11):736-44.</ref> Ellen Schecter piše 2009. godine: <nowiki>''</nowiki>Istina je da je Alfred Kinsey bio u pravu: ne samo da seksualnost postoji kao kontinuum, već se neki ljudi mogu i miču se kroz taj kontinuum tijekom života. Seksualnost može biti fluidna, varirati tijekom vremena i kroz različite situacije. Čini se da je seksualna orijentacija sačinjena od mnogo varijabli – ne samo od seksualnog ponašanja. [...] To ne znači da je izlaženje iz ormara kao gay ili lezbijka reverzibilno ili da je to samo faza, niti znači da je seksualna orijentacija izbor ili da ne-heteroseksualni ljudi mogu biti dovedeni do toga da prihvate heteroseksualnost. To jednostavno znači da, dok većina ljudi ima stabilnu seksualnu orijentaciju kongruentnu sa svojim seksualnim ponašanjem i privlačnostima, mnogi nemaju.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>''Sexual Fluidity: The New Sexuality Paradigm''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> Ellen Schecter, PhD, pristupljeno 15.08.2014.</ref> === Istospolne veze === [[Datoteka:Homosexuality symbols (4 colors).svg|mini|upright=1.5|Simboli ženske i muške homoseksualnosti.]] Ljudi homoseksualne orijentacije mogu izraziti svoju seksualnost na brojne načine i pokazati je ili ne u svojem ponašanju. Mnogi imaju seksualne veze predominantno s ljudima njihovog rodnog identiteta, iako neki stupaju u vezu s onima suprotnog roda, biseksualne veze ili žive u celibatu. Istraživanje pokazuje da mnoge lezbijke i gay muškarci žele te uspijevaju u postizanju posvećene i trajne veze. Ankete također pokazuju da između 40% i 60% gay muškaraca te između 45% i 80% lezbijka su trenutačno uključeni u romantičnu vezu.<ref name=":1">"Resolution on Sexual Orientation and Marriage – Research Summary". American Psychological Association. pristupljeno 4. listopada 2012.</ref> Osim toga, pokazuju da su partneri u između 18% i 28% gay parova te između 8% i 21% lezbijskih parova u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] živjeli zajedno 10 ili više godina.<ref name=":1" /> 26. lipnja 2015. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]] proglasio je presudom u slučaju ''Obergefell v. Hodges'' zabrane istospolnih brakova neustavnim čime je gay parovima omogućio pravo na legalno sklapanje braka na teritoriju svih 50 saveznih država SAD-a. Presuda je donijeta preglasavanajem, pri čemu je 4 od ukupno 9 sudaca glasovalo protiv, uključujući i samog predsjednika Vrhovnog suda, konzervativca Johna Robertsa koji je u svojem mišljenju istaknuo kako zagovornici istospolnih brakova imaju pravo odluku suda slaviti kao novi način iskazivanja privrženosti partneru, ali da Ustav nije imao ništa s tim jer se njegove odredbe iz 19. stoljeća teško mogu tumačiti u korist homoseksualnih brakova.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.washingtonpost.com/politics/gay-marriage-and-other-major-rulings-at-the-supreme-court/2015/06/25/ef75a120-1b6d-11e5-bd7f-4611a60dd8e5_story.html Supreme Court rules gay couples nationwide have a right to marry]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 26. lipnja 2015.</ref><ref>[http://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf Prikaz slučaja Obergefel v. Hodges] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626145937/http://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf |date=26. lipnja 2015. }} (presuda, sažetak i izdvojena mišljenja) službene stranice Vrhovnog suda SAD, lipanj 2015., v. str. 28. presude, te str. 10, 16 i 29 izdvojenog mišljenja Predsjednika suda J. Robertsa</ref> 16. studenog u [[Irska|Irskoj]] je na snagu stupio [[Zakon]] o [[Istospolni brak|istospolnim brakovima]], šest mjeseci nakon povijesnog [[referendum]]a kojim je Irska postala prva zemlja svijeta koja je plebiscitom sa 62% glasova prihvatila istospolne brakove.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1830511/sest-mjeseci-od-povijesnog-refereduma-u-irskoj-na-snagu-stupio-zakon-o-istospolnim-brakovima/ Šest mjeseci od povijesnog refereduma: u Irskoj na snagu stupio Zakon o istospolnim brakovima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117020750/http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1830511/sest-mjeseci-od-povijesnog-refereduma-u-irskoj-na-snagu-stupio-zakon-o-istospolnim-brakovima/ |date=17. studenoga 2015. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 16. studenog 2015.</ref> [[Europski sud za ljudska prava]] je u presudi Schalk i Kopf protiv Austrije od 24. lipnja 2010. god. presudio da homoseksualna partnerstva doista spadaju u kategoriju "obiteljskog života", ali da [[Europska konvencija o ljudskim pravima]] iz 1950. godine štiti jedino brak između jedne žene i jednog muškarca. Davanje statusa braka vezama osoba istog spola u nadležnosti je zakonodavaca država – članica Europske konvencije o ljudskim pravima.<ref>[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx#{&#x22;fulltext&#x22;:&#x5B;&#x22;schalk&#x22;&#x5D;,&#x22;itemid&#x22;:&#x5B;&#x22;001-118863&#x22;&#x5D;} Presuda ECHR u slučaju Schalk i Kopf protiv Austrije] od 24. lipnja 2015. (sažetak na hrvatskom jeziku, s linkom na cjeloviti tekst presude na engleskom)</ref> Istraživanja su pokazala kako su istospolni i heteroseksualni parovi ekvivalentni kada se radi o mjerenju zadovoljstva i predanosti u vezama, da su dob i rod relevantniji indikatori zadovoljstva od seksualne orijentacije i da ljudi, koji su heteroseksualni, i oni, koji su homoseksualni, dijele usporediva očekivanja i ideale o ljubavnim vezama.<ref>"[http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-01/apa-elo011708.php Relationship Satisfaction and Commitment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150919044541/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-01/apa-elo011708.php |date=19. rujna 2015. }}". Eurekalert.org. 22. siječnja 2008. pristupljeno 24. kolovoza 2010.</ref><ref>Duffy, S.M/; C.E. Rusbult (1985). "[http://www.labmeeting.com/paper/17688909/duffy-rusbult-1985-satisfaction-and-commitment-in-homosexual-and-heterosexual-relationships Satisfaction and commitment in homosexual and heterosexual relationships] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019190212/http://www.labmeeting.com/paper/17688909/duffy-rusbult-1985-satisfaction-and-commitment-in-homosexual-and-heterosexual-relationships|date=19. listopada 2017.}}". ''Journal of Homosexuality'' '''12''' (2): 1–23.doi:10.1300/J082v12n02_01. PMID 3835198. pristupljeno 29. srpnja 2009.</ref><ref>Charlotte, Baccman; Per Folkesson, Torsten Norlander (1999). "[http://www.sbp-journal.com/index.php/sbp/article/view/976 Expectations of romantic relationships: A comparison between homosexual and heterosexual men with regard to Baxter's criteria]".''Social Behavior and Personality''. pristupljeno 4. listopada 2012.</ref> Popis stanovništva u Hrvatskoj proveden 2011. je pokazao da se tek 140 ljudi izjasnilo da živi u istospolnoj zajednici što čini 0,004% ukupnog stanovništva.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/politika/4861-popis-stanovnitva-samo-140-istospolnih-parova-u-rh.html Popis stanovništva: samo 70 istospolnih parova u RH?]<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 10.08.2014. </ref> [[Hrvatski sabor]] je 15. srpnja 2014. usvojio [[Zakon]] o životnom partnerstvu osoba istog spola čime su se istospolnim parovima omogućila sva prava koja uživaju bračni partneri osim prava na [[posvajanje djece]] (međutim taj zakon u čl. 40. – 49. uređuje ''roditeljsku'' i tzv. ''partnersku skrb'' nad tuđim biološkim djetetom). Istospolni parovi će sukladno zakonu sklapati životno partnerstvo pred matičarom/kom <nowiki>''</nowiki>čime će [[Republika Hrvatska]] i na simbolični način obje obiteljske zajednice,  brak i životno partnerstvo, tretirati jednako.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/sabor-usvojio-zakon-o-zivotnom-partnerstvu-osoba-istog-spola-950588 Sabor usvojio Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola']' pristupljeno 10.08.2014. </ref> Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (ZŽPOIS) uglavnom koristi pravna rješenja koja su posve paralelna s onima koje Obiteljski zakon (ZŽPOIS) koristi za brak, uz stanovite razlike kojima se uvažavaju osobitosti istospolnih veza. Primjerice se u čl. 6. ZŽPOIS propisuju načela međusobnih odnosa istospolnih partnera, te se posve slično odredbi čl. 31. OZ govori o ravnopravnosti partnera, međusobnom poštovanju dostojanstva i obvezi da se pomažu; međutim izostaju u ZŽPOIS odredbe da si parteri moraju biti vjerni i da su dužni uzdržavati drugog partnera -koje obveze sadrže odredbe OZ. Slično, u čl. 72. ZŽPOIS propisuje da partner najmodavca stana može s njim stanovati u stanu, te da prava i obveze jednog partnera iz ugovora o najmu stana prelaze u slučaju njegove smrti na drugog partnera, što je posve slično odredbama U Zagrebu je 5. rujna 2014. sklopljeno prvo životno partnerstvo između dva muškarca, a ceremoniji je prisustvovao i ministar [[Arsen Bauk]]. Dio medija je vijest prenio koristeći termin ''gay brak ''kao izraz negodovanja tome što je 1. prosinca 2013. [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|referendumom]] izglasana ustavna definicija braka kao životna zajednica isključivo muškarca i žene.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-je-sklopljen-prvi-gay-brak-ministar-bauk-mladozenjama-darovao-kravate/769716.aspx U Zagrebu sklopljen prvi gay brak]<nowiki>''</nowiki> Index.hr, pristupljeno 5. rujna 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://danas.net.hr/hrvatska/u-zagrebu-sklopljen-prvi-gay-brak U Zagrebu sklopljen prvi gay brak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140906121111/http://danas.net.hr/hrvatska/u-zagrebu-sklopljen-prvi-gay-brak |date=6. rujna 2014. }}<nowiki>''</nowiki> Danas.hr, pristupljeno 5. rujna 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.jutarnji.hr/prvi-gay-brak-skplopljen-u-hrvatskoj-mladenci-su-sudbonosno-da-izrekli-u-zagrebu/1217996/ SKLOPLJEN PRVI GAY BRAK U HRVATSKOJ Mladenci su sudbonosno da izrekli u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140907032326/http://www.jutarnji.hr/prvi-gay-brak-skplopljen-u-hrvatskoj-mladenci-su-sudbonosno-da-izrekli-u-zagrebu/1217996/ |date=7. rujna 2014. }}<nowiki>''</nowiki> Jutarnji.hr, pristupljeno 6. rujna 2014.</ref> Nakon stupanja zakona na snagu u kolovozu 2014. u Hrvatskoj se 2015. godine bilježi 108 sklopljenih partnerstava, da bi 2016. godine bilo sklopljeno njih 66.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/lani-manje-istospolnih-brakova-povorke-ponosa-bez-provokacija/961235.aspx |title=U Hrvatskoj osjetno pao broj gay brakova |author=HINA |year=2017 |accessdate=2018-07-24}}</ref> === Roditeljstvo === Znanstvena istraživanja uglavnom skladno ukazuju da su homoseksualni roditelji jednako sposobni kao i heteroseksualni, te da su njihova djeca jednako psihološki zdrava i prilagođena kao i djeca koju su odgajali heteroseksualni roditelji.<ref>''"Marriage of Same-Sex Couples – 2006 Position Statement Canadian Psychological Association"'' (PDF). pristupljeno 2. rujna 2012. </ref><ref>"Elizabeth Short, Damien W. Riggs, Amaryll Perlesz, Rhonda Brown, Graeme Kane: Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender (LGBT) Parented Families – A Literature Review prepared for The Australian Psychological Society" (PDF). pristupljeno 5. studenog 2010. </ref><ref>"Brief of the American Psychological Association, The California Psychological Association, The American Psychiatric Association, and the American Association for Marriage and Family Therapy as Amici Curiae in support of plaintiff-appellees" (PDF). pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref> Prema nekim pregledima znanstvene literature nema dokaza za suprotno<ref>"Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) – APA California Amicus Brief — As Filed" (PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref><ref>Pawelski JG, Perrin EC, Foy JM, et al. (srpanj 2006.). "The effects of marriage, civil union, and domestic partnership laws on the health and well-being of children". Pediatrics [[Spol i rod|118]] (1): 349–64.doi:10.1542/peds.2006-1279. PMID 16818585. </ref><ref>Herek GM (rujan 2006). "Legal recognition of same-sex relationships in the United States: a social science perspective". The American Psychologist 61(6): 607–21. doi:10.1037/0003-066X.61.6.607.PMID 16953748. </ref><ref>"How Does the Gender of Parents Matter". .interscience.wiley.com. pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref><ref>"Brief presented to the Legislative House of Commons Committee on Bill C38 by the Canadian Psychological Association – 2. lipnja 2005." (PDF). pristupljeno 2. rujna 2012. </ref> te je i Američko psihijatrijsko društvo 2004. godine donijela rezoluciju kojom podupire odgoj djece u istospolnim partnerstvima.<ref>Paige, R. U. (2005.). Proceedings of the American Psychological Association, Incorporated, for the legislative year 2004. Minutes of the meeting of the Council of Representatives July 28 & 30, 2004, Honolulu, HI., pristupljeno 17. studenog 2014. </ref> Postoji i manji broj istraživanja koja ukazuju na manju kvalitetu života djece u istospolnim zajednicama.<ref name=":02">[http://www.thedailybeast.com/articles/2012/06/12/mark-regnerus-s-gay-parenting-study-starts-a-political-war.html Mark Regnerus’s Gay-Parenting Study Starts a Political War], David Sessions za "TheDailyBeast" 6. prosinca 2013., pristupljeno 18. studenog 2011. </ref> Loren D. Marks, kritiziran za anti-gay aktivizam,<ref name=":15">[http://www.thenewcivilrightsmovement.com/authors-of-disreputable-anti-gay-rights-studies-triggered-growing-numbers-of-critics-rapidly-widening-scandal/politics/2012/06/25/42133 Authors of Disreputable Anti-Gay Studies Triggered Growing Numbers of Critics, Rapidly Widening Scandal], Scott Rose za "The New Civil Rights Movement", 25. lipnja 2012., pristupljeno 18. studenog 2014. </ref> 2012. piše kako su dosadašnja istraživanja redom nepouzdana zbog malih i nehomogenih uzoraka na kojima su rađena, nepostojanja usporednih grupa djece, ograničenih i kontradiktornih podataka i drugih razloga. Stoga on zaključuje da navedene "''snažne tvrdnje, uključujući one koje su došle iz Američke psihijatrijske asocijacije, nisu empirički potvrđene''".<ref>Marks, L. (2012.).  Same-sex parenting and children’s outcomes:  A closer examination of the American Psychological Association’s Brief on Lesbian and Gay Parenting. Social Science Research, 41, 735-751. </ref> Marks je, inače, 2010. svjedočio u korist Prijedloga 8 (eng. ''[[:en:California Proposition 8 (2008)|Proposition 8]]''), tj. narodnog ustavnog referenduma na kojem je 2008. godine u Kaliforniji izglasana zabrana sklapanja istospolnih brakova. Međutim, obrana Prijedloga 8 odlučila je odbaciti njegovo svjedočenje u konačnom suđenju uz obrazloženje da Marks nije ni pročitao u cijelosti istraživanja koja je koristio kao argument za tvrdnju kako djeca najbolje prolaze s biološkim roditeljima dok su ta istraživanja uključivala i posvojitelje, te da je priznao kako nije uzimao u obzir nijedno istraživanje o gay roditeljima, kao i to da njegovi stavovi o istospolnim obiteljima potječu iz razdoblja prije nego što se bavio istraživanjima.<ref name=":16">[http://thinkprogress.org/lgbt/2013/11/18/2957551/michigan-regnerus-parenting/ Michigan Officials Will Defend Discrimination With Showcase Of Gay Parenting Pseudoscience], pristupljeno 21. studenog 2014. </ref><ref>[http://www.afer.org/press-releases/defendant-experts-undercut-prop-8/ Defendant Experts Undercut Prop. 8], pristupljeno 18. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>Marks admitted that he only read parts of the studies he relied upon in making his conclusion. It was then pointed out that those studies actually defined “biological” parents in a way that included adoptive parents — not just genetic parents. Marks then stated that the word “biological” should be deleted from the report he prepared for this case, and also admitted he considered no research on gay and lesbian parents, effectively revealing his research as fatally flawed.<nowiki>''</nowiki> </ref><ref>[http://www.thenewcivilrightsmovement.com/authors-of-disreputable-anti-gay-rights-studies-triggered-growing-numbers-of-critics-rapidly-widening-scandal/politics/2012/06/25/42133 Authors of Disreputable Anti-Gay Studies Triggered Growing Numbers of Critics, Rapidly Widening Scandal,] prisupljeno 18. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>In this context, it is of great note that Loren Marks, a Louisiana State University Associate Professor, earlier was disallowed from giving expert testimony in a Proposition 8-related case when, under questioning, he admitted he had cherry-picked information from studies he had not read, and that he knew nothing about same-sex couples.<nowiki>''</nowiki> </ref> Valja opaziti da su odvjetnici Države Kalifornije, s kojima je Loren Marks trebao surađivati, djelovali u ime guvernera Kalifornije [[Arnold Schwarzenegger|Arnolda Schwarzeneggera]], koji je za vrijeme suđenja izjavljivao da da bi bio sretan da federalni sud presudi protiv Države Kalifornije i proglasi neustavnost Prijedloga 8. Naposljetku su odvjetnici Države pred okružni federalni sud izveli samo dva stručna svjedoka, nasuprot 15 stručnih svjedoka koje su pred sud izveli zastupnici protivne strane; neki pravni stručnjaci su postupanje zastupnika Države Kalifornije ocijenili krajnje neadekvatnim. Okružni federalni sud je u konačnosti Prijedlog 8 proglasio neustavnim, a guverner je odlučio da neće uložiti žalbu protiv presude.<ref>[http://articles.latimes.com/2009/jun/18/local/me-gay-marriage18 "Schwarzenegger decides against defending Prop. 8 in federal court"], Maura Dolan za "Los Angeles Times", 18. lipanj 2014.</ref><ref>"California Judge Strikes Down Prop 8 Marriage Amendment", "Liberty Counsel", Press Release 4. kolovoza 2010.</ref><ref>"[https://web.archive.org/web/20110719090949/http://www.callawyer.com/story.cfm?eid=906575&evid=1 Challenging Prop. 8 - The Hidden Story: How Hollywood Activists Seized Control of the Fight for Gay Marriage]", Svetvilas, Chuleenan za "California Lawyer", siječanj 2010.</ref> L. D. Marksu se pridružuje sociolog Mark Ragnerus, koji ukazuje da praktički sve studije istospolnog roditeljstva koriste podatke prikupljene u (samo jednoj) Nacionalnoj (američkoj) longitudinalnoj studiji lezbijskih obitelji (engl. NLLFS<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nllfs.org/ |title=National Lesbian Longitudinal Family Study |language=Engleski |publisher=NLLFS |accessdate=2017-09-01}}</ref>) koja se provodi od 1980.-ih godina na 78 djece koja su začeta doniranim sjemenom i odrastaju uz lezbijske roditelje u SAD-u – koja prema Ragnerusu nije dovoljno reprezentativna: čak 82 posto uključenih roditelja drži rukovoditeljske ili profesionalne pozicije, 67 posto ih je univerzitetski obrazovano a čak 94 posto su bijelci. Pri tome se stanje 78 obuhvaćene djece ne uspoređuje s djecom iz obitelji višeg socijalnog sloja, nego s prosjekom opće populacije.<ref>[http://www.nationalreview.com/article/333193/lesbian-mothers-children-mark-regnerus "Lesbian Mothers’ Children"], "National Review", Mark Regnerus, 19. studenog 2012. god.</ref> Iste godine Mark Regnerus objavljuje kontroverznu studiju koju su financirale dvije konzervativne udruge, Witherspoon Institute i Bradley Foundation,<ref name=":02" /> koja je obuhvatila 3000 odraslih osoba – među kojima i one odgajane od roditelja s istospolnim sklonostima. Iznosi podatke prema kojima se kod odraslih koji imaju majku lezbijku bilježi 28% trenutačno nezaposlenih (8% kod onih odraslih u cjelovitim heteroseksualnim obiteljima, 13% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 20% prijavljuje da su barem jednom imali spolno prenosivu bolest (8% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 14% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 23% prijavljuje da su ih tijekom djetinjstva seksualno dodirivale odrasle osobe (2% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 10% kod osoba odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 31% prijavljuje da su barem jednom u životu bili prisiljeni na seksualni odnos (8% kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 15% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 38% trenutačno prima socijalnu pomoć (10% kod djece iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 30% kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), te veći broj drugih statistički relevantnih razlika koje idu na štetu djece odgojene od roditelja s istospolnim sklonostima.<ref>[[Carl Gustav Jung|How different are the adult children of parents who have same-sex relationships? Findings from the New Family Structures Study]], Social Science Research 41 (2012) 735–751 </ref> Međutim, drugi sociolozi i psiholozi navode da vjerodostojnost istraživanja ruši mnoštvo metodoloških grešaka.<ref>{{Citiranje www |naslov=Zagrebačko psihološko društvo i ugledna sociologinja raskrinkali istraživanje omiljenog sociologa Željke Markić koji dolazi u Zagreb |url=https://www.crol.hr/index.php/politika-aktivizam/9248-zagrebacko-psiholosko-drustvo-i-ugledna-profesorica-raskrinkali-istrazivanja-omiljenog-sociologa-zeljke-markic-koji-dolazi-u-zagreb |web_stranica=CroL |nadnevak=2018-05-21 |preuzeto=2018-06-04}}</ref> Simon Cheng sa Sveučilišta u Connecticutu i Brian Powell sa Sveučilišta u Indiani navode u svome istraživanju objavljenom u časopisu ''Social Science Research'' da je Regnerus pogrešno klasificirao mnoštvo djece kao odgojene u istospolnim domovima. Preispitivanjem podataka iz Regnerusovog istraživanja dolaze do zaključka da su razlike između djece odgojene u heteroseksualnim i homoseksualnim obiteljima minimalne.<ref>{{Citiranje www |naslov=A “reality check” for the Regnerus study on gay parenting UPDATED |url=https://www.washingtonpost.com/news/volokh-conspiracy/wp/2015/05/10/new-criticism-of-regnerus-study-on-parenting-study/ |prezime=Carpenter |ime=Dale |jezik=engleski |web_stranica=The Washington Post |nadnevak=2015-05-10 |preuzeto=2018-06-04}}</ref> Marks je u svojem radu citirao Regnerusa i prije nego što je njegov rad bio objavljen (u znanstvenoj zajednici je uobičajeno da znanstvenici koji međusobno surađuju na istraživanjima razmjenjuju svoje radove u pripremi – tzv. "[[Siva literatura|sivu literaturu]]", prije nego što ti radovi budu službeno objavljeni) što njihovi kritičari koriste kao argument da su njih dvojica surađivali s ciljem širenja propagande protiv prava gay osoba u izbornoj 2012. godini – tako je političar Robert George koristio njihove tvrdnje u političkoj kampanji kako bi utjecao na mišljenje birača o gay osobama.<ref name=":15" /> Urednik časopisa, James Wright je priznao kako je Regnerusovo istraživanje objavljeno brže nego što je to uobičajeno, a istraživanje je primljeno na recenziju i prije nego što su svi dokumenti s podacima bili prikupljeni.<ref>[http://americanindependent.com/219255/journalist-sues-university-of-central-florida-for-docs-on-publication-of-flawed-parenting-study Journalist sues University of Central Florida for docs on publication of flawed parenting study] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129015235/http://americanindependent.com/219255/journalist-sues-university-of-central-florida-for-docs-on-publication-of-flawed-parenting-study |date=29. studenoga 2014. }}, pristupljeno 18. studenog 2014.</ref> Regnerusovo istraživanje je naišlo na brojne kritike – veliki broj ispitanika, koji su se izjasnili da imaju gay roditelje, dolazio je iz propalog braka gay roditelja s osobom suprotnog spola, što odmah povećava vjerojatnost socijalnih i psihičkih problema. To što istraživanje ne uspoređuje klasičnu netaknutu heteroseksualnu obitelj s 2 roditelja samo s netaknutim sličnim obiteljima isto tako 2 gay roditelja navodi se kao najveća mana Regnerusovog istraživanja – on je i sam priznao da nisu u procjeni imali onoliko netaknutih stabilnih gay obitelji koliko su se nadali jer naprosto nisu naišli na dovoljan broj ispitanika iz stabilnih gay obitelji (a to stoga što studija otkriva da su gay obitelji u prosjeku nestabilne, podcrtava Regnerus), te da njegovo istraživanje ne govori izričito kako je seksualna orijentacija po sebi krivac za lošije socijalne prilike nekih ispitanika. Znanstvenici priznaju da je Regnerus prikupio vrijedne podatke, ali ocjenjuju da njegovo istraživanje jednostavno ne mijenja trenutačno stanje kako nema dokaza da će djeca iz stabilnih gay obitelji biti lošija od djece iz stabilnih heteroseksualnih obitelji.<ref name=":02" /> Regnerusova studija je odmah izazvala znatne rasprave unutar znanstvene zajednice – ispočetka više političkog, nego uže znanstvenog tipa. Tako Gary Gates s ''UCLA School of Law’s Williams Institute'' (''think-thank'' osnovan i financiran u svrhu promoviranja prava gay osoba<ref>The Williams Institute: Mission, pristupljeno 17.11.2014. </ref>) prikuplja već u lipnju 2012. godine (isti mjesec kada je objavljen Regnerusov članak) potpise 200 znanstvenika koji kritiziraju znanstveni časopis ''Social Science Research'' što je uopće odlučio objaviti rad Marka Regnerusa.<ref>200 researchers respond to Regnerus paper, "Family Inequality", 29.6.2012. </ref> Znanstvenici raznih struka okupljeni oko nesekularnog'' Baylor University Institute for Studies of Religion ''odmah odgovaraju izjavom potpore Regnerusu koji je sam povezan sa spomenutim institutom za religijske studije.<ref>[http://www.baylorisr.org/scholars/r/mark-regnerus/ Regnerus, Mark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021210446/http://www.baylorisr.org/scholars/r/mark-regnerus/ |date=21. listopada 2014. }}. pristupljeno 18- studenog 2011.</ref> Nakon nekoliko godina, Regnerus je očito uspio kao znanstvenik nadživjeti javnu kontroverzu koja je nastala povodom njegovog u medijima zapaženog rada o homoseksualnosti: 2018. godine je promoviran za redovnog profesora na uglednom ''University of Texas'' u [[Austin (Teksas)|Austinu]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://familyinequality.wordpress.com/2018/03/06/mark-regnerus-to-be-promoted-to-full-professor-at-ut-austin/ |title=Mark Regnerus to be promoted to full professor at UT Austin |date=2018-03-03 |language=engleski |publisher=Family Inequality |accessdate=2018-06-09}}</ref> te je nastavio objavljivati članke u uglednim znanstvenim časopisima.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Regnerus |first1=Mark |title=Is structural stigma's effect on the mortality of sexual minorities robust? A failure to replicate the results of a published study |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S027795361630627X |date=Rujan 2017. |journal=Social Science & Medicine |volume=Volume 188 |pages=157-165 |accessdate=2018-07-24}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last1=Regnerus |first1=Mark |last2=Price |first2=Joseph |last3=Gordon |first3=David |title=Masturbation and Partnered Sex: Substitutes or Complements? |url=https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-017-0975-8 |date=Listopad 2017. |volume=Vol. 46 |issue=7 |pages=2111–2121 |accessdate=2018-07-24}}</ref> U lipnju 2018. god. je Regnerus dao intervju hrvatskom "[[Glas Koncila|Glasu Koncila]]", u kojem<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.glas-koncila.hr/dr-mark-regnerus-profesor-na-sveucilistu-austin-u-teksasu-ako-ne-marimo-za-zdravlje-obitelji-ugrozavamo-buducnost-drustva/ |title=DR. MARK REGNERUS, PROFESOR NA SVEUČILIŠTU AUSTIN U TEKSASU »Ako ne marimo za zdravlje obitelji, ugrožavamo budućnost društva« |author=Tomislav Šovagović |date=2018-06-28 |publisher=Glas Koncila |accessdate=2018-07-24}}</ref> ponavlja svoju tezu da su heteroseksualni parovi znatno pogodniji za odgoj djece od istospolnih parova, te ustraje da ne postoji konsenzus o pitanju usporedbe odgojnih učinaka za djecu odraslu u te dvije vrste zajednice – nego da jedino postoji jedan veći broj autora koji pristupaju izradi znanstvenih studija s unaprijed određenim zaključcima, koji onda način provedbe studije pristrano urede da ne daju vjerodostojne rezultate; u pogledu grešaka u uzorkovanju u studijama o odrastanju u istospolnim zajednicama poziva se na rad demografa Paula Sullinsa iz 2017. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Sullins |first1=D. Paul |title=Sample Errors Call Into Question Conclusions Regarding Same-Sex Married Parents: A Comment on “Family Structure and Child Health: Does the Sex Composition of Parents Matter?” |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13524-017-0616-9 |date=Prosinac 2017. |journal=Demography |volume=54 |issue= 6 |pages=2375–2383 |accessdate=2018-07-24}}</ref> [[Datoteka:Lesbian_family.jpg|lijevo|mini|Lezbijska obitelj]] Kanadski ekonomist Douglas W. Allen 2013. godine objavljuje u ''Review of Economics of the Household ''studiju – utemeljenu na podacima prikupljenim na statističkoj bazi koju čini čak 20% kanadske populacije – gdje iznosi podatak da kod Kanađana koje su odgojili roditelji istospolnih seksualnih orijentacija postoji 35% manja vjerojatnost da će maturirati u odnosu na one koje su odgojili heteroseksualne osobe.<ref>[http://www.terpconnect.umd.edu/~pnc/allen-ss-grad.pdf High school graduation rates among children of same-sex households"], Douglas W. Allen, Review of Economics of the Household, 12/2013, Vol. 11/4, str. 635-658</ref> Međutim, i to istraživanje posjeduje metodološke i statističke mane, smatra sociolog Philip N. Cohen. On ukazuje kako je u vrijeme koje obrađuje Allenovo istraživanje službeno postojalo tek 423 djece s gay ocem i 969 s majkom lezbijkom što bi značilo da je on u svojem uzorku od 20% populacije u najboljem slučaju mogao imati tek 85 djece s gay ocem i 194 s majkom lezbijkom. Cohen smatra da je to premali uzorak da bi zaključci koje je iznio Allen bili pouzdani i opće važeći, a k tome je Allen kod procjene stope maturiranja uzeo i one starosti 17-22 godine među kojima postoje i brojni oni koji još uvijek idu u školu što je vidljivo i po prikupljenim podacima koji pokazuju da su djeca ispitanici s istospolnim roditeljima u prosjeku mlađa od onih s heteroseksualnim roditeljima. Potom Allen iznosi kako je 69% njegovog uzorka maturiralo dok prema službenom popisu stanovništva čak 89% Kanađana starosti od 25 do 34 godine ima završenu srednju školu. Uz to Allen iznosi zaključak kako kćeri istospolnog roditelja prolaze znatno lošije uz spekulativno objašnjenje da one uz majku lezbijku prije dobivaju menstruaciju, postanu seksualno aktivne te time imaju veću šansu da napuste srednju školu, iako su neka istraživanja – ukazuje Cohen – zabilježila razliku u prvoj menstruaciji od tek 1-2 mjeseca. Još jedna značajna mana je, prema Cohenu, ta što je kod povezanosti obrazovanja i življenja s roditeljima izostavio one starije od 22 godine, koji žive s roditeljima, uz pretpostavku da njihov razlog za to nije povezan uz obrazovanje dok je po Allenu veća šansa da su oni mlađi od 22 godine, koji i dalje žive s roditeljima, napustili srednju školu. Potom kao referencu za to da istospolni roditelji ne mogu prikladno zamijeniti roditelja drugog spola koristi i epizodu humoristične serije Moderna obitelj.<ref>[http://www.terpconnect.umd.edu/~pnc/allen-ss-grad.pdf High school graduation rates among children of samesex households. Douglas W. Allen,] pristupljeno 21. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>...Modern Family, Season 4, Episode 19, where the gay couple Cam and Mitchell decide their daughter Lily needs the input of aunt Gloria to discuss ‘‘girl issues.’<nowiki>''</nowiki> </ref><ref>[http://familyinequality.wordpress.com/2013/10/11/the-douglas-allen-study-of-canadian-children-of-gaylesbian-parents-is-worthless/ The Douglas Allen study of Canadian children of gay/lesbian parents is worthless], pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Ove prigovore protiv Allenove studije iznose Philip N. Cohen i njegovi ko-autori Andrew J. Perrin i Neal Caren u znanstvenom članku objavljenom 2013. godine u "Journal of Gay & Lesbian Mental Health".<ref>[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/19359705.2013.772553#.VG4RVTSG-QA "Are Children of Parents Who Had Same-Sex Relationships Disadvantaged? A Scientific Evaluation of the No-Differences Hypothesis"], Andrew J. Perrin, Philip N. Cohen i Neal Caren, "Journal of Gay & Lesbian Mental Health", Vol. 17, br. 3, 2013, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Sociolog Michael J. Rosenfeld s prestižnog Sveučilišta Stanford je 2010. objavio istraživanje u kojem je prema kriteriju ponavljanja razreda došao do zaključka da djeca roditelja istospolne seksualne orijentacije dolaze esencijalno do jednakih obrazovnih postignuća kao i njihovi vršnjaci iz heteroseksualnih obitelji .<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2010/08/100831091240.htm Children raised by gay couples show good progress through school, study finds], pristupljeno 20. studenog 2014. </ref> Potom je Allen zajedno s Catherine Pakaluk i Josephom Priceom uzeo podatke iz Rosenfeldovog istraživanja te primijenio jednake kritizirane kriterije kao i u svom prethodno spomenutom istraživanju uzimajući u obzir nestabilne obitelji uz okrivljavanje istospolnog roditeljstva, a ne povijest problematičnih događaja koji su doveli do nestabilnosti u obitelji – došao je do slične procjene od 35%, no u ovom slučaju iznosi da se radi o 35% manjoj šansi za normalno napredovanje tijekom školovanja.<ref name=":16" /><ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23161454 "Nontraditional families and childhood progress through school: a comment on Rosenfeld"], Allen D.W., Pakaluk C., Price J., "Demography", 2013 Jun;50(3):955-61, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Walter R. Schumm u radu o pitanju LGBT roditeljstva objavljenom u časopisu ''Comprehensive Sociology'' 2014. pokušava dati zaokruženi pogled na relevantne studije – te ne odbacuje niti Regnerusove i Allenove radove, niti radove znanstvenika poput Michaela J. Rosenfelda koji zastupaju hipotezu o jednakim ishodima odgoja u LGBT i heteroseksualnim kućanstvima. Međutim nalazi da sva ta istraživanja imaju nedostatke, što nameće potrebu daljnjeg istraživanja tematike.<ref>[http://www.amsciepub.com/doi/pdf/10.2466/03.17.49.CP.3.10 "Challenges in predicting child outcomes from different family structures"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219004240/http://ww1.amsciepub.com/ |date=19. veljače 2021. }},Walter R. Schumm, "Comprehensive Psychology", Vol. 3/2014, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Neka istraživanja koja su prošla uz manje javnih prijepora ukazuju kako su djeca homoseksualnih roditelja tolerantnija i da će kasnije u životu vrlo vjerojatno biti otvorenija prema homoerotičkim vezama – djelomično zbog genetike (80% djece odgojene od strane homoseksualnih roditelja u SAD-u nisu posvojena, već su rezultat heteroseksualnih veza<ref>DONALDSON JAMES, SUSAN (23. lipnja 2011.)."Census 2010: One-Quarter of Gay Couples Raising Children". ''ABC News''. pristupljeno 11. srpnja 2013. "Still, more than 80 percent of the children being raised by gay couples are not adopted, according to Gates." </ref>) i procesa [[Socijalizacija|socijalizacije]] (djeca obično odrastaju u relativno tolerantnijim školama, susjedstvima i socijalnim okruženjima koja su manje heteroseksistička), iako se velika većina djece odgojene od strane istospolnih parova deklarira heteroseksualno.<ref>Stacey J, Biblarz TJ (2001). "[[lezbijka|(How) Does the Sexual Orientation of Parents Matter?]]" (PDF). ''American Sociological Review'' [[gay|66]] (2): 159–183.doi:10.2307/2657413. "This may be partly due to genetic and family socialization processes, but what sociologists refer to as "contextual effects" not yet investigated by psychologists may also be important...even though children of lesbian and gay parents appear to express a significant increase in homoeroticism, the majority of all children nonetheless identify as heterosexual, as most theories across the essentialistt" to "social constructionist" spectrum seem (perhaps too hastily) to expect." </ref> Recenzija Charlotte J. Patterson za Američko psihološko društvo 2005. je zaključila da postojeći podaci ne pokazuju više stope homoseksualnosti među djecom istospolnih parova.<ref>American Psychological Association ''Lesbian & Gay Parenting'' </ref> Jedno je istraživanje pokazalo kako postoji veća vjerojatnost da će djeca gay i lezbijskih roditelja željeti posvojiti ne-heteroseksualne osobe, posebice kćeri lezbijskih roditelja.<ref>Schumm, W. R. (2010). "Children of Homosexuals More Apt to Be Homosexuals? A Reply to Morrison and to Cameron Based on an Examination of Multiple Sources of Data". '''Journal of Biosocial Science''' [[Diskriminacija|42]] (6): 721–742. doi:1[[Seksulana tečnost|0.1017/S0021932010000325]].PMID 20642872.  </ref> Na hrvatskom jeziku, objavljuje Tanja Vučković Juroš 2017. godine objavljuje rad u kojem pokušava dati odgovor na pitanje postoji li u znanstvenoj zajednici konzenzus o pitanju usporedbe ishoda odrastanja djece u domaćinstvima istospolnih parova, s onima koje su odgajali parovi različitog spola.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/182850 |title=Usporedba ishoda djece iz obitelji istospolnih i raznospolnih partnera: osvrt na kvantitativne studije provedene na slučajnim reprezentativnim uzorcima, Revija za sociologiju, Vol.47 No. |author=Tanja Vučković Juroš |date=Travanj 2017. |accessdate=https://hrcak.srce.hr/182850}}</ref> Juroš zaključuje da ima mnogo više autora koji tvrde da nema razlike u ishodima, ali da manjina autora tvrdi da konsenzus ipak ne postoji. Pritom, iznosi Juroš, većina autora prihvaća da su ishodi odgoja djece odgajane od stabilnih homoseksualnih parova slični ishodima odgoja djece kod stabilnih heteroseksualnih parova; ali neki autori ukazuju da je stabilnih veza homoseksualnih partnera izrazito malo. Juroš prenosi promišljanje nekih autora "da eventualnoj većoj nestabilnosti istospolnih veza doprinosi, između ostalog, institucionalna nemogućnost sklapanja braka (Biblarz i Stacey, 2001; Schumm, 2016; Bos, Kuyper i Gartrell, 2017)", pa sama Juroš (polazeći od premise da su istospolne veze nestabilnije jer partnerima nije moguće sklopiti brak) zaključuje da tako "postaje vidljivo licemjerstvo debate koja bi se fokusirala na to jesu li ili nisu veze istospolnih partnera stabilnije (što se većinom mjeri dugotrajnošću veze) od veza raznospolnih partnera koji imaju izbor stupiti u brak". Posvajenje djece od gay parova uključuje pitanje [[Surogatno majčinstvo|surogatnog majčinstva]], gdje je često jedan od homoseksualnih partnera biološki otac, a biološka majka – koja često uopće ne poznaje homoseksualce (ili heteroseksualce) kojima "donira" dijete – se odriče prava na dijete. Među medijski osobito praćene slučajeve spadaju takvi aranžmani u kojima su djecu dobili slavni britanski glazbenih [[Elton John|sir Elton John]] i njegov istospolni partner David Furnish.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2265463/Elton-John-paid-20-000-surrogate-mother-giving-birth-second-son-Elijah.html#ixzz3Jp08UWPe "Last of the big spenders! Elton John 'paid £20,000' to surrogate mother for giving birth to second son Elijah"], "Daily Mail", 20.1.2013. </ref> Surogatno majčinstvo je u Hrvatskoj zabranjeno,<ref>prema čl. 10. st. 1. [http://hidra.srce.hr/arhiva/263/90274/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_86_1962.html Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji] iz 2012. god., umjetnoj oplodnji smiju pristupiti ljudi koji žive u zajednici –- bračnoj ili izvanbračnoj</ref> te Kazneni zakon za takvu praksu predviđa kaznu od jedne do deset godina zatvora.<ref>Čl. 182. st. 1. [http://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon Kaznenog zakona]</ref> == Demografija == Mjerenje brojnosti homoseksualnih osoba suočeno je s brojnim poteškoćama. Potrebno je uzeti u obzir kriterije mjerenja koji se koriste, graničnu točku i vremensko razdoblje uzeto u određivanju homoseksualne orijentacije.<ref name=":6" /> Naime, mnogi se ljudi nerado deklariraju kao gay ili biseksualne osobe unatoč tome što ih seksualno privlače upravo osobe istoga spola. Karakteristike koje istraživači ispituju mogu, ali i ne moraju biti pouzdane tj. univerzalne u određivanju i definiranju određene seksualne orijentacije. Broj ljudi koji osjećaju seksualnu privlačnost prema osobama istog spola, ali ne djeluju sukladno nagonima, može biti veći od broja onih koji djeluju, a broj tih može biti veći od broja onih koji se u konačnosti deklariraju kao homoseksualne ili biseksualne osobe (gayevi, lezbijke i biseksualaci).<ref>"Demographics of the Gay and Lesbian Population in the United States: Evidence from Available Systematic Data Sources", Dan Black, Gary Gates, Seth Sanders, Lowell Taylor, Demography, Vol. 37, No. 2 (svibanj 2000.), pp. 139–154 (available on JSTOR).</ref> 1948. i 1953. Alfred Kinsey je iznio podatke da je gotovo 46% muških ispitanika seksualno reagiralo na osobe oba spola tijekom odrasle dobi, a 37% ih je imalo barem jedno homoseksualno iskustvo; nešto više od 10% muških ispitanika je pokazivalo znatnu (makar ne isključivo homoseksualnu) spolnu privučenost osobama istog spola.<ref>Sexual Behavior in the Human Male, p. 656</ref><ref>Harford, Tim (1. listopada 2010.). "[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00tznbk More or Less examines Office for National Statistics figures on gay, lesbian and bisexual people]". BBC.</ref> John Tukey je kritizirao njegovu metodologiju navodeći da je koristio njemu odgovarajuće uzorke ispitanike umjesto da ih je birao potpuno slučajno.<ref>David Leonhardt (28. srpnja 2000.). "John Tukey, 85, Statistician; Coined the Word 'Software'".''The New York Times''.</ref><ref>"[http://www.swlearning.com/quant/kohler/stat/biographical_sketches/bio15.1.html Biography 15.1, ''John W. Tukey'' (1915–2000)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150227025040/http://www.swlearning.com/quant/kohler/stat/biographical_sketches/bio15.1.html |date=27. veljače 2015. }}". pristupljeno 19. svibnja 2009. John Tukey criticizes sample procedure</ref> Kasnija revizija anketnog materijala koja je provedena u organizaciji ''[[Institut Kinsey|Kinsey Institute]]'' pokušala je eliminirati pristranost u biranju uzorka ispitanika, ali se rezultati nisu bitno razlikovali od onih koje je 1940.- ih godina iznio sam A. Kinsey.<ref>"[http://www.kinseyinstitute.org/publications/duberman.html Book Review by Martin Duberman, ''The Nation'', 3. studenog 1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090111215816/http://www.kinseyinstitute.org/publications/duberman.html |date=11. siječnja 2009. }}". Martin Duberman on Gebhart's "cleaning" of data</ref> Opsežno (na 50.000 ispitanika) znanstveno istraživanje provedeno 2002. godine u organizaciji federalnih zdravstvenih vlasti u SAD, iskazuje ipak podatke s manjim postocima osoba s istospolnim sklonostima: među muškim ispitanicima u dobi 15 – 44 godina prijavilo je njih 6,5 posto da su bilo kada u životu imali oralne ili analne seksualne odnose s drugim muškarcem;<ref>"[http://www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad362.pdf Sexual Behavior and Selected Health Measures: Men][http://www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad362.pdf and Women 15–44 Years of Age, United States, 2002]", William D. Mosher, Ph.D.; Anjani Chandra, Ph.D. i Jo Jones, Ph.D., Division of Vital Statistics, "Advance Data" br. 362, 15.9.2005. </ref> u taj postotak su uključeni i muškarci koji su bili barem jednom silovani u dječjoj ili odrasloj dobi (1,4% muškaraca u SAD, prema podacima federalnih zdravstvenih vlasti), te nešto veći postotak onih koji su u djetinjstvu ili odrasloj dobi bili izloženi drugim vrstama seksualnog nasilja.<ref>"[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/sv-datasheet-a.pdf FACTSCHEET: Sexual Violence - Facts at Glance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202185322/http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/SV-DataSheet-a.pdf |date=2. veljače 2015. }}", CDC 2012</ref> LeVay navodi pitanja u svezi navedenih Kinseyjevih rezultate kao primjer potrebnog opreza u interpretiranju demografskih istraživanja jer ona mogu dati poprilično različite brojeve ovisno o kriterijima koji su korišteni prilikom njihovog dobivanja unatoč korištenju čistih [[Znanstvena metoda|znanstvenih metoda]]. Prema opsežnim istraživanjima 2-11% ljudi je imalo nekakav oblik istospolnog seksualnog kontakta tijekom života.<ref>Billy JO, Tanfer K, Grady WR, Klepinger DH (1993). "The sexual behavior of men in the United States". ''Family Planning Perspectives'' '''25'''(2): 52–60. doi:[[doi:10.2307/2136206|10.2307/2136206]].JSTOR 2136206. PMID 8491287.</ref><ref>Binson, Diane; Michaels, Stuart; Stall, Ron; Coates, Thomas J.; Gagnon, John H.; Catania, Joseph A. (1995). "Prevalence and Social Distribution of Men Who Have Sex with Men: United States and Its Urban Centers". ''The Journal of Sex Research'' '''32''' (3): 245–54.doi:[[doi:10.1080/00224499509551795|10.1080/00224499509551795]]. JSTOR 3812794</ref><ref>Laumann, E. O., Gagnon, J. H., Michael, R. T., & Michaels, S. (1994). ''The social organization of sexuality: Sexual practices in the United States.''Chicago: University of Chicago Press</ref><ref>Johnson AM, Wadsworth J, Wellings K, Bradshaw S, Field J (prosinac 1992). "Sexual lifestyles and HIV risk". ''Nature'' '''360''' (6403): 410–2.doi:[[doi:10.1038/360410a0|10.1038/360410a0]]. PMID 1448163.</ref><ref>Fay RE, Turner CF, Klassen AD, Gagnon JH (siječnja 1989). "Prevalence and patterns of same-gender sexual contact among men". ''Science'' '''243''' (4889): 338–48.doi:1[[doi:10.1126/science.2911744|0.1126/science.2911744]]. PMID 2911744.</ref> Taj se postotak penje na 16-21% kad se uz kontakt uzima u obzir i istospolna privlačnost i/ili ponašanje.<ref>Hope, Debra A, ed. (2009). ''Contemporary Perspectives on Lesbian, Gay, and Bisexual Identities''. Nebraska Symposium on Motivation '''54'''.doi:[[doi:10.1007/978-0-387-09556-1|10.1007/978-0-387-09556-1]]. {{ISBN|978-0-387-09555-4}}</ref> U istraživanju iz 2006. 20% ispitanika se anonimno izjasnilo da su barem jednom iskusili homoseksualne porive, iako ih se tek 2-3% deklariralo kao homoseksualci.<ref>McConaghy et al., 2006</ref> Ono iz 1992. je pokazalo da je 6.1% muškaraca u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] imalo homoseksualno iskustvo, dok je taj broj u [[Francuska|Francuskoj]] bio 4.1%.<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE0D91E3EF93BA35751C1A964958260&sec=&spon=&pagewanted=all Sexual Behavior Levels Compared in Studies In Britain and France]</ref> Prema jednoj anketi iz 2008. 13% Britanaca je imalo nekakav istospolni seksualni kontakt dok ih se tek 6% izjasnilo homoseksualnim ili biseksualnim;<ref>"[http://www.guardian.co.uk/lifeandstyle/2008/oct/26/relationships Sex uncovered poll: Homosexuality]". London: Guardian. 26. listopada 2008. pristupljeno 24. kolovoza 2010.</ref> kasnije istraživanje provedeno na 245 tisuća ispitanika, "Integrated Household Survey April 2011 to March 2012" iskazuje da u toj zemlji 1,5 posto ljudi sebe smatraju bilo homoseksualcima, bilo biseksualcima, bilo lezbijkama; najviše je takvih osoba – 2,7 posto – među adolescentima (starosti 16-24 godine).<ref>[http://www.ons.gov.uk/ons/dcp171778_280451.pdf] {{Webarchive|url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20160129164028/http://www.ons.gov.uk/ons/dcp171778_280451.pdf |date=29. siječnja 2016. }} "Integrated Household Survey April 2011 to March 2012" (UK)</ref> Nije razjašnjeno da li bi to bilo zbog toga što su stariji ispitanici svoje obrasce seksualnog ponašanja formirali u vrijeme kada se na seksualna eksperimentiranja nije gledalo blagonaklono ili stoga što se tijekom seksualnog sazrijevanja u [[Adolescencija|adolescenciji]] postotak homoseksualaca smanjuje. Ured za nacionalnu statistiku (ONS) je 2010. objavio anketu u kojoj se 95% Britanca izjašnjavaju kao heteroseksualci, 1.5% homoseksualci ili biseksualci (3.5% ih se nije izjasnilo ili su dali odgovore kao što su <nowiki>''ne znam'' ili ''ostalo'')</nowiki>.<ref>Harford, Tim (1. listopada 2010.). "[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00tznbk More or Less examines Office for National Statistics figures on gay, lesbian and bisexual people]". BBC</ref><ref>"[http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ethnicity/measuring-sexual-identity---evaluation-report/2010/index.html Measuring Sexual Identity : Evaluation Report, 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160116080411/http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ethnicity/measuring-sexual-identity---evaluation-report/2010/index.html |date=16. siječnja 2016. }}". Office for National Statistics. 23. rujna 2010.</ref> U SAD-u, prema izvještaju koje je za The Williams Institute (pravnički "think-thank" osnovan radi promoviranja jednakopravnosti LGBT osoba<ref>[http://williamsinstitute.law.ucla.edu/mission/ "The Williams Institute: Mission"], pristupljeno 12.08.2014.</ref>) sačinio znanstvenik Garry J. Gates iz travnja 2011. tek je 3.5% ili otprilike 9 milijuna odraslih homoseksualno ili biseksualno;<ref>Gary Gates (travanj 2011). "[http://williamsinstitute.law.ucla.edu/wp-content/uploads/Gates-How-Many-People-LGBT-Apr-2011.pdf How many people are lesbian, gay, bisexual, and transgender?"] (PDF). ''The Williams Institute''. p. 1.</ref> riječ je o studiji koja nije koristila vlastito statističko istraživanje, nego je pokušala objediniti šarolike podatke iz različitih studija provedenih u različitim zapadnim zemljama – od Britanskih i Norveških podataka koji govore o približno 1,5% LGB osoba do jedne studije "Kinseyevog Instituta" iz Indijane koji govori o čak 5,6% LGB osoba. Prema popisu stanovništva iz 2000. bilo je u SAD 601.209 istospolnih nevjenčanih parova, te gej i lezbijska kućanstva predstavljaju 0,99% ukupnog broja partnerskih kućanstava u toj zemlji.<ref>Smith, David M.; Gates, Gary J. (22. kolovoza 2001.)."[http://www.urban.org/UploadedPDF/1000491_gl_partner_households.pdf Gay and Lesbian Families in the United States: Same-Sex Unmarried Partner Households] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110107082654/http://www.urban.org/UploadedPDF/1000491_gl_partner_households.pdf |date=7. siječnja 2011. }}". pristupljeno 26. siječnja 2011.</ref> == Zdravstveni problemi, nasilje i zlostavljanje == === Zdravstveni problemi i rizici === Zdravstveni rizici se u pogledu LGBT osoba u stanovitoj mjeri razlikuju u odnosu na one koje ima opća populacija te su u nekim značajnim segmentima LGBT osobe izložene većim rizicima. Prema materijalu "Vodeća zdravstvena pitanja za LGBT populaciju – informacije i izvori", kojega su 2012. godine objavile federalne zdravstvene vlasti u SAD-u,<ref>[https://store.samhsa.gov/shin/content/SMA12-4684/SMA12-4684.pdf "Top Health Issues for LGBT Populations Information & Resource Kit" 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005232301/http://store.samhsa.gov/shin/content//SMA12-4684/SMA12-4684.pdf |date=5. listopada 2013. }}, izdanje "Substance Abuse and Mental Health Services Administration", HHS Publication No. (SMA) 12-4684. Rockville</ref> postojeće znanstvene spoznaje ukazuje na veći rizik od patološke pretilosti, veći rizik razvoja alkoholizma i ovisnosti o drogama, [[Klinička depresija|depresivnih]] i [[Anksioznost|anksioznih]] poremećaja te ćešća razmišljanja o samoubojstvu kod lezbijki nego kod heteroseksualnih žena. Kod gay muškaraca postoji znatno veći rizik od ovisnosti o alkoholu i drogama, depresije i [[Samoubojstvo|samoubojstva]], te mnogostruko veći rizik od zaraze spolno prenosivim bolestima (44 puta veći u slučaju rizika zaraze [[HIV|HIV-om]]); za razliku od heteroseksualnih muškaraca koji uglavnom ne osjećaju posljedice zaraze [[HPV|humanim papiloma virusom]], kod gay muškaraca ta zaraza može rezultirati povećanim rizikom od raka rektuma zbog pojava virusnih bradavica. Kod biseksualaca je vjerojatnost od [[Klinička depresija|depresija]] i [[anksioznost]]i također dvostruko veća nego kod heteroseksualaca. Biseksualke su dvostruko sklonije zloupotrebi opojnih sredstava od heteroseksualnih žena. I kod muških i kod ženskih biseksualaca se znatno češće uočavaju razmišljanja o samoubojstvu nego kod heteroseksualaca. Kod transseksualnih osoba se uočava iznimno visok postotak osoba koje imaju suicidalne misli – 65% pri čemu je učestalost pokušaja čak 32%; one su često žrtve fizičkog nasilja – kako od stranih osoba, tako i od svojih ljubavnih partnera. Makar se statistike jako razlikuju ovisno od područja gdje se bilježe, kod transseksualnih osoba se također uočava znatan rizik od [[Spolno prenosive bolesti|spolno prenosivih bolesti]]. Velik broj istraživanja ukazuje na to da je povećana učestalost [[duševne bolesti|psihijatrijskih poremećaja]], pokušaja [[samoubojstvo|samoubojstva]],<ref>McAndrew S., Warne T.Ignoring the evidence dictating the practice: sexual orientation, suicidality and the dichotomy of the mental health nurse. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15255917 J Psychiatr Ment Health Nurs. kolovoz 2004. ;11(4):428-34.</ref> kao i povećano konzumiranje [[cigareta]]<ref>Blosnich JR, Jarrett T, Horn K.Racial and ethnic differences in current use of cigarettes, cigars, and hookahs among lesbian, gay, and bisexual young adults. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21330283 Nicotine Tob Res. lipanj 2011.;13(6):487-91. doi: 10.1093/ntr/ntq261.</ref><ref>Blosnich JR, Horn K. Associations of discrimination and violence with smoking among emerging adults: differences by gender and sexual orientation. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21994344 Nicotine Tob Res. prosinac 2011.;13(12):1284-95.</ref> i [[psihoaktivne droge|opojnih sredstava]],<ref>Hughes T, McCabe SE, Wilsnack SC, West BT, Boyd CJ. Victimization and substance use disorders in a national sample of heterosexual and sexual minority women and men. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20840174 Addiction. prosinac 2010.;105(12):2130-40.</ref> te [[pretilost]]<ref>Helen A. Smith, Ph.D.,1 Nina Markovic; Sexual Abuse, Sexual Orientation, and Obesity in Women http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2941402/ J Womens Health (Larchmt). kolovoz 2010.; 19(8): 1525–1532.</ref> i zdravstvene posljedice vezane uz pretilost (kardiovaskularne bolesti, rak) kod LGBT osoba razmjerna stupnju psihičkog i fizičkog maltretiranja i drugih oblika socijalnog pritiska kojeg su zbog svoje seksualne orijentacije doživjele u djetinjstvu, mladosti ili odrasloj dobi.<ref>McLaughlin KA, Hatzenbuehler ML, Xuan Z, Conron KJ.D isproportionate exposure to early-life adversity and sexual orientation disparities in psychiatric morbidity. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22964371 Child Abuse Negl. rujan 2012.;36(9):645-655.</ref> Od uklanjanja homoseksualnosti s popisa mentalnih bolesti 1973. posvećena je veća pažnja proučavanju utjecaja društvenih generatora stresa kao uzročnika duševnih bolesti kod LGBT osoba.<ref>Schlager, Neil, ed. (1998). ''Gay & Lesbian Almanac''. St. James Press. {{ISBN|1-55862-358-2}}, str. 152.</ref> Dugogodišnje studije dokazale su da faktori koji utječu na povećanu učestalost navedenih zdravstvenih problema LGBT osoba jesu odbijanje i osuda od strane roditelja u djetinjstvu i mladosti,<ref>Ryan C1, Huebner D, Diaz RM, Sanchez J. Family rejection as a predictor of negative health outcomes in white and Latino lesbian, gay, and bisexual young adults. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19117902 Pediatrics. siječanj 2009.;123(1):346-52.</ref> [[stigmatizacija]], [[diskriminacija]], maltretiranje i osuda sredine,<ref>Coker TR, Austin SB, Schuster MA. The health and health care of lesbian, gay, and bisexual adolescents. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20070195 Annu Rev Public Health. 2010.;31:457-77.</ref> pogotovo u doba školovanja,<ref>Bontempo DE, D'Augelli AR. Effects of at-school victimization and sexual orientation on lesbian, gay, or bisexual youths' health risk behavior. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11996785 J Adolesc Health. 2002 May;30(5):364-74.</ref><ref>Birkett M, Espelage DL, Koenig B. LGB and questioning students in schools: the moderating effects of homophobic bullying and school climate on negative outcomes. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19636741 J Youth Adolesc. 2009 Aug;38(7):989-1000.</ref><ref>Chesir-Teran D1, Hughes D. Heterosexism in high school and victimization among lesbian, gay, bisexual, and questioning students. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19636739 J Youth Adolesc. kolovoz 2009.;38(7):963-75.</ref> te doživljeno fizičko ili seksualno nasilje.<ref>Concetta P. Pelullo, Gabriella Di Giuseppe, Italo F. Angelillo Frequency of Discrimination, Harassment, and Violence in Lesbian, Gay Men, and Bisexual in Italy http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3749994/ PLoS One. 2013; 8(8): e74446.</ref><ref>Balsam KF, Rothblum ED, Beauchaine TP. Victimization over the life span: a comparison of lesbian, gay, bisexual, and heterosexual siblings. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15982145 J Consult Clin Psychol. lipanj 2005.;73(3):477-87.</ref><ref>D'Augelli AR, Grossman AH, Starks MT. Childhood gender atypicality, victimization, and PTSD among lesbian, gay, and bisexual youth. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17057162 J Interpers Violence. 2006 Nov;21(11):1462-82.</ref> Ne postoje dokazi da homoseksualna i biseksualna orijentacija sama po sebi povećava učestalost duševnih bolesti kod LGBT osoba, već da njihove uzroke valja potražiti u negativnom utjecaju sredine (stigmatizacija, diskriminacija i nasilje).<ref>Meyer IH.Prejudice, social stress, and mental health in lesbian, gay, and bisexual populations: conceptual issues and research evidence. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12956539 Psychol Bull. 2003 Sep;129(5):674-97.</ref> Dokazano je i da liberalizacija stavova u korist LGBT osoba u zadnjim desetljećima smanjuje razinu rizika pojave duševnih bolesti kod mlađih generacija LGBT osoba.<ref>{{cite web |url=http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-10/cums-bgm100207.php |title=Black gay men, lesbians, have fewer mental disorders than whites, says Mailman School of PH study |publisher=Eurekalert.org |accessdate=2010-08-24 |archive-date=7. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100507073023/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-10/cums-bgm100207.php |url-status=dead }}</ref> Članak objavljen u prestižnom medicinskom časopisu ''The Lancet'' iznosi kako bi se broj slučaja zaraze HIV-om kod gay muškaraca smanjio 80-90% kad bi rizik zareze tijekom analnog seksa bio isti kao kod vaginalnog – procjenjuje se da je rizik tijekom analnog seksa čak 18 puta veći iz bioloških razloga. Kada bi se smanjila isključivost u segregaciji uloga (eng. ''[[:en:Top, bottom and versatile|top, bottom,]]''[[:en:Top, bottom and versatile|''versatile'']]), broj zaraza bi se smanjio za 25-50% – uzevši te 2 stvari u obzir zaključuju da bi broj zaraza bio manji za čak 95%, a smanjenju bi pridonijela i veća sigurnost od osuđivanja prilikom traženja testiranja ili zdravstvene pomoći čime bi se zaraženi gay muškarci brže dijagnosticirali, bolje liječili te bi postojala manja vjerojatnost da bez znanja inficiraju druge zdrave gay muškarce.<ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>''HIV in Men Who Have Sex with Men''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> prof. Chris Beyrer, '''The Lancet''', pristupljeno 15.08.2014. </ref><ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>'''Why Do Gay Men Have an Increased Risk of HIV?'''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> Elizabeth Boskey, Ph.D., pristupljeno 15.08.2015.</ref> Najčešće preporuke za [[siguran seks]] za žene koje imaju spolne odnose sa ženama su<ref>Mravack, Sally A. (July 2006)."Primary Care for Lesbians and Bisexual Women",''American Family Physician''&nbsp;'''74'''&nbsp;(2) p. 279–286.</ref>: * Izbjegavati kontakt s menstrualnom krvlju i s bilo kakvim vidljivim genitalnim lezijama partnerice. * Koristiti za svaku osobu različiti kondom na seks igrački u slučajevima penetracije u vaginu ili anus više osoba. * Koristiti barijeru npr. komad latexa prilikom oralnog seksa. * Koristiti latex ili vinilne rukavice te [[lubrikant]] prilikom ručnog seksa koji bi mogao prouzročiti krvarenje oštećenjem. Najčešće preporuke za [[siguran seks]] kod muškaraca su<ref>Catalyst, Sr. Kitty, Staff of&nbsp;San Francisco&nbsp;City Clinic; "Reading This Might Save Your Ass"; 2001, San Francisco HIV Prevention and STD Prevention and Control.</ref><ref>Men Like Us: The GMHC Complete Guide to Gay Men's Sexual, Physical, and Emotional Well-being; Wolfe, Daniel; Gay Men's Health Crisis, Inc; Published by Ballantine Books, 2000;&nbsp;{{ISBN|0-345-41496-9}}, 9780345414960</ref>: * Izbjegavati kontakt s tjelesnim tekućinama partnera i vidljivim genitalnim lezijama. * Koristiti kondom prilikom oralnog i analnog seksa. * Koristiti za svaku osobu različiti kondom na seks igrački u slučajevima penetracije u anus više osoba. Općenito gledano, vrlo je česta zabluda, pogotovo među adolescentima, da pri oralnom seksu ne treba koristiti zaštitu i da se njime ne prenose bolest<ref>''John S. Santelli, Gail M. Saltz ''<nowiki>''</nowiki>[http://nyp.org/enews/oral-sex-hpv.html Misconceptions About the Safety of Oral Sex Worries Doctors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006173511/http://nyp.org/enews/oral-sex-hpv.html |date=6. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> što iznimno zabrinjava liječnike jer je oralni seks među vodećim načinima prijenosa mnogih bolesti kao što je posebni tip [[HPV|HPV-a]] koji se povezuje s tumorima usne šupljine.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.oralcancerfoundation.org/hpv/hpv-oral-cancer-facts.php HPV / Oral Cancer Facts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160210185129/http://www.oralcancerfoundation.org/hpv/hpv-oral-cancer-facts.php |date=10. veljače 2016. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> Prema podacima američkog Centra za zarazne bolesti, kod oko 3/4 adolescenata koji se zaraze [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-om]] do zaraze je došlo zbog muško-muškog seksualnog odnosa.<ref>[http://www.cdc.gov/hiv/pdf/statistics_surveillance_adolescents.pdf "HIV Surveillance in Adolescents and Young Adults", 2012], izdanje "National Center for HIV/AIDS, Viral Hepatitis, STD & TB Prevention"</ref> U epidemiologiji [[sifilis]]a, se u SAD bilježe slični podaci – oko 75% zaraženih su muškarci koji održavaju seksualne odnose s muškarcima;<ref>[http://www.cdc.gov/std/syphilis/STDFact-MSM-Syphilis.htm "Syphilis & MSM (Men Who Have Sex With Men) - CDC Fact Sheet"], CDC, 2009. (updated 2014)</ref> uz procjenu da oko 4% muškaraca (oko 2% ukupne seksualno aktivne populacije) u SAD-u ulazi u seksualne odnose s drugim muškarcima.<ref>[http://www.cdc.gov/nchhstp/newsroom/docs/2012/hiv-infections-2007-2010.pdf "New HIV Infections in theUnited States - CDC Fact Sheet"], CDC, 2012, str. 2</ref> Zbog visokog rizika od spolno prenosivih bolesti kod ovih muškaraca, u većini zemalja svijeta je zabranjeno doniranje krvi i presađivanje organa od muškaraca koji su bilo kada u životu imali seksualne odnose s drugim muškarcima; u nekim zemljama je propisano da se može uzeti krv i druga tkiva i od takvih donora ako barem 12 mjeseci nisu stupali u seksualne odnose s drugim muškarcima. Unatoč tome što se LGBT udruge provode političke aktivnosti radi uvjeravanja zdravstvenih vlasti da promijene ove politike, između ostalog i zato što se prilikom doniranja krvi provode testiranja za cijeli niz zaraznih bolesti (koje donor ne mora platiti), medicinske struka za sada uglavnom smatra da i dalje postoje razlozi za takve zabrane koje su uglavnom uvedene u vrijeme pandemije AIDS-a 1980.-ih godina. Smatra se da propisana testiranja krvi još uvijek ne mogu s dovoljnom sigurnošću isključiti mogućnost da je donirana krv zaražena.<ref>[http://www.gaystarnews.com/article/german-doctors-call-end-gay-blood-ban291113 "German doctors call for end of gay blood ban"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141105140419/http://www.gaystarnews.com/article/german-doctors-call-end-gay-blood-ban291113 |date=5. studenoga 2014. }}, Joe Morgan za "GAYSTARNEWS", 29.11.2013.</ref><ref>[http://www.fda.gov/BiologicsBloodVaccines/BloodBloodProducts/QuestionsaboutBlood/ucm108186.htm "Blood Donations from Men Who Have Sex with Other Men Questions and Answers"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330080857/http://www.fda.gov/biologicsbloodvaccines/bloodbloodproducts/questionsaboutblood/ucm108186.htm |date=30. ožujka 2016. }}, FDA - U.S. Food and Drug Administration, pristupljeno 20.09.2014.</ref> Što se tiče ostalih problema i rizika, s obzirom na to da LGB osobe često ne govore o svojoj spolnoj orijentaciji ili je izrijekom poriču kod traženja medicinske pomoći, statistička istraživanja je teško provesti. Recentne promjene zakonodavstva koje daju LGBT osobama razna prava vezana uz njihovu spolnu orijentaciju donekle mijenjaju stanje: tako studija iz 2009. rađena prema matičnim knjigama u Danskoj u kojima se registriraju također i istospolne zajednice, ukazuje da se kod gay muškaraca, koji su živjeli u registriranim partnerstvima, bilježi 8 puta veća vjerojatnost smrti zbog samoubojstva nego kod heteroseksualnih muškaraca; kod lezbijki u registriranim istospolnim partnerstvima nije zabilježena razlika u odnosu na heteroseksualne žene. Ove rezultate znanost uzima s oprezom: ne zna se koliko su oni razlikuju od zemlje do zemlje i za sada se ne može reći koliko se mijenjaju tijekom vremena.<ref>[http://www.afsp.org/content/download/3500/62183/file/LGBTSuicideandSuicideRisk.JoH.pdf "Suicide and Suicide Risk in Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Populations: Review and Recommendations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819102816/http://www.afsp.org/content/download/3500/62183/file/LGBTSuicideandSuicideRisk.JoH.pdf |date=19. kolovoza 2014. }}, Ann P. Haas i dr., 2014., Volume 61, Issue 10</ref> ==== Mentalno zdravlje ==== Seksualnost igra veliku ulogu u predviđanju psiholoških poremećaja i cjelokupnog mentalnog zdravlja. Oni koji se identificiraju kao lezbijke, homoseksualci, biseksualci, transrodne i/ili queer osobe imaju veći rizik od problema s mentalnim zdravljem, kao rezultat kontinuirane diskriminacije i viktimizacije od strane društva. Pripadnici ove populacije suočeni su s pogrdnim komentarima i govorom mržnje, bilo osobno ili putem društvenih medija, što negatovno utječe na njihovu vlastitu vrijednost i samopouzdanje. Izloženost diskriminaciji i mini agresijama dovodi do anksioznosti, depresije, misli o samoubojstvu, pokušaja samoubojstva i samoubojstva. Ovi učinci na mentalno zdravlje najvidljiviji su među [[Adolescencija|adolescentima]], međutim, rasprostranjeni su i među odraslim osobama svih dobnih skupina.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa|last=Mustanski|first=Brian S.|last2=Garofalo|first2=Robert|last3=Emerson|first3=Erin M.|date=2010-12|title=Mental Health Disorders, Psychological Distress, and Suicidality in a Diverse Sample of Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Youths|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2978194/|journal=American Journal of Public Health|volume=100|issue=12|pages=2426–2432|doi=10.2105/AJPH.2009.178319|issn=0090-0036|pmc=2978194|pmid=20966378}}</ref> Izvori diskriminacije i viktimizacije usmjereni prema LGBT populaciji mogu biti vanjski i unutarnji. Iako dio današnjeg društva i dalje ne prihvaća LGBT zajednicu i daju javne izjave kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo, LGBT osobe često interno asimiliraju negativne reakcije koje primaju i naglašavaju razlike koje imaju s drugima. To zauzvrat uzrokuje da osjećaju [[Krivnja (osjećaj)|krivnju]] i sram u vezi sa svojim identitetom, osjećajima i postupcima. Najznačajniji prediktor bolesti mentalnog zdravlja među LGBTQ populacijom je prihvaćanje obitelji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ryan|first=Caitlin|last2=Russell|first2=Stephen T.|last3=Huebner|first3=David|last4=Diaz|first4=Rafael|last5=Sanchez|first5=Jorge|date=2010|title=Family Acceptance in Adolescence and the Health of LGBT Young Adults|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1744-6171.2010.00246.x|journal=Journal of Child and Adolescent Psychiatric Nursing|language=en|volume=23|issue=4|pages=205–213|doi=10.1111/j.1744-6171.2010.00246.x|issn=1744-6171}}</ref> Oni koji dobivaju malo ili nimalo obiteljske podrške i prihvaćanja imaju tri puta veću vjerojatnost da će pomišljati na samoubojstvo od onih koji iza sebe imaju snažan sustav podrške obitelji. Nedostatak podrške obitelji općenito je pogodniji za štetna ponašanja, kao što je zlouporaba droga i ilegalnih supstanci, što može uzrokovati daljnju štetu mentalnom zdravlju pojedinca. Više aspekata životnih stilova, uključujući religiju, mogu utjecati na potporu obitelji. Oni koji imaju jake obiteljske veze s religijom možda će rjeđe tražiti podršku i pomoć od članova obitelji zbog straha od nedostatka prihvaćanja unutar obitelji, kao i unutar vjerske zajednice.<ref name="#1"/> Popis različitih psiholoških problema s kojima se LGBT osobe često suočavaju: * [[Anksioznost]] * [[Klinička depresija|Depresija]] * [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|Opsesivno kompulzivni poremećaj]] * [[Fobija|Fobije]] * [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP]] * [[Ovisnost|Zlouporaba supstanci]] * [[Samoozljeđivanje]] * Suicidalne sklonosti i [[samoubojstvo]] === Izloženost homoseksualnih osoba nasilju i spolnom zlostavljanju === Prema podacima za [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], '''[[silovanje]]''' – tj. najteži oblik [[Spolno zlostavljanje|spolnog zlostavljanja]] – doživi 17,4% heteroseksualnih žena, 13,1% lezbijki i čak 46,1% biseksualnih žena. Biseksualne žene su najizloženije i drugim vrstama zlostavljanja, te ukupno 74,91% biseksualki doživi neku takvu vrstu spolnog zlostavljanja, u usporedbi s 46,3% lezbijki i 32,2% heteroseksualnih žena. Počinitelji spolnog zlostavljanja nad ženama su muškarci, u oko 9/10 slučajeva.<ref name="cdc.gov">[http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/NISVS_SOfindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"] Walters, M.L., Chen J., & Breiding, M.J. (2013), Atlanta, GA: National Center for Injury Prevention and Control, Centers for Disease Control and Prevention</ref> U istoj zemlji, 1,4% odraslih muškaraca iskazuje da su barem jednom u životu bili silovani od drugih muškaraca, a 4,8% da su barem jednom bili natjereni da seksualno penetriraju drugu osobu.<ref>[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/sv-datasheet-a.pdf Službene stranice CDC: „Sexual Violence“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202185322/http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/SV-DataSheet-a.pdf |date=2. veljače 2015. }}, posjećeno 24.1.2014.</ref> Neku vrstu spolnog zlostavljanja (osim rjeđih [[Silovanje|silovanja]] koja uključuju primjenu sile i ozbiljne prijetnje, tu spadaju i spolni odnosi s maloljetnikom bez primjene fizičke sile) doživi barem jednom u životu 40,2% osoba koje se u odrasloj dobi deklariraju kao homoseksualci, 47,4% biseksualnih muškaraca i 20,8% heteroseksualanih muškaraca.<ref name="cdc.gov"/> Prema podacima američkih saveznih zdravstvenih vlasti, najveći dio ženskih žrtava svih oblika spolnog nasilja imali su počinitelje koji su bili muškarci. Među muškarcima koji su žrtve seksualnog nasilja (izuzev silovanja, koje prema metodologiji koju su primijenile američke vlasti mogu počiniti isključivo muškarci), 76,8% homoseksualaca, 65,8% biseksualaca i 28,6% heteroseksualaca imali su počinitelje koji su također muškarci.<ref>[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/nisvs_sofindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"], Mikel L. Walters, Jieru Chen, i Matthew J. Breiding, "National Center for Injury Prevention and Control Centers for Disease Control and Prevention Atlanta, Georgia", 2013., str. 34</ref> Najčešće žrtve seksualnog zlostavljanja su ipak djeca: procjenjuje se da u SAD svaki šesti dječak bude žrtva nekog oblika [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] prije osamnaeste godine. Počinitelji seksualnog nasilja nad dječacima su u 86% slučajeva osobe istog spola; žrtve seksualnog nasilja se potom vrlo često preispituju jesu li one zapravo homoseksualci, i jesu li zapravo htjeli da budu izvrgnute takvom seksualnom pristupu. Kod djevojčica, žrtvama neke vrste seksualnog nasilja biva njih približno jedna četvrtina; počinitelji su u i tim slučajevima mahom muškarci.<ref name="ptsd.va.gov">[https://www.ptsd.va.gov/professional/treat/type/sexual_abuse_child.asp Službene stranice Department of Veterans Affairs: „Child Sexual Abuse“], Julia Whealin, PhD and Erin Barnett, PhD, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> U pogledu nasilja između intimnih partnera, podaci za homoseksualne osobe su slični onima za heteroseksualne osobe. Kod žena, 40,4% lezbijki doživi fizičko nasilje od intimnog partnera, u odnosu na 32,3% heteroseksualki. Biseksualke su izloženije nasilju te čak njih 56,9% priznaje da su bile žrtvama fizičkog nasilja čiji je počinitelj bio njihov intimni partner. 28,7% heteroseksualnih muškaraca priznaje da su bili žrtvama fizičkog nasilja čiji je počinitelj intimni partner. Takva iskustva ima 25,2% homoseksualaca i 37,3% biseksualaca.<ref>[http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/NISVS_SOfindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"] Walters, M.L., Chen J., & Breiding, M.J. (2013), Atlanta, GA: National Center for Injury Prevention and Control, Centers for Disease Control and Prevention, str. 18-19</ref> Homoseksualne osobe su manje sklone prijaviti nasilje u svojim vezama, dijelom i stoga što nisu spremni "izaći iz ormara" pri prijavljivanju djela kojeg su žrtve. Tako je i kod traženja medicinske pomoći – lezbijke češće trpe teže ozljede zbog nasilja intimnog partnera od heteroseksualki, ali rjeđe traže medicinsku njegu. U postupanju američke policije uočeno je da fizičko nasilje jednog homoseksualnog partnera nad drugim često tretiraju kao "međusobnu tučnjavu", te su čak skloni počinitelja i žrtvu smjestiti u istu zatvorsku ćeliju.<ref>[https://www.rit.edu/cla/criminaljustice/sites/rit.edu.cla.criminaljustice/files/docs/WorkingPapers/2009/2009-16.pdf "Domestic Violence in Gay Communities"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150714021128/https://www.rit.edu/cla/criminaljustice/sites/rit.edu.cla.criminaljustice/files/docs/WorkingPapers/2009/2009-16.pdf |date=14. srpnja 2015. }}, (pregledni rad) Laura Gottermeier, Center for Public Safety Initiatives Rochester Institute of Technology, Working Paper # 2009-16, July 7, 2009</ref> P. Latellier u studiji iz 1994. godine upozorava da su muškarci rjeđe spremni sebe sagledati kao žrtve, makar su objektivno izloženi nasilju u intimnoj vezi: to vrijedi i za homoseksualce koji su žrtve takve vrste nasilja.<ref>[https://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=153350 "Gay and Bisexual Male Domestic Violence Victimization: Challenges to Feminist Theory and Responses to Violence"], (sažetak) P. Letellier, Violence and Victims  Vol. 9/2, 1994., str. 95-106</ref> == Psihoterapija i psihološka podrška == Psihijatrijska i psihološka struka nude LGBTIQ osobama psihološku podršku kako bi pojedinci mogli lakše prihvatiti svoj identitet i prevladati izazove i stigmatizaciju koje im nameću društvene norme i očekivanja. Najpoznatija terapija je ''[[gej afirmativna terapija]]'' koja pokriva različite aspekte kao što su razvoj identiteta, proces ''[[Izlazak iz ormara|outanja]]'', roditeljske i obiteljske prakse i podrške kao i pitanja predrasuda i diskriminacije koja zahvaćaju LGBTIQ zajednicu. Primjerena [[Gej afirmativna terapija|afirmativne psihoterapije]] temelji se, prema Američkom psihološkom društvu, na sljedećim znanstvenim činjenicama:<ref name=":8" /> * Istospolna seksualna orijentacija predstavlja normalnu i pozitivnu varijaciju ljudske seksualnosti tj. nije indikator mentalnih ili razvojnih poremećaja; * Homoseksualnost i biseksualnost su stigmatizirane, a stigma donosi različite negativne posljedice (D'Augelli & Patterson, 1995; DiPlacido, 1998; Herek & Garnets, 2007; Meyer, 1995, 2003); * Istospolna privlačenja i ponašanje se mogu javiti u kontekstu raznih seksualnih orijentacija i na njima baziranih identiteta (Diamond, 2006; Hoburg et al., 2004; Rust, 1996; Savin-Williams, 2005); * Gay muškarci, lezbijke i biseksualne osobe mogu sretno i zadovoljno živjeti te oformiti stabilne veze i obitelji koje su u bitnim osobinama istovrijedne heteroseksualnim vezama (APA, 2005c; Kurdek, 2001, 2003, 2004; Peplau & Fingerhut, 2007); * Ne postoje empirijski dokazi i relevantna recenzirana (eng. peer-reviewed) istraživanja koja podupiru razmišljanja o homoseksualnosti kao posljedici obiteljske disfunkcionalnosti ili traume (Bell et al., 1981; Bene, 1965; Freund & Blanchard, 1983; Freund & Pinkava, 1961; Hooker, 1969; McCord et al., 1962; D. K. Peters & Cantrell, 1991; Siegelman, 1974, 1981; Townes et al., 1976). Pojedinci mogu imati koristi od ''gej'' afirmativne terapije ako njihov terapeut dijeli isto iskustvo kao oni, ali u tom slučaju terapeut može biti pristran ako je dio LGBT zajednice. Heteroseksualni terapeuti mogu imati predrasude ili imati nedovoljno znanja da bi mogli pravilno postupati s klijentom koji pripada LGBT zajednici. Stoga je bitno da se psihoterapeuti kontinuirano educiraju i razvijaju u svojoj struci kako bi mogli pružiti maksimalnu pomoć i podršku različitim društvenim manjinama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Israel|first=Tania|last2=Gorcheva|first2=Raia|last3=Walther|first3=William A.|last4=Sulzner|first4=Joselyne M.|last5=Cohen|first5=Jessye|date=2008-06|title=Therapists' helpful and unhelpful situations with LGBT clients: An exploratory study.|url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0735-7028.39.3.361|journal=Professional Psychology: Research and Practice|language=en|volume=39|issue=3|pages=361–368|doi=10.1037/0735-7028.39.3.361|issn=1939-1323}}</ref> === Psihološka podrška u Hrvatskoj === Osim konvencionalne psihoterapije, LGBT osobe imaju velike koristi i od psihološkog savjetovanja i grupa podrške koje pružaju mnoge LGBT udruge za svoju zajednicu koje su u pravilu besplatne. Grupe podrške omogućavaju LGBT osobama razmjenu iskustava, znanja i informacija te međusobnu socijalizaciju i razmjenu emocionalne i socijalne podrške. Individualno savjetovanje omogućuje rad na sebi i aktualnom problemu kroz anonimnu, intimnu i povjerljivu atmosferu u savjetovalištu dok ''on-line'' podrška omogućava svim osobama koje nisu iz tog mjesta ili nisu spremne riskirati anonimnost da dobiju pomoć i podršku. Tijekom savjetovanja, LGBT osoba koji ima poteškoća u određenim aspektima svog života povezuje se sa savjetovateljem kako bi uvidio u čemu je izazov i napravio određene promjene u svom životu. Uz podršku, savjetovatelj pomaže osobi u jačanju njegovih snaga i razvoju novih vještina suočavanja s poteškoćama. Osnovni cilj savjetovanja osobni je rast i razvoj, jačanje mentalnog zdravlja i dobrobiti osobe, te unaprjeđenje njegovih interpersonalnih odnosa. U Hrvatskoj takve usluge pružaju organizacije poput Iskoraka, Zagreb Pride-a, Trans Aid-a i LGBTIQ inicijative Aut.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-12-18|title=Trans Talks ~|url=https://transaid.hr/trans-talks/|access-date=2022-01-08|language=hr|archive-date=22. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122042434/https://transaid.hr/trans-talks/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Rad prema i u LGBTIQ zajednici – Zagreb Pride|url=https://www.zagreb-pride.net/hr/programi-i-aktivnosti/rad-prema-i-u-lgbtiq-zajednici/|access-date=2022-01-08|website=www.zagreb-pride.net|archive-date=8. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108160247/https://www.zagreb-pride.net/hr/programi-i-aktivnosti/rad-prema-i-u-lgbtiq-zajednici/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Usluge – Iskorak|url=https://www.iskorak.hr/podrska/|access-date=2022-01-08|language=hr|archive-date=8. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108160248/https://www.iskorak.hr/podrska/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=LGBTIQ inicijativa AUT – KSFF|url=https://ksff.ffzg.unizg.hr/sekcije/lgbtiq-inicijativa-aut/|access-date=2022-01-08|language=en-US}}</ref> === Učinkoviti psihoterapijski pristupi === ==== Terapija pisanjem ==== Istraživanje je pokazalo da pisanje o traumatskim ili negativnim iskustvima (poznato kao "[[ekspresivno pisanje]]") može biti učinkovit način za smanjenje psihološkog stresa koji proizlazi iz takvih događaja. Kada su mladi koristili metodu ekspresivnog pisanja za pitanja vezana za njihov LGBTIQ identitet, njihovo mentalno zdravlje se poboljšalo. Ovo poboljšanje je bilo posebno značajno kod mladih koji nisu imali širu podršku društva, koji su pisali o ozbiljnijim temama, kao i kod pojedinaca koji su bili manje otvoreni o svojoj seksualnosti ili se nisu ''outali''. Pokazalo se da metoda ekspresivnog pisanja dovodi do poboljšanja kod čitavog niza problema, uključujući bolest, traumu iz djetinjstva i stres u vezi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lewis|first=Robin J.|last2=Derlega|first2=Valerian J.|last3=Clarke|first3=Eva G.|last4=Kuang|first4=Jenny C.|last5=Jacobs|first5=Andrew M.|last6=McElligott|first6=Michelle D.|date=2005-06|title=An Expressive Writing Intervention to Cope with Lesbian-Related Stress: The Moderating Effects of Openness about Sexual Orientation|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1471-6402.2005.00177.x|journal=Psychology of Women Quarterly|volume=29|issue=2|pages=149–157|doi=10.1111/j.1471-6402.2005.00177.x|issn=0361-6843}}</ref> Često se koristi s drugim kreativnim tehnikama u psihoterapiji. ==== Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT ili BKT) ==== [[Kognitivno-bihevioralna terapija]] usredotočuje se na promjenu misli i osjećaja koji dovode do negativnih ponašanja, u pozitivnije misli, osjećaje i ponašanja.<ref>{{Citiranje weba|title=Što je BKT « Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije|url=http://cabct.hr/savjetovaliste/sto-je-bkt|access-date=2022-01-08|website=cabct.hr}}</ref> Ova metoda liječenja učinkovita je za različite probleme mentalnog zdravlja, uključujući i one povezane s LGBTQ identitetima. KBT može pomoći u smanjenju depresije i anksioznosti te promicati zdrave mehanizme suočavanja s problemima koji se javljaju kod LGBTQ populacije. ==== LGBT savjetovanje i edukacija roditelja i obitelji ==== Mnogi LGBTQ mladi se suočavaju s negativnim reakcijama od svoje obitelji zbog svoje seksualnosti ili seksualnog identiteta. To može rezultirati narušenim mentalnim zdravljem. Neprihvaćanje seksualnosti LGBTQ mladih unutar obitelji može rezultirati zlostavljanjem ili u težim slučajevima izbacivanjem ili njihovim bijegom od kuće. Zbog ovih čimbenika, prosječno 28% LGBTQ mladih ima suicidalne misli, a 15%-40% svake godine pokuša počiniti samoubojstvo. Procjenjuje se da je između 20 i 40 % mladih bez doma iz LGBT populacije.<ref name="#2">{{Citiranje časopisa|last=McCann|first=Edward|last2=Brown|first2=Michael|date=2019|title=Homelessness among youth who identify as LGBTQ+: A systematic review|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/jocn.14818|journal=Journal of Clinical Nursing|language=en|volume=28|issue=11-12|pages=2061–2072|doi=10.1111/jocn.14818|issn=1365-2702}}</ref> [[Obiteljska terapija]] u kojem su roditelji dobili značajna razdoblja za prihvaćanje svojih osjećaja prema svom djetetu pokazala se učinkovitom. Roditelji su na taj način imali vremena razmisliti o tome što misle o seksualnoj orijentaciji svog djeteta i postati svjesni kako bi njihove reakcije mogle utjecati na mentalno stanje njihovog djeteta. Adolescenti koji su sudjelovali u ovom tretmanu imali su manje suicidalnih misli i manje osjećaja povezanih s depresijom. Ova metoda terapije je od pomoći samo ako su obitelj ili roditelji voljni proći kroz proces prihvaćanja i razbijanja bilo kakvih predrasuda ili stigme koju mogu imati prema seksualnoj orijentaciji člana svoje obitelji. === Konverzijska terapija === U prošlosti, kada se na homoseksualnost gledalo kao na psihološki poremećaj, često se nudila i ''[[Reparativna terapija|reparativna (konverzijska) terapija]]'' koja se fokusirala na promjenu homoseksualnih sklonosti u heteroseksualne i/ili promjena transrodnog identiteta u cis-rodni identitet. Danas se zbog nedostatka znanstvene potpore, njezine povezanosti sa psihosocijalnim zdravstvenim problemima<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ogunbajo|first=Adedotun|last2=Oke|first2=Temitope|last3=Okanlawon|first3=Kehinde|last4=Abubakari|first4=Gamji M'Rabiu|last5=Oginni|first5=Olakunle|date=2021-08-01|title=Religiosity and Conversion Therapy is Associated with Psychosocial Health Problems among Sexual Minority Men (SMM) in Nigeria|url=https://doi.org/10.1007/s10943-021-01400-9|journal=Journal of religion and health|doi=10.1007/s10943-021-01400-9|issn=1573-6571|pmid=34455514}}</ref> i odbijanja te prakse od strane organizacija kao što je Američko udruženje psihijatara (APA), korištenje konverzijske terapije smatra etički problematičnom.<ref>{{Citiranje weba|title=APA Reiterates Strong Opposition to Conversion Therapy|url=https://www.psychiatry.org/newsroom/news-releases/apa-reiterates-strong-opposition-to-conversion-therapy|access-date=2022-01-08|website=www.psychiatry.org}}</ref> S obzirom na navedenu zabrinutost, više zemalja i američkih saveznih država ju je zabranilo.<ref>{{Citiranje weba|title=Kanada zakonom zabranila 'liječenje' homoseksualnosti|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kanada-zakonom-zabranila-lijecenje-homoseksualnosti-1384968|access-date=2022-01-08|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Drescher|first=Jack|last2=Schwartz|first2=Alan|last3=Casoy|first3=Flávio|last4=McIntosh|first4=Christopher A.|last5=Hurley|first5=Brian|last6=Ashley|first6=Kenneth|last7=Barber|first7=Mary|last8=Goldenberg|first8=David|last9=Herbert|first9=Sarah E.|last10=Lothwell|first10=Lorraine E.|last11=Mattson|first11=Marlin R.|date=2016|title=The Growing Regulation of Conversion Therapy|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5040471/|journal=Journal of medical regulation|volume=102|issue=2|pages=7–12|pmc=5040471|pmid=27754500}}</ref> Unatoč tome je u pojedinim državama i dalje dostupna i korištena, prvenstveno od strane religioznih i konzervativnih osoba. Konverzijska terapija sastoji se od raznih pristupa u rasponu od individualnih razgovora, psiholoških grupa, averzivnih postupaka i hormonske terapije, do religioznih tehnika kao što su prijetnje vječnim prokletstvom ili korištenje molitve. Za konverzijsku terapiju postoji malo empirijskih dokaza, budući da je većina dokaza anegdotska ili im nedostaje znanstveno priznanje da djeluje. Nije opovrgnuto da sudionici koji su ju završili potencijalno lažiraju, bilo svjesno ili nesvjesno odnosno da doživljavaju [[Racionalizacija|racionalizaciju]] izazvanu disonancijom.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cramer|first=Robert J.|last2=Golom|first2=Frank D.|last3=LoPresto|first3=Charles T.|last4=Kirkley|first4=Shalene M.|date=2008-03-11|title=Weighing the Evidence: Empirical Assessment and Ethical Implications of Conversion Therapy|url=https://doi.org/10.1080/10508420701713014|journal=Ethics & Behavior|volume=18|issue=1|pages=93–114|doi=10.1080/10508420701713014|issn=1050-8422}}</ref> Dugoročni učinci konverzijske terapije, kao što su smanjen seksualni nagon, sram, strah, nisko samopouzdanje te povećana depresija i anksioznost uočeni su kod pojedinaca koji su sudjelovali u njezinim programima. Prema često kritiziranoj organizaciji zbog nedostatka znanstvenih dokaza i upitne sekularnosti,<ref name=":18" /><ref name=":19" /><ref name=":20" /><ref name=":21" /> NARTH, smjernice [[Reparativna terapija|konverzijske terapije]] uključuju<ref name=":17">NARTH Task Force on Practice Guidelines for the Treatment of Unwanted Same-Sex, izvorno objavljeno u ''Journal of Human Sexuality,'' 2, 5-65, [http://www.narth.com/#!services/c5ro dostupno kod NARTH - Clinical Division] (pristupljeno 11. travnja 2015)</ref>: * da bi na početku tretmana terapeut trebao pružiti pacijentu informacije o procesu promjene seksualne orijentacije koje su točne i dovoljne (Smjernica 5); * da bi tijekom tretmana terapeut trebao koristiti prihvaćene psihološke pristupe psihoterapiji koji minimiziraju rizik da se naškodi pacijentu s neželjenim istospolnim sklonostima (Smjernica 6); * da bi kliničari trebali poznavati psihološka i bihevioralne probleme koje česti prate istospolne sklonosti te da pruže ili upute pacijenta na terapiju potrebnu za suočavanje s tim problemima (Smjernica 7); * da bi terapeuti trebali uzeti u obzir i shvaćati složene pritiske koje kultura, religija i obitelj stavljaju pred LGBT pacijente (Smjernica 8); * da bi terapeuti trebali prepoznati specifične poteškoće i rizike koji postoje kod mladih LGBT osobama (Smjernica 9). == Diskriminacija == === Gay bullying === [[Datoteka:Zagreb Pride 2011 18062011 9377.jpg|mini|Zagreb Pride 2011. s velikim policijskim osiguranjem zbog opasnosti od nasilja.]] Gay bullying može biti verbalno ili fizičko zlostavljanje osoba koje nasilnik doživljava kao lezbijku, gay, biseksualnu ili transrodnu uključujući i osobe koje su zapravo heteroseksualne ili nepoznate seksualne orijentacije. U Sjedinjenim Američkim Državama tinejdžeri su prosječno čuli 26 puta na dan ili svakih 14 minuta pogrdne nazive kao što su <nowiki>''homić'', ''pederčina''</nowiki> (eng. ''faggot'') i <nowiki>''curica''</nowiki> (eng. ''sissy''). Istraživanje je 1998. provelo udruženje Mental Health America.<ref>"Mental Health American, Bullying and Gay Youth".''Mental Health America'' formerly National Mental Health Association. pristupljeno 27. lipnja 2012.</ref> === Heteroseksizam i homofobija === U brojnim kulturama homoseksualni ljudi su učestalo predmet predrasuda i diskriminacije. Istraživanje provedeno u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] je 2011. pokazalo kako 49% tamošnje domaće i 58% strane mladeži odbija smatrati homoseksualnost za normalnu varijaciju ljudske seksualnosti.<ref>"[http://community.expatica.com/forums/topic/2993/half-of-young-dutch-people-reject-homosexuality Half of young Dutch people reject homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111201212113/http://community.expatica.com/forums/topic/2993/half-of-young-dutch-people-reject-homosexuality |date=1. prosinca 2011. }}". Expatica/COC. pristupljeno 9. siječnja 2012.</ref> Takvi su stavovi obično povezani s oblicima homofobije i heteroseksizma koji uglavnom uključuje stavove da bi svi trebali biti heteroseksualni ili da su heteroseksualne privlačnosti i veze norma te stoga superiorni homoseksualnim. Homofobija je averzija prema homoseksualnim osobama ili neopravdani strah od istih te najčešće uključuje diskriminaciju. Manifestira se u različitim oblicima te su zabilježeni različiti tipovi: internalizirana homofobija, socijalna homofobija, emocionalna homofobija, racionalizirana homofobija i druge.<ref>The Riddle Homophobia Scale, from Allies Committee website, Department of Student Life, Texas A&M University at the Wayback Machine (archived 4. rujna 2006</ref> Postoje još i lezbofobija (usmjerena isključivo prema lezbijkama) i bifobija (usmjerena prema biseksualnim ljudima). Kada se takvi stavovi manifestiraju kao zločini, vrlo se često nazivaju zločini iz mržnje ili eng. ''gay bashing ''odnosno ''hate crime. '' Među negativnim stereotipima o LGB osobama je onaj da su one više promiskuitetne i da su sklonije zlostavljanju djece, no nema znanstvene osnove za takve tvrdnje. [[Datoteka:2008 Anti-gay protestors in San Francisco.jpg|lijevo|mini|Protesti protiv homoseksualnih osoba]] Više znanstvenih studija provedenih u SAD u vrijeme ubrzanog širenja [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] ukazalo je da promiskuitet nije više u izrazitoj mjeri bio rasprostranjen među homoseksualnim osobama.<ref>Friedman, Richard C.; Downey, Jennifer I. (1994)."Homosexuality". ''New England Journal of Medicine''(Massachusetts Medical Society) '''331''' (6. listopada 1994, Number 14):923930.doi:[[doi:10.1056/NEJM199410063311407|10.1056/NEJM199410063311407]]. PMID 8078554</ref> Sociološka studija koju je 2012. objavio Barry Reay otkriva da se učestalost promiskuitetnog ponašanja povećava i smanjuje iz desetljeća u desetljeće, kod homoseksualaca kao i kod heteroseksualaca.<ref>[http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/johs.12012/full#johs12012-note-0105 "Promiscuous Intimacies: Rethinking the History of American Casual Sex"], Journal of Historical Sociology, Vol 27-1, str 1–24, 03/2014</ref> Gay muškarci i lezbijke su sposobni formirati stabilne, posvećene veze koje su u osnovi ekvivalentne heteroseksualnim vezama.<ref name=":3" /> Seksualna orijentacije ne utječe na veću vjerojatnost zlostavljanja djece.<ref name=":13">Michael Lamb, Ph.D.: [http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf Affidavit – United States District Court for the District of Massachusetts (2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225193923/http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf |date=25. prosinca 2010. }}</ref><ref name=":10">Gregory M. Herek, Ph.D.: [http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/html/facts_molestation.html Facts About Homosexuality and Child Molestation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100419022239/http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/HTML/facts_molestation.html |date=19. travnja 2010. }}</ref><ref name=":14">American Psychological Association: [http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/parenting-full.pdf Lesbian & Gay Parenting]</ref> Tvrdnje da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju vezu između homoseksualnosti i [[pedofilija|pedofilije]] su bazirane na zloupotrebi tih naziva i pogrešnoj interpretaciji stvarnih dokaza.<ref name=":10" /> Naime, makar se procjenjuje da svaki šesti dječak bude žrtva nekog oblika [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] prije nego navrši 15 godina života,<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=73739] "Spolno zlostavljanje djece", Kristina Sesar, Ljetopis socijalnog rada, Vol.16 No.3. siječnja 2010..</ref> a počinitelji spolnog nasilja nad dječacima su žene u samo 14% slučajeva,<ref name="ptsd.va.gov"/> pretežni dio žrtava spolnog nasilja svih oblika predstavljaju maloljetnici mlađi od 12 godina; tako među žrtvama istospolnog silovanja dječaci mlađi od 12 godina predstavljaju 79% žrtava.<ref>[http://www.bravehearts.org.au/files/Facts%20and%20Stats_updated141212.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140204021640/http://www.bravehearts.org.au/files/Facts%20and%20Stats_updated141212.pdf|date=4. veljače 2014.}} Carol Ronken i dr. "Child Sexual Assault: Facts and Statistics - Updated: December 2012", "Bravehearts" AU</ref> Psihijatri promatraju pedofiliju (tj. seksualnu sklonost dječacima i djevojčicama koji još nisu razvili sekundarne spolne značajke – razvoj tih značajki uglavnom se događa oko dvanaeste godine života) kao zasebni fenomen, koji nije identičan s homoseksualnošću.<ref>[http://www.scribd.com/doc/134033172/Michael-C-Seto-2012-ASB-is-Pedophilia-an-Orientation "Is Pedophilia a Sexual Orientation?"], Michael C. Seto, Archives of Sexual Behavior, Feb. 2012, Vol. 41-1 str. 231-236</ref> === Institucionalno i neinstitucionalno nasilje protiv gejeva i lezbijki === 2014. u svijetu su homoseksualne aktivnosti bile ilegalne i kažnjive zakonom u 81 zemalja svijeta,<ref>[http://76crimes.com/76-countries-where-homosexuality-is-illegal/ 81 countries where homosexuality is illegal] posjećeno 12.08.2014. </ref> a smrtna kazna za takve aktivnosti postoji u njih 10.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.washingtonpost.com/blogs/worldviews/wp/2014/02/24/here-are-the-10-countries-where-homosexuality-may-be-punished-by-death/ Here are the 10 countries where homosexuality may be punished by death]<nowiki>''</nowiki> posjećeno 12.08.2014.</ref> I u državama u kojima homoseksualnost nije kažnjiva zakonom nerijetki su ispadi osobnog nasilja protiv LGBT ljudi. Tako je za SAD [[FBI]] izvijestio da je 20.4% prijavljenih zločina iz mržnje 2011. godine bilo povezano sa seksualnom orijentacijom. 56.7% tih je zločina bilo usmjereno protiv muških homoseksualnih osoba, a 11.1% protiv ženskih. 29.6% ih je bilo usmjereno općenito prema homoseksualnim ljudima bez obzira na spol.<ref>"[http://www.fbi.gov/about-us/cjis/ucr/hate-crime/2011/narratives/victims Victims]", ''FBI'', pristupljeno 26. srpnja 2013.</ref> LGBT osobe mogu postati žrtve tzv. ispravljačkog silovanja (eng. ''[[:en:Corrective rape|corrective rape]]'') čiji je cilj osobu natjerati da postane heteroseksualna. Također su izložene riziku od [[ubojstvo iz časti|ubojstva iz časti]] koje ponekad izvrše članovi obitelji ili rodbine zbog mišljenja da im je homoseksualna osoba u obitelji nanijela veliku sramotu.<ref>[http://www.cbsnews.com/news/honor-killings-target-turkeys-lgbt-community/ "Honor killings" target Turkey's LGBT community]". CBS News. 12. listopada 2011. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref><ref>Di Piero Russo. "[http://bari.repubblica.it/cronaca/2011/08/05/news/sei_il_disonore_della_famiglia-20061452/?ref=HREC2-6 "Sei il disonore della famiglia" e accoltella il fratello gay]". bari.repubblica.it. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref><ref>"[http://www.hurriyetdailynews.com/father-confesses-to-killing-his-own-son-in-landmark-homosexual-murder-case.aspx?PageID=238&NID=47579&NewsCatID=341 Father confesses to killing his own son in landmark homosexual murder case]". hurriyetdailynews.com. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref> Pripadnici LGBT populacije se značajno češće suočavaju s obiteljskim nasiljem, izbacivanjem iz kuće i drugim zlostavljanjem u kućanstvu.<ref name="#2"/> Istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da je oko 49 % LGBT osoba u SAD-u doživjelo neki vid diskriminacije na poslu, a 34 % ih je dalo otkaz zbog ''[[mobbing]]a''. 50 % sudionika nije se [[Izlazak iz ormara|''outalo'']] svojem zaposleniku, a 26 % nije podijelilo informaciju o svojoj seksualnoj orijentaciji niti jednoj osobi na svom radnom mjestu zbog straha od diskriminacije.<ref>{{Citiranje weba|last=thisisloyal.com|first=Loyal {{!}}|title=LGBT People’s Experiences of Workplace Discrimination and Harassment|url=https://williamsinstitute.law.ucla.edu/publications/lgbt-workplace-discrimination/|access-date=2022-01-08|website=Williams Institute|language=en-US}}</ref> === Anti-LGBT retorika === [[Datoteka:2010 Pride parade in San Francisco with counter-protestors.jpg|mini|Anti-LGBT okupljanje prosvjednika u San Franciscu.]] Anti-LGBT retorika su teme, fraze i slogani koji se koriste protiv homoseksualnosti ili neke druge ne-heteroseksualne orijentacije kako bi se ponizile lezbijke, gay, biseksualne i transrodne osobe. Variraju od ponižavajućih i pejorativnih do onih koji izražavaju negativnost na temelju religije ili morala te često mogu biti okarakterizirani kao [[govor mržnje]]. Takva retorika često ima ideološko uporište u heteroseksizmu i može biti potaknuta homofobijom, bifobijom i transfobijom. Anti-LGBT slogani se koriste kako bi se širilo protivljenje LGBT pravima ili pak punoj prihvaćenosti osoba homoseksualne ili biseksualne orijentacije. Najčešći primjeri kojima se anti-gay retoričari koriste su ti da je homoseksualnost protiv tradicionalnih vrijednosti, da je uništavač obitelji i ljudske vrste.<ref>"[http://www.ctvnews.ca/sports/ahead-of-olympics-russia-raises-anti-lgbt-rhetoric-1.1562570 Russia raises anti-LGBT rhetoric at home while softening message to West | CTV News]". Ctvnews.ca. 2013-11-27. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Ističe se kako je istospolni nagon neprirodan. Takvu je opasku koristio još [[Platon]] u Zakonima I 636c i VIII 841d nazivajući homoseksualni seks neprirodnim tj. <nowiki>''izvan prirode''</nowiki> (''para phusin). ''Relativno ispravniji bi bio izraz da je homoseksualnost moralno neispravna,<ref>"[http://www.lpva.com/Archives/Editorial/Hugman/20060415.shtml The Liberarian Party of Virginia, Opponents of same-sex marriage use flawed arguments, by Michael Hugman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313075625/http://lpva.com/Archives/Editorial/Hugman/20060415.shtml |date=13. ožujka 2014. }}". Lpva.com. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> a ne neprirodna jer je homoseksualno ponašanje višestruko zabilježeno u prirodi. Takvo se razmišljanje povezuje s logički irelevantnim pristupom koji se naziva argument prirodnosti (eng. appeal to nature) koji se temelji na razmišljanju da prirodnost nužno uvjetuje ispravnost nečega.<ref>Moore, George E.: ''Principia Ethica'', Barnes and Noble Publishing, Inc (1903, 2005) p. 47</ref> Moderni kršćanski slogan koji izražava takva stajališta jest: <nowiki>''</nowiki>Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu.<nowiki>''</nowiki><ref>Stuart Grudgings (15 May 2007). "[http://www.reuters.com/article/newsOne/idUSN1542579420070515?sp=true Evangelist Jerry Falwell dies at 73]". Reuters. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.jutarnji.hr/bog-je-stvorio-adama-i-evu--a-ne-adama-i-stevu/307787/ Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015051811/http://www.jutarnji.hr/bog-je-stvorio-adama-i-evu--a-ne-adama-i-stevu/307787/ |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> jutarnji.hr, pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Kao anti-gay retorika javlja se uspoređivanje homoseksualnosti i pedofilije,<ref>"[https://web.archive.org/web/20071218155700/http://www.frc.org/get.cfm?i=IS02E3 Timothy J. Dailey, <nowiki>''</nowiki>Homosexuality and Child Sexual Abuse]<nowiki>''</nowiki>". Web.archive.org. Archived from the [http://www.frc.org/get.cfm?i=IS02E3 original] on 2007-12-18. Pristupljeno 9. listopad 2014.</ref> no seksualna orijentacije ne utječe na veću vjerojatnost zlostavljanja djece.<ref name=":13" /><ref name=":10" /><ref name=":14" /> Tvrdnje da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju vezu između homoseksualnosti i [[pedofilija|pedofilije]] su bazirane na zloupotrebi tih naziva i pogrešnoj interpretaciji stvarnih dokaza.<ref name=":10" /> U Hrvatskoj se koristi argumentacija da se homoseksualne osobe ne bi trebale smatrati prirodnim i normalnim te im se ne bi smjela dati sva prava jer će onda i pedofili tražiti isto,<ref><nowiki>''</nowiki>[http://zdravstveniodgoj.com/news/pedofili-zele-ista-prava-kao-i-homoseksualci Pedofili žele ista prava kao i homoseksualci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015035036/http://zdravstveniodgoj.com/news/pedofili-zele-ista-prava-kao-i-homoseksualci |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> a ako dopustimo gay brakove, doći će do toga da će ljudi tražiti da se žene s drugim životinjama.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88446-strucnjaci-upozoravaju-uskoro-cemo-imati-zahtjeve-za-legalizacijom-braka-covjeka-i-zivotinje.html Stručnjaci upozoravaju: Uskoro ćemo imati zahtjeve za legalizacijom braka čovjeka i životinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015172929/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88446-strucnjaci-upozoravaju-uskoro-cemo-imati-zahtjeve-za-legalizacijom-braka-covjeka-i-zivotinje.html |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> dnevno.hr, pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> Danas se javlja i slogan: <nowiki>''</nowiki>Homoseksualci ne mogu reproducirati pa moraju regrutirati<nowiki>''</nowiki> čime se izražava viđenje kako homoseksualne osobe vrebaju djecu kako bi ih navele na homoseksualni način života.<ref>Haggerty, George E.; Beynon, John; Eisner, Douglas, ed. (2000). ''Encyclopedia of lesbian and gay histories and cultures''. New York: Garland. pp. 737–738. {{ISBN|978-0-8153-1880-4}}. Retrieved 4 February 2011.</ref> * <nowiki>''</nowiki>Homoseksualni spolni čin je grijeh<nowiki>''</nowiki> čest je argument pripadnika [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]] tijekom prosvjeda protiv LGBT osoba. U [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] stoji: <nowiki>''</nowiki>Ako bi muškarac legao s muškarcem kao što se liježe sa ženom, obojica bi počinila odvratno djelo. Neka se smaknu i krv njihova neka padne na njih.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.adventisti.info/biblija/glava.php?knjiga=Levitski%20zakonik&prijevod=stvarnost&glava=20 LEVITSKI ZAKONIK 20. POGLAVLJE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141026180724/http://www.adventisti.info/biblija/glava.php?knjiga=Levitski%20zakonik&prijevod=stvarnost&glava=20 |date=26. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Iduća raširena tvrdnja je ta da je AIDS gay bolest.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.apaa.ca/index.php?option=com_content&view=article&id=178&Itemid=91 The Top Ten Myths About HIV/AIDS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141016085923/http://www.apaa.ca/index.php?option=com_content&view=article&id=178&Itemid=91 |date=16. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> Više o tome u članku pod Zdravstveni problemi i rizici. == Homoseksualno ponašanje u životinja == [[Datoteka:Wuppertal - Zoo - Panthera leo 01 (1) ies.webm|mini|Homoseksualne aktivnosti lavova]] Do 1999. približno 1500 životinjskih vrsta – od primata, crva i grizli [[medvjed]]a do [[ovca|ovaca]] – opaženo je u ponašanjima koja se mogu označiti homoseksualnim; od toga za oko 500 vrsta postoje dobro dokumentirani izvještaji. Kao primjere homoseksualnog ponašanja uzimala su se u tim istraživanjima se ne samo seksualne aktivnosti, nego također i izvođenje aktivnosti udvaranja pred jedinkama istog spola, privrženost drugoj jedinki istog spola, povezivanje jedinki istog spola u parove i zajednička briga jedinki istog spola za potomstvo.<ref>[http://us.macmillan.com/biologicalexuberance/BruceBagemihl] "BIOLOGICAL EXUBERANCE - Animal Homosexuality and Natural Diversity", Bruce Bagemihl Stonewall Inn Editions 1999.</ref> Životinjsko seksualno ponašanje poprima brojne različite oblike pa i unutar iste vrste. Motivi i implikacije takvih različitih ponašanja tek moraju biti potpuno istraženi. Prema Bruceu Bagemihlu <nowiki>''</nowiki>životinjsko [[Carstvo (taksonomija)|carstvo]] pokazuje daleko veću seksualnu raznolikost – uključujući homoseksualni, biseksualni i nereproduktivni seks – nego što su to znanstvena zajednica i društvo prethodno bili voljni prihvatiti<nowiki>''</nowiki>.<ref>[http://www.publishersweekly.com/pw/print/19990201/26501-gay-lib-for-the-animals-a-new-look-at-homosexuality-in-nature.html <nowiki>''</nowiki>Gay Lib for the Animals: A New Look At Homosexuality in Nature<nowiki>''</nowiki>] pristupljeno 10.08.2014. </ref> [[Datoteka:Two Giraffes.PNG|lijevo|mini|Dva [[mužjak]]a [[žirafe]] u [[Kenija|Keniji]].]] Simon LeVay je unatoč tome istaknuo: <nowiki>''</nowiki>iako je homoseksualno ponašanje jako često u životinjskom svijetu, čini se da individualnim životinjama nije srodna dugoročna predispozicija za uključivanje u takvo ponašanje uz potpuno isključivanje heteroseksualnih aktivnosti. Prema tome, čini se da je homoseksualna orijentacija, ako se o tome kod životinja može govoriti na taj način, rijetkost.<nowiki>''</nowiki><ref>Levay, Simon (1996). ''Queer Science: The Use and Abuse of Research into Homosexuality''. Cambridge, Massachusetts: MIT Press. p. 207.</ref> Primjer vrste kod koje su uočene jedinke s isključivo homoseksualnom orijentacijom je [[Ovce|ovca]] (lat. ''Ovis aries'')<ref>[http://books.google.ca/books?id=EftT_1bsPOAC&pg=PA179 Animal Homosexuality: A Biosocial Perspective By Aldo Poiani, A. F. Dixson, Aldo Poiani, A. F. Dixson], p. 179, 2010, Cambridge University Press</ref><ref name=":7">Levay, Simon (2011). ''Gay, Straight, and The Reason Why The Science of Sexual Orientation''. Cambridge, Massachusetts: Oxford University Press. pp. 70–71.</ref> koja spada u nemonogamne vrste: <nowiki>''</nowiki>Oko 10% mužjaka odbija se pariti sa ženkama, ali se voljno pare s drugim [[mužjak|mužjacima]].<nowiki>''</nowiki><ref name=":7" /> Osim kod ovaca, isključivo homoseksualno ponašanje je uočeno i kod nekih vrsta [[Pingvini|pingvina]] pri čemu pojedini mužjaci preferiraju samo jednog partnera istog spola cijeli život te se odbijaju pariti se ženkama i onda kad im se ukaže prilika.<ref>"Cold Shoulder for Swedish Seductresses | Germany | Deutsche Welle | 10.02.2005". Dw-world.de. pristupljeno 2010-11-17.</ref><ref>"[http://www.cbc.ca/world/story/2009/06/05/gay-penguins-adopt005.html Gay penguin couple adopts abandoned egg in German zoo]". ''CBC News''. 2009-06-05.</ref> Pojava homoseksualnog ponašanje u životinja vrlo se često koristi kao protuargument za tvrdnju da je homoseksualnost lat. ''peccatum contra naturam'' (grijeh protiv prirode).<ref>Bruce Bagemihl, ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity,'' St. Martin's Press, 1999; {{ISBN|978-0312253776}}</ref> Tako je taj argument navelo i Američko društvo psihijatara u izvještaju američkom vrhovnom sudu (United States Supreme Court) u slučaju ''Lawrence v. Texas ''kada je sud 2003. svojom presudom srušio zakone koji su kriminalizirali homoseksualnost u 14 američkih saveznih država čime su istospolne seksualne aktivnosti postale legalne na teritoriju čitavog SAD-a.<ref>Smith, Dinitia (7. veljače 2004)."[http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FA0C1EF83A5F0C748CDDAB0894DC404482 Love That Dare Not Squeak Its Name]". New York Times. pristupljeno 2007-09-10.</ref><ref>[http://www.apa.org/about/offices/ogc/amicus/lawrence.pdf Brief for Amici Curiae in Support of Petitioners, ''Lawrence v. Texas'']</ref> Bagemihl je npr. uočio da su kod [[Žirafe|žirafa]] 9 od 10 sparivanja bila između mužjaka prilikom čega je uočio da je homoseksualno ponašanje, koje je uključivalo analnu penetraciju s orgazmom, uglavnom bilo u funkciji iskazivanja dominantnosti, kompeticije ili pozdrava.<ref>Bagemihl, citing a study by Leuthold, W. (1977): African Ungulates: A Comparative Review of Their Ethology and Behavioural Ecology. ''Springer Verlag'', Berlin, cited in ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity'', 1999;</ref> Neki smatraju da takvo ponašanje ima svoje podrijetlo u socijalnoj organizaciji i dominantnosti kod mužjaka dok drugi (Bagemihl,  Joan Roughgarden,  Thierry Lodé,<ref>Thierry Lodé "La guerre des sexes chez les animaux" Eds O Jacb, Paris, 2006, {{ISBN|2-7381-1901-8}}</ref>  and Paul Vasey) smatraju da se ne radi samo o dominantnosti, već i o jačanju zajedništva te socijalnih veza unutar skupine. == Povijest homoseksualnosti == [[Datoteka:Egyptian homosexual ostraca.jpg|mini|Homoseksualni spolni čin između 2 muškarca u starom Egiptu.]] Prva spominjanja homoseksualnosti nalazimo u staroj Grčkoj; tako [[Platon]] (5. – 4. stoljeće pr.n.e.) u djelu ''Gozba'' (''Simpozij'', tematika je ljubav) spominje homoseksualne odnose između osoba istog spola, a i žene koje su zaokupljene (''trepesthai'', taj izraz ne referira izričito na seksualnu želju) drugim ženama i ne mare za muškarce. U staroj Grčkoj radilo se gotovo isključivo o odnosima između odraslih muškaraca i dječaka: [[Plutarh]] (1. – 2. stoljeće pr.n.e.), pišući o Lakademoncima (Spartancima), bilježi da su erotski odnosi muškaraca prema dječacima bili „toliko na dobrom glasu među njima, da su i najuglednije dame na takav način postupale s djevojčicama". Nadalje piše da "rivalitet nije postojao i ako bi se nekolicini muškaraca svidio isti (dječak), to je bio početak jednog intimnog prijateljstva te bi svi oni zajednički nastojali da predmet njihove sklonosti bude što potpunije zadovoljen."<ref>[http://classics.mit.edu/Plutarch/lycurgus.htmlSapfa Plutarh: Lukurg]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (eng.)</ref> Na području Irana i Afganistana postoji do danas drevni običaj da stariji muškarci uzimaju u kućanstvo dječake, odijevaju ih u žensku odjeću i koriste u seksualne svrhe. Takve dječake se naziva Bača-bazi (''Bacheh-baazi'') što znači ''igranje s djecom.''<ref>[http://www.digitaljournal.com/article/246409/Boys_in_Afghanistan_Sold_Into_Prostitution_Sexual_Slavery "Boys in Afghanistan Sold Into Prostitution, Sexual Slavery"], 20.11.2007</ref> Valja opaziti da su u gornjim slučajevima posrijedi odnosi odraslih muškaraca s dječacima kod kojih je [[pubertet]] počeo ili uznapredovao pa se prema aktualnim definicijama koje koriste psihijatrijska i psihološka struka ne radi o [[Pedofilija|pedofiliji]] (o čemu struka danas govori kada je posrijedi seksualna sklonost prema predpubertetskoj djeci) nego o homoseksualnosti. U pogledu stare Grčke, također, vrijedi opaziti da je homoseksualnost bila prilično raširena, ali je kulturalno uglavnom bila odbacivana: "Sva tri najveća grčka filozofa: Sokrat, Platon i Aristotel, smatrali su homoseksualno ponašanje u sebi sramotnim, nemoralnim i doista izopačenim ili izopačujućim ... Platon koji je u svojoj ''Gozbi'' napisao slavnu pohvalu romantičnim i duhovnim ljubavnim odnosima između muškaraca i dječaka, čini vrlo jasnim da su svi oblici seksualnog ponašanja izvan heteroseksualnog braka sramotni, pogrešni i škodljivi. To je osobito vidljivo iz njegovog pisanja o toj stvari u njegovu zadnjem djelu ''Zakoni'', ali također dovoljno jasno u ''Državi'' i ''Fedru'', pa i u samoj ''Gozbi''."<ref>[http://www.princeton.edu/~anscombe/articles/finnisorientation.pdf "Law, Morality, and "Sexual Orientation", John Finnis], objavljeno u zborniku John Corvino (ed.), "Same Sex: Debating the Ethics, Science, and Culture of Homosexuality", urednik John Corvino, Lanham-New York-London, Rowman and Littlefield 1997., str. 31-43</ref> Sličan oblik homoseksualnosti između odraslih muškaraca i dječaka u pubertetu i ranoj adolescenciju bilježi se i kasnije u Rimu. Car Teodozije I. donosi 390. godine zakon koji za pasivnog partnera propisuje kaznu paljenjem na lomači. [[Datoteka:Woman spying on male lovers.jpg|lijevo|mini|Žena špijunira 2 ljubavnika. Kina, Qing dinastija.]] Na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], povijest homoseksualnosti možemo kontinuirano pratiti još od početaka [[Islam]]a koji takve prakse osuđuje i uglavnom teško kažnjava.<ref>[http://islamskoznanje.wordpress.com/category/kuran-o-homoseksualizmu/ "Kur'ansko rasvjetljenje pojave homoseksualizma", šejh dr. Dža'fer Idris], "Islamsko znanje" 23.1.2013.</ref> Nakon, izgleda, zamiranja homoseksualnih praksi tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], u [[Renesansa|renesansi]] se one ponovno evidentnije u Europi. Najprije se bilježe u trgovačkim središtima Italije, poput Firence, možda zbog pojačanih trgovačkih i kulturalnih odnosa s Bliskim istokom gdje je homoseksualnost stalno prisutna. Ponovno se bilježi obrazac seksualnih odnosa odraslih muškaraca s dječacima i mladićima u ranoj adolescenciji – onako kako je bilo uobičajeno u staroj Grčkoj i Rimu, a i na Bliskom istoku.<ref>[http://books.google.hr/books/about/Forbidden_Friendships_Homosexuality_and.html? "Forbidden Friendships: Homosexuality and male Culture in Renaissance Florence"], Michael Rocke, Oxford University Press, 1996</ref> U Firenci se takav oblik homoseksualnosti bio duboko uvriježio te je zadnji vladar iz kuće [[Medici]], Gian Gastone (r. 1671. – u 1737.), bio međunarodno poznat po odnosima s vrlo velikim brojem dječaka i mladića koje je držao u svojoj pratnji: izgleda da je enormni međunarodni skandal koji je proizlazio iz tog javnog prakticiranja homoseksualnosti znatno pridonio kraju vojvodske loze Medici.<ref>[http://books.google.hr/books/about/The_last_of_the_Medici.html?id=mJGBAAAAIAAJ&redir_esc=y "The last of the Medici"], Harold Acton, izdanje G. Orioli, Lungarno Corsini, 1930. (v. također Faber & Faber, London 2009.)</ref> Revolucionarna Francuska 1791. godine donosi kazneni zakonik u kojemu ''sodomija ''više nije kažnjiva, čime postaje prva zemlja u kojoj je homoseksualnost dekriminalizirana. Međutim, drugim pravnim i socijalnim mjerama homoseksualnost je u Francuskoj i nakon toga održana u strogo privatnoj sferi.<ref>[http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html "The Elastic Closet: A History of Homosexualitiy in France"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130603062805/http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html |date=3. lipnja 2013. }}, Scott Gunther, Palgrave, 2009.</ref> U drugim je Europskim zemljama homoseksualnost dekriminalizirana mnogo kasnije: u Velikoj Britaniji 1967. godine (u Sjevernoj Irskoj tek 1982.), u pojedinim saveznim državama SAD-a u razdoblju od 1961. do 2003. godine, a u Hrvatskoj 1977. godine. Nakon II. svjetskog rata – najprije u SAD-u – nastaje politički pokret za prava homoseksualaca, počev od Mattachine Society osnovanog u Los Angelesu 1950. godine kao konspirativna organizacija (sama homoseksualnost je bila ilegalna); taj rani pokušaj nije bio osobito uspješan.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html "glbtq encyclopedia: Matttachine Society"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070217194851/http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html |date=17. veljače 2007. }}, Craig Kaczorowski, 2004</ref><ref>"Mattachine Society", FBI Records: The Vault, (dokumentarni izvori), pristupljeno 17.9.2014.</ref> Međutim se u velikim gradovima formiraju veće zajednice homoseksualaca; napetost između homoseksualne zajednice, što se oformila u gradu [[New York]]u, i glavne kulturalne struje, koju je prezentirala policija, iskazao se prigodom racije 28. lipnja 1969. godine u [[Stonewall Inn|"Stonewall Innu"]] u [[Greenwich Village]]u. Obljetnicu [[Stonewallski nemiri|Stonewallskih nemira]] je danas uobičajeni datum održavanja tzv. [[Povorka ponosa|''Gay pride'']] manifestacija širom svijeta i na taj način ostaju kulturalnim orijentirom [[LGBT društveni pokreti|pokreta za prava LGBT osoba]]. Nakon toga postaje pokret za prava homoseksualaca dijelom ljevičarski usmjerenih studentskih i srodnih društvenih gibanja krajem 1960.- ih i tijekom 1970.-ih godina.<ref>"[https://confluence.cornell.edu/display/WWC/The+Evolution+of+the+Medical+Definition+of+Homosexuality The Evolution of the Medical Definition of Homosexuality]", Jami Carlacio i Lisa Michelle Cannizzaro kod "Cornell University Confluence", ver. 30.10.2007.</ref> Američko psihijatrijsko društvo je [[1973.]] uzevši u obzir znanstvene dokaze<ref name=":12" /> uklonilo homoseksualnost s popisa bolesti, a istu je poziciju [[1975.]] zauzelo i Američko psihološko društvo;<ref name=":0" /> potom homoseksualci najprije u [[SAD|SAD-u]] pa potom i u većem broju zemalja kulturno i politički povezanih sa SAD-om (uključujući gotovo čitavu Europu) organiziranim aktivizmom uspijevaju izboriti status društvene manjine i zaštitu kakvu uživaju društvene manjine.<ref>[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/history.aspx "History of Lesbian, Gay, & Bisexual Social Movements"], pristupljeno 21.8.2014.</ref> Nakon što je [[2001.]] godine [[Nizozemska]] donijela zakon kojim se omogućuje registriranje homoseksualnih partnerstava kao brakova, [[istospolni brak|zakoni o istospolnom braku]] su donijeti u još petnaestak zemalja. Trenutačno je glavna preokupacija pokreta za LGBT prava u zapadnim zemljama zalaganje za zakon o istospolnom braku te ozakonjenje posvajanja djece i surogatnog majčinstva za članove istospolnih zajednica.<ref>[https://www.aclu.org/lgbt-rights "LGBT Rights"], American Civil Liberties Union, pristupljeno 21.8.2014.</ref><ref>[http://www.hrc.org/resources/entry/surrogacy-laws-and-legal-considerations "Surrogacy Laws and Legal Considerations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140905190343/http://www.hrc.org/resources/entry/surrogacy-laws-and-legal-considerations |date=5. rujna 2014. }}, "Human Rights Campaign", pristupljeno 21.8.2014.</ref> S krajem 2014. u sedamnaest zemalja svijeta postoji mogućnost sklapanja istospolnog braka ([[Argentina]], [[Belgija]], [[Brazil]], [[Kanada]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Nizozemska]], [[Novi Zeland]], [[Norveška]], [[Portugal]], [[Južna Afrika]], [[Španjolska]], [[Švedska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Urugvaj]]) kao i u nekim podnacionalnim jurisdikcijama (dijelovi [[Meksiko|Meksika]], te većina država [[SAD|SAD-a]). [[Datoteka:World laws pertaining to homosexual relationships and expression.svg|mini|'''Tamnoplavo: '''priznat istospolni brak. '''Svjetlije nijanse plave:''' razni stupnjevi ozakonjenja istospolnih zajednica. '''Sivo:''' nejasni pravni status homoseksualnosti. '''Oker:''' zabranjeno propagiranje homoseksualnosti. '''Žuto:''' zakonska zabrana homoseksualnosti, koja se u praksi ne provodi. '''Nijanse smeđe:''' kažnjavanje homoseksualnosti; najtamnije su označene zemlje gdje postoji i smrtna kazna.]] Postoje i zemlje s drugačijim trendovima: [[Belize]], koji je bio britanska kolonija do 1981. godine te se stoga od 1967. godine homoseksualnost nije kažnjavala, 2003. godine je kriminalizirao homoseksualne čine propisavši do 10 godina zatvora; [[Burundi]], koji kao bivša belgijska kolonija (do 1962. godine) nije od svoje bivše metropole naslijedio kažnjivost homoseksualnosti, proglasio je istospolne odnose kaznenim djelom 2008. s mogućnošću kazne zatvora od 3 mjeseca do 2 godine. U Ugandi je 2014. godine proglašen zakon kojim se postrožuju kazne za homoseksualne odnose (čak i do smrtne kazne za osobe koje su već kažnjavane ili se upuštaju u homoseksualne odnose makar su zaražene HIV-om ili stupaju u homoseksualne odnose s osobama mlađim od 18 godina) i kriminalizira članstvo u udrugama za promicanje prava LGBT osoba. Do danas je u [[Litva|Litvi]], koja je članica [[Europska unija|Europske unije]] na snazi zakon iz [[2010.]] godine koji zabranjuje upoznavanje maloljetnika s homoseksualnošću; zbog članstva u EU taj se zakon koristi uglavnom za sprječavanje spominjanja istospolne seksualnosti u medijima.<ref>[http://www.lithuaniatribune.com/44839/lithuanian-gay-league-criticises-national-broadcasters-restrictions-on-gay-pride-clips-201344839/ "Lithuanian Gay League criticises national broadcasters’ restrictions on gay pride clips"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140827124332/http://www.lithuaniatribune.com/44839/lithuanian-gay-league-criticises-national-broadcasters-restrictions-on-gay-pride-clips-201344839/ |date=27. kolovoza 2014. }}, "Lithuania Tribune", 15.7.2013.</ref> Sličan je zakon 2013. godine proglašen i u Rusiji,;<ref>[http://www.themoscowtimes.com/news/article/russias-gay-propaganda-law-one-year-on/502697.html "Russia's Gay Propaganda Law One Year On"], Gabrielle Tétrault-Farber za "The Moscow Times", 29.6.2014.</ref> zapadni mediji kao posljedicu tog zakona opisuju porast ne-državnog nasilja protiv homoseksualaca u Rusiji.<ref>[http://www.theguardian.com/technology/2014/feb/11/russia-violent-anti-gay-groups-vkontakte-lgbt-sochi "How anti-gay groups use 'Russian Facebook' to persecute LGBT people"], Hannah Jane Parkinson za theguardian.com, 11.02.2014.</ref> U mnogim zemljama svijeta koje kulturalno i politički ne pripadaju [[Zapadni svijet|zapadnom civilizacijskom krugu]], prakticiranje i eksponiranje homoseksualnosti je ilegalno (u 80 zemalja svijeta su homoseksualni čini izrijekom zabranjeni kao [[kazneno djelo]]) ili pak nema nikakve zaštite LGBT osoba od diskriminacije. Čak i na zapadnoj hemisferi, [[Jamajka]] <nowiki/>i druge karipske zemlje engleskog jezika (s iznimkom onih koje su još uvijek Britanske kolonije) redom zakonski zabranjuju homoseksualnost.<ref>[http://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2014/may/-sp-gay-rights-world-lesbian-bisexual-transgender#country:566 "Surrogacy Laws and Legal Considerations"], Interaktivni pregled prava LGBT osoba prema zemljama, kod "The Guardian", pristupljeno 21.8.2014.</ref> Nakon što su prvi homoseksualni magazini uglavnom prikazivali nježne dječake, od [[1960-ih]] godina se u tim časopisima pojavljuju i maskulini mladići. Suvremena LGBT zajednica sustavno obeshrabruje međugeneracijske seksualne odnose. == Uzroci == === Općenito === Znanost je tražila i još uvijek traži uzroke homoseksualnosti te seksualne orijentacije općenito. Dosadašnja relevantna istraživanja upućuju da bi uzroci mogli biti povezani s biološkim faktorima i onim okolišnim. Biološki faktori koji su bili predmet istraživanja uključuju [[Genetika|genetski]] i [[Hormoni|hormonalni utjecaj]] (posebice u embrionalnom razdoblju) koji utječe na konačnu strukturu mozga i druge karakteristike kao što je prirodna sklonost većem i spretnijem korištenju jedne ruke.<ref name=":4" /><ref name=":0" /> Uz razne biološke faktore postoji i veliki raspon okolišnih faktora kao što su to oni sociološki, psihološki ili pak rano okruženje u [[Maternica|maternici]].<ref name=":2" /><ref name=":4" /> * Američka pedijatrijska akademija je u časopisu ''Pediatrics ''2004. objavila: <nowiki>''</nowiki>Seksualna orijentacija vjerojatno nije određena ni jednim pojedinačnim faktorom, već kombinacijom genetskih, hormonalnih i okolišnih utjecaja. U proteklim desetljećima biološke su teorije bile preferirane od strane stručnjaka. [...] Premda se nastavljaju kontroverze i nesigurnost oko porijekla varijacija ljudske seksualne orijentacije, nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju. Trenutačno znanje sugerira da je seksualna orijentacija obično formirana tijekom ranog djetinjstva.<nowiki>''</nowiki><ref name=":4" /><ref>Perrin, E. C. (2002). ''Sexual Orientation in Child and Adolescent Health Care''. New York: Kluwer Academic/Plenum Publishers. {{ISBN|0-306-46761-5}}.</ref> * Američko psihološko društvo, Američko psihijatrijsko društvo te Nacionalno društvo socijalnih radnika su 2006. objavili: <nowiki>''</nowiki>Trenutačno nema znanstvenog konsenzusa oko specifičnih faktora koji bi uzrokovali da pojedinac postane heteroseksualan, homoseksualan ili biseksualan – uključujući biološke i psihološke faktore ili sociološke efekte seksualne orijentacije roditelja. Unatoč tome, dostupni dokazi indiciraju da je apsolutna većina lezbijka i gayeva odgojeno od strane heteroseksualnih roditelja i da apsolutna većina djece odgojene od strane homoseksualnih roditelja odraste kao heteroseksualna.<nowiki>''</nowiki><ref name=":3" /> * <nowiki> </nowiki>Royal College of Psychiatrists je 2007. objavio: <nowiki>''</nowiki>Unatoč gotovo stoljeću psihoanalitičkih i psiholoških spekulacija nema relevantnih dokaza koji bi poduprli pretpostavku da priroda roditeljstva ili iskustva iz ranog djetinjstva igraju bilo kakvu ulogu u formiranju fundamentalne heteroseksualne ili homoseksualne orijentacije. Čini se da je seksualna orijentacija u svojoj prirodi biološka, određena složenim međuutjecajem genetičkih faktora i ranog okruženja u maternici, stoga seksualna orijentacija nije izbor.<nowiki>''</nowiki><ref name=":0" /> Američko psihološko društvo tvrdi: <nowiki>''</nowiki>Vjerojatno postoje mnogi razlozi zbog kojih osoba ima određenu seksualnu orijentaciju i razlozi bi mogli biti drugačiji za različite ljude<nowiki>''</nowiki>; te dodaje kako je kod većine ljudi seksualna orijentacija određena već u ranoj dobi.<ref name=":2" /> Istraživanje o tome kako bi kod muškaraca orijentacija mogla biti determinirana genetičkim i drugim prenatalnim faktorima često je predmet spominjanja u političkim i sociološkim debatama o homoseksualnosti te također podiže zabrinutost o genetičkom profiliranju i prenatalnom testiranju.<ref>Mitchum, Robert (12. kolovoza 2007.), "Study of gay brothers may find clues about sexuality", ''Chicago Tribune'', pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref> Prof. Michael King tvrdi: <nowiki>''</nowiki>Zaključak do kojeg su došli znanstvenici koji istražuju porijeklo i stabilnost seksualne orijentacije je taj da je ona ljudska karakteristika koja se formira rano u životu i otporna je na promjenu. Znanstveni su dokazi o podrijetlu homoseksualnosti relevantni za [[teologija|teološke]] i sociološke debate jer potkopava pretpostavku da je seksualna orijentacija izbor.<nowiki>''</nowiki><ref>"[http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Homosexuality-is-regarded-as-a-genetical-condition/-/689364/2162786/-/9ww58e/-/index.html How much is known about the origins of homosexuality?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730002132/http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Homosexuality-is-regarded-as-a-genetical-condition/-/689364/2162786/-/9ww58e/-/index.html |date=30. srpnja 2014. }}" 29.07.2014.</ref> Garcia-Falgueras i Swaab tvrde u sažetku svojeg istraživanja iz 2010. objavljenog u časopisu ''Endocrine Development'': <nowiki>''</nowiki>Mozak fetusa se razvija tijekom intrauterinog razdoblja u muškom smjeru pomoću djelovanja testosterona na razvoj [[Neuron|živčanih stanica]] ili u ženskom smjeru pomoću manjka hormona. U tom smjeru, naš su rodni identitet (uvjerenost u pripadanje muškom ili ženskom rodu) i seksualna orijentacija programirani i organizirani u naše moždane strukture dok smo još u maternici. Nema indikacija da socijalni okoliš poslije rođenja ima ikakav utjecaj na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.<nowiki>''</nowiki><ref name=":5">Garcia-Falgueras A, Swaab DF (2010). "Sexual Hormones and the Brain: An Essential Alliance for Sexual Identity and Sexual Orientation". ''Endocrine Development'' '''17''': 22–35. doi:[[doi:10.1159/000262525|10.1159/000262525.PMID 19955753]]. "There is no indication that social environment after birth has an effect on gender identity or sexual orientation."</ref> Psihijatri i psiholozi okupljeni oko udruženja NARTH (National Association for Research & Therapy of Homosexuality) smatraju i nadalje validnim stajališta osnivača [[Psihoterapija|psihoterapije]] ([[Sigmund Freud|Freud]], Jung, Adler, Frankl) da je homoseksualnost ishod neadekvatno realizirane čežnje za istospolnim prijateljstvom s vršnjacima i za dubokim odnosom sa starijim pripadnicima istog spola u mladosti .<ref>[http://www.narth.org/docs/hom101.html "Homosexuality 101:What Every Therapist, Parent, And Homosexual Should Know"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140809214421/http://www.narth.org/docs/hom101.html |date=9. kolovoza 2014. }}, Julie Harren, Ph.D., Archives of Sexual Behavior, Vol. 32, No. 5, listopad 2003., pp. 403-417</ref> Američko psihološko društvo i Royal College of Psychiatrists su izrazili zabrinutost da stavovi, koje zastupa NARTH, nisu potkrijepljeni znanstvenim dokazima te pridonose stvaranju okruženja sklonog predrasudama i diskriminaciji.<ref name=":18">Royal College of Psychiatrists: [http://www.rcpsych.ac.uk/press/pressreleasearchives/2009/statement.aspx Statement from the Royal College of Psychiatrists’ Gay and Lesbian Mental Health Special Interest Group] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527055029/http://www.rcpsych.ac.uk/press/pressreleasearchives/2009/statement.aspx |date=27. svibnja 2010. }}</ref><ref name=":19">[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/policy/ex-gay.pdf Statement of the American Psychological Association]</ref> NARTH je s druge strane 2007. optužio Američko psihološko društvo za pristranost u odabiru članova komisije za nadzor psiholoških terapija gdje su izabrali 5 stručnjaka koji su otvoreno gay aktivisti, a nijednog od kandidata koje je predložio NARTH.<ref>"[https://www.lifesitenews.com/news/apa-appoints-gay-activists-to-monitor-homosexual-reorientation-therapy APA Appoints Gay Activists to Monitor Homosexual Reorientation Therapy]", Elizabeth O’Brien za LifeSiteNews, 22.6.2007.</ref> NARTH tvrdi da je sekularna organizacija, no vrlo često surađuje s vjerskim udrugama<ref name=":20">Ariel Shidlo; Michael Schroeder (PsyD.), Michael Schroeder, Jack Drescher, M.D. (2001). ''[http://books.google.com/?id=1jYuientrGoC Sexual Conversion Therapy: Ethical, Clinical, and Research Perspectives]''. Routledge. {{ISBN|978-0-7890-1911-0}}.</ref> kao što su ''Jews Offering New Alternatives for Healing'' i ''Evergreen International'', a njihova internetska stranica sadrži nekoliko članaka o pitanjima vjere i morala.<ref name=":21">[http://www.narth.com/#!family-faith--ethics2/c11bg stranice NARTH, sadržaj "faith - ethics"]. NARTH. Pristupljeno 12. kolovoza, 2014.</ref> Razmatranja o uzrocima homoseksualnosti nisu do kraja primjenjiva na pitanje uzroka biseksualnosti – zapravo je znanost vrlo malo razmatrala pitanje razvoja biseksualnosti. Također postoje razlike između dinamike homoseksualne orijentacije kod muškaraca i kod žena.<ref>[http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf "Was it a phase? Young women's relinquishment of lesbian/bisexual identities over a 5-year period."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610021748/http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf |date=10. lipnja 2010. }} Diamond, Lisa M., Journal of Personality and Social Psychology, Vol 84(2), Feb 2003, 352-364 (v. tekst na str. 353]</ref> === [[Evolucija|Evolucijska]] perspektiva<nowiki/> === Autori istraživanja iz 2008. su ustvrdili: <nowiki>''</nowiki>postoje značajni dokazi da je ljudska seksualna orijentacija uvjetovana genetikom, stoga nije poznato kako je homoseksualnost, koja smanjuje reproduktivni uspjeh, održavana u [[Populacija (biologija)|populaciji]] u relativno visokoj [[Frekvencija|frekvenciji]].<nowiki>''</nowiki> Iznose [[Hipoteza istiskivanja|hipoteze]]: <nowiki>''</nowiki>dok geni koji predisponiraju za homoseksualnost reduciraju reproduktivni uspjeh homoseksualaca, mogli bi također pružati neku prednost heteroseksualcima koji ih nose<nowiki>''</nowiki>. Njihovi rezultati sugeriraju da <nowiki>''</nowiki>geni koji predisponiraju za homoseksualnost bi mogli pružati prednost u razmnožavanju heteroseksualcima što bi moglo objasniti evoluciju i održivost homoseksualnosti u populaciji.<nowiki>''</nowiki><ref>Zietsch et al. (2008)</ref> Da bi to moglo biti tako, pokazalo je i istraživanje iz 2009. koje je otkrilo značajno povećanje [[plodnost]]i kod žena koje su bile u srodstvu s homoseksualcima s majčine strane, ali ne i kod žena koje se bile u srodstvu s homoseksualcima s očeve strane.<ref>Iemmola, Francesca and Camperio Ciani, Andrea (2009). "New Evidence of Genetic Factors Influencing Sexual Orientation in Men: Female Fecundity Increase in the Maternal Line". ''Archives of Sexual Behavior''(Springer Netherlands) '''38'''.</ref> Recenzentni rad autora Bailey i Zuk koji analizira istraživanja istospolnog seksualnog ponašanja kod životinja testira pogled da takvo ponašanje smanjuje reproduktivni uspjeh navodeći nekoliko hipoteza o tome kako takvo ponašanje može biti adaptivno; te hipoteze značajno variraju među vrstama. Bailey i Zuk također navode kako buduća istraživanja trebaju proučavati evolucijske posljedice istospolnog seksualnog ponašanja umjesto da se bave isključivo porijeklom takvog ponašanja.<ref>Bailey, N. W., & Zuk, M. (2009). Same-sex sexual behavior and evolution. Trends In Ecology & Evolution, 24(8), 439–446. doi:10.1016/j.tree.2009.03.014</ref> Postoje objašnjenja da bi homoseksualnost mogla biti nusprodukt homosocijalnosti (istospolnog prijateljstva). Da bi među grupama ljudi, koje su imale zajednički zadatak ići u lov opstao dobar odnos i cilj bio izvršen, razvila se homoseksualnost s ciljem učvršćivanja prijateljstva, odnosno bolje emocionalne povezanost. To je imalo za posljedicu veću vjerojatnost pomaganja u nevoljama, a time i doprinosilo očuvanju vrste. Drugo evolucijsko objašnjenje homoseksualnosti odnosi se na brigu za potomstvo. Kako je u kameno doba smrtnost bila velika, a o potomcima je ovisilo očuvanje vrste, pretpostavlja se da se homoseksualnost razvila kako bi ti pojedinci bez vlastitih potomaka doprinosili brizi za tuđu djecu, čime su im povećavali vjerojatnost preživljavanja. Oba ova evolucijska objašnjenja ovise o daljnjoj hipotezi, da bi homoseksualnost mogla biti nasljedna osobina; koje se pitanje nastoji riješiti istraživanjem blizanaca – kako se i inače utvrđuju nasljedna stanja. Prva takva provedena studija iz [[1991.]] (Bailey i Pillard) je ukazala da bi vjerojatnost da su oba jednojajčana blizanca homoseksualna, bila znatno veća od one kod parova istospolnih dvojajčanih blizanaca. Točnije, kod 52 % parova jednojajčanih blizanca u kojih je barem jedan brat homoseksualan, oba brata pokazuju homoseksualne sklonosti. Istovremeno to vrijedi za samo 22 % dvojajčanih parova blizanaca. Zaključak je bio da takvi nalazi ukazuju da je homoseksualnost u velikoj mjeri nasljedna.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1845227] "A genetic study of male sexual orientation", Bailey JM, Pillard RC, Arch Gen Psychiatry. 1991 Dec;48(12):1089-96.</ref> Novija su Baileyjeva istraživanja pokazala znatno manju stopu podudarnosti kod monozigotičnih blizanaca što se tiče homoseksualne orijentacije – 20% kod muškaraca i 24% kod žena što ukazuje značajniji utjecaj negentičkih faktora. Objašnjenje za puno manje stope podudarnosti dao je sam Bailey – blizanci, dok su odlučivali hoće li sudjelovati u istraživanju, su vjerojatno pri odlučivanju uzimali u obzir seksualnu orijentaciju svojih ko-blizanca jer su unaprijed bili upoznati s tim da je istraživanje bilo povezano s homoseksualnošću zbog čega je u uzorku ispitanika bila više parova blizanca gdje su oba bila homoseksualne orijentacije, nego što bi ih bilo pri drugačijim okolnostima biranja ispitanika.<ref>Bailey, J. Michael; Dunne, Michael P; Martin, Nicholas G.Genetic and Environmental Influences on Sexual Orientation and Its Correlates in an Australian Twin Sample. J Pers Soc Psychol, Volume 78(3).ožujak 2000.524–536. link [http://faculty.wcas.northwestern.edu/JMichael-Bailey/Publications/Bailey%20et%20al.%20twins,2000.pdf http://faculty.wcas.northwestern.edu/JMichael-Bailey/Publications/Bailey%20et%20a]</ref> Prema studiji na populaciji od 289 parova jednojajčanih i 495 parova dvojajčanih blizanaca u Državi New York od kojih je barem kod jednoga evidentirano da je stupao u homoseksualne odnose (sociolozi Bearman i Brückner, 2002. god.), vjerojatnost da su oba jednojajčana blizanca (dakle dvije osobe s identičnim genetskim nasljeđem) homoseksualci iznosi svega 6,7%. Prema zaključku autora studije, takvi rezultati dovode u pitanje hipotezu da bi homoseksualna orijentacija mogla biti urođena: „Ako postoji genetska komponenta kod istospolne privlačnosti, ona je neznatna u odnosu na druge faktore.“.<ref>[http://www.jstor.org/discover/10.1086/341906?uid=2&uid=4&sid=21103280404583] Bearman, Peter S. i Brückner, Hannah: ”Opposite-seks twins and adolsescent same-seks attraction”, The American Journal of Sociology, ožujak 2002. str. 1197-1198</ref> No u istraživanju Alana Sandersa i dr. objavljeno u svibnju 2014. rađenom na dosad najvećem uzorku blizanaca, 409 parova, se pokazalo da su gay muškarci dijelili sličnosti u genima na osmom i desetom kromosomu na kojeg su ukazala i neka druga, prijašnja istraživanja. Znanstvenici sada pokušavaju otkriti o kojim bi se točno genima u tim regijama kromosoma moglo raditi.<ref>Sanders AR i suradnici: [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25399360 ''Genome-wide scan demonstrates significant linkage for male sexual orientation'']. Psychol Med. 2015 May;45(7):1379-88. doi: 10.1017/S0033291714002451. Epub 2014 Nov 17., pristupljeno 8. listopada 2015. </ref> Znanstvenici koji se bave genetikom komentirali su prethodne objave o studiji (koje su autori objavljivali u tijeku rada na njoj) kao interesantne, ali neki sa skepsom i opaskama da su rezultati nedovoljno uvjerljivi da bi se iz njih moglo ustanoviti genetske uzroke homoseksualnosti.<ref>[http://news.sciencemag.org/biology/2014/11/study-gay-brothers-may-confirm-x-chromosome-link-homosexuality "Study of gay brothers may confirm X chromosome link to homosexuality"], Kelly Servick za "Science", 17. studenog 2015.</ref><ref>[http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-2837834/Study-suggests-genetic-link-male-homosexuality.html "Have scientists finally found the 'gay gene'? Major new study of 800 brothers backs claims sexuality is in our genes"], Associated Press i Makr Prigg, kod "Daily News", 17. studenog 2014.</ref> S obzirom na to da druga već navedena novija istraživanja ukazuju na postojanje znatnih ne-genetičkih bioloških faktora u formiranju homoseksualnih sklonosti – kao što je rano okruženje u maternici – znatan broj stručnjaka sukladno takvim dokazima smatra kako seksualna orijentacija nije izbor, nego je biološki uvjetovana: <nowiki>''</nowiki>Nema indikacija da socijalni okoliš poslije rođenja ima ikakav utjecaj na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.<nowiki>''</nowiki>,<ref name=":4" /> <nowiki>''</nowiki>nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju<nowiki>''</nowiki>,<ref name=":0" /> iako je postotak seksualno zlostavljanih veći kod homoseksualnih i biseksualnih osoba nego kod heteroseksualnih,<ref name="cdc.gov"/> a seksualno zlostavljanje može zbuniti djecu: <nowiki>''</nowiki>Ako je zlostavljač bio istog spola, djeca mogu propitivati svoju seksualnu orijentaciju te se pitati jesu li gay<nowiki>''</nowiki>.<ref><nowiki>''</nowiki>If the abuser was of the same-sex, children (and parents) might question their sexual orientation and wonder if they are "gay."<nowiki>''</nowiki> [http://www.ptsd.va.gov/professional/trauma/other/child_sexual_abuse.asp Službene stranice Department of Veterans Affairs: „Child Sexual Abuse“], Julia Whealin, PhD and Erin Barnett, PhD, posjećeno 10.08.2014.</ref> === Epigenetika === [[Datoteka:Epigenetic mechanisms.png|mini|Načela epigenetičkih mehanizama]] 2013. godine su Bill Rice s kalifornijskog Sveučilišta u Santa Barbari i Urban Friberg sa Sveučilišta u Uppsali, u suradnji s američkim NIMBioS institutom razvili matematički model [[Epigenetika|epigenetičkog]] izvora homoseksualnosti. Autori polaze od pretpostavke da postoje posebni, [[Epigenetika|epigenetičkei]] markeri na genima koji se prenose kod pojedinaca u krvnom srodstvu i daju sličan učinak. Ti autori ukazuju na indicije da bi glavni izvor homoseksualnosti moglo biti epigenetičko križno nasljeđivanje: kada pretpostavljene epigenetičke markere nasljeđuju djeca od roditelja suprotnog spola, mogu nastati atipično niske ili visoke razine [[testosteron]]a ''in utero'', što uzrokuje da [[fetus]] na neki način poprimi osobine suprotnog spola.<ref>[http://healthland.time.com/2012/12/13/new-insight-into-the-epigenetic-roots-of-homosexuality/ "New Insight into the (Epi)Genetic Roots of Homosexuality"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131206033213/http://healthland.time.com/2012/12/13/new-insight-into-the-epigenetic-roots-of-homosexuality/ |date=6. prosinca 2013. }}, Laura Blue za "Time Health & Family" 13.12.2012.</ref><ref>[http://www.nimbios.org/press/FS_homosexuality "Study Finds Epigenetics, Not Genetics, Underlies Homosexuality"], Catherine Crawley za "NIMBioS" 11.12.2012.</ref> Čak i skloni znanstvenici upozoravaju da studija Rice – Friberg predstavlja tek jedan matematički model kojim se daje prijedlog za biološka testiranja: pri tome, prema sadašnjem stanju znanosti, takvo testiranje možda uopće i nije moguće.<ref>[http://www.the-scientist.com/?articles.view/articleNo/33773/title/Can-Epigenetics-Explain-Homosexuality-/ "Can Epigenetics Explain Homosexuality?"] Sabrina Richards za "The Scientist", 1.1.2013.</ref> U listopadu 2015. vodeći znanstveni časopis ''[[Nature]]'' objavio je istraživanje 37 parova jednojajčanih muških blizanaca kod kojih je samo jedan [[Blizanci|blizanac]] gay i 10 parova u kojima su oba gay. Znanstvenici su proučavanjem njihove [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] otkrili 5 epigenetičkih markera koji su se znatno češće pojavljivali kod gay muškaraca nego kod njihovih identičnih heteroseksualnih blizanaca. Na temelju pronalazaka izradili su algoritam koji je u čak 67% slučajeva točno predvidio [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]] muškaraca u istraživanju. Znanstvenici ističu da je istraživanje potrebno replicirati na većem uzorku blizanaca te napominju da se epigenetički markeri razlikuju ovisno o tkivu pri čemu bi za seksualnost najvažniji trebali biti oni u [[Mozak|mozgu]]. 1 od tih 5 markera povezan je s [[gen]]om [[Imunološki sustav|imunološkog sustava]], 1 s [[Razvoj središnjeg živčanog sustava|razvojem mozga]] i 3 nisu bila povezana ni s jednim genom u DNK.<ref name=":22">[http://www.nature.com/news/epigenetic-tags-linked-to-homosexuality-in-men-1.18530?WT.mc_id=FBK_NatureNews#/ref-link-4 Epigenetic 'tags' linked to homosexuality in men], pristupljeno 8. listopada 2015. </ref> Epigenetički markeri su molekule koje nisu dio slijeda DNK, tj. gena koji ju čine, već su na DNK i reguliraju izražaj pojedinih gena. Mogu biti nasljedni, podložni su promjenama pod utjecajem okolišnih čimbenika i identični blizanci nemaju uvijek iste markere.<ref name=":22" /> === Istraživanja DNK === [[Fenotip]] homoseksualne osobe je dosljedan njezinu [[genotip]]u, no javlja se fizička privlačnost prema pripadnicima istoga [[spol]]a. S obzirom na to da homoseksualci često navode da su homoseksualne porive imali kao djeca, opravdano je provoditi istraživanja [[DNK]] kako bi se utvrdilo je li riječ o nasljednoj osobini. Godine [[1993.]] [[Dean Hamer]], istraživač pri Nacionalnom centru za rak u [[SAD|SAD-u]], koristi alate suvremene [[molakularna biologija|molekularne biologije]] s ciljem odgovaranja na stoljetno pitanje je li homoseksualnost nasljedna. Hamer je pratio naslijeđe pet označenih sljedova [[DNK]] na [[X-kromosom]]u kod 40 parova homoseksualne braće. Iako su ti DNK sljedovi visoko varijabilni kod ukupne populacije, bili su identični u 33 bratska para. Hamer je svoj nalaz rastumačio kao da genski uzrok homoseksualne sklonosti kod pojedinca leži na X-kromosomu. No rad je samo prepoznao DNK sljedove koji su učestaliji među homoseksualnim blizancima, ne i [[gen]] uzročnik. Hamerovo izviješće i danas uzrokuje kontroverze u znanstvenoj zajednici. Jedna je istraživačka skupina potvrdila i proširila njegov rad, otkrivši da kada su dva brata homoseksualna i imaju brata koji je heteroseksualan, heteroseksualni brat ne nosi oznake na X-kromosomu. Ista studija nije naišla na kromosomske oznake kod parova homoseksualnih sestara. Više je istraživačkih skupina opovrglo Hamerova otkrića. No gen koji upravlja homoseksualnošću se ne treba nužno nalaziti na [[spolni kromosom|spolnom kromosomu]] gdje ga je Hamer prvotno tražio. Trenutne studije za takvim genima tragaju i na [[autosom]]ima. [[Datoteka:Serotonin-2D-skeletal.svg|lijevo|mini|[[Serotonin]]]] Drugi pristup razumijevanju biološke osnove homoseksualnosti podrazumijeva genetičku manipulaciju muških jedinki vinskih mušica za oslikavanje homoseksualnog ponašanja. [[Mutacija|Mutirani]] [[alel]] gena određuje [[boja|boju]] [[oko|očiju]] mušica iskazujući "''bijelo''" svojstvo, no samo u stanicama oka. Boja očiju divljeg tipa je crvena. Istraživači su izmijenili embrije muških vinskih mušica, tako da su odrasle jedinke kukaca iskazivale ''bijeli'' gen u svakoj stanici. Rezultirano ponašanje izmijenjenih jedinki je nalikovalo međusobnom udvaranju, po svoj prilici uzrokovanom izmijenjenim genom. Mogućnost genetičkog induciranja homoseksualnog ponašanja ukazuje na genetičko upravljanje putem biokemijske osnove [[fenotip]]a. Produkt ''bijelog'' gena je [[enzim]] koji upravlja bojom očiju tako da omogućava [[stanica]]ma korištenje [[aminokiselina|aminokiseline]] [[triptofan]]a, koji je nužan za proizvodnju [[hormon]]a [[serotonin]]a. Kada sve stanice vinske mušice iskazivale mutirani ''bijeli'' gen, smanjuje se razina serotonina u mozgu što uzrokuje neobično ponašanje. U drugih je životinja sniženi moždani serotonin usko povezan s tzv. homoseksualnim ponašanjem – primjerice se za "homoseksualno ponašanje" uzima ako mužjak pingvina pripomogne u brizi za potomstvo drugom mužjaku, koji je ostao bez ženske partnerice – makar nije jasno je li sniženi moždani serotonin poticaj na takvo ponašanje, ili je pak posljedica situacije u kojoj se jedinka ne druži sa životinjom suprotnog spola . === Hipoteza o neurološkim uzrocima homoseksualnosti === [[Datoteka:Hypothalamus small.gif|lijevo|mini|[[Hipotalamus]]]] Pionirsko istraživanje o vezi građe [[mozak|mozga]] i homoseksualnost proveo je neurolog [[Simon LeVay]] koji je post-mortem usporedio mozgove tri grupe ispitanika – muških homoseksualaca i muških i ženskih heteroseksualaca/ki. Rezultati su potvrdili ranije nalaze da je INAH 3 (treća intersticijska jezgra anteriornog [[hipotalamus]]a) više nego dvostruko veća kod heteroseksualnih muškaraca nego kod [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] žena i homoseksualnih muškaraca. Te je rezultate teško interpretirati jer se povezanost ne može kauzalno tumačiti. Moguće je da je ta jezgra uzrok homoseksualnosti, da je posljedica homoseksualnosti ili da postoji treći činitelj koji tu ima utjecaja. U replikaciji LeVayevog eksperimenta koji su vodili [[William Byne]] i suradnici, rezulti su pokazali da je INAH 3 kod homoseksualnih muškaraca veća od INAH 3 [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] žena, a manja od INAH 3 [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] muškaraca, iako razlika nije dostigla nivo statističke značajnosti. [[Allen i Gorski]] usporedili su veličinu prednje komisure u mozgu kod homoseksualnih muškaraca i [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] muškaraca i žena, te utvrdili da je kod homoseksualnih muškaraca značajno veća u odnosu na heteroseksualne muškarce i žene. [[Swaab i Hofman]] utvrdili su razlike u veličini suprahijazmatske jezgre između homoseksualnih i heteroseksualnih muškaraca. Nije razjašnjeno da li bi ta razlika bila posljedica homoseksualnog načina života, ili bi ona bila utjecala na razvoj homoseksualnih sklonosti. === Hipoteza o psihološkim uzrocima homoseksualnosti === Začetnik psihoterapije [[Sigmund Freud]] je prepoznavao biseksualan potencijal u svakoj osobi – u smislu da se zapravo svatko može "pervertirati" seksualne porive koji su prema svojoj prirodi usmjereni prema razmnožavanju – tj. prema heteroseksualnosti. Termin "perverzija" je Freud prvi počeo koristiti u medicini, u djelu "Drei Abhandlungen zur Sexualtheorie" iz 1905.; te u tom smislu za Freuda čak i [[samozadovoljavanje]] predstavlja perverziju. Nakon dugog promišljanja o fenomenu homoseksualnosti, od 1915. god. Freud zauzima stajalište da homoseksualnost predstavlja fiksaciju na nerazriješene psihološke probleme vezane uz spolno sazrijevanje i spolni život u cjelini, te da je u cijelosti plod psihološke nezrelosti.<ref name="tandfonline.com">[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1300/J082v09n02_04#.UnacudIidNg] "Freud Reconsidered: Bisexuality, Homosexuality, and Moral Judgement", Timothy F. Murphy, Journal of Homosexuality, Volume 9, Issue 2-3, 1984</ref> [[Datoteka:Krafft-Ebing Psychopathia sexualis 1886.jpg|mini|Prvo izdanje knjige ''Psychopathia Sexualis'' (1886), od Richard von Krafft-Ebinga; djela u kojem se po prvi put spominju termini "homoseksualnost" i "heteroseksualnost"]] Jedan od vodećih autora u polju tzv. [[Reparativna terapija|reparativne terapije]] homoseksualnosti i jedan od osnivača NARTH-a<ref>NARTH [http://www.narth.com/menus/officers.html Officers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040803174911/http://www.narth.com/menus/officers.html |date=3. kolovoza 2004. }}</ref> [[Joseph Nicolosi]], gradeći dalje na Freudovim<ref name="tandfonline.com"/> tezama, govori o homoseksualnosti kao posljedici neispunjene potrebe za emocionalnom vezom s osobama istog spola – u prvom redu s roditeljem istog spola (očinstvo/majčinstvo), a potom s vršnjacima istog spola (prijateljstvo). Prema Nicolosiju, potreba za takvim istospolnim povezivanjem (en. "same-sex bonding") se tijekom seksualnog sazrijevanja može pokušati zadovoljiti vezama seksualne prirode – sa starijom osobom istog spola koja emocionalno stupa na mjesto roditelja, ili pak s vršnjacima istog spola. Stoga Nicolosi zagovara da osobe s homoseksualnim porivima razvijaju prijateljske odnose s vršnjacima i starijim osobama istog spola – koje neće biti seksualne prirode; te tvrdi da u svojem radu uočava da zbog razvijanja takvih veza, homoseksualni porivi kod njegovih pacijenata opadaju.<ref>[https://www.scribd.com/doc/84933706/Reparative-Therapy-of-Male-Homosexuality-by-Joseph-Nicolosi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}} "Reparative Therapy of Male Homosexuality: A New Clinical Approach",Publisher: Jason Aronson, Inc. (1. listopada 1997)</ref> Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje Američke psihijatrijske udruge (međunarodna verzija s [[MKB-10]] šiframa), kojega koriste i hrvatski liječnici, postoji nekoliko poremećaja koji su vezani uz pitanje seksualne orijentacije – ali se homoseksualnost i biseksualnost (za razliku od primjerice [[transseksualnost]]i i raznih drugih [[queer]] orijentacija) u principu ne dijagnosticiraju kao mentalni poremećaj, ako se pojedini homoseksualac ne žali na psihološke i/ili socijalne tegobe koji proizlaze iz homoseksualnosti. U šifri F52.9 nalazi se "Seksualni poremećaj, neodređen", za obilježavanje seksualnih smetnji koje ne zadovoljavaju kriterije za neki od Poremećaja seksualnog identiteta (grupa šifri F64), ni [[Parafilija]] (grupa šifri F65), niti spada u grupu Psihološki poremećaji i poremećaji ponašanja povezani sa spolnim razvojem i orijentacijom (grupa šifri F66). Primjeri iz šifre F52.9 uključuju: 1. snažne osjećaje neadekvatnosti na području seksualnog izražaja ili na drugim poljima povezanim s vlastitim mjerilima muškosti ili ženskosti. 2. Poremećaj zbog obrazaca ponavljanih seksualnih veza koje uključuju partnere koji su doživljeni kao stvari koje treba iskoristiti. 3. Trajne i značajne smetnje zbog seksualne orijentacije. [[MKB-10]], nadalje, predviđa pod šifrom F66.1 dijagnozu "Egodistonička spolna orijentacija", gdje se klasificiraju homoseksualci koji su u braku ili sličnoj heteroseksualnoj vezi ili bi u nju htjeli ući, ili iz bilo kojeg razloga osjećaju potrebu da promijene svoju seksualnu orijentaciju ili umanje homoseksualne porive i ponašanje. Istraživanja i klinička literatura su konzistentni u demonstriranju da su istospolni seksualni i romantični osjećaji, privlačnosti i ponašanja normalne te pozitivne varijacije ljudske seksualnosti.<ref name=":8">American Psychological Association:&nbsp;[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/therapeutic-response.pdf Appropriate Therapeutic Responses to Sexual Orientation]</ref> Sada postoji već velika količina istraživanja koja pružaju dokaze koji nam indiciraju da je biti gay, lezbijka ili biseksualna osoba kompatibilno s normalnim mentalnim zdravljem i socijalnom prilagođenošću.<ref name=":0" /> Unatoč tome, iskustva diskriminacije i rezignacije od strane prijatelja, obitelji, kolega i poslodavca mogu uzrokovati psihičke poteškoće kod pojedinih LGBT ljudi, a češće se javljaju i problemi s prekomjernom upotrebom lijekova i drugih substanci. Royal College of Psychiatrists je priopćio osvrćući se na razdoblja kada se homoseksualnost smatrala bolešću u medicini: <nowiki>''</nowiki>Ova nesretna povijest nam demonstrira kako marginalizacija grupe ljudi koji imaju određenu osobnu karakteristiku (u ovom slučaju homoseksualnost) može dovesti do štetne medicinske praske i osnova diskriminacije u društvu.<nowiki>''</nowiki><ref>Royal College of Psychiatrists:&nbsp;Royal College of Psychiatrists response to comments on Nolan Show regarding homosexuality as a mental disorder&nbsp;at theWayback Machine&nbsp;(arhivirano 11. lipnja 2008.)</ref> Američko psihijatrijsko društvo je [[1973.]] na temelju znanstvenih dokaza<ref name=":12">Staff report (12. kolovoza 1998).&nbsp;[http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=187846 Gay Is Okay With APA—Forum Honors Landmark 1973 Events].&nbsp;''JAMA''. 1998;280(6):497–499.&nbsp;doi:[[doi:10.1001/jama.280.6.497|10.1001/jama.280.6.497]]</ref> uklonilo homoseksualnost s liste bolesti, a istu je poziciju [[1975.]] zauzelo i Američko psihološko društvo.<ref name=":0" /> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) je [[1990.]] uklonila homoseksualnost s popisa mentalnih bolesti.<ref>"[http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/6/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women Stop discrimination against homosexual men and women] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709194330/http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/6/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women |date=9. srpnja 2012. }}". World Health Organisation — Europe. 17. svibnja 2011. pristupljeno 8. ožujka 201?</ref> Unatoč tome, zagovornici [[Konzervativizam|konzervativnog]] pristupa homoseksualnosti su i dalje skloni stajalištu da je homoseksualnost uklonjena s popisa [[bolest]]i i [[poremećaj]]a radi pritisaka LGBT udruga i političkih krugova.<ref name=":9"><nowiki>''</nowiki>[http://www.ofm.hr/juniorat/index.php/osvrti/71-homoseksualnost-i-crkveni-nauk Homoseksualnost&nbsp;i Crkveni nauk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812205542/http://www.ofm.hr/juniorat/index.php/osvrti/71-homoseksualnost-i-crkveni-nauk |date=12. kolovoza 2014. }}<nowiki>''</nowiki> fra Daniel Patafta, pristupljeno 12.08.2014.</ref> == Religija i homoseksualnost == {{glavni|Homoseksualnost u Starom zavjetu}} Iako odnos religije prema homoseksualnosti može znatno varirati između različitih religija i sekti te s obzirom na vrijeme i područje, trenutačna autoritativna tijela i doktrine najvećih svjetskih religija gledaju na homoseksualnost uglavnom negativno. Ta negativnost varira od potihog suprotstavljanja homoseksualnim aktivnostima, izravnog zabranjivanja prakticiranja homoseksualnosti pa do aktivnog suprotstavljanja društvenom prihvaćanju homoseksualnosti. Neke religije uče da je sama homoseksualna orijentacija [[grijeh]],<ref>"[http://www.upper-register.com/irons_trial/charges.pdf Charge #1 and specifications preferred by the Presbytery of Southern California against The Rev. C. Lee Irons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723194409/http://www.upper-register.com/irons_trial/charges.pdf |date=23. srpnja 2008. }}" (PDF). Presbytery of Southern California of the Orthodox Presbyterian Church. pristupljeno 27. lipnja 2008. "claiming that homosexuality is an unchosen "condition," rather than a sin of the heart, [...] contradicts the teaching of Scripture that both the desire and the act are sin."</ref> neke da je samo istospolni čin grijeh<ref>Sex and Society – Volume 3 – Page 824</ref> dok samo manji broj u potpunosti prihvaćaju gayeve i lezbijke.<ref>The Wiley-Blackwell Companion to Religion and Social Justice – Page 543, Michael D. Palmer, Stanley M. Burgess – 2012</ref> Vjernici i pripadnici velikih [[Monoteizam|monoteističkih]] religija kao što je kršćanstvo najčešće zastupaju stav da je homoseksualni čin neprirodan i nečist zbog nekompatibilnosti [[Spolni organi|spolnih organa]] i zatvorenosti čina [[Začeće|stvaranju novog života]] što se najčešće navodi kao glavna funkcija [[Spolnost i kršćanstvo|spolnosti]].<ref name=":9" /><ref><nowiki>''</nowiki>[http://studentski-pastoral.com/index.php/pitajteKapelana/37 Homoseksualnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812213342/http://studentski-pastoral.com/index.php/pitajteKapelana/37 |date=12. kolovoza 2014. }}<nowiki>''</nowiki> don [[Damir Stojić]], pristupljeno 12.08.2014.</ref> S druge strane, unatoč vjerskom učenju postoje pripadnici religija koji na homoseksualnost gledaju pozitivnije, a neke liberalne religijske denominacije podržavaju i istospolne brakove. == Vidi još == *[[Homofobija]] *[[Biseksualnost]] *[[Transrodnost]] *[[Interseksualnost]] *[[Queer]] *[[LGBTIQ]] * [[Međunarodni dan borbe protiv homofobije]] * [[Popis životinja koje pokazuju homoseksualno ponašanje]] == Literatura i izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * Znanost.geek.hr -<nowiki>''</nowiki>[http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ Je li homoseksualnost zaista neprirodna?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730014520/http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ |date=30. srpnja 2014. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730014520/http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ |date=30. srpnja 2014. }}<nowiki>''</nowiki> {{LGBT |state=autocollapsed |selected=identiteti}} [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:LGBTQ]] tm5ul63bjrhcb2vtakev5j44pewnami 7616249 7616246 2026-10-10T20:47:19Z Croxyz 205325 7616249 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gay_flag.svg|mini|Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista.]] '''Homoseksualnost''' (od [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] ''ὁμός ''što znači ''isto'', i [[Latinski jezik|latinskog]] ''sexus ''što znači ''spol''), [[romantika|romantična]] i [[seksualnost|spolna]] privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog [[Spol i rod|spola]]. Kao [[Seksualna orijentacija|orijentacija]] homoseksualnost se odnosi na <nowiki>''</nowiki>trajni obrazac emocionalne, romantične ili seksualne privlačnosti<nowiki>''</nowiki> primarno ili isključivo prema osobama istoga spola.<nowiki>''</nowiki> Također se odnosi na individualan osjećaj osobnog i društvenog identiteta baziranog na tim privlačnostima, ponašanju koje ih izražava i na pripadnosti zajednici drugih koji dijele iste.<nowiki>''</nowiki><ref name=":2">"[http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx Sexual Orientation, Homosexuality, and Bisexuality]", ''[[American Psychological Association]] HelpCenter.org'', pristupljeno 30. ožujka 2010.</ref><ref name=":3">[http://www.courts.ca.gov/documents/Amer_Psychological_Assn_Amicus_Curiae_Brief.pdf "Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) - APA California Amicus Brief — As Filed" ](PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010.</ref> Najčešći izrazi za homoseksualne osobe su ''[[lezbijka]]'' kod žena i ''[[gay]]'' kod muškaraca iako se ''gay'' često koristi i za muškarce i za žene. Zajedno s [[Biseksualnost|biseksualnošću]] i [[Heteroseksualnost|heteroseksualnošću]], homoseksualnost je jedna od tri glavne kategorije seksualne orijentacije unutar heteroseksualno-homoseksualnog kontinuuma, teorijskog koncepta kojega je razvio [[Alfred Kinsey]], u kojem se [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyjevom ljestvicom]] opisuje seksualna orijentacija. Danas mnogi seksolozi smatraju Kinseyjevu skalu relevantnom, ali ističu kako je ona vrlo često nedovoljno opsežna da bi se jasno odredio seksualni identitet na koji utječu brojni faktori. Navode kako je seksualna orijentacija samo jedan od njih, a uz nju su ostala 2 glavna faktora biološki spol i rodni identitet.<ref>"[http://www.plannedparenthood.org/health-topics/sexual-orientation-gender-4329.htm Sexual Orientation & Gender] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140214010943/http://www.plannedparenthood.org/health-topics/sexual-orientation-gender-4329.htm |date=14. veljače 2014. }}". Planned Parenthood. pristupljeno 6. rujna 2012.</ref> Dok neki smatraju homoseksualnu aktivnost neprirodnom,<ref>Robinson, B. A. (2010). "[http://www.religioustolerance.org/hom_fixe.htm Divergent beliefs about the nature of homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190510051718/http://www.religioustolerance.org/hom_fixe.htm |date=10. svibnja 2019. }}". Religious Tolerance.org. pristupljeno 12. rujna 2011.</ref><ref>Schlessinger, Laura (2010). "[http://www.religioustolerance.org/hom_0078.htm Dr. Laura Schlessinger and homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190129135629/http://www.religioustolerance.org/hom_0078.htm |date=29. siječnja 2019. }}". Religious Tolerance.org. pristupljeno 19. rujna 2012.</ref> znanstvena istraživanja pokazuju da je homoseksualnost normalna i prirodna varijacija ljudske seksualnosti te da sama po sebi nije izvor negativnih psiholoških učinaka.<ref>[http://new.paho.org/hq/index.php?option=com_content&task=view&id=6803&Itemid=1926 ""Therapies" to change sexual orientation lack medical justification and threaten health"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120523040848/http://new.paho.org/hq/index.php?option=com_content&task=view&id=6803&Itemid=1926 |date=23. svibnja 2012. }}. Pan American Health Organization. pristupljeno 26. svibnja 2012. arhivirano ovdje [1].</ref><ref name=":11">"[https://web.archive.org/web/20130808032050/http://www.apa.org/helpcenter/sexual-orientation.aspx Sexual orientation, homosexuality and bisexuality]".American Psychological Association. Arhivirano 8. kolovoza 2013. pristupljeno 10. kolovoza 2013.</ref> Dokaza u prilog nesocijalnim, biološkim uzrocima znatno je više nego onih u prilog socijalnim, osobito kod muškaraca.<ref name="Bailey2016">{{Citiranje časopisa |last1=Bailey |first1=J. Michael |last2=Vasey |first2=Paul L. |last3=Diamond |first3=Lisa M. |last4=Breedlove |first4=S. Marc |last5=Vilain |first5=Eric |last6=Epprecht |first6=Marc |title=Sexual Orientation, Controversy, and Science |journal=Psychological Science in the Public Interest |volume=17 |issue=2 |pages=45–101 |year=2016 |doi=10.1177/1529100616637616 |pmid=27113562}}</ref> Iako nijedna teorija o uzrocima seksualne orijentacije nije stekla opću potporu, znanstvenici daju prednost biološkim teorijama<ref name=":4">Frankowski BL; American Academy of Pediatrics Committee on Adolescence (lipanj 2004). "[http://pediatrics.aappublications.org/content/113/6/1827.long Sexual orientation and adolescents]". ''Pediatrics'' '''113''' (6): 1827–32. doi:[[doi:10.1542/peds.113.6.1827|10.1542/peds.113.6.1827]]. PMID 15173519.</ref> koje ukazuju na [[Genetika|genetičke]] i [[Epigenetika|epigenetičke]] čimbenike, rano okruženje u [[Maternica|maternici]] ili kombinaciju istih.<ref name=":0">"[http://www.rcpsych.ac.uk/workinpsychiatry/specialinterestgroups/gaylesbian/submissiontothecofe.aspx Submission to the Church of England’s Listening Exercise on Human Sexuality]". The Royal College of Psychiatrists. pristupljeno 13. lipnja 2013.</ref> Nema pouzdanih znanstvenih dokaza koji bi upućivali na to da roditeljski odgoj ili iskustva u ranom djetinjstvu igraju ulogu u oblikovanju seksualne orijentacije.<ref name=":0" /> U navedenoj švedskoj studiji ocjenjuje se da zajednički ili srodni okoliš ne igraju nikakvu ulogu kod muškaraca i malu ulogu kod žena.<ref>Långström, N.; Rahman, Q.; Carlström, E.; Lichtenstein, P. (2008). "Genetic and Environmental Effects on Same-sex Sexual Behavior: A Population Study of Twins in Sweden". ''Archives of Sexual Behavior'' '''39''' (1): 75–80. doi:[[doi:10.1007/s10508-008-9386-1|10.1007/s10508-008-9386-1]]. PMID [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18536986 18536986]. </ref> Zagovornici tzv. [[reparativna terapija|reparativne terapije]] smatraju da je homoseksualnost izraz preusmjeravanja neadekvatno realizirane čežnje za istospolnim prijateljstvom s vršnjacima i za dubokim odnosom sa starijim pripadnicima istog [[Spol i rod|spola]] (roditeljima, učiteljima) u mladosti.<ref>[http://books.google.hr/books?id=38HsJed6_T8C&pg=PR1&lpg=PR1&dq=narth+manual+unwanted&source=bl&ots=2yyUDjTOxq&sig=HNLxuXpfh_kS6x_-Q_prEZ7j4qA&hl=en&sa=X&ei=6cXTU_PvJMuM4gT5_YCQBQ&ved=0CB0Q6AEwAA#v=onepage&q=narth&f=false Julie Harren Hamilton, Ph.D., Philip J. Henry, PhD i dr., "Handbook of Therapy for Unwanted Homosexual Attractions: A Guide to Treatment"], 2009., str. 55–67.</ref> Za takva tumačenja nema pouzdanih znanstvenih dokaza,<ref name=":0" /><ref name="Bailey2016" /> a vodeće strukovne organizacije ne smatraju homoseksualnost poremećajem i ne preporučuju terapije usmjerene na promjenu seksualne orijentacije,<ref name=":4" /><ref name="apa2009">American Psychological Association: [http://www.apa.org/about/governance/council/policy/sexual-orientation.aspx Resolution on Appropriate Affirmative Responses to Sexual Orientation Distress and Change Efforts]</ref> za koje je sustavni pregled istraživanja zaključio da vjerojatno nisu uspješne i da nose rizik štete.<ref name="apa-tf2009">American Psychological Association, Task Force on Appropriate Therapeutic Responses to Sexual Orientation (2009). [https://www.apa.org/pi/lgbt/resources/therapeutic-response.pdf ''Report of the Task Force on Appropriate Therapeutic Responses to Sexual Orientation'']. Washington, DC: American Psychological Association.</ref> Većina se ljudi istospolne seksualnosti izjašnjava da su vrlo malo ili nimalo bili ili jesu u mogućnosti odabrati svoju seksualnu orijentaciju.<ref name=":11" /> Većina pripadnika znanstvene zajednice tvrdi kako nema dovoljno dokaza koji bi opravdali upotrebu [[Psihologija|psiholoških]] intervencija sa svrhom promjene seksualne orijentacije.<ref>American Psychological Association: [http://www.apa.org/about/governance/council/policy/sexual-orientation.aspx Resolution on Appropriate Affirmative Responses to Sexual Orientation Distress and Change Efforts]</ref> Kada se radi o brojnosti i učestalosti, postoje različita gledišta o kriterijima utvrđivanja broja ljudi koji se deklariraju kao gay ili lezbijka tj. onih koji su primarno homoseksualni u svom spolnom i romantičnom životu za razliku od onih osoba koje su neko vrijeme ili naizmjence imale istospolno seksualno ili romantično iskustvo. Broj osoba koji se javno deklariraju kao homoseksualne ovisi o prihvaćenosti i riziku od [[Stigmatizacija|stigmatizacije]] u društvu. Sigurno da broj osoba, koje se javno izjašnjavaju kao homoseksualne, ovisi o pravnom sustavu, odnosno jesu li homoseksualni odnosi kažnjivi zakonom;<ref name=":6">LeVay, Simon (1996). ''Queer Science: [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/queerscience.htm The Use and Abuse of Research into Homosexuality].'' Cambridge: The MIT Press {{ISBN|0-262-12199-9}}</ref> uz to postoje osobe koje ne žele svoju egzistenciju obilježavati deklariranjem, bilo iz osobnih razloga ili pak zbog toga što u nju nisu posve sigurne ([[seksualna fluidnost]]).<ref>[http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf "Was it a phase? Young women's relinquishment of lesbian/bisexual identities over a 5-year period."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610021748/http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf |date=10. lipnja 2010. }} Diamond, Lisa M., Journal of Personality and Social Psychology, Vol 84(2), Feb 2003, 352-364.]</ref> Politički uvjeti su tek u najnovije vrijeme, i to samo u nekim zemljama, takvi da je postalo moguće formirati statističke obrasce koji su omogućili upisivanje homoseksualnih sklonosti kao identitetskih određenja. Osim kod anatomski modernog čovjeka (lat. ''Homo sapiens sapiens'') homoseksualno je ponašanje također zabilježeno i promatrano kod [[Homoseksualno ponašanje kod životinja|mnogih drugih životinjskih vrsta]].<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2009/06/090616122106.htm Science Daily: Same-Sex Behavior Seen In Nearly All Animals]</ref><ref>''[http://www.news-medical.net/news/2006/10/23/20718.aspx 1,500 animal species practice homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110210172226/http://www.news-medical.net/news/2006/10/23/20718.aspx|date=10. veljače 2011.}}''[[1,500 animal species practice homosexuality. The Medical News, 23. listopada 2006|. ''The Medical News'', 23. listopada 2006.]]</ref><ref>Sommer, Volker & Paul L. Vasey (2006), Homosexual Behaviour in Animals, An Evolutionary Perspective.Cambridge University Press, Cambridge. [[{{ISBN|0-521-86446-1}}]]</ref><ref>Harrold, Max (16. veljače 1999). [http://www.thefreelibrary.com/Biological+Exuberance:+Animal+Homosexuality+and+Natural+Diversity.-a053877996 "Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity"]. The Advocate, reprinted in Highbeam Encyclopedia. pristupljeno 10. rujna 2007.</ref> Od kraja 19. stoljeća odvija se globalni pokret s rezultatom povećanja zakonskih prava homoseksualnih osoba uključujući pravo na [[brak]] i [[Istospolni brak|građansko partnerstvo]], zaposlenje, vojnu službu, jednakopravan pristup zdravstvenoj njezi pa i pravo na posvajanje i roditeljstvo u nekim državama. Brojne su zemlje donijele zakonske odredbe s ciljem zaštite gay manjina od maltretiranja (engl. bullying). == Etimologija == [[Datoteka:Hyakinthos.jpg|mini|''[[Zefir]] ''i'' [[Hijakint|Hijacint]], 480 pr.n.e.'']] [[Riječ]] ''homoseksualan ''je spoj grčkog i latinskog gdje prvi dio potječe od grčkog ὁμός homos, 'isto' (nije povezano s latinskim homo, 'čovjek', kao u [[Homo sapiens]]) te se odnosi na seksualne aktivnosti i privlačnost među pripadnicima istog spola.<ref>Room, Adrian (1986). ''A Dictionary of True Etymologies''. p. 84. {{ISBN|978-0710203403}}</ref><ref>Statt, David A. (2004). ''A Student's Dictionary of Psychology''. Psychology Press. p. 93. {{ISBN|978-1841693422}}</ref> Prvo je pojavljivanje te riječi u tiskanom obliku zabilježeno u njemačkom [[pamflet]]u iz 1869. austrijskog autora Karl-Marie Kertbenyija koji ga je tada objavio anonimno.<ref>"[http://www.glbtq.com/social-sciences/kertbeny_km.html Karl-Maria Kertbeny: The Coinage and Dissemination of the Term] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626100855/http://www.glbtq.com/social-sciences/kertbeny_km.html |date=26. lipnja 2015. }}", ''glbtq.com'', pristupljeno 12. lipnja 2012.</ref> U njemu se bunio protiv pruskog anti-sodomskog zakona.<ref>Feray Jean-Claude, Herzer Manfred (1990). "Homosexual Studies and Politics in the 19th Century: Karl Maria Kertbeny". ''Journal of Homosexuality'' '''19''': 1.</ref> Godine 1886. je [[Richard von Krafft-Ebing]] upotrijebio izraze ''homoseksualnost ''(njem. Homosexualität) i ''heteroseksualnost ''(njem. Heterosexualität)'' ''u svojoj knjizi ''[[Psychopathia Sexualis]]. ''Njegova je knjiga bila toliko popularna i kod laika i kod liječnika da su izrazi <nowiki>''</nowiki>heteroseksualnost<nowiki>'' i ''</nowiki>homoseksualnost<nowiki>''</nowiki> postali najšire prihvaćeni izrazi za varijacije [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]].<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/krafft_ebing_r.html Krafft-Ebing, Richard von (1840-1902)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120409220543/http://www.glbtq.com/social-sciences/krafft_ebing_r.html |date=9. travnja 2012. }}. ''glbtq.com''</ref><ref>"[http://www.kino.com/psychopathia/history.html Psychopathia Sexualis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071004223140/http://www.kino.com/psychopathia/history.html |date=4. listopada 2007. }}", ''Kino.com'', pristupljeno 7. rujna 2007.</ref> === LGBTIQ=== {{glavni|LGBT}} Danas se za seksualne manjine koristi skraćenica '''[[LGBTIQ]]''' koja je složena od sljedećih riječi: [[lezbijka|'''L'''ezbijke]], [[gej|'''G'''ejevi,]] [[biseksualnost|'''B'''iseksualne]], [[transrodnost|'''T'''ransrodne]], [[interseksualnost|'''I'''nterseksualne]] i [[queer|'''Q'''ueer osobe]]. Homoseksualne osobe oba [[spol i rod|spola/roda]] u popularnoj se kulturi zovu "[[gej]]", što je njihov seksualni identitet, i ona je nastala prihvaćenjem [[Engleski jezik|engleske]] riječi ''[[gay]]''. Engleska riječ "gay" znači biti "sretan", "veseo" te je kao takva često bila korištena u poeziji i [[književnost]]i, no nakon [[1950-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] uzima se kao identitet homoseksualnih osoba, no ipak najčešće muškaraca. Žene homoseksualne orijentacije su u većini prihvatile termin "[[lezbijka]]". Postoji mnogo različitih termina koje se odnose [[LGBTIQ]] osobe. Neke od njih su prvenstveno namijenjene da bi uvrijedile ili diskriminirale, no ponekad LGBTIQ osobe koriste iste termine za samoidentifikaciju. ''[[Queer teorija]]'' tu pojavu, često i kao politički čin, naziva [[obrnuti diskurs|obrnutim diskursom]]. == Seksualnost i identitet == [[Datoteka:Kinsey Scale hr.svg|lijevo|mini|250x250px]] === Kinseyjeva skala === [[Kinseyjeva ljestvica|Kinseyeva skala]] (također zvana eng.  Heterosexual-Homosexual Rating Scale<ref>[http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-hhscale.html "Kinsey's Heterosexual-Homosexual Rating Scale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160510163753/http://www.kinseyinstitute.org/research/ak-hhscale.html |date=10. svibnja 2016. }}". The Kinsey Institute. pristupljeno 8. rujna 2011.</ref>) pokušava opisati seksualnu povijest osobe ili epizode seksualne aktivnosti u određenom vremenu. Skala počinje s 0 što se odnosi na isključivo heteroseksualno ponašanje i završava sa 6 što označava isključivo homoseksualno ponašanje. Kinsey je u svojim djelima tzv. Kinseyjevim izvještajima koristio i oznaku <nowiki>''X''</nowiki> za [[aseksualnost]].<ref>(Male volume, Table 141; Female volume, page 472)</ref><ref>Mary Zeiss Stange, Carol K. Oyster, Jane E. Sloan (2011). ''[http://books.google.com/books?id=bOkPjFQoBj8C&pg=PA158&dq=Kinsey+and+asexuality+Encyclopedia+of+Women+in+Today%27s+World&hl=en&sa=X&ei=Ae_sTuuxKYfg2QWJ4bGlDw&sqi=2&ved=0CDAQ6AEwAA#v=onepage&q&f=falsee Encyclopedia of Women in Today's World]''. Sage Pubns. p. 2016. {{ISBN|1-4129-7685-5}}. pristupljeno 17. prosinca 2011.</ref> === Orijentacija i ponašanje === Američko psihološko društvo i Američko psihijatrijsko društvo (eng.  American Psychological Association i American Psychiatric Association) komentiraju seksualnu orijentaciju na sljedeći način: <nowiki>''</nowiki>Seksualna orijentacija se često definira kao karakteristika individue kao što je to i biološki [[Spol i rod|spol]], rodni identitet ili dob. Ta je perspektiva nepotpuna jer seksualna orijentacija nužno uključuje veze s drugim individuama. Seksualni čini i romantička privlačnost su kategorizirani kao homoseksualni ili heteroseksualni s obzirom na biološki spol individua međusobno uključenih u njih. Doista, individue izražavaju svoju homoseksualnost, heteroseksualnost ili biseksualnost interakcijom ili željom za interakcijom s drugim osobama. Te interakcije uključuju i jednostavne radnje kao što su držanje za ruke ili ljubljenje. Shodno tome, seksualna je orijentacija povezana i s osobnim vezama koje ljudska bića ostvaruju s drugim ljudima kako bi zadovoljili svoje potrebe za ljubavlju, povezivanjem i intimnošću. U kontekstu seksualnog ponašanja te veze obuhvaćaju neseksualne fizičke aktivnosti, zajedničke ciljeve i vrijednosti, međusobnu podršku i predanost.<nowiki>''</nowiki><ref>"[http://www.courts.ca.gov/documents/Amer_Psychological_Assn_Amicus_Curiae_Brief.pdf Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) – APA California Amicus Brief — As Filed]" (PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010.</ref> Homoseksualna orijentacija i homoseksualno ponašanje nisu isto gdje ponašanje ne mora nužno uključivati istospolnu orijentaciju. Neki stručnjaci tumače da je seksualna orijentacija urođena, a seksualno ponašanje promjenjivo.<ref>[http://www.queerzagreb.org/wp-content/uploads/2012/11/cv-final.pdf "Edukacijski program ZAJEDNO protiv homofobije i nasilja u školama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924083724/http://www.queerzagreb.org/wp-content/uploads/2012/11/cv-final.pdf |date=24. rujna 2015. }} Bijelić, N i Hodžić, A. u izdanju udruge Queer Zagreb, 2012, str. 31</ref> Do homoseksualnog ponašanja kod heteroseksualnih osoba može doći u [[adolescencija|adolescenciji]] (fazi istraživanja svoje seksualnosti), u dugotrajnoj izloženosti osobama istog spola (bez suprotnog) npr. u vojsci, [[crkva|crkvi]], [[zatvor]]u, itd. === Izlaženje iz ormara === [[Datoteka:Johanna Sigurdardottir, statsminister Island. Nordiska radets session 2011 i Kopenhamn.jpg|mini|250x250px]] Izlaženje iz ormara (eng. coming out ili žargon <nowiki>''outanje''</nowiki>) je fraza koja se odnosi na razotkrivanje vlastite seksualne orijentacije ili rodnog identiteta te je opisano i doživljeno kao psihološki proces ili čak psihološko putovanje.<ref>"[http://utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 Coming Out: A Journey] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924194203/http://www.utahpridecenter.org/index.php?option=com_content&task=view&id=25&Itemid=44 |date=24. rujna 2015. }}". Utahpridecenter.org. pristupljeno 22. srpnja 2012.</ref> Općenito, izlaženje iz ormara opisuje se kroz 3 faze. Prva je faza da pojedinac upozna samog sebe i svoju seksualnost, a ta spoznaja proizlazi iz svjesne otvorenosti prema istospolnim vezama.<ref>In a joint statement with other major American medical organizations, the APA says that "different people realize at different points in their lives that they are heterosexual, gay, lesbian, or bisexual". "[https://web.archive.org/web/20070807205013/http://www.apa.org/pi/lgbc/publications/justthefacts.html Just the Facts About Sexual Orientation & Youth: A Primer for Principals, Educators and School Personnel]". American Academy of Pediatrics, American Counseling Association, American Association of School Administrators, American Federation of Teachers, American Psychological Association, American School Health Association, The Interfaith Alliance, National Association of School Psychologists, National Association of Social Workers, National Education Association. 1999. Arhivirano 7. kolovoza 2007. pristupljeno 28. kolovoza 2007.</ref> To se često opisuje kao unutarnje razotkrivanje, a druga se faza odnosi na odluku pojedinca da svoju seksualnost obznani drugima npr. roditeljima, prijateljima i kolegama. Treća se faza odnosi na življenje otvoreno kao [[LGBT]] osoba.<ref>"[https://web.archive.org/web/20071102101657/http://dev.hrc.org/issues/3333.htm The Coming Out Continuum]", ''Human Rights Campaign'', arhivirano 2. studenog 2007., pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref> To se obično događa u srednjoškolskom ili fakultetskom razdoblju, a čest je slučaj da osoba razotkrije svoju seksualnost određenim pripadnicima društva, ali ne i vlastitoj obitelji – najčešće iz straha od neprihvaćanja. Prema istraživanju objavljenom u časopisu ''Journal of Sex Research'' razvoj lezbijskog, gay ili biseksualnog (LGB) identiteta složen je i vrlo često težak proces. Za razliku od drugih manjinskih grupa, kao što su etničke i rasne manjine, većina LGB osoba nije odgojeno u zajednici koja bi se sastojala od osoba od kakvih su učili o vlastitom identitetu i koje bi poticale te podržavale taj identitet. U većini slučajeva LGB osobe su odrasle u društvenom okruženju koje je ili ignorantno ili otvoreno neprijateljsko prema homoseksualnosti.<ref>Rosario, M., Schrimshaw, E., Hunter, J., & Braun, L. (veljača 2006). Sexual identity development among lesbian, gay, and bisexual youths: Consistency and change over time. ''Journal of Sex Research'', 43(1), 46–58. pristupljeno 4. travnja 2009., from PsycINFO database.</ref> Istaknuti političari, zvijezde, vojne osobe i članovi [[kler]]a su razotkriveni u javnosti – tuđom zlobom ili pak motivirani vlastitim političkim i moralnim stavovima. Mnogi se protive takvoj praksi kada se radi o javnim osobama<ref>Maggio, Rosalie (1991), ''The Dictionary of Bias-Free Usage: A Guide to Nondiscriminatory Language'', Oryx Press, p. 208, {{ISBN|0-89774-653-8}}</ref> dok neki potiču razotkrivanje javnih osoba koje koriste svoje pozicije i utjecaj kako bi naštetili drugim gay osobama.<ref>Tatchell, Peter (23. travnja 2007.), "[http://www.newstatesman.com/life-and-society/2007/04/human-rights-gay-outing-outed Outing hypocrites is justified]", ''The New Statesman'', pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref>  === Rodni identitet === Početkom dvadesetog stoljeća oni koji su pisali o homoseksualnoj orijentaciji obično su smatrali da je ona intrinzično povezana sa spolom osobe npr. mislilo se da će osoba ženske građe, koju privlače druge osobe ženske građe, imati muževne atribute i obrnuto.<ref>Minton, H. L. (1986). ''Femininity in men and masculinity in women: American psychiatry and psychology portray homosexuality in the 1930s'', Journal of Homosexuality, 13(1), 1–21.<br> <nowiki>*</nowiki>Terry, J. (1999). ''An American obsession: Science, medicine, and homosexuality in modern society.''Chicago: University of Chicago Press</ref> No, to je viđenje seksualne orijentacije kao seksualne inverzije dovedeno u pitanje pa u drugoj polovici dvadesetog stoljeća dolazi do značajnog porasta broja zagovaratelja rodnog identiteta kao fenomena koji je odvojen od seksualne orijentacije. [[Transrodnost|Transrodne]] i [[Cisrodnost|cisrodne]] osobe mogu privlačiti muškarci, žene ili oboje. Vrlo je česta zabuna i stereotip da se sve osobe koje traže medicinske zahvate kako bi stekle tjelesne osobine željenog spola, osjećaju seksualnu privlačnost prema pripadnicima onog spola kojega same žele napustiti. Istraživači su puno puta zanemarivali da su transseksualne osobe sklone davanju "poželjnih" odgovora kako si ne bi stvorile probleme oko prava na propisivanje [[Hormoni|hormonske terapije]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_7_31/ai_57815505/pg_7 |title=From Donald to Deirdre - Donald N. McCloskey sex change to Deirdre N. McCloskey |access-date=29. srpnja 2014. |archive-date=18. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080618070144/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_7_31/ai_57815505/print |url-status=dead }}</ref> Heteroseksualna, homoseksualna ili biseksualna osoba može biti muževna, ženstvena (feminizirana) ili [[androgenost|androgena]], a mnogi članovi i podržavatelji lezbijskih i gay zajednica sada karakteriziranje <nowiki>''</nowiki>rodno-potvrdan heteroseksualac<nowiki>'' ili ''</nowiki>rodno-nepotvrdan homoseksualac<nowiki>''</nowiki> vide kao negativan stereotip. Prema nekim podacima u oko pola slučajeva transrodne osobe imaju jasno izraženu seksualnu sklonost prema osobama baš onog spola čijim pripadnicima žele postati: mnogi muškarci koji nastoje prijeći u ženski rod, žele nakon toga nastaviti održavati seksualne odnose sa ženama te se deklarirati kao lezbijke.<ref>[http://www.firstthings.com/article/2004/11/surgical-sex "Surgical Sex", Paul McHugh, 2004]</ref> Unatoč tome, istraživanja J. Michaela Baileya i K. J. Zuckera su pokazala kako većina gay muškaraca i lezbijka priznaje kako su tijekom djetinjstva bili rodno-nepotvrdni što bi značilo da gay muškarci smatraju kako su u djetinjstvu bili feminizirani.<ref>Bailey, J.M., Zucker, K.J. (1995), ''Childhood sex-typed behavior and sexual orientation: a conceptual analysis and quantitative review.'' Developmental Psychology 31(1):43</ref>    === Homoseksualnost u mladih === Stručne smjernice Američkog psihološkog društva upućuju da mladi mogu oklijevati u odabiru jednog od seksualnog identiteta s obzirom na seksualnu orijentaciju te da on može biti [[seksualna fluidnost|fluidan]] tijekom [[Adolescencija|adolescencije]]. U terapeutskom pomaganju se uzima u obzir da su mladi s LGBT sklonostima često izloženi zlostavljanju u školi. Ohrabruje se tarapeute da surađuju s roditeljima i školskim vlastima.<ref>[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/guidelines.aspx ''Practice Guidelines for LGB Clients'', poglavlje "''Application''"], pristupljeno 11. travnja 2015. (Engleski)</ref> U članku R. C. Savin-Williamsa i K. Joynera objavljenom 2013. god. u znanstvenom časopisu ''Archives of Sexual Behavior '' autori upozoravaju druge istraživače homoseksualnosti na značajnu promjenjivost izjašnjavanja mladih ispitanika o njihovim seksualnim sklonostima nakon dužeg vremenskog razdoblja. Tako se prema podacima američke nacionalne longitudinalne studije zdravlja adolescenata i odraslih ''Add Health'' (studija koja već više od 20 godina prati oko 20 tisuća osoba koje su bile u adolescenciji 1994. godine, i koje su u 'valovima' ispituju svakih par godina; zadnji provedeni '4. val' intervjuiranja je proveden 2008. godine<ref>[http://www.cpc.unc.edu/projects/addhealth/design "Add Health: Study Design"], pristupljeno 13. travnja 2015.</ref>) 70 % ispitanika koji su se kao 1994. god. kao osobe srednjoškolske dobi (7 do 12 razred školovanja) bili izjasnili kao biseksualci ili homoseksualci, bilo 2008. godine u dobi mladih odraslih osoba izjasnilo kao "ekskluzivno heteroseksualni". Autori su ponudili 3 moguća obrazloženja: 1. neki mladi kao odrasli odluče skrivati svoju seksualnu orijentaciju, 2. neprecizno korištenje izraza ''seksualna orijentacija'' i ''romantične privlačnosti, ''3. davanje lažnih odgovora kod prvog vala prikupljanja podataka. Iznose kako se vjerojatno radi o posljednja 2 obrazloženja.<ref>[http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-013-0219-5#page-1 "The Dubious Assessment of Gay, Lesbian, and Bisexual Adolescents of Add Health"], Ritch C. Savin-Williams, Kara Joyner "Archives of Sexual Behavior", April 2014, Vol. 43/3, str, 413-422</ref> R. C. Savin-Williamsa i K. Joyners nisu u tom članku raspravili može li se razlike ipak pripisati [[Seksualna fluidnost|seksualnoj fluidnosti]] kod adolescenata; što međutim kao odgovor sugeriraju Sabra L. Katz-Wise i Janet S. Hide u svojoj studiji iz 2014. god.<ref name="link.springer.com">{{Citiranje časopisa |title=Sexual fluidity and related attitudes and beliefs among young adults with a same-gender orientation |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s10508-014-0420-1 |journal=Archives of Sexual Behavior, 2015 |accessdate=2019-04-10}}</ref> U obiteljskoj psihoterapiji, uzima se u obzir činjenicu da proces identifikacije ostaje fluidan tijekom adolescencije, što uključuje i pitanje seksualnog identiteta: "Mladi mogu prihvatiti neku oznaku seksualnog identiteta i kasnije je napustiti. Takva su iskustva uobičajenija kod adolescenata ženskog spola, ali se događaju također i kod onih muškog spola. Prema podacima iz studije Lise L. Diamond... 60 % žena u uzorku kojega je promatrala L. M. Diamond promijenilo je oznaku svojeg seksualnog identificiranja (tj. lezbijka, biseksualka, heteroseksualka), a 50 % je napustilo lezbijski ili biseksualni identitet u nekoj točki svoje kasne adolescencije ili rane odrasle dobi."<ref>[https://books.google.hr/books?id=yov8Uw7IlbcC&printsec=frontcover&dq=Adolescent+in+Family+Therapy,+Second+Edition:+Harnessing+the+Power+of&hl=en&sa=X&ei=hbQrVYyeM4vbaqn8gLgI&ved=0CB0Q6wEwAA#v=onepage&q=Adolescent%20in%20Family%20Therapy%2C%20Second%20Edition%3A%20Harnessing%20the%20Power%20of&f=false "Adolescent in Family Therapy, Second Edition: Harnesing the Power of Relationships"], Joseph A. Micucci, Guilford Press 2009, str. 33, 64 </ref> === Promjene seksualne orijentacije (eng. ''sexual fluidity'') === Prema studiji Stevena E. Mocka i Richarda P. Eibacha iz 2011. godine provedenoj na 2.560 odraslih ispitanika<ref>[http://midus.wisc.edu/findings/pdfs/1153.pdf "Stability and Change in Sexual Orientation Identity Over a 10-YearPeriod in Adulthood"], "Archives of Sexual Behavior", 6/2012, Vol, 41 -3, str 641–648.</ref> tijekom desetogodišnjeg razdoblja može se zaključiti da je kod nekih osoba seksualni identitet promjenjiv – u drugom krugu ispitivanja nakon 10 godina drugačiji seksualni identitet je prijavilo oko 2 % ispitanika: heteroseksualna orijentacija se (kod populacije iz svih dijelova SAD-a obuhvaćene studijom) pokazuje najstabilnijom – promijenilo ju je 0,78 % muškaraca i 1,36 % žena; kod žena su lezbijski i biseksualni identitet jednako nestabilni – 63,6 % lezbijki i 64,7 % biseksualki se drugačije izjasnilo nakon 10 godina. Muški homoseksualci su ostali stabilniji u svojoj orijentaciji – promjena se evidentirala kod 9,52 % osoba koje su na početku desetogodišnjeg razdoblja iskazale homoseksualnu orijentaciju dok je kod biseksualaca zabilježena promjena u 47 % slučajeva. Studija objavljena 2000. godine u kojoj je ispitano 80 mlađih ženskih osoba (16-23 godina života) koje su se deklarirale kao lezbijke, biseksualke ili "nesigurne" pokazuje da je njih polovica u stanovitoj mjeri promijenilo svoju seksualnu orijentaciju u razdoblju od samo dvije godine.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10749081 "Sexual identity, attractions, and behavior among young sexual-minority women over a 2-year period"], Diamond L.M. Dev Psychol. 2000 Mar;36(2):241-50</ref> Sabra L. Katz-Wise i Janet S. Hide u studiji objavljenoj 2014. god. nalaze u kohorti od 188 adolescenta s istospolnim sklonostima u Sjedinjenim Američkim Državama, fluidnost u seksualnim privlačnostima kod 63 % ženskih i 50 % muških ispitanika; a kod 48 % ženskih i 34 % muških ispitanika fluidnost i u [[Seksualna orijentacija|seksualnoj orijentaciji]].<ref name="link.springer.com"/> Američko psihijatrijsko društvo piše: "Neki vjeruju da je seksualna orijentacija urođena i nepromjenjiva; međutim seksualna se orijentacija razvija tijekom životnog vijeka osobe. Pojedinci mogu postati svjesni u različitim trenucima svojih života da su heteroseksualci, gay, lezbijke ili biseksualci."<ref>[http://www.psychiatry.org/lgbt-sexual-orientation "LGBT-Sexual Orientation: What is Sexual Orientation?"], mrežne stranice Američke psihijatrijske asocijacije, posjećeno 02. ožujka 2015.</ref> Prema kanadskom Centru za mentalno zdravlje i ovisnost (Toronto), "kod nekih ljudi, seksualna orijentacija je stalna i nepromjeniva tijekom cijelog života. Kod drugih, seksualna orijentacija može biti fluidna i mijenjati se tijekom vremena. Postoji široki spektar seksualnih orijentacija. Jedan način da se gleda na seksualnu orijentaciju je fluidni kontinuum koji ide od isključivo istorodne privlačnosti do isključivo privlačnosti suprotnim rodom s mnogim točkama između njih. Važno je opaziti da se neće svatko s istom samodeklariranom seksualnom orijentacijom uklopiti na točno jednako mjesto na kontinuumu. Na primjer, jedna biseksualna osoba se može naći točno na sredini kontinuuma, ali druga biseksualna osoba se može naći dalje od sredine i bliže jednom ili drugom kraju kontinuuma."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://knowledgex.camh.net/amhspecialists/Screening_Assessment/assessment/ARQ2/Pages/arq2_question_a2.aspx?intcid=search-results |title=CAMH (Centre for Addiction and Mental Health) Knowledge Exchange |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402101620/http://knowledgex.camh.net/amhspecialists/Screening_Assessment/assessment/ARQ2/Pages/arq2_question_a2.aspx?intcid=search-results |archive-date=2. travnja 2015. |access-date=2. ožujka 2015.}}</ref> Istraživanje L. Diamond iz 2008. god., gdje je praćeno 79 mladih ne-heteroseksualnih žena tijekom 10- godišnjeg razdoblja, pokazuje značajnu fluidnost u biseksualnim, nedeklariranim i lezbijskim privlačnostima, ponašanjima i identitetima: dvije trećine sudionika promijenilo je seksualnu orijentaciju. Većinom se opaža promjena iz isključivo istospolne u biseksualnu orijentaciju. Autorica zaključuje da "ovakvi nalazi pokazuju da je razlika između lezbijstva i biseksualnosti prije pitanje mjere, nego pitanje vrste".<ref>[http://www.glhv.org.au/files/Female_bisexuality_results_from_a_10-year_study_0.pdf Diamond, Lisa M. (siječnja 2008). ''Female bisexuality from adolescence to adulthood: Results from a 10-year longitudinal study.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140301221742/http://www.glhv.org.au/files/Female_bisexuality_results_from_a_10-year_study_0.pdf|date=1. ožujka 2014.}} (PDF) '''44''' (1). Developmental Psychology. pp. 5–14. doi:10.1037/0012-1649.44.1.5.PMID 18194000.</ref><ref>"'''Bisexual women – new research findings'''". Women's Health News. 17. siječnja 2008.</ref> Istraživanje provedeno na "Northwestern University" 2004. pokazalo je kako su se žene (i lezbijke i heteroseksualke) seksualno uzbudile kada su gledale heteroseksualne, ali i lezbijske erotske filmove. Muške heteroseksualne osobe su se uzbudile gledajući samo one erotske filmove sa ženama, a gay muškarci samo gledajući filmove s drugim muškarcima. Autori su zaključili da je ženska seksualna želja manje strogo diktirana prema određenom spolu nego što je to slučaj kod muškaraca, te da je ženska seksualna želja otvorenija promjenama tijekom vremena.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15482445 "A sex difference in the specificity of sexual arousal"], Chivers ML1, Rieger G, Latty E, Bailey JM., Psychol Sci. 2004 Nov;15(11):736-44.</ref> Ellen Schecter piše 2009. godine: <nowiki>''</nowiki>Istina je da je Alfred Kinsey bio u pravu: ne samo da seksualnost postoji kao kontinuum, već se neki ljudi mogu i miču se kroz taj kontinuum tijekom života. Seksualnost može biti fluidna, varirati tijekom vremena i kroz različite situacije. Čini se da je seksualna orijentacija sačinjena od mnogo varijabli – ne samo od seksualnog ponašanja. [...] To ne znači da je izlaženje iz ormara kao gay ili lezbijka reverzibilno ili da je to samo faza, niti znači da je seksualna orijentacija izbor ili da ne-heteroseksualni ljudi mogu biti dovedeni do toga da prihvate heteroseksualnost. To jednostavno znači da, dok većina ljudi ima stabilnu seksualnu orijentaciju kongruentnu sa svojim seksualnim ponašanjem i privlačnostima, mnogi nemaju.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>''Sexual Fluidity: The New Sexuality Paradigm''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> Ellen Schecter, PhD, pristupljeno 15.08.2014.</ref> === Istospolne veze === [[Datoteka:Homosexuality symbols (4 colors).svg|mini|upright=1.5|Simboli ženske i muške homoseksualnosti.]] Ljudi homoseksualne orijentacije mogu izraziti svoju seksualnost na brojne načine i pokazati je ili ne u svojem ponašanju. Mnogi imaju seksualne veze predominantno s ljudima njihovog rodnog identiteta, iako neki stupaju u vezu s onima suprotnog roda, biseksualne veze ili žive u celibatu. Istraživanje pokazuje da mnoge lezbijke i gay muškarci žele te uspijevaju u postizanju posvećene i trajne veze. Ankete također pokazuju da između 40 % i 60 % gay muškaraca te između 45 % i 80 % lezbijka su trenutačno uključeni u romantičnu vezu.<ref name=":1">"Resolution on Sexual Orientation and Marriage – Research Summary". American Psychological Association. pristupljeno 4. listopada 2012.</ref> Osim toga, pokazuju da su partneri u između 18 % i 28 % gay parova te između 8 % i 21 % lezbijskih parova u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] živjeli zajedno 10 ili više godina.<ref name=":1" /> 26. lipnja 2015. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]] proglasio je presudom u slučaju ''Obergefell v. Hodges'' zabrane istospolnih brakova neustavnim čime je gay parovima omogućio pravo na legalno sklapanje braka na teritoriju svih 50 saveznih država SAD-a. Presuda je donijeta preglasavanajem, pri čemu je 4 od ukupno 9 sudaca glasovalo protiv, uključujući i samog predsjednika Vrhovnog suda, konzervativca Johna Robertsa koji je u svojem mišljenju istaknuo kako zagovornici istospolnih brakova imaju pravo odluku suda slaviti kao novi način iskazivanja privrženosti partneru, ali da Ustav nije imao ništa s tim jer se njegove odredbe iz 19. stoljeća teško mogu tumačiti u korist homoseksualnih brakova.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.washingtonpost.com/politics/gay-marriage-and-other-major-rulings-at-the-supreme-court/2015/06/25/ef75a120-1b6d-11e5-bd7f-4611a60dd8e5_story.html Supreme Court rules gay couples nationwide have a right to marry]<nowiki>''</nowiki>, pristupljeno 26. lipnja 2015.</ref><ref>[http://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf Prikaz slučaja Obergefel v. Hodges] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626145937/http://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf |date=26. lipnja 2015. }} (presuda, sažetak i izdvojena mišljenja) službene stranice Vrhovnog suda SAD, lipanj 2015., v. str. 28. presude, te str. 10, 16 i 29 izdvojenog mišljenja Predsjednika suda J. Robertsa</ref> 16. studenog u [[Irska|Irskoj]] je na snagu stupio [[Zakon]] o [[Istospolni brak|istospolnim brakovima]], šest mjeseci nakon povijesnog [[referendum]]a kojim je Irska postala prva zemlja svijeta koja je plebiscitom sa 62 % glasova prihvatila istospolne brakove.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1830511/sest-mjeseci-od-povijesnog-refereduma-u-irskoj-na-snagu-stupio-zakon-o-istospolnim-brakovima/ Šest mjeseci od povijesnog refereduma: u Irskoj na snagu stupio Zakon o istospolnim brakovima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117020750/http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/svijet/1830511/sest-mjeseci-od-povijesnog-refereduma-u-irskoj-na-snagu-stupio-zakon-o-istospolnim-brakovima/ |date=17. studenoga 2015. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 16. studenog 2015.</ref> [[Europski sud za ljudska prava]] je u presudi Schalk i Kopf protiv Austrije od 24. lipnja 2010. god. presudio da homoseksualna partnerstva doista spadaju u kategoriju "obiteljskog života", ali da [[Europska konvencija o ljudskim pravima]] iz 1950. godine štiti jedino brak između jedne žene i jednog muškarca. Davanje statusa braka vezama osoba istog spola u nadležnosti je zakonodavaca država – članica Europske konvencije o ljudskim pravima.<ref>[http://hudoc.echr.coe.int/sites/eng/pages/search.aspx#{&#x22;fulltext&#x22;:&#x5B;&#x22;schalk&#x22;&#x5D;,&#x22;itemid&#x22;:&#x5B;&#x22;001-118863&#x22;&#x5D;} Presuda ECHR u slučaju Schalk i Kopf protiv Austrije] od 24. lipnja 2015. (sažetak na hrvatskom jeziku, s linkom na cjeloviti tekst presude na engleskom)</ref> Istraživanja su pokazala kako su istospolni i heteroseksualni parovi ekvivalentni kada se radi o mjerenju zadovoljstva i predanosti u vezama, da su dob i rod relevantniji indikatori zadovoljstva od seksualne orijentacije i da ljudi, koji su heteroseksualni, i oni, koji su homoseksualni, dijele usporediva očekivanja i ideale o ljubavnim vezama.<ref>"[http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-01/apa-elo011708.php Relationship Satisfaction and Commitment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150919044541/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2008-01/apa-elo011708.php |date=19. rujna 2015. }}". Eurekalert.org. 22. siječnja 2008. pristupljeno 24. kolovoza 2010.</ref><ref>Duffy, S.M/; C.E. Rusbult (1985). "[http://www.labmeeting.com/paper/17688909/duffy-rusbult-1985-satisfaction-and-commitment-in-homosexual-and-heterosexual-relationships Satisfaction and commitment in homosexual and heterosexual relationships] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019190212/http://www.labmeeting.com/paper/17688909/duffy-rusbult-1985-satisfaction-and-commitment-in-homosexual-and-heterosexual-relationships|date=19. listopada 2017.}}". ''Journal of Homosexuality'' '''12''' (2): 1–23.doi:10.1300/J082v12n02_01. PMID 3835198. pristupljeno 29. srpnja 2009.</ref><ref>Charlotte, Baccman; Per Folkesson, Torsten Norlander (1999). "[http://www.sbp-journal.com/index.php/sbp/article/view/976 Expectations of romantic relationships: A comparison between homosexual and heterosexual men with regard to Baxter's criteria]".''Social Behavior and Personality''. pristupljeno 4. listopada 2012.</ref> Popis stanovništva u Hrvatskoj proveden 2011. je pokazao da se tek 140 ljudi izjasnilo da živi u istospolnoj zajednici što čini 0,004 % ukupnog stanovništva.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.crol.hr/portal/aktivizam-politika/politika/4861-popis-stanovnitva-samo-140-istospolnih-parova-u-rh.html Popis stanovništva: samo 70 istospolnih parova u RH?]<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 10.08.2014. </ref> [[Hrvatski sabor]] je 15. srpnja 2014. usvojio [[Zakon]] o životnom partnerstvu osoba istog spola čime su se istospolnim parovima omogućila sva prava koja uživaju bračni partneri osim prava na [[posvajanje djece]] (međutim taj zakon u čl. 40. – 49. uređuje ''roditeljsku'' i tzv. ''partnersku skrb'' nad tuđim biološkim djetetom). Istospolni parovi će sukladno zakonu sklapati životno partnerstvo pred matičarom/kom <nowiki>''</nowiki>čime će [[Republika Hrvatska]] i na simbolični način obje obiteljske zajednice,  brak i životno partnerstvo, tretirati jednako.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/sabor-usvojio-zakon-o-zivotnom-partnerstvu-osoba-istog-spola-950588 Sabor usvojio Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola']' pristupljeno 10.08.2014. </ref> Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola (ZŽPOIS) uglavnom koristi pravna rješenja koja su posve paralelna s onima koje Obiteljski zakon (ZŽPOIS) koristi za brak, uz stanovite razlike kojima se uvažavaju osobitosti istospolnih veza. Primjerice se u čl. 6. ZŽPOIS propisuju načela međusobnih odnosa istospolnih partnera, te se posve slično odredbi čl. 31. OZ govori o ravnopravnosti partnera, međusobnom poštovanju dostojanstva i obvezi da se pomažu; međutim izostaju u ZŽPOIS odredbe da si parteri moraju biti vjerni i da su dužni uzdržavati drugog partnera -koje obveze sadrže odredbe OZ. Slično, u čl. 72. ZŽPOIS propisuje da partner najmodavca stana može s njim stanovati u stanu, te da prava i obveze jednog partnera iz ugovora o najmu stana prelaze u slučaju njegove smrti na drugog partnera, što je posve slično odredbama U Zagrebu je 5. rujna 2014. sklopljeno prvo životno partnerstvo između dva muškarca, a ceremoniji je prisustvovao i ministar [[Arsen Bauk]]. Dio medija je vijest prenio koristeći termin ''gay brak ''kao izraz negodovanja tome što je 1. prosinca 2013. [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj|referendumom]] izglasana ustavna definicija braka kao životna zajednica isključivo muškarca i žene.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-je-sklopljen-prvi-gay-brak-ministar-bauk-mladozenjama-darovao-kravate/769716.aspx U Zagrebu sklopljen prvi gay brak]<nowiki>''</nowiki> Index.hr, pristupljeno 5. rujna 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://danas.net.hr/hrvatska/u-zagrebu-sklopljen-prvi-gay-brak U Zagrebu sklopljen prvi gay brak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140906121111/http://danas.net.hr/hrvatska/u-zagrebu-sklopljen-prvi-gay-brak |date=6. rujna 2014. }}<nowiki>''</nowiki> Danas.hr, pristupljeno 5. rujna 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.jutarnji.hr/prvi-gay-brak-skplopljen-u-hrvatskoj-mladenci-su-sudbonosno-da-izrekli-u-zagrebu/1217996/ SKLOPLJEN PRVI GAY BRAK U HRVATSKOJ Mladenci su sudbonosno da izrekli u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140907032326/http://www.jutarnji.hr/prvi-gay-brak-skplopljen-u-hrvatskoj-mladenci-su-sudbonosno-da-izrekli-u-zagrebu/1217996/ |date=7. rujna 2014. }}<nowiki>''</nowiki> Jutarnji.hr, pristupljeno 6. rujna 2014.</ref> Nakon stupanja zakona na snagu u kolovozu 2014. u Hrvatskoj se 2015. godine bilježi 108 sklopljenih partnerstava, da bi 2016. godine bilo sklopljeno njih 66.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/lani-manje-istospolnih-brakova-povorke-ponosa-bez-provokacija/961235.aspx |title=U Hrvatskoj osjetno pao broj gay brakova |author=HINA |year=2017 |accessdate=2018-07-24}}</ref> === Roditeljstvo === Znanstvena istraživanja uglavnom skladno ukazuju da su homoseksualni roditelji jednako sposobni kao i heteroseksualni, te da su njihova djeca jednako psihološki zdrava i prilagođena kao i djeca koju su odgajali heteroseksualni roditelji.<ref>''"Marriage of Same-Sex Couples – 2006 Position Statement Canadian Psychological Association"'' (PDF). pristupljeno 2. rujna 2012. </ref><ref>"Elizabeth Short, Damien W. Riggs, Amaryll Perlesz, Rhonda Brown, Graeme Kane: Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender (LGBT) Parented Families – A Literature Review prepared for The Australian Psychological Society" (PDF). pristupljeno 5. studenog 2010. </ref><ref>"Brief of the American Psychological Association, The California Psychological Association, The American Psychiatric Association, and the American Association for Marriage and Family Therapy as Amici Curiae in support of plaintiff-appellees" (PDF). pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref> Prema nekim pregledima znanstvene literature nema dokaza za suprotno<ref>"Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365(...) – APA California Amicus Brief — As Filed" (PDF). p. 30. pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref><ref>Pawelski JG, Perrin EC, Foy JM, et al. (srpanj 2006.). "The effects of marriage, civil union, and domestic partnership laws on the health and well-being of children". Pediatrics [[Spol i rod|118]] (1): 349–64.doi:10.1542/peds.2006-1279. PMID 16818585. </ref><ref>Herek GM (rujan 2006). "Legal recognition of same-sex relationships in the United States: a social science perspective". The American Psychologist 61(6): 607–21. doi:10.1037/0003-066X.61.6.607.PMID 16953748. </ref><ref>"How Does the Gender of Parents Matter". .interscience.wiley.com. pristupljeno 21. prosinca 2010. </ref><ref>"Brief presented to the Legislative House of Commons Committee on Bill C38 by the Canadian Psychological Association – 2. lipnja 2005." (PDF). pristupljeno 2. rujna 2012. </ref> te je i Američko psihijatrijsko društvo 2004. godine donijela rezoluciju kojom podupire odgoj djece u istospolnim partnerstvima.<ref>Paige, R. U. (2005.). Proceedings of the American Psychological Association, Incorporated, for the legislative year 2004. Minutes of the meeting of the Council of Representatives July 28 & 30, 2004, Honolulu, HI., pristupljeno 17. studenog 2014. </ref> Postoji i manji broj istraživanja koja ukazuju na manju kvalitetu života djece u istospolnim zajednicama.<ref name=":02">[http://www.thedailybeast.com/articles/2012/06/12/mark-regnerus-s-gay-parenting-study-starts-a-political-war.html Mark Regnerus’s Gay-Parenting Study Starts a Political War], David Sessions za "TheDailyBeast" 6. prosinca 2013., pristupljeno 18. studenog 2011. </ref> Loren D. Marks, kritiziran za anti-gay aktivizam,<ref name=":15">[http://www.thenewcivilrightsmovement.com/authors-of-disreputable-anti-gay-rights-studies-triggered-growing-numbers-of-critics-rapidly-widening-scandal/politics/2012/06/25/42133 Authors of Disreputable Anti-Gay Studies Triggered Growing Numbers of Critics, Rapidly Widening Scandal], Scott Rose za "The New Civil Rights Movement", 25. lipnja 2012., pristupljeno 18. studenog 2014. </ref> 2012. piše kako su dosadašnja istraživanja redom nepouzdana zbog malih i nehomogenih uzoraka na kojima su rađena, nepostojanja usporednih grupa djece, ograničenih i kontradiktornih podataka i drugih razloga. Stoga on zaključuje da navedene "''snažne tvrdnje, uključujući one koje su došle iz Američke psihijatrijske asocijacije, nisu empirički potvrđene''".<ref>Marks, L. (2012.).  Same-sex parenting and children’s outcomes:  A closer examination of the American Psychological Association’s Brief on Lesbian and Gay Parenting. Social Science Research, 41, 735–751. </ref> Marks je, inače, 2010. svjedočio u korist Prijedloga 8 (eng. ''Proposition 8''), tj. narodnog ustavnog referenduma na kojem je 2008. godine u Kaliforniji izglasana zabrana sklapanja istospolnih brakova. Međutim, obrana Prijedloga 8 odlučila je odbaciti njegovo svjedočenje u konačnom suđenju uz obrazloženje da Marks nije ni pročitao u cijelosti istraživanja koja je koristio kao argument za tvrdnju kako djeca najbolje prolaze s biološkim roditeljima dok su ta istraživanja uključivala i posvojitelje, te da je priznao kako nije uzimao u obzir nijedno istraživanje o gay roditeljima, kao i to da njegovi stavovi o istospolnim obiteljima potječu iz razdoblja prije nego što se bavio istraživanjima.<ref name=":16">[http://thinkprogress.org/lgbt/2013/11/18/2957551/michigan-regnerus-parenting/ Michigan Officials Will Defend Discrimination With Showcase Of Gay Parenting Pseudoscience], pristupljeno 21. studenog 2014. </ref><ref>[http://www.afer.org/press-releases/defendant-experts-undercut-prop-8/ Defendant Experts Undercut Prop. 8], pristupljeno 18. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>Marks admitted that he only read parts of the studies he relied upon in making his conclusion. It was then pointed out that those studies actually defined “biological” parents in a way that included adoptive parents — not just genetic parents. Marks then stated that the word “biological” should be deleted from the report he prepared for this case, and also admitted he considered no research on gay and lesbian parents, effectively revealing his research as fatally flawed.<nowiki>''</nowiki> </ref><ref>[http://www.thenewcivilrightsmovement.com/authors-of-disreputable-anti-gay-rights-studies-triggered-growing-numbers-of-critics-rapidly-widening-scandal/politics/2012/06/25/42133 Authors of Disreputable Anti-Gay Studies Triggered Growing Numbers of Critics, Rapidly Widening Scandal,] prisupljeno 18. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>In this context, it is of great note that Loren Marks, a Louisiana State University Associate Professor, earlier was disallowed from giving expert testimony in a Proposition 8-related case when, under questioning, he admitted he had cherry-picked information from studies he had not read, and that he knew nothing about same-sex couples.<nowiki>''</nowiki> </ref> Valja opaziti da su odvjetnici Države Kalifornije, s kojima je Loren Marks trebao surađivati, djelovali u ime guvernera Kalifornije [[Arnold Schwarzenegger|Arnolda Schwarzeneggera]], koji je za vrijeme suđenja izjavljivao da da bi bio sretan da federalni sud presudi protiv Države Kalifornije i proglasi neustavnost Prijedloga 8. Naposljetku su odvjetnici Države pred okružni federalni sud izveli samo dva stručna svjedoka, nasuprot 15 stručnih svjedoka koje su pred sud izveli zastupnici protivne strane; neki pravni stručnjaci su postupanje zastupnika Države Kalifornije ocijenili krajnje neadekvatnim. Okružni federalni sud je u konačnosti Prijedlog 8 proglasio neustavnim, a guverner je odlučio da neće uložiti žalbu protiv presude.<ref>[http://articles.latimes.com/2009/jun/18/local/me-gay-marriage18 "Schwarzenegger decides against defending Prop. 8 in federal court"], Maura Dolan za "Los Angeles Times", 18. lipanj 2014.</ref><ref>"California Judge Strikes Down Prop 8 Marriage Amendment", "Liberty Counsel", Press Release 4. kolovoza 2010.</ref><ref>"[https://web.archive.org/web/20110719090949/http://www.callawyer.com/story.cfm?eid=906575&evid=1 Challenging Prop. 8 - The Hidden Story: How Hollywood Activists Seized Control of the Fight for Gay Marriage]", Svetvilas, Chuleenan za "California Lawyer", siječanj 2010.</ref> L. D. Marksu se pridružuje sociolog Mark Ragnerus, koji ukazuje da praktički sve studije istospolnog roditeljstva koriste podatke prikupljene u (samo jednoj) Nacionalnoj (američkoj) longitudinalnoj studiji lezbijskih obitelji (engl. NLLFS<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.nllfs.org/ |title=National Lesbian Longitudinal Family Study |language=Engleski |publisher=NLLFS |accessdate=2017-09-01}}</ref>) koja se provodi od 1980.-ih godina na 78 djece koja su začeta doniranim sjemenom i odrastaju uz lezbijske roditelje u SAD-u – koja prema Ragnerusu nije dovoljno reprezentativna: čak 82 posto uključenih roditelja drži rukovoditeljske ili profesionalne pozicije, 67 posto ih je univerzitetski obrazovano a čak 94 posto su bijelci. Pri tome se stanje 78 obuhvaćene djece ne uspoređuje s djecom iz obitelji višeg socijalnog sloja, nego s prosjekom opće populacije.<ref>[http://www.nationalreview.com/article/333193/lesbian-mothers-children-mark-regnerus "Lesbian Mothers’ Children"], "National Review", Mark Regnerus, 19. studenog 2012. god.</ref> Iste godine Mark Regnerus objavljuje kontroverznu studiju koju su financirale dvije konzervativne udruge, Witherspoon Institute i Bradley Foundation,<ref name=":02" /> koja je obuhvatila 3000 odraslih osoba – među kojima i one odgajane od roditelja s istospolnim sklonostima. Iznosi podatke prema kojima se kod odraslih koji imaju majku lezbijku bilježi 28 % trenutačno nezaposlenih (8 % kod onih odraslih u cjelovitim heteroseksualnim obiteljima, 13 % kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 20 % prijavljuje da su barem jednom imali spolno prenosivu bolest (8 % kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 14 % kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 23 % prijavljuje da su ih tijekom djetinjstva seksualno dodirivale odrasle osobe (2 % kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 10 % kod osoba odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 31 % prijavljuje da su barem jednom u životu bili prisiljeni na seksualni odnos (8 % kod onih iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 15 % kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), 38 % trenutačno prima socijalnu pomoć (10 % kod djece iz cjelovitih heteroseksualnih obitelji, 30 % kod onih odraslih uz heteroseksualnog samohranog roditelja), te veći broj drugih statistički relevantnih razlika koje idu na štetu djece odgojene od roditelja s istospolnim sklonostima.<ref>[[Carl Gustav Jung|How different are the adult children of parents who have same-sex relationships? Findings from the New Family Structures Study]], Social Science Research 41 (2012) 735–751 </ref> Međutim, drugi sociolozi i psiholozi navode da vjerodostojnost istraživanja ruši mnoštvo metodoloških grešaka.<ref>{{Citiranje www |naslov=Zagrebačko psihološko društvo i ugledna sociologinja raskrinkali istraživanje omiljenog sociologa Željke Markić koji dolazi u Zagreb |url=https://www.crol.hr/index.php/politika-aktivizam/9248-zagrebacko-psiholosko-drustvo-i-ugledna-profesorica-raskrinkali-istrazivanja-omiljenog-sociologa-zeljke-markic-koji-dolazi-u-zagreb |web_stranica=CroL |nadnevak=2018-05-21 |preuzeto=2018-06-04}}</ref> Simon Cheng sa Sveučilišta u Connecticutu i Brian Powell sa Sveučilišta u Indiani navode u svome istraživanju objavljenom u časopisu ''Social Science Research'' da je Regnerus pogrešno klasificirao mnoštvo djece kao odgojene u istospolnim domovima. Preispitivanjem podataka iz Regnerusovog istraživanja dolaze do zaključka da su razlike između djece odgojene u heteroseksualnim i homoseksualnim obiteljima minimalne.<ref>{{Citiranje www |naslov=A “reality check” for the Regnerus study on gay parenting UPDATED |url=https://www.washingtonpost.com/news/volokh-conspiracy/wp/2015/05/10/new-criticism-of-regnerus-study-on-parenting-study/ |prezime=Carpenter |ime=Dale |jezik=engleski |web_stranica=The Washington Post |nadnevak=2015-05-10 |preuzeto=2018-06-04}}</ref> Marks je u svojem radu citirao Regnerusa i prije nego što je njegov rad bio objavljen (u znanstvenoj zajednici je uobičajeno da znanstvenici koji međusobno surađuju na istraživanjima razmjenjuju svoje radove u pripremi – tzv. "[[Siva literatura|sivu literaturu]]", prije nego što ti radovi budu službeno objavljeni) što njihovi kritičari koriste kao argument da su njih dvojica surađivali s ciljem širenja propagande protiv prava gay osoba u izbornoj 2012. godini – tako je političar Robert George koristio njihove tvrdnje u političkoj kampanji kako bi utjecao na mišljenje birača o gay osobama.<ref name=":15" /> Urednik časopisa, James Wright je priznao kako je Regnerusovo istraživanje objavljeno brže nego što je to uobičajeno, a istraživanje je primljeno na recenziju i prije nego što su svi dokumenti s podacima bili prikupljeni.<ref>[http://americanindependent.com/219255/journalist-sues-university-of-central-florida-for-docs-on-publication-of-flawed-parenting-study Journalist sues University of Central Florida for docs on publication of flawed parenting study] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129015235/http://americanindependent.com/219255/journalist-sues-university-of-central-florida-for-docs-on-publication-of-flawed-parenting-study |date=29. studenoga 2014. }}, pristupljeno 18. studenog 2014.</ref> Regnerusovo istraživanje je naišlo na brojne kritike – veliki broj ispitanika, koji su se izjasnili da imaju gay roditelje, dolazio je iz propalog braka gay roditelja s osobom suprotnog spola, što odmah povećava vjerojatnost socijalnih i psihičkih problema. To što istraživanje ne uspoređuje klasičnu netaknutu heteroseksualnu obitelj s 2 roditelja samo s netaknutim sličnim obiteljima isto tako 2 gay roditelja navodi se kao najveća mana Regnerusovog istraživanja – on je i sam priznao da nisu u procjeni imali onoliko netaknutih stabilnih gay obitelji koliko su se nadali jer naprosto nisu naišli na dovoljan broj ispitanika iz stabilnih gay obitelji (a to stoga što studija otkriva da su gay obitelji u prosjeku nestabilne, podcrtava Regnerus), te da njegovo istraživanje ne govori izričito kako je seksualna orijentacija po sebi krivac za lošije socijalne prilike nekih ispitanika. Znanstvenici priznaju da je Regnerus prikupio vrijedne podatke, ali ocjenjuju da njegovo istraživanje jednostavno ne mijenja trenutačno stanje kako nema dokaza da će djeca iz stabilnih gay obitelji biti lošija od djece iz stabilnih heteroseksualnih obitelji.<ref name=":02" /> Regnerusova studija je odmah izazvala znatne rasprave unutar znanstvene zajednice – ispočetka više političkog, nego uže znanstvenog tipa. Tako Gary Gates s ''UCLA School of Law’s Williams Institute'' (''think-thank'' osnovan i financiran u svrhu promoviranja prava gay osoba<ref>The Williams Institute: Mission, pristupljeno 17.11.2014. </ref>) prikuplja već u lipnju 2012. godine (isti mjesec kada je objavljen Regnerusov članak) potpise 200 znanstvenika koji kritiziraju znanstveni časopis ''Social Science Research'' što je uopće odlučio objaviti rad Marka Regnerusa.<ref>200 researchers respond to Regnerus paper, "Family Inequality", 29.6.2012. </ref> Znanstvenici raznih struka okupljeni oko nesekularnog'' Baylor University Institute for Studies of Religion ''odmah odgovaraju izjavom potpore Regnerusu koji je sam povezan sa spomenutim institutom za religijske studije.<ref>[http://www.baylorisr.org/scholars/r/mark-regnerus/ Regnerus, Mark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021210446/http://www.baylorisr.org/scholars/r/mark-regnerus/ |date=21. listopada 2014. }}. pristupljeno 18- studenog 2011.</ref> Nakon nekoliko godina, Regnerus je očito uspio kao znanstvenik nadživjeti javnu kontroverzu koja je nastala povodom njegovog u medijima zapaženog rada o homoseksualnosti: 2018. godine je promoviran za redovnog profesora na uglednom ''University of Texas'' u [[Austin (Teksas)|Austinu]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://familyinequality.wordpress.com/2018/03/06/mark-regnerus-to-be-promoted-to-full-professor-at-ut-austin/ |title=Mark Regnerus to be promoted to full professor at UT Austin |date=2018-03-03 |language=engleski |publisher=Family Inequality |accessdate=2018-06-09}}</ref> te je nastavio objavljivati članke u uglednim znanstvenim časopisima.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Regnerus |first1=Mark |title=Is structural stigma's effect on the mortality of sexual minorities robust? A failure to replicate the results of a published study |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S027795361630627X |date=Rujan 2017. |journal=Social Science & Medicine |volume=Volume 188 |pages=157-165 |accessdate=2018-07-24}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last1=Regnerus |first1=Mark |last2=Price |first2=Joseph |last3=Gordon |first3=David |title=Masturbation and Partnered Sex: Substitutes or Complements? |url=https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10508-017-0975-8 |date=Listopad 2017. |volume=Vol. 46 |issue=7 |pages=2111–2121 |accessdate=2018-07-24}}</ref> U lipnju 2018. god. je Regnerus dao intervju hrvatskom "[[Glas Koncila|Glasu Koncila]]", u kojem<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.glas-koncila.hr/dr-mark-regnerus-profesor-na-sveucilistu-austin-u-teksasu-ako-ne-marimo-za-zdravlje-obitelji-ugrozavamo-buducnost-drustva/ |title=DR. MARK REGNERUS, PROFESOR NA SVEUČILIŠTU AUSTIN U TEKSASU »Ako ne marimo za zdravlje obitelji, ugrožavamo budućnost društva« |author=Tomislav Šovagović |date=2018-06-28 |publisher=Glas Koncila |accessdate=2018-07-24}}</ref> ponavlja svoju tezu da su heteroseksualni parovi znatno pogodniji za odgoj djece od istospolnih parova, te ustraje da ne postoji konsenzus o pitanju usporedbe odgojnih učinaka za djecu odraslu u te dvije vrste zajednice – nego da jedino postoji jedan veći broj autora koji pristupaju izradi znanstvenih studija s unaprijed određenim zaključcima, koji onda način provedbe studije pristrano urede da ne daju vjerodostojne rezultate; u pogledu grešaka u uzorkovanju u studijama o odrastanju u istospolnim zajednicama poziva se na rad demografa Paula Sullinsa iz 2017. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Sullins |first1=D. Paul |title=Sample Errors Call Into Question Conclusions Regarding Same-Sex Married Parents: A Comment on “Family Structure and Child Health: Does the Sex Composition of Parents Matter?” |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s13524-017-0616-9 |date=Prosinac 2017. |journal=Demography |volume=54 |issue= 6 |pages=2375–2383 |accessdate=2018-07-24}}</ref> [[Datoteka:Lesbian_family.jpg|lijevo|mini|Lezbijska obitelj]] Kanadski ekonomist Douglas W. Allen 2013. godine objavljuje u ''Review of Economics of the Household ''studiju – utemeljenu na podacima prikupljenim na statističkoj bazi koju čini čak 20 % kanadske populacije – gdje iznosi podatak da kod Kanađana koje su odgojili roditelji istospolnih seksualnih orijentacija postoji 35 % manja vjerojatnost da će maturirati u odnosu na one koje su odgojili heteroseksualne osobe.<ref>[http://www.terpconnect.umd.edu/~pnc/allen-ss-grad.pdf High school graduation rates among children of same-sex households"], Douglas W. Allen, Review of Economics of the Household, 12/2013, Vol. 11/4, str. 635-658</ref> Međutim, i to istraživanje posjeduje metodološke i statističke mane, smatra sociolog Philip N. Cohen. On ukazuje kako je u vrijeme koje obrađuje Allenovo istraživanje službeno postojalo tek 423 djece s gay ocem i 969 s majkom lezbijkom što bi značilo da je on u svojem uzorku od 20 % populacije u najboljem slučaju mogao imati tek 85 djece s gay ocem i 194 s majkom lezbijkom. Cohen smatra da je to premali uzorak da bi zaključci koje je iznio Allen bili pouzdani i opće važeći, a k tome je Allen kod procjene stope maturiranja uzeo i one starosti 17-22 godine među kojima postoje i brojni oni koji još uvijek idu u školu što je vidljivo i po prikupljenim podacima koji pokazuju da su djeca ispitanici s istospolnim roditeljima u prosjeku mlađa od onih s heteroseksualnim roditeljima. Potom Allen iznosi kako je 69 % njegovog uzorka maturiralo dok prema službenom popisu stanovništva čak 89 % Kanađana starosti od 25 do 34 godine ima završenu srednju školu. Uz to Allen iznosi zaključak kako kćeri istospolnog roditelja prolaze znatno lošije uz spekulativno objašnjenje da one uz majku lezbijku prije dobivaju menstruaciju, postanu seksualno aktivne te time imaju veću šansu da napuste srednju školu, iako su neka istraživanja – ukazuje Cohen – zabilježila razliku u prvoj menstruaciji od tek 1 – 2 mjeseca. Još jedna značajna mana je, prema Cohenu, ta što je kod povezanosti obrazovanja i življenja s roditeljima izostavio one starije od 22 godine, koji žive s roditeljima, uz pretpostavku da njihov razlog za to nije povezan uz obrazovanje dok je po Allenu veća šansa da su oni mlađi od 22 godine, koji i dalje žive s roditeljima, napustili srednju školu. Potom kao referencu za to da istospolni roditelji ne mogu prikladno zamijeniti roditelja drugog spola koristi i epizodu humoristične serije Moderna obitelj.<ref>[http://www.terpconnect.umd.edu/~pnc/allen-ss-grad.pdf High school graduation rates among children of samesex households. Douglas W. Allen,] pristupljeno 21. studenog 2014. <nowiki>''</nowiki>...Modern Family, Season 4, Episode 19, where the gay couple Cam and Mitchell decide their daughter Lily needs the input of aunt Gloria to discuss ‘‘girl issues.’<nowiki>''</nowiki> </ref><ref>[http://familyinequality.wordpress.com/2013/10/11/the-douglas-allen-study-of-canadian-children-of-gaylesbian-parents-is-worthless/ The Douglas Allen study of Canadian children of gay/lesbian parents is worthless], pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Ove prigovore protiv Allenove studije iznose Philip N. Cohen i njegovi ko-autori Andrew J. Perrin i Neal Caren u znanstvenom članku objavljenom 2013. godine u "Journal of Gay & Lesbian Mental Health".<ref>[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/19359705.2013.772553#.VG4RVTSG-QA "Are Children of Parents Who Had Same-Sex Relationships Disadvantaged? A Scientific Evaluation of the No-Differences Hypothesis"], Andrew J. Perrin, Philip N. Cohen i Neal Caren, "Journal of Gay & Lesbian Mental Health", Vol. 17, br. 3, 2013, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Sociolog Michael J. Rosenfeld s prestižnog Sveučilišta Stanford je 2010. objavio istraživanje u kojem je prema kriteriju ponavljanja razreda došao do zaključka da djeca roditelja istospolne seksualne orijentacije dolaze esencijalno do jednakih obrazovnih postignuća kao i njihovi vršnjaci iz heteroseksualnih obitelji .<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2010/08/100831091240.htm Children raised by gay couples show good progress through school, study finds], pristupljeno 20. studenog 2014. </ref> Potom je Allen zajedno s Catherine Pakaluk i Josephom Priceom uzeo podatke iz Rosenfeldovog istraživanja te primijenio jednake kritizirane kriterije kao i u svom prethodno spomenutom istraživanju uzimajući u obzir nestabilne obitelji uz okrivljavanje istospolnog roditeljstva, a ne povijest problematičnih događaja koji su doveli do nestabilnosti u obitelji – došao je do slične procjene od 35 %, no u ovom slučaju iznosi da se radi o 35 % manjoj šansi za normalno napredovanje tijekom školovanja.<ref name=":16" /><ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23161454 "Nontraditional families and childhood progress through school: a comment on Rosenfeld"], Allen D.W., Pakaluk C., Price J., "Demography", 2013 Jun;50(3):955-61, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Walter R. Schumm u radu o pitanju LGBT roditeljstva objavljenom u časopisu ''Comprehensive Sociology'' 2014. pokušava dati zaokruženi pogled na relevantne studije – te ne odbacuje niti Regnerusove i Allenove radove, niti radove znanstvenika poput Michaela J. Rosenfelda koji zastupaju hipotezu o jednakim ishodima odgoja u LGBT i heteroseksualnim kućanstvima. Međutim nalazi da sva ta istraživanja imaju nedostatke, što nameće potrebu daljnjeg istraživanja tematike.<ref>[http://www.amsciepub.com/doi/pdf/10.2466/03.17.49.CP.3.10 "Challenges in predicting child outcomes from different family structures"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219004240/http://ww1.amsciepub.com/ |date=19. veljače 2021. }},Walter R. Schumm, "Comprehensive Psychology", Vol. 3/2014, pristupljeno 20. studenog 2014.</ref> Neka istraživanja koja su prošla uz manje javnih prijepora ukazuju kako su djeca homoseksualnih roditelja tolerantnija i da će kasnije u životu vrlo vjerojatno biti otvorenija prema homoerotičkim vezama – djelomično zbog genetike (80 % djece odgojene od strane homoseksualnih roditelja u SAD-u nisu posvojena, već su rezultat heteroseksualnih veza<ref>DONALDSON JAMES, SUSAN (23. lipnja 2011.)."Census 2010: One-Quarter of Gay Couples Raising Children". ''ABC News''. pristupljeno 11. srpnja 2013. "Still, more than 80 percent of the children being raised by gay couples are not adopted, according to Gates." </ref>) i procesa [[Socijalizacija|socijalizacije]] (djeca obično odrastaju u relativno tolerantnijim školama, susjedstvima i socijalnim okruženjima koja su manje heteroseksistička), iako se velika većina djece odgojene od strane istospolnih parova deklarira heteroseksualno.<ref>Stacey J, Biblarz TJ (2001). "[[lezbijka|(How) Does the Sexual Orientation of Parents Matter?]]" (PDF). ''American Sociological Review'' [[gay|66]] (2): 159–183.doi:10.2307/2657413. "This may be partly due to genetic and family socialization processes, but what sociologists refer to as "contextual effects" not yet investigated by psychologists may also be important...even though children of lesbian and gay parents appear to express a significant increase in homoeroticism, the majority of all children nonetheless identify as heterosexual, as most theories across the essentialistt" to "social constructionist" spectrum seem (perhaps too hastily) to expect." </ref> Recenzija Charlotte J. Patterson za Američko psihološko društvo 2005. je zaključila da postojeći podaci ne pokazuju više stope homoseksualnosti među djecom istospolnih parova.<ref>American Psychological Association ''Lesbian & Gay Parenting'' </ref> Jedno je istraživanje pokazalo kako postoji veća vjerojatnost da će djeca gay i lezbijskih roditelja željeti posvojiti ne-heteroseksualne osobe, posebice kćeri lezbijskih roditelja.<ref>Schumm, W. R. (2010). "Children of Homosexuals More Apt to Be Homosexuals? A Reply to Morrison and to Cameron Based on an Examination of Multiple Sources of Data". '''Journal of Biosocial Science''' [[Diskriminacija|42]] (6): 721–742. doi:1[[Seksulana tečnost|0.1017/S0021932010000325]].PMID 20642872.  </ref> Na hrvatskom jeziku, objavljuje Tanja Vučković Juroš 2017. godine objavljuje rad u kojem pokušava dati odgovor na pitanje postoji li u znanstvenoj zajednici konzenzus o pitanju usporedbe ishoda odrastanja djece u domaćinstvima istospolnih parova, s onima koje su odgajali parovi različitog spola.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/182850 |title=Usporedba ishoda djece iz obitelji istospolnih i raznospolnih partnera: osvrt na kvantitativne studije provedene na slučajnim reprezentativnim uzorcima, Revija za sociologiju, Vol.47 No. |author=Tanja Vučković Juroš |date=Travanj 2017. |accessdate=https://hrcak.srce.hr/182850}}</ref> Juroš zaključuje da ima mnogo više autora koji tvrde da nema razlike u ishodima, ali da manjina autora tvrdi da konsenzus ipak ne postoji. Pritom, iznosi Juroš, većina autora prihvaća da su ishodi odgoja djece odgajane od stabilnih homoseksualnih parova slični ishodima odgoja djece kod stabilnih heteroseksualnih parova; ali neki autori ukazuju da je stabilnih veza homoseksualnih partnera izrazito malo. Juroš prenosi promišljanje nekih autora "da eventualnoj većoj nestabilnosti istospolnih veza doprinosi, između ostalog, institucionalna nemogućnost sklapanja braka (Biblarz i Stacey, 2001; Schumm, 2016; Bos, Kuyper i Gartrell, 2017)", pa sama Juroš (polazeći od premise da su istospolne veze nestabilnije jer partnerima nije moguće sklopiti brak) zaključuje da tako "postaje vidljivo licemjerstvo debate koja bi se fokusirala na to jesu li ili nisu veze istospolnih partnera stabilnije (što se većinom mjeri dugotrajnošću veze) od veza raznospolnih partnera koji imaju izbor stupiti u brak". Posvajenje djece od gay parova uključuje pitanje [[Surogatno majčinstvo|surogatnog majčinstva]], gdje je često jedan od homoseksualnih partnera biološki otac, a biološka majka – koja često uopće ne poznaje homoseksualce (ili heteroseksualce) kojima "donira" dijete – se odriče prava na dijete. Među medijski osobito praćene slučajeve spadaju takvi aranžmani u kojima su djecu dobili slavni britanski glazbenih [[Elton John|sir Elton John]] i njegov istospolni partner David Furnish.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2265463/Elton-John-paid-20-000-surrogate-mother-giving-birth-second-son-Elijah.html#ixzz3Jp08UWPe "Last of the big spenders! Elton John 'paid £20,000' to surrogate mother for giving birth to second son Elijah"], "Daily Mail", 20.1.2013. </ref> Surogatno majčinstvo je u Hrvatskoj zabranjeno,<ref>prema čl. 10. st. 1. [http://hidra.srce.hr/arhiva/263/90274/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_86_1962.html Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji] iz 2012. god., umjetnoj oplodnji smiju pristupiti ljudi koji žive u zajednici –- bračnoj ili izvanbračnoj</ref> te Kazneni zakon za takvu praksu predviđa kaznu od jedne do deset godina zatvora.<ref>Čl. 182. st. 1. [http://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon Kaznenog zakona]</ref> == Demografija == Mjerenje brojnosti homoseksualnih osoba suočeno je s brojnim poteškoćama. Potrebno je uzeti u obzir kriterije mjerenja koji se koriste, graničnu točku i vremensko razdoblje uzeto u određivanju homoseksualne orijentacije.<ref name=":6" /> Naime, mnogi se ljudi nerado deklariraju kao gay ili biseksualne osobe unatoč tome što ih seksualno privlače upravo osobe istoga spola. Karakteristike koje istraživači ispituju mogu, ali i ne moraju biti pouzdane tj. univerzalne u određivanju i definiranju određene seksualne orijentacije. Broj ljudi koji osjećaju seksualnu privlačnost prema osobama istog spola, ali ne djeluju sukladno nagonima, može biti veći od broja onih koji djeluju, a broj tih može biti veći od broja onih koji se u konačnosti deklariraju kao homoseksualne ili biseksualne osobe (gayevi, lezbijke i biseksualaci).<ref>"Demographics of the Gay and Lesbian Population in the United States: Evidence from Available Systematic Data Sources", Dan Black, Gary Gates, Seth Sanders, Lowell Taylor, Demography, Vol. 37, No. 2 (svibanj 2000.), pp. 139–154 (available on JSTOR).</ref> 1948. i 1953. Alfred Kinsey je iznio podatke da je gotovo 46 % muških ispitanika seksualno reagiralo na osobe oba spola tijekom odrasle dobi, a 37 % ih je imalo barem jedno homoseksualno iskustvo; nešto više od 10 % muških ispitanika je pokazivalo znatnu (makar ne isključivo homoseksualnu) spolnu privučenost osobama istog spola.<ref>Sexual Behavior in the Human Male, p. 656</ref><ref>Harford, Tim (1. listopada 2010.). "[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00tznbk More or Less examines Office for National Statistics figures on gay, lesbian and bisexual people]". BBC.</ref> John Tukey je kritizirao njegovu metodologiju navodeći da je koristio njemu odgovarajuće uzorke ispitanike umjesto da ih je birao potpuno slučajno.<ref>David Leonhardt (28. srpnja 2000.). "John Tukey, 85, Statistician; Coined the Word 'Software'".''The New York Times''.</ref><ref>"[http://www.swlearning.com/quant/kohler/stat/biographical_sketches/bio15.1.html Biography 15.1, ''John W. Tukey'' (1915–2000)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150227025040/http://www.swlearning.com/quant/kohler/stat/biographical_sketches/bio15.1.html |date=27. veljače 2015. }}". pristupljeno 19. svibnja 2009. John Tukey criticizes sample procedure</ref> Kasnija revizija anketnog materijala koja je provedena u organizaciji ''[[Institut Kinsey|Kinsey Institute]]'' pokušala je eliminirati pristranost u biranju uzorka ispitanika, ali se rezultati nisu bitno razlikovali od onih koje je 1940.- ih godina iznio sam A. Kinsey.<ref>"[http://www.kinseyinstitute.org/publications/duberman.html Book Review by Martin Duberman, ''The Nation'', 3. studenog 1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090111215816/http://www.kinseyinstitute.org/publications/duberman.html |date=11. siječnja 2009. }}". Martin Duberman on Gebhart's "cleaning" of data</ref> Opsežno (na 50.000 ispitanika) znanstveno istraživanje provedeno 2002. godine u organizaciji federalnih zdravstvenih vlasti u SAD, iskazuje ipak podatke s manjim postocima osoba s istospolnim sklonostima: među muškim ispitanicima u dobi 15 – 44 godina prijavilo je njih 6,5 posto da su bilo kada u životu imali oralne ili analne seksualne odnose s drugim muškarcem;<ref>"[http://www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad362.pdf Sexual Behavior and Selected Health Measures: Men][http://www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad362.pdf and Women 15–44 Years of Age, United States, 2002]", William D. Mosher, Ph.D.; Anjani Chandra, Ph.D. i Jo Jones, Ph.D., Division of Vital Statistics, "Advance Data" br. 362, 15.9.2005. </ref> u taj postotak su uključeni i muškarci koji su bili barem jednom silovani u dječjoj ili odrasloj dobi (1,4 % muškaraca u SAD, prema podacima federalnih zdravstvenih vlasti), te nešto veći postotak onih koji su u djetinjstvu ili odrasloj dobi bili izloženi drugim vrstama seksualnog nasilja.<ref>"[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/sv-datasheet-a.pdf FACTSCHEET: Sexual Violence - Facts at Glance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202185322/http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/SV-DataSheet-a.pdf |date=2. veljače 2015. }}", CDC 2012</ref> LeVay navodi pitanja u svezi navedenih Kinseyjevih rezultate kao primjer potrebnog opreza u interpretiranju demografskih istraživanja jer ona mogu dati poprilično različite brojeve ovisno o kriterijima koji su korišteni prilikom njihovog dobivanja unatoč korištenju čistih [[Znanstvena metoda|znanstvenih metoda]]. Prema opsežnim istraživanjima 2 – 11 % ljudi je imalo nekakav oblik istospolnog seksualnog kontakta tijekom života.<ref>Billy JO, Tanfer K, Grady WR, Klepinger DH (1993). "The sexual behavior of men in the United States". ''Family Planning Perspectives'' '''25'''(2): 52–60. doi:[[doi:10.2307/2136206|10.2307/2136206]].JSTOR 2136206. PMID 8491287.</ref><ref>Binson, Diane; Michaels, Stuart; Stall, Ron; Coates, Thomas J.; Gagnon, John H.; Catania, Joseph A. (1995). "Prevalence and Social Distribution of Men Who Have Sex with Men: United States and Its Urban Centers". ''The Journal of Sex Research'' '''32''' (3): 245–54.doi:[[doi:10.1080/00224499509551795|10.1080/00224499509551795]]. JSTOR 3812794</ref><ref>Laumann, E. O., Gagnon, J. H., Michael, R. T., & Michaels, S. (1994). ''The social organization of sexuality: Sexual practices in the United States.''Chicago: University of Chicago Press</ref><ref>Johnson AM, Wadsworth J, Wellings K, Bradshaw S, Field J (prosinac 1992). "Sexual lifestyles and HIV risk". ''Nature'' '''360''' (6403): 410–2.doi:[[doi:10.1038/360410a0|10.1038/360410a0]]. PMID 1448163.</ref><ref>Fay RE, Turner CF, Klassen AD, Gagnon JH (siječnja 1989). "Prevalence and patterns of same-gender sexual contact among men". ''Science'' '''243''' (4889): 338–48.doi:1[[doi:10.1126/science.2911744|0.1126/science.2911744]]. PMID 2911744.</ref> Taj se postotak penje na 16 – 21 % kad se uz kontakt uzima u obzir i istospolna privlačnost i/ili ponašanje.<ref>Hope, Debra A, ed. (2009). ''Contemporary Perspectives on Lesbian, Gay, and Bisexual Identities''. Nebraska Symposium on Motivation '''54'''.doi:[[doi:10.1007/978-0-387-09556-1|10.1007/978-0-387-09556-1]]. {{ISBN|978-0-387-09555-4}}</ref> U istraživanju iz 2006. 20 % ispitanika se anonimno izjasnilo da su barem jednom iskusili homoseksualne porive, iako ih se tek 2 – 3 % deklariralo kao homoseksualci.<ref>McConaghy et al., 2006</ref> Ono iz 1992. je pokazalo da je 6,1 % muškaraca u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] imalo homoseksualno iskustvo, dok je taj broj u [[Francuska|Francuskoj]] bio 4,1 %.<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE0D91E3EF93BA35751C1A964958260&sec=&spon=&pagewanted=all Sexual Behavior Levels Compared in Studies In Britain and France]</ref> Prema jednoj anketi iz 2008. 13 % Britanaca je imalo nekakav istospolni seksualni kontakt dok ih se tek 6 % izjasnilo homoseksualnim ili biseksualnim;<ref>"[http://www.guardian.co.uk/lifeandstyle/2008/oct/26/relationships Sex uncovered poll: Homosexuality]". London: Guardian. 26. listopada 2008. pristupljeno 24. kolovoza 2010.</ref> kasnije istraživanje provedeno na 245 tisuća ispitanika, "Integrated Household Survey April 2011 to March 2012" iskazuje da u toj zemlji 1,5 posto ljudi sebe smatraju bilo homoseksualcima, bilo biseksualcima, bilo lezbijkama; najviše je takvih osoba – 2,7 posto – među adolescentima (starosti 16-24 godine).<ref>[http://www.ons.gov.uk/ons/dcp171778_280451.pdf] {{Webarchive|url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20160129164028/http://www.ons.gov.uk/ons/dcp171778_280451.pdf |date=29. siječnja 2016. }} "Integrated Household Survey April 2011 to March 2012" (UK)</ref> Nije razjašnjeno da li bi to bilo zbog toga što su stariji ispitanici svoje obrasce seksualnog ponašanja formirali u vrijeme kada se na seksualna eksperimentiranja nije gledalo blagonaklono ili stoga što se tijekom seksualnog sazrijevanja u [[Adolescencija|adolescenciji]] postotak homoseksualaca smanjuje. Ured za nacionalnu statistiku (ONS) je 2010. objavio anketu u kojoj se 95 % Britanca izjašnjavaju kao heteroseksualci, 1,5 % homoseksualci ili biseksualci (3,5 % ih se nije izjasnilo ili su dali odgovore kao što su <nowiki>''ne znam'' ili ''ostalo'')</nowiki>.<ref>Harford, Tim (1. listopada 2010.). "[http://www.bbc.co.uk/programmes/b00tznbk More or Less examines Office for National Statistics figures on gay, lesbian and bisexual people]". BBC</ref><ref>"[http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ethnicity/measuring-sexual-identity---evaluation-report/2010/index.html Measuring Sexual Identity : Evaluation Report, 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160116080411/http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ethnicity/measuring-sexual-identity---evaluation-report/2010/index.html |date=16. siječnja 2016. }}". Office for National Statistics. 23. rujna 2010.</ref> U SAD-u, prema izvještaju koje je za The Williams Institute (pravnički "think-thank" osnovan radi promoviranja jednakopravnosti LGBT osoba<ref>[http://williamsinstitute.law.ucla.edu/mission/ "The Williams Institute: Mission"], pristupljeno 12.08.2014.</ref>) sačinio znanstvenik Garry J. Gates iz travnja 2011. tek je 3,5 % ili otprilike 9 milijuna odraslih homoseksualno ili biseksualno;<ref>Gary Gates (travanj 2011). "[http://williamsinstitute.law.ucla.edu/wp-content/uploads/Gates-How-Many-People-LGBT-Apr-2011.pdf How many people are lesbian, gay, bisexual, and transgender?"] (PDF). ''The Williams Institute''. p. 1.</ref> riječ je o studiji koja nije koristila vlastito statističko istraživanje, nego je pokušala objediniti šarolike podatke iz različitih studija provedenih u različitim zapadnim zemljama – od Britanskih i Norveških podataka koji govore o približno 1,5 % LGB osoba do jedne studije "Kinseyevog Instituta" iz Indijane koji govori o čak 5,6 % LGB osoba. Prema popisu stanovništva iz 2000. bilo je u SAD 601.209 istospolnih nevjenčanih parova, te gej i lezbijska kućanstva predstavljaju 0,99 % ukupnog broja partnerskih kućanstava u toj zemlji.<ref>Smith, David M.; Gates, Gary J. (22. kolovoza 2001.)."[http://www.urban.org/UploadedPDF/1000491_gl_partner_households.pdf Gay and Lesbian Families in the United States: Same-Sex Unmarried Partner Households] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110107082654/http://www.urban.org/UploadedPDF/1000491_gl_partner_households.pdf |date=7. siječnja 2011. }}". pristupljeno 26. siječnja 2011.</ref> == Zdravstveni problemi, nasilje i zlostavljanje == === Zdravstveni problemi i rizici === Zdravstveni rizici se u pogledu LGBT osoba u stanovitoj mjeri razlikuju u odnosu na one koje ima opća populacija te su u nekim značajnim segmentima LGBT osobe izložene većim rizicima. Prema materijalu "Vodeća zdravstvena pitanja za LGBT populaciju – informacije i izvori", kojega su 2012. godine objavile federalne zdravstvene vlasti u SAD-u,<ref>[https://store.samhsa.gov/shin/content/SMA12-4684/SMA12-4684.pdf "Top Health Issues for LGBT Populations Information & Resource Kit" 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005232301/http://store.samhsa.gov/shin/content//SMA12-4684/SMA12-4684.pdf |date=5. listopada 2013. }}, izdanje "Substance Abuse and Mental Health Services Administration", HHS Publication No. (SMA) 12-4684. Rockville</ref> postojeće znanstvene spoznaje ukazuje na veći rizik od patološke pretilosti, veći rizik razvoja alkoholizma i ovisnosti o drogama, [[Klinička depresija|depresivnih]] i [[Anksioznost|anksioznih]] poremećaja te ćešća razmišljanja o samoubojstvu kod lezbijki nego kod heteroseksualnih žena. Kod gay muškaraca postoji znatno veći rizik od ovisnosti o alkoholu i drogama, depresije i [[Samoubojstvo|samoubojstva]], te mnogostruko veći rizik od zaraze spolno prenosivim bolestima (44 puta veći u slučaju rizika zaraze [[HIV|HIV-om]]); za razliku od heteroseksualnih muškaraca koji uglavnom ne osjećaju posljedice zaraze [[HPV|humanim papiloma virusom]], kod gay muškaraca ta zaraza može rezultirati povećanim rizikom od raka rektuma zbog pojava virusnih bradavica. Kod biseksualaca je vjerojatnost od [[Klinička depresija|depresija]] i [[anksioznost]]i također dvostruko veća nego kod heteroseksualaca. Biseksualke su dvostruko sklonije zloupotrebi opojnih sredstava od heteroseksualnih žena. I kod muških i kod ženskih biseksualaca se znatno češće uočavaju razmišljanja o samoubojstvu nego kod heteroseksualaca. Kod transseksualnih osoba se uočava iznimno visok postotak osoba koje imaju suicidalne misli – 65 % pri čemu je učestalost pokušaja čak 32 %; one su često žrtve fizičkog nasilja – kako od stranih osoba, tako i od svojih ljubavnih partnera. Makar se statistike jako razlikuju ovisno od područja gdje se bilježe, kod transseksualnih osoba se također uočava znatan rizik od [[Spolno prenosive bolesti|spolno prenosivih bolesti]]. Velik broj istraživanja ukazuje na to da je povećana učestalost [[duševne bolesti|psihijatrijskih poremećaja]], pokušaja [[samoubojstvo|samoubojstva]],<ref>McAndrew S., Warne T.Ignoring the evidence dictating the practice: sexual orientation, suicidality and the dichotomy of the mental health nurse. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15255917 J Psychiatr Ment Health Nurs. kolovoz 2004. ;11(4):428-34.</ref> kao i povećano konzumiranje [[cigareta]]<ref>Blosnich JR, Jarrett T, Horn K.Racial and ethnic differences in current use of cigarettes, cigars, and hookahs among lesbian, gay, and bisexual young adults. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21330283 Nicotine Tob Res. lipanj 2011.;13(6):487-91. doi: 10.1093/ntr/ntq261.</ref><ref>Blosnich JR, Horn K. Associations of discrimination and violence with smoking among emerging adults: differences by gender and sexual orientation. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21994344 Nicotine Tob Res. prosinac 2011.;13(12):1284-95.</ref> i [[psihoaktivne droge|opojnih sredstava]],<ref>Hughes T, McCabe SE, Wilsnack SC, West BT, Boyd CJ. Victimization and substance use disorders in a national sample of heterosexual and sexual minority women and men. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20840174 Addiction. prosinac 2010.;105(12):2130-40.</ref> te [[pretilost]]<ref>Helen A. Smith, Ph.D.,1 Nina Markovic; Sexual Abuse, Sexual Orientation, and Obesity in Women http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2941402/ J Womens Health (Larchmt). kolovoz 2010.; 19(8): 1525–1532.</ref> i zdravstvene posljedice vezane uz pretilost (kardiovaskularne bolesti, rak) kod LGBT osoba razmjerna stupnju psihičkog i fizičkog maltretiranja i drugih oblika socijalnog pritiska kojeg su zbog svoje seksualne orijentacije doživjele u djetinjstvu, mladosti ili odrasloj dobi.<ref>McLaughlin KA, Hatzenbuehler ML, Xuan Z, Conron KJ.D isproportionate exposure to early-life adversity and sexual orientation disparities in psychiatric morbidity. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22964371 Child Abuse Negl. rujan 2012.;36(9):645-655.</ref> Od uklanjanja homoseksualnosti s popisa mentalnih bolesti 1973. posvećena je veća pažnja proučavanju utjecaja društvenih generatora stresa kao uzročnika duševnih bolesti kod LGBT osoba.<ref>Schlager, Neil, ed. (1998). ''Gay & Lesbian Almanac''. St. James Press. {{ISBN|1-55862-358-2}}, str. 152.</ref> Dugogodišnje studije dokazale su da faktori koji utječu na povećanu učestalost navedenih zdravstvenih problema LGBT osoba jesu odbijanje i osuda od strane roditelja u djetinjstvu i mladosti,<ref>Ryan C1, Huebner D, Diaz RM, Sanchez J. Family rejection as a predictor of negative health outcomes in white and Latino lesbian, gay, and bisexual young adults. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19117902 Pediatrics. siječanj 2009.;123(1):346-52.</ref> [[stigmatizacija]], [[diskriminacija]], maltretiranje i osuda sredine,<ref>Coker TR, Austin SB, Schuster MA. The health and health care of lesbian, gay, and bisexual adolescents. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/20070195 Annu Rev Public Health. 2010.;31:457-77.</ref> pogotovo u doba školovanja,<ref>Bontempo DE, D'Augelli AR. Effects of at-school victimization and sexual orientation on lesbian, gay, or bisexual youths' health risk behavior. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11996785 J Adolesc Health. 2002 May;30(5):364-74.</ref><ref>Birkett M, Espelage DL, Koenig B. LGB and questioning students in schools: the moderating effects of homophobic bullying and school climate on negative outcomes. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19636741 J Youth Adolesc. 2009 Aug;38(7):989-1000.</ref><ref>Chesir-Teran D1, Hughes D. Heterosexism in high school and victimization among lesbian, gay, bisexual, and questioning students. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19636739 J Youth Adolesc. kolovoz 2009.;38(7):963-75.</ref> te doživljeno fizičko ili seksualno nasilje.<ref>Concetta P. Pelullo, Gabriella Di Giuseppe, Italo F. Angelillo Frequency of Discrimination, Harassment, and Violence in Lesbian, Gay Men, and Bisexual in Italy http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3749994/ PLoS One. 2013; 8(8): e74446.</ref><ref>Balsam KF, Rothblum ED, Beauchaine TP. Victimization over the life span: a comparison of lesbian, gay, bisexual, and heterosexual siblings. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15982145 J Consult Clin Psychol. lipanj 2005.;73(3):477-87.</ref><ref>D'Augelli AR, Grossman AH, Starks MT. Childhood gender atypicality, victimization, and PTSD among lesbian, gay, and bisexual youth. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17057162 J Interpers Violence. 2006 Nov;21(11):1462-82.</ref> Ne postoje dokazi da homoseksualna i biseksualna orijentacija sama po sebi povećava učestalost duševnih bolesti kod LGBT osoba, već da njihove uzroke valja potražiti u negativnom utjecaju sredine (stigmatizacija, diskriminacija i nasilje).<ref>Meyer IH.Prejudice, social stress, and mental health in lesbian, gay, and bisexual populations: conceptual issues and research evidence. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12956539 Psychol Bull. 2003 Sep;129(5):674-97.</ref> Dokazano je i da liberalizacija stavova u korist LGBT osoba u zadnjim desetljećima smanjuje razinu rizika pojave duševnih bolesti kod mlađih generacija LGBT osoba.<ref>{{cite web |url=http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-10/cums-bgm100207.php |title=Black gay men, lesbians, have fewer mental disorders than whites, says Mailman School of PH study |publisher=Eurekalert.org |accessdate=2010-08-24 |archive-date=7. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100507073023/http://www.eurekalert.org/pub_releases/2007-10/cums-bgm100207.php |url-status=dead }}</ref> Članak objavljen u prestižnom medicinskom časopisu ''The Lancet'' iznosi kako bi se broj slučaja zaraze HIV-om kod gay muškaraca smanjio 80 – 90 % kad bi rizik zareze tijekom analnog seksa bio isti kao kod vaginalnog – procjenjuje se da je rizik tijekom analnog seksa čak 18 puta veći iz bioloških razloga. Kada bi se smanjila isključivost u segregaciji uloga (eng. ''top, bottom, versatile''), broj zaraza bi se smanjio za 25 – 50 % – uzevši te 2 stvari u obzir zaključuju da bi broj zaraza bio manji za čak 95 %, a smanjenju bi pridonijela i veća sigurnost od osuđivanja prilikom traženja testiranja ili zdravstvene pomoći čime bi se zaraženi gay muškarci brže dijagnosticirali, bolje liječili te bi postojala manja vjerojatnost da bez znanja inficiraju druge zdrave gay muškarce.<ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>''HIV in Men Who Have Sex with Men''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> prof. Chris Beyrer, '''The Lancet''', pristupljeno 15.08.2014. </ref><ref><nowiki>''</nowiki><nowiki/>'''Why Do Gay Men Have an Increased Risk of HIV?'''<nowiki/><nowiki>''</nowiki> Elizabeth Boskey, Ph.D., pristupljeno 15.08.2015.</ref> Najčešće preporuke za [[siguran seks]] za žene koje imaju spolne odnose sa ženama su<ref>Mravack, Sally A. (July 2006)."Primary Care for Lesbians and Bisexual Women",''American Family Physician''&nbsp;'''74'''&nbsp;(2) p. 279–286.</ref>: * Izbjegavati kontakt s menstrualnom krvlju i s bilo kakvim vidljivim genitalnim lezijama partnerice. * Koristiti za svaku osobu različiti kondom na seks igrački u slučajevima penetracije u vaginu ili anus više osoba. * Koristiti barijeru npr. komad latexa prilikom oralnog seksa. * Koristiti latex ili vinilne rukavice te [[lubrikant]] prilikom ručnog seksa koji bi mogao prouzročiti krvarenje oštećenjem. Najčešće preporuke za [[siguran seks]] kod muškaraca su<ref>Catalyst, Sr. Kitty, Staff of&nbsp;San Francisco&nbsp;City Clinic; "Reading This Might Save Your Ass"; 2001, San Francisco HIV Prevention and STD Prevention and Control.</ref><ref>Men Like Us: The GMHC Complete Guide to Gay Men's Sexual, Physical, and Emotional Well-being; Wolfe, Daniel; Gay Men's Health Crisis, Inc; Published by Ballantine Books, 2000;&nbsp;{{ISBN|0-345-41496-9}}, 9780345414960</ref>: * Izbjegavati kontakt s tjelesnim tekućinama partnera i vidljivim genitalnim lezijama. * Koristiti kondom prilikom oralnog i analnog seksa. * Koristiti za svaku osobu različiti kondom na seks igrački u slučajevima penetracije u anus više osoba. Općenito gledano, vrlo je česta zabluda, pogotovo među adolescentima, da pri oralnom seksu ne treba koristiti zaštitu i da se njime ne prenose bolest<ref>''John S. Santelli, Gail M. Saltz ''<nowiki>''</nowiki>[http://nyp.org/enews/oral-sex-hpv.html Misconceptions About the Safety of Oral Sex Worries Doctors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006173511/http://nyp.org/enews/oral-sex-hpv.html |date=6. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> što iznimno zabrinjava liječnike jer je oralni seks među vodećim načinima prijenosa mnogih bolesti kao što je posebni tip [[HPV|HPV-a]] koji se povezuje s tumorima usne šupljine.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.oralcancerfoundation.org/hpv/hpv-oral-cancer-facts.php HPV / Oral Cancer Facts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160210185129/http://www.oralcancerfoundation.org/hpv/hpv-oral-cancer-facts.php |date=10. veljače 2016. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 30. rujna 2014.</ref> Prema podacima američkog Centra za zarazne bolesti, kod oko 3/4 adolescenata koji se zaraze [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-om]] do zaraze je došlo zbog muško-muškog seksualnog odnosa.<ref>[http://www.cdc.gov/hiv/pdf/statistics_surveillance_adolescents.pdf "HIV Surveillance in Adolescents and Young Adults", 2012], izdanje "National Center for HIV/AIDS, Viral Hepatitis, STD & TB Prevention"</ref> U epidemiologiji [[sifilis]]a, se u SAD bilježe slični podaci – oko 75 % zaraženih su muškarci koji održavaju seksualne odnose s muškarcima;<ref>[http://www.cdc.gov/std/syphilis/STDFact-MSM-Syphilis.htm "Syphilis & MSM (Men Who Have Sex With Men) - CDC Fact Sheet"], CDC, 2009. (updated 2014)</ref> uz procjenu da oko 4 % muškaraca (oko 2 % ukupne seksualno aktivne populacije) u SAD-u ulazi u seksualne odnose s drugim muškarcima.<ref>[http://www.cdc.gov/nchhstp/newsroom/docs/2012/hiv-infections-2007-2010.pdf "New HIV Infections in theUnited States - CDC Fact Sheet"], CDC, 2012, str. 2</ref> Zbog visokog rizika od spolno prenosivih bolesti kod ovih muškaraca, u većini zemalja svijeta je zabranjeno doniranje krvi i presađivanje organa od muškaraca koji su bilo kada u životu imali seksualne odnose s drugim muškarcima; u nekim zemljama je propisano da se može uzeti krv i druga tkiva i od takvih donora ako barem 12 mjeseci nisu stupali u seksualne odnose s drugim muškarcima. Unatoč tome što se LGBT udruge provode političke aktivnosti radi uvjeravanja zdravstvenih vlasti da promijene ove politike, između ostalog i zato što se prilikom doniranja krvi provode testiranja za cijeli niz zaraznih bolesti (koje donor ne mora platiti), medicinske struka za sada uglavnom smatra da i dalje postoje razlozi za takve zabrane koje su uglavnom uvedene u vrijeme pandemije AIDS-a 1980.-ih godina. Smatra se da propisana testiranja krvi još uvijek ne mogu s dovoljnom sigurnošću isključiti mogućnost da je donirana krv zaražena.<ref>[http://www.gaystarnews.com/article/german-doctors-call-end-gay-blood-ban291113 "German doctors call for end of gay blood ban"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141105140419/http://www.gaystarnews.com/article/german-doctors-call-end-gay-blood-ban291113 |date=5. studenoga 2014. }}, Joe Morgan za "GAYSTARNEWS", 29.11.2013.</ref><ref>[http://www.fda.gov/BiologicsBloodVaccines/BloodBloodProducts/QuestionsaboutBlood/ucm108186.htm "Blood Donations from Men Who Have Sex with Other Men Questions and Answers"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160330080857/http://www.fda.gov/biologicsbloodvaccines/bloodbloodproducts/questionsaboutblood/ucm108186.htm |date=30. ožujka 2016. }}, FDA - U.S. Food and Drug Administration, pristupljeno 20.09.2014.</ref> Što se tiče ostalih problema i rizika, s obzirom na to da LGB osobe često ne govore o svojoj spolnoj orijentaciji ili je izrijekom poriču kod traženja medicinske pomoći, statistička istraživanja je teško provesti. Recentne promjene zakonodavstva koje daju LGBT osobama razna prava vezana uz njihovu spolnu orijentaciju donekle mijenjaju stanje: tako studija iz 2009. rađena prema matičnim knjigama u Danskoj u kojima se registriraju također i istospolne zajednice, ukazuje da se kod gay muškaraca, koji su živjeli u registriranim partnerstvima, bilježi 8 puta veća vjerojatnost smrti zbog samoubojstva nego kod heteroseksualnih muškaraca; kod lezbijki u registriranim istospolnim partnerstvima nije zabilježena razlika u odnosu na heteroseksualne žene. Ove rezultate znanost uzima s oprezom: ne zna se koliko su oni razlikuju od zemlje do zemlje i za sada se ne može reći koliko se mijenjaju tijekom vremena.<ref>[http://www.afsp.org/content/download/3500/62183/file/LGBTSuicideandSuicideRisk.JoH.pdf "Suicide and Suicide Risk in Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Populations: Review and Recommendations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819102816/http://www.afsp.org/content/download/3500/62183/file/LGBTSuicideandSuicideRisk.JoH.pdf |date=19. kolovoza 2014. }}, Ann P. Haas i dr., 2014., Volume 61, Issue 10</ref> ==== Mentalno zdravlje ==== Seksualnost igra veliku ulogu u predviđanju psiholoških poremećaja i cjelokupnog mentalnog zdravlja. Oni koji se identificiraju kao lezbijke, homoseksualci, biseksualci, transrodne i/ili queer osobe imaju veći rizik od problema s mentalnim zdravljem, kao rezultat kontinuirane diskriminacije i viktimizacije od strane društva. Pripadnici ove populacije suočeni su s pogrdnim komentarima i govorom mržnje, bilo osobno ili putem društvenih medija, što negatovno utječe na njihovu vlastitu vrijednost i samopouzdanje. Izloženost diskriminaciji i mini agresijama dovodi do anksioznosti, depresije, misli o samoubojstvu, pokušaja samoubojstva i samoubojstva. Ovi učinci na mentalno zdravlje najvidljiviji su među [[Adolescencija|adolescentima]], međutim, rasprostranjeni su i među odraslim osobama svih dobnih skupina.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa|last=Mustanski|first=Brian S.|last2=Garofalo|first2=Robert|last3=Emerson|first3=Erin M.|date=2010-12|title=Mental Health Disorders, Psychological Distress, and Suicidality in a Diverse Sample of Lesbian, Gay, Bisexual, and Transgender Youths|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2978194/|journal=American Journal of Public Health|volume=100|issue=12|pages=2426–2432|doi=10.2105/AJPH.2009.178319|issn=0090-0036|pmc=2978194|pmid=20966378}}</ref> Izvori diskriminacije i viktimizacije usmjereni prema LGBT populaciji mogu biti vanjski i unutarnji. Iako dio današnjeg društva i dalje ne prihvaća LGBT zajednicu i daju javne izjave kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo, LGBT osobe često interno asimiliraju negativne reakcije koje primaju i naglašavaju razlike koje imaju s drugima. To zauzvrat uzrokuje da osjećaju [[Krivnja (osjećaj)|krivnju]] i sram u vezi sa svojim identitetom, osjećajima i postupcima. Najznačajniji prediktor bolesti mentalnog zdravlja među LGBTQ populacijom je prihvaćanje obitelji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ryan|first=Caitlin|last2=Russell|first2=Stephen T.|last3=Huebner|first3=David|last4=Diaz|first4=Rafael|last5=Sanchez|first5=Jorge|date=2010|title=Family Acceptance in Adolescence and the Health of LGBT Young Adults|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/j.1744-6171.2010.00246.x|journal=Journal of Child and Adolescent Psychiatric Nursing|language=en|volume=23|issue=4|pages=205–213|doi=10.1111/j.1744-6171.2010.00246.x|issn=1744-6171}}</ref> Oni koji dobivaju malo ili nimalo obiteljske podrške i prihvaćanja imaju tri puta veću vjerojatnost da će pomišljati na samoubojstvo od onih koji iza sebe imaju snažan sustav podrške obitelji. Nedostatak podrške obitelji općenito je pogodniji za štetna ponašanja, kao što je zlouporaba droga i ilegalnih supstanci, što može uzrokovati daljnju štetu mentalnom zdravlju pojedinca. Više aspekata životnih stilova, uključujući religiju, mogu utjecati na potporu obitelji. Oni koji imaju jake obiteljske veze s religijom možda će rjeđe tražiti podršku i pomoć od članova obitelji zbog straha od nedostatka prihvaćanja unutar obitelji, kao i unutar vjerske zajednice.<ref name="#1"/> Popis različitih psiholoških problema s kojima se LGBT osobe često suočavaju: * [[Anksioznost]] * [[Klinička depresija|Depresija]] * [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|Opsesivno kompulzivni poremećaj]] * [[Fobija|Fobije]] * [[Posttraumatski stresni poremećaj|PTSP]] * [[Ovisnost|Zlouporaba supstanci]] * [[Samoozljeđivanje]] * Suicidalne sklonosti i [[samoubojstvo]] === Izloženost homoseksualnih osoba nasilju i spolnom zlostavljanju === Prema podacima za [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], '''[[silovanje]]''' – tj. najteži oblik [[Spolno zlostavljanje|spolnog zlostavljanja]] – doživi 17,4 % heteroseksualnih žena, 13,1 % lezbijki i čak 46,1 % biseksualnih žena. Biseksualne žene su najizloženije i drugim vrstama zlostavljanja, te ukupno 74,91 % biseksualki doživi neku takvu vrstu spolnog zlostavljanja, u usporedbi s 46,3 % lezbijki i 32,2 % heteroseksualnih žena. Počinitelji spolnog zlostavljanja nad ženama su muškarci, u oko 9/10 slučajeva.<ref name="cdc.gov">[http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/NISVS_SOfindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"] Walters, M.L., Chen J., & Breiding, M.J. (2013), Atlanta, GA: National Center for Injury Prevention and Control, Centers for Disease Control and Prevention</ref> U istoj zemlji, 1,4 % odraslih muškaraca iskazuje da su barem jednom u životu bili silovani od drugih muškaraca, a 4,8 % da su barem jednom bili natjereni da seksualno penetriraju drugu osobu.<ref>[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/sv-datasheet-a.pdf Službene stranice CDC: „Sexual Violence“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150202185322/http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/SV-DataSheet-a.pdf |date=2. veljače 2015. }}, posjećeno 24.1.2014.</ref> Neku vrstu spolnog zlostavljanja (osim rjeđih [[Silovanje|silovanja]] koja uključuju primjenu sile i ozbiljne prijetnje, tu spadaju i spolni odnosi s maloljetnikom bez primjene fizičke sile) doživi barem jednom u životu 40,2 % osoba koje se u odrasloj dobi deklariraju kao homoseksualci, 47,4 % biseksualnih muškaraca i 20,8 % heteroseksualanih muškaraca.<ref name="cdc.gov"/> Prema podacima američkih saveznih zdravstvenih vlasti, najveći dio ženskih žrtava svih oblika spolnog nasilja imali su počinitelje koji su bili muškarci. Među muškarcima koji su žrtve seksualnog nasilja (izuzev silovanja, koje prema metodologiji koju su primijenile američke vlasti mogu počiniti isključivo muškarci), 76,8 % homoseksualaca, 65,8 % biseksualaca i 28,6 % heteroseksualaca imali su počinitelje koji su također muškarci.<ref>[http://www.cdc.gov/violenceprevention/pdf/nisvs_sofindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"], Mikel L. Walters, Jieru Chen, i Matthew J. Breiding, "National Center for Injury Prevention and Control Centers for Disease Control and Prevention Atlanta, Georgia", 2013., str. 34</ref> Najčešće žrtve seksualnog zlostavljanja su ipak djeca: procjenjuje se da u SAD svaki šesti dječak bude žrtva nekog oblika [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] prije osamnaeste godine. Počinitelji seksualnog nasilja nad dječacima su u 86 % slučajeva osobe istog spola; žrtve seksualnog nasilja se potom vrlo često preispituju jesu li one zapravo homoseksualci, i jesu li zapravo htjeli da budu izvrgnute takvom seksualnom pristupu. Kod djevojčica, žrtvama neke vrste seksualnog nasilja biva njih približno jedna četvrtina; počinitelji su u i tim slučajevima mahom muškarci.<ref name="ptsd.va.gov">[https://www.ptsd.va.gov/professional/treat/type/sexual_abuse_child.asp Službene stranice Department of Veterans Affairs: „Child Sexual Abuse“], Julia Whealin, PhD and Erin Barnett, PhD, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> U pogledu nasilja između intimnih partnera, podaci za homoseksualne osobe su slični onima za heteroseksualne osobe. Kod žena, 40,4 % lezbijki doživi fizičko nasilje od intimnog partnera, u odnosu na 32,3 % heteroseksualki. Biseksualke su izloženije nasilju te čak njih 56,9 % priznaje da su bile žrtvama fizičkog nasilja čiji je počinitelj bio njihov intimni partner. 28,7 % heteroseksualnih muškaraca priznaje da su bili žrtvama fizičkog nasilja čiji je počinitelj intimni partner. Takva iskustva ima 25,2 % homoseksualaca i 37,3 % biseksualaca.<ref>[http://www.cdc.gov/ViolencePrevention/pdf/NISVS_SOfindings.pdf "The National Intimate Partner and Sexual Violence Survey (NISVS): 2010 Findings on Victimization by Sexual Orientation"] Walters, M.L., Chen J., & Breiding, M.J. (2013), Atlanta, GA: National Center for Injury Prevention and Control, Centers for Disease Control and Prevention, str. 18-19</ref> Homoseksualne osobe su manje sklone prijaviti nasilje u svojim vezama, dijelom i stoga što nisu spremni "izaći iz ormara" pri prijavljivanju djela kojeg su žrtve. Tako je i kod traženja medicinske pomoći – lezbijke češće trpe teže ozljede zbog nasilja intimnog partnera od heteroseksualki, ali rjeđe traže medicinsku njegu. U postupanju američke policije uočeno je da fizičko nasilje jednog homoseksualnog partnera nad drugim često tretiraju kao "međusobnu tučnjavu", te su čak skloni počinitelja i žrtvu smjestiti u istu zatvorsku ćeliju.<ref>[https://www.rit.edu/cla/criminaljustice/sites/rit.edu.cla.criminaljustice/files/docs/WorkingPapers/2009/2009-16.pdf "Domestic Violence in Gay Communities"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150714021128/https://www.rit.edu/cla/criminaljustice/sites/rit.edu.cla.criminaljustice/files/docs/WorkingPapers/2009/2009-16.pdf |date=14. srpnja 2015. }}, (pregledni rad) Laura Gottermeier, Center for Public Safety Initiatives Rochester Institute of Technology, Working Paper # 2009-16, July 7, 2009</ref> P. Latellier u studiji iz 1994. godine upozorava da su muškarci rjeđe spremni sebe sagledati kao žrtve, makar su objektivno izloženi nasilju u intimnoj vezi: to vrijedi i za homoseksualce koji su žrtve takve vrste nasilja.<ref>[https://www.ncjrs.gov/App/Publications/abstract.aspx?ID=153350 "Gay and Bisexual Male Domestic Violence Victimization: Challenges to Feminist Theory and Responses to Violence"], (sažetak) P. Letellier, Violence and Victims  Vol. 9/2, 1994., str. 95-106</ref> == Psihoterapija i psihološka podrška == Psihijatrijska i psihološka struka nude LGBTIQ osobama psihološku podršku kako bi pojedinci mogli lakše prihvatiti svoj identitet i prevladati izazove i stigmatizaciju koje im nameću društvene norme i očekivanja. Najpoznatija terapija je ''[[gej afirmativna terapija]]'' koja pokriva različite aspekte kao što su razvoj identiteta, proces ''[[Izlazak iz ormara|outanja]]'', roditeljske i obiteljske prakse i podrške kao i pitanja predrasuda i diskriminacije koja zahvaćaju LGBTIQ zajednicu. Primjerena [[Gej afirmativna terapija|afirmativne psihoterapije]] temelji se, prema Američkom psihološkom društvu, na sljedećim znanstvenim činjenicama:<ref name=":8" /> * Istospolna seksualna orijentacija predstavlja normalnu i pozitivnu varijaciju ljudske seksualnosti tj. nije indikator mentalnih ili razvojnih poremećaja; * Homoseksualnost i biseksualnost su stigmatizirane, a stigma donosi različite negativne posljedice (D'Augelli & Patterson, 1995; DiPlacido, 1998; Herek & Garnets, 2007; Meyer, 1995, 2003); * Istospolna privlačenja i ponašanje se mogu javiti u kontekstu raznih seksualnih orijentacija i na njima baziranih identiteta (Diamond, 2006; Hoburg et al., 2004; Rust, 1996; Savin-Williams, 2005); * Gay muškarci, lezbijke i biseksualne osobe mogu sretno i zadovoljno živjeti te oformiti stabilne veze i obitelji koje su u bitnim osobinama istovrijedne heteroseksualnim vezama (APA, 2005c; Kurdek, 2001, 2003, 2004; Peplau & Fingerhut, 2007); * Ne postoje empirijski dokazi i relevantna recenzirana (eng. peer-reviewed) istraživanja koja podupiru razmišljanja o homoseksualnosti kao posljedici obiteljske disfunkcionalnosti ili traume (Bell et al., 1981; Bene, 1965; Freund & Blanchard, 1983; Freund & Pinkava, 1961; Hooker, 1969; McCord et al., 1962; D. K. Peters & Cantrell, 1991; Siegelman, 1974, 1981; Townes et al., 1976). Pojedinci mogu imati koristi od ''gej'' afirmativne terapije ako njihov terapeut dijeli isto iskustvo kao oni, ali u tom slučaju terapeut može biti pristran ako je dio LGBT zajednice. Heteroseksualni terapeuti mogu imati predrasude ili imati nedovoljno znanja da bi mogli pravilno postupati s klijentom koji pripada LGBT zajednici. Stoga je bitno da se psihoterapeuti kontinuirano educiraju i razvijaju u svojoj struci kako bi mogli pružiti maksimalnu pomoć i podršku različitim društvenim manjinama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Israel|first=Tania|last2=Gorcheva|first2=Raia|last3=Walther|first3=William A.|last4=Sulzner|first4=Joselyne M.|last5=Cohen|first5=Jessye|date=2008-06|title=Therapists' helpful and unhelpful situations with LGBT clients: An exploratory study.|url=http://doi.apa.org/getdoi.cfm?doi=10.1037/0735-7028.39.3.361|journal=Professional Psychology: Research and Practice|language=en|volume=39|issue=3|pages=361–368|doi=10.1037/0735-7028.39.3.361|issn=1939-1323}}</ref> === Psihološka podrška u Hrvatskoj === Osim konvencionalne psihoterapije, LGBT osobe imaju velike koristi i od psihološkog savjetovanja i grupa podrške koje pružaju mnoge LGBT udruge za svoju zajednicu koje su u pravilu besplatne. Grupe podrške omogućavaju LGBT osobama razmjenu iskustava, znanja i informacija te međusobnu socijalizaciju i razmjenu emocionalne i socijalne podrške. Individualno savjetovanje omogućuje rad na sebi i aktualnom problemu kroz anonimnu, intimnu i povjerljivu atmosferu u savjetovalištu dok ''on-line'' podrška omogućava svim osobama koje nisu iz tog mjesta ili nisu spremne riskirati anonimnost da dobiju pomoć i podršku. Tijekom savjetovanja, LGBT osoba koji ima poteškoća u određenim aspektima svog života povezuje se sa savjetovateljem kako bi uvidio u čemu je izazov i napravio određene promjene u svom životu. Uz podršku, savjetovatelj pomaže osobi u jačanju njegovih snaga i razvoju novih vještina suočavanja s poteškoćama. Osnovni cilj savjetovanja osobni je rast i razvoj, jačanje mentalnog zdravlja i dobrobiti osobe, te unaprjeđenje njegovih interpersonalnih odnosa. U Hrvatskoj takve usluge pružaju organizacije poput Iskoraka, Zagreb Pride-a, Trans Aid-a i LGBTIQ inicijative Aut.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-12-18|title=Trans Talks ~|url=https://transaid.hr/trans-talks/|access-date=2022-01-08|language=hr|archive-date=22. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220122042434/https://transaid.hr/trans-talks/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Rad prema i u LGBTIQ zajednici – Zagreb Pride|url=https://www.zagreb-pride.net/hr/programi-i-aktivnosti/rad-prema-i-u-lgbtiq-zajednici/|access-date=2022-01-08|website=www.zagreb-pride.net|archive-date=8. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108160247/https://www.zagreb-pride.net/hr/programi-i-aktivnosti/rad-prema-i-u-lgbtiq-zajednici/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Usluge – Iskorak|url=https://www.iskorak.hr/podrska/|access-date=2022-01-08|language=hr|archive-date=8. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220108160248/https://www.iskorak.hr/podrska/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=LGBTIQ inicijativa AUT – KSFF|url=https://ksff.ffzg.unizg.hr/sekcije/lgbtiq-inicijativa-aut/|access-date=2022-01-08|language=en-US}}</ref> === Učinkoviti psihoterapijski pristupi === ==== Terapija pisanjem ==== Istraživanje je pokazalo da pisanje o traumatskim ili negativnim iskustvima (poznato kao "[[ekspresivno pisanje]]") može biti učinkovit način za smanjenje psihološkog stresa koji proizlazi iz takvih događaja. Kada su mladi koristili metodu ekspresivnog pisanja za pitanja vezana za njihov LGBTIQ identitet, njihovo mentalno zdravlje se poboljšalo. Ovo poboljšanje je bilo posebno značajno kod mladih koji nisu imali širu podršku društva, koji su pisali o ozbiljnijim temama, kao i kod pojedinaca koji su bili manje otvoreni o svojoj seksualnosti ili se nisu ''outali''. Pokazalo se da metoda ekspresivnog pisanja dovodi do poboljšanja kod čitavog niza problema, uključujući bolest, traumu iz djetinjstva i stres u vezi.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lewis|first=Robin J.|last2=Derlega|first2=Valerian J.|last3=Clarke|first3=Eva G.|last4=Kuang|first4=Jenny C.|last5=Jacobs|first5=Andrew M.|last6=McElligott|first6=Michelle D.|date=2005-06|title=An Expressive Writing Intervention to Cope with Lesbian-Related Stress: The Moderating Effects of Openness about Sexual Orientation|url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1111/j.1471-6402.2005.00177.x|journal=Psychology of Women Quarterly|volume=29|issue=2|pages=149–157|doi=10.1111/j.1471-6402.2005.00177.x|issn=0361-6843}}</ref> Često se koristi s drugim kreativnim tehnikama u psihoterapiji. ==== Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT ili BKT) ==== [[Kognitivno-bihevioralna terapija]] usredotočuje se na promjenu misli i osjećaja koji dovode do negativnih ponašanja, u pozitivnije misli, osjećaje i ponašanja.<ref>{{Citiranje weba|title=Što je BKT « Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije|url=http://cabct.hr/savjetovaliste/sto-je-bkt|access-date=2022-01-08|website=cabct.hr}}</ref> Ova metoda liječenja učinkovita je za različite probleme mentalnog zdravlja, uključujući i one povezane s LGBTQ identitetima. KBT može pomoći u smanjenju depresije i anksioznosti te promicati zdrave mehanizme suočavanja s problemima koji se javljaju kod LGBTQ populacije. ==== LGBT savjetovanje i edukacija roditelja i obitelji ==== Mnogi LGBTQ mladi se suočavaju s negativnim reakcijama od svoje obitelji zbog svoje seksualnosti ili seksualnog identiteta. To može rezultirati narušenim mentalnim zdravljem. Neprihvaćanje seksualnosti LGBTQ mladih unutar obitelji može rezultirati zlostavljanjem ili u težim slučajevima izbacivanjem ili njihovim bijegom od kuće. Zbog ovih čimbenika, prosječno 28 % LGBTQ mladih ima suicidalne misli, a 15 % – 40 % svake godine pokuša počiniti samoubojstvo. Procjenjuje se da je između 20 i 40 % mladih bez doma iz LGBT populacije.<ref name="#2">{{Citiranje časopisa|last=McCann|first=Edward|last2=Brown|first2=Michael|date=2019|title=Homelessness among youth who identify as LGBTQ+: A systematic review|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/jocn.14818|journal=Journal of Clinical Nursing|language=en|volume=28|issue=11-12|pages=2061–2072|doi=10.1111/jocn.14818|issn=1365-2702}}</ref> [[Obiteljska terapija]] u kojem su roditelji dobili značajna razdoblja za prihvaćanje svojih osjećaja prema svom djetetu pokazala se učinkovitom. Roditelji su na taj način imali vremena razmisliti o tome što misle o seksualnoj orijentaciji svog djeteta i postati svjesni kako bi njihove reakcije mogle utjecati na mentalno stanje njihovog djeteta. Adolescenti koji su sudjelovali u ovom tretmanu imali su manje suicidalnih misli i manje osjećaja povezanih s depresijom. Ova metoda terapije je od pomoći samo ako su obitelj ili roditelji voljni proći kroz proces prihvaćanja i razbijanja bilo kakvih predrasuda ili stigme koju mogu imati prema seksualnoj orijentaciji člana svoje obitelji. === Konverzijska terapija === U prošlosti, kada se na homoseksualnost gledalo kao na psihološki poremećaj, često se nudila i ''[[Reparativna terapija|reparativna (konverzijska) terapija]]'' koja se fokusirala na promjenu homoseksualnih sklonosti u heteroseksualne i/ili promjena transrodnog identiteta u cis-rodni identitet. Danas se zbog nedostatka znanstvene potpore, njezine povezanosti sa psihosocijalnim zdravstvenim problemima<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ogunbajo|first=Adedotun|last2=Oke|first2=Temitope|last3=Okanlawon|first3=Kehinde|last4=Abubakari|first4=Gamji M'Rabiu|last5=Oginni|first5=Olakunle|date=2021-08-01|title=Religiosity and Conversion Therapy is Associated with Psychosocial Health Problems among Sexual Minority Men (SMM) in Nigeria|url=https://doi.org/10.1007/s10943-021-01400-9|journal=Journal of religion and health|doi=10.1007/s10943-021-01400-9|issn=1573-6571|pmid=34455514}}</ref> i odbijanja te prakse od strane organizacija kao što je Američko udruženje psihijatara (APA), korištenje konverzijske terapije smatra etički problematičnom.<ref>{{Citiranje weba|title=APA Reiterates Strong Opposition to Conversion Therapy|url=https://www.psychiatry.org/newsroom/news-releases/apa-reiterates-strong-opposition-to-conversion-therapy|access-date=2022-01-08|website=www.psychiatry.org}}</ref> S obzirom na navedenu zabrinutost, više zemalja i američkih saveznih država ju je zabranilo.<ref>{{Citiranje weba|title=Kanada zakonom zabranila 'liječenje' homoseksualnosti|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kanada-zakonom-zabranila-lijecenje-homoseksualnosti-1384968|access-date=2022-01-08|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Drescher|first=Jack|last2=Schwartz|first2=Alan|last3=Casoy|first3=Flávio|last4=McIntosh|first4=Christopher A.|last5=Hurley|first5=Brian|last6=Ashley|first6=Kenneth|last7=Barber|first7=Mary|last8=Goldenberg|first8=David|last9=Herbert|first9=Sarah E.|last10=Lothwell|first10=Lorraine E.|last11=Mattson|first11=Marlin R.|date=2016|title=The Growing Regulation of Conversion Therapy|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5040471/|journal=Journal of medical regulation|volume=102|issue=2|pages=7–12|pmc=5040471|pmid=27754500}}</ref> Unatoč tome je u pojedinim državama i dalje dostupna i korištena, prvenstveno od strane religioznih i konzervativnih osoba. Konverzijska terapija sastoji se od raznih pristupa u rasponu od individualnih razgovora, psiholoških grupa, averzivnih postupaka i hormonske terapije, do religioznih tehnika kao što su prijetnje vječnim prokletstvom ili korištenje molitve. Za konverzijsku terapiju postoji malo empirijskih dokaza, budući da je većina dokaza anegdotska ili im nedostaje znanstveno priznanje da djeluje. Nije opovrgnuto da sudionici koji su ju završili potencijalno lažiraju, bilo svjesno ili nesvjesno odnosno da doživljavaju [[Racionalizacija|racionalizaciju]] izazvanu disonancijom.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cramer|first=Robert J.|last2=Golom|first2=Frank D.|last3=LoPresto|first3=Charles T.|last4=Kirkley|first4=Shalene M.|date=2008-03-11|title=Weighing the Evidence: Empirical Assessment and Ethical Implications of Conversion Therapy|url=https://doi.org/10.1080/10508420701713014|journal=Ethics & Behavior|volume=18|issue=1|pages=93–114|doi=10.1080/10508420701713014|issn=1050-8422}}</ref> Dugoročni učinci konverzijske terapije, kao što su smanjen seksualni nagon, sram, strah, nisko samopouzdanje te povećana depresija i anksioznost uočeni su kod pojedinaca koji su sudjelovali u njezinim programima. Prema često kritiziranoj organizaciji zbog nedostatka znanstvenih dokaza i upitne sekularnosti,<ref name=":18" /><ref name=":19" /><ref name=":20" /><ref name=":21" /> NARTH, smjernice [[Reparativna terapija|konverzijske terapije]] uključuju<ref name=":17">NARTH Task Force on Practice Guidelines for the Treatment of Unwanted Same-Sex, izvorno objavljeno u ''Journal of Human Sexuality,'' 2, 5-65, [http://www.narth.com/#!services/c5ro dostupno kod NARTH - Clinical Division] (pristupljeno 11. travnja 2015)</ref>: * da bi na početku tretmana terapeut trebao pružiti pacijentu informacije o procesu promjene seksualne orijentacije koje su točne i dovoljne (Smjernica 5); * da bi tijekom tretmana terapeut trebao koristiti prihvaćene psihološke pristupe psihoterapiji koji minimiziraju rizik da se naškodi pacijentu s neželjenim istospolnim sklonostima (Smjernica 6); * da bi kliničari trebali poznavati psihološka i bihevioralne probleme koje česti prate istospolne sklonosti te da pruže ili upute pacijenta na terapiju potrebnu za suočavanje s tim problemima (Smjernica 7); * da bi terapeuti trebali uzeti u obzir i shvaćati složene pritiske koje kultura, religija i obitelj stavljaju pred LGBT pacijente (Smjernica 8); * da bi terapeuti trebali prepoznati specifične poteškoće i rizike koji postoje kod mladih LGBT osobama (Smjernica 9). == Diskriminacija == === Gay bullying === [[Datoteka:Zagreb Pride 2011 18062011 9377.jpg|mini|Zagreb Pride 2011. s velikim policijskim osiguranjem zbog opasnosti od nasilja.]] Gay bullying može biti verbalno ili fizičko zlostavljanje osoba koje nasilnik doživljava kao lezbijku, gay, biseksualnu ili transrodnu uključujući i osobe koje su zapravo heteroseksualne ili nepoznate seksualne orijentacije. U Sjedinjenim Američkim Državama tinejdžeri su prosječno čuli 26 puta na dan ili svakih 14 minuta pogrdne nazive kao što su <nowiki>''homić'', ''pederčina''</nowiki> (eng. ''faggot'') i <nowiki>''curica''</nowiki> (eng. ''sissy''). Istraživanje je 1998. provelo udruženje Mental Health America.<ref>"Mental Health American, Bullying and Gay Youth".''Mental Health America'' formerly National Mental Health Association. pristupljeno 27. lipnja 2012.</ref> === Heteroseksizam i homofobija === U brojnim kulturama homoseksualni ljudi su učestalo predmet predrasuda i diskriminacije. Istraživanje provedeno u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] je 2011. pokazalo kako 49 % tamošnje domaće i 58 % strane mladeži odbija smatrati homoseksualnost za normalnu varijaciju ljudske seksualnosti.<ref>"[http://community.expatica.com/forums/topic/2993/half-of-young-dutch-people-reject-homosexuality Half of young Dutch people reject homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111201212113/http://community.expatica.com/forums/topic/2993/half-of-young-dutch-people-reject-homosexuality |date=1. prosinca 2011. }}". Expatica/COC. pristupljeno 9. siječnja 2012.</ref> Takvi su stavovi obično povezani s oblicima homofobije i heteroseksizma koji uglavnom uključuje stavove da bi svi trebali biti heteroseksualni ili da su heteroseksualne privlačnosti i veze norma te stoga superiorni homoseksualnim. Homofobija je averzija prema homoseksualnim osobama ili neopravdani strah od istih te najčešće uključuje diskriminaciju. Manifestira se u različitim oblicima te su zabilježeni različiti tipovi: internalizirana homofobija, socijalna homofobija, emocionalna homofobija, racionalizirana homofobija i druge.<ref>The Riddle Homophobia Scale, from Allies Committee website, Department of Student Life, Texas A&M University at the Wayback Machine (archived 4. rujna 2006</ref> Postoje još i lezbofobija (usmjerena isključivo prema lezbijkama) i bifobija (usmjerena prema biseksualnim ljudima). Kada se takvi stavovi manifestiraju kao zločini, vrlo se često nazivaju zločini iz mržnje ili eng. ''gay bashing ''odnosno ''hate crime. '' Među negativnim stereotipima o LGB osobama je onaj da su one više promiskuitetne i da su sklonije zlostavljanju djece, no nema znanstvene osnove za takve tvrdnje. [[Datoteka:2008 Anti-gay protestors in San Francisco.jpg|lijevo|mini|Protesti protiv homoseksualnih osoba]] Više znanstvenih studija provedenih u SAD u vrijeme ubrzanog širenja [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS-a]] ukazalo je da promiskuitet nije više u izrazitoj mjeri bio rasprostranjen među homoseksualnim osobama.<ref>Friedman, Richard C.; Downey, Jennifer I. (1994)."Homosexuality". ''New England Journal of Medicine''(Massachusetts Medical Society) '''331''' (6. listopada 1994, Number 14):923930.doi:[[doi:10.1056/NEJM199410063311407|10.1056/NEJM199410063311407]]. PMID 8078554</ref> Sociološka studija koju je 2012. objavio Barry Reay otkriva da se učestalost promiskuitetnog ponašanja povećava i smanjuje iz desetljeća u desetljeće, kod homoseksualaca kao i kod heteroseksualaca.<ref>[http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/johs.12012/full#johs12012-note-0105 "Promiscuous Intimacies: Rethinking the History of American Casual Sex"], Journal of Historical Sociology, Vol 27-1, str 1–24, 03/2014</ref> Gay muškarci i lezbijke su sposobni formirati stabilne, posvećene veze koje su u osnovi ekvivalentne heteroseksualnim vezama.<ref name=":3" /> Seksualna orijentacije ne utječe na veću vjerojatnost zlostavljanja djece.<ref name=":13">Michael Lamb, Ph.D.: [http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf Affidavit – United States District Court for the District of Massachusetts (2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225193923/http://www.glad.org/uploads/docs/cases/gill-v-office-of-personnel-management/2009-11-17-doma-aff-lamb.pdf |date=25. prosinca 2010. }}</ref><ref name=":10">Gregory M. Herek, Ph.D.: [http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/html/facts_molestation.html Facts About Homosexuality and Child Molestation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100419022239/http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/HTML/facts_molestation.html |date=19. travnja 2010. }}</ref><ref name=":14">American Psychological Association: [http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/parenting-full.pdf Lesbian & Gay Parenting]</ref> Tvrdnje da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju vezu između homoseksualnosti i [[pedofilija|pedofilije]] su bazirane na zloupotrebi tih naziva i pogrešnoj interpretaciji stvarnih dokaza.<ref name=":10" /> Naime, makar se procjenjuje da svaki šesti dječak bude žrtva nekog oblika [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]] prije nego navrši 15 godina života,<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=73739] "Spolno zlostavljanje djece", Kristina Sesar, Ljetopis socijalnog rada, Vol.16 No.3. siječnja 2010..</ref> a počinitelji spolnog nasilja nad dječacima su žene u samo 14 % slučajeva,<ref name="ptsd.va.gov"/> pretežni dio žrtava spolnog nasilja svih oblika predstavljaju maloljetnici mlađi od 12 godina; tako među žrtvama istospolnog silovanja dječaci mlađi od 12 godina predstavljaju 79 % žrtava.<ref>[http://www.bravehearts.org.au/files/Facts%20and%20Stats_updated141212.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140204021640/http://www.bravehearts.org.au/files/Facts%20and%20Stats_updated141212.pdf|date=4. veljače 2014.}} Carol Ronken i dr. "Child Sexual Assault: Facts and Statistics - Updated: December 2012", "Bravehearts" AU</ref> Psihijatri promatraju pedofiliju (tj. seksualnu sklonost dječacima i djevojčicama koji još nisu razvili sekundarne spolne značajke – razvoj tih značajki uglavnom se događa oko dvanaeste godine života) kao zasebni fenomen, koji nije identičan s homoseksualnošću.<ref>[http://www.scribd.com/doc/134033172/Michael-C-Seto-2012-ASB-is-Pedophilia-an-Orientation "Is Pedophilia a Sexual Orientation?"], Michael C. Seto, Archives of Sexual Behavior, Feb. 2012, Vol. 41-1 str. 231-236</ref> === Institucionalno i neinstitucionalno nasilje protiv gejeva i lezbijki === 2014. u svijetu su homoseksualne aktivnosti bile ilegalne i kažnjive zakonom u 81 zemalja svijeta,<ref>[http://76crimes.com/76-countries-where-homosexuality-is-illegal/ 81 countries where homosexuality is illegal] posjećeno 12.08.2014. </ref> a smrtna kazna za takve aktivnosti postoji u njih 10.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.washingtonpost.com/blogs/worldviews/wp/2014/02/24/here-are-the-10-countries-where-homosexuality-may-be-punished-by-death/ Here are the 10 countries where homosexuality may be punished by death]<nowiki>''</nowiki> posjećeno 12.08.2014.</ref> I u državama u kojima homoseksualnost nije kažnjiva zakonom nerijetki su ispadi osobnog nasilja protiv LGBT ljudi. Tako je za SAD [[FBI]] izvijestio da je 20,4 % prijavljenih zločina iz mržnje 2011. godine bilo povezano sa seksualnom orijentacijom. 56,7 % tih je zločina bilo usmjereno protiv muških homoseksualnih osoba, a 11,1 % protiv ženskih. 29,6 % ih je bilo usmjereno općenito prema homoseksualnim ljudima bez obzira na spol.<ref>"[http://www.fbi.gov/about-us/cjis/ucr/hate-crime/2011/narratives/victims Victims]", ''FBI'', pristupljeno 26. srpnja 2013.</ref> LGBT osobe mogu postati žrtve tzv. ispravljačkog silovanja (eng. ''corrective rape'') čiji je cilj osobu natjerati da postane heteroseksualna. Također su izložene riziku od [[ubojstvo iz časti|ubojstva iz časti]] koje ponekad izvrše članovi obitelji ili rodbine zbog mišljenja da im je homoseksualna osoba u obitelji nanijela veliku sramotu.<ref>[http://www.cbsnews.com/news/honor-killings-target-turkeys-lgbt-community/ "Honor killings" target Turkey's LGBT community]". CBS News. 12. listopada 2011. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref><ref>Di Piero Russo. "[http://bari.repubblica.it/cronaca/2011/08/05/news/sei_il_disonore_della_famiglia-20061452/?ref=HREC2-6 "Sei il disonore della famiglia" e accoltella il fratello gay]". bari.repubblica.it. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref><ref>"[http://www.hurriyetdailynews.com/father-confesses-to-killing-his-own-son-in-landmark-homosexual-murder-case.aspx?PageID=238&NID=47579&NewsCatID=341 Father confesses to killing his own son in landmark homosexual murder case]". hurriyetdailynews.com. pristupljeno 23. prosinca 2013.</ref> Pripadnici LGBT populacije se značajno češće suočavaju s obiteljskim nasiljem, izbacivanjem iz kuće i drugim zlostavljanjem u kućanstvu.<ref name="#2"/> Istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da je oko 49 % LGBT osoba u SAD-u doživjelo neki vid diskriminacije na poslu, a 34 % ih je dalo otkaz zbog ''[[mobbing]]a''. 50 % sudionika nije se [[Izlazak iz ormara|''outalo'']] svojem zaposleniku, a 26 % nije podijelilo informaciju o svojoj seksualnoj orijentaciji niti jednoj osobi na svom radnom mjestu zbog straha od diskriminacije.<ref>{{Citiranje weba|last=thisisloyal.com|first=Loyal {{!}}|title=LGBT People’s Experiences of Workplace Discrimination and Harassment|url=https://williamsinstitute.law.ucla.edu/publications/lgbt-workplace-discrimination/|access-date=2022-01-08|website=Williams Institute|language=en-US}}</ref> === Anti-LGBT retorika === [[Datoteka:2010 Pride parade in San Francisco with counter-protestors.jpg|mini|Anti-LGBT okupljanje prosvjednika u San Franciscu.]] Anti-LGBT retorika su teme, fraze i slogani koji se koriste protiv homoseksualnosti ili neke druge ne-heteroseksualne orijentacije kako bi se ponizile lezbijke, gay, biseksualne i transrodne osobe. Variraju od ponižavajućih i pejorativnih do onih koji izražavaju negativnost na temelju religije ili morala te često mogu biti okarakterizirani kao [[govor mržnje]]. Takva retorika često ima ideološko uporište u heteroseksizmu i može biti potaknuta homofobijom, bifobijom i transfobijom. Anti-LGBT slogani se koriste kako bi se širilo protivljenje LGBT pravima ili pak punoj prihvaćenosti osoba homoseksualne ili biseksualne orijentacije. Najčešći primjeri kojima se anti-gay retoričari koriste su ti da je homoseksualnost protiv tradicionalnih vrijednosti, da je uništavač obitelji i ljudske vrste.<ref>"[http://www.ctvnews.ca/sports/ahead-of-olympics-russia-raises-anti-lgbt-rhetoric-1.1562570 Russia raises anti-LGBT rhetoric at home while softening message to West | CTV News]". Ctvnews.ca. 2013-11-27. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Ističe se kako je istospolni nagon neprirodan. Takvu je opasku koristio još [[Platon]] u Zakonima I 636c i VIII 841d nazivajući homoseksualni seks neprirodnim tj. <nowiki>''izvan prirode''</nowiki> (''para phusin). ''Relativno ispravniji bi bio izraz da je homoseksualnost moralno neispravna,<ref>"[http://www.lpva.com/Archives/Editorial/Hugman/20060415.shtml The Liberarian Party of Virginia, Opponents of same-sex marriage use flawed arguments, by Michael Hugman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313075625/http://lpva.com/Archives/Editorial/Hugman/20060415.shtml |date=13. ožujka 2014. }}". Lpva.com. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> a ne neprirodna jer je homoseksualno ponašanje višestruko zabilježeno u prirodi. Takvo se razmišljanje povezuje s logički irelevantnim pristupom koji se naziva argument prirodnosti (eng. appeal to nature) koji se temelji na razmišljanju da prirodnost nužno uvjetuje ispravnost nečega.<ref>Moore, George E.: ''Principia Ethica'', Barnes and Noble Publishing, Inc (1903, 2005) p. 47</ref> Moderni kršćanski slogan koji izražava takva stajališta jest: <nowiki>''</nowiki>Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu.<nowiki>''</nowiki><ref>Stuart Grudgings (15 May 2007). "[http://www.reuters.com/article/newsOne/idUSN1542579420070515?sp=true Evangelist Jerry Falwell dies at 73]". Reuters. Pristupljeno 9. listopada 2014.</ref><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.jutarnji.hr/bog-je-stvorio-adama-i-evu--a-ne-adama-i-stevu/307787/ Bog je stvorio Adama i Evu, a ne Adama i Stevu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015051811/http://www.jutarnji.hr/bog-je-stvorio-adama-i-evu--a-ne-adama-i-stevu/307787/ |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> jutarnji.hr, pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Kao anti-gay retorika javlja se uspoređivanje homoseksualnosti i pedofilije,<ref>"[https://web.archive.org/web/20071218155700/http://www.frc.org/get.cfm?i=IS02E3 Timothy J. Dailey, <nowiki>''</nowiki>Homosexuality and Child Sexual Abuse]<nowiki>''</nowiki>". Web.archive.org. Archived from the [http://www.frc.org/get.cfm?i=IS02E3 original] on 2007-12-18. Pristupljeno 9. listopad 2014.</ref> no seksualna orijentacije ne utječe na veću vjerojatnost zlostavljanja djece.<ref name=":13" /><ref name=":10" /><ref name=":14" /> Tvrdnje da postoje znanstveni dokazi koji pokazuju vezu između homoseksualnosti i [[pedofilija|pedofilije]] su bazirane na zloupotrebi tih naziva i pogrešnoj interpretaciji stvarnih dokaza.<ref name=":10" /> U Hrvatskoj se koristi argumentacija da se homoseksualne osobe ne bi trebale smatrati prirodnim i normalnim te im se ne bi smjela dati sva prava jer će onda i pedofili tražiti isto,<ref><nowiki>''</nowiki>[http://zdravstveniodgoj.com/news/pedofili-zele-ista-prava-kao-i-homoseksualci Pedofili žele ista prava kao i homoseksualci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015035036/http://zdravstveniodgoj.com/news/pedofili-zele-ista-prava-kao-i-homoseksualci |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> a ako dopustimo gay brakove, doći će do toga da će ljudi tražiti da se žene s drugim životinjama.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88446-strucnjaci-upozoravaju-uskoro-cemo-imati-zahtjeve-za-legalizacijom-braka-covjeka-i-zivotinje.html Stručnjaci upozoravaju: Uskoro ćemo imati zahtjeve za legalizacijom braka čovjeka i životinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015172929/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/88446-strucnjaci-upozoravaju-uskoro-cemo-imati-zahtjeve-za-legalizacijom-braka-covjeka-i-zivotinje.html |date=15. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> dnevno.hr, pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> Danas se javlja i slogan: <nowiki>''</nowiki>Homoseksualci ne mogu reproducirati pa moraju regrutirati<nowiki>''</nowiki> čime se izražava viđenje kako homoseksualne osobe vrebaju djecu kako bi ih navele na homoseksualni način života.<ref>Haggerty, George E.; Beynon, John; Eisner, Douglas, ed. (2000). ''Encyclopedia of lesbian and gay histories and cultures''. New York: Garland. pp. 737–738. {{ISBN|978-0-8153-1880-4}}. Retrieved 4 February 2011.</ref> * <nowiki>''</nowiki>Homoseksualni spolni čin je grijeh<nowiki>''</nowiki> čest je argument pripadnika [[Abrahamske religije|abrahamskih religija]] tijekom prosvjeda protiv LGBT osoba. U [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] stoji: <nowiki>''</nowiki>Ako bi muškarac legao s muškarcem kao što se liježe sa ženom, obojica bi počinila odvratno djelo. Neka se smaknu i krv njihova neka padne na njih.<nowiki>''</nowiki><ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.adventisti.info/biblija/glava.php?knjiga=Levitski%20zakonik&prijevod=stvarnost&glava=20 LEVITSKI ZAKONIK 20. POGLAVLJE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141026180724/http://www.adventisti.info/biblija/glava.php?knjiga=Levitski%20zakonik&prijevod=stvarnost&glava=20 |date=26. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> * Iduća raširena tvrdnja je ta da je AIDS gay bolest.<ref><nowiki>''</nowiki>[http://www.apaa.ca/index.php?option=com_content&view=article&id=178&Itemid=91 The Top Ten Myths About HIV/AIDS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141016085923/http://www.apaa.ca/index.php?option=com_content&view=article&id=178&Itemid=91 |date=16. listopada 2014. }}<nowiki>''</nowiki> pristupljeno 9. listopada 2014.</ref> Više o tome u članku pod Zdravstveni problemi i rizici. == Homoseksualno ponašanje u životinja == [[Datoteka:Wuppertal - Zoo - Panthera leo 01 (1) ies.webm|mini|Homoseksualne aktivnosti lavova]] Do 1999. približno 1500 životinjskih vrsta – od primata, crva i grizli [[medvjed]]a do [[ovca|ovaca]] – opaženo je u ponašanjima koja se mogu označiti homoseksualnim; od toga za oko 500 vrsta postoje dobro dokumentirani izvještaji. Kao primjere homoseksualnog ponašanja uzimala su se u tim istraživanjima se ne samo seksualne aktivnosti, nego također i izvođenje aktivnosti udvaranja pred jedinkama istog spola, privrženost drugoj jedinki istog spola, povezivanje jedinki istog spola u parove i zajednička briga jedinki istog spola za potomstvo.<ref>[http://us.macmillan.com/biologicalexuberance/BruceBagemihl] "BIOLOGICAL EXUBERANCE - Animal Homosexuality and Natural Diversity", Bruce Bagemihl Stonewall Inn Editions 1999.</ref> Životinjsko seksualno ponašanje poprima brojne različite oblike pa i unutar iste vrste. Motivi i implikacije takvih različitih ponašanja tek moraju biti potpuno istraženi. Prema Bruceu Bagemihlu <nowiki>''</nowiki>životinjsko [[Carstvo (taksonomija)|carstvo]] pokazuje daleko veću seksualnu raznolikost – uključujući homoseksualni, biseksualni i nereproduktivni seks – nego što su to znanstvena zajednica i društvo prethodno bili voljni prihvatiti<nowiki>''</nowiki>.<ref>[http://www.publishersweekly.com/pw/print/19990201/26501-gay-lib-for-the-animals-a-new-look-at-homosexuality-in-nature.html <nowiki>''</nowiki>Gay Lib for the Animals: A New Look At Homosexuality in Nature<nowiki>''</nowiki>] pristupljeno 10.08.2014. </ref> [[Datoteka:Two Giraffes.PNG|lijevo|mini|Dva [[mužjak]]a [[žirafe]] u [[Kenija|Keniji]].]] Simon LeVay je unatoč tome istaknuo: <nowiki>''</nowiki>iako je homoseksualno ponašanje jako često u životinjskom svijetu, čini se da individualnim životinjama nije srodna dugoročna predispozicija za uključivanje u takvo ponašanje uz potpuno isključivanje heteroseksualnih aktivnosti. Prema tome, čini se da je homoseksualna orijentacija, ako se o tome kod životinja može govoriti na taj način, rijetkost.<nowiki>''</nowiki><ref>Levay, Simon (1996). ''Queer Science: The Use and Abuse of Research into Homosexuality''. Cambridge, Massachusetts: MIT Press. p. 207.</ref> Primjer vrste kod koje su uočene jedinke s isključivo homoseksualnom orijentacijom je [[Ovce|ovca]] (lat. ''Ovis aries'')<ref>[http://books.google.ca/books?id=EftT_1bsPOAC&pg=PA179 Animal Homosexuality: A Biosocial Perspective By Aldo Poiani, A. F. Dixson, Aldo Poiani, A. F. Dixson], p. 179, 2010, Cambridge University Press</ref><ref name=":7">Levay, Simon (2011). ''Gay, Straight, and The Reason Why The Science of Sexual Orientation''. Cambridge, Massachusetts: Oxford University Press. pp. 70–71.</ref> koja spada u nemonogamne vrste: <nowiki>''</nowiki>Oko 10 % mužjaka odbija se pariti sa ženkama, ali se voljno pare s drugim [[mužjak|mužjacima]].<nowiki>''</nowiki><ref name=":7" /> Osim kod ovaca, isključivo homoseksualno ponašanje je uočeno i kod nekih vrsta [[Pingvini|pingvina]] pri čemu pojedini mužjaci preferiraju samo jednog partnera istog spola cijeli život te se odbijaju pariti se ženkama i onda kad im se ukaže prilika.<ref>"Cold Shoulder for Swedish Seductresses | Germany | Deutsche Welle | 10.02.2005". Dw-world.de. pristupljeno 2010-11-17.</ref><ref>"[http://www.cbc.ca/world/story/2009/06/05/gay-penguins-adopt005.html Gay penguin couple adopts abandoned egg in German zoo]". ''CBC News''. 2009-06-05.</ref> Pojava homoseksualnog ponašanje u životinja vrlo se često koristi kao protuargument za tvrdnju da je homoseksualnost lat. ''peccatum contra naturam'' (grijeh protiv prirode).<ref>Bruce Bagemihl, ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity,'' St. Martin's Press, 1999; {{ISBN|978-0312253776}}</ref> Tako je taj argument navelo i Američko društvo psihijatara u izvještaju američkom vrhovnom sudu (United States Supreme Court) u slučaju ''Lawrence v. Texas ''kada je sud 2003. svojom presudom srušio zakone koji su kriminalizirali homoseksualnost u 14 američkih saveznih država čime su istospolne seksualne aktivnosti postale legalne na teritoriju čitavog SAD-a.<ref>Smith, Dinitia (7. veljače 2004)."[http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FA0C1EF83A5F0C748CDDAB0894DC404482 Love That Dare Not Squeak Its Name]". New York Times. pristupljeno 2007-09-10.</ref><ref>[http://www.apa.org/about/offices/ogc/amicus/lawrence.pdf Brief for Amici Curiae in Support of Petitioners, ''Lawrence v. Texas'']</ref> Bagemihl je npr. uočio da su kod [[Žirafe|žirafa]] 9 od 10 sparivanja bila između mužjaka prilikom čega je uočio da je homoseksualno ponašanje, koje je uključivalo analnu penetraciju s orgazmom, uglavnom bilo u funkciji iskazivanja dominantnosti, kompeticije ili pozdrava.<ref>Bagemihl, citing a study by Leuthold, W. (1977): African Ungulates: A Comparative Review of Their Ethology and Behavioural Ecology. ''Springer Verlag'', Berlin, cited in ''Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity'', 1999;</ref> Neki smatraju da takvo ponašanje ima svoje podrijetlo u socijalnoj organizaciji i dominantnosti kod mužjaka dok drugi (Bagemihl,  Joan Roughgarden,  Thierry Lodé,<ref>Thierry Lodé "La guerre des sexes chez les animaux" Eds O Jacb, Paris, 2006, {{ISBN|2-7381-1901-8}}</ref>  and Paul Vasey) smatraju da se ne radi samo o dominantnosti, već i o jačanju zajedništva te socijalnih veza unutar skupine. == Povijest homoseksualnosti == [[Datoteka:Egyptian homosexual ostraca.jpg|mini|Homoseksualni spolni čin između 2 muškarca u starom Egiptu.]] Prva spominjanja homoseksualnosti nalazimo u staroj Grčkoj; tako [[Platon]] (5. – 4. stoljeće pr.n.e.) u djelu ''Gozba'' (''Simpozij'', tematika je ljubav) spominje homoseksualne odnose između osoba istog spola, a i žene koje su zaokupljene (''trepesthai'', taj izraz ne referira izričito na seksualnu želju) drugim ženama i ne mare za muškarce. U staroj Grčkoj radilo se gotovo isključivo o odnosima između odraslih muškaraca i dječaka: [[Plutarh]] (1. – 2. stoljeće pr.n.e.), pišući o Lakademoncima (Spartancima), bilježi da su erotski odnosi muškaraca prema dječacima bili „toliko na dobrom glasu među njima, da su i najuglednije dame na takav način postupale s djevojčicama". Nadalje piše da "rivalitet nije postojao i ako bi se nekolicini muškaraca svidio isti (dječak), to je bio početak jednog intimnog prijateljstva te bi svi oni zajednički nastojali da predmet njihove sklonosti bude što potpunije zadovoljen."<ref>[http://classics.mit.edu/Plutarch/lycurgus.htmlSapfa Plutarh: Lukurg]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (eng.)</ref> Na području Irana i Afganistana postoji do danas drevni običaj da stariji muškarci uzimaju u kućanstvo dječake, odijevaju ih u žensku odjeću i koriste u seksualne svrhe. Takve dječake se naziva Bača-bazi (''Bacheh-baazi'') što znači ''igranje s djecom.''<ref>[http://www.digitaljournal.com/article/246409/Boys_in_Afghanistan_Sold_Into_Prostitution_Sexual_Slavery "Boys in Afghanistan Sold Into Prostitution, Sexual Slavery"], 20.11.2007</ref> Valja opaziti da su u gornjim slučajevima posrijedi odnosi odraslih muškaraca s dječacima kod kojih je [[pubertet]] počeo ili uznapredovao pa se prema aktualnim definicijama koje koriste psihijatrijska i psihološka struka ne radi o [[Pedofilija|pedofiliji]] (o čemu struka danas govori kada je posrijedi seksualna sklonost prema predpubertetskoj djeci) nego o homoseksualnosti. U pogledu stare Grčke, također, vrijedi opaziti da je homoseksualnost bila prilično raširena, ali je kulturalno uglavnom bila odbacivana: "Sva tri najveća grčka filozofa: Sokrat, Platon i Aristotel, smatrali su homoseksualno ponašanje u sebi sramotnim, nemoralnim i doista izopačenim ili izopačujućim ... Platon koji je u svojoj ''Gozbi'' napisao slavnu pohvalu romantičnim i duhovnim ljubavnim odnosima između muškaraca i dječaka, čini vrlo jasnim da su svi oblici seksualnog ponašanja izvan heteroseksualnog braka sramotni, pogrešni i škodljivi. To je osobito vidljivo iz njegovog pisanja o toj stvari u njegovu zadnjem djelu ''Zakoni'', ali također dovoljno jasno u ''Državi'' i ''Fedru'', pa i u samoj ''Gozbi''."<ref>[http://www.princeton.edu/~anscombe/articles/finnisorientation.pdf "Law, Morality, and "Sexual Orientation", John Finnis], objavljeno u zborniku John Corvino (ed.), "Same Sex: Debating the Ethics, Science, and Culture of Homosexuality", urednik John Corvino, Lanham-New York-London, Rowman and Littlefield 1997., str. 31-43</ref> Sličan oblik homoseksualnosti između odraslih muškaraca i dječaka u pubertetu i ranoj adolescenciju bilježi se i kasnije u Rimu. Car Teodozije I. donosi 390. godine zakon koji za pasivnog partnera propisuje kaznu paljenjem na lomači. [[Datoteka:Woman spying on male lovers.jpg|lijevo|mini|Žena špijunira 2 ljubavnika. Kina, Qing dinastija.]] Na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], povijest homoseksualnosti možemo kontinuirano pratiti još od početaka [[Islam]]a koji takve prakse osuđuje i uglavnom teško kažnjava.<ref>[http://islamskoznanje.wordpress.com/category/kuran-o-homoseksualizmu/ "Kur'ansko rasvjetljenje pojave homoseksualizma", šejh dr. Dža'fer Idris], "Islamsko znanje" 23.1.2013.</ref> Nakon, izgleda, zamiranja homoseksualnih praksi tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], u [[Renesansa|renesansi]] se one ponovno evidentnije u Europi. Najprije se bilježe u trgovačkim središtima Italije, poput Firence, možda zbog pojačanih trgovačkih i kulturalnih odnosa s Bliskim istokom gdje je homoseksualnost stalno prisutna. Ponovno se bilježi obrazac seksualnih odnosa odraslih muškaraca s dječacima i mladićima u ranoj adolescenciji – onako kako je bilo uobičajeno u staroj Grčkoj i Rimu, a i na Bliskom istoku.<ref>[http://books.google.hr/books/about/Forbidden_Friendships_Homosexuality_and.html? "Forbidden Friendships: Homosexuality and male Culture in Renaissance Florence"], Michael Rocke, Oxford University Press, 1996</ref> U Firenci se takav oblik homoseksualnosti bio duboko uvriježio te je zadnji vladar iz kuće [[Medici]], Gian Gastone (r. 1671. – u 1737.), bio međunarodno poznat po odnosima s vrlo velikim brojem dječaka i mladića koje je držao u svojoj pratnji: izgleda da je enormni međunarodni skandal koji je proizlazio iz tog javnog prakticiranja homoseksualnosti znatno pridonio kraju vojvodske loze Medici.<ref>[http://books.google.hr/books/about/The_last_of_the_Medici.html?id=mJGBAAAAIAAJ&redir_esc=y "The last of the Medici"], Harold Acton, izdanje G. Orioli, Lungarno Corsini, 1930. (v. također Faber & Faber, London 2009.)</ref> Revolucionarna Francuska 1791. godine donosi kazneni zakonik u kojemu ''sodomija ''više nije kažnjiva, čime postaje prva zemlja u kojoj je homoseksualnost dekriminalizirana. Međutim, drugim pravnim i socijalnim mjerama homoseksualnost je u Francuskoj i nakon toga održana u strogo privatnoj sferi.<ref>[http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html "The Elastic Closet: A History of Homosexualitiy in France"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130603062805/http://academics.wellesley.edu/French/facultyhomepages/gunther/Scott%20Gunther%20-%20The%20Elastic%20Closet.html |date=3. lipnja 2013. }}, Scott Gunther, Palgrave, 2009.</ref> U drugim je Europskim zemljama homoseksualnost dekriminalizirana mnogo kasnije: u Velikoj Britaniji 1967. godine (u Sjevernoj Irskoj tek 1982.), u pojedinim saveznim državama SAD-a u razdoblju od 1961. do 2003. godine, a u Hrvatskoj 1977. godine. Nakon II. svjetskog rata – najprije u SAD-u – nastaje politički pokret za prava homoseksualaca, počev od Mattachine Society osnovanog u Los Angelesu 1950. godine kao konspirativna organizacija (sama homoseksualnost je bila ilegalna); taj rani pokušaj nije bio osobito uspješan.<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html "glbtq encyclopedia: Matttachine Society"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070217194851/http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html |date=17. veljače 2007. }}, Craig Kaczorowski, 2004</ref><ref>"Mattachine Society", FBI Records: The Vault, (dokumentarni izvori), pristupljeno 17.9.2014.</ref> Međutim se u velikim gradovima formiraju veće zajednice homoseksualaca; napetost između homoseksualne zajednice, što se oformila u gradu [[New York]]u, i glavne kulturalne struje, koju je prezentirala policija, iskazao se prigodom racije 28. lipnja 1969. godine u [[Stonewall Inn|"Stonewall Innu"]] u [[Greenwich Village]]u. Obljetnicu [[Stonewallski nemiri|Stonewallskih nemira]] je danas uobičajeni datum održavanja tzv. [[Povorka ponosa|''Gay pride'']] manifestacija širom svijeta i na taj način ostaju kulturalnim orijentirom [[LGBT društveni pokreti|pokreta za prava LGBT osoba]]. Nakon toga postaje pokret za prava homoseksualaca dijelom ljevičarski usmjerenih studentskih i srodnih društvenih gibanja krajem 1960.- ih i tijekom 1970.-ih godina.<ref>"[https://confluence.cornell.edu/display/WWC/The+Evolution+of+the+Medical+Definition+of+Homosexuality The Evolution of the Medical Definition of Homosexuality]", Jami Carlacio i Lisa Michelle Cannizzaro kod "Cornell University Confluence", ver. 30.10.2007.</ref> Američko psihijatrijsko društvo je [[1973.]] uzevši u obzir znanstvene dokaze<ref name=":12" /> uklonilo homoseksualnost s popisa bolesti, a istu je poziciju [[1975.]] zauzelo i Američko psihološko društvo;<ref name=":0" /> potom homoseksualci najprije u [[SAD|SAD-u]] pa potom i u većem broju zemalja kulturno i politički povezanih sa SAD-om (uključujući gotovo čitavu Europu) organiziranim aktivizmom uspijevaju izboriti status društvene manjine i zaštitu kakvu uživaju društvene manjine.<ref>[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/history.aspx "History of Lesbian, Gay, & Bisexual Social Movements"], pristupljeno 21.8.2014.</ref> Nakon što je [[2001.]] godine [[Nizozemska]] donijela zakon kojim se omogućuje registriranje homoseksualnih partnerstava kao brakova, [[istospolni brak|zakoni o istospolnom braku]] su donijeti u još petnaestak zemalja. Trenutačno je glavna preokupacija pokreta za LGBT prava u zapadnim zemljama zalaganje za zakon o istospolnom braku te ozakonjenje posvajanja djece i surogatnog majčinstva za članove istospolnih zajednica.<ref>[https://www.aclu.org/lgbt-rights "LGBT Rights"], American Civil Liberties Union, pristupljeno 21.8.2014.</ref><ref>[http://www.hrc.org/resources/entry/surrogacy-laws-and-legal-considerations "Surrogacy Laws and Legal Considerations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140905190343/http://www.hrc.org/resources/entry/surrogacy-laws-and-legal-considerations |date=5. rujna 2014. }}, "Human Rights Campaign", pristupljeno 21.8.2014.</ref> S krajem 2014. u sedamnaest zemalja svijeta postoji mogućnost sklapanja istospolnog braka ([[Argentina]], [[Belgija]], [[Brazil]], [[Kanada]], [[Danska]], [[Francuska]], [[Island]], [[Luksemburg]], [[Nizozemska]], [[Novi Zeland]], [[Norveška]], [[Portugal]], [[Južna Afrika]], [[Španjolska]], [[Švedska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Urugvaj]]) kao i u nekim podnacionalnim jurisdikcijama (dijelovi [[Meksiko|Meksika]], te većina država [[SAD|SAD-a]). [[Datoteka:World laws pertaining to homosexual relationships and expression.svg|mini|'''Tamnoplavo: '''priznat istospolni brak. '''Svjetlije nijanse plave:''' razni stupnjevi ozakonjenja istospolnih zajednica. '''Sivo:''' nejasni pravni status homoseksualnosti. '''Oker:''' zabranjeno propagiranje homoseksualnosti. '''Žuto:''' zakonska zabrana homoseksualnosti, koja se u praksi ne provodi. '''Nijanse smeđe:''' kažnjavanje homoseksualnosti; najtamnije su označene zemlje gdje postoji i smrtna kazna.]] Postoje i zemlje s drugačijim trendovima: [[Belize]], koji je bio britanska kolonija do 1981. godine te se stoga od 1967. godine homoseksualnost nije kažnjavala, 2003. godine je kriminalizirao homoseksualne čine propisavši do 10 godina zatvora; [[Burundi]], koji kao bivša belgijska kolonija (do 1962. godine) nije od svoje bivše metropole naslijedio kažnjivost homoseksualnosti, proglasio je istospolne odnose kaznenim djelom 2008. s mogućnošću kazne zatvora od 3 mjeseca do 2 godine. U Ugandi je 2014. godine proglašen zakon kojim se postrožuju kazne za homoseksualne odnose (čak i do smrtne kazne za osobe koje su već kažnjavane ili se upuštaju u homoseksualne odnose makar su zaražene HIV-om ili stupaju u homoseksualne odnose s osobama mlađim od 18 godina) i kriminalizira članstvo u udrugama za promicanje prava LGBT osoba. Do danas je u [[Litva|Litvi]], koja je članica [[Europska unija|Europske unije]] na snazi zakon iz [[2010.]] godine koji zabranjuje upoznavanje maloljetnika s homoseksualnošću; zbog članstva u EU taj se zakon koristi uglavnom za sprječavanje spominjanja istospolne seksualnosti u medijima.<ref>[http://www.lithuaniatribune.com/44839/lithuanian-gay-league-criticises-national-broadcasters-restrictions-on-gay-pride-clips-201344839/ "Lithuanian Gay League criticises national broadcasters’ restrictions on gay pride clips"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140827124332/http://www.lithuaniatribune.com/44839/lithuanian-gay-league-criticises-national-broadcasters-restrictions-on-gay-pride-clips-201344839/ |date=27. kolovoza 2014. }}, "Lithuania Tribune", 15.7.2013.</ref> Sličan je zakon 2013. godine proglašen i u Rusiji,;<ref>[http://www.themoscowtimes.com/news/article/russias-gay-propaganda-law-one-year-on/502697.html "Russia's Gay Propaganda Law One Year On"], Gabrielle Tétrault-Farber za "The Moscow Times", 29.6.2014.</ref> zapadni mediji kao posljedicu tog zakona opisuju porast ne-državnog nasilja protiv homoseksualaca u Rusiji.<ref>[http://www.theguardian.com/technology/2014/feb/11/russia-violent-anti-gay-groups-vkontakte-lgbt-sochi "How anti-gay groups use 'Russian Facebook' to persecute LGBT people"], Hannah Jane Parkinson za theguardian.com, 11.02.2014.</ref> U mnogim zemljama svijeta koje kulturalno i politički ne pripadaju [[Zapadni svijet|zapadnom civilizacijskom krugu]], prakticiranje i eksponiranje homoseksualnosti je ilegalno (u 80 zemalja svijeta su homoseksualni čini izrijekom zabranjeni kao [[kazneno djelo]]) ili pak nema nikakve zaštite LGBT osoba od diskriminacije. Čak i na zapadnoj hemisferi, [[Jamajka]] <nowiki/>i druge karipske zemlje engleskog jezika (s iznimkom onih koje su još uvijek Britanske kolonije) redom zakonski zabranjuju homoseksualnost.<ref>[http://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2014/may/-sp-gay-rights-world-lesbian-bisexual-transgender#country:566 "Surrogacy Laws and Legal Considerations"], Interaktivni pregled prava LGBT osoba prema zemljama, kod "The Guardian", pristupljeno 21.8.2014.</ref> Nakon što su prvi homoseksualni magazini uglavnom prikazivali nježne dječake, od [[1960-ih]] godina se u tim časopisima pojavljuju i maskulini mladići. Suvremena LGBT zajednica sustavno obeshrabruje međugeneracijske seksualne odnose. == Uzroci == === Općenito === Znanost je tražila i još uvijek traži uzroke homoseksualnosti te seksualne orijentacije općenito. Dosadašnja relevantna istraživanja upućuju da bi uzroci mogli biti povezani s biološkim faktorima i onim okolišnim. Biološki faktori koji su bili predmet istraživanja uključuju [[Genetika|genetski]] i [[Hormoni|hormonalni utjecaj]] (posebice u embrionalnom razdoblju) koji utječe na konačnu strukturu mozga i druge karakteristike kao što je prirodna sklonost većem i spretnijem korištenju jedne ruke.<ref name=":4" /><ref name=":0" /> Uz razne biološke faktore postoji i veliki raspon okolišnih faktora kao što su to oni sociološki, psihološki ili pak rano okruženje u [[Maternica|maternici]].<ref name=":2" /><ref name=":4" /> * Američka pedijatrijska akademija je u časopisu ''Pediatrics ''2004. objavila: <nowiki>''</nowiki>Seksualna orijentacija vjerojatno nije određena ni jednim pojedinačnim faktorom, već kombinacijom genetskih, hormonalnih i okolišnih utjecaja. U proteklim desetljećima biološke su teorije bile preferirane od strane stručnjaka. [...] Premda se nastavljaju kontroverze i nesigurnost oko porijekla varijacija ljudske seksualne orijentacije, nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju. Trenutačno znanje sugerira da je seksualna orijentacija obično formirana tijekom ranog djetinjstva.<nowiki>''</nowiki><ref name=":4" /><ref>Perrin, E. C. (2002). ''Sexual Orientation in Child and Adolescent Health Care''. New York: Kluwer Academic/Plenum Publishers. {{ISBN|0-306-46761-5}}.</ref> * Američko psihološko društvo, Američko psihijatrijsko društvo te Nacionalno društvo socijalnih radnika su 2006. objavili: <nowiki>''</nowiki>Trenutačno nema znanstvenog konsenzusa oko specifičnih faktora koji bi uzrokovali da pojedinac postane heteroseksualan, homoseksualan ili biseksualan – uključujući biološke i psihološke faktore ili sociološke efekte seksualne orijentacije roditelja. Unatoč tome, dostupni dokazi indiciraju da je apsolutna većina lezbijka i gayeva odgojeno od strane heteroseksualnih roditelja i da apsolutna većina djece odgojene od strane homoseksualnih roditelja odraste kao heteroseksualna.<nowiki>''</nowiki><ref name=":3" /> * <nowiki> </nowiki>Royal College of Psychiatrists je 2007. objavio: <nowiki>''</nowiki>Unatoč gotovo stoljeću psihoanalitičkih i psiholoških spekulacija nema relevantnih dokaza koji bi poduprli pretpostavku da priroda roditeljstva ili iskustva iz ranog djetinjstva igraju bilo kakvu ulogu u formiranju fundamentalne heteroseksualne ili homoseksualne orijentacije. Čini se da je seksualna orijentacija u svojoj prirodi biološka, određena složenim međuutjecajem genetičkih faktora i ranog okruženja u maternici, stoga seksualna orijentacija nije izbor.<nowiki>''</nowiki><ref name=":0" /> Američko psihološko društvo tvrdi: <nowiki>''</nowiki>Vjerojatno postoje mnogi razlozi zbog kojih osoba ima određenu seksualnu orijentaciju i razlozi bi mogli biti drugačiji za različite ljude<nowiki>''</nowiki>; te dodaje kako je kod većine ljudi seksualna orijentacija određena već u ranoj dobi.<ref name=":2" /> Istraživanje o tome kako bi kod muškaraca orijentacija mogla biti determinirana genetičkim i drugim prenatalnim faktorima često je predmet spominjanja u političkim i sociološkim debatama o homoseksualnosti te također podiže zabrinutost o genetičkom profiliranju i prenatalnom testiranju.<ref>Mitchum, Robert (12. kolovoza 2007.), "Study of gay brothers may find clues about sexuality", ''Chicago Tribune'', pristupljeno 4. svibnja 2007.</ref> Prof. Michael King tvrdi: <nowiki>''</nowiki>Zaključak do kojeg su došli znanstvenici koji istražuju porijeklo i stabilnost seksualne orijentacije je taj da je ona ljudska karakteristika koja se formira rano u životu i otporna je na promjenu. Znanstveni su dokazi o podrijetlu homoseksualnosti relevantni za [[teologija|teološke]] i sociološke debate jer potkopava pretpostavku da je seksualna orijentacija izbor.<nowiki>''</nowiki><ref>"[http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Homosexuality-is-regarded-as-a-genetical-condition/-/689364/2162786/-/9ww58e/-/index.html How much is known about the origins of homosexuality?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730002132/http://www.monitor.co.ug/OpEd/Commentary/Homosexuality-is-regarded-as-a-genetical-condition/-/689364/2162786/-/9ww58e/-/index.html |date=30. srpnja 2014. }}" 29.07.2014.</ref> Garcia-Falgueras i Swaab tvrde u sažetku svojeg istraživanja iz 2010. objavljenog u časopisu ''Endocrine Development'': <nowiki>''</nowiki>Mozak fetusa se razvija tijekom intrauterinog razdoblja u muškom smjeru pomoću djelovanja testosterona na razvoj [[Neuron|živčanih stanica]] ili u ženskom smjeru pomoću manjka hormona. U tom smjeru, naš su rodni identitet (uvjerenost u pripadanje muškom ili ženskom rodu) i seksualna orijentacija programirani i organizirani u naše moždane strukture dok smo još u maternici. Nema indikacija da socijalni okoliš poslije rođenja ima ikakav utjecaj na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.<nowiki>''</nowiki><ref name=":5">Garcia-Falgueras A, Swaab DF (2010). "Sexual Hormones and the Brain: An Essential Alliance for Sexual Identity and Sexual Orientation". ''Endocrine Development'' '''17''': 22–35. doi:[[doi:10.1159/000262525|10.1159/000262525.PMID 19955753]]. "There is no indication that social environment after birth has an effect on gender identity or sexual orientation."</ref> Psihijatri i psiholozi okupljeni oko udruženja NARTH (National Association for Research & Therapy of Homosexuality) smatraju i nadalje validnim stajališta osnivača [[Psihoterapija|psihoterapije]] ([[Sigmund Freud|Freud]], Jung, Adler, Frankl) da je homoseksualnost ishod neadekvatno realizirane čežnje za istospolnim prijateljstvom s vršnjacima i za dubokim odnosom sa starijim pripadnicima istog spola u mladosti .<ref>[http://www.narth.org/docs/hom101.html "Homosexuality 101:What Every Therapist, Parent, And Homosexual Should Know"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140809214421/http://www.narth.org/docs/hom101.html |date=9. kolovoza 2014. }}, Julie Harren, Ph.D., Archives of Sexual Behavior, Vol. 32, No. 5, listopad 2003., pp. 403-417</ref> Američko psihološko društvo i Royal College of Psychiatrists su izrazili zabrinutost da stavovi, koje zastupa NARTH, nisu potkrijepljeni znanstvenim dokazima te pridonose stvaranju okruženja sklonog predrasudama i diskriminaciji.<ref name=":18">Royal College of Psychiatrists: [http://www.rcpsych.ac.uk/press/pressreleasearchives/2009/statement.aspx Statement from the Royal College of Psychiatrists’ Gay and Lesbian Mental Health Special Interest Group] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527055029/http://www.rcpsych.ac.uk/press/pressreleasearchives/2009/statement.aspx |date=27. svibnja 2010. }}</ref><ref name=":19">[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/policy/ex-gay.pdf Statement of the American Psychological Association]</ref> NARTH je s druge strane 2007. optužio Američko psihološko društvo za pristranost u odabiru članova komisije za nadzor psiholoških terapija gdje su izabrali 5 stručnjaka koji su otvoreno gay aktivisti, a nijednog od kandidata koje je predložio NARTH.<ref>"[https://www.lifesitenews.com/news/apa-appoints-gay-activists-to-monitor-homosexual-reorientation-therapy APA Appoints Gay Activists to Monitor Homosexual Reorientation Therapy]", Elizabeth O’Brien za LifeSiteNews, 22.6.2007.</ref> NARTH tvrdi da je sekularna organizacija, no vrlo često surađuje s vjerskim udrugama<ref name=":20">Ariel Shidlo; Michael Schroeder (PsyD.), Michael Schroeder, Jack Drescher, M.D. (2001). ''[http://books.google.com/?id=1jYuientrGoC Sexual Conversion Therapy: Ethical, Clinical, and Research Perspectives]''. Routledge. {{ISBN|978-0-7890-1911-0}}.</ref> kao što su ''Jews Offering New Alternatives for Healing'' i ''Evergreen International'', a njihova internetska stranica sadrži nekoliko članaka o pitanjima vjere i morala.<ref name=":21">[http://www.narth.com/#!family-faith--ethics2/c11bg stranice NARTH, sadržaj "faith - ethics"]. NARTH. Pristupljeno 12. kolovoza, 2014.</ref> Razmatranja o uzrocima homoseksualnosti nisu do kraja primjenjiva na pitanje uzroka biseksualnosti – zapravo je znanost vrlo malo razmatrala pitanje razvoja biseksualnosti. Također postoje razlike između dinamike homoseksualne orijentacije kod muškaraca i kod žena.<ref>[http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf "Was it a phase? Young women's relinquishment of lesbian/bisexual identities over a 5-year period."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610021748/http://www.psych.utah.edu/people/people/diamond/Publications/Was%20it%20a%20Phase.pdf |date=10. lipnja 2010. }} Diamond, Lisa M., Journal of Personality and Social Psychology, Vol 84(2), Feb 2003, 352-364 (v. tekst na str. 353]</ref> === [[Evolucija|Evolucijska]] perspektiva<nowiki/> === Autori istraživanja iz 2008. su ustvrdili: <nowiki>''</nowiki>postoje značajni dokazi da je ljudska seksualna orijentacija uvjetovana genetikom, stoga nije poznato kako je homoseksualnost, koja smanjuje reproduktivni uspjeh, održavana u [[Populacija (biologija)|populaciji]] u relativno visokoj [[Frekvencija|frekvenciji]].<nowiki>''</nowiki> Iznose [[Hipoteza istiskivanja|hipoteze]]: <nowiki>''</nowiki>dok geni koji predisponiraju za homoseksualnost reduciraju reproduktivni uspjeh homoseksualaca, mogli bi također pružati neku prednost heteroseksualcima koji ih nose<nowiki>''</nowiki>. Njihovi rezultati sugeriraju da <nowiki>''</nowiki>geni koji predisponiraju za homoseksualnost bi mogli pružati prednost u razmnožavanju heteroseksualcima što bi moglo objasniti evoluciju i održivost homoseksualnosti u populaciji.<nowiki>''</nowiki><ref>Zietsch et al. (2008)</ref> Da bi to moglo biti tako, pokazalo je i istraživanje iz 2009. koje je otkrilo značajno povećanje [[plodnost]]i kod žena koje su bile u srodstvu s homoseksualcima s majčine strane, ali ne i kod žena koje se bile u srodstvu s homoseksualcima s očeve strane.<ref>Iemmola, Francesca and Camperio Ciani, Andrea (2009). "New Evidence of Genetic Factors Influencing Sexual Orientation in Men: Female Fecundity Increase in the Maternal Line". ''Archives of Sexual Behavior''(Springer Netherlands) '''38'''.</ref> Recenzentni rad autora Bailey i Zuk koji analizira istraživanja istospolnog seksualnog ponašanja kod životinja testira pogled da takvo ponašanje smanjuje reproduktivni uspjeh navodeći nekoliko hipoteza o tome kako takvo ponašanje može biti adaptivno; te hipoteze značajno variraju među vrstama. Bailey i Zuk također navode kako buduća istraživanja trebaju proučavati evolucijske posljedice istospolnog seksualnog ponašanja umjesto da se bave isključivo porijeklom takvog ponašanja.<ref>Bailey, N. W., & Zuk, M. (2009). Same-sex sexual behavior and evolution. Trends In Ecology & Evolution, 24(8), 439–446. doi:10.1016/j.tree.2009.03.014</ref> Postoje objašnjenja da bi homoseksualnost mogla biti nusprodukt homosocijalnosti (istospolnog prijateljstva). Da bi među grupama ljudi, koje su imale zajednički zadatak ići u lov opstao dobar odnos i cilj bio izvršen, razvila se homoseksualnost s ciljem učvršćivanja prijateljstva, odnosno bolje emocionalne povezanost. To je imalo za posljedicu veću vjerojatnost pomaganja u nevoljama, a time i doprinosilo očuvanju vrste. Drugo evolucijsko objašnjenje homoseksualnosti odnosi se na brigu za potomstvo. Kako je u kameno doba smrtnost bila velika, a o potomcima je ovisilo očuvanje vrste, pretpostavlja se da se homoseksualnost razvila kako bi ti pojedinci bez vlastitih potomaka doprinosili brizi za tuđu djecu, čime su im povećavali vjerojatnost preživljavanja. Oba ova evolucijska objašnjenja ovise o daljnjoj hipotezi, da bi homoseksualnost mogla biti nasljedna osobina; koje se pitanje nastoji riješiti istraživanjem blizanaca – kako se i inače utvrđuju nasljedna stanja. Prva takva provedena studija iz [[1991.]] (Bailey i Pillard) je ukazala da bi vjerojatnost da su oba jednojajčana blizanca homoseksualna, bila znatno veća od one kod parova istospolnih dvojajčanih blizanaca. Točnije, kod 52 % parova jednojajčanih blizanca u kojih je barem jedan brat homoseksualan, oba brata pokazuju homoseksualne sklonosti. Istovremeno to vrijedi za samo 22 % dvojajčanih parova blizanaca. Zaključak je bio da takvi nalazi ukazuju da je homoseksualnost u velikoj mjeri nasljedna.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/1845227] "A genetic study of male sexual orientation", Bailey JM, Pillard RC, Arch Gen Psychiatry. 1991 Dec;48(12):1089-96.</ref> Novija su Baileyjeva istraživanja pokazala znatno manju stopu podudarnosti kod monozigotičnih blizanaca što se tiče homoseksualne orijentacije – 20 % kod muškaraca i 24 % kod žena što ukazuje značajniji utjecaj negentičkih faktora. Objašnjenje za puno manje stope podudarnosti dao je sam Bailey – blizanci, dok su odlučivali hoće li sudjelovati u istraživanju, su vjerojatno pri odlučivanju uzimali u obzir seksualnu orijentaciju svojih ko-blizanca jer su unaprijed bili upoznati s tim da je istraživanje bilo povezano s homoseksualnošću zbog čega je u uzorku ispitanika bila više parova blizanca gdje su oba bila homoseksualne orijentacije, nego što bi ih bilo pri drugačijim okolnostima biranja ispitanika.<ref>Bailey, J. Michael; Dunne, Michael P; Martin, Nicholas G.Genetic and Environmental Influences on Sexual Orientation and Its Correlates in an Australian Twin Sample. J Pers Soc Psychol, Volume 78(3).ožujak 2000.524–536. link [http://faculty.wcas.northwestern.edu/JMichael-Bailey/Publications/Bailey%20et%20al.%20twins,2000.pdf http://faculty.wcas.northwestern.edu/JMichael-Bailey/Publications/Bailey%20et%20a]</ref> Prema studiji na populaciji od 289 parova jednojajčanih i 495 parova dvojajčanih blizanaca u Državi New York od kojih je barem kod jednoga evidentirano da je stupao u homoseksualne odnose (sociolozi Bearman i Brückner, 2002. god.), vjerojatnost da su oba jednojajčana blizanca (dakle dvije osobe s identičnim genetskim nasljeđem) homoseksualci iznosi svega 6,7 ,%. Prema zaključku autora studije, takvi rezultati dovode u pitanje hipotezu da bi homoseksualna orijentacija mogla biti urođena: „Ako postoji genetska komponenta kod istospolne privlačnosti, ona je neznatna u odnosu na druge faktore.“.<ref>[http://www.jstor.org/discover/10.1086/341906?uid=2&uid=4&sid=21103280404583] Bearman, Peter S. i Brückner, Hannah: ”Opposite-seks twins and adolsescent same-seks attraction”, The American Journal of Sociology, ožujak 2002. str. 1197-1198</ref> No u istraživanju Alana Sandersa i dr. objavljeno u svibnju 2014. rađenom na dosad najvećem uzorku blizanaca, 409 parova, se pokazalo da su gay muškarci dijelili sličnosti u genima na osmom i desetom kromosomu na kojeg su ukazala i neka druga, prijašnja istraživanja. Znanstvenici sada pokušavaju otkriti o kojim bi se točno genima u tim regijama kromosoma moglo raditi.<ref>Sanders AR i suradnici: [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25399360 ''Genome-wide scan demonstrates significant linkage for male sexual orientation'']. Psychol Med. 2015 May;45(7):1379-88. doi: 10.1017/S0033291714002451. Epub 2014 Nov 17., pristupljeno 8. listopada 2015. </ref> Znanstvenici koji se bave genetikom komentirali su prethodne objave o studiji (koje su autori objavljivali u tijeku rada na njoj) kao interesantne, ali neki sa skepsom i opaskama da su rezultati nedovoljno uvjerljivi da bi se iz njih moglo ustanoviti genetske uzroke homoseksualnosti.<ref>[http://news.sciencemag.org/biology/2014/11/study-gay-brothers-may-confirm-x-chromosome-link-homosexuality "Study of gay brothers may confirm X chromosome link to homosexuality"], Kelly Servick za "Science", 17. studenog 2015.</ref><ref>[http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-2837834/Study-suggests-genetic-link-male-homosexuality.html "Have scientists finally found the 'gay gene'? Major new study of 800 brothers backs claims sexuality is in our genes"], Associated Press i Makr Prigg, kod "Daily News", 17. studenog 2014.</ref> S obzirom na to da druga već navedena novija istraživanja ukazuju na postojanje znatnih ne-genetičkih bioloških faktora u formiranju homoseksualnih sklonosti – kao što je rano okruženje u maternici – znatan broj stručnjaka sukladno takvim dokazima smatra kako seksualna orijentacija nije izbor, nego je biološki uvjetovana: <nowiki>''</nowiki>Nema indikacija da socijalni okoliš poslije rođenja ima ikakav utjecaj na rodni identitet ili seksualnu orijentaciju.<nowiki>''</nowiki>,<ref name=":4" /> <nowiki>''</nowiki>nema znanstvenih dokaza da nenormalan odgoj, seksualno zlostavljanje ili drugi štetni životni događaji utječu na seksualnu orijentaciju<nowiki>''</nowiki>,<ref name=":0" /> iako je postotak seksualno zlostavljanih veći kod homoseksualnih i biseksualnih osoba nego kod heteroseksualnih,<ref name="cdc.gov"/> a seksualno zlostavljanje može zbuniti djecu: <nowiki>''</nowiki>Ako je zlostavljač bio istog spola, djeca mogu propitivati svoju seksualnu orijentaciju te se pitati jesu li gay<nowiki>''</nowiki>.<ref><nowiki>''</nowiki>If the abuser was of the same-sex, children (and parents) might question their sexual orientation and wonder if they are "gay."<nowiki>''</nowiki> [http://www.ptsd.va.gov/professional/trauma/other/child_sexual_abuse.asp Službene stranice Department of Veterans Affairs: „Child Sexual Abuse“], Julia Whealin, PhD and Erin Barnett, PhD, posjećeno 10.08.2014.</ref> === Epigenetika === [[Datoteka:Epigenetic mechanisms.png|mini|Načela epigenetičkih mehanizama]] 2013. godine su Bill Rice s kalifornijskog Sveučilišta u Santa Barbari i Urban Friberg sa Sveučilišta u Uppsali, u suradnji s američkim NIMBioS institutom razvili matematički model [[Epigenetika|epigenetičkog]] izvora homoseksualnosti. Autori polaze od pretpostavke da postoje posebni, [[Epigenetika|epigenetičkei]] markeri na genima koji se prenose kod pojedinaca u krvnom srodstvu i daju sličan učinak. Ti autori ukazuju na indicije da bi glavni izvor homoseksualnosti moglo biti epigenetičko križno nasljeđivanje: kada pretpostavljene epigenetičke markere nasljeđuju djeca od roditelja suprotnog spola, mogu nastati atipično niske ili visoke razine [[testosteron]]a ''in utero'', što uzrokuje da [[fetus]] na neki način poprimi osobine suprotnog spola.<ref>[http://healthland.time.com/2012/12/13/new-insight-into-the-epigenetic-roots-of-homosexuality/ "New Insight into the (Epi)Genetic Roots of Homosexuality"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131206033213/http://healthland.time.com/2012/12/13/new-insight-into-the-epigenetic-roots-of-homosexuality/ |date=6. prosinca 2013. }}, Laura Blue za "Time Health & Family" 13.12.2012.</ref><ref>[http://www.nimbios.org/press/FS_homosexuality "Study Finds Epigenetics, Not Genetics, Underlies Homosexuality"], Catherine Crawley za "NIMBioS" 11.12.2012.</ref> Čak i skloni znanstvenici upozoravaju da studija Rice – Friberg predstavlja tek jedan matematički model kojim se daje prijedlog za biološka testiranja: pri tome, prema sadašnjem stanju znanosti, takvo testiranje možda uopće i nije moguće.<ref>[http://www.the-scientist.com/?articles.view/articleNo/33773/title/Can-Epigenetics-Explain-Homosexuality-/ "Can Epigenetics Explain Homosexuality?"] Sabrina Richards za "The Scientist", 1.1.2013.</ref> U listopadu 2015. vodeći znanstveni časopis ''[[Nature]]'' objavio je istraživanje 37 parova jednojajčanih muških blizanaca kod kojih je samo jedan [[Blizanci|blizanac]] gay i 10 parova u kojima su oba gay. Znanstvenici su proučavanjem njihove [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] otkrili 5 epigenetičkih markera koji su se znatno češće pojavljivali kod gay muškaraca nego kod njihovih identičnih heteroseksualnih blizanaca. Na temelju pronalazaka izradili su algoritam koji je u čak 67 % slučajeva točno predvidio [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]] muškaraca u istraživanju. Znanstvenici ističu da je istraživanje potrebno replicirati na većem uzorku blizanaca te napominju da se epigenetički markeri razlikuju ovisno o tkivu pri čemu bi za seksualnost najvažniji trebali biti oni u [[Mozak|mozgu]]. 1 od tih 5 markera povezan je s [[gen]]om [[Imunološki sustav|imunološkog sustava]], 1 s [[Razvoj središnjeg živčanog sustava|razvojem mozga]] i 3 nisu bila povezana ni s jednim genom u DNK.<ref name=":22">[http://www.nature.com/news/epigenetic-tags-linked-to-homosexuality-in-men-1.18530?WT.mc_id=FBK_NatureNews#/ref-link-4 Epigenetic 'tags' linked to homosexuality in men], pristupljeno 8. listopada 2015. </ref> Epigenetički markeri su molekule koje nisu dio slijeda DNK, tj. gena koji ju čine, već su na DNK i reguliraju izražaj pojedinih gena. Mogu biti nasljedni, podložni su promjenama pod utjecajem okolišnih čimbenika i identični blizanci nemaju uvijek iste markere.<ref name=":22" /> === Istraživanja DNK === [[Fenotip]] homoseksualne osobe je dosljedan njezinu [[genotip]]u, no javlja se fizička privlačnost prema pripadnicima istoga [[spol]]a. S obzirom na to da homoseksualci često navode da su homoseksualne porive imali kao djeca, opravdano je provoditi istraživanja [[DNK]] kako bi se utvrdilo je li riječ o nasljednoj osobini. Godine [[1993.]] [[Dean Hamer]], istraživač pri Nacionalnom centru za rak u [[SAD|SAD-u]], koristi alate suvremene [[molakularna biologija|molekularne biologije]] s ciljem odgovaranja na stoljetno pitanje je li homoseksualnost nasljedna. Hamer je pratio naslijeđe pet označenih sljedova [[DNK]] na [[X-kromosom]]u kod 40 parova homoseksualne braće. Iako su ti DNK sljedovi visoko varijabilni kod ukupne populacije, bili su identični u 33 bratska para. Hamer je svoj nalaz rastumačio kao da genski uzrok homoseksualne sklonosti kod pojedinca leži na X-kromosomu. No rad je samo prepoznao DNK sljedove koji su učestaliji među homoseksualnim blizancima, ne i [[gen]] uzročnik. Hamerovo izviješće i danas uzrokuje kontroverze u znanstvenoj zajednici. Jedna je istraživačka skupina potvrdila i proširila njegov rad, otkrivši da kada su dva brata homoseksualna i imaju brata koji je heteroseksualan, heteroseksualni brat ne nosi oznake na X-kromosomu. Ista studija nije naišla na kromosomske oznake kod parova homoseksualnih sestara. Više je istraživačkih skupina opovrglo Hamerova otkrića. No gen koji upravlja homoseksualnošću se ne treba nužno nalaziti na [[spolni kromosom|spolnom kromosomu]] gdje ga je Hamer prvotno tražio. Trenutne studije za takvim genima tragaju i na [[autosom]]ima. [[Datoteka:Serotonin-2D-skeletal.svg|lijevo|mini|[[Serotonin]]]] Drugi pristup razumijevanju biološke osnove homoseksualnosti podrazumijeva genetičku manipulaciju muških jedinki vinskih mušica za oslikavanje homoseksualnog ponašanja. [[Mutacija|Mutirani]] [[alel]] gena određuje [[boja|boju]] [[oko|očiju]] mušica iskazujući "''bijelo''" svojstvo, no samo u stanicama oka. Boja očiju divljeg tipa je crvena. Istraživači su izmijenili embrije muških vinskih mušica, tako da su odrasle jedinke kukaca iskazivale ''bijeli'' gen u svakoj stanici. Rezultirano ponašanje izmijenjenih jedinki je nalikovalo međusobnom udvaranju, po svoj prilici uzrokovanom izmijenjenim genom. Mogućnost genetičkog induciranja homoseksualnog ponašanja ukazuje na genetičko upravljanje putem biokemijske osnove [[fenotip]]a. Produkt ''bijelog'' gena je [[enzim]] koji upravlja bojom očiju tako da omogućava [[stanica]]ma korištenje [[aminokiselina|aminokiseline]] [[triptofan]]a, koji je nužan za proizvodnju [[hormon]]a [[serotonin]]a. Kada sve stanice vinske mušice iskazivale mutirani ''bijeli'' gen, smanjuje se razina serotonina u mozgu što uzrokuje neobično ponašanje. U drugih je životinja sniženi moždani serotonin usko povezan s tzv. homoseksualnim ponašanjem – primjerice se za "homoseksualno ponašanje" uzima ako mužjak pingvina pripomogne u brizi za potomstvo drugom mužjaku, koji je ostao bez ženske partnerice – makar nije jasno je li sniženi moždani serotonin poticaj na takvo ponašanje, ili je pak posljedica situacije u kojoj se jedinka ne druži sa životinjom suprotnog spola . === Hipoteza o neurološkim uzrocima homoseksualnosti === [[Datoteka:Hypothalamus small.gif|lijevo|mini|[[Hipotalamus]]]] Pionirsko istraživanje o vezi građe [[mozak|mozga]] i homoseksualnost proveo je neurolog [[Simon LeVay]] koji je post-mortem usporedio mozgove tri grupe ispitanika – muških homoseksualaca i muških i ženskih heteroseksualaca/ki. Rezultati su potvrdili ranije nalaze da je INAH 3 (treća intersticijska jezgra anteriornog [[hipotalamus]]a) više nego dvostruko veća kod heteroseksualnih muškaraca nego kod [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] žena i homoseksualnih muškaraca. Te je rezultate teško interpretirati jer se povezanost ne može kauzalno tumačiti. Moguće je da je ta jezgra uzrok homoseksualnosti, da je posljedica homoseksualnosti ili da postoji treći činitelj koji tu ima utjecaja. U replikaciji LeVayevog eksperimenta koji su vodili [[William Byne]] i suradnici, rezulti su pokazali da je INAH 3 kod homoseksualnih muškaraca veća od INAH 3 [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] žena, a manja od INAH 3 [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] muškaraca, iako razlika nije dostigla nivo statističke značajnosti. [[Allen i Gorski]] usporedili su veličinu prednje komisure u mozgu kod homoseksualnih muškaraca i [[heteroseksualnost|heteroseksualnih]] muškaraca i žena, te utvrdili da je kod homoseksualnih muškaraca značajno veća u odnosu na heteroseksualne muškarce i žene. [[Swaab i Hofman]] utvrdili su razlike u veličini suprahijazmatske jezgre između homoseksualnih i heteroseksualnih muškaraca. Nije razjašnjeno da li bi ta razlika bila posljedica homoseksualnog načina života, ili bi ona bila utjecala na razvoj homoseksualnih sklonosti. === Hipoteza o psihološkim uzrocima homoseksualnosti === Začetnik psihoterapije [[Sigmund Freud]] je prepoznavao biseksualan potencijal u svakoj osobi – u smislu da se zapravo svatko može "pervertirati" seksualne porive koji su prema svojoj prirodi usmjereni prema razmnožavanju – tj. prema heteroseksualnosti. Termin "perverzija" je Freud prvi počeo koristiti u medicini, u djelu "Drei Abhandlungen zur Sexualtheorie" iz 1905.; te u tom smislu za Freuda čak i [[samozadovoljavanje]] predstavlja perverziju. Nakon dugog promišljanja o fenomenu homoseksualnosti, od 1915. god. Freud zauzima stajalište da homoseksualnost predstavlja fiksaciju na nerazriješene psihološke probleme vezane uz spolno sazrijevanje i spolni život u cjelini, te da je u cijelosti plod psihološke nezrelosti.<ref name="tandfonline.com">[http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1300/J082v09n02_04#.UnacudIidNg] "Freud Reconsidered: Bisexuality, Homosexuality, and Moral Judgement", Timothy F. Murphy, Journal of Homosexuality, Volume 9, Issue 2-3, 1984</ref> [[Datoteka:Krafft-Ebing Psychopathia sexualis 1886.jpg|mini|Prvo izdanje knjige ''Psychopathia Sexualis'' (1886), od Richard von Krafft-Ebinga; djela u kojem se po prvi put spominju termini "homoseksualnost" i "heteroseksualnost"]] Jedan od vodećih autora u polju tzv. [[Reparativna terapija|reparativne terapije]] homoseksualnosti i jedan od osnivača NARTH-a<ref>NARTH [http://www.narth.com/menus/officers.html Officers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040803174911/http://www.narth.com/menus/officers.html |date=3. kolovoza 2004. }}</ref> [[Joseph Nicolosi]], gradeći dalje na Freudovim<ref name="tandfonline.com"/> tezama, govori o homoseksualnosti kao posljedici neispunjene potrebe za emocionalnom vezom s osobama istog spola – u prvom redu s roditeljem istog spola (očinstvo/majčinstvo), a potom s vršnjacima istog spola (prijateljstvo). Prema Nicolosiju, potreba za takvim istospolnim povezivanjem (en. "same-sex bonding") se tijekom seksualnog sazrijevanja može pokušati zadovoljiti vezama seksualne prirode – sa starijom osobom istog spola koja emocionalno stupa na mjesto roditelja, ili pak s vršnjacima istog spola. Stoga Nicolosi zagovara da osobe s homoseksualnim porivima razvijaju prijateljske odnose s vršnjacima i starijim osobama istog spola – koje neće biti seksualne prirode; te tvrdi da u svojem radu uočava da zbog razvijanja takvih veza, homoseksualni porivi kod njegovih pacijenata opadaju.<ref>[https://www.scribd.com/doc/84933706/Reparative-Therapy-of-Male-Homosexuality-by-Joseph-Nicolosi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}} "Reparative Therapy of Male Homosexuality: A New Clinical Approach",Publisher: Jason Aronson, Inc. (1. listopada 1997)</ref> Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje Američke psihijatrijske udruge (međunarodna verzija s [[MKB-10]] šiframa), kojega koriste i hrvatski liječnici, postoji nekoliko poremećaja koji su vezani uz pitanje seksualne orijentacije – ali se homoseksualnost i biseksualnost (za razliku od primjerice [[transseksualnost]]i i raznih drugih [[queer]] orijentacija) u principu ne dijagnosticiraju kao mentalni poremećaj, ako se pojedini homoseksualac ne žali na psihološke i/ili socijalne tegobe koji proizlaze iz homoseksualnosti. U šifri F52.9 nalazi se "Seksualni poremećaj, neodređen", za obilježavanje seksualnih smetnji koje ne zadovoljavaju kriterije za neki od Poremećaja seksualnog identiteta (grupa šifri F64), ni [[Parafilija]] (grupa šifri F65), niti spada u grupu Psihološki poremećaji i poremećaji ponašanja povezani sa spolnim razvojem i orijentacijom (grupa šifri F66). Primjeri iz šifre F52.9 uključuju: 1. snažne osjećaje neadekvatnosti na području seksualnog izražaja ili na drugim poljima povezanim s vlastitim mjerilima muškosti ili ženskosti. 2. Poremećaj zbog obrazaca ponavljanih seksualnih veza koje uključuju partnere koji su doživljeni kao stvari koje treba iskoristiti. 3. Trajne i značajne smetnje zbog seksualne orijentacije. [[MKB-10]], nadalje, predviđa pod šifrom F66.1 dijagnozu "Egodistonička spolna orijentacija", gdje se klasificiraju homoseksualci koji su u braku ili sličnoj heteroseksualnoj vezi ili bi u nju htjeli ući, ili iz bilo kojeg razloga osjećaju potrebu da promijene svoju seksualnu orijentaciju ili umanje homoseksualne porive i ponašanje. Istraživanja i klinička literatura su konzistentni u demonstriranju da su istospolni seksualni i romantični osjećaji, privlačnosti i ponašanja normalne te pozitivne varijacije ljudske seksualnosti.<ref name=":8">American Psychological Association:&nbsp;[http://www.apa.org/pi/lgbt/resources/therapeutic-response.pdf Appropriate Therapeutic Responses to Sexual Orientation]</ref> Sada postoji već velika količina istraživanja koja pružaju dokaze koji nam indiciraju da je biti gay, lezbijka ili biseksualna osoba kompatibilno s normalnim mentalnim zdravljem i socijalnom prilagođenošću.<ref name=":0" /> Unatoč tome, iskustva diskriminacije i rezignacije od strane prijatelja, obitelji, kolega i poslodavca mogu uzrokovati psihičke poteškoće kod pojedinih LGBT ljudi, a češće se javljaju i problemi s prekomjernom upotrebom lijekova i drugih substanci. Royal College of Psychiatrists je priopćio osvrćući se na razdoblja kada se homoseksualnost smatrala bolešću u medicini: <nowiki>''</nowiki>Ova nesretna povijest nam demonstrira kako marginalizacija grupe ljudi koji imaju određenu osobnu karakteristiku (u ovom slučaju homoseksualnost) može dovesti do štetne medicinske praske i osnova diskriminacije u društvu.<nowiki>''</nowiki><ref>Royal College of Psychiatrists:&nbsp;Royal College of Psychiatrists response to comments on Nolan Show regarding homosexuality as a mental disorder&nbsp;at theWayback Machine&nbsp;(arhivirano 11. lipnja 2008.)</ref> Američko psihijatrijsko društvo je [[1973.]] na temelju znanstvenih dokaza<ref name=":12">Staff report (12. kolovoza 1998).&nbsp;[http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?articleid=187846 Gay Is Okay With APA—Forum Honors Landmark 1973 Events].&nbsp;''JAMA''. 1998;280(6):497–499.&nbsp;doi:[[doi:10.1001/jama.280.6.497|10.1001/jama.280.6.497]]</ref> uklonilo homoseksualnost s liste bolesti, a istu je poziciju [[1975.]] zauzelo i Američko psihološko društvo.<ref name=":0" /> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) je [[1990.]] uklonila homoseksualnost s popisa mentalnih bolesti.<ref>"[http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/6/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women Stop discrimination against homosexual men and women] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120709194330/http://www.euro.who.int/en/what-we-do/health-topics/communicable-diseases/hivaids/news/news/2011/6/stop-discrimination-against-homosexual-men-and-women |date=9. srpnja 2012. }}". World Health Organisation — Europe. 17. svibnja 2011. pristupljeno 8. ožujka 201?</ref> Unatoč tome, zagovornici [[Konzervativizam|konzervativnog]] pristupa homoseksualnosti su i dalje skloni stajalištu da je homoseksualnost uklonjena s popisa [[bolest]]i i [[poremećaj]]a radi pritisaka LGBT udruga i političkih krugova.<ref name=":9"><nowiki>''</nowiki>[http://www.ofm.hr/juniorat/index.php/osvrti/71-homoseksualnost-i-crkveni-nauk Homoseksualnost&nbsp;i Crkveni nauk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812205542/http://www.ofm.hr/juniorat/index.php/osvrti/71-homoseksualnost-i-crkveni-nauk |date=12. kolovoza 2014. }}<nowiki>''</nowiki> fra Daniel Patafta, pristupljeno 12.08.2014.</ref> == Religija i homoseksualnost == {{glavni|Homoseksualnost u Starom zavjetu}} Iako odnos religije prema homoseksualnosti može znatno varirati između različitih religija i sekti te s obzirom na vrijeme i područje, trenutačna autoritativna tijela i doktrine najvećih svjetskih religija gledaju na homoseksualnost uglavnom negativno. Ta negativnost varira od potihog suprotstavljanja homoseksualnim aktivnostima, izravnog zabranjivanja prakticiranja homoseksualnosti pa do aktivnog suprotstavljanja društvenom prihvaćanju homoseksualnosti. Neke religije uče da je sama homoseksualna orijentacija [[grijeh]],<ref>"[http://www.upper-register.com/irons_trial/charges.pdf Charge #1 and specifications preferred by the Presbytery of Southern California against The Rev. C. Lee Irons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723194409/http://www.upper-register.com/irons_trial/charges.pdf |date=23. srpnja 2008. }}" (PDF). Presbytery of Southern California of the Orthodox Presbyterian Church. pristupljeno 27. lipnja 2008. "claiming that homosexuality is an unchosen "condition," rather than a sin of the heart, [...] contradicts the teaching of Scripture that both the desire and the act are sin."</ref> neke da je samo istospolni čin grijeh<ref>Sex and Society – Volume 3 – Page 824</ref> dok samo manji broj u potpunosti prihvaćaju gayeve i lezbijke.<ref>The Wiley-Blackwell Companion to Religion and Social Justice – Page 543, Michael D. Palmer, Stanley M. Burgess – 2012</ref> Vjernici i pripadnici velikih [[Monoteizam|monoteističkih]] religija kao što je kršćanstvo najčešće zastupaju stav da je homoseksualni čin neprirodan i nečist zbog nekompatibilnosti [[Spolni organi|spolnih organa]] i zatvorenosti čina [[Začeće|stvaranju novog života]] što se najčešće navodi kao glavna funkcija [[Spolnost i kršćanstvo|spolnosti]].<ref name=":9" /><ref><nowiki>''</nowiki>[http://studentski-pastoral.com/index.php/pitajteKapelana/37 Homoseksualnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812213342/http://studentski-pastoral.com/index.php/pitajteKapelana/37 |date=12. kolovoza 2014. }}<nowiki>''</nowiki> don [[Damir Stojić]], pristupljeno 12.08.2014.</ref> S druge strane, unatoč vjerskom učenju postoje pripadnici religija koji na homoseksualnost gledaju pozitivnije, a neke liberalne religijske denominacije podržavaju i istospolne brakove. == Vidi još == *[[Homofobija]] *[[Biseksualnost]] *[[Transrodnost]] *[[Interseksualnost]] *[[Queer]] *[[LGBTIQ]] * [[Međunarodni dan borbe protiv homofobije]] * [[Popis životinja koje pokazuju homoseksualno ponašanje]] == Literatura i izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * Znanost.geek.hr -<nowiki>''</nowiki>[http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ Je li homoseksualnost zaista neprirodna?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730014520/http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ |date=30. srpnja 2014. }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140730014520/http://znanost.geek.hr/clanak/je-li-homoseksualnost-zaista-neprirodna/ |date=30. srpnja 2014. }}<nowiki>''</nowiki> {{LGBT |state=autocollapsed |selected=identiteti}} [[Kategorija:Seksualnost]] [[Kategorija:LGBTQ]] jkzyuttuqqvm3bh6113mwmsqtice3a2 0 23533 7616257 7590318 2026-10-10T20:50:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616257 wikitext text/x-wiki {{Općina BiH RS | ime = Zvornik | centar = Zvornik | načelnik = Bojan Ivanović | površina = 385 | stanovništvo = 81.295 ([[1991.]]) | gustoća = ? | }} '''Zvornik''' je [[grad]] i središte istoimene [[općina|općine]] u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], s 14.584 stanovnika u gradu i 81.295 stanovnika u općini po popisu iz [[1991.]] == Zemljopis == Teritorij općine Zvornik, neposredno prije rata prostirala se uz lijevu obalu rijeke [[Drina|Drine]] u dužini od 52 km, dok se u dubini najviše prostire 26 km. Od ukupno 500 kvadratnih kilometara njene povrsine 90 % je brdsko planinsko područje. [[Nadmorska visina]] kreće se oko 130 do 916 metara. Sam grad nalazi se na nadmorskoj visini od 146 metara. [[Klima]] je umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalna]]. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Zvornik}} Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Zvornik imala je 81.295 stanovnika, raspoređenih u 67 naselja. {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Zvornik'''<ref name="popismz"/><ref name="knjiga1991"/> |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |48.102 (59,16 %) |40.801 (55,25 %) |32.504 (53,36 %) |- |'''Srbi''' |30.863 (37,96 %) |30.064 (40,71 %) |27.769 (45,59 %) |- |'''Hrvati''' |122 (0,15 %) |104 (0,14 %) |107 (0,17 %) |- |'''Jugoslaveni''' |1248 (1,53 %) |1970 (2,66 %) |49 (0,08 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |960 (1,18 %) |906 (1,22 %) |481 (0,78 %) |- |'''ukupno''' |'''81.295''' |'''73.845''' |'''60.910''' |} ====Zvornik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Zvornik'''<ref name="knjiga1991"> Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. </ref><ref name="popismz"> internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf</ref> |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |8854 (60,71 %) |6686 (55,04 %) |5736 (67,18 %) |- |'''Srbi''' |4235 (29,03 %) |3491 (28,73 %) |2424 (28,39 %) |- |'''Hrvati''' |76 (0,52 %) |66 (0,54 %) |83 (0,97 %) |- |'''Jugoslaveni''' |944 (6,47 %) |1597 (13,14 %) |24 (0,28 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |475 (3,25 %) |307 (2,52 %) |271 (3,17 %) |- |'''ukupno''' |'''14.584''' |'''12.147''' |'''8538''' |} == Naseljena mjesta == [[Androvići]], [[Branjevo]], [[Baljkovica]] (dio), [[Baljkovica Donja]], [[Boškovići (Zvornik, BiH)|Boškovići]], [[Buložani]], [[Čelopek (Zvornik, BiH)|Čelopek]], [[Divič]], [[Donja Pilica]], [[Donji Lokanj]], [[Drinjača (Zvornik, BiH)|Drinjača]], [[Dugi Dio]], [[Đevanje]], [[Đulići (Zvornik, BiH)|Đulići]], [[Glodi]], [[Glumina (Zvornik, BiH)|Glumina]], [[Gornja Pilica]], [[Gornji Lokanj]], [[Grbavci Donji]], [[Grbavci Gornji]], [[Gušteri (Zvornik, BiH)|Gušteri]], [[Jardan]], [[Jasenica (Zvornik, BiH)|Jasenica]], [[Jusići (Zvornik, BiH)|Jusići]], [[Kamenica Donja]], [[Kamenica Gornja]], [[Kiseljak (Zvornik, BiH)|Kiseljak]] (dio), [[Kitovnice]], [[Klisa (Zvornik, BiH)|Klisa]], [[Kostijerevo]], [[Kozluk]], [[Križevići (Zvornik, BiH)|Križevići]], [[Kučić Kula]], [[Kula Grad]], [[Liješanj]], [[Malešići (Zvornik, BiH)|Malešići]], [[Marčići]], [[Mehmedići]], [[Nezuk]] (dio), [[Novo Selo (Zvornik, BiH)|Novo Selo]], [[Pađine]], [[Paljevići]], [[Petkovci (Zvornik, BiH)|Petkovci]], [[Potočani (Zvornik, BiH)|Potočani]], [[Roćević]], [[Skočić]], [[Snagovo]], [[Snagovo Donje]], [[Snagovo Gornje]], [[Sopotnik]], [[Šepak Donji]], [[Šepak Gornji]], [[Šetići (Zvornik, BiH)|Šetići]], [[Tabanci]], [[Trnovica (Zvornik, BiH)|Trnovica]], [[Tršić (Zvornik, BiH)|Tršić]], [[Ugljari]], [[Vitinica]] (dio), [[Vrela (Zvornik, BiH)|Vrela]], [[Zaseok (Sapna, BiH)|Zaseok]] (dio), [[Zelinje]] i [[Zvornik]]. Poslije potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], veći dio općine Zvornik ušao je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ušla su naseljena mjesta: Goduš, Kraljevići, Međeđa, Rastošnica, Rožanj i Sapna, te dijelovi naseljenih mjesta: Baljkovica, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok. Od ovog područja formirana je općina [[Sapna]]. == Uprava == == Povijest == Zvornik se prvi put spominje u [[1410.]] ([[1412.]]<ref name="Hoće li"/>) godine, i to pod imenom '''Zvonik''', koji je dobio po zvoniku [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku|franjevačkog samostana]] (Zonicurn, Zuonich, Suonivh),<ref name="kczs-zvornik">[http://www.kczs.ba/zvornik/ Katolička crkva Župa Srca Isusova - Zvornik (Srebrenica)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Zvornik'' (pristupljeno 10. lipnja 2016.)</ref> a [[1519.]] pod sadašnjim nazivom Zvornik. [[Zvornička tvrđava|Zvornički stari grad]] (tvrđava) nastao je znatno ranije, vjerojatno u drugoj polovini [[13. stoljeće|13.]] ili na početku [[14. stoljeće|14. stoljeća]]). [[Kneževina Usora|Usorska]] velikaška obitelj [[Zlatonosovići]] jedno je vrijeme vladala Zvornikom. Zvornik se razvio tijekom srednjeg vijeka u jedno od značajnijih obrtničko-trgovačkih središta, zbog povoljnog prometnog položaja na križanju puteva koji su vodili ka središnjoj Bosni, ka Srbiji, Hrvatskoj i Ugarskoj. Razvitku su pridonijeli i Hrvati iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], čija je velika kolonija od 1415. godine djelovala u Zvorniku,<ref name="Hoće li">[https://www.nedjelja.ba/hr/iz-zivota/reportaza/hoce-li-zvornik-ponovno-dobiti-katolicki-zvonik/5751 Nedjelja, Portal Katoličkog tjednika] ''Hoće li Zvornik ponovno dobiti katolički zvonik?'' 29. lipnja 2018. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> a bavili su se trgovinom i obrtima. Usporedno s gospodarskim razvojem Zvornik dobiva sve odlike naprednog gradskog naselja. Zato nije slučajno sto su kasnije [[Osmansko Carstvo|Turci]] od njega napravili svoj administrativni centar, odnosno [[sandžak (administrativni centar)|sandžak]]. === Osmansko razdoblje === Godine 1462. Osmanlije su osvojile Zvornik.<ref name="kczs-zvornik"/> U osmansko vrijeme bile su četiri velike opsade, 1464., 1688., 1716. i 1737. godine. Najveća je bila hrvatsko-ugarska iz 1464. Nakon što je hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin odbio Turke od Jajca, opsjedao je Zvornik od 8. listopada do 9. studenoga s između 26.000 i 30.000 vojnika i brojnim topovima pod zapovjedništvom Mirka Zapolje. Čim je saznao da Hrvatsko-Ugarska gradi most na Savi kod Rače, bosanski sandžak-beg Mehmed-beg Minetović poslao je u ispomoć Zvorniku 500 boraca. U najtežem trenutku bitke, zvornička je posada saznala da joj dolazi pomoć, što je kod hrvatsko-ugarskih snaga izazvalo pometnju nakon čega kralj naređuje povlačenje preko Save. Tijekom osmanske vladavine ime dobiva "r" i oblik Zvornik. 1533. napušten je mjesni franjevački samostan i crkva sv. Marije. Crkva je pretvorena u džamiju, dobivši ime Fethija džamija ("osvojena").<ref name="kczs-zvornik"/> Te godine napušten je i porušen zvornički katolički samostan. Propali su i okolni samostani, a katolici su se dali u bijeg. Dio je ostao i postupno se asimilirao. Od rušenja samostana sve do 1878. i oslobađanje od Osmanlija ništa se bitno nije promijenilo za malobrojne preostale katolike Zvornika i okolice. Tavorili su u sjeni većinskih muslimanskih i pravoslavnih stanovnika sve do dolaska austro-ugarske uprave.<ref name="Hoće li"/> Nakon pada [[Bosna|Bosne]] pod Tursku vlast formirana su tri sandžaka: [[Bosanski sandžak|Bosanski]] [[1463.]], [[Hercegovački sandžak|Hercegovački]] [[1470.]] i [[Zvornički sandžak|Zvornički]] 1480. Zvorničkom sandžaku pripadala je cijela sjeveroistočna Bosna. U sastav Zvorničkog sandžaka ulazili su: * [[Kadiluk]] Srebrenica s [[nahija]]ma: Srebrenica, Ludmer, Kuslat i Subin * Kadiluk Zvornik s nahijama: Zvornik, Perin, Teočak i Koraj * Kadiluk Gornja i Donja Tuzla s nahijama: Donja Tuzla, Gornja Tuzla, Sapna, Spreča, Gostilj,Dramesin, Paske, Visovi, Jasenica i Smoluća * Kadiluk Gračanica s nahijama: Gračanica, Grdačac, Srebrenik, Soko, Završ i Nenaviste * Kadiluk Bijeljina s nahijama: Bijeljina i Janja * Kadiluk Birce i Knežina * Kadiluk Krupanj i Bohorina * Kadiluk Loznica ili Jadar i Pticar * Kadiluk Šabac sa Šapcem, Donjom i Gornjom Mačvom * Kadiluk Brvenik s nahijama: Brvenik i Gošćanica Promet je bio u lošem stanju. Most preko Drine podignut je između 1548. i 1585. nakon čega se razvila brodogradnja s obzirom na plovnost na Drini od Zvornika do ušća Save. Stari rimski putevi su zapušteni, a duže vrijeme novi nisu građeni. Promet su ometale i vremenske nepogode, bune, bolesti, hajduci i manjak mostova. [[Datoteka:Зворник, Дрина 1876.jpg|mini|desno|Zvornik 1876. godine]] U Zvorniku se nalazi [[franjevci|franjevački]] [[franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku|samostan i crkva sv. Marije]] po čijem [[zvonik]]u je grad dobio ime. [[1538.]] su ga Osmanlije srušile, a crkvu pretvorile u džamiju. Franjevci su napustili Zvornik ponijevši sa sobom čudotvornu Gospinu sliku te se nastanili u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-tuzla/tuzla.html |title=bosnasrebrena.ba |archive-url=https://web.archive.org/web/20110815234946/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-tuzla/tuzla.html |archive-date=15. kolovoza 2011. |access-date=6. veljače 2012.}}</ref> Odande su morali iseliti [[1541.]] kad je kasaba doprla do kršćanske varoši [[Izvorište|Izvorišta]].<ref>[http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48 Tuzlarije] Katolička crkva, 25. veljače 2005. (pristupljeno 22. ožujka 2020.)</ref> Uz seobu franjevaca iz Zvornika je vezana jedna legenda. Kad su Turci zauzeli [[franjevački samostan u Zvorniku]], redovnici su se zaputili u Gornje Soline. Sa sobom su nosili sliku Majke Božje. Putem su naišli na jednog Turčina koji je kopljem proboo sliku. Iz slike je potekla krv, a taj Turčin na to je skočio s konjem u Drinu. Potom se okamenio i počeo valjati po vodi, a prizoru su svjedočili brojni katolici, pravoslavci i muslimani.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fst.ba/zupe/tuzla_izvjesca.php |title=fst.ba |archive-url=https://web.archive.org/web/20120114153248/http://www.fst.ba/zupe/tuzla_izvjesca.php |archive-date=14. siječnja 2012. |access-date=6. veljače 2012.}}</ref> 1688. godine Zvornik je doživio veliku austrijsku opsadu. Tijekom austrijske ofenzive u rujna 1688. pada Beograd, a Ludvig Badenski u prosincu zauzima Zvornik. Nakon višednevne opsade, Topal-Husein paša je u ljeto 1689. vratio Zvornik, a zatim uspješno ratovao u Mačvi i Srijemu. Eugen Savojski je pokušao 1716. preko Zvornika otvoriti put za napredovanje ka unutrašnjosti Bosne. Podsjeo je Zvornik. Velika opsada je odbijena od strane muslimana pod zapovjedništvom Numan-paše Ćuprilića. Nova velika opsada bila je austrijska opsada 1737. godine. Dok se gradsko stanovništvo bavilo i zanatstvom i trgovinom, seosko je isključivo živjelo od poljodjelstva. Na područje Kamenice doseljavaju se krajem 18. stoljeća Karavlasi, pravoslavni Romi iz Rumunjske. 1820. godine u velikom požaru izgorilo je 48 dućana. Krajem dvadesetih godina 19. stoljeća zvornički kapetani bili su amidžići Mahmud-beg i već spomenuti Ali-beg Fidahić. Obojica su podupirali sultanove reforme iz 1826. kojim su ukinuti janjičari i uvedena regularna vojska (nizam), zbog čega su nagrađeni naslovom paše. Bosanski vezir Abdurahman-paša odsjeo je u Zvorniku 1826. godine U Sarajevo je poslao Ali-bega Fidahića s 500 vojnika da pohvata pobunjenike protiv sultanovih reforma i dovede ih u Zvornik na suđenje. Zadaću je uspješno izvršio i imenovan je pašom. U Zvorniku su 7. ožujka 1827. ubijeni Mujaga i Sulejman Tahmiščija, Ibrahim-aga Bakarević, Ali-aga Ruščuklija (zapovjednik janjičara), Fejzaga Turundžija, Avdaga Milošević i bajraktar Ibrahim Pinjo. Glave pogubljenih poslate su u Istanbul. Zvorničani su im uoči vjerskih praznika palili svijeće smatrajući ih šehidima. Zvornička tvrđava bila je jedna od najvećih i najutvrđenijih u Bosni. Dugo je imala svoju ulogu te je još 1830. godine u Gornjem gradu 1830. bilo 13 topova, u Donjem 26, a u spremištu još 46. Dvojica Fidahića došli su sukob oko prevlasti u proljeće 1830., posredstvom novog namjesnika Namik-paše. U sporu je intervenirao Husein-kapetan Gradaščević. Spor je okončan u korist Mahmud-paše, ali je Husein-kapetan stao u zaštitu Ali-paše nakon čega njih dvojica postaju prijatelji. Obojica Fidahića, posebno Ali-paša, odigrali su značajnu ulogu u Pokretu za autonomiju Bosne. Ali-paša je kao vojskovođa vodio bosansku vojsku u pobjedi na Kosovu. Nakon poraza Pokreta, Ali-paša s Husein-kapetanom bježi u Austriju, gdje dobivaju vijest da su osuđeni na smrt. Ubrzo su pomilovani, pa u prosincu 1832. preko Beograda odlaze u izgnanstvo u Istanbul. Ali-paša je u Carigradu ostao do 1835., kada mu je dopušteno da se vrati u Bosnu, ali ne u Zvornik nego u Bijeljinu. Iz Bosne je 1840. protjeran na Cipar gdje umire 1845. godine. U velikom požaru iz 1856. izgorili su Namazđah mahala i Aladža (šareni) han. Prve pošte u Bosanskom ejaletu otvorene su u 11 gradova 1864., uključujući i Zvornik. Od 1866. pošta je dobila telegrafsku postaju. Pred kraj osmanlijske vladavine u Zvorniku su postojale samo vjerske škole. Do sredine 19. stoljeća pravoslavci su imali "narodnu učionicu" koju su pohađala trgovačka i obrtnička djeca. Brojniji su bili mektebi koji su obično djelovali uz džamije. U Zvorniku je 1871. postojala ruždija, a najvjerojatnije i medresa. Prema podacima ruskog konzulata iz 1874., na području Zvornika djelovalo je 28 mekteba s 1354 učenika i četiri kršćanske škole sa 147 učenika. Pored slabog stanja u obrazovanju, u lošem stanju bilo je i zdravstvo. U sandžaku nije postojala zdravstvena ustanova niti je bilo ljekara. Često su harali kuga, požari i poplave. === Austro-ugarsko razdoblje === Kroz Zvornik se rane jeseni 1878. povlačio muftija [[Mehmed Šemsekadić]] sa svojom vojskom iz Gračanice i Tuzle na Srebrenicu i Višegrad, kamo se pripremio za obranu grada dok je Austro-Ugarska zaposijedala BiH.<ref name="Hanefijski">(boš.) [https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2018/07/23/Mehmed-Vehbi-ef-Semsekadic Hanefijski mezheb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191127230001/https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2018/07/23/Mehmed-Vehbi-ef-Semsekadic |date=27. studenoga 2019. }} ''Gazi Mehmed Nuruddin Vehbi ef. Šemsekadić, pljevaljski muftija'' 23. srpnja 2018. (pristupljeno 15. ožujka 2020.)</ref> [[Austro-Ugarska]] zauzela je Zvornik 27. rujna 1878.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Samardžić|first=Ante|date=2023|title=NELINEARNE OPERACIJE: JEDAN PRIMJER IZ 1878. GODINE|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|format=|journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|volume=XXVII|issue=52|pages=164.|access-date=8. srpnja 2026.|archive-date=23. lipnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260623105505/https://hrcak.srce.hr/clanak/458933|url-status=dead}}</ref> Otpor su pružali muslimani i pravoslavci od konca srpnja 1878. Oko 450 zvorničkih boraca organiziranih u jedan odred pod zapovjedništvom bimbaše (bojnika) Riste Popovića i juzbaše (satnika) Đorđa Nikolića, pričuvnih časnika osmanske vojske, sudjelovalo je u otporu pruženom u okolini Tuzle. Ustanika je na položajima oko Tuzle bilo oko 4000, a Zvorničani su raspoređeni u Simin Han. Austro-Ugarska je Tuzlu zauzela 22. rujna. U Zvorniku je tursku vlast zamijenila austro-ugarska bez otpora pet dana poslije. Zvornik je i dalje ostao [[kotar]]sko (sresko) sjedište, s razvijenim [[zanatstvo]]m i [[trgovina|trgovina]]. Zvornik je s još devet kotara pripao Tuzlanskom okrugu. Zvorničkom kotaru su osim današnjih općina Zvornika i Sapne, pripale današnje općine Kalesija i Osmaci, te dijelovi općina Ugljevik (Teočak i Tavna), Lopare (Tobut i Priboj) i Biljeljina (Glavičice). Površina kotara iznosila je 858 km². Odmah po zaposijedanju nova vlast započela je doseljavati činovnike, trgovce i obrtnike iz drugih predjela monarhije, tako da se u Zvorniku ponovo pojavilo katoličko stanovništvo kojeg nije bilo ni u gradu ni u kotaru na popisu 1879. godine. Na [[Branjevo|Branjevu]] je doseljavanjem njemačkih obitelji iz Vojvodine formirana kolonija. 1879. godine grad je imao 27.468 stanovnika. [[Datoteka:Stara razglednica Zvornik1.png|mini|desno|250px|Stara razglednica Zvornika]] Radi aktiviranja prirodnih gospodarskih resursa, država je gradila ceste. Do konca 1879. otvorila je prometnice Zvornik - Tuzla i Zvornik - Bijeljina, a 1885. Zvornik - Sarajevo. Postojali su i putevi za Srebrenicu i Lopare. Austro-Ugarska je podigla razne objekte koji i danas postoje i služe u razne svrhe. Na Skeli se nalazila carinarnica. Osnovna škola otvorena je 1886. Podignute su brojne druge građevine, žandarmerijske postaje, medrese i drugih. 1886. godine podigli su [[zgrada Općine u Zvorniku|zgradu Zvorničkog okruga]].<ref>(srp.) [https://zvornicki.ba/historija-zgrade-sreskog-nacelnika-danasnja-zgrada-skupstine-grada-zvornik/ Zvornicki.ba] ''Historija zgrade Sreskog načelnika - današnja zgrada Skupštine Grada Zvornik'', 13. svibnja 2017. (pristupljeno 15. ožujka 2020.)</ref> 1910. godine podignuta je zgrada [[Zgrada Kasine u Zvorniku|časničkog doma]]. Prva [[zgrada austro-ugarske bolnice u Zvorniku|bolnica]] u Zvorniku podignuta je na Fetiji za vrijeme austro-ugarske vlasti. Bila je za potrebe vojnog garnizona, ali je služila i civilima do konca Prvoga svjetskog rata, od čega je dugo u narodu ostao naziv ''Špitalj''. Između dvaju svjetskih ratova u prizemlju je bila financijska vojarna, a na katu stanovi. Poslije Drugoga svjetskog rata u njoj je bio smješten đački dom, a napuštena je sredinom osamdesetih godina zbog dotrajalosti.<ref>(srp.) [https://www.bolnicazvornik.com/?page_id=436 Bolnica Zvornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191120042753/http://www.bolnicazvornik.com/?page_id=436 |date=20. studenoga 2019. }} ''Istorijat bolnice'' (pristupljeno 15. ožujka 2020.)</ref> S Austro-Ugarskom došao je i razvijan suvremeni poštanski promet. Podignuta je zgrada pošte. Listopada 1878. godine formirana je [[telegraf]]ska [[telegrafska postaja|postaja]] s neograničenom dnevnom i noćnom službom.<ref>(boš.) [http://www.posta.ba/announcement/austro-ugarska-monarhija/ BH Pošta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200322032445/http://www.posta.ba/announcement/austro-ugarska-monarhija/ |date=22. ožujka 2020. }} ''Austro-Ugarska monarhija (1878. – 1918.)'', 2. siječnja 2018. (pristupljeno 22. ožujka 2020.)</ref> [[Telefonska linija]] Zvornik - Bijeljina uspostavljena je 1909. Do početka Prvog svjetskog rata, [[pomoćna pošta|pomoćne pošte]] postojale su u Drinjači, Papraći, Capardama i Kozluku. Dolaskom nove uprave, 1880. i uz dopuštenje tadašnjeg zvorničkog načelnika Mujage Alispahića katolicima je vraćena njihova crkva sv. Marije, muslimanima dotadašnja Fethija džamija. Prenamijenjena crkva u džamiju koja je bila na brijegu ponad grada već neko vrijeme u osmanskoj vlasti nije bila u upotrebi kao džamija.<ref name="Hoće li"/> Tako su 1880. obnovljeni su franjevački samostan i crkva sv. Marije. Muslimani su u to vrijeme imali 12 džamija u gradu. Godine 1899. na zahtjev lokalnih muslimana koji su htjeli nazad zgradu crkve, carski dvor udovoljio je muslimanima na način da je crkva iseljena, a objekt nije pripao nitkome. 1903. obnovljena je zvornička župa izdvajanjem dijela župa iz bijeljinske župe. 1907. sagrađena je [[crkva Srca Isusova u Zvorniku|nova katolička crkva]], posvećena Srcu Isusovom,<ref name="kczs-zvornik"/> prvo drvena, pa zatim i zidana. Katolici Hrvati, premda manjina u gradu, osnovali su povjerenstvo pa zatim i podružnicu [[HKD Napredak]] koja je dugo godina djelovala.<ref name="Hoće li"/> U prvih 30 godina Austro-Ugarske broj stanovnika u općini znatno se povećao, s 27.468 stanovnika 1879. godine na 47.756 stanovnika 1910. godine, od čega 26.169 pravoslavaca, 20.906 muslimana, 294 katolika, 218 evangelika, 175 židovske vjere, a osim redovnih stanovnika i 651 vojna osoba. U gradu je 1910. bilo 732 kuće i 3688 stanovnika, od čega 2092 muslimana, 754 pravoslavca, 185 katolika, 148 židovske vjere, devet evangelika, a osim redovnih stanovnika i 498 vojnih osoba. Vojno stanovništvo bilo je brojem značajno kroz cijelo vrijeme austro-ugarske vladavine u Zvorniku. U gradu se 1910. nalazilo 19 vojarna, a u čitavoj državi samo ih je Trebinje imalo više. Početkom 20. stoljeća nastala su i prva radnička udruženja, poput Kotarske poljoprivredne zadruge, Udruženja Srba zanatlija i Zanatskog društva. Od kulturno-prosvjetnih i športskih ustanova i društava djelovale su dvije osnovne škole (državna i srpska), medresa i ruždija, nekoliko mekteba, muslimanska čitaonica (Kiraethana), Sokolsko društvo ''Srpski soko'' i Srpska narodna čitaonica. Od vjerskih objekata bilo je sedam džamija, dvije crkve (pravoslavna i katolička) i sinagoga. Osnovani su Gajret, Prosvjeta, Napredak i amaterska kazališna skupina. === Razdoblje između dvaju svjetskih ratova === Za vrijeme [[kraljevina Jugoslavija|kraljevine Jugoslavije]] ([[1918.]] – [[1941.]]) Zvornik je sjedište kotara. Od [[1929.]] pripadao je [[Drinska banovina|Drinskoj banovini]] sa sjedištem u Sarajevu. === Drugi svjetski rat === U toku [[2. svjetski rat|drugog svjetskog rata]], odnosno [[NOB]]-e (1941. – 1945.), Zvornik je bio u sastavu [[NDH|Nezavisne države Hrvatske]]. Bio je sjedište kotarske oblasti Zvornik, u [[Velika župa Usora-Soli|Usori-Soli]].<ref name="Bućin"> Rajka Bućin: [https://hrcak.srce.hr/clanak/15826 Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH], Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 219, 222</ref> === Razdoblje socijalističke Jugoslavije === Po završetku rata, Zvornik je ostao sjedište kotara. Ožujka 1945. formiran je Narodni odbor kotara za čijeg je predsjednika izabran Veljko Andrić, a sekretara Dedo Šehić. Formirano je i 16 mjesnih odbora: Zvornik, Roćević, Pilica, Čelopek, Kozluk, Grbavci, Sapna, Petkovci, Snagovo, Drinjača, Kamenica, Caparde, Osmaci, Memići, Kalesija i Međaš. 16 mjesnih odbora pretvoreno je 1952. u osam narodnih odbora općina: Zvornik, Drinjača, Grbavci, Kozluk, Pilica, Sapna, Memići i Osmaci. Prema popisu iz 1953, srez je imao 53.529 stanovnika, a grad (s Divičem) 5197. U prvoj godini poslije rata u gradu su formirana kotarska rukovodstva Komunističke partije, SKOJ-a, Narodne omladine, Narodnog fronta i Antifašističkog vijeća žena kao i Mjesno sindikalno vijeće za Zvornik. U godinama poslije Drugog svjetskog rata, seosko stanovništvo bavilo se zemljoradnjom, a gradsko trgovinom, obrtom i ugostiteljstvom, pa su ove djelatnosti sve do 1960-ih bile osnova kotarskog gospodarstva. Udio sela u dohotku općine iznosio je 1956. 66 %. Nakon drugog svjetskog rata, jugoslavenske vlasti zatrle su trag katoličkoj crkvi. Nacionalizirale su zgradu katoličke crkve, srušili ju 1946., materijal iskoristili za izgradnju žitnog spremišta, a na mjestu crkve podignuli zgradu pošte. Ostao je samo drveni zvonik.<ref name="kczs-zvornik"/> Zvornik je u novoj Jugoslaviji središte kotara i općine, kasnije Međuopćinske regionalne zajednice (općine Zvornik, [[Bratunac]], [[Srebrenica]], [[Vlasenica]] i [[Šekovići]]). Industrija se počela razvijati sredinom 1950-ih i bila je koncentrirana na području Karakaja. U općini je 1956. postojalo sedam poljodjelskih zadruga: u Zvorniku, Kozluku, Grbavcima, Roćeviću, Pilici, Drinjači i Šetićima. Prva stambena zgrada u društvenom vlasništvu podignuta je u Beksuji 1955. Nacionalni dohodak po glavi stanovnika povećao se s 848 dinara 1956. na 14.394 1977. (republički prosjek 20.093, a jugoslavenski 30.502). U ljeto 1955. ukinuti su srebrenički i vlasenički kotar i pripojeni zvorničkom, tako da su u sastav zvorničkog kotara do 1958. ulazile općine: Zvornik (pripojene općine Drinjača i Grbavci), Kozluk (pripojena općina Pilica), Sapna, Memići, Vlasenica, Nova Kasaba, Bratunac, Fakovići, Srebrenica, Skelani i Han-Pijesak. Predsjednik Kotarskog narodnog odbora bio je Nikola Andrić, a potpredsjednici Duško Jovanović i Rizo Selmanagić. Zvornički kotar rasformiran je u ljeto 1958. i pripojen je tuzlanskom, koji je obuhvaćao čitavu sjeveroistočnu Bosnu. Općini Zvornik pripojena je općina Sapna, a četiri godine kasnije i općina Kozluk, tako da je 1962. u administrativnom smislu formirano područje prijeratne općine Zvornika. Udio sela u dohotku općine iznosio je 1964. 45 %. Udio sela u dohotku općine iznosio je 1971. svega 31,4 %. Od 1970-ih, zvorničko gospodarstvo se dinamično razvija i općina izlazi iz kruga nerazvijenih. U ovom razdoblju nastala su i proširila se brojna poduzeća, uključujući tvornicu obuće Standard, tvornicu odijela Alhos, kozlučku Vitinku, tvornicu glinice Birač, prijevozničko poduzeće Drina-trans i dr. Podignuto je oko 1600 stanova u društvenom i preko 15.000 u privatnom vlasništvu, dovršena je [[elektrifikacija]] cijele općine, gotovo svako naselje imalo je vodovodnu mrežu, izgrađeni su putevi do svake mjesne zajednice, izgrađena je pruga Zvornik - Tuzla, a podignuta su i tri mosta na Drini, dva cestovna i jedan željeznički. U Zvorniku se nalazilo i sjedište Osnovne banke - Privredne banke Sarajevo, kao i organizacije u oblasti PTT prometa, održavanja cesta i vodnog gospodarstva. Formirana je i [[Zajednica općina]] regije Zvornik, u čiji sastav su ušle općine Zvornik, Šekovići, Vlasenica, Bratunac i Srebrenica. Od rušenja crkve, župnik iz [[Bijeljina|Bijeljine]] preuzeo brigu o vjernicima. Broj katolika u Zvorniku 1975. bio je 350.<ref name="FST"/> === Bosna i Hercegovina === Napad JNA na Zvornik pomno je pripreman u sjedištu lokalnog SDS-a, sa srpskim kadrovima u MUP-u, općini, sudu, mnogo prije dana službenog napada. 5. travnja 1992. vojnici JNA s pripadnicima takozvanog srpskog MUP-a su se iz Zvornika preselili u zgradu Alhosa u Karakaju. Ta zgrada poslije će biti logor u kojem su mučeni i ubijani Muslimani. 8. travnja 1992. Zvornik [[Obrana Zvornika i Kula Grada|napadaju]] srpske paravojske i jedinice [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. JNA i srbijanski MUP iz Alhosa u Karakaju polako osvajaju grad. Iza vojske i policije išli su kordoni nabildanih srbijanskih zločinaca, spremnih za kasnije klanje muslimana, koje je započelo s prvim satima narednog dana (9. travnja). Od rane zore je major JNA iz svog štaba u Malom Zvorniku telefonom prijeti čelnicima MUP-a BiH da će pod mostom u Zvorniku biti ubijene tisuće muslimana ako se ne pusti na slobodu zatočeni Vojin i Dušan Vučković, Milorad Ulemek Legija i Zvezdan Jovanović. Oko 10:00 pucnjava iz pravca Karakaja. Susjeda Srbi odjednom kao da su nestali u Zvorniku, a Muslimani su se našli u nevjerici što vide i čuju. Preko Radio Zvornika novinarka Gordana Mandić-Imširović očajnički je pozivala "Zvorničani, ne dajte svoj grad, branite svoj grad". Jedva se izvukla živa iz opsjednutog grada. Otpor je pružalo oko 150 naoružanih i 150 nenaoružanih pripadnika [[Patriotska liga|Patriotske lige]] pod zapovjedništvom Samira Ništovića. 20 Muslimana ubio je srpski zločinac u naselju Hrid.<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/sjecanje-na-8-travnja-1992-kako-je-u-zvorniku-ubijao-legija.html Dnevnik.hr] D.Ma.: ''Sjećanje na 8. travnja 1992.: Kako je u Zvorniku ubijao Legija''. 7. travnja 2012. (pristupljeno 22. ožujka 2020.)</ref> Nakon par dana borbi u gradu, branitelji se povlače na [[Kula Grad]], gdje će otpor pružati do 26. travnja kada pristupaju slamanju obruča i povlačenju u dva smjera. U zapadnom dijelu općine (današnja općina Sapna), početkom svibnja vodit će se žestoke borbe za obranu slobodnog teritorija, pri čemu 10. svibnja u [[Zaseok (Sapna)|Zaseoku]] gine [[Mehdin Hodžić]]. Pri pokušaju stvaranja koridora ka Kamenici, 30. listopada 1992. u [[Nezuk (Sapna)|Nezuku]] gine [[Hajrudin Mešić]]. Na slobodnim teritorijama formiran je Općinski štab [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TO]], koji je imao rejonske štabove u Sapni i Kamenici. Rejonski štab u Kamenici sastojao se od dva bataljona. Slobodna teritorija na širem području Kamenice pala je u veljači 1993. tijekom operacije [[Vojska Republike Srpske|VRS]] [[Operacija Cerska 93|Cerska 93]]. Od već formiranih postrojba u zoni odgovornosti Rejonskog štaba Sapna, 28. veljače 1993. formirana je [[246. viteška brdska brigada|206. brdska brigada]]. Odlukom [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]], 206. brigadi je 14. prosinca 1993. dodijeljeno najviše kolektivno priznanje ''viteška'', a ulaskom u [[24. divizija Kopnene vojske|24. diviziju]] preimenovana je u 246. Od manevarskih jedinica ove brigade, 28. kolovoza 1994. formirana je [[242. muslimanska zvornička lahka brigada]]. Kamenički borci koji su se našli na području Srebrenice nakon pada Kamenice ušli su u sastav [[284. istočnobosanska lahka brigada|284. istočnobosanske lahke brigade]]. Komitet za prikupljanje podataka o izvršenim zločinima protiv čovečnosti i međunarodnog prava SRJ iz Beograda, sastavio je popis logora za Srbe na teritoriju bivše SFRJ. Za područje Zvornika tvrde da je postojao logor u selu Godušu, koji je bio logor 206. viteške brigade Armije BiH prema Rastošnici, u kući Cvjetka Petrovića, te u Ravnoj Sapni u podrumu u Muharemovoj kući.<ref>[https://edoc.pub/logori-za-srbe-pdf-free.html Edoc.pub] Logori za Srbe (pristupljeno 22. ožujka 2020.)</ref> Krajem rata i [[Daytonski sporazum|Daytonskim sporazumom]], veći dio prijeratne općine Zvornik pripao je [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] (376,14 km²), dok je od dijela koji je pripao [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji]] (118 km²) 1998. formirana općina Sapna. Nakon srpskih osvajačkih ratova 1990-ih, u Zvorniku je ostalo samo 15 katoličkih obitelji.<ref name="FST"/> Prema ''Bosanskoj knjizi mrtvih'', koju je izdao Istraživačko-dokumentacijski centar, u općini Zvorniku stradalo je 2017 muslimanskih civila. Cjelokupno bošnjačko stanovništvo protjerano je s okupiranih područja. Brojne žene su silovane, a otvarani su i logori. [[Koncentracijski logor Liplje|Logor u Liplju]] jedini je logor koji je tokom rata oslobođen. U sklopu šire kampanje [[kulturocid]]a, zatirani su svi tragovi postojanja muslimana na ovim prostorima. Srušene su džamije u: Zvorniku (Riječanska, Beksuja, Zamlaz), Kozluku, Kula Gradu (Hadžijina i Velika), [[Paljevići]]ma (Kušlat), Drinjači, [[Đulići (Zvornik, BiH)|Đulićima]], Skočiću, Šepku, Grbavcima, [[Klisa (Zvornik, BiH)|Klisi]], Gornjoj Vitinici, Donjoj Vitinici, Gornjim Križevićima, Donjim Križevićima (bila u izgradnji), Ravnama, Glodima, Redžićima, [[Gornja Kamenica|Gornjoj Kamenici]], [[Sultanovići (Zvornik, BiH)|Sultanovićima]], Svrakama, Jošanici, Hasićima, Gornjoj Glumini (stara i nova u izgradnji), Glumini i Novom Selu. Džamije u Selimovićima i [[Kovačevići (Sapna, BiH)|Kovačevićima]] gotovo su sasvim razrušene zbog granatiranja. Oštećene su džamije u [[Goduš]]u, [[Kraljevići]]ma i Gornjoj Sapni. Uništeni su mesdžidi u: Tršiću, Lupama, Mrakodolu, Glodima, Alićima, Novom Selu (dva), Purdićima, Sopotniku, Sahanićima, Drinjači, Donjim Križevićima (tri), Šepku, Klisi (dva), Ravnama (tri), Đulićima, Motovu, Kraljevićima (jedan srušen, a dva oštećena), Seferovićima, Glumini i [[Kostijerevo|Kostijerevu]]. U Čiracima je srušen mekteb, na Diviču tekija, musafirhana i turbe, na Kula Gradu Kaimijino turbe, u Zamlazu abdesthana i turbe, dok je zgrada Odbora [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|IZ]] potpuno izgorila s arhivom. Uništene su i vakufske kuće s imamskim stanovima u: Rijeci, Diviču, Kula Gradu, Kozluku, Đulićima, Glodima, Redžićima, Gornjoj Kamenici, Jošanici, Drinjači, Glumini, Selimovićima, Vitinici i Gornjim i Donjim Križevićima. Kula Grad je preimenovan u Đurđev grad, a Divič je postao Sveti Stefan. Na mjestu porušene džamije na Diviču izgrađena je pravoslavna crkva koja je izmještena 2008. godine. Zvornička katolička župa danas nema ni crkve ni župne kuće. Župnik koji pokriva grad skrbi i o o vjernicima [[Bratunac|Bratunca]] i Srebrenice. Privremeno mu je sjedište u Tuzli. Misu katolici slave jedino u kapeli sv.Marije u Srebrenici.<ref name="FST">[https://web.archive.org/web/20081230023347/http://www.fst.ba/zupe/zvornik_povijest.php Franjevački samostan sv. Petra i Pavla - Tuzla] ''Župa Srca Isusova - Zvornik'' (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref> Danas je zvornička župa spojena sa srebreničkom. Nema ni crkvu ni župnu kuću. 31. prosinca 2014. u župi Zvornik-Srebrnica bilo je 25 domaćinstava sa 70 katolika, od čega Zvornik – 10 domaćinstava s 35 katolika, Bratunac (7,21), Srebrenica (7,14) i [[Sapna]] (1,1).<ref name="kczs-zvornik"/> Danas u Zvoniku ima stotinjak katolika, a cijelo područje dvjesta. Važno je istaknuti da dosta katolika nisu Hrvati, a u općini Zvornik je 100-tinjak „ostalih“, pa se može procijeniti da je dvjetostinjak katolika na cijelom području župe.<ref name="Hoće li"/> Jedini bliži sakralni objekt je mala spomen-kapela sv. Marije u Srebrenici. Gradonačelnik Zvornika obećao je da će katolici trebaju konačno dobiti svoju crkvu. Razmatra se nekoliko mogućih lokacija za crkvu: gradski muzej, mjesto pošte gdje je prije bila crkva, park kao moguće mjesto nove crkve te lokacija iznad [[Andraševa vila|Andraševe vile]] tj. mjesto gdje je bila crkva sv. Marije i franjevački samostan, a danas su samo ostatci.<ref>[http://nedjelja.ba/hr/vijesti/bih/hoce-li-zvornik-ponovno-dobiti-svoj-katolicki-zvonik/3107 Nedjelja - Portal Katoličkog tjednika] KT: ''Hoće li Zvornik ponovno dobiti svoj katolički zvonik?'', 15. prosinca 2017. (pristupljeno 29. ožujka 2018.)</ref> Uz pomoć kustosa muzeja u mirovini, Rajka Avramovića, pronašli su oltarsku sliku Presvetog Srca Isusova koja se nalazi u muzeju u Zvorniku. Vlasnik lokacije na kojoj je bila prva crkva i samostan, Muhamed Numaganić, ponudio je mogućnost otkupa ruševine i okolne zemlje koja je u njegovu vlasništvu te su krenuli pregovori s njim. Prije kupoprodaje dopustio je da na njegovoj imovini bude slavljena proslava patrona župe. Za sada jedini sakralni objekt ove male katoličke zajednice je iznajmljena kuća jedne pravoslavke koja je bila udata za katolika.<ref name="Hoće li"/> == Gospodarstvo == == Poznati ljudi == * [[Seka Aleksić]], popularna pjevačica * Filip Kljajić-Fića, narodni heroj; * [[dr Mitar Perušić]], nastavnik Sveučilišta u Istočnom Sarajevu * [[Nada Obrić]], popularna pjevačica * Mr Himzo Tulić, sazlija * [[Samir Muratović]], nogometni reprezentativac BiH<ref name="ispovijesti-direktno">[http://direktno.hr/en/2014/sport/19074/Ispovijesti-poznatih-sporta%C5%A1a-pre%C5%BEivjelih-pokolj-i-pakao-u-Srebrenici.htm Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160826001801/http://direktno.hr/en/2014/sport/19074/Ispovijesti-poznatih-sporta%C5%A1a-pre%C5%BEivjelih-pokolj-i-pakao-u-Srebrenici.htm |date=26. kolovoza 2016. }} tp/trt.net :''Ispovijesti poznatih sportaša preživjelih pokolj i pakao u Srebrenici'', 9. srpnja 2015. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref> * [[Hasan Kaimija Zrinović]], hrvatski aljamiado književnik, šejh kaderijskog reda, derviš * [[Enver Hadžihasanović]], visoki zapovjednik u JNA i Armiji BiH == Spomenici i znamenitosti == * [[Đurđev-grad]], tvrđava koju je po prednju gradila "prokleta" Jerina, supruga Đurđa Brankovića. Smještena na brdu Mlađevcu ponad Zvornika. * Franjevački [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku|samostan i crkva]] sv. Marije. Pretvorena u Fethiju džamiju, pa vraćena katolicima i onda opet u rukama islamske zajednice. * Katolička [[Crkva Srca Isusova u Zvorniku|crkva]] iz 1903. godine. * [[Zgrada Kasine u Zvorniku|Kasina]], u kojoj su smještene Narodna knjižnica i muzejska zbirka.<ref>(srp.) [https://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/zvornik-stara-kasina-postaje-gradska-kuca-biblioteka-i-muzej/ngmnyz5 Blic] Rade Jokić: ''Zvornik: Stara Kasina postaje gradska kuća, biblioteka i muzej'' 16. siječnja 2018. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> == Obrazovanje == Pored osnovnih i srednjo-školskih ustanova obrazovanje u Zvorniku je smješten Tehnološki fakultet, Sveučilišta u Istočnom Sarajevu. ==Šport== Od 2010. održava se ''Bajramski turnir u malom fudbalu Zvornik''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://zvornicki.ba/2023/04/22/zavrsen-14-bajramski-turnir-u-malom-fudbalu-ekipa-krizevici-novi-osvajac-prestiznog-turnira-u-zvorniku-foto/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. svibnja 2023. |archive-date=22. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230422115053/https://zvornicki.ba/2023/04/22/zavrsen-14-bajramski-turnir-u-malom-fudbalu-ekipa-krizevici-novi-osvajac-prestiznog-turnira-u-zvorniku-foto/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Zvornik}} * http://www.zvornik.net/ * http://www.zvornik.esmartweb.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051118045358/http://www.zvornik.esmartweb.com/ |date=18. studenoga 2005. }} * http://www.opstina-zvornik.org/ {{Zvornik}} {{BiH}} [[Kategorija:Zvornik| ]] 5yy134xn7h2tdlbd11l60rmf9mjo2tk 0 23895 7616272 7192005 2026-10-10T21:12:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616272 wikitext text/x-wiki {{Općina BiH RS | ime = Čajniče | karta = BH municipality location Cajnice.png | centar = Čajniče | načelnik =Miroslav Furtula | površina = 274 | stanovništvo = 5449 (2013.) | gustoća = 19.84 |pošta=73280}} [[Datoteka:Cajnice Center 1.JPG|mini|Čajniče]] '''Čajniče''' je naselje i središte istoimene općine na krajnjem istoku [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na granici s [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Općina pripada entitetu [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. == Zemljopis == Nalazi se na dvadesetom kilometru ceste [[Goražde]] – [[Pljevlja]], na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 816 [[metar]]a. Smješten je na zapadnoj obali rječice [[Janjina (rijeka, BiH)|Janjine]], na mjestu gdje skreće s istoka ka sjeveru. Južno od Čajniča nalazi se [[planina]] [[Kovač (planina kod Čajniča)|Kovač]]. == Ulice == U Čajniču se nalaze ulice Pavla Đurišića, Igumana Vasilija, 14. veljače, kralja Petra I. Karađorđevića. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Čajniče}} Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Čajniče imala je 8956 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Čajniče''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |4709 (52,57 %) |4892 (47,58 %) |5353 (46,13 %) |- |'''Muslimani''' |4024 (44,93 %) |4880 (47,47 %) |6065 (52,27 %) |- |'''Hrvati''' |5 (0,05 %) |16 (0,15 %) |29 (0,24 %) |- |'''Jugoslaveni''' |77 (0,85 %) |231 (2,24 %) |14 (0,12 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |141 (1,57 %) |261 (2,53 %) |141 (1,21 %) |- |'''ukupno''' |'''8956''' |'''10.280''' |'''11.602''' |} ====Čajniče (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Čajniče''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]'''<ref name="Stat1991">Nacionalni sastav stanovništva - rezultati republike po općinama i naseljima 1991., Bilten br.234, Sarajevo 1991., Zavod za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo </ref> | '''[[1981.]]'''<ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf 1981.], str. 77</ref> | '''[[1971.]]'''<ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf 1971.], str. 51</ref> | '''[[1961.]]'''<ref>Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf 1961.], str. 61</ref> |- |'''Srbi''' |1802 (57,17 %) |1304 (51,01 %) |1051 (52,15 %) |518 |- |'''Muslimani''' |1192 (37,81 %) |931 (36,42 %) |857 (42,53 %) |566 |- |'''Hrvati''' |2 (0,06 %) |6 (0,23 %) |19 (0,94 %) |15 |- |'''Jugoslaveni''' |51 (1,61 %) |203 (7,94 %) |8 (0,39 %) |1 |- |'''ostali i nepoznato''' |105 (3,33 %) |112 (4,38 %)<ref>82 Crnogorca, 18 Albanaca</ref> |80 (3,97 %)<ref>56 Crnogoraca, 18 Albanaca</ref> |56<ref>50 Crnogoraca, 5 Albanaca</ref> |- |'''ukupno''' |'''3152''' |'''2556''' |'''2015''' |'''1156''' |} == Naseljena mjesta == [[slika:Čajniče-naselja.PNG|mini|desno|600px|Naseljena mjesta u općini]] [[Avlija (Čajniče, BiH)|Avlija]], [[Batkovići (Čajniče, BiH)|Batkovići]], [[Batotići]], [[Batovo (Čajniče, BiH)|Batovo]], [[Bezujno]], [[Borajno]], [[Brezovice (Čajniče, BiH)|Brezovice]], [[Bučkovići na Bezujanci]], '''Čajniče''', [[Đakovići (Čajniče, BiH)|Đakovići]], [[Glamočevići]], [[Gložin]], [[Hunkovići]], [[Ifsar]], [[Kamen (Čajniče, BiH)|Kamen]], [[Kapov Han]], [[Karovići (Čajniče, BiH)|Karovići]], [[Krstac (Čajniče, BiH)|Krstac]], [[Lađevci (Čajniče, BiH)|Lađevci]], [[Luke (Čajniče, BiH)|Luke]], [[Međurječje]], [[Metaljka (Čajniče, BiH)|Metaljka]], [[Milatkovići]], [[Miljeno]], [[Mištar]], [[Podavrelo]], [[Ponikve (Čajniče, BiH)|Ponikve]], [[Prvanj]], [[Slatina (Čajniče, BiH)|Slatina]], [[Staronići]], [[Stopići]], [[Sudići (Čajniče, BiH)|Sudići]], [[Todorovići]], [[Trpinje]], [[Tubrojevići]] i [[Zaborak]]. == Povijest == Čajnički kraj u srednjem vijeku bio je u posjedu [[Kosače|Hranića]] (Kosača). I danas se ovdje nalaze ostatci vladarskih dvorova i utvrda te dinastije, od kojih se ističe srednjovjekovni grad [[Samobor (Čajniče, BiH)|Samobor]].<ref name="Župa Nevesinje viđena početkom 2017.">[https://www.cnak.ba/preporucujemo/zupa-nevesinje-videna-pocetkom-2017/ Crkva na kamenu] ''Župa Nevesinje viđena početkom 2017.'', 24. veljače 2017. (pristupljeno 4. travnja 2017.)</ref> Godine [[1468.]] spominje se kao trgovište na [[Carigradski drum|Carigradskom drumu]] (Stambolskoj džadi), koji je vodio iz Bosne u Carigrad.<ref name="enciklopedija">[https://enciklopedija.hr/clanak/13139 Čajniče] Hrvatska enciklopedija, izdavač LZMK (pristupljeno 8. travnja 2017.)</ref> U povijesnim dokumentima se prvi put spominje [[1477.]] godine kao jedan od važnijih gradova u [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkom sandžaku]]. Razvoju Čajniča u to vrijeme posebno su doprinosili [[rudnik|rudnici]] [[željezo|željeza]], jedini u Hercegovačkom sandžaku kao i položaj koji je zauzimao na trgovačkom putu [[Stambolska džada|Stambolskoj džadi]] između [[Dubrovnik]]a, pa preko Bosne do [[Istanbul]]a. Poznat po kovnici srebrenoga novca iz 18. st. (srebrna akča)<ref name="enciklopedija"/> i majstorima obrade kovine. Ovaj gradić je bogat kulturno-povijesnim motivima. Iz 15. stoljeća datira četveroevanđelje pisano [[arvatica|hrvatskom ćirilicom]] na pergamentu, koje je po mjestu nalaza nazvano [[Čajničko evanđelje]].<ref>Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 207.</ref> Osmanska je vlast potrajala do 1878. godine, kad ga [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjeda]] Austro-Ugarska. [[Aneksija BiH|Aneksijom]] postaje dio Austro-Ugarske. S njome čajnički narodnosni mozaik obogatili su uz Hrvate i katolici ostalih europskih naroda – Česi, Austrijanci, Slovenci, Mađari, Talijani, Nijemci, Poljaci i dr. Katolička manjina pronoseći univerzalnost Katoličke Crkve pridonijela je svojom nazočnošću, životom, radom, djelovanjem, kulturom i tradicijom gospodarskom, prosvjetnom, kulturnom i prosvjetnom izdizanju grada na znatno višu razinu prilagođujući ga onodobnim srednjoeuropskim prilikama. Predvodili su ju brojni činovnici školovani na visokim europskim učilištima. Pokrenuli su jedine [[Čajničke novine|novine]], jedine dosad, izgradili su razna zdanja poput [[park Albori|parka Alborija]], kompleksa [[Appelovo vrelo]] uz čajničko vrelo, u središtu grada katoličku crkvu koja je bila središte okupljanja i rađanja svega dobra što su u ovome gradu katolici stvarali. Mnogi čajnički katolički građani bili su učitelji, arhitekti, industrijalci, graditelji i umjetnici. Svi su sve do novijih vremena, stvarali sz za Čajniče za koje su živjeli, ostvarivši ovdje svoja ponajbolja djela te su srasli s gradom, bilo da su ovdje rođeni ili da su ovamo došli i prihvatili ovu sredinu kao svoju.<ref name="proslava"/> Svibnja 1895. godine zabilježen je veleban doček biskupa msgr [[Koloman Belopotoczky|Kolomana Belopotoczkoga]]. Mjesni katolici predvođeni svojim svećenikom dočekali su i ugostili biskupa, postavivši mu na ulazu u grad iz smjera Pljevalja impozantan [[slavoluk]] (trijumfalna vrata), iznad kojega je bio natpis ''Dobro nam došli, Oče biskupe'', dok je od cvijeća napravljena poruka: ''Bog te je k nama poslao''.<ref name="proslava"/> Godine 1902. u središtu grada izgrađena je prema projektu arhitekta [[Karlo Paržik|Karla Paržika]] katolička [[crkva sv. Benedikta u Čajniču|crkva sv. Benedikta]]. Čajničko za katoličko groblje nalazi se poviše pravoslavne crkve na lokaciji Kasarne.<ref name="Župa Nevesinje viđena početkom 2017."/><ref>[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=vijest&vijest=227 Župa Uznesenja BDM Nevesinje] Toni Šarac: ''FOČA - GORAŽDE - ČAJNIČE Putovanje u sjeveroistočnu Hercegovinu'', 2. rujna 2010. (pristupljeno 4. travnja 2017.)</ref> U Kraljevini Jugoslaviji dio [[Sarajevska oblast|Sarajevske oblasti]] (1922. – 29.) i [[Drinska banovina|Drinske banovine]] (1929. – 1941.). U Drugom svjetskom ratu pripao [[NDH]], [[Velika župa Vrhbosna|Velike župe Vrhbosne]] i sjedište kotarske oblasti. [[Demarkacijska crta u NDH|Demarkacijska crta]] završavala je kod Čajniča. Vojno je pripadao [[3. domobranski zbor|3. domobranskom zboru]]. Ovim su krajevima od kraja 1941. harali četnici Jezdimira Dangića. Početkom 1942. pridružuju im se partizani koji su se povukli iz Srbije i tad paktiraju s četnicima. Uspostavljen je zajednički partizansko-četnički operativni štab za istočnu Bosnu.<ref name="#1">Jozo Tomašević – Četnici u Drugom svjetskom ratu, Sveučilišna naklada Liber, 1979., str. 148</ref> Na širem prostoru od Foče na jugu, do Jahorine na zapadu, Vlasenice i obližnje Srebrenice djelovalo je nekoliko tisuća pobunjenika koji su svi zajedno terorizirali muslimane.<ref name="#1"/> [[Datoteka:Jvuo1942 en.png|mini|desno|200px| Teritorij pod kontrolom Jugoslavenske vojske u otadžbini (JVuO) 1942. godine ("Mihailovićev otok slobode"), prema časopisu Times, srpnja 1942.]] [[Užička republika]] prostirala se ovim krajem. Uslijedla je [[Operacija Trio]]. Talijanski zapovjednik je opravdano procijenio da preuranjena njemačko-hrvatska operacija služi sprječavanju talijanskog ulaska u istočnu Bosnu, što bi zaustavilo širenje talijanskog utjecaja, te je talijanska 5. divizija "Pusteria" 23. travnja zarobila Čajniče i stigla u okolicu Goražda. Partizanski otpor 22. talijanskoj diviziji usporio je Talijane te su se partizani povukli južnije, u talijansku zonu utjecaja.<ref>''Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije'', Tom XII, Knjiga 2, 1976., str. 279</ref> Nakon pada Užičke republike, kraj je pod kontrolom Jugoslavenske vojske u otadžbini (JVuO). Poslije rata dio NR BiH. Godine 1962. pripojeno je Čajniču naselje [[Ždrijelo (Čajniče, BiH)|Ždrijelo]] (Sl. list NRBiH 47/62).<ref>[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf Republički zavod za statistiku Srbije] Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948. - 1990., str. 15</ref> U srpskoj agresiji na BiH Čajniče je zarana došao pod okupaciju snaga [[Republika Srpska|Republike Srpske]], čiji je dio danas. Mjesna crkva obnovljena je 2011. godine. Općina Čajniče danas pripada župi Uznesenja Blažene Djevice Marije Nevesinje.<ref name="Župa Nevesinje viđena početkom 2017."/> == Gospodarstvo == [[Drvna industrija]], rudnici [[željezo|željeza]] i [[kvarcit]]a. == Poznate osobe == Poznate i značajne osobe. *[[Hanka Paldum]] *[[Tomislav Mesić]], dugogodišnji glavni tajnik [[Hrvatski svjetski kongres|Hrvatskoga svjetskog kongresa]]<ref name="Župa Nevesinje viđena početkom 2017."/> *[[Eugen von Albori]], barun, počasni građanin Čajniča<ref name="proslava">[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=87506 Svečano proslavljen patron sv. Benedikta u Čajniču - KTABKBIH] - Čajniče, 13. srpanj 2019. (kta)</ref> *Imre Feher, pokretač prvih i jedinih novina pokrenutih u Čajniču, [[Čajničke novine|Čajničkih novina]]<ref name="proslava"/> == Spomenici i znamenitosti == * Katolička [[Crkva sv. Benedikta u Čajniču|crkva sv. Benedikta]] iz 1902. godine.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=BzeYxfg6x_o Kanal Tonija Šarca, Youtube] ''ČAJNIČE - katolička crkva, proslava Sv. Benedikta '' Datum objavljivanja: 13. stu 2012. (pristupljeno 4. svibnja 2016.)</ref><ref>[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=album&albumID=466 Župa Nevesinje] Čajniče: Misno slavlje u mjesnoj katoličkoj crkvi, 22. veljače 2014. (pristupljeno 4. svibnja 2016.)</ref><ref name="crkvanakamenu">[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=30103 KTABKBIH] Toni Šarac: ''[http://cnak.cbismo.hr/ Crkva na kamenu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100121141409/http://cnak.cbismo.hr/ |date=21. siječnja 2010. }} br.8-9. Sveti Benedikt u Čajniču'', Mostar, 18. kolovoz 2011., (pristupljeno 4. svibnja 2016.)</ref> Filijala župe Nevesinje.<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=57579 KTABKBIH] (kta/kium): ''Misno slavlje u crkvici sv. Benedikta, filijali župe Nevesinje'', Čajniče, 2. rujan 2015. (pristupljeno 4. svibnja 2016.)</ref> * Pravoslavna [[crkva Vaznesenja Gospodnjega u Čajniču|crkva Vaznesenja Gospodnjega]], iz 1492. * Pravoslavna [[crkva Uspenija Presvete Bogorodice u Čajniču|crkva Uspenija Presvete Bogorodice]], građena od 1857. do 1863. U njoj se čuva i posebno časti poznata [[ikona]] Presvete Bogorodice – ''Čajnička Krasnica''.<ref name="crkvanakamenu"/><ref name="proslava"/> * [[Sinan-begova džamija]] ([[Džamija Sinan-bega Boljanića u Čajniču|Džamija Sinan-bega Boljanića]]) == Šport == === Nogomet === * FK Čajniče * FK Stakorina, Čajniče === Košarka === * KK Vrelo, Čajniče ==Izvor== * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *(srp.) [https://web.archive.org/web/20141218180931/http://opstinacajnice.rs.ba/ Službene stranice Općine Čajniče] {{Čajniče}} {{BiH}} [[Kategorija:Čajniče| ]] <!-- izvor teksta --> bzbnf6if6tva9wqpj8ose1y2et4clb0 0 26315 7616282 6918347 2026-10-10T21:40:43Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Felis|Felis]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616282 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Indijska pustinjska mačka | slika = | slika_opis = Indijska pustinjska mačka | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Male mačke|Felinae]] | genus = ''[[Felis]]'' | species = ''[[Divlje mačke|F. silvestris]]'' | subspecies = '''''F. s. ornata''''' | troimeno = ''Felis silvestris ornata'' | troimeno_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1832.]] }} '''Indijska pustinjska mačka''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Felis silvestris ornata'') ili '''azijska stepska mačka''' je [[podvrsta]] [[divlja mačka|divlje mačke]] koja živi u [[Azija|Aziji]]. <!-- [[Radžastanska pustinja|Radžastanskoj pustinji]] i u [[Kučske slane močvare|Kučskim slanim močvarama]] u [[Indija|Indiji]] no i drugdje.--> Od slične [[Afrička divlja mačka|afričke divlje mačke]] razlikuje se drugačijim uzorkom na krznu, koje je više pjegasto, dok je kod afričkih prugasto. Nastanjuje područja od [[Bliski istok|Bliskog istoka]] sve do zapadne [[Indija|Indije]], pa dalje do sjeverozapadne [[Kina|Kine]] i [[Mongolija|Mongolije]]. Granica između europske i ove divlje mačke je [[Kavkaz]]. Veličine je kao [[domaća mačka]]. Blijedožutog je tijela s crnim točkama. Trenutno se ovu vrstu mačaka smatra [[ugrožena vrsta|ugroženom]] do mjere da je uvrštena u Washingtonski sporazum o zaštiti vrsta, djelomice iz razloga zbog potražnje za njenim cijenjenim krznom. ==Izvori== * Nobuyuki Yamaguchi et al.: ''Craniological differentiation between European wildcats (Felis silvestris silvestris), African wildcats (F. s. lybica) and Asian wildcats (F. s. ornata): implications for their evolution and conservation.'' Biological Journal of the Linnean Society, tom 83, strana 47 - rujan 2004. [[Kategorija:Felis]] n7ltzvvslx33x4z2zvtta7marha2lub 0 28566 7616269 7611097 2026-10-10T21:10:39Z Šaholjubac 211973 /* */ 7616269 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Infookvir književnik|Ime=Oscar Wilde|slika=Oscar Wilde portrait by Napoleon Sarony - albumen.jpg|opis slike=|veličina=220px|rođenje=[[16. listopada]] [[1854.]]|smrt=[[30. studenoga]] [[1900.]]|puno ime=Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde|period pisanja=}} '''Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde''' ([[Dublin]], [[16. listopada]] [[1854.]] – [[Pariz]], [[30. studenoga]] [[1900.]]) bio je [[Irska|irski]] [[Književnost|književnik]], [[pjesnik]] i [[dramaturg]] poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama ([[epigram]]ima) i [[Homoseksualnost|homoseksualnoj]] aferi zbog koje je završio u zatvoru. Jedini [[roman]] koji je napisao čuvena je ''[[Slika Doriana Graya]]''. Njegove drame svrstavaju se među najvažnijim dramama [[Viktorijansko doba|viktorijanskog doba]]. Wilde je poznat i po svojim bajkama i esejima. Bio je vodeća figura [[Estetika|esteticizma]]. == Životopis == Pohađao je [[Trinity College]] u Dublinu od [[1871.]] do [[1874.]] godine. Dobio je stipendiju za »Magdalen College« u [[Sveučilište Oxford|Oxfordu]] koji je počeo pohađati [[1875.]] godine. Najveći utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: [[Svinbern]], Walter Peter i [[John Raskin]]. Pohađajući Oxford, zbog svog ekscentričnog ponašanja imao je problema s profesorima. Tijekom [[1875.]] i [[1876.]] godine Wilde objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. Zbog smrti oca 1876. godine vraća se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a [[1878.]] godine dobiva "Nagradu za englesku književnost". Uskoro napušta Oxford i odlazi u [[London]] gdje polako stječe popularnost među književnicima. Stekavši popularnost kao književnik, 1882. godine odlazi u [[SAD|Ameriku]]. Poslije povratka iz Amerike, nekoliko je mjeseci živio u [[Pariz]]u. Godine [[1884.]] godine ženi se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. [[1890.]] godine objavio je svoje najčuvenije djelo, roman ''[[Slika Doriana Graya]]''. U to je vrijeme Wilde doživio najveću slavu. No, u ljeto [[1891.]] godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholičar, a njegova slava počinje polako blijedjeti. Godine [[1895.]] osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog »nakaznog ponašanja«. Poslije povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napušten od svih umire [[30. studenog]] [[1900.]] godine. U svojem djelu ''De profundis'', koje je pisano kao pismo upućeno Lordu Douglasu, Wilde piše: {{Navod|Sada uviđam da je tuga najuzvišenije osjećanje za koje je čovjek sposoban, i istodobno prauzor i kamen kušnje svake velike umjetnosti. (...) Iza veselja i smijeha može se kriti grub, opor i bešćutan karakter. Ali iza tuge je uvijek samo tuga. Bol, za razliku od zadovoljstva, ne nosi krinku. Istina u umjetnosti nije nikakvo podudaranje između bitne ideje i slučajne egzistencije; nije sličnost lika s njegovom sjenom ili oblika odraženog u kristalu sa samim sobom; nije odjek što dopire iz šupljeg brijega niti je srebrnast izvor u dolini koji pokazuje mjesecu mjesec, a Narcisu Narcisa. Istina je u umjetnosti jedinstvo predmeta sa samim sobom, izvanjsko što odražava unutrašnje, utjelovljena duša, produhovljeno tijelo. Stoga se nijedna istina ne može mjeriti s tugom. Na mahove se čini da je tuga jedina istina. Sve drugo može biti varka oka ili apetita, stvoreno da zasjeni oko ili zasiti apetit, ali od tuge su sagrađeni svjetovi, a djeca i zvijezde rađaju se u mukama.}} == Sjećanje na pisca == Stogodišnjica smrti slavnog pisca bila je obilježena istovremeno u [[Pariz]]u, [[London]]u i [[Dublin]]u. Veleposlanici Irske i Britanije digli su u Parizu čaše sa skupocjenim šampanjcem u čast genija, a katolički svećenik održao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo nađen... U Londonu je lord Douglas, unuk Wildeovog najpoznatijeg ljubavnika Bouzia, svirao polku na klaviru za predsjednicu Irske [[Mary McAlis]]. Irska je predsjednica svečano otvorila londonsku izložbu o Oscaru Wildeu u Britanskoj biblioteci. Troškove oko Wildeove izložbe u Londonu pokrila je tvrtka „Taitinger“ koja proizvodi šampanjac. U Dublinu je komemoracija prošla najskromnije – okupljanjem nekoliko desetina ljubitelja ispred Wildeove rodne kuće, gdje je danas prometna stanica metroa. Interesantno je da su i Dublin i London tek nedavno podigli spomenik Oscaru Wildeu. U Londonu je spomenik 1998. godine ponosno otkrio britanski tajnik za kulturu, Chris Smith, inače otvoreni homoseksualac. On je zahvalio Wildeu što je dao svoj život da bi danas zaživjelo društvo koje tolerira različitosti. Na spomeniku su uklesane Wildeove riječi: ''Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda''. U Dublinu se nalazi Wildeov spomenik poznat po skupocjenom metalu od kojeg je izrađen njegov kaput. == Wildeova djela == === Priče === * »Slavuj i ruža« (1888.), * »Sretni kraljević« (1888.), * »Sebični div« (1888.), * »Neobična raketa« (1888.), * »Odani prijatelj« (1889.), * »Zločin lorda Artura Sevila« (1891.), * »Duh iz Cantervillea« (1891.), * »Mladi Kralj« (1891.), * »Ribar i njegova duša« (1891.), * »Dijete – Zvijezda« (1891.). === Poeme u prozi === * »Sljedbenik« (1894.), * »Gospodar« (1894.), * »Učitelj mudrosti« (1894.), * »Umjetnik« (1895.). === Roman === * »Slika Doriana Graya« ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Picture of Dorian Gray'') (1891.). === Drame === * »Vera ili Nihilisti« (eng. ''Vera, or The Nihilists'') (1880.), * »Vojvotkinja od Padove« (eng. The Duchess of Padua) (1883.), * »Lady Windermere's Fan« (1892.), * »A Woman of No Importance« (1893.), * »Salome« (1894.), * »Idealni muž« (1895.), * »Važno je zvati se Ernest« (The Importance of Being Earnest) (1895.), * »Florentinska tragedija«, * »Teško je biti idiot«. === Eseji === * »Socijalizam i ljudska duša« (eng. ''The Soul of Man Under Socialism'') (1891.) === Pisma === * »De profundis« (lat. ''iz dubina'') (1897.){{Efn|Integralno objavljeno tek 1962. godine.}} == Drugi o Wildeu == * [[George Orwell]] u svojem je eseju iz svibnja [[1948.]] godine o Wildeu napisao: {{Navod|Djelo Oscara Wildea danas se uvelike obnavlja na kazališnim daskama i na filmu, pa je dobro podsjetiti se da Salome i Lady Windermere nisu bile jedine njegove tvorevine. Wildeov esej ''Socijalizam i ljudska duša'', prvi put objavljen prije gotovo šezdeset godina, na primjer, izvanredno se dobro održao. Sam autor nije bio socijalist u nekom aktivnom smislu, ali je bio simpatizer i inteligentan promatrač; iako se njegova proročanstva nisu ostvarila, protok vremena ih nije učinio jednostavno nevažnima. Wildeova vizija socijalizma, koju je u ono doba vjerojatno dijelilo mnogo ljudi slabije artikuliranih od njega, utopijska je i anarhistička. Ukidanje privatnog vlasništva, kaže on, omogućit će puni razvoj pojedinca i osloboditi nas „bijedne nužde življenja za druge”. U socijalističkoj budućnosti neće biti samo oskudice i nesigurnosti, nego ni mukotrpnog rada, bolesti, ružnoće ni rasipanja ljudskog duha u uzaludnim neprijateljstvima i suparništvima. Bol će prestati biti važna; štoviše, čovjek će po prvi put u svojoj povijesti moći ostvariti svoju osobnost kroz radost, a ne kroz patnju. Zločin će nestati, jer za njega više neće postojati ekonomski razlog. Država će prestati vladati i preživjet će samo kao ustanova za raspodjelu nužnih dobara. Sve neugodne poslove obavljat će strojevi, a svatko će biti posve slobodan birati vlastiti posao i vlastiti način života. Zapravo, svijet će biti nastanjen umjetnicima, od kojih će svaki težiti savršenstvu na način koji mu se čini najboljim. Danas je ta optimistična predviđanja prilično bolno čitati. Wilde je, dakako, shvaćao da u socijalističkom pokretu postoje autoritarne tendencije, ali nije vjerovao da će one prevladati, pa je s nekom vrstom proročke ironije napisao: „Teško da bi ijedan socijalist danas ozbiljno predložio da nadzornik svako jutro obilazi svaku kuću kako bi se uvjerio da je svaki građanin ustao i osam sati radio fizički posao” – što je, nažalost, upravo ona vrsta stvari koju bi bezbroj suvremenih socijalista predložilo. Očito je nešto pošlo naopako. Socijalizam, u smislu ekonomskog kolektivizma, osvaja Zemlju brzinom koja prije šezdeset godina jedva da se činila mogućom, a ipak Utopija, barem Wildeova Utopija, nije ništa bliže. Gdje je, dakle, zabluda? Pogleda li se izbliže, vidi se da Wilde prihvaća dvije uobičajene, ali neopravdane pretpostavke. Prva je da je svijet neizmjerno bogat i da pati ponajprije od nepravedne raspodjele. Izjednačite stanje između milijunaša i ljudi koji metu ulice, čini se da kaže, i bit će svega u izobilju za sve. Do Ruske revolucije to je uvjerenje bilo vrlo raširеno – „umirati od gladi usred obilja” bila je omiljena fraza – ali je bilo posve pogrešno, a preživjelo je samo zato što su socijalisti uvijek mislili na visokorazvijene zapadne zemlje i zanemarivali strahovito siromaštvo Azije i Afrike. U stvarnosti, problem svijeta kao cjeline nije kako raspodijeliti bogatstvo koje postoji, nego kako povećati proizvodnju, bez koje ekonomska jednakost znači tek opću bijedu. Drugo, Wilde pretpostavlja da je jednostavno urediti da sve neugodne vrste posla obavljaju strojevi. Strojevi su, kaže, naša nova rasa robova: privlačna metafora, ali zavaravajuća, jer postoji golem raspon poslova – grubo govoreći, svaki posao koji zahtijeva veliku prilagodljivost – koje nijedan stroj ne može obavljati. U praksi se čak i u najviše mehaniziranim zemljama golema količina dosadnog i iscrpljujućeg rada mora obavljati nevoljnim ljudskim mišićima. No to odmah podrazumijeva usmjeravanje rada, fiksno radno vrijeme, različite stope plaća i svu onu stegu koju Wilde prezire. Wildeova inačica socijalizma mogla bi se ostvariti samo u svijetu koji bi bio ne samo daleko bogatiji, nego i tehnički napredniji od današnjeg. Ukidanje privatnog vlasništva samo po sebi nikome ne stavlja hranu u usta. Ono je tek prvi korak u prijelaznom razdoblju koje će nužno biti naporno, neugodno i dugo. Medutim, to ne znači da je Wilde u cijelosti u krivu. Nevolja s prijelaznim razdobljima jest u tome što surova atmosfera koju stvaraju ima tendenciju postati trajnom. Čini se da se upravo to dogodilo u Sovjetskoj Rusiji. Diktatura, koja je navodno uspostavljena u ograničenu svrhu, ukopala se, a socijalizam se počeo shvaćati kao koncentracijski logori i tajne policije. Wildeov pamflet i slični spisi stoga imaju svoju vrijednost. Možda traže nemoguće i možda – budući da Utopija nužno odražava estetske ideje svoga doba – katkad djeluju „zastarjelo” i smiješno, ali barem gledaju dalje od ere redova za hranu i stranačkih svađa i podsjećaju socijalistički pokret na njegov izvorni, napola zaboravljeni cilj – ljudsko bratstvo.<ref>[https://www.theguardian.com/commentisfree/2013/jan/27/george-orwell-assesses-oscar-wilde-socialism George Orwell on Oscar Wilde's anarchic genius] The Guardian. Pristupljeno 1. listopada 2026.</ref>}} * [[Engleska|Engleski]] komičar, glumac, pisac i narator [[Stephen Fry]] zapazio je: {{Navod|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.</ref>}} == Izvori == {{izvori}} == Bilješke == {{notelist}} == Vanjske poveznice == {{Wikicitat}} * [http://www.gay-serbia.com/queer/wilde-oscar/index.jsp?aid=570 Oscar Wilde biografija i govor koji je održao na svom suđenju] * [https://allpoetry.com/Oscar-Wilde Pjesme Oscara Wildea] * [https://www.theguardian.com/commentisfree/2013/jan/27/george-orwell-assesses-oscar-wilde-socialism George Orwell o Wildeovom eseju ''Socijalizam i ljudska duša''] {{GLAVNIRASPORED:Wilde, Oscar}} [[Kategorija:Irski književnici]] [[Kategorija:Irski slobodni zidari]] [[Kategorija:Simbolistički književnici]] avyn38ww2soczukd4e36paexm7ua9zq 14 31724 7616309 7615669 2026-10-10T22:06:32Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Laurasiatheria|Redovi Laurasiatheria]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Laurasiatheria|Laurasiatheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616309 wikitext text/x-wiki {| align=center id=toc | <center>{{kat:|Životinje}} <!-- > {{kat:|Pravi mnogostaničari}} > {{kat:|Bilateralne životinje}}--> > {{kat:|Svitkovci}} > <!--{{kat:|Lubanjci}}</small> > -->{{kat:|Kralježnjaci}} > {{kat:|Sisavci}} > {{kat:|Viši sisavci}} > {{kat:|Zvijeri}}</center> |} {{commonscat|Carnivora}} '''Zvijeri''' su red sisavaca koji obuhvaća sve [[mačkolike životinje|mačkolike]] i [[psolike životinje|psolike]] životinje. Većina su vrsta ove skupine mesojedi. {{catmore1|[[zvijeri]]ma}} [[Kategorija:Laurasiatheria]] c961y6ks6glsmtijf6kih1fvfnta5g9 0 32462 7616339 7487500 2026-10-10T22:47:40Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Placentalia|Redovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Laurasiatheria|Redovi Laurasiatheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616339 wikitext text/x-wiki {{preusmjerava|Šišmiš}} {{Taksokvir| boja = pink | naziv = Šišmiši | slika = Big-eared-townsend-fledermaus.jpg | slika_opis = ''Corynorhinus townsendii'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | superordo = [[Laurasiatheria]] | ordo = '''Chiroptera''' | ordo_autorstvo = [[Johann Friedrich Blumenbach|Blumenbach]], [[1779.]] | razdioba_stupanj = [[Podred|Podredovi]] | razdioba = [[Velešišmiši|Megachiroptera]]<br/ > [[Sitnošišmiši|Microchiroptera]] }} '''Šišmiši''' ili '''netopiri''' (''Chiroptera'') su red iz infrarazreda [[Placentalia]] unutar razreda [[sisavci|sisavaca]]. S ukupno 1100 vrsta netopiri su, iza [[glodavci|glodavaca]], red sisavaca s najvećim brojem vrsta. Red se dijeli na dva podreda: * [[Velešišmiši]] (''Macrochiroptera'') * [[Sitnošišmiši]] (''Microchiroptera'') Bliska srodnost ove dvije grupe, dakle [[monofilija]] taksona šišmiša se u međuvremenu smatra vrlo vjerojatnom, no još uvijek ju se osporava. Znanstveno ime je izvedeno iz [[grčki jezik|grčkog]], i u doslovnom prijevodu bi značilo "krilate ruke". == Rasprostranjenost == Šišmiši su rasprostranjeni gotovo po cijeloj [[zemlja (planet)|zemlji]], nema ih samo u [[polarna područja|polarnim područjima]] i na [[otok|otocima]] koji su jako udaljeni od [[kontinent|kontinenata]]. Na nekim otocima (primjerice na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]) su do dolaska [[čovjek|ljudi]] bili jedini [[sisavci]]. == Opis == Šišmiši su jedini [[sisavci]], a uz [[ptice]] i jedini [[kralježnjaci]] koji mogu aktivno letjeti. Neke grupe sisavaca (kao [[leteća vjeverica]], [[bodljorepa vjeverica]], [[veliki klizač]] i [[leteći penjaš]]) imaju, doduše, [[letna kožica|letne kožice]] između [[ekstremitet|udova]], ali mogu samo kliziti s višeg položaja prema dolje. Suprotno tome, šišmiši mogu letjeti i uvis. [[Datoteka:Fledermaus (Nycteris fuliginosis).png|lijevo|mini|300px|Kostur šišmiša]] [[Letna kožica]] se sastoji od dva sloja [[koža|kože]] i proteže se od zapešća do ramena i između nogu. Ovaj dio se naziva ''Uropatagium'' (pobliže vidi [[letna kožica]]) i uključuje i [[rep]] - ako postoji - i često služi za obuhvaćanje [[plijen]]a. Palac je kratak (ne postoji samo kod Furipteridae) i završava s kandžom, dok su preostala četiri prsta jako produžena i napinju letnu kožicu. Dok velešišmiši uglavnom imaju kandžu i na drugom prstu, većina sitnošišmiša ju nema. Trn na peti služi zatezanju repne letne kožice. Za razliku od većine drugih [[sisavci|sisavaca]], stražnje noge su okrenute prema natrag i završavaju s pet prstiju s [[kandža]]ma. Gusto, [[svila|svilenkasto]] [[krzno]] šišmiša je najčešće sivo do smeđe, iako postoje i bijele i šarene vrste. Veličina ovih [[životinje|životinja]] se od vrste do vrste jako razlikuje. Tako se [[svinjoliki šišmiš]] veličine od samo tri [[Metar|cm]] i težinom od 2 [[gram]]a uz [[etrurski mali miš|etrurskog malog miša]] smatra najmanjim sisavcem, dok velešišmiš [[kalong]] može imati raspon krila i do 1,7 [[metar|m]] i doseći težinu od 1,5 [[kg]]. == Način života == Većina šišmiša, osim nekih vrsta velešišmiša, su noćne životinje koje dan prespavaju u nekom skrovištu. Pri tome vise ovješeni s glavom prema dole što im u slučaju opasnosti omogućuje bijeg prema dole jednostavnim otpuštanjem kandžica. Za držanje za podlogu im nije potrebna snaga jer se pod njegovom težinom tijela kandžice automatski skupljaju oko podloge. To je razlog, da niti uginule životinje ne padaju s hvatišta. Za orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja [[ultrazvuk]]a. Ustima ili nosom ispuštaju ultrazvukove izvan područja čujnosti za ljudsko uho. Neke vrste ([[Megadermatidae]], [[Phyllostomidae]]) su za pojačavanje tih zvukova razvile upadljive izrasline na nosovima koje podsjećaju na listiće. Uši su im dobro razvijene s često velikim [[ušna školjka|ušnim školjkama]] kako bi bolje hvatali povrat ispuštenih ultrazvukova. Velešišmiši, osim [[rozetni velešišmiši|rozetnih]], nemaju razvijen eholokacijski sistem. Šišmiši dobro vide, ali većina ima naročito dobro razvijen [[njuh]]. [[Datoteka:Pteropus giganteus male.jpg|lijevo|mini|Velešišmiš]] Šišmiši tijekom dana spavaju u najrazličitijim skloništima, a pritom velešišmiši češće spavaju na drveću. Formiraju kolonije koje mogu imati i više tisuća jedinki, ali postoje i vrste koje žive samotnjački. U hladnijim područjima zimu provode u [[zimski san|zimskom snu]] ili sele u toplija područja. Tijekom dnevnog spavanja im se [[metabolizam]] usporava više nego kod svih ostalih sisavaca. [[Datoteka:Bat hanging upside down.jpg|mini|300px|Šišmiši vise sa stabla]] == Prehrana == Šišmiši, ovisno o vrsti, jedu različitu hranu. Temeljem hrane koju jedu ih se može svrstati u nekoliko grupa, što nije vezano za sistematiku tih životinja. * '''Insekti''': Većina vrsta su [[kukcojedi]]. U tu skupinu spada većina vrsta koje žive u [[Europa|Europi]]. * '''Voće''': U skupinu koja se hrani uglavnom [[voće]]m spada većina velešišmiša, ali i neki sitnošišmiši ''[[Stenodermatinae]]'' koje nazivaju "voćnim vampirima" a žive na američkom [[kontinent]]u. Ova skupina živi samo u [[tropsko područje|tropskim]] i [[suptropsko područje|suptropskim]] područjima gdje tijekom cijele godine ima dovoljno voća. * '''Cvjetovi''' i '''nektar''': Ovoj hrani prednost daju velešišmiši ''[[Macroglossini]]'' kao i sitnošišmiši ''[[Glossophaginae]]''. Vrste koje se hrane cvijećem i nektarom su malene, imaju duge njuške i dugačke jezike, a igraju važnu ulogu u [[oprašivanje]] biljki. * '''Kralježnjaci''': Neke se vrste hrane [[ptice|pticama]], [[žabe|žabama]], [[gušteri]]ma i malim [[sisavci]]ma, kao i [[glodavci]]ma ili drugim šišmišima. To su prije svega razne vrste iz porodica [[kopljonosi šišmiši|kopljonosih šišmiša]] (''Phyllostominae'') i ''[[Megadermatidae]]''. Neke vrste iz porodice ''[[Noctilionidae]]'' specijalizirale su se za lov [[ribe|riba]]. Sve ove porodice su iz podreda sitnošišmiša. * '''Krv''': Prehranu [[krv]]lju su razvile samo tri vrste [[vampirski šišmiši|vampirskih šišmiša]] (''Desmodontinae'') koje su svrstane u potporodicu porodice Phyllostomidae. == Razmnožavanje == Generalno obilježje šišmiša je niska stopa razmnožavanja. U najvećem broju slučajeva, ženka koti samo jednom godišnje jedno mladunče. Kod većine vrsta ženke imaju dvije sise pa ih se zbog tog obilježja ranije (među ostalima i [[Carl von Linné]]) svrstavalo u [[primati|primate]]. Kao protuteža tako niskoj stopi razmnožavanja, šišmiši su u usporedbi s drugim sisavcima slične veličine dugovječni. Neke životinje žive duže od 20 a ponekad i od 30 [[godina]]. == Ugroženost == Mnoge vrste šišmiša su ugrožene. Razlozi su najčešće gubitak staništa zbog krčenja [[šuma]] u tropskim područjima ali i u [[industrija|industrijski]] razvijenim državama zbog korištenja [[pesticidi|pesticida]] i zaštitnih sredstava u [[poljoprivreda|poljoprivrednoj]] proizvodnji. Prema [[IUCN]] (''International Union for Conservation of Nature and Natural Resources'', ili skraćeno ''World Conservation Union'') je 12 vrsta izumrlo, dok je još 75 vrsta vrlo ugroženo. == Porodice šišmiša == [[Datoteka:Haeckel Chiroptera.jpg|mini|[[Ernst Haeckel]]: Šišmiši]] * ''[[Craseonycteridae]]'' * ''[[Emballonuridae]]'' * ''[[Furipteridae]]'' * ''[[Megadermatidae]]'' * ''[[Miniopteridae]]'' * ''[[Molossidae]]'' * ''[[Mormoopidae]]'' * ''[[Mystacinidae]]'' * ''[[Myzopodidae]]'' * ''[[Natalidae]]'' * ''[[Noctilionidae]]'' * ''[[Nycteridae]]'' * ''[[Phyllostomidae]]'' * ''[[Pteropodidae]]'' * ''[[Rhinolophidae]]'' * ''[[Rhinopomatidae]]'' * ''[[Thyropteridae]]'' * ''[[Vespertilionidae]]'' == Godina šišmiša 2011. – 2012. == Godina [[2011.]] i [[2012.]] proglašene su Godinom šišmiša pod okriljem UNEP Konvencije o migratornim vrstama (CMS) i Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS). Zajednička kampanja, koja će se provoditi širom svijeta u državama strankama Konvencije i Sporazuma, pokrenuta je kako bi se promovirala zaštita, istraživanje i edukacija o jedinim sisavcima koji lete. Kampanja će biti posebno usmjerena na ekološke koristi koje šišmiši osiguravaju, uključujući koristi za ljudsko društvo – od europskih vrsta šišmiša koje se hrane kukcima te time osiguravaju biološku kontrolu štetnika i smanjuju potrebu za korištenjem insekticida, do tropskih vrsta šišmiša koje se hrane plodovima pa pomažu rasprostranjivanju sjemenki i oprašivanju biljaka. Trenutačno je opisano više od 1100 vrsta šišmiša, koje čine gotovo četvrtinu ukupnog broja sisavaca na svijetu, a nastanjuju sva područja osim polova i nekih izoliranih oceanskih zona. Nažalost, brojnost populacija šišmiša drastično opada u zadnjim desetljećima pa je polovica vrsta klasificirana kao ugrožena ili gotovo ugrožena na popisu IUCN-a ([[Međunarodna unija za očuvanje prirode]]). Šišmiše ugrožava gubitak i uništenje staništa, [[urbanizacija]] i time izazvani konflikti s ljudima, uznemiravanje u vrijeme [[Zimski san|zimskog sna]] i podizanja mladih, epidemije poput bolesti bijelog nosa, gljivične infekcije koja je u [[SAD]]-u izazvala uginuće više od pola milijuna šišmiša. Kako bi se široku javnost upozorilo na ugroženost i potrebu intenzivnije zaštite šišmiša, 2011. godina obilježavat će se kao Godina šišmiša na razini [[Europa|Europe]], pod okriljem EUROBATS sporazuma, koji slavi svoju dvadesetu godišnjicu. U 2012.godini se kampanja proširuje na cijeli svijet pod pokroviteljstvom [[UN]]-ovog Programa za okoliš (UNEP) i Konvencije o migratornim vrstama (CMS). Pokrenuta je i zajednička internetska stranica kampanje.<ref>http://www.min-kulture.hr/tisak/default.aspx?id=6364</ref><ref>http://yearofthebat.org/</ref> == Izvori == === Bilješke === {{Izvori}} {{Ministarstvo kulture}} == Vanjske poveznice == * [http://public.carnet.hr/speleo/znanost/sismisi/index.html Šišmiši u Hrvatskoj - Hrvatski speleološki poslužitelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080803032822/http://public.carnet.hr/speleo/znanost/sismisi/index.html |date=3. kolovoza 2008. }} * [http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/sismisi.htm Park prirode Medvednica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081201121806/http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/sismisi.htm |date=1. prosinca 2008. }} * [http://yearofthebat.org/ Službena stranica Godine šišmiša 2011. – 2012.] [[Kategorija:Redovi Laurasiatheria]] [[Kategorija:Šišmiši| ]] j8yug2ojslyb7bfyy5h4xu3srom7dsp 0 32556 7616333 7457755 2026-10-10T22:39:02Z Argo Navis 852 dopuna taksokvira 7616333 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Krezubice | slika = Pilosa_collage.png | slika_opis = Vrste iz reda Pilosa iz različitih porodica; od gore lijevo, u smjeru kazaljke na satu: patuljasti mravojed (''[[Cyclopes didactylus]]''), veliki mravojed (''[[Myrmecophaga tridactyla]]''), troprsti ljenjivac (''[[Bradypus tridactylus]]''), dvoprsti ljenjivac (''[[Choloepus didactylus]]'') | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | superordo = [[Xenarthra]] | ordo = '''Pilosa''' | ordo_autorstvo = [[Flower]], [[1883.]] | razdioba_stupanj = [[Podred (biologija)|Podredovi]] i porodice | razdioba = <div> * [[Vermilingua]] ** [[Cyclopedidae]] ** [[Myrmecophagidae]] * [[Folivora]] ** [[Bradypodidae]] ** [[Choloepodidae]] ** {{extinct}}[[Megalocnidae]] ** †[[Megalonychidae]] ** †[[Megatheriidae]] ** †[[Mylodontidae]] ** †[[Nothrotheriidae]] ** †[[Scelidotheriidae]]</div> }} }} '''Krezubice''' ({{lat.|Pilosa}}) su red infrarazreda [[Placentalia]] koji žive u [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Krezubice su ranije bile razvrstavane kao Edentata ([[grčki jezik|grč.]] ''bezubi''), ali kako to ime navodi na krivi zaključak, promijenjeno je, jer samo [[mravojedi]] doista nemaju zube. [[Tipavci]] (ili "ljenivci") suprotno ovom nazivu imaju [[kutnjak]]e, koji rastu neprekidno za vrijeme čitavog života [[životinja|životinje]]. Novija razvrstavanja [[životinje|životinja]] svrstala su ovaj red u nadred koji u Hrvatskom jeziku još nema imena. Stoga, pobliže o njima pogledaj u članku [[Xenarthra]] što je njegov latinski naziv. [[Kategorija:Redovi Atlantogenata]] [[Kategorija:Xenarthra]] [[Kategorija:Krezubice| ]] b2xou8d7eddtmr4jqkldyxj1yn9k0ar 7616336 7616333 2026-10-10T22:42:46Z Argo Navis 852 7616336 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Krezubice | slika = Pilosa_collage.png | slika_opis = Vrste iz reda Pilosa iz različitih porodica; od gore lijevo, u smjeru kazaljke na satu: [[Svileni mravojed]] (''Cyclopes didactylus''), [[divovski mravojed]] (''Myrmecophaga tridactyla''), troprsti ljenjivac (''[[Bradypus tridactylus]]''), dvoprsti ljenjivac (''[[Choloepus didactylus]]'') | raspon_fosila = [[paleocen]] - [[holocen]], {{geološki raspon|55.8|0}} | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | superordo = [[Xenarthra]] | ordo = '''Pilosa''' | ordo_autorstvo = [[William Henry Flower|Flower]], [[1883.]] | razdioba_stupanj = [[Podred (biologija)|Podredovi]] i porodice | razdioba = <div> * [[Vermilingua]] ** [[Cyclopedidae]] ** [[Myrmecophagidae]] * [[Folivora]] ** [[Bradypodidae]] ** [[Choloepodidae]] ** {{extinct}}[[Megalocnidae]] ** †[[Megalonychidae]] ** †[[Megatheriidae]] ** †[[Mylodontidae]] ** †[[Nothrotheriidae]] ** †[[Scelidotheriidae]]</div> }} '''Krezubice''' ({{lat.|Pilosa}}) su red infrarazreda [[Placentalia]] koji žive u [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Krezubice su ranije bile razvrstavane kao Edentata ([[grčki jezik|grč.]] ''bezubi''), ali kako to ime navodi na krivi zaključak, promijenjeno je, jer samo [[mravojedi]] doista nemaju zube. [[Tipavci]] (ili "ljenivci") suprotno ovom nazivu imaju [[kutnjak]]e, koji rastu neprekidno za vrijeme čitavog života [[životinja|životinje]]. Novija razvrstavanja [[životinje|životinja]] svrstala su ovaj red u nadred koji u Hrvatskom jeziku još nema imena. Stoga, pobliže o njima pogledaj u članku [[Xenarthra]] što je njegov latinski naziv. [[Kategorija:Redovi Atlantogenata]] [[Kategorija:Xenarthra]] [[Kategorija:Krezubice| ]] km1v6lwplfd54m9k7ltd5jo37eh1kxc 0 42387 7616071 7599038 2026-10-10T12:32:04Z Jure Grm 7596 /* Hrvatsko nogometno prvenstvo za veterane */ 7616071 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = NK Neretva | slika = Nk_neretva.svg | puno ime = Nogometni klub Neretva Metković | nadimak = Plavo-bijeli | godina osnivanja = [[1919.]] <br/> [[2017.]] (reosnivanje) | igralište = Iza Vage | kapacitet stadiona = 3000 | predsjednik = Nikola Kaleb<ref>https://metkovic-news.com/sport/gradonacelnik-milan-darovao-veterane-neretve-zahvalnica-i-poklon-bon-za-2-mjesto-na-23-dvoranskom-nogometnom-prvenstvu-za-veterane/</ref> | trener = Goran Galov | liga = [[3. NL – Jug]] | sezona = [[3. NL – Jug 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 2. | trenutačna sezona = 3. NL – Jug 2026./27. | pattern_la1 = _whiteborder | pattern_b1 = _lightbluestripes | pattern_ra1 = _whiteborder | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = 00BFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = 00BFFF | shorts1 = 00BFFF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _panelonblack | pattern_b2 = | pattern_ra2 = _panelonblack | pattern_sh2 = | pattern_so2 = _hoops_black | leftarm2 = FEDF00 | body2 = FEDF00 | rightarm2 = FEDF00 | shorts2 = FEDF00 | socks2 = FEDF00 | pattern_la3 = | pattern_b3 = _blackstripes | pattern_ra3 = | pattern_sh3 = | pattern_so3 = | leftarm3 = 000000 | body3 = 696969 | rightarm3 = 000000 | shorts3 = 000000 | socks3 = 000000 }} '''NK Neretva''' je [[Hrvatski|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Metković]]a. Trenutačno se natječe u [[3. NL – Jug]]. == Povijest == Osnovan je netom nakon Prvog svjetskog rata, [[1919.]] godine pod imenom '''Narona''', a nakon završetka Drugog svjetskog rata, prema državnoj odredbi da klubovi ne smiju nositi strana imena [[9. studenog]] [[1945.]] godine klub mijenja ime u današnji naziv NK Neretva. Prvi predsjednici kluba bili su Ante Medović i dr. Vukašin Vučković. Godine 1923. službena godina osnutka bila je 1920.<ref>[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&C=186&godina=1923&broj=000010&E=E9999 Jadranski sport], 15. ožujka 1923., god. IV., br. 10., str. 1.</ref> Prvo zabilježeno članstvo u nogometnim organizacijama je 1922. godine kada je NK Narona postala član [[Splitski nogometni podsavez|Splitskog nogometnog podsaveza]], a sve do Drugog svjetskog rata klub je prolazio kroz različite faze kao i mnogi ostali provincijski klubovi, tako se od svog osnutka 1919. do 1941. u nekim izvorima bilježi samo nekoliko nastupa u natjecateljskim utakmicama kvalifikacija na najnižoj razini, ali bez zabilježenih rezultata u [[Splitski nogometni podsavez|Splitskom nogometnom podsavezu]] (1932., 1935, 1937./38., 1940./11.). U tom vremenu zabilježene su još samo rijetke prijateljske utakmice, a postoje i mnoge sezone u kojim nije zabilježen niti jedan rezultat. Klupske boje 1932. bile su plava i bijela.<ref name="JNS">[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&item=X01888&P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. L.</ref> Početkom Drugog svjetskog rata, za vrijeme NDH zabilježena je tek nekolicina prijateljskih utakmica, a od 1942. do kraja 1944. klub nije funkcionirao. Završetkom Drugog svjetskog rata klub se obnavlja i počinje s natjecanjima u nogometnim prvenstvima Dalmacije, gdje zbog financijskih razloga odustaje od natjecanja 1947./48., te 1951./52. Godine 1952. klub se ponovo gasi zbog gubljenja nogometnog igrališta. Pojedini vlasnici uzorali su svoje površine jer im klub nije mogao plaćati odštete prema ugovorima iz 1946. godine. Klub se obnavlja 1956. godine i odmah u prvoj sezoni osvaja [[Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_–_3._ligaški_rang_1956./57.|Ligu Mostarskog podsaveza]], te kroz [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.|dodatne kvalifikacije]] osigurava natjecanje u [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.|Drugoj zonskoj nogometnoj ligi]], gdje ostaje jednu sezonu. Osim ove epizode, Neretva je još jednom sudjelovala u [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1971./72.#Druga savezna liga – grupa Jug|Drugoj saveznoj ligi]]. Sve ostale sezone natjecala se u trećem stupnju nogometnih prvenstava Jugoslavije, koja su nosila različite nazive s obzirom na česte promjene sustava natjecanja. Hrvatskim osamostaljenjem i osnivanjem novih nogometnih liga, [[1992.]] godine NK Neretva započinje natjecanje u Drugoj HNL – Jug. Istu osvaja u sezoni 1993/94. čime se plasira u [[1. HNL|Prvu HNL]], u kojoj ostaje samo jednu sezonu. Iduće dvije sezone nastupa u novoosnovanoj Prvoj "B" HNL, a u sezoni 1997/98. vraća se u Drugu HNL – Jug. Naredne sezone lige se ponovo reorganiziraju i NK Neretva usprkos osvojenom osmom mjestu u Drugoj HNL – Jug ispada u [[3. HNL – Jug|Treću HNL – Jug]], u kojoj se kontinuirano natjecala sve do stečaja kluba krajem sezone 2016./17. Klub se isto ljeto obnavlja i počinje natjecanje u [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2017./18.|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanskoj]], koju odmah osvaja i vraća se u Treću HNL – Jug. === Nagrade i priznanja === * Nagrada [[Trofej podmlatka HNS-a]] 2009. godine za izniman doprinos razvoju nogometnog sporta u Hrvatskoj<ref>{{Citiranje weba|title=Trofej podmlatka|url=https://hns.family/hns/o-nama/trofej-podmlatka/|access-date=2024-12-26|website=hns.family|language=hr}}</ref> * Godišnja Nagrada grada Metkovića za sportske djelatnosti za 1976. godinu<ref>Zaključak o dodjeli "Nagrade Općine Metković", Skupština Općine Metković, br. 668/1-1976. (Metković, 26. listopada 1976.)</ref> * Godišnja [[Nagrada grada Metkovića]] "Ždral" u području sporta za 2009. godinu<ref>{{Citiranje www|naslov=Proslava Dana grada 2009.|url=http://www.arhiva.metkovic.hr/svilija/default.asp?izb=2009.asp|url-status=live|preuzeto=2024-12-26|izdavač=metkovic.hr}}</ref> == Statistika natjecanja == <timeline> ImageSize = width:900 height:190 PlotArea = top:40 bottom:30 right:20 left:40 AlignBars = justify Colors = id:major value:rgb(0.5,0.5,0.5) id:minor value:rgb(0.85,0.85,0.85) id:prvi value:rgb(1,1,0) id:drugi value:rgb(0.73,0.84,0.89) id:treci value:rgb(0.69,0.92,0.60) id:cetvrti value:rgb(0.86,0.67,0.67) id:peti value:rgb(0.48,0.79,0.92) id:kup value:rgb(0.84,0.70,0.45) id:siva value:gray(0.8) id:text value:black Period = from:1945 till:1991 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = gridcolor:major unit:year increment:5 start:1945 ScaleMinor = gridcolor:minor unit:year increment:1 start:1945 LineData = color:text layer:back at: 1951 at: 1956 BarData = bar:prva text:"1. rang" bar:druga text:"2. rang" bar:treca text:"3. rang" bar:cetvrta text:"4. rang" bar:peta text:"5. rang" bar:kup text:"Kup" PlotData= align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,siva) width:20 shift:(1,-5) bar:prva color:siva from:1951 till:1956 text:Gašenje bar:druga color:siva from:1951 till:1956 text:kluba bar:druga color:drugi from:1957 till:1958 text:6 from:1971 till:1972 text:16 bar:treca color:siva from:1951 till:1956 text:zbog bar:treca color:treci from:1945 till:1946 text:6 from:1956 till:1957 text:2 from:1958 till:1959 text:5 from:1959 till:1960 text:7 from:1960 till:1961 text:8 from:1961 till:1962 text:7 from:1962 till:1963 text:7 from:1963 till:1964 text:6 from:1964 till:1965 text:4 from:1965 till:1966 text:8 from:1966 till:1967 text:7 from:1967 till:1968 text:4 from:1969 till:1970 text:2 from:1970 till:1971 text:1 from:1972 till:1973 text:1 from:1973 till:1974 text:6 from:1974 till:1975 text:13 from:1975 till:1976 text:4 from:1976 till:1977 text:8 from:1977 till:1978 text:8 from:1978 till:1979 text:8 from:1979 till:1980 text:10 from:1980 till:1981 text:12 from:1981 till:1982 text:13 from:1982 till:1983 text:9 from:1983 till:1984 text:4 from:1984 till:1985 text:2 from:1985 till:1986 text:3 from:1986 till:1987 text:1 from:1987 till:1988 text:5 from:1988 till:1989 text:3 from:1989 till:1990 text:11 from:1990 till:1991 text:3 bar:cetvrta color:siva from:1951 till:1956 text:gubitka bar:cetvrta color:cetvrti from:1946 till:1947 text:3 from:1947 till:1948 text:- from:1948 till:1949 text:3 bar:peta color:siva from:1951 till:1956 text:igrališta bar:peta color:peti from:1949 till:1950 text:3 from:1950 till:1951 text:- bar:kup color:siva from:1951 till:1956 text: bar:kup color:kup from:1973 till:1974 text:1/16 from:1986 till:1987 text:1/16 TextData= pos:(20,160) fontsize:10 text:"Plasman Neretve u jugoslavenskim ligama i kupu od 1946. do 1991. godine" </timeline> <timeline> ImageSize = width:900 height:180 PlotArea = top:40 bottom:20 right:260 left:57 AlignBars = justify Colors = id:major value:rgb(0.5,0.5,0.5) id:minor value:rgb(0.85,0.85,0.85) id:prvi value:rgb(1,1,0) id:drugi value:rgb(0.73,0.84,0.89) id:treci value:rgb(0.69,0.92,0.60) id:cetvrti value:rgb(0.86,0.67,0.67) id:peti value:rgb(0.48,0.79,0.92) id:kup value:rgb(0.84,0.70,0.45) id:siva value:gray(0.8) id:text value:black Period = from:1991 till:2027 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = gridcolor:major unit:year increment:5 start:1995 ScaleMinor = gridcolor:minor unit:year increment:1 start:1991 LineData = color:text layer:back at: 2017 BarData = bar:prva text:"1. rang" bar:druga text:"2. rang" bar:treca text:"3. rang" bar:cetvrta text:"4. rang" bar:peta text:"5. rang" bar:kup text:"Kup" PlotData= align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,siva) width:20 shift:(1,-5) bar:prva color:prvi from:1994 till:1995 text:15 bar:druga color:drugi from:1991 till:1992 text:4 from:1992 till:1993 text:4 from:1993 till:1994 text:1 from:1995 till:1996 text:6 from:1996 till:1997 text:14 from:1997 till:1998 text:8 bar:treca color:treci from:1998 till:1999 text:11 from:1999 till:2000 text:4 from:2000 till:2001 text:13 from:2001 till:2002 text:11 from:2002 till:2003 text:4 from:2003 till:2004 text:12 from:2004 till:2005 text:9 from:2005 till:2006 text:2 from:2006 till:2007 text:6 from:2007 till:2008 text:10 from:2008 till:2009 text:15 from:2009 till:2010 text:14 from:2010 till:2011 text:13 from:2011 till:2012 text:11 from:2012 till:2013 text:12 from:2013 till:2014 text:6 from:2014 till:2015 text:7 from:2015 till:2016 text:12 from:2016 till:2017 text:15 from:2018 till:2019 text:8 from:2019 till:2020 text:16 from:2020 till:2021 text:15 from:2021 till:2022 text:5 bar:cetvrta color:cetvrti from:2017 till:2018 text:1 from:2022 till:2023 text:10 from:2023 till:2024 text:6 from:2024 till:2025 text:3 from:2025 till:2026 text:2 bar:kup color:kup from:1992 till:1993 text:1/16 from:1995 till:1996 text:1/8 from:1998 till:1999 text:PR from:1999 till:2000 text:1/8 from:2003 till:2004 text:1/8 from:2022 till:2023 text:PR from:2025 till:2026 text:1/16 from:2026 till:2027 text:1/8 TextData= pos:(20,160) fontsize:10 text:"Plasman Neretve u hrvatskim ligama i kupu od 1992. do 2026. godine" </timeline> {| class="wikitable" style="font-size:95%; text-align: center;" |-bgcolor="#FFCCCC" |colspan=12 |'''Natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji (SHS)''' |- !rowspan=2 width="75"|Sezona !colspan=10|Liga !rowspan=2 width="30"|[[Kup Kraljevine Jugoslavije (SHS)|Kup]] |- !width="25"|St !width="200"|Naziv !width="40"|Poz !width="25"|U !width="25"|P !width="30"|N !width="25"|I !width="25"|G+ !width="25"|G– !width="25"|Bod |- | 1919. – 1941. | colspan=10| Spominju se uglavnom prijateljske utakmice i nekoliko kvalifikacija na najnižoj razini<br>bez zabilježenih rezultata u [[Splitski nogometni podsavez|Splitskom nogometnom podsavezu]] (1932., 1935, 1937./38., 1940./11.) |-bgcolor="#FFCCCC" |colspan=12|'''Natjecanja u NDH''' |- !rowspan=2 width="70"|Sezona !colspan=10|Liga !rowspan=2 width="30"|[[Završnica Hrvatskog nogometnog kupa 1940./41.|Kup]] |- !width="25"|St !width="200"|Naziv !width="40"|Poz !width="25"|U !width="25"|P !width="30"|N !width="25"|I !width="25"|G+ !width="25"|G– !width="25"|Bod |- | 1941. – 1942. | colspan=10| Spominju se samo rijetke prijateljske utakmice |-bgcolor=gray | 1942. – 1945. | colspan=11| Gašenje kluba zbog rata |-bgcolor="#FFCCCC" |colspan=12|'''Natjecanja u SFRJ''' |- !rowspan=2 width="70"|Sezona !colspan=10|Liga !rowspan=2 width="30"|[[Kup maršala Tita|Kup]] |- !width="25"|St !width="200"|Naziv !width="40"|Poz !width="25"|U !width="25"|P !width="30"|N !width="25"|I !width="25"|G+ !width="25"|G– !width="25"|Bod |- |rowspan=2 bgcolor="silver"| 1946. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen | [[Prvenstvo Dalmatinskih okruga 1946. u nogometu|Prvenstvo Dalmatinskih okruga]]<br>(pod imenom Narona) | '''5./6.''' |colspan=7| Kao prvaci Okruga Biokovo-Neretva ispali u kup-sustavu u četvrtfinalu |-bgcolor=#EEEEEE | '''III.''' |bgcolor=lightgreen | [[Prvenstvo Dalmatinske oblasti 1946. u nogometu|Prvenstvo Dalmatinske oblasti]]<br>(pod imenom Narona) | '''2.''' |colspan=7| Kao prvaci IV. skupine došli su do finala gdje su izgubili od [[NK Zadar|Zadra]] |- | 1947. |'''IV.''' |bgcolor=#EEAAAA | [[Nogometno prvenstvo Dalmacije 1947. u nogometu|Nogometno prvenstvo Dalmacije]]<br>(nadalje pod imenom Neretva) | '''3.''' | 8 | 3 | 0 | 5 | 12 | 18 | 6 |-bgcolor=#EEEEEE | 1947./48. | '''IV.''' |bgcolor=#EEAAAA | [[IV. zona nogometnog prvenstva NR Hrvatske 1947./48.|Nogometno prvenstvo Dalmacije]] | – |colspan=7| Odustajanje od natjecanja zbog financijskih razloga |- | 1948./49. | '''IV.''' |bgcolor=#EEAAAA | [[IV. zona nogometnog prvenstva NR Hrvatske 1948./49.|Nogometno prvenstvo Dalmacije]] | '''3.''' | 10 | 5 | 3 | 2 | 21 | 12 | 13 |- | 1950. | '''V.''' |bgcolor=#1BCDEF|[[Nogometna liga Dalmacije 1950.|Nogometno prvenstvo Dalmacije]] | '''3.''' | 20 | 12 | 6 | 2 | 43 | 21 | 30 |-bgcolor=#EEEEEE | 1951. | '''V.''' |bgcolor=#1BCDEF|[[Nogometna liga Dalmacije 1951.|Nogometno prvenstvo Dalmacije]] | – |colspan=7| Odustajanje od natjecanja zbog financijskih razloga |-bgcolor=gray | 1952. – 1956. | colspan=11| Gašenje kluba zbog gubitka igrališta |-bgcolor=#EEEEEE |rowspan=2 bgcolor=gold |1956./57. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Podsavezna nogometna liga Mostar 1956./57.|Liga Mostarskog podsaveza]] |bgcolor="#DDFFDD"| '''1.''' ↑ | 17 | 15 | 1 | 1 | 48 | 19 | 31 |- | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.|Kvalifikacije za Drugu zonsku nogometnu ligu – BIH]] |bgcolor="#DDFFDD"| '''2.''' ↑ | 6 | 3 | 1 | 2 | 13 | 11 | 7 |- | 1957./58. | '''II.''' |bgcolor=lightblue| [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1957./58.|Druga zonska nogometna liga – BIH]] | '''6.''' | 22 | 11 | 2 | 9 | 40 | 50 | 24 |-bgcolor=#EEEEEE | 1958./59. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[III. zonska nogometna liga BiH 1958./59.|Treća zonska nogometna liga – BIH]] | '''5.''' | 16 | 7 | 2 | 7 | 26 | 27 | 16 |- | 1959./60. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[III. zonska nogometna liga BiH 1959./60.|Treća zonska nogometna liga – BIH]] | '''7.''' | 22 | 7 | 6 | 9 | 38 | 35 | 20 |-bgcolor=#EEEEEE | 1960./61. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[III. zonska nogometna liga BiH 1960./61.|Treća zonska nogometna liga – BIH]] | '''8.''' | 22 | 8 | 2 | 12 | 37 | 43 | 18 |- | 1961./62. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Zonska nogometna liga Mostar 1961./62.|Hercegovačka nogometna zona]] | '''7.''' | 22 | 9 | 2 | 11 | 44 | 44 | 20 |-bgcolor=#EEEEEE | 1962./63. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hercegovačka nogometna zona 1962./63.|Hercegovačka nogometna zona]] | '''7.''' | 22 | 10 | 1 | 11 | 40 | 44 | 21 |- | 1963./64. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hercegovačka nogometna zona 1963./64.|Hercegovačka nogometna zona]] |'''6.''' | 22 | 7 | 6 | 9 | 41 | 43 | 20 |-bgcolor=#EEEEEE | 1964./65. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hercegovačka nogometna zona 1964./65.|Hercegovačka nogometna zona]] | '''4.''' | 22 | 12 | 2 | 8 | 40 | 32 | 26 |- | 1965./66. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Dalmatinska nogometna zona 1965./66.|Dalmatinska nogometna zona]] | '''8.''' | 25 | 11 | 4 | 10 | 43 | 35 | 26 |-bgcolor=#EEEEEE | 1966./67. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Dalmatinska nogometna zona 1966./67.|Dalmatinska nogometna zona]] | '''7.''' | 30 | 13 | 5 | 12 | 50 | 37 | 31 |- | 1967./68. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Dalmatinska nogometna zona 1967./68.|Dalmatinska nogometna zona]] | '''4.''' | 26 | 10 | 7 | 9 | 41 | 31 | 27 |-bgcolor=#EEEEEE | 1968./69. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Dalmatinska nogometna zona 1968./69.|Dalmatinska nogometna zona]] | '''6.''' | 30 | 12 | 6 | 12 | 49 | 46 | 30 |- | bgcolor="silver"| 1969./70. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Dalmatinska nogometna zona 1969./70.|Dalmatinska nogometna zona]] | '''2.''' | 30 | 19 | 7 | 4 | 64 | 26 | 45 |-bgcolor=#EEEEEE | bgcolor="gold"| 1970./71. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1970./71.|Dalmatinska nogometna liga – Jug]] |bgcolor="#DDFFDD"| '''1.''' ↑ | 18 | 14 | 4 | 0 | 42 | 5 | 32 |- | 1971./72. | '''II.''' |bgcolor=lightblue| [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1971./72.#Druga savezna liga – grupa Jug|Druga savezna liga – Jug]] |bgcolor="#FFCCCC"|'''16.''' ↓ | 34 | 10 | 11 | 13 | 29 | 41 | 31 |-bgcolor=#EEEEEE | bgcolor="gold"| 1972./73. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.|Dalmatinska nogometna liga – Jug]] |bgcolor="#DDFFDD"|'''1.''' | 26 | 16 | 7 | 3 | 77 | 17 | 39 |- | 1973./74. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|Hrvatska nogometna liga]] |'''6.''' | 32 | 11 | 10 | 11 | 38 | 46 | 32 | [[Kup maršala Tita 1974.|1/16]] |- | 1974./75. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hrvatska nogometna liga 1974./75.|Hrvatska nogometna liga]] | '''13.''' ↓ | 34 | 12 | 7 | 15 | 33 | 49 | 31 |- | 1975./76. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen | [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1975./76.|Hrvatska nogometna liga – Jug]] | '''4.''' | 22 | 11 | 5 | 6 | 36 | 22 | 27 |- | 1976./77. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1976./77.|Hrvatska nogometna liga – Jug]] |'''5.''' |26 |11 |8 |7 |28 |18 |30 |- | 1977./78. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1977./78.|Hrvatska nogometna liga – Jug]] |'''8.''' |26 |8 |8 |10 |25 |30 |24 |- | 1978./79. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1978./79.|Hrvatska nogometna liga – Jug]] |'''8.''' |26 |10 |7 |9 |31 |21 |27 |- | 1979./80. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hrvatska nogometna liga 1979./80.|Hrvatska nogometna liga]] |'''10.''' |30 |11 |9 |10 |31 |36 |31 |- | 1980./81. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hrvatska nogometna liga 1980./81.|Hrvatska nogometna liga]] |'''12.''' |30 |9 |11 |10 |29 |32 |29 |- | 1981./82. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hrvatska nogometna liga 1981./82.|Hrvatska nogometna liga]] |'''13.''' |30 |8 |8 |14 |39 |49 |24 |- | 1982./83. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hrvatska nogometna liga 1982./83.|Hrvatska nogometna liga]] |'''9.''' |30 |8 |12 |10 |31 |27 |28 |- | 1983./84. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1983./84.|Hrvatska nogometna liga – Jug]] |'''4.''' |22 |11 |4 |7 |34 |22 |26 |- |bgcolor=silver|1984./85. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1984./85.|Hrvatska nogometna liga – Jug]] |'''2.''' |26 |15 |6 |5 |47 |17 |36 |- | 1985./86. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1985./86.|Hrvatska nogometna liga – Jug]] |'''3.''' |26 |13 |7 |6 |60 |18 |33 |- | bgcolor="gold"| 1986./87. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1986./87.|Hrvatska nogometna liga – Jug]] |bgcolor="#DDFFDD"|'''1.''' ↑ |26 |17 |6 |3 |43 |13 |40 | [[Kup maršala Tita 1986./87.|1/16]] |- | 1987./88. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Jedinstvena hrvatska nogometna liga 1987./88.|Jedinstvena hrvatska nogometna liga]] |'''5.''' |30 |9 |14 |7 |38 |33 |32 |- | 1988./89. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1988./89.#Međurepublička liga – Jug|Međurepublička liga – Jug]] |'''3.''' |34 |17 |7 (4) |10 |61 |37 |38 |- |1989./90. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.#Međurepublička liga – Jug|Međurepublička liga – Jug]] |'''11.''' |34 |13 |3 (3) |18 |43 |49 |29 |- |1990./91. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.#Međurepublička liga – Jug|Međurepublička liga – Jug]] |'''3.''' |34 |17 |5 (2) |12 |41 |30 |36 |-bgcolor="#FFCCCC" |colspan=12|'''Natjecanja u Republici Hrvatskoj''' |- !rowspan=2 width="70"|Sezona !colspan=10 |Liga !rowspan=2 width="30"|[[Hrvatski nogometni kup|Kup]] |- !width="25"|St !width="200"|Naziv !width="40"|Poz !width="25"|U !width="25"|P !width="25"|N !width="25"|I !width="25"|G+ !width="25"|G– !width="25"|Bod |- |1992. | '''II.''' |bgcolor=lightblue |[[2. HNL 1992.#Skupina Jug|2. HNL – Jug]] |'''4.''' |14 |4 |5 |5 |14 |11 |13 |-bgcolor=#EEEEEE |1992./93. | '''II.''' |bgcolor=lightblue | [[2. HNL 1992./93.#Jug|2. HNL – Jug]] |'''4.''' |30 |12 |11 |7 |41 |28 |35 |[[Hrvatski_nogometni_kup_1992./93.|1/16]] |- | bgcolor="gold" | 1993./94. | '''II.''' |bgcolor=lightblue | [[2. HNL 1993./94.#Jug|2. HNL – Jug]] |bgcolor="#DDFFDD"|'''1.''' ↑ |30 |22 |7 |1 |60 |15 |51 |-bgcolor=#EEEEEE |1994./95. |'''I.''' |bgcolor=#FFFF88 |[[1. HNL 1994./95.|1. HNL]] | bgcolor="#FFCCCC"|'''15.''' ↓ |30 |4 |4 |22 |20 |44 |23 |- | rowspan="2"|1995./96. | '''II.''' |bgcolor=lightblue | [[1. HNL 1995./96.#Prva B liga|1.B HNL]] (jesen) |'''5.''' |18 |8 |3 |7 |21 |17 |27 |[[Hrvatski_nogometni_kup_1995./96.|1/8]] |- | '''II.''' |bgcolor=lightblue |[[1. HNL 1995./96.#Prva B liga|1.B HNL]] (za opstanak) |'''6.''' |28 |10 |7 |11 |36 |30 |37 |-bgcolor=#EEEEEE |1996./97. | '''II.''' |bgcolor=lightblue | [[1. HNL 1996./97.#1. B liga|1.B HNL]] |bgcolor="#FFCCCC"|'''14.''' ↓ |30 |9 |6 |15 |25 |50 |33 |- |1997./98. | '''II.''' |bgcolor=lightblue | [[2. HNL 1997./98.#Jug|2. HNL – Jug]] |bgcolor="#FFCCCC"|'''8.''' ↓ |32 |13 |4 |15 |42 |34 |43 |-bgcolor=#EEEEEE |1998./99. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 1998./99.|3. HNL – Jug]] |'''11.''' |34 |13 |7 |14 |44 |47 |46 | [[Hrvatski_nogometni_kup_1998./99.|PR]] |- |1999./00. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 1999./00.|3. HNL – Jug]] |'''4.''' |29 |14 |6 |9 |46 |39 |48 |[[Hrvatski_nogometni_kup_1999./00.|1/8]] |-bgcolor=#EEEEEE |2000./01. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2000./01.|3. HNL – Jug]] |'''13.''' |28 |6 |10 |12 |32 |45 |28 |- |2001./02. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2001./02.|3. HNL – Jug]] |'''11.''' |30 |11 |6 |13 |38 |41 |39 |-bgcolor=#EEEEEE |2002./03. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2002./03.|3. HNL – Jug]] |'''4.''' |28 |13 |6 |9 |42 |34 |45 |- |2003./04. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2003./04.|3. HNL – Jug]] |'''12.''' |30 |9 |10 |11 |31 |34 |37 |[[Hrvatski_nogometni_kup_2003./04.|1/8]] |-bgcolor=#EEEEEE |2004./05. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2004./05.|3. HNL – Jug]] |'''9.''' |34 |12 |11 |11 |56 |44 |47 |- | bgcolor="silver"| 2005./06. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2005./06.|3. HNL – Jug]] |'''2.''' |34 |19 |3 |12 |54 |39 |60 |-bgcolor=#EEEEEE |2006./07. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2006./07.|3. HNL – Jug]] |'''6.''' |34 |16 |3 |15 |48 |54 |51 |- |2007./08. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2007./08.|3. HNL – Jug]] |'''10.''' |34 |13 |4 |17 |36 |59 |43 |-bgcolor=#EEEEEE |2008./09. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2008./09.|3. HNL – Jug]] |'''15.''' |34 |9 |10 |15 |40 |56 |37 |- |2009./10. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2009./10.|3. HNL – Jug]] |'''14.''' |32 |9 |11 |12 |37 |52 |38 |-bgcolor=#EEEEEE |2010./11. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2010./11.|3. HNL – Jug]] |'''13.''' |34 |13 |6 |15 |37 |53 |45 |- |2011./12. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2011./12.|3. HNL – Jug]] |'''11.''' |34 |14 |5 |15 |58 |64 |47 |-bgcolor=#EEEEEE |2012./13. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2012./13.|3. HNL – Jug]] |'''12.''' |34 |12 |7 |11 |48 |37 |43 |- |2013./14. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2013./14.|3. HNL – Jug]] |'''6.''' |34 |11 |12 |11 |29 |29 |45 |-bgcolor=#EEEEEE |2014./15. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2014./15.|3. HNL – Jug]] |'''7.''' |34 |12 |10 |12 |53 |57 |46 |- |2015./16. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2015./16.|3. HNL – Jug]] |'''12.''' |34 |12 |8 |14 |39 |49 |44 |- |2016./17. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3._HNL – Jug_2016./17.|3. HNL – Jug]] |bgcolor="#FFCCCC"|'''15.''' ↓ |34 |11 |5 |18 |36 |57 |38 |-bgcolor=gray | | colspan=11| Gašenje kluba zbog stečaja |- | bgcolor="gold" | 2017./18. |'''IV.''' |bgcolor="#FFAAAA" | [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2017./18.|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] |bgcolor="#DDFFDD"| '''1.''' ↑ |25 |19 |2 |4 |102 |20 |59 |- |2018./19. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2018./19.|3. HNL – Jug]] |'''8.''' |30 |12 |6 |12 |48 |40 |42 |- |2019./20. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2019./20.|3. HNL – Jug]] * <small>liga prekinuta odlukom [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]] zbog [[Pandemija_COVID-19|pandemije COVID-19]].</small> |'''16.''' |18 |2 |5 |11 |22 |31 |11 |- |2020./21. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2020./21.|3. HNL – Jug]] |'''15.''' |32 |11 |4 |17 |41 |65 |37 |- |2021./22. | '''III.''' |bgcolor=lightgreen| [[3. HNL – Jug 2021./22.|3. HNL – Jug]] |'''5.''' |34 |16 |7 |11 |50 |36 |55 |- |2022./23. |'''IV.''' |bgcolor="#FFAAAA"| [[3. NL – Jug 2022./23.|3. NL – Jug]] |'''10.''' |30 |12 |4 |14 |34 |38 |40 |[[Hrvatski_nogometni_kup_2022./23.|PR]] |- |2023./24. |'''IV.''' |bgcolor="#FFAAAA"| [[3. NL – Jug 2023./24.|3. NL – Jug]] |'''6.''' |30 |12 |6 |12 |59 |54 |42 |- |2024./25. |'''IV.''' |bgcolor="#FFAAAA"| [[3. NL – Jug 2024./25.|3. NL – Jug]] |'''3.''' |30 |17 |7 |6 |68 |38 |58 |- |2025./26. |'''IV.''' |bgcolor="#FFAAAA"| [[3. NL – Jug 2025./26.|3. NL – Jug]] |'''2.''' |30 |19 |6 |5 |58 |26 |63 |[[Hrvatski_nogometni_kup_2025./26.|1/16]] |- |2026./27. |'''IV.''' |bgcolor="#FFAAAA"| [[3. NL – Jug 2026./27.|3. NL – Jug]] | | | | | | | | |[[Hrvatski_nogometni_kup_2026./27.|1/8]] |} ;Tumač {{col-begin|width=150}} {{col-3}} ;Liga: <small> *St = Stupanj natjecanja *U = Utakmica igrano *P = Pobjeda *N = Nerješeno *I = Izgubljeno *G+ = Golova postignuto *G– = Golova primljeno *Bod = Ukupno bodova *Poz = Pozicija na kraju sezone </small> {{col-3}} ;Kup: <small> *PR = Pretkolo *1/16 = 1/16 finala *1/8 = 1/8 finala *1/4 = 1/4 finale *1/2 = 1/2 finale *Vp = Viceprvak *P = Pobjednik </small> {{col-3}} ;Stupanj nacionalnog natjecanja: <small> *{{boja-|#FFFF88|1. stupanj}} *{{boja-|lightblue|2. stupanj}} *{{boja-|lightgreen|3. stupanj}} *{{boja-|#EEAAAA|4. stupanj}} *{{boja-|#1BCDEF|5. stupanj}} </small> ;Plasman: {| class="wikitable" style="text-align:center" |- |bgcolor=gold| |bgcolor=silver| |bgcolor="#DDFFDD"| ↑ |bgcolor="#FFCCCC"| ↓ |- |<small>Prvaci</small> |<small>Viceprvaci</small> |<small>Promocija</small> |<small>Ispadanje</small> |} {{col-end}} == Nastupi u završnicama kupa == === Kup maršala Tita === [[Kup maršala Tita 1974.|'''1974.''']] * 1/16 finala: [[NK Bačka 1901 Subotica|Bačka Subotica]] – Neretva 1:0 [[Kup maršala Tita 1986./87.|'''1986./87.''']] * pretkolo (1/32 finala): Neretva – [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Titograd]] 0:1 === Hrvatski nogometni kup === [[Hrvatski nogometni kup 1992./93.|'''1992./93.''']] * 1/16 finala: Neretva – [[NK GOŠK Dubrovnik|Dubrovnik]] 0:0; 0:2 [[Hrvatski nogometni kup 1995./96.|'''1995./96.''']] * 1/16 finala: Neretva – [[NK Bjelovar|Bjelovar]] 4:1; 0:2 * 1/8 finala: Neretva – [[NK Inter-Zaprešić|Inker Zaprešić]] 1:1; 2:3 [[Hrvatski nogometni kup 1998./99.|'''1998./99.''']] * pretkolo (1/32 finala): [[TŠK Topolovac|TŠK Topolovac]] – NK Neretva 4:0 [[Hrvatski nogometni kup 1999./2000.|'''1999./00.''']] * pretkolo: [[NK Pazinka Qubik|Pazinka Pazin]] – Neretva 1:2 * 1/16 finala: Neretva – [[NK Inter-Zaprešić|Inker Zaprešić]] 2:1 (nakon produžetaka) * 1/8 finala: Neretva – [[NK Zagreb|Zagreb]] 0:6 [[Hrvatski nogometni kup 2003./04.|'''2003./04.''']] * pretkolo: Neretva – [[NK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]] 2:1 * 1/16 finala: Neretva – [[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] 2:1 (1:1, zlatni gol 92’) * 1/8 finala: [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]] – Neretva 4:3 (3:3, zlatni gol 120’) [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|'''2022./23.''']] * pretkolo (1/32 finala): Neretva – [[NK Grobničan|Grobničan]] 0:2 [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|'''2025./26.''']] * pretkolo (1/32 finala): Neretva – [[NK Zadrugar Oprisavci|Zadrugar Oprisavci]] 6:2 * 1/16 finala: Neretva – [[NK Istra 1961|Istra 1961]] 1:2 [[Hrvatski nogometni kup 2026./27.|'''2026./27.''']] * pretkolo (1/32 finala): Neretva – [[NK Otočac|Otočac]] 5:2 (nakon produžetaka) * 1/16 finala: Neretva – [[HNK Šibenik|Šibenik]] 3:0 b.b. * 1/8 finala: [[NK Istra 1961|Istra 1961]] – Neretva ... == Razvoj klupskog grba kroz povijest == {| class="wikitable" style="text-align:center" |-bgcolor=white | width="150pt"|[[Datoteka:NK Narona.jpg|center|100px]] | width="150pt"|[[Datoteka:NK Neretva2.jpg|center|100px]] | width="150pt"|[[Datoteka:NK Neretva3.jpg|center|70px]] |- | align=center width="150pt"|Klupski počeci | align=center width="150pt"|Nakon poslijeratnog preimenovanja | align=center width="150pt"|Grb iz 1970-ih i 1980-ih godina |-bgcolor=white | width="150pt"|[[Datoteka:Nk neretva.svg|center|70px]] | width="150pt"|[[Datoteka:NK Neretva 90g.svg|center|100px]] | width="150pt"|[[Datoteka:NK Neretva 100g.png|center|70px]] |- | align=center width="150pt"|Sadašnji grb u uporabi je od 1990-ih | align=center width="150pt"|Jubilarni grb korišten za 90. obljetnicu kluba | align=center width="150pt"|Jubilarni grb korišten za 100. obljetnicu kluba |} == Stadion == [[Datoteka:Stadion Iza vage (1).JPG|250px|mini|desno|Stadion "Iza Vage"]] Stadion NK Neretve zove se ''Iza Vage'' i nalazi se u samom središtu grada [[Metković]]a, u Sportskoj ulici. Naziv ''Iza Vage'' nosi prema zgradi otkupne stanice za duhan, kolokvijalno zvane ''Vaga'', iza koje se igralište nalazi. Navedeno igralište je predano na korištenje NK Neretvi još [[1946.]] godine. A nakon rješavanja problema s vlasništvom igrališta koji su započeli 1952. godine, a zbog kojih je klub bio ugašen četiri godine, uređenje igrališta je započelo [[1955.]] i završeno je [[1971.]] godine. Stadion se sastoji od istočne i zapadne tribine i trenutačno može primiti oko 3000 gledatelja. U 2008. godini postavljene su sjedalice na zapadnoj tribini stadiona, a iza zapadne tribine otvoreno je osvijetljeno malonogometno igralište s umjetnom travom, dar hrvatskog reprezentativca [[Darijo Srna|Darija Srne]] svom matičnom klubu. == Neretvini reprezentativci == {| |valign="top"| * {{Z|JUG}} [[Andrija Anković]] * {{Z|JUG}} [[Vahid Halilhodžić]] * {{Z|JUG}} [[Mišo Krstičević]] * {{Z|ALB}} [[Amarildo Zela]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * {{Z|HRV}} [[Igor Štimac]] * {{Z|HRV}} [[Joško Popović]] * {{Z|HRV}} [[Vatroslav Mihačić]] * {{Z|BIH}} [[Sergej Jakirović]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * {{Z|HRV}} [[Darijo Srna]] * {{Z|HRV}} [[Nikica Jelavić]] * {{Z|HRV}} [[Marin Ljubičić (nogometaš, rođen 1988.)|Marin Ljubičić]] * {{Z|HRV}} [[Jure Obšivač]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * {{Z|HRV}} [[Bruno Petković]] * {{Z|HRV}} [[Mario Ćuže]] * {{Z|HRV}} [[Boško Šutalo]] * {{Z|HRV}} [[Josip Šutalo]] |} == Navijači == NK Neretvu prati navijačka skupina ''Blue White Killers'', skraćeno ''BWK''. Skupina je osnovana [[1988.]] godine, a najveći broj navijača okupi se na utakmicama protiv NK Neretvanca, velikog suparnika iz susjednog grada [[Opuzen]]a. == Neretvanski derbi == [[Datoteka:Neretvanac-neretva1946.jpg|desno|mini|300px|Novinski isječak iz [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]] o prvim natjecateljskim neretvanskim derbijima]] Već godinama vlada veliko rivalstvo između NK Neretve i [[NK Neretvanac Opuzen|NK Neretvanca]] iz [[Opuzen]]a, što se najbolje ogleda u međusobnim susretima ovih klubova. Navedeni klubovi često nisu bili u istom natjecateljskom rangu, tako da se ponekad čekalo i nekoliko godina do njihovog ponovnog susreta. Pregled derbija '''NK Neretva Metković – NK Neretvanac Opuzen''' po sezonama: {| class="wikitable" style="text-align:center" |- |bgcolor=silver width="60" rowspan=2| Boje: |bgcolor="#DDFFDD" width="60"| <small>Pobjede<br>Neretve </small> | width="60"| <small>Neriješene<br>utakmice</small> |bgcolor="#FFCCCC" width="60"| <small>Pobjede<br>Neretvanca </small> |- |bgcolor="#DDFFDD" width="60"| <small>24</small> | width="60"| <small>17</small> |bgcolor="#FFCCCC" width="60"| <small>22</small> |} {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; text-align:center;" |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" | '''Sezona''' | '''Liga''' | '''Datum''' | '''Mjesto''' | '''Rezultat''' | '''Datum''' | '''Mjesto''' | '''Rezultat''' |- | 1946. | [[Prvenstvo Dalmatinske oblasti 1946. u nogometu|Prvenstvo Dalmatinske oblasti]] | 11. kolovoza 1946. | Opuzen | bgcolor="#DDFFDD" |0:3 | 15. kolovoza 1946. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" |3:0 |- | 1959./60. | [[III. zonska nogometna liga BiH 1959./60.|Treća zonska nogometna liga – BIH]] | 11. listopada 1959. | Opuzen | 2:2 | 1. svibnja 1960. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 3:0 |- | 1970./71. | [[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1970./71.|Dalmatinska nogometna liga – Jug]] | 1. studenog 1970. | Metković | 1:1 | 16. svibnja 1971. | Opuzen | bgcolor="#DDFFDD" | 0:2 |- | 1972./73. | [[Dalmatinska nogometna liga – Južna skupina 1972./73.|Dalmatinska nogometna liga – Jug]] | 26. studenog 1972. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 12:0 | 27. svibnja 1973. | Opuzen | 1:1 |- | 1984./85. | [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1984./85.|Hrvatska nogometna liga – Jug]] | 28. listopada 1984. | Opuzen | 1:1 | 28. travnja 1985. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 2:1 |- | 1985./86. | [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1985./86.|Hrvatska nogometna liga – Jug]] | 10. studenog 1985. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 3:0 | 4. svibnja 1986. | Opuzen | bgcolor="#DDFFDD" | 0:1 |- | 1986./87. | [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1986./87.|Hrvatska nogometna liga – Jug]] | 7. rujna 1986. | Opuzen | 1:1 | 1. ožujka 1987. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 4:0 |- | 1988./89. | [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1988./89.#Međurepublička liga – Jug|Međurepublička liga – Jug]] | 13. kolovoza 1988. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 2:0 | 12. ožujka 1989. | Opuzen | 1:1 (6:7 – 11 m) |- | 1989./90. | [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.#Međurepublička liga – Jug|Međurepublička liga – Jug]] | 19. rujna 1989. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 3:1 | 10. travnja 1990. | Opuzen | bgcolor="#FFCCCC" | 2:0 |- | 1990./91. | [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.#Međurepublička liga – Jug|Međurepublička liga – Jug]] | 28. listopada 1990. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 2:1 | 26. svibnja 1991. | Opuzen | bgcolor="#FFCCCC" | 2:0 |- | 1992. | [[2. HNL 1992.#Skupina Jug|2. HNL – Jug]] | 29. ožujka 1992. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 2:0 | 16. svibnja 1992. | Makarska | bgcolor="#FFCCCC" | 2:1 |- | 1992./93. | [[2. HNL 1992./93.#Jug|2. HNL – Jug]] | 28. studenog 1992. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 3:1 | 12. lipnja 1993. | Opuzen | bgcolor="#FFCCCC" | 1:0 |- | 1993./94. | [[2. HNL 1993./94.#Jug|2. HNL – Jug]] | 30. listopada 1993. | Opuzen | bgcolor="#DDFFDD" | 0:1 | 17. svibnja 1994. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 2:1 |- | 2005./06. | [[3. HNL – Jug 2005./06.|3. HNL – Jug]] | 9. listopada 2005. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 3:1 | 11. travnja 2006. | Opuzen | 0:0 |- | 2007./08. | [[3. HNL – Jug 2007./08.|3. HNL – Jug]] | 16. rujna 2007. | Opuzen | 0:0 | 22. ožujka 2008. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 3:1 |- | 2008./09. | [[3. HNL – Jug 2008./09.|3. HNL – Jug]] | 27. rujna 2008. | Metković | 1:1 | 6. travnja 2009. | Opuzen | 1:1 |- | 2009./10. | [[3. HNL – Jug 2009./10.|3. HNL – Jug]] | 28. studenog 2009. | Metković | bgcolor="#FFCCCC" | 0:1 | 22. svibnja 2010. | Opuzen | bgcolor="#FFCCCC" | 1:0 |- | 2010./11. | [[3. HNL – Jug 2010./11.|3. HNL – Jug]] | 21. listopada 2010. | Metković | 0:0 | 4. svibnja 2011. | Opuzen | bgcolor="#FFCCCC" | 1:0 |- | 2011./12. | [[3. HNL – Jug 2011./12.|3. HNL – Jug]] | 28. rujna 2011. | Metković | bgcolor="#FFCCCC" | 0:1 | 7. travnja 2012. | Opuzen | bgcolor="#DDFFDD" | 2:3 |- | 2012./13. | [[3. HNL – Jug 2012./13.|3. HNL – Jug]] | 9. rujna 2012. | Opuzen | bgcolor="#FFCCCC" | 3:1 | 17. ožujka 2013. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 2:0 |- | 2013./14. | [[3. HNL – Jug 2013./14.|3. HNL – Jug]] | 13. listopada 2013. | Metković | bgcolor="#FFCCCC" | 0:4 | 19. travnja 2014. | Opuzen | bgcolor="#FFCCCC" | 2:1 |- | 2014./15. | [[3. HNL – Jug 2014./15.|3. HNL – Jug]] | 8. rujna 2014. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 2:0 | 15. ožujka 2015. | Opuzen | bgcolor="#FFCCCC" | 5:1 |- | 2015./16. | [[3. HNL – Jug 2015./16.|3. HNL – Jug]] | 13. rujna 2015. | Opuzen | bgcolor="#FFCCCC" | 5:1 | 19. ožujka 2016. | Metković | 1:1 |- | 2016./17. | [[3. HNL – Jug 2016./17.|3. HNL – Jug]] | 28. kolovoza 2016. | Opuzen | bgcolor="#FFCCCC" | 2:0 | 4. ožujka 2017. | Metković | bgcolor="#FFCCCC" | 1:2 |- | 2018./19. | [[3. HNL – Jug 2018./19.|3. HNL – Jug]] | 28. listopada 2018. | Opuzen | 2:2 | 27. travnja 2019. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 1:0 |- | 2019./20. | [[3._HNL – Jug_2019./20.|3. HNL – Jug]] | 1. rujna 2019. | Opuzen | 1:1 | 22. veljače 2020. | Metković | bgcolor="#FFCCCC" | 1:2 |- | 2020./21. | [[3._HNL – Jug_2020./21.| 3. HNL – Jug]] | 8. studenog 2020. | Opuzen | bgcolor="#FFCCCC" | 2:0 | 22. svibnja 2021. | Metković | bgcolor="#FFCCCC" | 2:3 |- | 2021./22. | [[3. HNL – Jug 2021./22.|3. HNL – Jug]] | 25. rujna 2021. | Metković | bgcolor="#FFCCCC" | 1:2 | 23. ožujka 2022. | Opuzen | bgcolor="#DDFFDD" | 0:2 |- | 2022./23. | [[3. NL – Jug 2022./23.|3. NL – Jug]] | 9. listopada 2022. | Opuzen | bgcolor="#FFCCCC" | 2:1 | 1. travnja 2023. | Metković | bgcolor="#FFCCCC" | 0:2 |- | 2023./24. | [[3. NL – Jug 2023./24.|3. NL – Jug]] | 28. listopada 2023. | Metković | 1:1 | 28. travnja 2024. | Opuzen | 2:2 |- | 2024./25. | [[3. NL – Jug 2024./25.|3. NL – Jug]] | 8. rujna 2024. | Opuzen | 2:2 |19. ožujka 2025. | Metković | bgcolor="#FFCCCC" | 1:2 |- | 2025./26. | [[3. NL – Jug 2025./26.|3. NL – Jug]] | 10. listopada 2025. | Metković | bgcolor="#DDFFDD" | 1:0 | 19. travnja 2026. | Opuzen | 0:0 |- | 2026./27. | [[3. NL – Jug 2026./27.|3. NL – Jug]] | 12. rujna 2026. | Opuzen | bgcolor="#DDFFDD" | 0:3 | 13. ožujka 2027. | Metković | |} == Veterani == {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | [[Hrvatsko nogometno prvenstvo za veterane|Hrvatsko prvenstvo]]}} {{Medalje srebro | Metković, 2022. | }} {{Medalje sport | [[Hrvatsko dvoransko nogometno prvenstvo za veterane|Hrvatsko dvoransko prvenstvo]]}} {{Medalje zlato | Rovinj, 2018. |}} {{Medalje srebro | Poreč, 2026. | }} {{Medalje bronca | Metković, 2019. |}} {{Medalje bronca | Beli Manastir, 2022. |}} {{Medalje bronca | Makarska, 2024. |}} {{Medalje sport | Županijsko prvenstvo}} {{Medalje zlato | 2023./24. |}} {{Medalje zlato | 2025./26. |}} {{Medalje srebro | 2022./23. | }} {{Medalje srebro | 2024./25. |}} {{Medalje sport | Županijsko dvoransko prvenstvo}} {{Medalje bronca | 2025./26. |}} {{Medalje dno}} [[Datoteka:Neretva-veterani-2018.jpg|desno|mini|400px|Momčad veterana NK Neretve koja je 2018. osvojila naslov prvaka Hrvatske na [[Hrvatsko dvoransko nogometno prvenstvo za veterane|Hrvatskom dvoranskom nogometnom prvenstvu za veterane]]. ---- Gornji red: Marko Bušić, [[Sergej Jakirović]] (najbolji igrač prvenstva), Boris Galov, Nino Šešelj, Neven Majić, Drago Bezer, Ivica Bačić; donji red: Josip Galov, Martino Sprčić, Mario Galov, Mile Bebić, Nikša Martinac, Ivan Pehar, Danijel Leženić; na slici nedostaju: Goran Galov, Zoran Bubalo i Nikša Galov]] U ljeto 2019. godine, na Dan [[Sveti Ilija|sv. Ilije]], zaštitnika grada [[Metković]]a, veterani Neretve proslavili su 100. obljetnicu kluba ugostivši hrvatsku veteransku reprezentaciju, a uz aktivne Neretvine veterane proslavi su se pridružili i igrači koji su 25 godina ranije ostvarili najveći uspjeh u povijesti kluba, plasman u [[1. HNL|Prvu HNL]].<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/sport/ostalo/sve-je-pocelo-prije-sto-godina-prvoligasi-neretve-prisjetili-se-zlatnog-doba-metkovskog-nogometa-614905 Slobodna Dalmacija: Sve je počelo prije sto godina: prvoligaši Neretve prisjetili se zlatnog doba metkovskog nogometa]</ref> === Hrvatsko dvoransko nogometno prvenstvo za veterane === <timeline> ImageSize = width:400 height:160 PlotArea = top:10 bottom:30 right:20 left:70 AlignBars = justify Colors = id:major value:rgb(0.5,0.5,0.5) id:minor value:rgb(0.85,0.85,0.85) id:zlato value:rgb(1,1,0) id:srebro value:gray(0.6) id:bronca value:rgb(0.84,0.70,0.45) id:cetvrti value:rgb(0.86,0.67,0.67) id:4finale value:rgb(0.48,0.79,0.92) id:8finala value:rgb(0.69,0.92,0.60) id:skupina value:gray(0.9) id:siva value:gray(0.8) id:text value:black Period = from:2015 till:2027 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = gridcolor:major unit:year increment:1 start:2015 LineData = color:text layer:back BarData = bar:prvi text:"Zlato" bar:drugi text:"Srebro" bar:treci text:"Bronca" bar:cetvrti text:"4. mjesto" bar:cf text:"Četvrtfinale" bar:of text:"Osmina finala" bar:skupina text:"Skupina" PlotData= align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,siva) width:20 shift:(1,-5) bar:prvi color:zlato from:2018 till:2019 text:1. bar:prvi color:siva from:2021 till:2022 text:K bar:drugi color:siva from:2021 till:2022 text:o bar:drugi color:srebro from:2026 till:2027 text:2. bar:treci color:bronca from:2019 till:2020 text:3. bar:treci color:siva from:2021 till:2022 text:r bar:treci color:bronca from:2022 till:2023 text:3. from:2024 till:2025 text:3. bar:cetvrti color:siva from:2021 till:2022 text:o bar:cf color:4finale from:2015 till:2016 text:1/4 bar:cf color:siva from:2021 till:2022 text:n bar:cf color:4finale from:2025 till:2026 text:1/4 bar:of color:8finala from:2017 till:2018 text:1/8 bar:of color:8finala from:2020 till:2021 text:1/8 bar:of color:siva from:2021 till:2022 text:a bar:of color:8finala from:2023 till:2024 text:1/8 bar:skupina color:skupina from:2016 till:2017 text: S bar:skupina color:siva from:2021 till:2022 text: </timeline> Tijekom povijesti veterani kluba su odigravali različite prijateljske i humanitarne utakmice, a od 2015. godine momčad veterana uspješno sudjeluje na završnicama [[Hrvatsko dvoransko nogometno prvenstvo za veterane|Hrvatskih dvoranskih prvenstava za veterane]], kada su prvi puta sudjelovali s pozivnicom. U dosadašnjih 11 uzastopnih nastupa na dvoranskim prvenstvima samo su jednom ispali u natjecanju po skupinama (2016.), dva puta su dospjeli do osmine finala (2017. i 2020.), tri puta do četvrtfinala (2015., 2023. i 2025.), a najveći uspjeh, osvajanje prvog mjesta 2018. godine,<ref>[https://hns.family/vijesti/17554/veterani-neretve-prvaci-hrvatske/ HNS: Veterani Neretve prvaci Hrvatske]</ref> gdje je Neretvin veteran [[Sergej Jakirović]] proglašen i najboljim igračem prvenstva, potaknuo ih je da se kandidiraju za domaćinstvo sljedećeg prvenstva. Metković i NK Neretva bili su domaćini 17. Hrvatskog dvoranskog nogometnog prvenstva za veterane, gdje su osvojili brončanu medalju, a Josip Galov bio je najbolji strijelac prvenstva. Istu medalju osvojili su na prvenstvima 2022. i 2024. godine, a na prvenstvu 2024. godine Zoran Bubalo proglašen je za najboljeg vratara. Drugi najveći uspjeh na ovom natjecanju ostvaren je 2026. godine osvajanjem srebrne medalje.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/sport/nogomet/porec-u-znaku-juga-srebrna-neretva-i-broncani-gosk-dubrovnik-veteran-79-pisu-povijest-1539320 Dubrovački vjesnik: Poreč u znaku juga: srebrna Neretva i brončani GOŠK Dubrovnik Veteran ‘79 pišu povijest]</ref> === Hrvatsko nogometno prvenstvo za veterane === <timeline> ImageSize = width:260 height:160 PlotArea = top:10 bottom:30 right:20 left:70 AlignBars = justify Colors = id:major value:rgb(0.5,0.5,0.5) id:minor value:rgb(0.85,0.85,0.85) id:zlato value:rgb(1,1,0) id:srebro value:gray(0.6) id:bronca value:rgb(0.84,0.70,0.45) id:cetvrti value:rgb(0.86,0.67,0.67) id:4finale value:rgb(0.48,0.79,0.92) id:8finala value:rgb(0.69,0.92,0.60) id:skupina value:gray(0.9) id:siva value:gray(0.8) id:text value:black Period = from:2022 till:2027 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = gridcolor:major unit:year increment:1 start:2022 LineData = color:text layer:back BarData = bar:prvi text:"Zlato" bar:drugi text:"Srebro" bar:treci text:"Bronca" bar:cetvrti text:"4. mjesto" bar:cf text:"Četvrtfinale" bar:of text:"Osmina finala" bar:skupina text:"Skupina" PlotData= align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,siva) width:20 shift:(1,-5) bar:drugi color:srebro from:2022 till:2023 text:2. bar:cetvrti color:cetvrti from:2025 till:2026 text:4. bar:cf color:4finale from:2024 till:2025 text:1/4 bar:prvi color:siva from:2023 till:2024 text: bar:drugi color:siva from:2023 till:2024 text: bar:treci color:siva from:2023 till:2024 text:bez bar:cetvrti color:siva from:2023 till:2024 text:nastupa bar:cf color:siva from:2023 till:2024 text: bar:of color:siva from:2023 till:2024 text: bar:skupina color:siva from:2023 till:2024 text: bar:cf color:4finale from:2026 till:2027 text:1/4 TextData= pos:(20,160) fontsize:10 text: </timeline> Svoj prvi nastup na [[Hrvatsko nogometno prvenstvo za veterane|Hrvatskom nogometnom prvenstvu za veterane]] na velikom terenu Neretva je okrunila srebrnom medaljom 2022. godine, kada su dobili domaćinstvo natjecanja povodom 600. obljetnice grada Metkovića. Na ovom natjecanju je Zoran Bubalo proglašen za najboljeg vratara prvenstva. Drugi nastup imali su u [[Vinkovci]]ma 2024., gdje su dospjeli do četvrtfinala, na trećem nastupu u [[Osijek]]u su ušli među četiri najbolje momčadi u Hrvatskoj izgubivši na jednanaesterce utakmicu za treće mjesto, a na četrtom nastupu, ponovo u [[Osijek]]u plasmanom u četvrtfinale ponovo ulaze među 8 najboljih veteranskih momčadi u Hrvaskoj. === Nogometno prvenstvo za veterane Dubrovačko-neretvanske županije === <timeline> ImageSize = width:260 height:96 PlotArea = top:10 bottom:30 right:20 left:70 AlignBars = justify Colors = id:major value:rgb(0.5,0.5,0.5) id:minor value:rgb(0.85,0.85,0.85) id:zlato value:rgb(1,1,0) id:srebro value:gray(0.6) id:bronca value:rgb(0.84,0.70,0.45) id:cetvrti value:rgb(0.86,0.67,0.67) id:4finale value:rgb(0.48,0.79,0.92) id:8finala value:rgb(0.69,0.92,0.60) id:skupina value:gray(0.9) id:siva value:gray(0.8) id:text value:black Period = from:2022 till:2026 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = gridcolor:major unit:year increment:1 start:2022 LineData = color:text layer:back BarData = bar:prvi text:"Zlato" bar:drugi text:"Srebro" bar:treci text:"Bronca" PlotData= align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,siva) width:20 shift:(1,-5) bar:drugi color:srebro from:2022 till:2023 text:2. bar:prvi color:zlato from:2023 till:2024 text:1. bar:drugi color:srebro from:2024 till:2025 text:2. bar:prvi color:zlato from:2025 till:2026 text:1. TextData= pos:(20,160) fontsize:10 text: </timeline> Veterani NK Neretve su svojim primjerom uspjeli animirati ostale veteranske momčadi u županiji, pa je 2022. na 19. Hrvatskom dvoranskom prvenstvu veterana u [[Beli Manastir|Belom Manastiru]] sudjelovalo rekordnih 6 momčadi iz Dubrovačko-neretvanske županije. Rezultat toga je i osnivanje službene veteranske nogometne lige pod okriljem Hrvatskog nogometnog saveza na području Dubrovačko-neretvanske županije. Prva sezona županijske lige u kojoj je u sudjelovalo 5 momčadi odigrana je 2022. godine, a Neretva je osvojila drugo mjesto. Već u drugoj sezoni veterani Neretve postali su županijski prvaci, a Mario Tutavac je u obje sezone bio najbolji strijelac prvenstva.<ref>[https://metkovic-news.com/sport/nk-neretva-bez-poraza-osvojila-1-znl-ligu-veterana-mario-tutavac-prvi-strijelac-lige/ NK Neretva bez poraza osvojila 1. ŽNL – Ligu veterana, Mario Tutavac prvi strijelac lige]</ref>. U trećoj sezoni natjecanja Neretva je ponovo osvojila drugo mjesto, a u četvrtoj sezoni su ponovo postali prvaci. === Dvoransko nogometno prvenstvo za veterane Dubrovačko-neretvanske županije === Na prvom Dvoranskom nogometnom prvenstvu za veterane Dubrovačko-neretvanske županije 2025./26., Neretva je u svojoj skupini "Dolina Neretve/Korčula" osvojila prvo mjesto, a na "Final Fouru" treće mjesto i brončanu medalju.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/sport/nogomet/kad-je-kapetan-ivan-rezo-preuzeo-pokal-i-medalje-iz-ruku-zupana-blaza-peza-krenula-je-pjesma-veterana-hnk-dubrovnik-1537865 Dubrovački vjesnik: Kad je kapetan Ivan Rezo preuzeo pokal i medalje iz ruku župana Blaža Peza, krenula je pjesma veterana HNK Dubrovnik]</ref> <timeline> ImageSize = width:120 height:96 PlotArea = top:10 bottom:30 right:20 left:70 AlignBars = justify Colors = id:major value:rgb(0.5,0.5,0.5) id:minor value:rgb(0.85,0.85,0.85) id:zlato value:rgb(1,1,0) id:srebro value:gray(0.6) id:bronca value:rgb(0.84,0.70,0.45) id:cetvrti value:rgb(0.86,0.67,0.67) id:4finale value:rgb(0.48,0.79,0.92) id:8finala value:rgb(0.69,0.92,0.60) id:skupina value:gray(0.9) id:siva value:gray(0.8) id:text value:black Period = from:2026 till:2027 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = gridcolor:major unit:year increment:1 start:2026 LineData = color:text layer:back BarData = bar:prvi text:"Zlato" bar:drugi text:"Srebro" bar:treci text:"Bronca" PlotData= align:center textcolor:black fontsize:8 mark:(line,siva) width:20 shift:(1,-5) bar:treci color:bronca from:2026 till:2027 text:3. TextData= pos:(20,160) fontsize:10 text: </timeline> == Izvori == * [[Ivan Jurić (povjesničar)|Ivan Jurić]]: "NK Narona/Neretva 1919. – 1994", Metković, 1994. * [http://www.rsssf.com/ www.rsssf.com] {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/120135/nk-neretva/ Profil], HNS Semafor {{GLAVNIRASPORED:Neretva Metković, NK}} [[Kategorija:Nogomet u Metkoviću]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade grada Metkovića]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Trofej podmlatka HNS-a]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji|Neretva]] [[Kategorija:NK Neretva Metković| ]] gj4cs6tlwvnjt0htdld3ulhmlveob26 0 51336 7616154 7396579 2026-10-10T17:29:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7616154 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:PGZ zastava 050109.jpg|mini|desno|201px|Zastava Primorsko-goranske županije]] '''Županije u Republici Hrvatskoj''' mogu imati [[grb]] i [[Zastava|zastavu]], kao simbol. Danas je svih 20 [[Hrvatske županije|županija]] i [[Grad Zagreb]] (koji ima položaj županije) usvojilo svoj grb i zastavu. Županije koje su imale povijesne uzore grba, vodile su se njima, dok su ostale usvojile nove grbove koji spadaju među primjere suvremenog hrvatskog heraldičkog dizajna. Dio županija usvojio je i tzv. svečane zastave koje se često odlikuju dodatnom ornamentikom i simbolikom.<ref name="HGDZ">[http://www.hgzd.hr/?q=hr/node/1398 7. tribina HGZD, 25.01.2011., www.hgzd.hr]</ref> Županijski grb i zastava utvrđuju se [[statut]]om ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (odnosno [[Ministarstvo uprave|Ministarstva uprave]]).<ref>[http://www.zakon.hr/z/132/Zakon-o-lokalnoj-i-podru%C4%8Dnoj-%28regionalnoj%29-samoupravi Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi]</ref> ==Grb== Županijski grb mora biti izrađen po pravilima [[heraldika|heraldike]]. Grb se sastoji od štita i sadržaja unutar njega i ne može sadržavati [[Grb Republike Hrvatske|državni grb]] ili njegov dio (iako tri grba sadrže elemente državnog grba iz povijesnih razloga). Županija, u pravilu, preuzima svoj povijesni grb sa štitom i sadržajem unutar njega.<ref name="Pravilnik">[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_94_1289.html Pravilnik o postupku davanja odobrenja grba i zastave jedinici lokalne samouprave]</ref> ==Zastava== [[Datoteka:Svecana zastava Licko senjske zupanije.gif|thumb|left|180px|Svečana zastava Ličko-senjske županije]] Za izradu županijske zastave koriste se heraldičke boje: bijela, plava, žuta, crvena i zelena. Županija za izradu zastave koristi, u pravilu, dvije boje, za razliku od gradova i općina koji koriste, u pravilu, jednu boju (Zastava Sisačko-moslavačke županije sadrži tri boje). Na zastavi županije nalazi se grb županije. Grb se nalazi u sredini zastave ili uz koplje. Omjer zastave treba biti 1:2.<ref name="Pravilnik" /> Neke županije usvojile su tzv. svečane zastave (gonfalon). ==Pravila isticanja zastava== [[Datoteka:Zastave na ušću Vuke.JPG|thumb|250px|Zastava Vukovarsko-srijemske županije nalazi se s lijeve strane od zastave Republike Hrvatske, dok se zastava Grada Vukovara nalazi s desne strane]] Ako se zastava županije ističe uz [[Zastava Republike Hrvatske|zastavu Republike Hrvatske]], tada se županijska zastava nalazi s desne strane gledano s ulice prema zastavama. Ako se zastava općine ili grada ističe uz zastavu županije, tada se zastava općine odnosno grada nalazi s desne strane gledano s ulice prema zastavama. Ako se zastava općine ili grada ističe uz zastavu Republike Hrvatske i zastavu županije tada se zastava županije nalazi s lijeve strane, a zastava grada ili općine s desne strane od zastave Republike Hrvatske gledano s ulice prema zastavama.<ref name="Pravilnik" /> ==Postupak usvajanja i odobrenja== Za davanje mišljenja u postupku odobravanja grba i zastave županije pri Ministarstvu uprave osnovano je Povjerenstvo, koje ima predsjednika i četiri člana koje čine: [[pravnik]], [[heraldičar]], [[arhivist]], [[likovni umjetnik]] i [[povjesničar]] (predsjednik je predstavnik Ministarstva uprave). Predsjednika i članove Povjerenstva imenuje ministar uprave na vrijeme od četiri godine. Zadaci Povjerenstva su: davanje ocjene o grbu i zastavi, prikupljanje i obrada izvora i podataka bitnih za donošenje ocjene o grbu i zastavi, stručna pomoć županiji prigodom izrade grba odnosno zastave. Povjerenstvo u odnosu na podnijeti zahtjev ocjenjuje sljedeće elemente: ispravnost navoda u podnesenoj dokumentaciji, odabir i primjerenost simbola, usklađenost rješenja s heraldičkim pravilima, ispravnost opisa grba i zastave i kvalitetu likovnog rješenja. Ocjena se daje u obliku pisanog mišljenja kojim se Povjerenstvo izjašnjava o pojedinim elementima značajnim za ocjenu grba i zastave i o prihvatljivosti rješenja u cjelini. Povjerenstvo pravovaljano odlučuje i odluke donosi većinom glasova svih članova Povjerenstva. Ako Povjerenstvo prilikom razmatranja likovnog rješenja grba i zastave i ocjenjivanja pojedinih elemenata utvrdi određene nepravilnosti, obavijestit će županiju o tim nepravilnostima sa stručnim uputama za njihovo otklanjanje. Ministarstvo uprave nakon što dobije mišljenje Povjerenstva u [[upravni postupak|upravnom postupku]] utvrđuje jesu li ispunjeni svi propisani uvjeti i donosi rješenje kojim se daje ili uskraćuje odobrenje županiji da ima svoj grb odnosno zastavu. Nakon odobrenja [[Ministarstvo uprave Republike Hrvatske|Ministarstva uprave]], odluke o zastavi i grbu pojedine županije objavljuju se u županijskim službenim glasilima. Jedan primjerak odobrenog grba i zastave čuva se u [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]]. Na zahtjev županije može se nakon pravomoćnosti rješenja izdati i posebna povelja - grbovnica. Grbovnica se izrađuje u tri primjerka od kojih po jedan dobiva: županija, Hrvatski državni arhiv i Ministarstvo uprave. [[Grbovnica]] ima oblik knjige s tvrdim koricama presvučenim plavim samtom s utisnutim državnim grbom na prednjoj strani. U knjizi su četiri lista pergamene ili papira ručne izrade prišiveni za korice ukrasnom vrpcom preko koje se utiskuje pečat Ministarstva uprave pod papirom. Rubovi stranice papira ukrašeni su pleterom, osim prve i zadnje stranice. Na drugoj stranici se u sredini otiskuje županijski grb u bojama, a oko grba na rubovima lista u pleteru slike grbova iz krune hrvatskog državnog grba i to na gornjem dijelu tri, a na donjem dijelu dva s tim da su poredani redom kao u hrvatskom državnom grbu. Na trećoj stranici (prva strana drugog lista) gore u sredini nalazi se hrvatski državni grb primjerene veličine, a ispod toga navodi se tekst rješenja o dodjeljivanju grba primjereno grafički oblikovan. Na četvrtoj, petoj i šestoj stranici navodi se preostali dio teksta rješenja. Na šestoj stranici upisuje se bilješka tijela županije o svečanom proglašenju grbovnice s datumom, pečatom i potpisom [[župan]]a. Na sedmoj stranici nalazi se pečat Ministarstva uprave otisnut preko papira na krajevima vrpce kojima je knjiga prošivena. Osma stranica, kao i prva ostaje prazna. Za zastavu ne izdaje posebna povelja.<ref name="Pravilnik" /> ==Pregled županijskih zastava i grbova== {| border="2" width="99%" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse;" |- bgcolor="#efefef" align="center" ! width="110"|Županija!!width="110"|Zastava!!width="25%"|Opis!!width="80"|Grb!!width="25%"|Opis |- |[[Bjelovarsko-bilogorska županija]] |[[Datoteka:Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif|border|200px|center|Zastava Bjelovarsko-bilogorske županije]] |Zastava Županije sastoji se od dvije boje, u gornjem dijelu [[oker]] žute i donjem dijelu zelene. Boje su položene vodoravno i jednakih su širina. U sredini zastave obostrano je smješten grb Županije.<ref name="Bjelovarska">[http://hidra.srce.hr/arhiva/1064/59588/hidran.hidra.hr/hidrarad/POOPD/Pobirac/GLS-SKAN/9000/009375.pdf Odluka o opisu grba i zastave, kao i uvjetima načina uporabe grba i zastave Županije bjelovarsko-bilogorske]</ref> |[[Datoteka:Bjelovarsko bilogorska zupanija (grb).gif|center|80px|Grb Bjelovarsko-bilogorske županije]]<center>[[Grb Bjelovarsko-bilogorske županije|Grb]]</center> |Grb Županije bjelovarsko-bilogorske povijesni je grb [[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarske županije]] iz [[1872.]] godine, a sastoji se od pravilnog štita koji je vodoravno podijeljen na dva dijela. Gornji dio štita je podijeljen na dva ista polja. U prvom polju se na plavoj podlozi nalazi lik [[Sveti Juraj|sv. Jurja]] na konju koji ubija zmaja. Lik sv. Jurja na konju je bijele boje s crvenim plastom dok je zmaj zelene boje. U drugom polju se na crvenoj podlozi nalazi bijeli [[Andrijin križ]]. Na donjoj polovici štita smješten je povijesni hrvatski grb.<ref name="Bjelovarska" /> |- |[[Brodsko-posavska županija]] |[[Datoteka:Flag of Brod-Posavina County.svg|border|center|200px|Zastava Brodsko-posavske županije]] |Zastava Županije je plavo-bijelo-plave boje i slijedi boje grba. Središnje plava koso položena greda predstavlja rijeku [[Sava|Savu]]. Kosa podjela zastave zrači svečanošću i dinamikom. Odnos dužine i širine zastave je 2:1. Na sredini zastave smješten je grb, a visina mu iznosi ½ visine zastave.<ref name="Brodsko-posavska">[http://www.bpz.hr/_Data/Files/Statut%20BP%C5%BD.pdf Statut Brodsko-posavkse županije]</ref> |[[Datoteka:Coat of arms of Brod-Posavina County.svg|center|80px|Grb Brodsko-posavske županije]]<center>[[Grb Brodsko-posavske županije|Grb]]</center> |Grb Županije ima oblik pravokutnog štita. U plavom polju, vodoravno blago valovita srebrna greda. Iznad nje pet zlatnih šestokrakih zvijezda (3,2) a ispod zlatna [[kuna]] koja trči. Grb simbolizira povijesnu ulogu Brodskog Posavlja, koje je kao dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]] predstavljao baš "štit" koji je branio (i obranio) Hrvatsku i Europu od turske najezde. Srebrna greda predstavlja rijeku Savu, koja je simbol plodnosti i bogatstva. Srebrna (bijela) boja ukazuje na moralnu čistoću i poštenje. Pet šestokrakih zvijezda stari su hrvatski simbol (još iz pretheraldičkog doba), simbol je čovjeka i svega što je ljudsko. Kuna označava teritorijalnu i kulturnu pripadnost Brodsko-posavske županije [[Slavonija|Slavoniji]], a samim time i Hrvatskoj.<ref name="Brodsko-posavska" /> |- |[[Dubrovačko-neretvanska županija]] |[[Datoteka:Zastava dubrovacko-neretvanske zupanije.gif|border|center|200px|Zastava Dubrovačko-neretvanske županije]]<center>[[Zastava Dubrovačko-neretvanske županije|Zastava]]</center> |Zastava Županije je dvobojna, podijeljena vodoravno u dva jednaka dijela: gornja polovina je crvene, a donja bijele boje. Položaj grba Županije je centralni, a obrubljen je zlatnim rubom. Vodoravno kvadriranje grba preklapa se na vodoravni prijelaz crvene i bijele boje zastave. Grb je u dužini zastave u omjeru 1:5. Omjer širine i dužine zastave je 1:2.<ref name="Dubrovačka">[http://hidra.srce.hr/arhiva/1064/59588/hidran.hidra.hr/hidrarad/POOPD/Pobirac/GLS-SKAN/9000/009313.pdf Odluka o grbu, zastavi i danu Županije Dubrovačko-Neretvanske, Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, br. 1/96]</ref> |[[Datoteka:Dubrovnik-Neretva.svg|center|80px|Grb Dubrovačko-neretvanske županije]]<center>[[Grb Dubrovačko-neretvanske županije|Grb]]</center> |Grb Županije sastoji se od kvadriranog štita sa sljedećom razdiobom: u 1. i 4. polju: naizmjenično poredane 4 crvene i srebrene/bijele grede, od kojih je prva crvena a daju cjelinu od osam naizmjenično crveno-sre-brenih/bijelih greda i dijelovi su povijesnog dubrovačkog grba; u 2. polju: u plavome srebrena/bijela [[trupica]] s veslom koja simbolizira [[neretva]]nski dio Županije; u 3. polju: u plavome srebrene/bijele [[korčula]]nske kule (kompozicija kule ulaza u grad sa stubištem, kulama Kanavelić i Zakrjan). Crta koja omeđuje štit i graniči njegove boje i elemente kao i same dijelove je crne boje.<ref name="Dubrovačka" /> |- |[[Istarska županija]] |[[Datoteka:Zastava Istarske županije.svg|border|center|200px|Zastava Istarske županije]] |Zastava Istarske županije je omjera 1:2, plavo-zelene boje s grbom Županije u sredini.<ref name="Istarska">{{Citiranje časopisa |url=http://www.istra-istria.hr/index.php?id=358 |title=Statutarna odluka o grbu i zastavi Istarske županije te načinu i zaštiti njihove uporabe |access-date=3. travnja 2011. |archive-date=16. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110516215233/http://www.istra-istria.hr/index.php?id=358 |url-status=dead}}</ref> |[[Datoteka:Grb Istarske županije.svg|center|80px|Grb Istarske županije]]<center>[[Grb Istarske županije|Grb]]</center> |U plavome na desno (heraldički) okrenuta zlatna/žuta [[koza]] s crvenim papcima i rogovima.<ref name="Istarska" /> |- |[[Karlovačka županija]] |[[Datoteka:Flag of Karlovac county.svg|border|center|200px|Zastava Karlovačke županije]] |Zastava je dimenzija, omjera, visine i širine 2:1. Dvobojna po dužini: gore crvena (bordo), dolje zlatno žuta. U sredini zastave na sjecištu dijagonala nalazi se grb Županije dimenzija 2/3 visine zastave.<ref name="Karlovačka" /> |[[Datoteka:Coat of Arms of Karlovac county.svg|80px|center|Grb Karlovačke županije]]<center>[[Grb Karlovačke županije|Grb]]</center> |Štit trokutasti u crvenom polju četiri srebrne grede, dolje u plavom sniženom šiljku oklopljeno rame okrenuto u desno drži srebrnu [[sablja|sablju]] sa zlatnom drškom, iznad zlatna šestokraka [[zvijezda]].<ref name="Karlovačka">[http://hidra.srce.hr/arhiva/319/59636/hidran.hidra.hr/hidrarad/POOPD/Pobirac/GLS-SKAN/10000/010389.pdf Odluka o grbu i zastavi Županije Karlovačke, Glasnik Županije Karlovačke, 3/95.]</ref> |- |[[Koprivničko-križevačka županija]] |[[Datoteka:Zastava koprivnicko krizevacke zupanije.gif|border|center|200px|Zastava Kopivničko-križevačke županije]] |Zastava se sastoji od dvije boje, crvene i modre s grbom Županije s obje strane. Zastava je podijeljena četveropartitno i to tako da je prvo polje crveno. Grb Županije obrubljen zlatnim obrubom smješten je na sredini zastave.<ref name="Križevačka" /> |[[Datoteka:Koprivničko-križevačka županija (grb).gif|center|80px|Grb Koprivničko-križevačke županije]]<center>[[Grb Koprivničko-križevačke županije|Grb]]</center> |Grb se sastoji od štita. Štit je trouglast. Polje grba je podijeljeno šiljkom. U gornjem dijelu na plavom zlatni križ s tri prečke te dvostruki [[zlatni ljiljan]]i. Donji dio podijeljen s tri crvene i bijele vodoravne grede u kojem je zlatni [[pijetao]] s modrom glavom, krijestom, kljunom, krilom, repom i nogama okrenut na desno. Jedna noga je u zraku a drugom stoji na zelenom trobrijegu.<ref name="Križevačka">[http://hidra.srce.hr/arhiva/334/59635/hidran.hidra.hr/hidrarad/POOPD/Pobirac/GLS-SKAN/11000/011657.pdf Odluka o grbu i zastavi Županije Koprivničko-Križevačke, Službeni glasnik ŽKK 6/96]</ref> Grb se sastoji od elemenata koji simboliziraju ovu regiju: pijevac kao simbol [[Podravina|Podravine]] i [[Đurđevac|Đurđevca]], trobrijeg kao simbol Prigorja, [[dvostruki križ]] kao simbol grada [[Križevci|Križevaca]] i dvostruki ljiljan iz grba grada [[Koprivnica|Koprivnice]]. |- |[[Krapinsko-zagorska županija]] |[[Datoteka:Flag of Krapina-Zagorje County.svg|border|center|200px|Zastava Krapinsko-zagorske županije]] |Zastava je dvobojna crveno – zlatne boje. Osnovno polje je zagasito crvene boje, a obrubljena je s dvjema zlatnim trakama s gornje i donje strane zastave debljine 1/10 širine zastave. Zastava je dimenzija omjera dužine i širine 2:1. U sredini zastave na sjecištu dijagonala nalazi se grb Županije s obje strane zastave, obrubljen zlatnom trakom. Crvena boja u grbu na zastavi svjetlija je od osnovnog polja zastave.<ref name="Krapinska">[http://hidra.srce.hr/arhiva/271/32349/kzz_glasnik_2005_2.pdf Statutarna odluka o opisu i uporabi grba i zastave Krapinsko-zagorske županije, Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, br. 2/05]</ref> |[[Datoteka:Seal of Krapina-Zagorje County.svg|center|80px|Grb Krapinsko-zagorske županije]]<center>[[Grb Krapinsko-zagorske županije|Grb]]</center> |Grb ima oblik polukružnog štita koji je okomito podijeljen. Vodoravno štit je podijeljen krunskim rezom tako da su unutar štita dobivena četiri polja. Polja jedan i četiri crvene su boje, a polja dva i tri su zlatne boje. U glavi se nalaze tri šesterokrake zvijezde: prva zvijezda je zlatne boje, druga zvijezda je okomito podijeljena te je lijeva polovica zlatne boje, a desna crvene boje i treća zvijezda je crvene boje.<ref name="Krapinska" /> |- |[[Ličko-senjska županija]] |[[Datoteka:Zastava licko senjske zupanije.gif|border|center|200px|Zastava Ličko-senjske županije]] |Zastava Županije je bijelo plave boje. Omjer širine i duljine je 1:2. U sredini zastave na sjecištu dijagonala nalazi se grb Županije. Grb je smješten na bijeloj podlozi, a rubovi štita su zlatne boje. Iznad i ispod grba preko cijele dužine zastave protežu se dvije plave trake, jednako udaljene od grba.<ref name="Ličko-senjska">Statut Ličko-senjske županije</ref> |[[Datoteka:Ličko-senjska županija (grb).gif|center|80px|Grb Ličko-senjske županije]]<center>[[Grb Ličko-senjske županije|Grb]]</center> |Grb Županije je u obliku štita. U trokutastom (srcolikom) štitu na plavom polju je zlatni cvijet [[velebitska degenija|velebitske degenije]] (''degenia velebitica'') koji se sastoji od četiri ovalne, na vrhu blago zaoštrene latice, unutar kojih se nalaze četiri prašnika, a na stabljici se nalaze dva oštra duguljasta listića.<ref name="Ličko-senjska" /> |- |[[Međimurska županija]] |[[Datoteka:Flag of Međimurje County.svg|border|center|200px|Zastava Međimurske županije]] |Zastava Županije sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave sa žutom šesterokrakom zvijezdom u sredini plavog polja.<ref name="Međimurska">{{Citiranje časopisa |url=http://www.medjimurska-zupanija.hr/dokumenti/statut-mz/ |title=Statut Međimurske županije |archive-url=https://web.archive.org/web/20131204013435/http://www.medjimurska-zupanija.hr/dokumenti/statut-mz/ |archive-date=4. prosinca 2013. |access-date=3. travnja 2011.}}</ref> |[[Datoteka:Međimurska županija (grb).svg|center|80px|Grb Međimurske županije]]<center>[[Grb Međimurske županije|Grb]]</center> |Grb je oblika polukružnog štita u donjem dijelu i kvadratni u gornjem dijelu. Podijeljen je jednom vodoravnom i jednom okomitom podjelom na tri dijela. Gornji lijevi dio je crvene boje, a gornji desni dio bijele boje. Donji dio grba u kojem se nalazi žuta šesterokraka zvijezda, je plave boje.<ref name="Međimurska" /> |- |[[Osječko-baranjska županija]] |[[Datoteka:Zastava Osječko-baranjske županije.png|center|200px|Zastava Osječko-baranjske županije]] |Zastava Županije je bijelo-plave boje. Na bijeloj površini njenom dužinom protežu se dva usporedna plava polja. Grb Županije položen je u središtu zastave okomito u odnosu na njenu širinu, tako da ulazi u oba plava polja. Odnos širine i dužine zastave je 1:2.<ref name="Osječka">[http://www.obz.hr/hr/pdf/propisi/2010/Statut%20Osje%C4%8Dko-baranjske%20%C5%BEupanije%20%28Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20tekst%29.pdf Statut Osječko-baranjske županije]</ref> |[[Datoteka:Osječko-baranjska županija (grb).gif|center|80px|Grb Osječko-baranjske županije]]<center>[[Grb Osječko-baranjske županije|Grb]]</center> |Grb Županije ima oblik ovalnog u podnožju zašiljenog štita čija je visina u odnosu na širinu 3:2. U crvenom štitu između dvije srebrne grede (rijeke) u plavom polju srebrni je most na tri luka sjedinjen s kulom na kojoj su lučni otvor za vrata i krunište. U gornjem heraldički desnom kutu zlatni je križ, u središtu zlatna šesterokraka zvijezda, a u heraldički lijevom zlatno [[sidro]]. U podnožju štita u crvenom polju je zlatna kuna u pokretu u desno. Rub štita je zlatan.<ref name="Osječka" /> |- |[[Požeško-slavonska županija]] |[[Datoteka:Zastava pozesko slavonske zupanije.gif|border|center|200px|Zastava Požeško-slavonske županije]] |Zastava Županije se sastoji od dvije boje: žute i zelene, koje su položene vodoravno. Zelena boja se nalazi na gornjoj i donjoj četvrtini zastave, a žuta u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. U sredini zastave, odnosno žutog polja smješten je grb Županije.<ref name="Požeška">{{Citiranje časopisa |url=http://www.pszupanija.hr/dokumenti/sluzbeni-glasnik/2010.-godina.html |title=Statut Požeško-slavonske županije |archive-url=https://web.archive.org/web/20110423103749/http://www.pszupanija.hr/dokumenti/sluzbeni-glasnik/2010.-godina.html |archive-date=23. travnja 2011. |access-date=3. travnja 2011.}}</ref> |[[Datoteka:Požeško-slavonska županija (grb).gif|center|80px|Grb Požeško-slavonske županije]]<center>[[Grb Požeško-slavonske županije|Grb]]</center> |Grb Županije sadrži temeljnu osnovu povijesnog grba [[Požeška županija|Požeške županije]] iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]], verificiranog od [[Marija Terezija|Marije Terezije]] [[1748.]] godine, a sastoji se od: plavog štita koji je vodoravno razdijeljen. Na svom gornjem dijelu ima dva lava zlatne boje, koji drže koso u [[križ]], desni sablju, a lijevi [[žezlo]]. Na sablji i žezlu nataknuta je na vrhu trolista zlatna [[kruna]]. Crveni veo od krune na žezlu valovito leprša prema dolje. Donji dio ima oznake Slavonije, između dviju valovitih rijeka bijele boje, na zelenoj podlozi, a u sredini je kuna u prirodnoj boji u skoku na desno.<ref name="Požeška" /> |- |[[Primorsko-goranska županija]] |[[Datoteka:Zastava primorsko goranske zupanije.gif|border|center|200px|Zastava Primorsko-goranske županije]] |Zastava Županije je dvobojna sa županijskim grbom u sredini, tako da se središnja točka grba poklapa sa središnjom točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave. Na plavom polju zastave, s gornje i donje strane, na udaljenosti od 1/16 širine same zastave, nalazi se po jedna bijela traka (pruga), široka također 1/16 širine zastave. Omjer širine i dužine zastave je 1:2.<ref name="Primorska">{{Citiranje časopisa |url=http://www.pgz.hr/DOC/Statut_Primorsko-goranske_zupanije.pdf |title=Statut Primorsko-goranske županije |archive-url=https://web.archive.org/web/20111226032318/http://www2.pgz.hr/DOC/Statut_Primorsko-goranske_zupanije.pdf |archive-date=26. prosinca 2011. |access-date=3. travnja 2011.}}</ref> |[[Datoteka:Primorsko-goranska županija (grb).gif|center|80px|Grb Primorsko-goranske županije]]<center>[[Grb Primorsko-goranske županije|Grb]]</center> |Grb Županije je na njemačkom štitu, razdijeljen i gore raskoljen tj. ima gore dva manja polja, a u donjoj polovici jedno veće. U prvom polju (lijevom gornjem) je dvadeset naizmjeničnih crvenih i srebrnih (bijelih) kvadrata, raspoređenih tako, da je prvi u lijevom gornjem kutu crven. U drugom polju (desnom gornjem), srebrn (bijel) utvrđeni primorski gradić pred zelenim gorama niježnih vrhova i plavim nebom, nadvišen nadolje ukrštenim zlatnom sabljom i srebrnim topuzom. U trećem (donjem) polju, na plavom, tamnosmeđi [[jedrenjak]] podignutih bijelih jedara s hrvatskom trobojnicom na krmenom jarbolu, praćen s lijeva i nadvišen zlatnom [[Frankopani|Frankopanskom]] šestokrakom zvijezdom, sve među liticama prirodne boje u bokovima štita.<ref name="Primorska" /> |- |[[Sisačko-moslavačka županija]] |[[Datoteka:Zastava sisacko moslavacke zupanije.gif|border|center|200px|Zastava Sisačko-moslavačke županije]] |Zastava je plava, s tankom crvenom i bijelom prugom uz gornji rub (i na okomitoj i vodoravnoj inačici), te s grbom u sredini.<ref name="Sisačka" /> |[[Datoteka:Sisačko-moslavačka županija (grb).gif|center|80px|Grb Sisačko-moslavačke županije]]<center>[[Grb Sisačko-moslavačke županije|Grb]]</center> |Grb je okomito raskoljen, desno zelen s [[roda|rodom]], lijevo svjetloplav s [[mač]]em okrenutim vrhom nadolje, sve okruženo zlatnim rubom i okrunjen krunom od sedam kula. Kruna je izvedena iz slične krune u grbu grada [[Sisak|Siska]]. Roda je česta ptica u području, a uz rijeku Savu u Županiji je i [[Park prirode Lonjsko polje]] čuven po rodama. Mač je simbol odlučnosti stanovništva Županije da se brane, a okrenut nadolje simbolizira spremnost za mir.<ref name="Sisačka">[http://www.smz.hr/site/index.php?option=com_content&view=article&id=105&Itemid=90 Grb i zastava Sisačko-moslavačke županije]</ref> |- |[[Splitsko-dalmatinska županija]] |[[Datoteka:Flag of Split-Dalmatia County.svg|border|center|200px|Zastava Splitsko-dalmatinske županije]] |Zastava Županije je plavo zlatne boje omjera širine i dužine 1:2. Prva trećina uz koplje je zlatna, a dvije trećine su plave. U zlatnom polju zastave nalazi se grb Županije.<ref name="Splitsko-dalmatinska">{{Citiranje časopisa |url=http://www.dalmacija.hr/%C5%BDupanija/%C5%BDupanija/VIISplitskodalmatinska%C5%BEupanija/Odlukaogrbuizastavi%C5%BDupanije/tabid/349/Default.aspx |title=Odluka o grbu i zastavi Županije splitsko-dalmatinske |archive-url=https://web.archive.org/web/20110308060159/http://www.dalmacija.hr/%C5%BDupanija/%C5%BDupanija/VIISplitskodalmatinska%C5%BEupanija/Odlukaogrbuizastavi%C5%BDupanije/tabid/349/Default.aspx |archive-date=8. ožujka 2011. |access-date=4. travnja 2011.}}</ref> |[[Datoteka:Coat of arms of Split-Dalmatia County.svg|center|80px|Grb Splitsko-dalmatinske županije]]<center>[[Grb Splitsko-dalmatinske županije|Grb]]</center> |Grb Županije je u plavom polju zlatna [[Starohrvatska kruna|kruna kralja Zvonimira]] s reljefa u krstionici [[Splitska katedrala|Katedrale sv. Duje]] u [[Split]]u.<ref name="Splitsko-dalmatinska" /> |- |[[Šibensko-kninska županija]] |[[Datoteka:Zastava sibensko kninske zupanije.gif|border|center|200px|Zastava Šibensko-kninske županije]] |Zastava Županije modre je boje (boje mora), pri čijim rubovima teku dvije uzdužne bijele (srebrne) trake, a izrađuje se u omjeru širine i dužine 1:2. U sredini zastave nalazi se grb Županije. Modra boja simbolizira more, a bijele (srebrne) trake rijeku [[Krka|Krku]].<ref name="Šibenska">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/zu/grb_i_zastava.asp |title=Grb i zastava Šibensko-kninske županije |archive-url=https://web.archive.org/web/20130627074132/http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/zu/grb_i_zastava.asp |archive-date=27. lipnja 2013. |access-date=4. travnja 2011.}}</ref> |[[Datoteka:Šibensko-kninska županija (grb).gif|center|80px|Grb Šibensko-kninske županije]]<center>[[Grb Šibensko-kninske županije|Grb]]</center> |Grb Županije čini štit trokutastog oblika čije polje je crvene boje (boje [[šibenska kapa|šibensko-drniške kape]]). Unutar štita je stilizirana kraljevska kruna iz doba hrvatskih narodnih vladara, koja je žute (zlatne) boje, a ukrasi plave i starohrvatski mač okrenut prema gore, čija drška je žute (zlatne) boje, a oštrica bijele (srebrne) boje.<ref name="Šibenska" /> |- |[[Varaždinska županija]] |[[Datoteka:Zastava varazdinske zupanije.gif|border|center|200px|Zastava Varaždinske županije]] |Zastava Varaždinske županije je pravokutnog oblika postavljena tako da se visina i širina odnose 1:2. Polja zastave podijeljena su na pet jednakih vodoravna greda raspoređenih redom: crvena - bijela - crvena - bijela - crvena. Na zastavi je smješten grb Županije i to na lijevoj polovini zastave tako da je os grba od koplja zastave udaljena 0,6 visine zastave, a od kraja zastave 1,4 visine zastave, do koplja. Veličina grba je takva da neznatnim dijelom pokriva gornju crvenu gredu.<ref name="Varaždinska">[http://www.glasila.hr/Glasila/SVVZ/SVVZ1509.pdf Statut Varaždinske županije] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |[[Datoteka:Varaždinska županija (grb).gif|center|80px|Grb Varaždinske županije]]<center>[[Grb Varaždinske županije|Grb]]</center> |Županija je preuzela povijesni grb Županije dodijeljen [[grbovnica|grbovnicom]] od carice Marije Terezije [[1763.]] godine. Na raščetvorenom poluokruglom štitu: u gornjem lijevom polju crveni zlatni, jednoglavi, raskriljeni [[orao]] s krunom na glavi; u gornjem desnom i donjem lijevom polju na plavom između dviju valovitih srebrnih greda, dvije zlatne šesterokrake zvijezde; u donjem desnom polju na crvenom kameni zid srebrne boje sa zatvorenim smeđim vratima iznad kojih se uzdiže kula s kruništem i dva prozora; u srcu štita mali zlatni štit sa zelenim trobrijegom na dnu iz kojeg izrasta smeđi kotač iz kojeg se izdiže [[jelen]] prirodne boje.<ref name="Varaždinska" /> |- |[[Virovitičko-podravska županija]] |[[Datoteka:Zastava viroviticko podravske zupanije.gif|border|center|200px|Zastava Virovitičko podravske županije]] |Zastava je omjera 1:2 plavo-bijelo-plave boje sa zlatno/žutim obrubljenim grbom Županije u sredini.<ref name="Virovitička">{{Citiranje weba |url=http://www.zupanija.info/heraldika/ |title=Odluka o izmjenama Odluke o grbu i zastavi Županije Virovitičko-podravske |access-date=4. travnja 2011. |archive-date=1. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110501011754/http://www.zupanija.info/heraldika/ |url-status=dead }}</ref> |[[Datoteka:Virovitičko-podravska županija (grb).gif|center|80px|Grb Virovitičko-podravske županije]]<center>[[Grb Virovitičko-podravske županije|Grb]]</center> |Grb Županije ima sljedeći opis: na crvenome između dvije srebrno/bijele grede kuna u trku, gore zlatno/žuta šesterokraka zvijezda, dolje zlatno/žuto sidro.<ref name="Virovitička" /> |- |[[Vukovarsko-srijemska županija]] |[[Datoteka:Flag of Vukovar-Syrmia County.svg|border|center|200px|Zastava Vukovarsko-srijemske županije]] |Zastava Županije je dimenzija 200x105 cm. Čine je uzdužne pruge širine 15 cm naizmjence zlatno-žute i bijele boje. Početne i završne pruge su zlatno-žute boje. Donji rub zastave je nazubljen (zlatno-žute pruge su duže 15 cm od bijelih i čine resu u obliku kvadrata dimenzije 15:15 cm). U sredini zastave je grb Županije širine 41 cm, visine 46 cm. Grb je udaljen 32 cm od lijevog i desnog ruba zastave, a od gornjeg ruba zastave je udaljen 70 cm.<ref name="Vukovarska">{{Citiranje časopisa |url=http://www.vukovarsko-srijemska-zupanija.com/upload/paragrafi_upload/2010-10-22_30713956_StatutVSZ-2010.pdf |title=Statut Vukovarsko-srijemske županije |journal= |access-date=3. travnja 2011. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304105820/http://www.vukovarsko-srijemska-zupanija.com/upload/paragrafi_upload/2010-10-22_30713956_StatutVSZ-2010.pdf |url-status=dead }}</ref> Najkasnije od oko 2000. godine uvedena je u upotrebu i klasična vodoravna pravokutna zastava.<ref>[http://pubwww.carnet.hr/fame/hrvat/hr-vu.html Vukovarsko-srijemska županija, FAME] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |[[Datoteka:Coat of Arms of Vukovar-Syrmia County.svg|center|80px|Grb Vukovarsko-srijemske županije]]<center>[[Grb Vukovarsko-srijemske županije|Grb]]</center> |Grb Županije je u osnovi povijesni grb [[Srijemska županija|Srijemske županije]] iz [[1748.]] godine. U obliku je štita na modroj podlozi, na kojoj su tri rijeke predstavljene trima horizontalnim prugama jednake širine u srebrnoj boji ([[Dunav]], [[Bosut]] i [[Sava]]) u središnjem dijelu na zelenoj podlozi odmara se jelen sa zlatnim kolutom oko vrata, a iza jelena lijevo raste slavonski [[hrast]] (simboli prirodnog bogatstva ovog kraja).<ref name="Vukovarska" /> |- |[[Zadarska županija]] |[[Datoteka:Zastava zadarske zupanije.gif|border|center|200px|Zastava Zadarske županije]] |Zastava Županije je pravokutnog oblika s omjerom duljine stranica jedan prema dva i kopljem uz kraću stranicu. Zastava je dvobojna u jednakim omjerima boja, podijeljena valovitim rezom, gore bijele, a dolje plave boje. U sredini zastave nalazi se grb Županije obrubljen zlatnim/žutim rubom, visine jednake dvjema trećinama dužine kraće stranice.<ref name="Zadarska">{{Citiranje časopisa |url=http://www.zadarska-zupanija.hr/statut.pdf |title=Statut Zadarske županije |archive-url=https://web.archive.org/web/20110627102900/http://www.zadarska-zupanija.hr/statut.pdf |archive-date=27. lipnja 2011. |access-date=3. travnja 2011.}}</ref> |[[Datoteka:Zadarska županija (grb).gif|center|80px|Grb Zadarske županije]]<center>[[Grb Zadarske županije|Grb]]</center> |Grb Županije ima oblik štita. Grbovni je štit podijeljen na dva polja. U plavom donjem polju štita je srebrna/bijela [[Crkva Sv. Križa u Ninu|crkvica Sv. Križa]], a u gornjem dijelu, u glavi štita, u srebrnom/bijelom polju je zelena grančica [[maslina|masline ]]sa zlatnim/žutim plodovima. Crta koja omeđuje štit i graniči njegove boje i elemente, kao i same dijelove je crne boje.<ref name="Zadarska" /> |- |[[Zagrebačka županija]] |[[Datoteka:Flag of Zagreb County.svg|border|center|200px|Zastava Zagrebačke županije]] |Zastava je omjera 1:2. Sastoji se od 5 vodoravnih pruga naizmjenično zeleno-bijele boje. |[[Datoteka:Coat of arms of Zagreb County.svg|center|80px|Grb Zagrebačke županije]] <center>[[Grb Zagrebačke županije|Grb]]</center> |Grb Zagrebačke županije je grb koji se podijeljen na 5 dijelova. U središnjem dijelu grba nalazi se izvor koji simbolizira izvor [[Manduševac]] koji se nekada nalazio na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|središnjem zagrebačkom trgu]]. Ostali elementi na grbu se temelje na grbovima Hrvatske (šahirani grb), Slavonije (kuna) i Dalmacije (leopard). Zeleno-bijele linije u donjem lijevom dijelu predstavljaju rijeke Savu i Kupu, a to se tako tumači još od vremena kada je carica Marija Terezija dodijelila po prvi put grb županiji. Linije su tada bile valovite.<ref name="Zagrebačka">[http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-zg.html Zagrebačka županija, FAME]</ref> |- |[[Grad Zagreb]] |[[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|border|center|200px|Zastava Grada Zagreba]] |Zastava omjera 1:2 plave je boje sa žuto obrubljenim grbom grada u sredini.<ref name="Zagreb">{{Citiranje časopisa |url=http://www.zagreb.hr/UserDocsImages//SlGlasnik.nsf/8e04733c677c2392c1256992002dacf1/67bbbfef1a4d0632c1256e01003beb73-OpenDocument.htm |title=Statut Grada Zagreba |archive-url=https://web.archive.org/web/20110916074452/http://www.zagreb.hr/UserDocsImages//SlGlasnik.nsf/8e04733c677c2392c1256992002dacf1/67bbbfef1a4d0632c1256e01003beb73-OpenDocument.htm |archive-date=16. rujna 2011. |access-date=3. travnja 2011.}}</ref> |[[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|center|80px|Grb Grada Zagreba]]<center>[[Grb grada Zagreba|Grb]]</center> |U plavome polju na zelenome brijegu nalazi se srebrni/bijeli grad s trima kulama i otvorenim zlatnim/žutim vratima; gore desno zlatna/žuta šesterokraka zvijezda, gore lijevo srebrni/bijeli polumjesec.<ref name="Zagreb" /> |} == Povezane stranice == * [[Hrvatske županije]] * [[Hrvatska zastava]] * [[Grb Hrvatske]] * [[Heraldika]] * [[Veksilologija]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = Flags of Croatian counties |commonscathr = Zastave hrvatskih županija |commonscat2 = Coats of arms of Croatian counties |commonscathr2 = Grbovi hrvatskih županija }} {{Hrvatske županije}} [[Kategorija:Grbovi hrvatskih županija]] [[Kategorija:Zastave hrvatskih županija| ]] rmd2pcfravy6l0vr9ctd6w38h3yyopv 0 54953 7616420 7310857 2026-10-11T11:45:16Z Koreanovsky 156368 dodao sliku 7616420 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Testosteron.svg|desno|250px]] '''Testosteron''' je kod [[ljudi]] prvenstveno muški spolni [[hormon]] koji u muškarca luče [[testisi]], dok se kod žena luči u manjoj mjeri u [[jajnici]]ma i [[Nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnim žlijezdama]]. Pojačano se javlja od [[pubertet]]a do 25. godine. Glavni je muški spolni hormon te kod [[Muškarac|muškaraca]] i [[žena]] igra važniju ulogu u [[Zdravlje|zdravlju]]. Također štiti protiv [[osteoporoza|osteoporoze]]. U prosjeku, muško tijelo proizvede dvadeset do trideset puta više testosterona od ženskog. Spolni hormoni su ključni kako u razvoju i spolnoj diferencijaciji [[Spolni organi|spolnih organa]] tako i u [[Diferencijacija|spolnoj diferencijaciji]] mozga. Pored utjecaja na razvoj muškog i ženskog tijela, važnu ulogu imaju i u aktiviranju seksualnog ponašanja.<ref name="spol">Spolni hormoni i seksualna želja, Nataša Šimić, Med Jad 2009;39(1-2):5-12</ref> Više od 95% testosterona proizvode intersticijske odnosno Leydigove stanice u [[Testisi|testisima]]. Ostatak se proizvodi u nadbubrežnim žlijezdama<ref name="spol" /> te [[Enzim|enzimatskom]] pretvorbom njegovih prohormona u perifernim tkivima, a sve pod nadzorom [[Hipofiza|hipofize]] i [[Hipotalamus|hipotalamusa]]. Premda je testosteron spolni hormon i utječe na spolnost, to nije njegova jedina uloga. Ima i mnoge druge funkcije, koje su važne za održavanje zdravlja i dobrobiti: * [[Glas]] – testosteron je odgovoran za promjenu glasa i dubok glas u muškarca. * [[Koža]] i [[dlake]] – testosteron je odgovoran za rast [[Terminalna dlaka|terminalnih dlaka]] u muškarca: [[Brada|brade]], [[Dlake na prsima|dlaka na prsima]], [[Dlake na trbuhu|dlaka na trbuhu]], i općenito pojačane dlakavosti. * [[Kost|Kosti]] – testosteron je vrlo važan za izgradnju i održavanje zdravlja koštanih struktura. * [[Krv]] – testosteron pomaže pri proizvodnji crvenih krvnih stanica, a slijedom toga i pri prijenosu kisika krvlju. * [[Mišić|Mišići]] – testosteron je važan za formiranje i održavanje snažnih mišića. * [[Um]] – testosteron je važan za održavanje duševne ravnoteže i sprječavanje negativnog raspoloženja. Testosteron je odgovoran i za sposobnost pamćenja, orijentacije, koordinacije i koncentracije. * [[Spolnost]] – testosteron regulira seksualni nagon i važan je za brojne spolne funkcije. * Tjelesna građa – testosteron je odgovoran za tjelesnu građu muškarca: veću mišićavost i manji udjel masnog tkiva nego kod žena. Testosteron je [[Androgeni|androgeni hormon]] čija se sinteza kod muškaraca odvija u Leydigovim stanicama testisa pod kontrolom [[Luteinizirajući hormon|luteinizirajućeg hormona]], a kod žena se znatno manja količina sintetizira u granuloza stanicama folikla te, kod oba spola, u kori nadbubrežnih žlijezda. U krvi se nalazi oko 2% slobodnog testosterona, a preostali dio vezan je na [[bjelančevine]] [[albumin]] i [[globulin]] ("SHBG"). == Razine testosterona == Kod [[žena]], određivanje razina testosterona služi u dijagnostici razloga [[Neplodnost|neplodnosti]], sindroma [[Policistični jajnici|policističnih jajnika]], Klinefelterova sindroma te kod sumnje na [[Tumor|tumore]] jajnika te nedovoljnu funkciju [[Jajnik|jajnika]]. Kod muškaraca se testosteron određuje kod sumnje na smanjenu proizvodnju testosterona, u slučajevima hipogonadizma, terapije [[Estrogeni|estrogenima]], kromosomske aberacije te kod [[Ciroza jetre|ciroze jetre]]. Referentne vrijednosti: * [[Muškarac|Muškarci]]: 9,9 – 27,8 [[Mol (mjerna jedinica)|nmol]]/[[Litra|L]] * [[Žena|Žene]]: 0,22 – 2,9 [[Mol (mjerna jedinica)|nmol]]/[[Litra|L]] Povišene razine: U fiziološkim koncentracijama, testosteron nema neku ulogu kod žena. Povišene razine upućuju na hirsuitizam i virilizaciju te je povišen kod bolesti policističnih jajnika. Povećano izlučivanje testosterona pojavljuje se kod muškaraca kod tumora testisa, te kod hiperplazije i karcinoma nadbubrežne žlijezde muškaraca i žena. Snižene razine: Testosteron je kod muškaraca snižen u primarnom i sekundarnom hipogonadizmu različite geneze (Klinefelterov sindrom i druge kromosomske promjene, hipopituitarizam, enzimski defekti sinteze androgena). Sniženu koncentraciju testosterona nalazimo u zakašnjelom pubertetu dječaka, a njegova je niska koncentracija, uz nizak gonadotropin, u [[Impotencija|impotenciji]] prvi znak poremećaja u osi hipotalamus-hipofiza i poremećene kontrole lučenja [[Androgeni|androgena]]. == Doping == Testosteron je danas najpoznatije sredstvo za [[doping]]. Koristi se u skoro svim [[Sport|sportovima]] jer tijelu daje više snage, energije, eksplozivnosti i izdrživosti. Najviše maha je uzeo u [[Body building|body buildingu]], ponajviše u rekreativnom body buildingu. Testosteron povećava [[agresivnost]] i [[Libido|spolnu želju]], a kao doping sredstvo [[Anabolizam|anabolički]] efekt: rast mišića, sintezu proteina, regeneraciju mišića. Nešto neizbježno i zbog čega je zabranjen jesu nuspojave. One mogu biti blaže u obliku [[Akne|akni]], [[Vertigo|nesvjestice]], [[Nesanica|nesanice]], ili povišenoga [[Krvni tlak|krvnog tlaka]] do onih vrlo ozbiljnih kao što je atrofija testisa, [[ginekomastija]], smanjena količina [[Spermij|spermija]], [[hipertrofija srca]], veliko oštećenje jetre, ili bubrega koji su dodatno oštećeni proteinskom prehranom, a nerijetko i [[smrt]]. == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-biol}} [[Kategorija:Spolni hormoni]] [[Kategorija:Muški spolni sustav]] [[Kategorija:Esencijalni lijekovi SZO-a]] dfxo1da2wbjbtvltvwsye60ei4ez8uf 0 58532 7616130 7612509 2026-10-10T16:26:40Z ~2026-54555-26 375057 /* */ 7616130 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Grafičar-Vodovod Osijek | slika = NK Grafičar Osijek.png | puno ime = Nogometni klub Grafičar-Vodovod Osijek | nadimak = ''Žuto-plavi'', ''Limunčići'' | godina osnivanja = [[1926.]] | godina gašenja = [[2016.]] | igralište = Stadion u Podgrađu, Osijek | navijači = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1= | leftarm1=FFFC17|body1=FFFC17|rightarm1=FFFC17|shorts1=0000FF|socks1=0000FF | pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2= | leftarm2=0000FF|body2=0000FF|rightarm2=0000FF|shorts2=0000FF|socks2=FFFC17|}} '''Nogometni klub Grafičar-Vodovod Osijek''' bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz grada [[Osijek]]a. Ugašen je 2016. te od tad djeluje [[NŠM NK Grafičar-Vodovod Osijek]].<ref>[https://hns.family/files/documents/10317/Glasnik_35-2016.pdf Glasilo : službeno glasilo Hrvatskog nogometnog saveza, 3. kolovoza 2016., god. XXV., br. 35., str. 9.]</ref><ref>[https://semafor.hns.family/klubovi/108223/nsm-nk-graficar-vodovod/ Profil], HNS Semafor, pristupljeno 24. studenog 2025.</ref> == Povijest == Grafičar-Vodovod osnovan je kao '''Sportsko društvo Grafičar''' 1926. godine u [[Osijek|osječkoj]] Retfali. Sportsko društvo bilo je sastavljeno od brojnih sportova, uključujući [[rukomet]], [[nogomet]], [[boćanje]]. Klupska pravila iz 1932. navode ga pod imenom '''Spor<!---NIJE SPORTSKI--->t klub Grafičar u Osijeku'''.<ref>[https://web.archive.org/web/20061217214145/http://filozof.ffzg.hr/~gimbrisi/arh/vodic/Pravila.doc Pravila hrvatskih društava 1845. – 1945.], FFZG, pristupljeno 4. listopada 2026.</ref> Klupske boje 1932. bile su purpurna, crvena, zlatna, plava, srebrena, crna, a klupska adresa Dom grafičkih radnika.<ref name="JNS">[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&item=X01888&P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. LVII.</ref> Tijekom povijesti nosio je nekoliko imena:<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/graficar-sk-osijek Grafičar, ŠK], [[Nogometni leksikon]], pristupljeno 30. travnja 2025.</ref> * '''ŠK Grafičar''' (od 1926.) * '''FD Grafičar''' (od 1945.) * '''FD Tipograf''' (od 1946.) * '''SD Mladost''' (od 1947.) * '''SD Grafičar''' (od 1948.) * '''NK Grafičar-Vodovod''' (od 1992.) Najveći uspjeh ostvario je u sezoni [[2. HNL 2005./06.|2005./06.]] kada je osvojio drugo mjesto u [[2. HNL|2. HNL – Sjever]], ali je zbog neispunjavanja uvjeta za jedinstvenu 2. HNL, natjecanje u sezoni [[3. HNL – Istok 2006./07.|2006./07.]] započeo u 3. HNL – Istok u kojoj je zauzeo sedmo mjesto. Sezona 2007./08. ponovo je donijela rezultatski, no ne i hijerarhijski uspon. Unatoč sjajnoj sezoni i osvojenom drugom mjestu na trećeligaškom istoku (isti broj bodova kao i prvak [[HNK Suhopolje|Suhopolje]]), klubu je ponovo uskraćena licenca za 2. HNL zbog nedostataka u infrastrukturi. Godine 2008. osnovana je Grafičarova navijačka skupina '''Legia Retfala'''. Osvojio je 3. HNL – Istok u sezoni [[3. HNL – Istok 2008./09.|2008./09.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/163/graficar-vodovod/ Profil], HNS Semafor {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{2. HNL}} {{GLAVNIRASPORED:Grafičar Vodovod Osijek, NK}} [[Kategorija:Nogomet u Osijeku]] [[Kategorija:Bivši nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji‎]] 91aufw4tqe0086vwrxtzd4cjjfhs7y0 7616233 7616130 2026-10-10T20:21:20Z Croxyz 205325 HNS Semafor 7616233 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Grafičar-Vodovod Osijek | slika = NK Grafičar Osijek.png | puno ime = Nogometni klub Grafičar-Vodovod Osijek | nadimak = ''Žuto-plavi'', ''Limunčići'' | godina osnivanja = [[1926.]] | godina gašenja = [[2016.]] | igralište = Stadion u Retfali | navijači = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1= | leftarm1=FFFC17|body1=FFFC17|rightarm1=FFFC17|shorts1=0000FF|socks1=0000FF | pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2= | leftarm2=0000FF|body2=0000FF|rightarm2=0000FF|shorts2=0000FF|socks2=FFFC17|}} '''Nogometni klub Grafičar-Vodovod Osijek''' bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz grada [[Osijek]]a. Ugašen je 2016. te od tad djeluje [[NŠM NK Grafičar-Vodovod Osijek]].<ref>[https://hns.family/files/documents/10317/Glasnik_35-2016.pdf Glasilo : službeno glasilo Hrvatskog nogometnog saveza, 3. kolovoza 2016., god. XXV., br. 35., str. 9.]</ref><ref>[https://semafor.hns.family/klubovi/108223/nsm-nk-graficar-vodovod/ Profil], HNS Semafor, pristupljeno 24. studenog 2025.</ref> == Povijest == Grafičar-Vodovod osnovan je kao '''Sportsko društvo Grafičar''' 1926. godine u [[Osijek|osječkoj]] Retfali. Sportsko društvo bilo je sastavljeno od brojnih sportova, uključujući [[rukomet]], [[nogomet]], [[boćanje]]. Klupska pravila iz 1932. navode ga pod imenom '''Spor<!---NIJE SPORTSKI--->t klub Grafičar u Osijeku'''.<ref>[https://web.archive.org/web/20061217214145/http://filozof.ffzg.hr/~gimbrisi/arh/vodic/Pravila.doc Pravila hrvatskih društava 1845. – 1945.], FFZG, pristupljeno 4. listopada 2026.</ref> Klupske boje 1932. bile su purpurna, crvena, zlatna, plava, srebrena, crna, a klupska adresa Dom grafičkih radnika.<ref name="JNS">[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&item=X01888&P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. LVII.</ref> Tijekom povijesti nosio je nekoliko imena:<ref>[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/graficar-sk-osijek Grafičar, ŠK], [[Nogometni leksikon]], pristupljeno 30. travnja 2025.</ref> * '''ŠK Grafičar''' (od 1926.) * '''FD Grafičar''' (od 1945.) * '''FD Tipograf''' (od 1946.) * '''SD Mladost''' (od 1947.) * '''SD Grafičar''' (od 1948.) * '''NK Grafičar-Vodovod''' (od 1992.) Najveći uspjeh ostvario je u sezoni [[2. HNL 2005./06.|2005./06.]] kada je osvojio drugo mjesto u [[2. HNL|2. HNL – Sjever]], ali je zbog neispunjavanja uvjeta za jedinstvenu 2. HNL, natjecanje u sezoni [[3. HNL – Istok 2006./07.|2006./07.]] započeo u 3. HNL – Istok u kojoj je zauzeo sedmo mjesto. Sezona 2007./08. ponovo je donijela rezultatski, no ne i hijerarhijski uspon. Unatoč sjajnoj sezoni i osvojenom drugom mjestu na trećeligaškom istoku (isti broj bodova kao i prvak [[HNK Suhopolje|Suhopolje]]), klubu je ponovo uskraćena licenca za 2. HNL zbog nedostataka u infrastrukturi. Godine 2008. osnovana je Grafičarova navijačka skupina '''Legia Retfala'''. Osvojio je 3. HNL – Istok u sezoni [[3. HNL – Istok 2008./09.|2008./09.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/163/graficar-vodovod/ Profil], HNS Semafor {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{2. HNL}} {{GLAVNIRASPORED:Grafičar Vodovod Osijek, NK}} [[Kategorija:Nogomet u Osijeku]] [[Kategorija:Bivši nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji‎]] hoor5mnw25ieh44ifzkbk4cisa3pbui 0 60544 7616070 6678643 2026-10-10T12:24:21Z ~2026-54435-96 375023 /* */ 7616070 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Urota (serija)]]|TV–seriju}} {{nedostaju izvori}} '''Urota''' ili '''zavjera''' je pojam koji označava Sanju Denac radnju usmjerenu ka zataškavanju stvarnih činjenica nekoga počinjenog djela ili radnje koja nije u skladu sa [[zakon]]om, propisom ili uobičajnim stavovima zajednice. Sudiinici urote nazivaju se urotnicima<ref> [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19gWBJ9&keyword=urotnik ùrotnīk] ''hjp.znanje.hr''. Hrvatski jezični portal. </ref>, odnosno, zavjerenicima.<ref> [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15lWBN5&keyword=zavjerenik zavjerènīk] ''hjp.znanje.hr''. Hrvatski jezični portal. </ref> Među poznatijim urotama u [[Hrvatska povijest|hrvatskoj povijesti]] jesu [[Zrinsko-frankopanska urota]], [[Rakovička buna]] i [[Urota Lorković-Vokić]]. == Povezani članci == * [[teorija zavjere]] == Izvori == {{izvori}} {{mrva}} [[kategorija: politika]] 1n5hgbqd9j7g8q6uazrz59l9anwm335 7616072 7616070 2026-10-10T12:43:35Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-54435-96|~2026-54435-96]] ([[User talk:~2026-54435-96|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Mudroslov|Mudroslov]] 6678643 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Urota (serija)]]|TV–seriju}} {{nedostaju izvori}} '''Urota''' ili '''zavjera''' je pojam koji označava radnju usmjerenu ka zataškavanju stvarnih činjenica nekoga počinjenog djela ili radnje koja nije u skladu sa [[zakon]]om, propisom ili uobičajnim stavovima zajednice. Sudiinici urote nazivaju se urotnicima<ref> [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19gWBJ9&keyword=urotnik ùrotnīk] ''hjp.znanje.hr''. Hrvatski jezični portal. </ref>, odnosno, zavjerenicima.<ref> [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15lWBN5&keyword=zavjerenik zavjerènīk] ''hjp.znanje.hr''. Hrvatski jezični portal. </ref> Među poznatijim urotama u [[Hrvatska povijest|hrvatskoj povijesti]] jesu [[Zrinsko-frankopanska urota]], [[Rakovička buna]] i [[Urota Lorković-Vokić]]. == Povezani članci == * [[teorija zavjere]] == Izvori == {{izvori}} {{mrva}} [[kategorija: politika]] 3htpfkupgw40sxgxq00u32ey8x1w25k 0 60802 7616274 7403720 2026-10-10T21:23:44Z ~2026-54437-87 375093 /* */ Poveznica 7616274 wikitext text/x-wiki {{Slično|NK Zadru|novi nogometni klub|HNK Zadar}} {{Nogometni klub | slika = NK Zadar grb.jpg | ime kluba = NK Zadar | puno ime = Nogometni klub Zadar | nadimak = Klub sa Stanova | godina osnivanja = 1945. | igralište = [[Stadion Stanovi|Stanovi]] | navijači = Tornado | kapacitet stadiona = 5860 | trener = | direktor = | liga = | sezona = {{sezona wp|3. HNL – Jug|2019./20.}} | plasman = 6.<ref>{{Citiranje www |url=http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2020.html#3hnl |naslov=Croatia 2019/20 - Third Level |web_stranica=rsssf.com |preuzeto=2021-05-26}}</ref> ([[3. HNL – Jug]]) | trenutačna sezona = | pattern_la1=_whiteshoulders|pattern_b1=_whiteshoulders|pattern_ra1=_whiteshoulders | leftarm1=1C39BB|body1=1C39BB|rightarm1=1C39BB|shorts1=1C39BB|socks1=1C39BB | pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF }} '''NK Zadar''' bivši je hrvatski [[nogomet]]ni klub iz grada [[Zadar|Zadra]]. Klub je 2020. proglasio bankrot što je dovelo do kraja NK Zadra. Te je godine osnovan [[HNK Zadar]]. == Povijest == Klub je osnovan [[26. travnja]] {{Šport u|1945}} godine pod nazivom '''FD Zadar''', s nogometnim, [[KK Zadar|košarkaškim]] i [[AK Zadar|atletskim]] odjelom. Prvi predsjednik kluba bio je Stanko Klarin. Od [[Šport u 1949.|1949.]] djeluju kao samostalni nogometni klub. Već [[Šport u 1946.|1946.]] bio je prvak Dalmacije, a isti uspjeh ponovio je više puta. Tijekom {{Šport u|1954}} spajaju se tri kluba: ''Zadar'', ''Arbanasi'' i ''Sloga'' i od tada klub nosi ime ''NK Sloga'', međutim [[14. lipnja]] [[1964.]] ponovno se naziva Zadar, a 1996. dodano je i Zadarkomerc.<ref name="nogo.lzmk.hr">{{cite web |title=NK Zadar |url=https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2676 |publisher=Nogometni leksikon, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=8. lipnja 2020. }}</ref> Njihov najveći uspjeh u [[Hrvatski nogometni kup|kupu Hrvatske]] ostvaren je u sezoni 1995./96., kada su stigli do polufinala. Godine [[Šport u 2000.|2000.]] klub se vraća svojem imenu '''Zadar'''. Nekoliko sezona natjecao se u prvenstvima 2. sav. lige, a od uspostave HNL-a gotovo je stalno u 1. razredu natjecanja. Dao je velik broj kvalitetnih nogometaša, od kojih se ističu J. Skoblar, najbolji strijelac Europe 1971., te M. Dundov i T. Bašić, nogometaš franc. Cannesa i amer. St. Louis Stars. Poslije se ističu V. Goić, A. Dijan, D. Buterin, Luka Modrić, Šime Vrsaljko i dr.<ref name="nogo.lzmk.hr"/> U [[2001.]], klub se vratio u [[Prva HNL|Prvu HNL]], gdje je proveo četiri uzastopne sezone, ali je opet ispao iz lige nakon što je teško poražen od [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreba]] na Maksimiru (7:0.), koji je utakmicu završio u 62. minuti nakon što Zadar ostao s premalim brojem igrača zbog crvenih kartona i ozljeda igrača. Nakon dvije sezone NK Zadar se vratio u Prvu HNL [[30. svibnja]] [[2007.]]. == Stadion == Stadion '''NK Zadra''' bio je [[Stadion Stanovi]] s kapacitetom 5860. == Navijači == Navijači kluba NK Zadra bili su poznati kao ''Tornado'', ali posljednjih godina nisu podržavali momčad zbog nezadovoljstva politikom uprave. == Športski uspjesi == === Prva B HNL === '''1995./96.''' * Pobjednici === [[Druga hrvatska nogometna liga|Druga HNL]] === '''2006./07.''' * Pobjednici === [[3. HNL – Jug]] === '''2017./18.''' * Treće mjesto 3. HNL – Jug, Direktan plasman u [[2. HNL]] == Nastupi u završnicama kupa == === Kup maršala Tita === '''1951.''' * pretkolo: NK Zadar – [[NK Hajduk Split]] 1:2 '''1984./85.''' * šesnaestina završnice: NK Zadar – [[FK Budućnost Podgorica|FK Budućnost Titograd]] 0:4 '''1990./91.''' * šesnaestina završnice: NK Zadar – [[NK Rijeka]] 0:0 (2:4 11 m) === Hrvatski nogometni kup === '''1995./96.''' * polufinale završnice == Poznati igrači == {| |valign="top"| * [[Josip Skoblar]] * [[Zvonimir Soldo]] * [[Đovani Roso]] * [[Saša Bjelanović]] * [[Hrvoje Ćustić]] * [[Luka Modrić]] * [[Danijel Subašić]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Ivan Santini]] * [[Želimir Terkeš]] * [[Ivan Krstanović]] * [[Dragan Župan]] * [[Vlatko Blažević]] * [[Tomo Gluić]] |} == Treneri == {| |valign="top"| * [[Ante Čačić]] (1989. – 1991.) * Goran Krešimir Vidov (1992.) * [[Petar Zrilić]] (1992.) * [[Ivica Matković]] (1992. – 1993.) * [[Jakov Pinčić]] ''(interim.)'' (1993.) * [[Ivan Gudelj]] (1993.) * Jakov Pinčić ''(interim.)'' (1993.) * [[Luka Bonačić]] (1994.) * Jakov Pinčić ''(interim.)'' (1994.) * Tomislav Bašić (1994.) * Josip Bajlo (1994. – 1995.) * [[Stanko Mršić]] (1995. – 1996.) * [[Ante Čačić]] (1996. – 1997.) * [[Ivan Katalinić]] (1997. – 1998.) * [[Boris Tičić]] (1998.) * [[Josip Skoblar]] (1998.) * Josip Bajlo (1999.) * [[Nikica Cukrov]] (1999. – 2000.) * Jakov Pinčić ''(interim.)'' (2000.) * [[Mladen Vranković]] (2000.) * Siniša Jalić (2000. – 2001.) * Miodrag Paunović (2001.) * [[Stanko Mršić]] (2001. – 2002.) * [[Vjeran Simunić]] (2002. – 2003.) |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * [[Stanko Mršić]] (2003. – 2005.) * [[Vjeran Simunić]] (2005.) * Jakov Pinčić ''(interim.)'' (2005.) * [[Milo Nižetić]] (2005.) * Jakov Pinčić ''(interim.)'' (2005.) * [[Predrag Jurić]] (2005. – 2006.) * [[Dalibor Zebić]] (1. srpnja 2006. – 28. rujna 2008.) * Zvonimir Jurić ''(interim.)'' (30. rujna 2008. – 9. listopada 2008.) * [[Ivica Datković]] (9. listopada 2008. – 21. prosinca 2008.) * [[Dalibor Zebić]] (30. prosinca 2008. – 23. rujna 2012.) * [[Ferdo Milin]] (24. rujna 2012. – 24. kolovoza 2014.) * Zvonimir Jurić ''(interim.)'' (24. kolovoza 2014. – 1 rujna 2014.) * [[Miroslav Blažević]] (1. rujna 2014. – 2. siječnja 2015.) * [[Igor Štimac]] (7. siječnja 2015. – 16. srpnja 2015.) * [[Zvonimir Jurić]] ''(interim.)'' (16. srpnja 2015. – 6. kolovoza 2015.) * [[Josip Butić]] (6. kolovoza 2015. – 20. ožujka 2017.) * [[Zvonimir Jurić]] ''(interim.)'' (20. ožujka 2017. – 1. travnja 2017.) * [[Ivan Pudar]] (1. travnja 2017. – 3. lipnja 2017.) * [[Leopold Burčul]] (19. lipnja 2017. – 12. studeni 2017.) * [[Vjeran Simunić]] (13. studenog 2017. – 23. travnja 2018.) * [[Dragan Blatnjak]] (24. travnja 2018. – 8. kolovoza 2018.) * [[Krešimir Sunara]] (10. kolovoza 2018. – 12. prosinca 2018.)<ref>[http://057info.hr/sport/2018-12-11/kresimir-sunara-vise-nije-trener-zadra Krešimir Sunara više nije trener Zadra], objavljeno 11. prosinca 2018., pristupljeno 20. prosinca 2018.</ref> * [[Mislav Karoglan]] (16. siječnja 2019. – 2. srpnja 2019.) * [[Marko Pinčić]] (9. srpnja 2019. – 20. srpnja 2020.) |} == Izvori == {{izvori}} * [http://nkzadar.hr/klub/povijest/ nkzadar.hr, ''Povijest''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180908130517/http://nkzadar.hr/klub/povijest/ |date=8. rujna 2018. }} * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2676 nogomet.lzmk.hr – ''"Nogometni leksikon"'', Zadar, NK] == Vanjske poveznice == * [http://www.nkzadar.hr Službene stranice kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140106022213/http://www.nkzadar.hr/ |date=6. siječnja 2014. }} * [https://www.facebook.com/nkfczadar/ NK Zadar] na [[Facebook]]u * [https://mobile.twitter.com/zadarnk NK Zadar] na [[Twitter]]u * [https://www.instagram.com/n.k.zadar/ NK Zadar] na [[Instagram]]u * [https://m.youtube.com/channel/UCfe_kLkout20eXmO2sXaVpA NK Zadar] na [[YouTube]]u {{Mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{1. HNL}} {{2. HNL}} {{GLAVNIRASPORED:Zadar, NK}} [[Kategorija:NK Zadar| ]] [[Kategorija:Nogomet u Zadru]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Zadarskoj županiji|Zadar]] r526csjml74oscgr86lw0osyko50pur 0 67329 7616303 7615007 2026-10-10T22:03:17Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Pleistocenski sisavci|Pleistocenski sisavci]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Pleistocenske zvijeri|Pleistocenske zvijeri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616303 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Trinilski tigar | slika = TrinilTiger-PeterMaas-NaturalisLeiden.jpg | slika_opis = Fosil za koji se vjeruje da pripada trinilskom tigru | raspon_fosila = {{geološki raspon|pleistocen|pleistocen|[[pleistocen]]}} | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | genus = ''[[Panthera]]'' | species = ''[[Tigar| P. tigris]]'' | subspecies = '''''P. t. trinilensis''''' | troimeno = ''Panthera tigris trinilensis'' }} '''Trinilski tigar''' ({{lat.|Panthera tigris trinilensis}}) je [[izumiranje|izumrla]] [[podvrsta]] [[tigar|tigra]] (''Panthera tigris''). Razlike u odnosu na životinju koja je u isto vrijeme bila rasprostranjena na kontinentu [[Azija|Azije]], ''Panthera tigris acutidens'', kao i u odnosu na danas živuću podvrstu su dovoljno velike, da ga se može smatrati zasebnom [[fosil]]nom podvrstom. Vjerojatno nije direktni predak današnjeg [[javanski tigar|javanskog tigra]]. Vjerojatnije je da javanski tigar potječe od pretka koji je kasnije došao na [[Java (otok)|Javu]] iz [[Kina|Kine]]. Fosilni nalazi tigrova na Javi su relativno česti, pa je uz one iz istočne Kine i najbolje proučen. Opisan je [[1908.]], a nomenklaturalni tip vrste koji se nalazi Nacionalnom muzeju prirodne povijesti u [[Leiden]]u u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] nađen je u naslagama starim oko 1,2 milijuna godina. Nađen je u [[Trinil]]u, na otoku [[Java (otok)|Javi]] u današnjoj [[Indonezija|Indoneziji]].<ref>{{cite journal|author1=Brongersma, Leo|title=Notes on fossil and prehistoric remains of "Felidae" from Java and Sumatra|journal=Comptes Rendus du XIIe Congrès Internacional de Zoologie (Lisboa, 1935)|year=1937|pages=1855–1865}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Tigar]] [[Kategorija:Izumrle pantere]] [[Kategorija:Pleistocenske zvijeri]] dbl24w0gg0itw179rvkthhfbq0fmeum 0 67457 7616380 7520445 2026-10-11T05:41:35Z ~2026-54775-28 375113 /* Lokalni izbori */ gradonačelnik Buja podnio ostavku, IDS sa 5 pada na 4 grada 7616380 wikitext text/x-wiki {{preusmjerava|IDS}} {{Infookvir politička stranka |ime = Istarski demokratski sabor/Dieta Democratica Istriana |izvorno ime = Istarski demokratski sabor |logo = IDS logo.gif |veličina = |logo opis = |vođa = |predsjednik = [[Loris Peršurić]] |glavni tajnik = Vladimir Torbica |dužnosnik1 titula = Potpredsjednici |dužnosnik1 ime = Irene Franković<br>Emil Nimčević<br>Dorotea Pešić Bukovac<br>Marko Ravnić<br>Ivana Špadijer |dužnosnik2 titula = |dužnosnik2 ime = |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |glasnogovornik = |osnivač = |slogan = |osnovana = [[19. veljače]] [[1990.]] |raspuštena = |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = |spojena s = |nasljednica = |sjedište = [[Pula]] |država = [[Hrvatska]] |glasilo = |sestrinska stranka = |podmladak = [[Klub mladih IDS-a]] |studentsko krilo = |broj članova = oko 8000 |broj članova godina = |ideologija = [[regionalizam]] <br> [[socijalni liberalizam]] <br> [[proeuropejstvo]] |položaj = [[politički centar|centar]] – [[lijevi centar|lijevi centar]] |nacionalna skupina = |međunarodna skupina = |europski parlament skupina = [[Renew Europe]] |tijelo1 = [[Hrvatski sabor|Sabor]] |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|151|hex=#33CC33}} |tijelo2 = [[Europski parlament]] |tijelo2 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#33CC33}} |tijelo3 = |tijelo3 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |tijelo4 = |tijelo4 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |boje = {{Obojani okvir|#33CC33}} zelena boja |službena stranica = http://www.ids-ddi.com/ |napomena = }} '''Istarski demokratski sabor''' ('''IDS''') je [[hrvatska]] [[politika|politička]] [[političke stranke|stranka]] [[regionalizam|regionalnog]] i [[Socijalni liberalizam|socijalno-liberalnog]] opredjeljenja te mnogo vremena najveća regionalistička stranka u [[Republika|Republici]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>[http://www.hidra.hr/stranke/programi/028354.htm www.hidra.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090213082706/http://hidra.hr/STRANKE/programi/028354.htm |date=13. veljače 2009. }} – stranke i programi</ref> Stranka je članica [[Savez liberala i demokrata za Europu|Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE)]]. Stranka je utemeljena na [[Valentinovo]] [[14. veljače]] [[1990.]] godine, a prvi predsjednik i osnivač stranke je [[Ivan Pauletta]]. Trenutačni [[predsjednik]] IDS-a je [[Loris Peršurić]]. IDS je osnovan u zoru hrvatske demokracije, a u prvoj proklamaciji stajalo je: 'IDS su osnovali autohtoni [[Istrijani]] kako bi vratili duh svojih predaka koji nikada nisu bili svoji na svome!'. Za logo stranke odabran je zeleni krug s tri [[koza|koze]] koje su predstavljale podjelu Istre na tri djela: hrvatski, talijanski i slovenski. Cilj IDS-a je, među ostalim, ta tri istarska djela ujediniti u [[Europska unija|euro]]-[[Regionalizacija|regiju]] Istru. <!-- Simbolički bi tada u logu preostala samo jedna koza označavajući ujedinjenje Istre. --> IDS nije sudjelovao na prvim parlamentarnim izborima 22. travnja 1990., proglasio te izbore nedemokratskim i članstvu je preporučio da glasuju za [[SKH]]-[[SDP]]. Tada se IDS se zalagao za "konstituiranje Jugoslavije kao demokratske i legitimne federacije". Prvi predsjednik i osnivač stranke bio je Ivan Pauletta, no već 1991. mijenja ga Ivan Jakovčić, koji na čelu stranke ostaje sve do 2014. godine, kada na tu poziciju dolazi Boris Miletić. Godine 2021. predsjednik stranke postaje Dalibor Paus. Ostavku daje 2025. godine, nakon lokalnih izbora, te v.d. predsjednika postaje Loris Peršurić, jedan od potpredsjednika stranke. Loris Peršurić na Izbornom saboru IDS-a održanom 8. studenog 2025. godine postaje i službeno predsjednik IDS-a. == Lokalni izbori == Prvi veliki izbori na kojima se IDS pojavio bili su [[Hrvatski lokalni izbori 1993.|lokalni izbori 1993.]] kada je IDS u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]] dobio plebiscitarnih 74,2 % glasova. Time je osvojio čak 35 vijećnićkih mandata u županijskoj skupštini od ukupno 40. Za [[župan]]a je postavljen [[Luciano Delbianco]]. IDS je također natpolovični broj vijećnika dobio u nekim jedinicama lokalne samouprave u [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]] ([[Opatija]], [[Lovran]], [[Matulji]]). U IDS-u dolazi do raskola te [[Luciano Delbianco|Delbianco]] istupa iz stranke i osniva svoju stranku [[Istarski socijaldemokratski forum|Istarski demokratski forum]]. Unatoč tome, na [[Hrvatski lokalni izbori 1997.|lokalnim izborima 1997.]] IDS je ponovno bio uvjerljiv i dobio 46,4 % glasova te s time 26 mjesta u županijskoj skupštini. Župan je postao [[Stevo Žufić]]. Na [[Hrvatski lokalni izbori 2001.|lokalnim izborima 2001.]] u Istri IDS dobiva 51,8 % glasova što mu donosi 28 vijećnika u županijskoj skupštini. Župan postaje [[Ivan Jakovčić]]. Na [[Hrvatski lokalni izbori 2005.|lokalnim izborima 2005.]], IDS dobiva u istarskoj županiji 40,7 % glasova i 20 vijećnika u skupštini. Prvi put nema većinu, no koalira sa [[SDP|SDP-om]]. Župan ostaje Ivan Jakovčić. Na [[Hrvatski lokalni izbori 2009.|lokalnim izborima 2009.]] IDS izlazi u koaliciji s HNS-om. Koalicija dobiva 44,7 % glasova što IDS-u donosi 20 vijećnićkih mjesta u županijskoj skupštini. Ivan Jakovčić osvaja treći uzastopni mandat župana, ovoga puta kao neposredno izabrani župan. U drugome krugu dobio je 59,62 % glasova. Na [[Hrvatski lokalni izbori 2013.|lokalnim izborima 2013.]] ponovno koaliraju s [[HNS|HNS-om]] i Zelenima, osvajaju 43,9 % glasova te ukupno 24 mjesta u županijskoj skupštini, dok IDS-ov kandidat [[Valter Flego]] s 55,04 % glasova u drugome krugu postaje istarski župan pobijedivši [[Damir Kajin|Damira Kajina]]. Na [[Hrvatski lokalni izbori 2017.|lokalnim izborima 2017.]] IDS u Istarskoj županiji koalira s HNS-om, HSLS-om, Zelenima i ISU-om. Dobivaju 56,78 % glasova i apsolutnu većinu u županijskoj skupštini. IDS-ov kandidat [[Valter Flego]] premoćno je osvojio drugi mandat župana dobivši 65,61 % glasova u prvome krugu. IDS je pobijedio u devet od 10 gradova u Istarskoj županiji te ponovno osvojio nekoliko vijećničkih mjesta u gradovima i općinama susjedne [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]]. Veliki pad broja glasova IDS je doživio na lokalnim izborima 2021. Na razini Istarske županije koalira s ISU-om i Zelenima. Dobivaju 42,68 % glasova i većinu u županijskoj skupštini. Međutim, IDS je izgubio mjesto gradonačelnika u četiri od devet gradova (Pula, Pazin, Vodnjan, Buzet), te je tako pobijedio u pet od 10 gradova u Istarskoj županiji. IDS-ov kandidat [[Boris Miletić]] postao je župan osvojivši 50,05 % glasova u drugome krugu, te je pobijedio sa samo 40 glasova prednosti. Dana [[5. veljače]] [[2022.]] godine [[Boris Miletić]] istupio je iz IDS-a nakon što je stranka najavila stegovni postupak protiv njega zbog kršenja Etičkog kodeksa. Time je postao nezavisni župan.<ref>[[https://www.glasistre.hr/istra/boris-miletic-napustio-ids-774723 Boris Miletić istupio iz IDS-a]]</ref><ref>[[https://www.glasistre.hr/istra/predsjednistvo-ids-a-pokrece-stegovni-postupak-protiv-borisa-miletica-774659 IDS pokreće stegovni postupak protiv Miletića]]</ref> Na lokalnim izborima 2025. IDS u Istarskoj županiji koalira s ISU-om, HSLS-om, HSU-om i Republikom. Osvajaju 30,41&nbsp;% glasova te 12 od 37 članova županijske skupštine. IDS-ov kandidat za župana Dalibor Paus ispao je u prvom krugu sa 22,38&nbsp;%. Po prvi puta u povijesti IDS nije izborio izvršnu vlast u Istarskoj županiji na izborima. Od deset gradova u Istri, IDS je ostao bez izvršne vlasti u [[Labin]]u, a vratio ju u [[Vodnjan]]u. Na taj način, IDS je i dalje obavljao izvršnu vlast u pet gradova.<ref>[[https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2025/Lokalni%20izbori%202025/Rezultati/2%20krug/Z18_ISTARSKA_ZUPANIJA.pdf Rezultati izbora u Istarskoj županiji 2025.]]</ref> Međutim, tijekom [[2026.]] godine IDS-ov gradonačelnik [[Buje|Buja]] Fabricio Vižintin završio je u istražnom zatvoru, a nakon toga i podnio ostavku. Stoga, u Bujama će se održati prijevremeni izbori za gradonačelnika, a IDS je trenutno ostao bez još jedne izvršne vlasti u gradovima.<ref>[[https://www.istra24.hr/politika-i-drustvo/fabrizio-vizintin-podnio-ostavku Fabricio Vižintin podnio ostavku!]]</ref> == Parlamentarni izbori == Godine 1992. na izborima za Zastupnički dom Sabora IDS dobiva 4 saborska zastupnika, Dina Debeljuha, Ivana Heraka, Ivana Jakovčića i Elija Martinčića. Godine [[1995.]] prijevremeno je raspušten zastupnički dom i održani su [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|treći hrvatski parlamentarni izbori]]. Vladajuća stranka HDZ na čelu s predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] nastojala se okoristiti nacionalnom euforijom nakon [[Operacija Oluja|Operacije Oluje]] i tako učvrstiti mandat koji je trebao trajati do [[1996.]] godine. Brojnim izmjenama u izbornom zakonu koji je donesen prije raspuštanja zastupničkog doma nastojao se poboljšati rezultat vladajuće stranke. U takvim uvjetima IDS je koalirao s HNS-om, [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-om]], HKDU-om i S-BHS-om na republičkoj razini. Ova je lista dobila ukupno 14,17&nbsp;% glasova (u Istri 60,6&nbsp;%) i bila druga lista po snazi. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|četvrtim parlamentarnim izborima]] [[3. siječnja]] [[2000.]] godine koalicija IDS, HNS, HSS, LS, ASH osvaja 15,6&nbsp;% (u Istri 51,3&nbsp;%) glasova birača te s pobjedničkim SDP-om i HSLS-om uspostavlja vladu koalicije šest stranaka s [[Ivica Račan|Ivicom Račanom]] ([[SDP]]) kao premijerom, koja će se još zvati i "trećesiječanjskom vlašću". Vlada [[Ivica Račan|Ivice Račana]] tako je započela reintegraciju Hrvatske u međunarodnu zajednicu. [[Ivan Jakovčić]] je postao [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske|ministar eurointegracija]]. Ipak, nakon koalicijskih neslaganja, IDS [[2001.]] izlazi iz vlade, iako i dalje podupire [[Ivica Račan|Račanovu]] vladu. Nakon [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|parlamentarnih izbora 2003.]] godine nova vladajuća stranka je HDZ kojima se priklonila i koalicija stranaka HSLS, [[Demokratski centar|DC]]. IDS i [[SDP]] poboljšali su odnose te koalirali u VIII. izbornoj jedinici i dobili 51,3&nbsp;% glasova što je IDS-u omogućilo dobivanje četiri saborska zastupnika, kao i dotad. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|parlamentarne izbore 2007.]] godine IDS prvi put izlazi samostalno. Dobiva 16,18 % glasova u VIII. izbornoj jedinici i tri saborska zastupnika. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarne izbore 2011.]] godine IDS izlazi u koaliciji sa [[SDP|SDP-om]], [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS-om]] i [[HSU|HSU-om]]. U VIII. izbornoj jedinici dobivaju 11 saborska zastupnika, od čega IDS-u pripada tri. Ova koalicija formirala je vladu, te je IDS-u pripalo mjesto ministra turizma. Za ministra je imenovan Veljko Ostojić, a tijekom mandata podnio je ostavku, te ga nasljeđuje Darko Lorencin. [[Damir Kajin]] je 3. siječnja 2013. objavio kandidaturu za [[Istarska županija|istarskog]] župana, mimo stranačke procedure te je istog dana izbrisan iz stranke. Time je prestao biti potpredsjednik IDS-a, a stranka je izgubila jedan saborski mandat. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|parlamentarne izbore 2015.]] godine IDS izlazi u koaliciji s [[PGS|PGS-om]] i [[Lista za Rijeku|Listom za Rijeku]]. U VIII. izbornoj jedinici dobivaju 19,77&nbsp;% glasova i 3 saborska zastupnika te su svi pripali IDS-u. Na prijevremenim [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|parlamentarnim izborima 2016.]] godine IDS ponovno predvodi koaliciju s [[PGS|PGS-om]] i [[Lista za Rijeku|Listom za Rijeku]]. Ponovno dobivaju tri saborska zastupnika uz 22,79&nbsp;% glasova u VIII. izbornoj jedinici. Sva tri zastupnika dobio je IDS. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarnim izborima 2020.]] godine IDS je dobio tri saborska zastupnika, a na izbore je izašao u "Restart" koaliciji koju je predvodio SDP. Ta je koalicija dobila 44,43&nbsp;% glasova u VIII. izbornoj jedinici i 8 zastupnika. Sredinom [[2023.]] godine iz IDS-a je istupio saborski zastupnik Marin Lerotić čime je IDS spao na dva saborska zastupnika, a Lerotić je postao nezavisni zastupnik.<ref>[[https://www.glasistre.hr/pula/2023/06/01/marin-lerotic-napustio-ids-postali-smo-stranka-bez-karaktera-koja-se-bavi-iskljucivo-sama-sobom-866098 Marin Lerotić napustio IDS]]</ref>. Prije toga, Lerotić je kazneno prijavljen da je iz pulskog gradskog poduzeća Castrum otuđio hladnjak za vino.<ref>[[https://www.istra24.hr/politika-i-drustvo/kako-se-izvlacio-novac-iz-gradskog-poduzeca-za-poklone-mileticu-i-ostalim-ids-ovim-duznosnicima Kako se izvlačio novac iz gradskog poduzeća za poklone Miletiću]]</ref> Na izbore [[2024.]] godine IDS u 8. izbornoj jedinici izlazi s [[Primorsko-goranski savez|PGS-om]], ISU-om, Unijom Kvarnera, [[Narodna stranka – Reformisti|Reformistima]], [[Socijaldemokrati (Hrvatska)|Socijaldemokratima]], [[Hrvatski laburisti-Stranka rada|Laburistima]] i [[Demokrati (hrvatska politička stranka)|Demokratima]].<ref>[https://n1info.hr/vijesti/paus-izlazak-na-izbore-usporedio-s-odabirom-majstora-za-plocice/ Paus izlazak na izbore usporedio s odabirom majstora za pločice], N1, objavljeno 28. ožujka 2024., pristupljeno 7. travnja 2024.</ref> Lista je dobila 15,92&nbsp;% glasova te dva saborska zastupnika (oba iz redova IDS-a).<ref>[[https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/2024/izabrani/i_02_008_0000.pdf Rezultati izbora 2024. u 8. izbornoj jedinici]]</ref> == Predsjednički izbori == Na predsjedničkim izborima 2009. IDS prvi puta izlazi s vlastitim kandidatom – [[Damir Kajin|Damirom Kajinom]]. On je u prvome krugu dobio 3,87&nbsp;% glasova, dok je u Istri bio kandidat s najviše osvojenih glasova (35,41&nbsp;%). U drugome krugu IDS je dao podršku [[Ivo Josipović|Ivi Josipoviću]], kandidatu [[SDP|SDP-a]]. == Izbori za Europski parlament == IDS je na [[Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)|izbore za Europski parlament 2014.]] godine izašao u koaliciji sa [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP-om]], [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS-om]], [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU-om]] i SDSS-om, a kandidat IDS-a bio je [[Ivan Jakovčić]]. Lista je dobila četiri zastupnička mjesta, [[Ivan Jakovčić|Jakovčić]] nije izravno izabran, no postao je zastupnik kao zamjenik europskom povjereniku [[Neven Mimica|Nevenu Mimici]] (nespojivost dužnosti). Na [[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|izborima za Europski parlament 2019.]] godine, IDS je nastupao kao dio [[Amsterdamska koalicija|Amsterdamske koalicije]].<ref name="glasistre-lista-ep">{{Citiranje www |naslov=Amsterdamska koalicija predstavila kandidate, NOSITELJ LISTE VALTER FLEGO: EU izbori bit će borba između dvije Hrvatske i dvije Europe |url=https://www.glasistre.hr/hrvatska/amsterdamska-koalicija-predstavila-kandidate-nositelj-liste-valter-flego-eu-izbori-bit-ce-borba-izmedu-dvije-hrvatske-i-dvije-europe-581873 |web_stranica=Glas Istre |nadnevak=23. veljače 2019. |preuzeto=30. svibnja 2019.}}</ref> Za koaliciju glasalo je 5,19 % birača, čime su osvojili jedan mandat.<ref name="dip-rezultati-ep2019">{{Citiranje www |naslov=Rezultati izbora članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske provedeni 26. svibnja 2019. godine |url=https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2019/Izbori_clanova_u_EU_parlament_iz_RH/Rezultati/rjesenje.pdf |format=PDF |web_stranica=[[Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske]] |nadnevak=27. svibnja 2019. |preuzeto=30. svibnja 2019.}}</ref> S 38,03 % preferencijalnih glasova, istarski župan i član IDS-a [[Valter Flego]] osvojio je taj mandat.<ref name="dip-rezultati-ep2019"/> Krajem [[2023.]] godine IDS je potpisao Sporazum o zajedničkom izlasku na iduće parlamentarne i europske izbore s [[Primorsko-goranski savez|PGS-om]], [[Fokus (stranka)|Fokusom]] i [[Narodna stranka – Reformisti|Reformistima]].<ref>[[https://www.ids-ddi.com/vijesti/aktualno/7826/koalicija-za-bolju-hrvatsku/ Koalicija za bolju Hrvatsku!]]</ref> Lista je dobila 5,61% glasova, što nije bilo dovoljno za osvajanje mandata.<ref>[[https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/euparlament/2024/izabrani/i_14_000_0000.pdf Rezultati izbora za Europski parlament 2024.]]</ref> == IDS i u Sloveniji == IDS je pod imenom 'Istrski demokratski zbor' postojao i u [[Slovenija|slovenskom]] dijelu [[Istra|Istre]] do 2014. godine. Tako je u [[Kopar|Kopru]] osvojio vijećnika [[1994.]] te u [[Izola|Izoli]] [[1998.]] == Čelnici kroz povijest == * [[Ivan Pauletta]]; 1990. * [[Elio Martinčić]]; 1990. – 1991. * [[Ivan Jakovčić]]; 1991. – 2014. * [[Boris Miletić]]; 2014. – 2021. * [[Dalibor Paus]]; 2021. – 2025. * [[Loris Peršurić]]; 2025. - danas == Vodstvo stranke == * Irene Franković – potpredsjednica * Emil Nimčević – potpredsjednik * Dorotea Pešić Bukovac – potpredsjednica * Marko Ravnić – potpredsjednik * Ivana Špadijer – potpredsjednica * Vladimir Torbica – Glavni tajnik * Saša Škrinjar – predsjednik Savjeta IDS-a ==Istaknuti članovi stranke== * [[Ivan Jakovčić]] – bivši predsjednik IDS-a, saborski zastupnik, ministar europskih integracija, istarski župan i zastupnik u Europskom parlamentu * [[Dalibor Paus]] – saborski zastupnik i bivši predsjednik IDS-a * [[Loris Peršurić]] - saborski zastupnik, gradonačelnik [[Poreč|Poreča]] i predsjednik IDS-a == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.ids-ddi.com/ Istarski demokratski sabor – Dieta democratica istriana] {{Stranke 11. saziva Sabora}} {{Stranke 10. saziva Sabora}} [[Kategorija:Hrvatske političke stranke od 1989.]] [[Kategorija:IDS]] [[Kategorija:Istra]] [[Kategorija:Autonomaštvo]] actl3jige1rhrv1sphk527wvbjhp98y 0 67587 7616157 7145728 2026-10-10T17:54:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616157 wikitext text/x-wiki '''Zdenko Radelić''' ([[Maribor]], [[20. svibnja]] [[1954.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[povjesničar]]. == Životopis == Zdenko Radelić rodio se u Mariboru 1954. godine. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Mariboru. Na [[Filozofski fakultet Zagreb|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu završio je, [[1979.]] godine, studij povijesti i sociologije. Magistrirao je [[1989.]] godine s temom ''Jedinstveni sindikati Hrvatske 1944. – 1948.'', a doktorirao [[1994.]] godine s temom ''Položaj snaga građanskog društva u Hrvatskoj 1945. – 1950.'' Nakon diplomiranja kratko vrijeme radio je u prosvjeti, a od [[1982.]] godine radi u ''Institutu za historiju radničkog pokreta'' (danas [[Hrvatski institut za povijest]]) u Zagrebu. Od [[1990.]] godine sudjelovao je u projektu "Uspostava partijskog monopola 1945. – 1952.". Surađivao je na projektu "Društveni razvoj Hrvatske 1929. – 1971." i vodio projekt "Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat (1990. – 1995. – 1998.)". Umirovljen je 2020. kao znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. == Djela == '''Historiografija:''' * ''Savez sindikata Jugoslavije i Hrvatske. Kronologija (1945-1985)'', Radničke novine, Zagreb, 1986. * ''Hrvatska seljačka stranka 1941. – 1950.'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1996. * ''Božidar Magovac. S Radićem između Mačeka i Hebranga'', Hrvatski institut za povijest i Dom i Svijet, Zagreb, 1999. * ''Križari: Gerila u Hrvatskoj 1945. – 1950.'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2002. (2. izmj. i dop. izd., Alfa i Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.) * ''Hrvatska u Jugoslaviji: 1945. – 1991.: od zajedništva do razlaza'', Hrvatski inistitut za povijest i Školska knjiga, Zagreb, 2006. * ''Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat'', Hrvatski institut za povijest i Školska knjiga, Zagreb, 2006. (suautori: [[Davor Marijan]], [[Nikica Barić]], [[ Albert Bing]] i [[Dražen Živić]])<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=276410 Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 276410] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 25. svibnja 2013.</ref> * ''Sindikat i radništvo u Hrvatskoj (1945. – 1950.)'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2012. * ''Obavještajni centri, Ozna i Udba u Hrvatskoj 1942. – 1954.; Obavještajni centri, Ozna i Udba u Hrvatskoj : Kadrovi 1942. – 1954., knjiga 1 i 2, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2019.'' '''Memoari:''' * ''Sjećanja : Prilozi za povijest i historiografiju (1954.-2024.)'', Tragovi prošlosti, Zagreb, 2024. '''Pjesničke zbirke''': * ''Raspoređena slova i sva su crna'', (pjesme), vlastita naklada, Zagreb, 2018. * ''Računam na potrebe stanovništva'', (pjesme), vlastita naklada, Zagreb, 2020. * ''Smisao uzima loptu i kreće s centra'', (pjesme), vlastita naklada, Zagreb, 2021. * ''Kada već nije sve bijelo'', (pjesme), vlastita naklada, Zagreb, 2022. * ''Progovorio sam mađarski'', (pjesme), vlastita naklada, Zagreb, 2023. * ''Hladna čela'', (pjesme i priče), vlastita naklada, Zagreb, 2025. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.isp.hr/suvremena-povijest/ Hrvatski institut za povijest - Znanstvenici - Djelatnici na odjelu za suvremenu povijest] {{GLAVNIRASPORED:Radelić, Zdenko}} [[Kategorija:Suvremeni hrvatski povjesničari|Radelić, Zdenko]] 9bprhts9cbes50wpxelv64a0zn3p9f5 0 68905 7616397 7479269 2026-10-11T10:11:30Z Hrm1991 375086 Povjesno postrojavanje Prve jedinice HRM-a u dvorištu Zapovjedništva, Jadranska ulica 1, Split 7616397 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =Hrvatska ratna mornarica |slika =[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|150px]] |opis slike =Znak HRM |osnovana datum =[[12. rujna]] [[1991.]] |sjedište =[[Pomorska baza Lora]], [[Split]] |obljetnica =[[18. rujna]] |trenutačni zapovjednik = komodor Damir Dojkić |istaknuti zapovjednici =[[admiral flote]] [[Sveto Letica]]<br> [[viceadmiral]] [[Vid Stipetić]] <br> [[viceadmiral]] [[Zdravko Kardum]] <br> [[admiral]] [[Robert Hranj]] <br> [[kontraadmiral]] [[Predrag Stipanović]] |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Naval ensign of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Krmena zastava |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Naval Jack of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Pramčana zastava }} '''Hrvatska ratna mornarica''' ('''HRM''') grana je [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Njezina uloga i namjena je štititi integritet i suverenitet [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Danas (2025.) godine je Hrvatska ratna mornarica u prvom redu usmjerena na zaštitu hrvatskih obala i [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]], te od borbenih plovila ima manje jedinice koje nisu pogodne za izlazak izvan Jadranskog mora. Planira se u bliskoj budućnosti pribavljanje plovila veće autonomije plovidbe, veličine [[Korveta|korvete]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/hrvatska-zeli-nabaviti-dva-najmocnija-ratna-broda-u-svojoj-povijesti-istrazili-smo-sto-se-nudi-koliko-kosta-i-kako-su-naoruzani-15578305 "Hrvatska želi nabaviti dva najmoćnija ratna broda u svojoj povijesti. Istražili smo što se nudi, koliko košta i kako su naoružani"], Viktor Trumbetaš, "Jutarnji list" 28. travnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> == Zadaće Hrvatske ratne mornarice == '''Glavne zadaće HRM u miru su''': * održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH, * sudjelovanje u nadzoru i zaštiti morskih i podmorskih prostora i [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] na kojima Republika Hrvatska ima puni [[suverenitet]], suverena prava i nadležnosti, u suradnji s drugim institucijama i organizacijama RH, * održavanje sposobnosti mornaričkog pješaštva za vođenje borbe u priobalju i na otocima, * sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru, * sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti, * sudjelovanje u potpori civilnim organizacijama i institucijama RH na moru, * sudjelovanje u traganju i spašavanju na moru. '''Glavne zadaće HRM u ratu su''': * sudjelovanje u združenim obrambenim i napadnim operacijama u obrani i uspostavi teritorijalnog integriteta zemlje, * sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, a stupanjem u [[NATO]] i u obrani saveznika. == Povijest == {{Uklopi u|Povijest Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:Pripadnici HRM za vrijeme svečanog mimohoda za Dan državnosti.jpg|mini|desno|300px|Mornari i kadeti u svečanim odorama HRM]] [[Datoteka:Pripadnici HRM Karlovac 2008.jpg|mini|300px|Pripadnici HRM tijekom proslave Dana OSRH u [[Karlovac|Karlovcu]] [[2008.]] godine]]Odlukom predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od [[12. rujna]] [[1991.]] kojom je imenovao zapovjednika [[admiral]]a [[Sveto Letica|Svetu Leticu]] – admirala s preko četiri desetljeća iskustva u ratnoj mornarici, koji će biti na čelu HRM za čitavog trajanja Domovinskog rata – službeno je započelo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice osnivanjem prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Istog dana u Splitu, Jadranska ulica 1, postrojeni su Dragovoljci HRM-a i nekolicina bivših JRM oficira koji su prešli u redove HRM. Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod [[DJB-103]] koji je otet [[JNA|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] [[15. rujna]] [[1991.]] dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. === Osvajanje prvih skladišta i vojne opreme === Već su tijekom rujna stvoreni uvjeti za snažno suprotstavljanje agresoru na moru i primorju. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla – Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] [[1991.]] osvojena su skladišta streljiva i naoružanja, a u Tatinjama skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] [[1991.]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u vojarni [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničkog remontnog zavoda ''Velimir Škorpik'' preuzeli Zavod u svoje ruke i 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su tako važan plijen uspjele obraniti u teškim borbama, izvojivši prvu značajnu pobjedu u Domovinskom ratu, kojom je omogućeno formiranje snažne ratne mornarice<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014</ref>: neprijatelj će u narednim godinama s poteškoćama održavati ispravnost plovila koja su mu preostala, a superiorna hrvatska brodogradnja će uspijevati podizati borbenu sposobnost zarobljenih plovila i unaprjeđivati tehnološku razinu oružanih sustava. === Zarobljeni brodovi i plovila === Zarobljena 34 ratna broda i plovila u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote [[JRM]]. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u dvije borbene skupine: *'''Udarne pomorske snage (UPS)''' organizirane u "Mješoviti divizion RTOP, RČ, TČ i PČ" s brodovima: *'''RTOP-402''' – danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' – u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' – u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' – danas [[OB-01 Novigrad]] *'''PČ-180''' – danas [[OB-03 Cavtat]] *'''PČ-181''' – danas [[OB-04 Hrvatska Kostajnica]] *'''Obalne pomorske snage (OPS)''' Su činili svi ostali brodovi s barkama koji su uglavnom djelovali u priobalju. Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama – tako primjerice [[OB-02 Šolta]] koji je zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]] – postali temelj izgradnje HRM-a. Od odlučujuće važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočkog prostora bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88 mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88 mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. === Borbena djelovanja HRM-a u jesen 1991. === U studenom 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila [[JRM|Jugoslavenska ratna mornarica]] i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila '''Taktička grupa (TG) "Kaštela"''' koja je, uz veliki ophodni brod (VPBR-31 "Split"), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[Raketni čamac|raketni čamac]] (RČ-306), [[Torpedni čamac|torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Dne [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u [[Šibenik]]u gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u – gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima [[JRM]]-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka [[Brač]]a oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]]. Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenog]] 1991. godine, sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (M-143 "Olib", M-144 "Iž" i M-153 "Blitvenica").<ref>''[[m:w:en:Jane's Fighting Ships|Jane's Fighting Ships]]'', Sampson Low, Marston and Co., London, 1992., str. 822.</ref><!-- samo za nazive brodovlja --> Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenog]] 1991. godine otvorile vatru po dijelovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do izmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[Minolovac|minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML- 143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok [[Vis]]. Bojevi u [[Boj u Splitskom kanalu|Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom]] kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a. Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva [[Boj u Splitskom kanalu|u Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. === Jačanje HRM tijekom domovinskog rata i preuzimanje inicijative na Jadranu === Makar je primirje 1991. godine HRM dočekala sa znatno manjim brojem operativnih plovila od broja koji je ostao [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]], preuzela je pretežni dio ratnih luka; u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. U preostalim dobrim lukama u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], predstavljala je JRM manju prijetnju, osobito s obzirom na to da je – lišena značajnijih brodograđevinih kapaciteta – bila suočena s problemima u održavanju. Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, predano radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uveden brod znatne vatrene moći [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ''Kralj Petar Krešimir IV.'']], sagrađen u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]]'';'' 1994. godine u skopu združene vježbe HRM-a i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ i PZO]] "Posejdon 94" bit će izvedeno prvo testno lansiranje švedskih protubrodskih raketa [[RBS-15]] s raketnih topovjača RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV i [[RTOP-21 Šibenik]],<ref>[https://www.morh.hr/uspjesno-provedeno-gadanje-protubrodskom-raketom-rbs-15b/ "Uspješno provedeno gađanje protubrodskom raketom RBS-15B"], priopćenje Ministarstva obrane RH, 14. svibnja 2015.</ref> ostvarivši time prednost pred protivničkom flotom koja je raspolagala sličnim starijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] sovjetskog podrijetla. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo: postrojba [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|"Vange"]] sudjeluje u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]] tijekom [[Operacija Maslenica|Operacije Maslenica]] u siječnju 1993. Još ranije je [[Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva]], osnovan na području Dubrovnika 1. studenog 1991. god., sudjelovao u obrani tog područja, u kojoj je iznimno važnu zadaću transporta prema opkoljenom gradu izvršio i [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. HRM je do kraja domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. === Zapovjednici HRM-a === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|200px|[[Sveto Letica]], prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice]] {{glavni|Dodatak:Popis zapovjednika Hrvatske ratne mornarice}} # '''[[Sveto Letica]]''' ([[12. rujna]] [[1991.]] – [[svibanj]] [[1996.]]) # '''[[Vid Stipetić]]''' ([[1996.]] – [[2002.]]) # '''[[Zdravko Kardum]]''' ([[31. prosinca]] [[2002.]] – [[19. ožujka]] [[2007.]]) # '''[[Ante Urlić]]''' ([[2007.]] – [[31. listopada]] [[2012.]]) # '''[[Robert Hranj]]''' ([[1. studenog]] [[2012.]] – [[31. siječnja]] [[2015.]]) # '''[[Predrag Stipanović]]''' ([[1. veljače]] [[2015.]] – [[18. prosinca]] [[2017.]]) # '''[[Ivo Raffanelli]]''' ([[18. prosinca]] [[2017.]] – 12. siječnja 2024.) # Damir Dojkić (od 12. siječnja 2024.)<ref>{{Citiranje novina|last=Budimir|first=Milena|date=2024-02-14|title=Kotoranin Damir Dojkić, novi zapovjednik HRM-a|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kotoranin-damir-dojkic-novi-zapovjednik-hrm-a-o-splitu-mili-catlaku-obitelji-i-hajduku-i-sto-mu-je-zivotni-san-1364078|access-date=2025-01-04}}</ref> == Struktura == Osnovnu strukturu HRM čini:<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref> -   '''Zapovjedništvo HRM''' -   Dom zapovjedništva HRM -   '''Flota HRM'''      -  Zapovjedništvo      -  Divizijun za površinsko djelovanje      -  Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref>      -  Satnija mornaričko-desantnog pješaštva -   '''Obalna straža'''      -  Zapovjedništvo      -  1. divizijun (Split)      -  2. divizijun (Pula) -   '''Bojna obalne službe motrenja i navođenja''' ( OMiN)      -  Zapovjedništvo      -  1. satnija OMIN (Split)      -  2. satnija OMIN (Pula)      -  Satnija KIS (komunikacijsko-informacijski sustavi) -   '''Središte za obuku HRM''' -   '''Pomorska baza Split'''      -  Zapovjedništvo      -  Bojna za održavanje      -  Satnija za opskrbu i transport      -  Opslužništvo vojarne "Admiral flote Sveto Letica - Barba" (ex. "Sv. Nikola") - Lora      - Vojnopomorsko zdravsteno središte      -  Satnija za osiguranje      -  Odjeljak pomorske baze Sjever (Pula)      -  Odjeljak pomorske baze Jug (Ploče/Pelješac) <ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010163113/http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|archive-date=10. listopada 2008.|access-date=15. ožujka 2009.}}</ref>{{Pojasniti|ne postoji u izvoru}} [[Datoteka:Ešalon HRM 2008.jpg|mini|300px|desno|Postroj pripadnika HRM-a u svečanom mimohodu tijekom obilježavanja [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]] 2008. godine]] == Pomorske baze i vojne luke == Pomorske baze se nalaze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u, [[Split]]u, [[Ploče|Pločama]]. Također, duž obale smještene su postaje obalnog motrenja. Odlukom [[Hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] osnovane su vojne luke za potrebe [[MORH|Ministarstva obrane]] za vojnu namjenu. === Vojne luke === * Pula * Kovčanje – otok Lošinj * »Uvala Panikovac« – Šibenik * Divulje – Trogir * »Brižine« – Kaštel Sućurac * »[[Vojna luka Lora|Lora]]« – Split * »Poljud« (luka Učilišta HRM) – Split * »Postrojbe za razmagnetiziranje brodova« (poluotok Marjan) – Split * »Postaja za kontrolu brodskog magnetizma« (hrid Galija u cijelosti) – Split * »Uvala Tatinje« (u cijelosti) – Ploče * »Otok Pločica« (u cijelosti s pripadajućim morskim prostorom) – Ploče * »Uvala Bačine« – Ploče * »Meja« – otok Korčula === Vojne podzemne luke === [[Slika:Baza za demagnetizaciju.jpg|minijatura|desno|300px|Baza za demagnetizaciju brodova na Marjanu]] *Potkop »Zagračina« – Dugi otok *Potkop »Paprenica« – Dugi otok *Potkop »Bukašin« – Dugi otok *Potkop »Parja« – otok Vis *Potkop »Maslinova« (uvala Maslinova) – otok Brač *Potkop »Smrka« (uvala Smrka) – otok Brač *Potkop »Kruščica« (uvala Kruščica) – otok Brač *Potkop »Sito« – otok Lastovo *Potkop »Kremena« – otok Lastovo *Potkop »Duba« – Ploče *Potkop »Brijesta« (uvala Brijesta) – Ploče *Potkop »Soline« (uvala Soline) – Ploče Maskirni pristani (privezišta, vezovi) izgrađeni su na nenastanjenom dijelu obale i do njih uglavnom ne vode nikakve izgrađene komunikacije. Duž obale postoje 14 maskirnih pristana. == Naoružanje == {{Glavni|Brodovlje Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir 001-1.JPG|mini|200px|Raketna topovnjača [[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|''Kralj Dmitar Zvonimir'']]]] [[Datoteka:OB-63 Cavtat i OB-64 Hrvatska Kostajnica.JPG|mini|200px|Ophodni brodovi [[OB-63 Cavtat|''Cavtat'']] i [[OB-64 Hrvatska Kostajnica|''Hrvatska Kostajnica'']]]] [[Datoteka:BS-73 Faust Vrancic 003.JPG|mini|200px|Spasilački brod [[BS-73 Faust Vrančić|''Faust Vrančić'']]]] [[Datoteka:RTOP-11 Petar Kresimir IV.jpg|200px|mini|RTOP-11 u Lori]] Glavnu borbenu osnovu [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] čine tri [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] hrvatske proizvodnje te dvije [[raketne topovnjače klase Helsinki|raketne topovnjače klase ''Helsinki'']] koje su dostavljene početkom [[studeni|studenog]] [[2008.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090209091657/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |archive-date=9. veljače 2009. |access-date=16. studenoga 2008.}}</ref> Finske raketne topovnjače kupljene su za simboličnih 9 milijuna [[euro|eura]] u sklopu ''offset'' dogovora o kupnji [[Finska|finskih]] oklopnih vozila "Patria" te predstavljaju prijelazno rješenje do nabave domaćih fregata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |title=Sklopljen ugovor o nabavci dva raketna broda klase Helsinki |access-date=18. rujna 2008. |archive-date=22. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080722012931/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |url-status=dead}}</ref> Uz raketne topovnjače, HRM posjeduje i veći broj pomoćnih brodova koji se koriste za mino-polaganje, ophodnju i obuku mornara. Prema dugoročnom planu razvoja dio brodova će obnašati i ulogu [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.poslovni.hr/87920.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926124742/http://www.poslovni.hr/87920.aspx |archive-date=26. rujna 2008. |access-date=18. rujna 2008.}}</ref> dok će ostali biti namijenjeni obavljanju tradicionalnih pomorskih zadaća. Većina brodova iz flote HRM zapravo su brodovi JRM, koji su zarobljeni početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio brodova građeni su za potrebe [[JRM]], ali nisu bili dovršeni ili su se u trenutku rasplamsavanja sukoba nalazili na remotnu. Nakon što je u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god. bilo predviđeno da će HRM "u svojem sastavu imati raketne topovnjače, lovce mina - minolovce i desantne brodove - minopolagače... ophodne brodove i remorkere te... ostala pripadajuća plovila", a da će se tek "analizirati... mogućnosti i modaliteti razvoja i izgradnje, odnosno nabave višenamjenskog broda kao platforme za razvoj i održavanje šireg spektra borbenih i potpornih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice",<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434032.pdf "Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god."], "Narodne novine" br. 151/2014</ref> u složenijoj međunarodnoj sigurnosnoj situaciji 2025. god. Hrvatska pregovara s NATO saveznicima o pribavljanju dva broda veličine korvete i drugim koracima za jačanje HRM.<ref>[https://n1info.hr/svijet/rutteova-zamjenica-svi-se-slazu-da-je-rusija-jasna-i-neposredna-opasnost/ "Rutteova zamjenica: Svi se slažu da je Rusija jasna i neposredna opasnost"], HINA, kod "N1", 12. srpnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> U srpnju 2025. god. se u Prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. god. navodi: "Ključni projekt Hrvatske ratne mornarice opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ostaje strateški prioritet i predviđen je do kraja prvoga trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja, za što su pripremne i planske radnje započele. Do tada će se dio postojećih platformi opremiti novim raketnim sustavima za djelovanje s mora i kopna te odgovarajućom komunikacijsko-informacijskom opremom."<ref>[https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-07-10/161901/PRIJEDLOG_DUGOROCNOG_PLANA_RAZVOJA_OSRH_2025_2036.pdf Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036.], Vlada Republike Hrvatske, 10. srpnja 2025., kod Hrvatskog sabora. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> Ministarstvo obrane najavilo je modernizaciju raketnih topovnjača za korištenje novih rakete radi isteka resursa raketama rbs-15, te nabavu 2 nove korvete za hrvatsku ratnu mornaricu. Vrijednost ugovora je potvrđena na oko 500 milijuna eura i više. Pregovori za nabavu traju, a kandidati koji se spominju su norveška vanguard class modularna korveta (proizvođač konsberg već je potvrdio pregovore prema njihovim informacijama brodovi bi se gradili u Hrvatskoj) i francuska gowind 2500 korveta. Nabava se očekuje 2024. prema informacijama iz MORH-a u razdoblju 2025.-2030. očekuje se ulazak u službu 2 nove korvete. Hrvatska je također u procesu pregovora za nabavu 2 nova minolovca. Očekuje se kupovina talijanskih gaeta class minolovaca, međutim nabava drugih nije isključena. === Ostalo === *Sustav radara za nadzor mora – 14 (4 Peregrine + 10) *Obalni topovi – 21 (6 + 15) *[[Ronilica R-2 Mala]] – 2 *[[Mobilni obalni lanser]]i (MOL) – 3 (jedno vozilo = 4 x [[RBS-15]]) *Postaje obalnog motrenja – [[Savudrija]], [[Brijuni]], [[Mali Lošinj]], [[Dugi otok]], [[Žirje]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Mljet]] i [[Molunat (Konavle)|Molunat]]. Ciljevi modernizacije HRM su planska modernizacija postojećih brodova i sredstava za izvršenje postavljenih namjenskih zadaća, te izrada studije izvodljivosti za izgradnju višenamjenskih i obalnih ophodnih brodova. Ministar obrane je 2. prosinca 2014. potpisao ugovor s [[Brodosplit]]om o izgradnji 5 novih obalnih brodova po projektu [[Brodarski institut|Brodarskog instituta]]. Dovršetak izgradnje prvog broda se očekuje za 15 mjeseci.<ref>[http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html Morh, MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209192239/http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html |date=9. prosinca 2014. }} objavljeno 2. prosinca 2014, pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref> U tijeku je završna faza instaliranja radara "Peregrine" te završetak prve faze implementacije računalno – komunikacijske mreže projekta "More". Četiri radara iz sustava Peregrin nalaze se na [[Vis]]u, [[Lastovo|Lastovu]], [[Dugi otok|Dugom otoku]] i [[Mljet]]u. Zajedno s još devet radarskih postaja na Jadranu činit će jedinstven radarski sustav "More" koji pokriva prostor od [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] do južnog Jadrana, sa zadaćom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa na moru. Sustav je namijenjen ponajprije nadzoru [[ZERP|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]]. U slučaju potrebe, djelovat će i kao potpora sustavima protubrodske, protuzračne i obalne obrane, za otkrivanje i sprječavanje terorizma, protuzakonite migracije i šverca, te kao potpora Službi traganja i spašavanja na moru. <gallery> Datoteka:MOL - mobilni obalni lanser (3).jpg|''Mobilni obalni lanser (MOL)'' 161. raketnog divizijuna HRM-a Datoteka:Torpedo MK-44.JPG|[[Torpedo]] ''MK-44'' Datoteka:Mina nekontaktna sidrena model 90.JPG|Mina nekontaktna sidrena ''model 90'' Datoteka:Ronilica R-2M 5.JPG|alt=Ronilica R-2M|Ronilica R-2 Mala </gallery> <div style="clear:both;"></div> == Činovi u HRM == {{Glavni|Činovi Hrvatske vojske}} {| {| class="wikitable" width = 100% style="align="center"" |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Admirali''''' |- ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala flote HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore viceadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kontraadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore komodora HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral flote]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Viceadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kontraadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Komodor]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Časnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši časnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži časnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana korvete HRM.svg|127x127px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika korvete HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan korvete]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik korvete]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Dočasnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši dočasnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži dočasnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore časničkog namjesnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore stožernog narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore nadnarednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore desetnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore skupnika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Časnički namjesnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Stožerni narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Nadnarednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Desetnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Skupnik]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Mornari i kadeti''''' |- ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore razvodnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore pozornika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Razvodnik]]''''' ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Pozornik]]''''' |- |} == Dan Hrvatske ratne mornarice == [[Datoteka:Pripadnici HRM 2008.jpg|mini|Pripadnici Hrvatske ratne mornarice tijekom svečanog postrojavanja u Zagrebu, 25. lipnja 2008.]] Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se '''[[18. rujna]]''', u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretljani u vrijeme kneza [[Branimir]]a [[887.]] godine u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kod Makarske]] porazili [[Mleci|mletačko]] brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.<ref>[http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 "Konferencija za novinstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana održana 15. prosinca 1995. u Predsjedničkim dvorima"] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120714220321/http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 |date=14. srpnja 2012. }}{{citat|...razumije se, da sam bio jedan od onih koji uspostavom samostalne hrvatske države je kazao – da je jedna od prvih zadaća među inim, i da vratimo slavu hrvatskog naroda zbog njegovog pomorstva. I, mogu vam sada reći, kad smo određivali dan ratne mornarice, pa su mi došli sa prijedlogom da to budu neki datumi od ovih naših dana, kad smo mi uspostavili ratnu mornaricu. Onda sam ja rekao – povijest ne počinje s nama, i izvolite mi pronaći datum hrvatskog pomorstva iz što starije povijesti, pa su onda pronašli pobjedu Domagoja nad Mlečanima.}}</ref> Dan HRM-a obilježava se smotrom brodova u raznim obalnim gradovima, danom otvorenih vrata, koncertima [[Orkestar OS RH|orkestra OSRH]] ili [[Klapa Sveti Juraj HRM|klape HRM-a "Sv. Juraj"]], uz odavanje počasti poginulim pripadnicima mornarice i prvom zapovjedniku, [[Admiral flote|admiralu flote]] [[Sveto Letica|Sveti Letici "Barbi"]]. Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] su osnovali [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan [[JRM|mornarice]] u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na [[spomenik Galebova krila]] u Podgori.<ref>[http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 "Na spomeniku Galebova krila: Obilježen Dan partizanske ratne mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190804202118/http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 |date=4. kolovoza 2019. }}, makarsko-primorje.com, Datum objave: 11 rujna 2015</ref><ref>[https://www.morh.hr/hr/adrion-14/scenarij-vjezbe-adrion/index.php?option=com_content&view=article&id=5574&catid=3&lang=hr&Itemid=118 "Svečano obilježen Dan i 21. obljetnica ustrojavanja HRM-a"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, MORH, 15.9.2012, Priopćenje</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/21587/hrm-u-zadnji-cas-u-proslavu-ubacio-partizane "HRM u zadnji čas u proslavu ubacio partizane"], Slobodna Dalmacija, 16.09.2008.</ref> == Odlikovanja == Godine [[2001.]] Hrvatska ratna mornarica odlikovana je odlukom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]] '''[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]''' u prigodi 10. obljetnice ustroja i djelovanja, a za ukupan doprinos u stvaranju oružanih snaga i obrani suvereniteta Republike Hrvatske. == Poveznice == * [[Oružane snage Republike Hrvatske]] * [[Obalna straža Republike Hrvatske]] * [[Riječna bojna]] – postrojba riječne ratne flotile * [[Brodovlje Hrvatske ratne mornarice]] * [[Klapa Sveti Juraj HRM]] * [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]] == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20131002133723/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/hrm.asp ''Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana'', Hrvatski vojnik, broj 77., studeni 2001.] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020919/feljton01.asp Hrvatski odgovor s mora na agresiju, ''Slobodna dalmacija'', 19. rujna 2002.] Podlistak: Nastanak, razvoj i uloga HRM * [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1661.htm Odluka o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka ("Narodne novine", broj 89/2004.)] {{hrvatski vojnik}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Navy of Croatia}} * [http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html Službena stranica OSRH – Hrvatska ratna mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217105837/http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html |date=17. prosinca 2007. }} *[http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 Fotogalerija ispaljivanja raketa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307031536/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 |date=7. ožujka 2016. }} sa "Zvonimira" 2015. {{OS RH}} [[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica| ]] sdsoo8ypc6tocvrvqxnvsiwjsfhdghh 7616398 7616397 2026-10-11T10:22:47Z Hrm1991 375086 Pojašnjenje lokacije postrojavanja Prve jedinice HRM-a 7616398 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =Hrvatska ratna mornarica |slika =[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|150px]] |opis slike =Znak HRM |osnovana datum =[[12. rujna]] [[1991.]] |sjedište =[[Pomorska baza Lora]], [[Split]] |obljetnica =[[18. rujna]] |trenutačni zapovjednik = komodor Damir Dojkić |istaknuti zapovjednici =[[admiral flote]] [[Sveto Letica]]<br> [[viceadmiral]] [[Vid Stipetić]] <br> [[viceadmiral]] [[Zdravko Kardum]] <br> [[admiral]] [[Robert Hranj]] <br> [[kontraadmiral]] [[Predrag Stipanović]] |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Naval ensign of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Krmena zastava |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Naval Jack of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Pramčana zastava }} '''Hrvatska ratna mornarica''' ('''HRM''') grana je [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Njezina uloga i namjena je štititi integritet i suverenitet [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Danas (2025.) godine je Hrvatska ratna mornarica u prvom redu usmjerena na zaštitu hrvatskih obala i [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]], te od borbenih plovila ima manje jedinice koje nisu pogodne za izlazak izvan Jadranskog mora. Planira se u bliskoj budućnosti pribavljanje plovila veće autonomije plovidbe, veličine [[Korveta|korvete]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/hrvatska-zeli-nabaviti-dva-najmocnija-ratna-broda-u-svojoj-povijesti-istrazili-smo-sto-se-nudi-koliko-kosta-i-kako-su-naoruzani-15578305 "Hrvatska želi nabaviti dva najmoćnija ratna broda u svojoj povijesti. Istražili smo što se nudi, koliko košta i kako su naoružani"], Viktor Trumbetaš, "Jutarnji list" 28. travnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> == Zadaće Hrvatske ratne mornarice == '''Glavne zadaće HRM u miru su''': * održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH, * sudjelovanje u nadzoru i zaštiti morskih i podmorskih prostora i [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] na kojima Republika Hrvatska ima puni [[suverenitet]], suverena prava i nadležnosti, u suradnji s drugim institucijama i organizacijama RH, * održavanje sposobnosti mornaričkog pješaštva za vođenje borbe u priobalju i na otocima, * sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru, * sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti, * sudjelovanje u potpori civilnim organizacijama i institucijama RH na moru, * sudjelovanje u traganju i spašavanju na moru. '''Glavne zadaće HRM u ratu su''': * sudjelovanje u združenim obrambenim i napadnim operacijama u obrani i uspostavi teritorijalnog integriteta zemlje, * sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, a stupanjem u [[NATO]] i u obrani saveznika. == Povijest == {{Uklopi u|Povijest Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:Pripadnici HRM za vrijeme svečanog mimohoda za Dan državnosti.jpg|mini|desno|300px|Mornari i kadeti u svečanim odorama HRM]] [[Datoteka:Pripadnici HRM Karlovac 2008.jpg|mini|300px|Pripadnici HRM tijekom proslave Dana OSRH u [[Karlovac|Karlovcu]] [[2008.]] godine]]Odlukom predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od [[12. rujna]] [[1991.]] kojom je imenovao zapovjednika [[admiral]]a [[Sveto Letica|Svetu Leticu]] – admirala s preko četiri desetljeća iskustva u ratnoj mornarici, koji će biti na čelu HRM za čitavog trajanja Domovinskog rata – službeno je započelo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice osnivanjem prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Istog dana u Splitu zgradi Zapovjedništva, Jadranska ulica 1, postrojeni su Dragovoljci HRM-a i nekolicina bivših JRM oficira koji su prešli u redove HRM. Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod [[DJB-103]] koji je otet [[JNA|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] [[15. rujna]] [[1991.]] dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. === Osvajanje prvih skladišta i vojne opreme === Već su tijekom rujna stvoreni uvjeti za snažno suprotstavljanje agresoru na moru i primorju. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla – Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] [[1991.]] osvojena su skladišta streljiva i naoružanja, a u Tatinjama skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] [[1991.]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u vojarni [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničkog remontnog zavoda ''Velimir Škorpik'' preuzeli Zavod u svoje ruke i 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su tako važan plijen uspjele obraniti u teškim borbama, izvojivši prvu značajnu pobjedu u Domovinskom ratu, kojom je omogućeno formiranje snažne ratne mornarice<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014</ref>: neprijatelj će u narednim godinama s poteškoćama održavati ispravnost plovila koja su mu preostala, a superiorna hrvatska brodogradnja će uspijevati podizati borbenu sposobnost zarobljenih plovila i unaprjeđivati tehnološku razinu oružanih sustava. === Zarobljeni brodovi i plovila === Zarobljena 34 ratna broda i plovila u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote [[JRM]]. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u dvije borbene skupine: *'''Udarne pomorske snage (UPS)''' organizirane u "Mješoviti divizion RTOP, RČ, TČ i PČ" s brodovima: *'''RTOP-402''' – danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' – u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' – u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' – danas [[OB-01 Novigrad]] *'''PČ-180''' – danas [[OB-03 Cavtat]] *'''PČ-181''' – danas [[OB-04 Hrvatska Kostajnica]] *'''Obalne pomorske snage (OPS)''' Su činili svi ostali brodovi s barkama koji su uglavnom djelovali u priobalju. Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama – tako primjerice [[OB-02 Šolta]] koji je zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]] – postali temelj izgradnje HRM-a. Od odlučujuće važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočkog prostora bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88 mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88 mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. === Borbena djelovanja HRM-a u jesen 1991. === U studenom 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila [[JRM|Jugoslavenska ratna mornarica]] i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila '''Taktička grupa (TG) "Kaštela"''' koja je, uz veliki ophodni brod (VPBR-31 "Split"), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[Raketni čamac|raketni čamac]] (RČ-306), [[Torpedni čamac|torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Dne [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u [[Šibenik]]u gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u – gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima [[JRM]]-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka [[Brač]]a oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]]. Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenog]] 1991. godine, sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (M-143 "Olib", M-144 "Iž" i M-153 "Blitvenica").<ref>''[[m:w:en:Jane's Fighting Ships|Jane's Fighting Ships]]'', Sampson Low, Marston and Co., London, 1992., str. 822.</ref><!-- samo za nazive brodovlja --> Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenog]] 1991. godine otvorile vatru po dijelovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do izmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[Minolovac|minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML- 143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok [[Vis]]. Bojevi u [[Boj u Splitskom kanalu|Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom]] kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a. Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva [[Boj u Splitskom kanalu|u Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. === Jačanje HRM tijekom domovinskog rata i preuzimanje inicijative na Jadranu === Makar je primirje 1991. godine HRM dočekala sa znatno manjim brojem operativnih plovila od broja koji je ostao [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]], preuzela je pretežni dio ratnih luka; u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. U preostalim dobrim lukama u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], predstavljala je JRM manju prijetnju, osobito s obzirom na to da je – lišena značajnijih brodograđevinih kapaciteta – bila suočena s problemima u održavanju. Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, predano radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uveden brod znatne vatrene moći [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ''Kralj Petar Krešimir IV.'']], sagrađen u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]]'';'' 1994. godine u skopu združene vježbe HRM-a i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ i PZO]] "Posejdon 94" bit će izvedeno prvo testno lansiranje švedskih protubrodskih raketa [[RBS-15]] s raketnih topovjača RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV i [[RTOP-21 Šibenik]],<ref>[https://www.morh.hr/uspjesno-provedeno-gadanje-protubrodskom-raketom-rbs-15b/ "Uspješno provedeno gađanje protubrodskom raketom RBS-15B"], priopćenje Ministarstva obrane RH, 14. svibnja 2015.</ref> ostvarivši time prednost pred protivničkom flotom koja je raspolagala sličnim starijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] sovjetskog podrijetla. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo: postrojba [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|"Vange"]] sudjeluje u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]] tijekom [[Operacija Maslenica|Operacije Maslenica]] u siječnju 1993. Još ranije je [[Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva]], osnovan na području Dubrovnika 1. studenog 1991. god., sudjelovao u obrani tog područja, u kojoj je iznimno važnu zadaću transporta prema opkoljenom gradu izvršio i [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. HRM je do kraja domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. === Zapovjednici HRM-a === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|200px|[[Sveto Letica]], prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice]] {{glavni|Dodatak:Popis zapovjednika Hrvatske ratne mornarice}} # '''[[Sveto Letica]]''' ([[12. rujna]] [[1991.]] – [[svibanj]] [[1996.]]) # '''[[Vid Stipetić]]''' ([[1996.]] – [[2002.]]) # '''[[Zdravko Kardum]]''' ([[31. prosinca]] [[2002.]] – [[19. ožujka]] [[2007.]]) # '''[[Ante Urlić]]''' ([[2007.]] – [[31. listopada]] [[2012.]]) # '''[[Robert Hranj]]''' ([[1. studenog]] [[2012.]] – [[31. siječnja]] [[2015.]]) # '''[[Predrag Stipanović]]''' ([[1. veljače]] [[2015.]] – [[18. prosinca]] [[2017.]]) # '''[[Ivo Raffanelli]]''' ([[18. prosinca]] [[2017.]] – 12. siječnja 2024.) # Damir Dojkić (od 12. siječnja 2024.)<ref>{{Citiranje novina|last=Budimir|first=Milena|date=2024-02-14|title=Kotoranin Damir Dojkić, novi zapovjednik HRM-a|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kotoranin-damir-dojkic-novi-zapovjednik-hrm-a-o-splitu-mili-catlaku-obitelji-i-hajduku-i-sto-mu-je-zivotni-san-1364078|access-date=2025-01-04}}</ref> == Struktura == Osnovnu strukturu HRM čini:<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref> -   '''Zapovjedništvo HRM''' -   Dom zapovjedništva HRM -   '''Flota HRM'''      -  Zapovjedništvo      -  Divizijun za površinsko djelovanje      -  Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref>      -  Satnija mornaričko-desantnog pješaštva -   '''Obalna straža'''      -  Zapovjedništvo      -  1. divizijun (Split)      -  2. divizijun (Pula) -   '''Bojna obalne službe motrenja i navođenja''' ( OMiN)      -  Zapovjedništvo      -  1. satnija OMIN (Split)      -  2. satnija OMIN (Pula)      -  Satnija KIS (komunikacijsko-informacijski sustavi) -   '''Središte za obuku HRM''' -   '''Pomorska baza Split'''      -  Zapovjedništvo      -  Bojna za održavanje      -  Satnija za opskrbu i transport      -  Opslužništvo vojarne "Admiral flote Sveto Letica - Barba" (ex. "Sv. Nikola") - Lora      - Vojnopomorsko zdravsteno središte      -  Satnija za osiguranje      -  Odjeljak pomorske baze Sjever (Pula)      -  Odjeljak pomorske baze Jug (Ploče/Pelješac) <ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010163113/http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|archive-date=10. listopada 2008.|access-date=15. ožujka 2009.}}</ref>{{Pojasniti|ne postoji u izvoru}} [[Datoteka:Ešalon HRM 2008.jpg|mini|300px|desno|Postroj pripadnika HRM-a u svečanom mimohodu tijekom obilježavanja [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]] 2008. godine]] == Pomorske baze i vojne luke == Pomorske baze se nalaze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u, [[Split]]u, [[Ploče|Pločama]]. Također, duž obale smještene su postaje obalnog motrenja. Odlukom [[Hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] osnovane su vojne luke za potrebe [[MORH|Ministarstva obrane]] za vojnu namjenu. === Vojne luke === * Pula * Kovčanje – otok Lošinj * »Uvala Panikovac« – Šibenik * Divulje – Trogir * »Brižine« – Kaštel Sućurac * »[[Vojna luka Lora|Lora]]« – Split * »Poljud« (luka Učilišta HRM) – Split * »Postrojbe za razmagnetiziranje brodova« (poluotok Marjan) – Split * »Postaja za kontrolu brodskog magnetizma« (hrid Galija u cijelosti) – Split * »Uvala Tatinje« (u cijelosti) – Ploče * »Otok Pločica« (u cijelosti s pripadajućim morskim prostorom) – Ploče * »Uvala Bačine« – Ploče * »Meja« – otok Korčula === Vojne podzemne luke === [[Slika:Baza za demagnetizaciju.jpg|minijatura|desno|300px|Baza za demagnetizaciju brodova na Marjanu]] *Potkop »Zagračina« – Dugi otok *Potkop »Paprenica« – Dugi otok *Potkop »Bukašin« – Dugi otok *Potkop »Parja« – otok Vis *Potkop »Maslinova« (uvala Maslinova) – otok Brač *Potkop »Smrka« (uvala Smrka) – otok Brač *Potkop »Kruščica« (uvala Kruščica) – otok Brač *Potkop »Sito« – otok Lastovo *Potkop »Kremena« – otok Lastovo *Potkop »Duba« – Ploče *Potkop »Brijesta« (uvala Brijesta) – Ploče *Potkop »Soline« (uvala Soline) – Ploče Maskirni pristani (privezišta, vezovi) izgrađeni su na nenastanjenom dijelu obale i do njih uglavnom ne vode nikakve izgrađene komunikacije. Duž obale postoje 14 maskirnih pristana. == Naoružanje == {{Glavni|Brodovlje Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir 001-1.JPG|mini|200px|Raketna topovnjača [[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|''Kralj Dmitar Zvonimir'']]]] [[Datoteka:OB-63 Cavtat i OB-64 Hrvatska Kostajnica.JPG|mini|200px|Ophodni brodovi [[OB-63 Cavtat|''Cavtat'']] i [[OB-64 Hrvatska Kostajnica|''Hrvatska Kostajnica'']]]] [[Datoteka:BS-73 Faust Vrancic 003.JPG|mini|200px|Spasilački brod [[BS-73 Faust Vrančić|''Faust Vrančić'']]]] [[Datoteka:RTOP-11 Petar Kresimir IV.jpg|200px|mini|RTOP-11 u Lori]] Glavnu borbenu osnovu [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] čine tri [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] hrvatske proizvodnje te dvije [[raketne topovnjače klase Helsinki|raketne topovnjače klase ''Helsinki'']] koje su dostavljene početkom [[studeni|studenog]] [[2008.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090209091657/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |archive-date=9. veljače 2009. |access-date=16. studenoga 2008.}}</ref> Finske raketne topovnjače kupljene su za simboličnih 9 milijuna [[euro|eura]] u sklopu ''offset'' dogovora o kupnji [[Finska|finskih]] oklopnih vozila "Patria" te predstavljaju prijelazno rješenje do nabave domaćih fregata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |title=Sklopljen ugovor o nabavci dva raketna broda klase Helsinki |access-date=18. rujna 2008. |archive-date=22. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080722012931/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |url-status=dead}}</ref> Uz raketne topovnjače, HRM posjeduje i veći broj pomoćnih brodova koji se koriste za mino-polaganje, ophodnju i obuku mornara. Prema dugoročnom planu razvoja dio brodova će obnašati i ulogu [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.poslovni.hr/87920.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926124742/http://www.poslovni.hr/87920.aspx |archive-date=26. rujna 2008. |access-date=18. rujna 2008.}}</ref> dok će ostali biti namijenjeni obavljanju tradicionalnih pomorskih zadaća. Većina brodova iz flote HRM zapravo su brodovi JRM, koji su zarobljeni početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio brodova građeni su za potrebe [[JRM]], ali nisu bili dovršeni ili su se u trenutku rasplamsavanja sukoba nalazili na remotnu. Nakon što je u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god. bilo predviđeno da će HRM "u svojem sastavu imati raketne topovnjače, lovce mina - minolovce i desantne brodove - minopolagače... ophodne brodove i remorkere te... ostala pripadajuća plovila", a da će se tek "analizirati... mogućnosti i modaliteti razvoja i izgradnje, odnosno nabave višenamjenskog broda kao platforme za razvoj i održavanje šireg spektra borbenih i potpornih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice",<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434032.pdf "Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god."], "Narodne novine" br. 151/2014</ref> u složenijoj međunarodnoj sigurnosnoj situaciji 2025. god. Hrvatska pregovara s NATO saveznicima o pribavljanju dva broda veličine korvete i drugim koracima za jačanje HRM.<ref>[https://n1info.hr/svijet/rutteova-zamjenica-svi-se-slazu-da-je-rusija-jasna-i-neposredna-opasnost/ "Rutteova zamjenica: Svi se slažu da je Rusija jasna i neposredna opasnost"], HINA, kod "N1", 12. srpnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> U srpnju 2025. god. se u Prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. god. navodi: "Ključni projekt Hrvatske ratne mornarice opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ostaje strateški prioritet i predviđen je do kraja prvoga trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja, za što su pripremne i planske radnje započele. Do tada će se dio postojećih platformi opremiti novim raketnim sustavima za djelovanje s mora i kopna te odgovarajućom komunikacijsko-informacijskom opremom."<ref>[https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-07-10/161901/PRIJEDLOG_DUGOROCNOG_PLANA_RAZVOJA_OSRH_2025_2036.pdf Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036.], Vlada Republike Hrvatske, 10. srpnja 2025., kod Hrvatskog sabora. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> Ministarstvo obrane najavilo je modernizaciju raketnih topovnjača za korištenje novih rakete radi isteka resursa raketama rbs-15, te nabavu 2 nove korvete za hrvatsku ratnu mornaricu. Vrijednost ugovora je potvrđena na oko 500 milijuna eura i više. Pregovori za nabavu traju, a kandidati koji se spominju su norveška vanguard class modularna korveta (proizvođač konsberg već je potvrdio pregovore prema njihovim informacijama brodovi bi se gradili u Hrvatskoj) i francuska gowind 2500 korveta. Nabava se očekuje 2024. prema informacijama iz MORH-a u razdoblju 2025.-2030. očekuje se ulazak u službu 2 nove korvete. Hrvatska je također u procesu pregovora za nabavu 2 nova minolovca. Očekuje se kupovina talijanskih gaeta class minolovaca, međutim nabava drugih nije isključena. === Ostalo === *Sustav radara za nadzor mora – 14 (4 Peregrine + 10) *Obalni topovi – 21 (6 + 15) *[[Ronilica R-2 Mala]] – 2 *[[Mobilni obalni lanser]]i (MOL) – 3 (jedno vozilo = 4 x [[RBS-15]]) *Postaje obalnog motrenja – [[Savudrija]], [[Brijuni]], [[Mali Lošinj]], [[Dugi otok]], [[Žirje]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Mljet]] i [[Molunat (Konavle)|Molunat]]. Ciljevi modernizacije HRM su planska modernizacija postojećih brodova i sredstava za izvršenje postavljenih namjenskih zadaća, te izrada studije izvodljivosti za izgradnju višenamjenskih i obalnih ophodnih brodova. Ministar obrane je 2. prosinca 2014. potpisao ugovor s [[Brodosplit]]om o izgradnji 5 novih obalnih brodova po projektu [[Brodarski institut|Brodarskog instituta]]. Dovršetak izgradnje prvog broda se očekuje za 15 mjeseci.<ref>[http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html Morh, MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209192239/http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html |date=9. prosinca 2014. }} objavljeno 2. prosinca 2014, pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref> U tijeku je završna faza instaliranja radara "Peregrine" te završetak prve faze implementacije računalno – komunikacijske mreže projekta "More". Četiri radara iz sustava Peregrin nalaze se na [[Vis]]u, [[Lastovo|Lastovu]], [[Dugi otok|Dugom otoku]] i [[Mljet]]u. Zajedno s još devet radarskih postaja na Jadranu činit će jedinstven radarski sustav "More" koji pokriva prostor od [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] do južnog Jadrana, sa zadaćom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa na moru. Sustav je namijenjen ponajprije nadzoru [[ZERP|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]]. U slučaju potrebe, djelovat će i kao potpora sustavima protubrodske, protuzračne i obalne obrane, za otkrivanje i sprječavanje terorizma, protuzakonite migracije i šverca, te kao potpora Službi traganja i spašavanja na moru. <gallery> Datoteka:MOL - mobilni obalni lanser (3).jpg|''Mobilni obalni lanser (MOL)'' 161. raketnog divizijuna HRM-a Datoteka:Torpedo MK-44.JPG|[[Torpedo]] ''MK-44'' Datoteka:Mina nekontaktna sidrena model 90.JPG|Mina nekontaktna sidrena ''model 90'' Datoteka:Ronilica R-2M 5.JPG|alt=Ronilica R-2M|Ronilica R-2 Mala </gallery> <div style="clear:both;"></div> == Činovi u HRM == {{Glavni|Činovi Hrvatske vojske}} {| {| class="wikitable" width = 100% style="align="center"" |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Admirali''''' |- ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala flote HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore viceadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kontraadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore komodora HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral flote]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Viceadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kontraadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Komodor]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Časnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši časnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži časnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana korvete HRM.svg|127x127px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika korvete HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan korvete]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik korvete]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Dočasnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši dočasnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži dočasnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore časničkog namjesnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore stožernog narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore nadnarednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore desetnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore skupnika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Časnički namjesnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Stožerni narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Nadnarednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Desetnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Skupnik]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Mornari i kadeti''''' |- ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore razvodnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore pozornika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Razvodnik]]''''' ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Pozornik]]''''' |- |} == Dan Hrvatske ratne mornarice == [[Datoteka:Pripadnici HRM 2008.jpg|mini|Pripadnici Hrvatske ratne mornarice tijekom svečanog postrojavanja u Zagrebu, 25. lipnja 2008.]] Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se '''[[18. rujna]]''', u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretljani u vrijeme kneza [[Branimir]]a [[887.]] godine u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kod Makarske]] porazili [[Mleci|mletačko]] brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.<ref>[http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 "Konferencija za novinstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana održana 15. prosinca 1995. u Predsjedničkim dvorima"] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120714220321/http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 |date=14. srpnja 2012. }}{{citat|...razumije se, da sam bio jedan od onih koji uspostavom samostalne hrvatske države je kazao – da je jedna od prvih zadaća među inim, i da vratimo slavu hrvatskog naroda zbog njegovog pomorstva. I, mogu vam sada reći, kad smo određivali dan ratne mornarice, pa su mi došli sa prijedlogom da to budu neki datumi od ovih naših dana, kad smo mi uspostavili ratnu mornaricu. Onda sam ja rekao – povijest ne počinje s nama, i izvolite mi pronaći datum hrvatskog pomorstva iz što starije povijesti, pa su onda pronašli pobjedu Domagoja nad Mlečanima.}}</ref> Dan HRM-a obilježava se smotrom brodova u raznim obalnim gradovima, danom otvorenih vrata, koncertima [[Orkestar OS RH|orkestra OSRH]] ili [[Klapa Sveti Juraj HRM|klape HRM-a "Sv. Juraj"]], uz odavanje počasti poginulim pripadnicima mornarice i prvom zapovjedniku, [[Admiral flote|admiralu flote]] [[Sveto Letica|Sveti Letici "Barbi"]]. Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] su osnovali [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan [[JRM|mornarice]] u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na [[spomenik Galebova krila]] u Podgori.<ref>[http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 "Na spomeniku Galebova krila: Obilježen Dan partizanske ratne mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190804202118/http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 |date=4. kolovoza 2019. }}, makarsko-primorje.com, Datum objave: 11 rujna 2015</ref><ref>[https://www.morh.hr/hr/adrion-14/scenarij-vjezbe-adrion/index.php?option=com_content&view=article&id=5574&catid=3&lang=hr&Itemid=118 "Svečano obilježen Dan i 21. obljetnica ustrojavanja HRM-a"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, MORH, 15.9.2012, Priopćenje</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/21587/hrm-u-zadnji-cas-u-proslavu-ubacio-partizane "HRM u zadnji čas u proslavu ubacio partizane"], Slobodna Dalmacija, 16.09.2008.</ref> == Odlikovanja == Godine [[2001.]] Hrvatska ratna mornarica odlikovana je odlukom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]] '''[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]''' u prigodi 10. obljetnice ustroja i djelovanja, a za ukupan doprinos u stvaranju oružanih snaga i obrani suvereniteta Republike Hrvatske. == Poveznice == * [[Oružane snage Republike Hrvatske]] * [[Obalna straža Republike Hrvatske]] * [[Riječna bojna]] – postrojba riječne ratne flotile * [[Brodovlje Hrvatske ratne mornarice]] * [[Klapa Sveti Juraj HRM]] * [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]] == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20131002133723/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/hrm.asp ''Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana'', Hrvatski vojnik, broj 77., studeni 2001.] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020919/feljton01.asp Hrvatski odgovor s mora na agresiju, ''Slobodna dalmacija'', 19. rujna 2002.] Podlistak: Nastanak, razvoj i uloga HRM * [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1661.htm Odluka o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka ("Narodne novine", broj 89/2004.)] {{hrvatski vojnik}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Navy of Croatia}} * [http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html Službena stranica OSRH – Hrvatska ratna mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217105837/http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html |date=17. prosinca 2007. }} *[http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 Fotogalerija ispaljivanja raketa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307031536/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 |date=7. ožujka 2016. }} sa "Zvonimira" 2015. {{OS RH}} [[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica| ]] khxx8lqpmhzh4gi7htk8sk144reb8ku 7616399 7616398 2026-10-11T10:30:02Z Hrm1991 375086 Detaljniji prikaz stanja, 25 rujna 1991. Kako bi spriječili JRM u korištenju ratne luke Lora u Splitu i opskrbu TG Kaštela iz te baze, HRM je diverzijom uz pomoć trajekta Jadrolinije 25. rujna položila morske mine na ulazu u luku Lora. 7616399 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =Hrvatska ratna mornarica |slika =[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|150px]] |opis slike =Znak HRM |osnovana datum =[[12. rujna]] [[1991.]] |sjedište =[[Pomorska baza Lora]], [[Split]] |obljetnica =[[18. rujna]] |trenutačni zapovjednik = komodor Damir Dojkić |istaknuti zapovjednici =[[admiral flote]] [[Sveto Letica]]<br> [[viceadmiral]] [[Vid Stipetić]] <br> [[viceadmiral]] [[Zdravko Kardum]] <br> [[admiral]] [[Robert Hranj]] <br> [[kontraadmiral]] [[Predrag Stipanović]] |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Naval ensign of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Krmena zastava |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Naval Jack of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Pramčana zastava }} '''Hrvatska ratna mornarica''' ('''HRM''') grana je [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Njezina uloga i namjena je štititi integritet i suverenitet [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Danas (2025.) godine je Hrvatska ratna mornarica u prvom redu usmjerena na zaštitu hrvatskih obala i [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]], te od borbenih plovila ima manje jedinice koje nisu pogodne za izlazak izvan Jadranskog mora. Planira se u bliskoj budućnosti pribavljanje plovila veće autonomije plovidbe, veličine [[Korveta|korvete]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/hrvatska-zeli-nabaviti-dva-najmocnija-ratna-broda-u-svojoj-povijesti-istrazili-smo-sto-se-nudi-koliko-kosta-i-kako-su-naoruzani-15578305 "Hrvatska želi nabaviti dva najmoćnija ratna broda u svojoj povijesti. Istražili smo što se nudi, koliko košta i kako su naoružani"], Viktor Trumbetaš, "Jutarnji list" 28. travnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> == Zadaće Hrvatske ratne mornarice == '''Glavne zadaće HRM u miru su''': * održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH, * sudjelovanje u nadzoru i zaštiti morskih i podmorskih prostora i [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] na kojima Republika Hrvatska ima puni [[suverenitet]], suverena prava i nadležnosti, u suradnji s drugim institucijama i organizacijama RH, * održavanje sposobnosti mornaričkog pješaštva za vođenje borbe u priobalju i na otocima, * sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru, * sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti, * sudjelovanje u potpori civilnim organizacijama i institucijama RH na moru, * sudjelovanje u traganju i spašavanju na moru. '''Glavne zadaće HRM u ratu su''': * sudjelovanje u združenim obrambenim i napadnim operacijama u obrani i uspostavi teritorijalnog integriteta zemlje, * sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, a stupanjem u [[NATO]] i u obrani saveznika. == Povijest == {{Uklopi u|Povijest Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:Pripadnici HRM za vrijeme svečanog mimohoda za Dan državnosti.jpg|mini|desno|300px|Mornari i kadeti u svečanim odorama HRM]] [[Datoteka:Pripadnici HRM Karlovac 2008.jpg|mini|300px|Pripadnici HRM tijekom proslave Dana OSRH u [[Karlovac|Karlovcu]] [[2008.]] godine]]Odlukom predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od [[12. rujna]] [[1991.]] kojom je imenovao zapovjednika [[admiral]]a [[Sveto Letica|Svetu Leticu]] – admirala s preko četiri desetljeća iskustva u ratnoj mornarici, koji će biti na čelu HRM za čitavog trajanja Domovinskog rata – službeno je započelo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice osnivanjem prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Istog dana u Splitu zgradi Zapovjedništva, Jadranska ulica 1, postrojeni su Dragovoljci HRM-a i nekolicina bivših JRM oficira koji su prešli u redove HRM. Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod [[DJB-103]] koji je otet [[JNA|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] [[15. rujna]] [[1991.]] dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. === Osvajanje prvih skladišta i vojne opreme === Već su tijekom rujna stvoreni uvjeti za snažno suprotstavljanje agresoru na moru i primorju. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla – Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] [[1991.]] osvojena su skladišta streljiva i naoružanja, a u Tatinjama skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] [[1991.]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u vojarni [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničkog remontnog zavoda ''Velimir Škorpik'' preuzeli Zavod u svoje ruke i 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su tako važan plijen uspjele obraniti u teškim borbama, izvojivši prvu značajnu pobjedu u Domovinskom ratu, kojom je omogućeno formiranje snažne ratne mornarice<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014</ref>: neprijatelj će u narednim godinama s poteškoćama održavati ispravnost plovila koja su mu preostala, a superiorna hrvatska brodogradnja će uspijevati podizati borbenu sposobnost zarobljenih plovila i unaprjeđivati tehnološku razinu oružanih sustava. === Zarobljeni brodovi i plovila === Zarobljena 34 ratna broda i plovila u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote [[JRM]]. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u dvije borbene skupine: *'''Udarne pomorske snage (UPS)''' organizirane u "Mješoviti divizion RTOP, RČ, TČ i PČ" s brodovima: *'''RTOP-402''' – danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' – u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' – u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' – danas [[OB-01 Novigrad]] *'''PČ-180''' – danas [[OB-03 Cavtat]] *'''PČ-181''' – danas [[OB-04 Hrvatska Kostajnica]] *'''Obalne pomorske snage (OPS)''' Su činili svi ostali brodovi s barkama koji su uglavnom djelovali u priobalju. Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama – tako primjerice [[OB-02 Šolta]] koji je zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]] – postali temelj izgradnje HRM-a. Od odlučujuće važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočkog prostora bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88 mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88 mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. === Borbena djelovanja HRM-a u jesen 1991. === U studenom 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila [[JRM|Jugoslavenska ratna mornarica]] i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila '''Taktička grupa (TG) "Kaštela"''' koja je, uz veliki ophodni brod (VPBR-31 "Split"), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[Raketni čamac|raketni čamac]] (RČ-306), [[Torpedni čamac|torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Kako bi spriječili JRM u korištenju ratne luke Lora u Splitu i opskrbu TG Kaštela iz te baze, HRM je diverzijom uz pomoć trajekta Jadrolinije 25. rujna položila morske mine na ulazu u luku Lora. Ubrzo je jedna jugoslavenska barkasa naletjela na minu i potonula. Brodovi JRM su prestali koristiti Loru kao bazu, ali su unatoč tome zadržali položaje u Splitskom kanalu, blokirajući pomorski promet, a logistička potpora je organizirana s Visa i Lastova. Početkom listopada HRM je položila minsku zapreku i u Splitskim vratima. Dne [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u [[Šibenik]]u gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u – gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima [[JRM]]-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka [[Brač]]a oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]]. Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenog]] 1991. godine, sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (M-143 "Olib", M-144 "Iž" i M-153 "Blitvenica").<ref>''[[m:w:en:Jane's Fighting Ships|Jane's Fighting Ships]]'', Sampson Low, Marston and Co., London, 1992., str. 822.</ref><!-- samo za nazive brodovlja --> Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenog]] 1991. godine otvorile vatru po dijelovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do izmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[Minolovac|minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML- 143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok [[Vis]]. Bojevi u [[Boj u Splitskom kanalu|Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom]] kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a. Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva [[Boj u Splitskom kanalu|u Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. === Jačanje HRM tijekom domovinskog rata i preuzimanje inicijative na Jadranu === Makar je primirje 1991. godine HRM dočekala sa znatno manjim brojem operativnih plovila od broja koji je ostao [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]], preuzela je pretežni dio ratnih luka; u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. U preostalim dobrim lukama u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], predstavljala je JRM manju prijetnju, osobito s obzirom na to da je – lišena značajnijih brodograđevinih kapaciteta – bila suočena s problemima u održavanju. Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, predano radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uveden brod znatne vatrene moći [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ''Kralj Petar Krešimir IV.'']], sagrađen u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]]'';'' 1994. godine u skopu združene vježbe HRM-a i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ i PZO]] "Posejdon 94" bit će izvedeno prvo testno lansiranje švedskih protubrodskih raketa [[RBS-15]] s raketnih topovjača RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV i [[RTOP-21 Šibenik]],<ref>[https://www.morh.hr/uspjesno-provedeno-gadanje-protubrodskom-raketom-rbs-15b/ "Uspješno provedeno gađanje protubrodskom raketom RBS-15B"], priopćenje Ministarstva obrane RH, 14. svibnja 2015.</ref> ostvarivši time prednost pred protivničkom flotom koja je raspolagala sličnim starijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] sovjetskog podrijetla. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo: postrojba [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|"Vange"]] sudjeluje u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]] tijekom [[Operacija Maslenica|Operacije Maslenica]] u siječnju 1993. Još ranije je [[Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva]], osnovan na području Dubrovnika 1. studenog 1991. god., sudjelovao u obrani tog područja, u kojoj je iznimno važnu zadaću transporta prema opkoljenom gradu izvršio i [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. HRM je do kraja domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. === Zapovjednici HRM-a === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|200px|[[Sveto Letica]], prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice]] {{glavni|Dodatak:Popis zapovjednika Hrvatske ratne mornarice}} # '''[[Sveto Letica]]''' ([[12. rujna]] [[1991.]] – [[svibanj]] [[1996.]]) # '''[[Vid Stipetić]]''' ([[1996.]] – [[2002.]]) # '''[[Zdravko Kardum]]''' ([[31. prosinca]] [[2002.]] – [[19. ožujka]] [[2007.]]) # '''[[Ante Urlić]]''' ([[2007.]] – [[31. listopada]] [[2012.]]) # '''[[Robert Hranj]]''' ([[1. studenog]] [[2012.]] – [[31. siječnja]] [[2015.]]) # '''[[Predrag Stipanović]]''' ([[1. veljače]] [[2015.]] – [[18. prosinca]] [[2017.]]) # '''[[Ivo Raffanelli]]''' ([[18. prosinca]] [[2017.]] – 12. siječnja 2024.) # Damir Dojkić (od 12. siječnja 2024.)<ref>{{Citiranje novina|last=Budimir|first=Milena|date=2024-02-14|title=Kotoranin Damir Dojkić, novi zapovjednik HRM-a|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kotoranin-damir-dojkic-novi-zapovjednik-hrm-a-o-splitu-mili-catlaku-obitelji-i-hajduku-i-sto-mu-je-zivotni-san-1364078|access-date=2025-01-04}}</ref> == Struktura == Osnovnu strukturu HRM čini:<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref> -   '''Zapovjedništvo HRM''' -   Dom zapovjedništva HRM -   '''Flota HRM'''      -  Zapovjedništvo      -  Divizijun za površinsko djelovanje      -  Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref>      -  Satnija mornaričko-desantnog pješaštva -   '''Obalna straža'''      -  Zapovjedništvo      -  1. divizijun (Split)      -  2. divizijun (Pula) -   '''Bojna obalne službe motrenja i navođenja''' ( OMiN)      -  Zapovjedništvo      -  1. satnija OMIN (Split)      -  2. satnija OMIN (Pula)      -  Satnija KIS (komunikacijsko-informacijski sustavi) -   '''Središte za obuku HRM''' -   '''Pomorska baza Split'''      -  Zapovjedništvo      -  Bojna za održavanje      -  Satnija za opskrbu i transport      -  Opslužništvo vojarne "Admiral flote Sveto Letica - Barba" (ex. "Sv. Nikola") - Lora      - Vojnopomorsko zdravsteno središte      -  Satnija za osiguranje      -  Odjeljak pomorske baze Sjever (Pula)      -  Odjeljak pomorske baze Jug (Ploče/Pelješac) <ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010163113/http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|archive-date=10. listopada 2008.|access-date=15. ožujka 2009.}}</ref>{{Pojasniti|ne postoji u izvoru}} [[Datoteka:Ešalon HRM 2008.jpg|mini|300px|desno|Postroj pripadnika HRM-a u svečanom mimohodu tijekom obilježavanja [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]] 2008. godine]] == Pomorske baze i vojne luke == Pomorske baze se nalaze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u, [[Split]]u, [[Ploče|Pločama]]. Također, duž obale smještene su postaje obalnog motrenja. Odlukom [[Hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] osnovane su vojne luke za potrebe [[MORH|Ministarstva obrane]] za vojnu namjenu. === Vojne luke === * Pula * Kovčanje – otok Lošinj * »Uvala Panikovac« – Šibenik * Divulje – Trogir * »Brižine« – Kaštel Sućurac * »[[Vojna luka Lora|Lora]]« – Split * »Poljud« (luka Učilišta HRM) – Split * »Postrojbe za razmagnetiziranje brodova« (poluotok Marjan) – Split * »Postaja za kontrolu brodskog magnetizma« (hrid Galija u cijelosti) – Split * »Uvala Tatinje« (u cijelosti) – Ploče * »Otok Pločica« (u cijelosti s pripadajućim morskim prostorom) – Ploče * »Uvala Bačine« – Ploče * »Meja« – otok Korčula === Vojne podzemne luke === [[Slika:Baza za demagnetizaciju.jpg|minijatura|desno|300px|Baza za demagnetizaciju brodova na Marjanu]] *Potkop »Zagračina« – Dugi otok *Potkop »Paprenica« – Dugi otok *Potkop »Bukašin« – Dugi otok *Potkop »Parja« – otok Vis *Potkop »Maslinova« (uvala Maslinova) – otok Brač *Potkop »Smrka« (uvala Smrka) – otok Brač *Potkop »Kruščica« (uvala Kruščica) – otok Brač *Potkop »Sito« – otok Lastovo *Potkop »Kremena« – otok Lastovo *Potkop »Duba« – Ploče *Potkop »Brijesta« (uvala Brijesta) – Ploče *Potkop »Soline« (uvala Soline) – Ploče Maskirni pristani (privezišta, vezovi) izgrađeni su na nenastanjenom dijelu obale i do njih uglavnom ne vode nikakve izgrađene komunikacije. Duž obale postoje 14 maskirnih pristana. == Naoružanje == {{Glavni|Brodovlje Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir 001-1.JPG|mini|200px|Raketna topovnjača [[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|''Kralj Dmitar Zvonimir'']]]] [[Datoteka:OB-63 Cavtat i OB-64 Hrvatska Kostajnica.JPG|mini|200px|Ophodni brodovi [[OB-63 Cavtat|''Cavtat'']] i [[OB-64 Hrvatska Kostajnica|''Hrvatska Kostajnica'']]]] [[Datoteka:BS-73 Faust Vrancic 003.JPG|mini|200px|Spasilački brod [[BS-73 Faust Vrančić|''Faust Vrančić'']]]] [[Datoteka:RTOP-11 Petar Kresimir IV.jpg|200px|mini|RTOP-11 u Lori]] Glavnu borbenu osnovu [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] čine tri [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] hrvatske proizvodnje te dvije [[raketne topovnjače klase Helsinki|raketne topovnjače klase ''Helsinki'']] koje su dostavljene početkom [[studeni|studenog]] [[2008.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090209091657/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |archive-date=9. veljače 2009. |access-date=16. studenoga 2008.}}</ref> Finske raketne topovnjače kupljene su za simboličnih 9 milijuna [[euro|eura]] u sklopu ''offset'' dogovora o kupnji [[Finska|finskih]] oklopnih vozila "Patria" te predstavljaju prijelazno rješenje do nabave domaćih fregata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |title=Sklopljen ugovor o nabavci dva raketna broda klase Helsinki |access-date=18. rujna 2008. |archive-date=22. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080722012931/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |url-status=dead}}</ref> Uz raketne topovnjače, HRM posjeduje i veći broj pomoćnih brodova koji se koriste za mino-polaganje, ophodnju i obuku mornara. Prema dugoročnom planu razvoja dio brodova će obnašati i ulogu [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.poslovni.hr/87920.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926124742/http://www.poslovni.hr/87920.aspx |archive-date=26. rujna 2008. |access-date=18. rujna 2008.}}</ref> dok će ostali biti namijenjeni obavljanju tradicionalnih pomorskih zadaća. Većina brodova iz flote HRM zapravo su brodovi JRM, koji su zarobljeni početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio brodova građeni su za potrebe [[JRM]], ali nisu bili dovršeni ili su se u trenutku rasplamsavanja sukoba nalazili na remotnu. Nakon što je u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god. bilo predviđeno da će HRM "u svojem sastavu imati raketne topovnjače, lovce mina - minolovce i desantne brodove - minopolagače... ophodne brodove i remorkere te... ostala pripadajuća plovila", a da će se tek "analizirati... mogućnosti i modaliteti razvoja i izgradnje, odnosno nabave višenamjenskog broda kao platforme za razvoj i održavanje šireg spektra borbenih i potpornih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice",<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434032.pdf "Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god."], "Narodne novine" br. 151/2014</ref> u složenijoj međunarodnoj sigurnosnoj situaciji 2025. god. Hrvatska pregovara s NATO saveznicima o pribavljanju dva broda veličine korvete i drugim koracima za jačanje HRM.<ref>[https://n1info.hr/svijet/rutteova-zamjenica-svi-se-slazu-da-je-rusija-jasna-i-neposredna-opasnost/ "Rutteova zamjenica: Svi se slažu da je Rusija jasna i neposredna opasnost"], HINA, kod "N1", 12. srpnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> U srpnju 2025. god. se u Prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. god. navodi: "Ključni projekt Hrvatske ratne mornarice opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ostaje strateški prioritet i predviđen je do kraja prvoga trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja, za što su pripremne i planske radnje započele. Do tada će se dio postojećih platformi opremiti novim raketnim sustavima za djelovanje s mora i kopna te odgovarajućom komunikacijsko-informacijskom opremom."<ref>[https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-07-10/161901/PRIJEDLOG_DUGOROCNOG_PLANA_RAZVOJA_OSRH_2025_2036.pdf Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036.], Vlada Republike Hrvatske, 10. srpnja 2025., kod Hrvatskog sabora. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> Ministarstvo obrane najavilo je modernizaciju raketnih topovnjača za korištenje novih rakete radi isteka resursa raketama rbs-15, te nabavu 2 nove korvete za hrvatsku ratnu mornaricu. Vrijednost ugovora je potvrđena na oko 500 milijuna eura i više. Pregovori za nabavu traju, a kandidati koji se spominju su norveška vanguard class modularna korveta (proizvođač konsberg već je potvrdio pregovore prema njihovim informacijama brodovi bi se gradili u Hrvatskoj) i francuska gowind 2500 korveta. Nabava se očekuje 2024. prema informacijama iz MORH-a u razdoblju 2025.-2030. očekuje se ulazak u službu 2 nove korvete. Hrvatska je također u procesu pregovora za nabavu 2 nova minolovca. Očekuje se kupovina talijanskih gaeta class minolovaca, međutim nabava drugih nije isključena. === Ostalo === *Sustav radara za nadzor mora – 14 (4 Peregrine + 10) *Obalni topovi – 21 (6 + 15) *[[Ronilica R-2 Mala]] – 2 *[[Mobilni obalni lanser]]i (MOL) – 3 (jedno vozilo = 4 x [[RBS-15]]) *Postaje obalnog motrenja – [[Savudrija]], [[Brijuni]], [[Mali Lošinj]], [[Dugi otok]], [[Žirje]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Mljet]] i [[Molunat (Konavle)|Molunat]]. Ciljevi modernizacije HRM su planska modernizacija postojećih brodova i sredstava za izvršenje postavljenih namjenskih zadaća, te izrada studije izvodljivosti za izgradnju višenamjenskih i obalnih ophodnih brodova. Ministar obrane je 2. prosinca 2014. potpisao ugovor s [[Brodosplit]]om o izgradnji 5 novih obalnih brodova po projektu [[Brodarski institut|Brodarskog instituta]]. Dovršetak izgradnje prvog broda se očekuje za 15 mjeseci.<ref>[http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html Morh, MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209192239/http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html |date=9. prosinca 2014. }} objavljeno 2. prosinca 2014, pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref> U tijeku je završna faza instaliranja radara "Peregrine" te završetak prve faze implementacije računalno – komunikacijske mreže projekta "More". Četiri radara iz sustava Peregrin nalaze se na [[Vis]]u, [[Lastovo|Lastovu]], [[Dugi otok|Dugom otoku]] i [[Mljet]]u. Zajedno s još devet radarskih postaja na Jadranu činit će jedinstven radarski sustav "More" koji pokriva prostor od [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] do južnog Jadrana, sa zadaćom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa na moru. Sustav je namijenjen ponajprije nadzoru [[ZERP|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]]. U slučaju potrebe, djelovat će i kao potpora sustavima protubrodske, protuzračne i obalne obrane, za otkrivanje i sprječavanje terorizma, protuzakonite migracije i šverca, te kao potpora Službi traganja i spašavanja na moru. <gallery> Datoteka:MOL - mobilni obalni lanser (3).jpg|''Mobilni obalni lanser (MOL)'' 161. raketnog divizijuna HRM-a Datoteka:Torpedo MK-44.JPG|[[Torpedo]] ''MK-44'' Datoteka:Mina nekontaktna sidrena model 90.JPG|Mina nekontaktna sidrena ''model 90'' Datoteka:Ronilica R-2M 5.JPG|alt=Ronilica R-2M|Ronilica R-2 Mala </gallery> <div style="clear:both;"></div> == Činovi u HRM == {{Glavni|Činovi Hrvatske vojske}} {| {| class="wikitable" width = 100% style="align="center"" |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Admirali''''' |- ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala flote HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore viceadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kontraadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore komodora HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral flote]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Viceadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kontraadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Komodor]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Časnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši časnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži časnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana korvete HRM.svg|127x127px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika korvete HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan korvete]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik korvete]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Dočasnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši dočasnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži dočasnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore časničkog namjesnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore stožernog narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore nadnarednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore desetnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore skupnika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Časnički namjesnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Stožerni narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Nadnarednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Desetnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Skupnik]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Mornari i kadeti''''' |- ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore razvodnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore pozornika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Razvodnik]]''''' ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Pozornik]]''''' |- |} == Dan Hrvatske ratne mornarice == [[Datoteka:Pripadnici HRM 2008.jpg|mini|Pripadnici Hrvatske ratne mornarice tijekom svečanog postrojavanja u Zagrebu, 25. lipnja 2008.]] Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se '''[[18. rujna]]''', u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretljani u vrijeme kneza [[Branimir]]a [[887.]] godine u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kod Makarske]] porazili [[Mleci|mletačko]] brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.<ref>[http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 "Konferencija za novinstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana održana 15. prosinca 1995. u Predsjedničkim dvorima"] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120714220321/http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 |date=14. srpnja 2012. }}{{citat|...razumije se, da sam bio jedan od onih koji uspostavom samostalne hrvatske države je kazao – da je jedna od prvih zadaća među inim, i da vratimo slavu hrvatskog naroda zbog njegovog pomorstva. I, mogu vam sada reći, kad smo određivali dan ratne mornarice, pa su mi došli sa prijedlogom da to budu neki datumi od ovih naših dana, kad smo mi uspostavili ratnu mornaricu. Onda sam ja rekao – povijest ne počinje s nama, i izvolite mi pronaći datum hrvatskog pomorstva iz što starije povijesti, pa su onda pronašli pobjedu Domagoja nad Mlečanima.}}</ref> Dan HRM-a obilježava se smotrom brodova u raznim obalnim gradovima, danom otvorenih vrata, koncertima [[Orkestar OS RH|orkestra OSRH]] ili [[Klapa Sveti Juraj HRM|klape HRM-a "Sv. Juraj"]], uz odavanje počasti poginulim pripadnicima mornarice i prvom zapovjedniku, [[Admiral flote|admiralu flote]] [[Sveto Letica|Sveti Letici "Barbi"]]. Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] su osnovali [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan [[JRM|mornarice]] u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na [[spomenik Galebova krila]] u Podgori.<ref>[http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 "Na spomeniku Galebova krila: Obilježen Dan partizanske ratne mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190804202118/http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 |date=4. kolovoza 2019. }}, makarsko-primorje.com, Datum objave: 11 rujna 2015</ref><ref>[https://www.morh.hr/hr/adrion-14/scenarij-vjezbe-adrion/index.php?option=com_content&view=article&id=5574&catid=3&lang=hr&Itemid=118 "Svečano obilježen Dan i 21. obljetnica ustrojavanja HRM-a"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, MORH, 15.9.2012, Priopćenje</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/21587/hrm-u-zadnji-cas-u-proslavu-ubacio-partizane "HRM u zadnji čas u proslavu ubacio partizane"], Slobodna Dalmacija, 16.09.2008.</ref> == Odlikovanja == Godine [[2001.]] Hrvatska ratna mornarica odlikovana je odlukom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]] '''[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]''' u prigodi 10. obljetnice ustroja i djelovanja, a za ukupan doprinos u stvaranju oružanih snaga i obrani suvereniteta Republike Hrvatske. == Poveznice == * [[Oružane snage Republike Hrvatske]] * [[Obalna straža Republike Hrvatske]] * [[Riječna bojna]] – postrojba riječne ratne flotile * [[Brodovlje Hrvatske ratne mornarice]] * [[Klapa Sveti Juraj HRM]] * [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]] == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20131002133723/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/hrm.asp ''Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana'', Hrvatski vojnik, broj 77., studeni 2001.] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020919/feljton01.asp Hrvatski odgovor s mora na agresiju, ''Slobodna dalmacija'', 19. rujna 2002.] Podlistak: Nastanak, razvoj i uloga HRM * [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1661.htm Odluka o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka ("Narodne novine", broj 89/2004.)] {{hrvatski vojnik}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Navy of Croatia}} * [http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html Službena stranica OSRH – Hrvatska ratna mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217105837/http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html |date=17. prosinca 2007. }} *[http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 Fotogalerija ispaljivanja raketa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307031536/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 |date=7. ožujka 2016. }} sa "Zvonimira" 2015. {{OS RH}} [[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica| ]] 2ydohdtzmywgmgvfa5uua6oo8nt6pvr 7616406 7616399 2026-10-11T10:36:12Z Hrm1991 375086 Isječak dokumentarnog iz filma Pomorska bitka za Split - dokumentarni film Muzeja Domovinskog rata u Splitu 7616406 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =Hrvatska ratna mornarica |slika =[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|150px]] |opis slike =Znak HRM |osnovana datum =[[12. rujna]] [[1991.]] |sjedište =[[Pomorska baza Lora]], [[Split]] |obljetnica =[[18. rujna]] |trenutačni zapovjednik = komodor Damir Dojkić |istaknuti zapovjednici =[[admiral flote]] [[Sveto Letica]]<br> [[viceadmiral]] [[Vid Stipetić]] <br> [[viceadmiral]] [[Zdravko Kardum]] <br> [[admiral]] [[Robert Hranj]] <br> [[kontraadmiral]] [[Predrag Stipanović]] |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Naval ensign of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Krmena zastava |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Naval Jack of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Pramčana zastava }} '''Hrvatska ratna mornarica''' ('''HRM''') grana je [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Njezina uloga i namjena je štititi integritet i suverenitet [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Danas (2025.) godine je Hrvatska ratna mornarica u prvom redu usmjerena na zaštitu hrvatskih obala i [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]], te od borbenih plovila ima manje jedinice koje nisu pogodne za izlazak izvan Jadranskog mora. Planira se u bliskoj budućnosti pribavljanje plovila veće autonomije plovidbe, veličine [[Korveta|korvete]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/hrvatska-zeli-nabaviti-dva-najmocnija-ratna-broda-u-svojoj-povijesti-istrazili-smo-sto-se-nudi-koliko-kosta-i-kako-su-naoruzani-15578305 "Hrvatska želi nabaviti dva najmoćnija ratna broda u svojoj povijesti. Istražili smo što se nudi, koliko košta i kako su naoružani"], Viktor Trumbetaš, "Jutarnji list" 28. travnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> == Zadaće Hrvatske ratne mornarice == '''Glavne zadaće HRM u miru su''': * održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH, * sudjelovanje u nadzoru i zaštiti morskih i podmorskih prostora i [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] na kojima Republika Hrvatska ima puni [[suverenitet]], suverena prava i nadležnosti, u suradnji s drugim institucijama i organizacijama RH, * održavanje sposobnosti mornaričkog pješaštva za vođenje borbe u priobalju i na otocima, * sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru, * sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti, * sudjelovanje u potpori civilnim organizacijama i institucijama RH na moru, * sudjelovanje u traganju i spašavanju na moru. '''Glavne zadaće HRM u ratu su''': * sudjelovanje u združenim obrambenim i napadnim operacijama u obrani i uspostavi teritorijalnog integriteta zemlje, * sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, a stupanjem u [[NATO]] i u obrani saveznika. == Povijest == {{Uklopi u|Povijest Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:Pripadnici HRM za vrijeme svečanog mimohoda za Dan državnosti.jpg|mini|desno|300px|Mornari i kadeti u svečanim odorama HRM]] [[Datoteka:Pripadnici HRM Karlovac 2008.jpg|mini|300px|Pripadnici HRM tijekom proslave Dana OSRH u [[Karlovac|Karlovcu]] [[2008.]] godine]]Odlukom predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od [[12. rujna]] [[1991.]] kojom je imenovao zapovjednika [[admiral]]a [[Sveto Letica|Svetu Leticu]] – admirala s preko četiri desetljeća iskustva u ratnoj mornarici, koji će biti na čelu HRM za čitavog trajanja Domovinskog rata – službeno je započelo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice osnivanjem prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Istog dana u Splitu zgradi Zapovjedništva, Jadranska ulica 1, postrojeni su Dragovoljci HRM-a i nekolicina bivših JRM oficira koji su prešli u redove HRM. Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod [[DJB-103]] koji je otet [[JNA|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] [[15. rujna]] [[1991.]] dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. === Osvajanje prvih skladišta i vojne opreme === Već su tijekom rujna stvoreni uvjeti za snažno suprotstavljanje agresoru na moru i primorju. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla – Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] [[1991.]] osvojena su skladišta streljiva i naoružanja, a u Tatinjama skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] [[1991.]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u vojarni [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničkog remontnog zavoda ''Velimir Škorpik'' preuzeli Zavod u svoje ruke i 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su tako važan plijen uspjele obraniti u teškim borbama, izvojivši prvu značajnu pobjedu u Domovinskom ratu, kojom je omogućeno formiranje snažne ratne mornarice<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014</ref>: neprijatelj će u narednim godinama s poteškoćama održavati ispravnost plovila koja su mu preostala, a superiorna hrvatska brodogradnja će uspijevati podizati borbenu sposobnost zarobljenih plovila i unaprjeđivati tehnološku razinu oružanih sustava. === Zarobljeni brodovi i plovila === Zarobljena 34 ratna broda i plovila u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote [[JRM]]. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u dvije borbene skupine: *'''Udarne pomorske snage (UPS)''' organizirane u "Mješoviti divizion RTOP, RČ, TČ i PČ" s brodovima: *'''RTOP-402''' – danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' – u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' – u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' – danas [[OB-01 Novigrad]] *'''PČ-180''' – danas [[OB-03 Cavtat]] *'''PČ-181''' – danas [[OB-04 Hrvatska Kostajnica]] *'''Obalne pomorske snage (OPS)''' Su činili svi ostali brodovi s barkama koji su uglavnom djelovali u priobalju. Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama – tako primjerice [[OB-02 Šolta]] koji je zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]] – postali temelj izgradnje HRM-a. Od odlučujuće važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočkog prostora bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88 mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88 mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. === Borbena djelovanja HRM-a u jesen 1991. === U studenom 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila [[JRM|Jugoslavenska ratna mornarica]] i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila '''Taktička grupa (TG) "Kaštela"''' koja je, uz veliki ophodni brod (VPBR-31 "Split"), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[Raketni čamac|raketni čamac]] (RČ-306), [[Torpedni čamac|torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Kako bi spriječili JRM u korištenju ratne luke Lora u Splitu i opskrbu TG Kaštela iz te baze, HRM je diverzijom uz pomoć trajekta Jadrolinije 25. rujna položila morske mine na ulazu u luku Lora. [https://www.youtube.com/watch?v=JsqMcUxyhbA Polaganje mina Lora.] Ubrzo je jedna jugoslavenska barkasa naletjela na minu i potonula. Brodovi JRM su prestali koristiti Loru kao bazu, ali su unatoč tome zadržali položaje u Splitskom kanalu, blokirajući pomorski promet, a logistička potpora je organizirana s Visa i Lastova. Početkom listopada HRM je položila minsku zapreku i u Splitskim vratima. Dne [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u [[Šibenik]]u gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u – gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima [[JRM]]-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka [[Brač]]a oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]]. Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenog]] 1991. godine, sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (M-143 "Olib", M-144 "Iž" i M-153 "Blitvenica").<ref>''[[m:w:en:Jane's Fighting Ships|Jane's Fighting Ships]]'', Sampson Low, Marston and Co., London, 1992., str. 822.</ref><!-- samo za nazive brodovlja --> Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenog]] 1991. godine otvorile vatru po dijelovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do izmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[Minolovac|minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML- 143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok [[Vis]]. Bojevi u [[Boj u Splitskom kanalu|Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom]] kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a. Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva [[Boj u Splitskom kanalu|u Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. === Jačanje HRM tijekom domovinskog rata i preuzimanje inicijative na Jadranu === Makar je primirje 1991. godine HRM dočekala sa znatno manjim brojem operativnih plovila od broja koji je ostao [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]], preuzela je pretežni dio ratnih luka; u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. U preostalim dobrim lukama u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], predstavljala je JRM manju prijetnju, osobito s obzirom na to da je – lišena značajnijih brodograđevinih kapaciteta – bila suočena s problemima u održavanju. Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, predano radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uveden brod znatne vatrene moći [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ''Kralj Petar Krešimir IV.'']], sagrađen u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]]'';'' 1994. godine u skopu združene vježbe HRM-a i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ i PZO]] "Posejdon 94" bit će izvedeno prvo testno lansiranje švedskih protubrodskih raketa [[RBS-15]] s raketnih topovjača RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV i [[RTOP-21 Šibenik]],<ref>[https://www.morh.hr/uspjesno-provedeno-gadanje-protubrodskom-raketom-rbs-15b/ "Uspješno provedeno gađanje protubrodskom raketom RBS-15B"], priopćenje Ministarstva obrane RH, 14. svibnja 2015.</ref> ostvarivši time prednost pred protivničkom flotom koja je raspolagala sličnim starijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] sovjetskog podrijetla. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo: postrojba [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|"Vange"]] sudjeluje u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]] tijekom [[Operacija Maslenica|Operacije Maslenica]] u siječnju 1993. Još ranije je [[Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva]], osnovan na području Dubrovnika 1. studenog 1991. god., sudjelovao u obrani tog područja, u kojoj je iznimno važnu zadaću transporta prema opkoljenom gradu izvršio i [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. HRM je do kraja domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. === Zapovjednici HRM-a === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|200px|[[Sveto Letica]], prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice]] {{glavni|Dodatak:Popis zapovjednika Hrvatske ratne mornarice}} # '''[[Sveto Letica]]''' ([[12. rujna]] [[1991.]] – [[svibanj]] [[1996.]]) # '''[[Vid Stipetić]]''' ([[1996.]] – [[2002.]]) # '''[[Zdravko Kardum]]''' ([[31. prosinca]] [[2002.]] – [[19. ožujka]] [[2007.]]) # '''[[Ante Urlić]]''' ([[2007.]] – [[31. listopada]] [[2012.]]) # '''[[Robert Hranj]]''' ([[1. studenog]] [[2012.]] – [[31. siječnja]] [[2015.]]) # '''[[Predrag Stipanović]]''' ([[1. veljače]] [[2015.]] – [[18. prosinca]] [[2017.]]) # '''[[Ivo Raffanelli]]''' ([[18. prosinca]] [[2017.]] – 12. siječnja 2024.) # Damir Dojkić (od 12. siječnja 2024.)<ref>{{Citiranje novina|last=Budimir|first=Milena|date=2024-02-14|title=Kotoranin Damir Dojkić, novi zapovjednik HRM-a|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kotoranin-damir-dojkic-novi-zapovjednik-hrm-a-o-splitu-mili-catlaku-obitelji-i-hajduku-i-sto-mu-je-zivotni-san-1364078|access-date=2025-01-04}}</ref> == Struktura == Osnovnu strukturu HRM čini:<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref> -   '''Zapovjedništvo HRM''' -   Dom zapovjedništva HRM -   '''Flota HRM'''      -  Zapovjedništvo      -  Divizijun za površinsko djelovanje      -  Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref>      -  Satnija mornaričko-desantnog pješaštva -   '''Obalna straža'''      -  Zapovjedništvo      -  1. divizijun (Split)      -  2. divizijun (Pula) -   '''Bojna obalne službe motrenja i navođenja''' ( OMiN)      -  Zapovjedništvo      -  1. satnija OMIN (Split)      -  2. satnija OMIN (Pula)      -  Satnija KIS (komunikacijsko-informacijski sustavi) -   '''Središte za obuku HRM''' -   '''Pomorska baza Split'''      -  Zapovjedništvo      -  Bojna za održavanje      -  Satnija za opskrbu i transport      -  Opslužništvo vojarne "Admiral flote Sveto Letica - Barba" (ex. "Sv. Nikola") - Lora      - Vojnopomorsko zdravsteno središte      -  Satnija za osiguranje      -  Odjeljak pomorske baze Sjever (Pula)      -  Odjeljak pomorske baze Jug (Ploče/Pelješac) <ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010163113/http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|archive-date=10. listopada 2008.|access-date=15. ožujka 2009.}}</ref>{{Pojasniti|ne postoji u izvoru}} [[Datoteka:Ešalon HRM 2008.jpg|mini|300px|desno|Postroj pripadnika HRM-a u svečanom mimohodu tijekom obilježavanja [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]] 2008. godine]] == Pomorske baze i vojne luke == Pomorske baze se nalaze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u, [[Split]]u, [[Ploče|Pločama]]. Također, duž obale smještene su postaje obalnog motrenja. Odlukom [[Hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] osnovane su vojne luke za potrebe [[MORH|Ministarstva obrane]] za vojnu namjenu. === Vojne luke === * Pula * Kovčanje – otok Lošinj * »Uvala Panikovac« – Šibenik * Divulje – Trogir * »Brižine« – Kaštel Sućurac * »[[Vojna luka Lora|Lora]]« – Split * »Poljud« (luka Učilišta HRM) – Split * »Postrojbe za razmagnetiziranje brodova« (poluotok Marjan) – Split * »Postaja za kontrolu brodskog magnetizma« (hrid Galija u cijelosti) – Split * »Uvala Tatinje« (u cijelosti) – Ploče * »Otok Pločica« (u cijelosti s pripadajućim morskim prostorom) – Ploče * »Uvala Bačine« – Ploče * »Meja« – otok Korčula === Vojne podzemne luke === [[Slika:Baza za demagnetizaciju.jpg|minijatura|desno|300px|Baza za demagnetizaciju brodova na Marjanu]] *Potkop »Zagračina« – Dugi otok *Potkop »Paprenica« – Dugi otok *Potkop »Bukašin« – Dugi otok *Potkop »Parja« – otok Vis *Potkop »Maslinova« (uvala Maslinova) – otok Brač *Potkop »Smrka« (uvala Smrka) – otok Brač *Potkop »Kruščica« (uvala Kruščica) – otok Brač *Potkop »Sito« – otok Lastovo *Potkop »Kremena« – otok Lastovo *Potkop »Duba« – Ploče *Potkop »Brijesta« (uvala Brijesta) – Ploče *Potkop »Soline« (uvala Soline) – Ploče Maskirni pristani (privezišta, vezovi) izgrađeni su na nenastanjenom dijelu obale i do njih uglavnom ne vode nikakve izgrađene komunikacije. Duž obale postoje 14 maskirnih pristana. == Naoružanje == {{Glavni|Brodovlje Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir 001-1.JPG|mini|200px|Raketna topovnjača [[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|''Kralj Dmitar Zvonimir'']]]] [[Datoteka:OB-63 Cavtat i OB-64 Hrvatska Kostajnica.JPG|mini|200px|Ophodni brodovi [[OB-63 Cavtat|''Cavtat'']] i [[OB-64 Hrvatska Kostajnica|''Hrvatska Kostajnica'']]]] [[Datoteka:BS-73 Faust Vrancic 003.JPG|mini|200px|Spasilački brod [[BS-73 Faust Vrančić|''Faust Vrančić'']]]] [[Datoteka:RTOP-11 Petar Kresimir IV.jpg|200px|mini|RTOP-11 u Lori]] Glavnu borbenu osnovu [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] čine tri [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] hrvatske proizvodnje te dvije [[raketne topovnjače klase Helsinki|raketne topovnjače klase ''Helsinki'']] koje su dostavljene početkom [[studeni|studenog]] [[2008.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090209091657/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |archive-date=9. veljače 2009. |access-date=16. studenoga 2008.}}</ref> Finske raketne topovnjače kupljene su za simboličnih 9 milijuna [[euro|eura]] u sklopu ''offset'' dogovora o kupnji [[Finska|finskih]] oklopnih vozila "Patria" te predstavljaju prijelazno rješenje do nabave domaćih fregata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |title=Sklopljen ugovor o nabavci dva raketna broda klase Helsinki |access-date=18. rujna 2008. |archive-date=22. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080722012931/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |url-status=dead}}</ref> Uz raketne topovnjače, HRM posjeduje i veći broj pomoćnih brodova koji se koriste za mino-polaganje, ophodnju i obuku mornara. Prema dugoročnom planu razvoja dio brodova će obnašati i ulogu [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.poslovni.hr/87920.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926124742/http://www.poslovni.hr/87920.aspx |archive-date=26. rujna 2008. |access-date=18. rujna 2008.}}</ref> dok će ostali biti namijenjeni obavljanju tradicionalnih pomorskih zadaća. Većina brodova iz flote HRM zapravo su brodovi JRM, koji su zarobljeni početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio brodova građeni su za potrebe [[JRM]], ali nisu bili dovršeni ili su se u trenutku rasplamsavanja sukoba nalazili na remotnu. Nakon što je u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god. bilo predviđeno da će HRM "u svojem sastavu imati raketne topovnjače, lovce mina - minolovce i desantne brodove - minopolagače... ophodne brodove i remorkere te... ostala pripadajuća plovila", a da će se tek "analizirati... mogućnosti i modaliteti razvoja i izgradnje, odnosno nabave višenamjenskog broda kao platforme za razvoj i održavanje šireg spektra borbenih i potpornih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice",<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434032.pdf "Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god."], "Narodne novine" br. 151/2014</ref> u složenijoj međunarodnoj sigurnosnoj situaciji 2025. god. Hrvatska pregovara s NATO saveznicima o pribavljanju dva broda veličine korvete i drugim koracima za jačanje HRM.<ref>[https://n1info.hr/svijet/rutteova-zamjenica-svi-se-slazu-da-je-rusija-jasna-i-neposredna-opasnost/ "Rutteova zamjenica: Svi se slažu da je Rusija jasna i neposredna opasnost"], HINA, kod "N1", 12. srpnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> U srpnju 2025. god. se u Prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. god. navodi: "Ključni projekt Hrvatske ratne mornarice opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ostaje strateški prioritet i predviđen je do kraja prvoga trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja, za što su pripremne i planske radnje započele. Do tada će se dio postojećih platformi opremiti novim raketnim sustavima za djelovanje s mora i kopna te odgovarajućom komunikacijsko-informacijskom opremom."<ref>[https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-07-10/161901/PRIJEDLOG_DUGOROCNOG_PLANA_RAZVOJA_OSRH_2025_2036.pdf Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036.], Vlada Republike Hrvatske, 10. srpnja 2025., kod Hrvatskog sabora. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> Ministarstvo obrane najavilo je modernizaciju raketnih topovnjača za korištenje novih rakete radi isteka resursa raketama rbs-15, te nabavu 2 nove korvete za hrvatsku ratnu mornaricu. Vrijednost ugovora je potvrđena na oko 500 milijuna eura i više. Pregovori za nabavu traju, a kandidati koji se spominju su norveška vanguard class modularna korveta (proizvođač konsberg već je potvrdio pregovore prema njihovim informacijama brodovi bi se gradili u Hrvatskoj) i francuska gowind 2500 korveta. Nabava se očekuje 2024. prema informacijama iz MORH-a u razdoblju 2025.-2030. očekuje se ulazak u službu 2 nove korvete. Hrvatska je također u procesu pregovora za nabavu 2 nova minolovca. Očekuje se kupovina talijanskih gaeta class minolovaca, međutim nabava drugih nije isključena. === Ostalo === *Sustav radara za nadzor mora – 14 (4 Peregrine + 10) *Obalni topovi – 21 (6 + 15) *[[Ronilica R-2 Mala]] – 2 *[[Mobilni obalni lanser]]i (MOL) – 3 (jedno vozilo = 4 x [[RBS-15]]) *Postaje obalnog motrenja – [[Savudrija]], [[Brijuni]], [[Mali Lošinj]], [[Dugi otok]], [[Žirje]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Mljet]] i [[Molunat (Konavle)|Molunat]]. Ciljevi modernizacije HRM su planska modernizacija postojećih brodova i sredstava za izvršenje postavljenih namjenskih zadaća, te izrada studije izvodljivosti za izgradnju višenamjenskih i obalnih ophodnih brodova. Ministar obrane je 2. prosinca 2014. potpisao ugovor s [[Brodosplit]]om o izgradnji 5 novih obalnih brodova po projektu [[Brodarski institut|Brodarskog instituta]]. Dovršetak izgradnje prvog broda se očekuje za 15 mjeseci.<ref>[http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html Morh, MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209192239/http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html |date=9. prosinca 2014. }} objavljeno 2. prosinca 2014, pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref> U tijeku je završna faza instaliranja radara "Peregrine" te završetak prve faze implementacije računalno – komunikacijske mreže projekta "More". Četiri radara iz sustava Peregrin nalaze se na [[Vis]]u, [[Lastovo|Lastovu]], [[Dugi otok|Dugom otoku]] i [[Mljet]]u. Zajedno s još devet radarskih postaja na Jadranu činit će jedinstven radarski sustav "More" koji pokriva prostor od [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] do južnog Jadrana, sa zadaćom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa na moru. Sustav je namijenjen ponajprije nadzoru [[ZERP|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]]. U slučaju potrebe, djelovat će i kao potpora sustavima protubrodske, protuzračne i obalne obrane, za otkrivanje i sprječavanje terorizma, protuzakonite migracije i šverca, te kao potpora Službi traganja i spašavanja na moru. <gallery> Datoteka:MOL - mobilni obalni lanser (3).jpg|''Mobilni obalni lanser (MOL)'' 161. raketnog divizijuna HRM-a Datoteka:Torpedo MK-44.JPG|[[Torpedo]] ''MK-44'' Datoteka:Mina nekontaktna sidrena model 90.JPG|Mina nekontaktna sidrena ''model 90'' Datoteka:Ronilica R-2M 5.JPG|alt=Ronilica R-2M|Ronilica R-2 Mala </gallery> <div style="clear:both;"></div> == Činovi u HRM == {{Glavni|Činovi Hrvatske vojske}} {| {| class="wikitable" width = 100% style="align="center"" |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Admirali''''' |- ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala flote HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore viceadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kontraadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore komodora HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral flote]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Viceadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kontraadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Komodor]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Časnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši časnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži časnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana korvete HRM.svg|127x127px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika korvete HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan korvete]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik korvete]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Dočasnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši dočasnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži dočasnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore časničkog namjesnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore stožernog narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore nadnarednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore desetnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore skupnika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Časnički namjesnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Stožerni narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Nadnarednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Desetnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Skupnik]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Mornari i kadeti''''' |- ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore razvodnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore pozornika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Razvodnik]]''''' ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Pozornik]]''''' |- |} == Dan Hrvatske ratne mornarice == [[Datoteka:Pripadnici HRM 2008.jpg|mini|Pripadnici Hrvatske ratne mornarice tijekom svečanog postrojavanja u Zagrebu, 25. lipnja 2008.]] Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se '''[[18. rujna]]''', u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretljani u vrijeme kneza [[Branimir]]a [[887.]] godine u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kod Makarske]] porazili [[Mleci|mletačko]] brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.<ref>[http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 "Konferencija za novinstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana održana 15. prosinca 1995. u Predsjedničkim dvorima"] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120714220321/http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 |date=14. srpnja 2012. }}{{citat|...razumije se, da sam bio jedan od onih koji uspostavom samostalne hrvatske države je kazao – da je jedna od prvih zadaća među inim, i da vratimo slavu hrvatskog naroda zbog njegovog pomorstva. I, mogu vam sada reći, kad smo određivali dan ratne mornarice, pa su mi došli sa prijedlogom da to budu neki datumi od ovih naših dana, kad smo mi uspostavili ratnu mornaricu. Onda sam ja rekao – povijest ne počinje s nama, i izvolite mi pronaći datum hrvatskog pomorstva iz što starije povijesti, pa su onda pronašli pobjedu Domagoja nad Mlečanima.}}</ref> Dan HRM-a obilježava se smotrom brodova u raznim obalnim gradovima, danom otvorenih vrata, koncertima [[Orkestar OS RH|orkestra OSRH]] ili [[Klapa Sveti Juraj HRM|klape HRM-a "Sv. Juraj"]], uz odavanje počasti poginulim pripadnicima mornarice i prvom zapovjedniku, [[Admiral flote|admiralu flote]] [[Sveto Letica|Sveti Letici "Barbi"]]. Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] su osnovali [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan [[JRM|mornarice]] u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na [[spomenik Galebova krila]] u Podgori.<ref>[http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 "Na spomeniku Galebova krila: Obilježen Dan partizanske ratne mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190804202118/http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 |date=4. kolovoza 2019. }}, makarsko-primorje.com, Datum objave: 11 rujna 2015</ref><ref>[https://www.morh.hr/hr/adrion-14/scenarij-vjezbe-adrion/index.php?option=com_content&view=article&id=5574&catid=3&lang=hr&Itemid=118 "Svečano obilježen Dan i 21. obljetnica ustrojavanja HRM-a"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, MORH, 15.9.2012, Priopćenje</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/21587/hrm-u-zadnji-cas-u-proslavu-ubacio-partizane "HRM u zadnji čas u proslavu ubacio partizane"], Slobodna Dalmacija, 16.09.2008.</ref> == Odlikovanja == Godine [[2001.]] Hrvatska ratna mornarica odlikovana je odlukom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]] '''[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]''' u prigodi 10. obljetnice ustroja i djelovanja, a za ukupan doprinos u stvaranju oružanih snaga i obrani suvereniteta Republike Hrvatske. == Poveznice == * [[Oružane snage Republike Hrvatske]] * [[Obalna straža Republike Hrvatske]] * [[Riječna bojna]] – postrojba riječne ratne flotile * [[Brodovlje Hrvatske ratne mornarice]] * [[Klapa Sveti Juraj HRM]] * [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]] == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20131002133723/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/hrm.asp ''Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana'', Hrvatski vojnik, broj 77., studeni 2001.] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020919/feljton01.asp Hrvatski odgovor s mora na agresiju, ''Slobodna dalmacija'', 19. rujna 2002.] Podlistak: Nastanak, razvoj i uloga HRM * [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1661.htm Odluka o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka ("Narodne novine", broj 89/2004.)] {{hrvatski vojnik}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Navy of Croatia}} * [http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html Službena stranica OSRH – Hrvatska ratna mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217105837/http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html |date=17. prosinca 2007. }} *[http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 Fotogalerija ispaljivanja raketa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307031536/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 |date=7. ožujka 2016. }} sa "Zvonimira" 2015. {{OS RH}} [[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica| ]] npx6a6yt6l43s3463d09j1ohn69y7sf 7616408 7616406 2026-10-11T10:47:19Z Hrm1991 375086 24 rujna 1991 došlo je do prve pogibije Dragovoljca HRM-a, Josip Vranić 7616408 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =Hrvatska ratna mornarica |slika =[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|150px]] |opis slike =Znak HRM |osnovana datum =[[12. rujna]] [[1991.]] |sjedište =[[Pomorska baza Lora]], [[Split]] |obljetnica =[[18. rujna]] |trenutačni zapovjednik = komodor Damir Dojkić |istaknuti zapovjednici =[[admiral flote]] [[Sveto Letica]]<br> [[viceadmiral]] [[Vid Stipetić]] <br> [[viceadmiral]] [[Zdravko Kardum]] <br> [[admiral]] [[Robert Hranj]] <br> [[kontraadmiral]] [[Predrag Stipanović]] |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Naval ensign of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Krmena zastava |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Naval Jack of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Pramčana zastava }} '''Hrvatska ratna mornarica''' ('''HRM''') grana je [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Njezina uloga i namjena je štititi integritet i suverenitet [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Danas (2025.) godine je Hrvatska ratna mornarica u prvom redu usmjerena na zaštitu hrvatskih obala i [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]], te od borbenih plovila ima manje jedinice koje nisu pogodne za izlazak izvan Jadranskog mora. Planira se u bliskoj budućnosti pribavljanje plovila veće autonomije plovidbe, veličine [[Korveta|korvete]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/hrvatska-zeli-nabaviti-dva-najmocnija-ratna-broda-u-svojoj-povijesti-istrazili-smo-sto-se-nudi-koliko-kosta-i-kako-su-naoruzani-15578305 "Hrvatska želi nabaviti dva najmoćnija ratna broda u svojoj povijesti. Istražili smo što se nudi, koliko košta i kako su naoružani"], Viktor Trumbetaš, "Jutarnji list" 28. travnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> == Zadaće Hrvatske ratne mornarice == '''Glavne zadaće HRM u miru su''': * održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH, * sudjelovanje u nadzoru i zaštiti morskih i podmorskih prostora i [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] na kojima Republika Hrvatska ima puni [[suverenitet]], suverena prava i nadležnosti, u suradnji s drugim institucijama i organizacijama RH, * održavanje sposobnosti mornaričkog pješaštva za vođenje borbe u priobalju i na otocima, * sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru, * sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti, * sudjelovanje u potpori civilnim organizacijama i institucijama RH na moru, * sudjelovanje u traganju i spašavanju na moru. '''Glavne zadaće HRM u ratu su''': * sudjelovanje u združenim obrambenim i napadnim operacijama u obrani i uspostavi teritorijalnog integriteta zemlje, * sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, a stupanjem u [[NATO]] i u obrani saveznika. == Povijest == {{Uklopi u|Povijest Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:Pripadnici HRM za vrijeme svečanog mimohoda za Dan državnosti.jpg|mini|desno|300px|Mornari i kadeti u svečanim odorama HRM]] [[Datoteka:Pripadnici HRM Karlovac 2008.jpg|mini|300px|Pripadnici HRM tijekom proslave Dana OSRH u [[Karlovac|Karlovcu]] [[2008.]] godine]]Odlukom predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od [[12. rujna]] [[1991.]] kojom je imenovao zapovjednika [[admiral]]a [[Sveto Letica|Svetu Leticu]] – admirala s preko četiri desetljeća iskustva u ratnoj mornarici, koji će biti na čelu HRM za čitavog trajanja Domovinskog rata – službeno je započelo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice osnivanjem prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Istog dana u Splitu zgradi Zapovjedništva, Jadranska ulica 1, postrojeni su Dragovoljci HRM-a i nekolicina bivših JRM oficira koji su prešli u redove HRM. Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod [[DJB-103]] koji je otet [[JNA|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] [[15. rujna]] [[1991.]] dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. === Osvajanje prvih skladišta i vojne opreme === Već su tijekom rujna stvoreni uvjeti za snažno suprotstavljanje agresoru na moru i primorju. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla – Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] [[1991.]] osvojena su skladišta streljiva i naoružanja, a u Tatinjama skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] [[1991.]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u vojarni [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničkog remontnog zavoda ''Velimir Škorpik'' preuzeli Zavod u svoje ruke i 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su tako važan plijen uspjele obraniti u teškim borbama, izvojivši prvu značajnu pobjedu u Domovinskom ratu, kojom je omogućeno formiranje snažne ratne mornarice<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014</ref>: neprijatelj će u narednim godinama s poteškoćama održavati ispravnost plovila koja su mu preostala, a superiorna hrvatska brodogradnja će uspijevati podizati borbenu sposobnost zarobljenih plovila i unaprjeđivati tehnološku razinu oružanih sustava. === Zarobljeni brodovi i plovila === Zarobljena 34 ratna broda i plovila u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote [[JRM]]. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u dvije borbene skupine: *'''Udarne pomorske snage (UPS)''' organizirane u "Mješoviti divizion RTOP, RČ, TČ i PČ" s brodovima: *'''RTOP-402''' – danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' – u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' – u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' – danas [[OB-01 Novigrad]] *'''PČ-180''' – danas [[OB-03 Cavtat]] *'''PČ-181''' – danas [[OB-04 Hrvatska Kostajnica]] *'''Obalne pomorske snage (OPS)''' Su činili svi ostali brodovi s barkama koji su uglavnom djelovali u priobalju. Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama – tako primjerice [[OB-02 Šolta]] koji je zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]] – postali temelj izgradnje HRM-a. Od odlučujuće važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočkog prostora bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88 mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88 mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. U to vrijeme, 24 rujna 1991 došlo je do prve pogibije Dragovoljca HRM-a, === Borbena djelovanja HRM-a u jesen 1991. === U studenom 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila [[JRM|Jugoslavenska ratna mornarica]] i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila '''Taktička grupa (TG) "Kaštela"''' koja je, uz veliki ophodni brod (VPBR-31 "Split"), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[Raketni čamac|raketni čamac]] (RČ-306), [[Torpedni čamac|torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Kako bi spriječili JRM u korištenju ratne luke Lora u Splitu i opskrbu TG Kaštela iz te baze, HRM je diverzijom uz pomoć trajekta Jadrolinije 25. rujna položila morske mine na ulazu u luku Lora. [https://www.youtube.com/watch?v=JsqMcUxyhbA Polaganje mina Lora.] Ubrzo je jedna jugoslavenska barkasa naletjela na minu i potonula. Brodovi JRM su prestali koristiti Loru kao bazu, ali su unatoč tome zadržali položaje u Splitskom kanalu, blokirajući pomorski promet, a logistička potpora je organizirana s Visa i Lastova. Početkom listopada HRM je položila minsku zapreku i u Splitskim vratima. Dne [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u [[Šibenik]]u gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u – gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima [[JRM]]-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka [[Brač]]a oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]]. Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenog]] 1991. godine, sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (M-143 "Olib", M-144 "Iž" i M-153 "Blitvenica").<ref>''[[m:w:en:Jane's Fighting Ships|Jane's Fighting Ships]]'', Sampson Low, Marston and Co., London, 1992., str. 822.</ref><!-- samo za nazive brodovlja --> Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenog]] 1991. godine otvorile vatru po dijelovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do izmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[Minolovac|minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML- 143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok [[Vis]]. Bojevi u [[Boj u Splitskom kanalu|Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom]] kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a. Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva [[Boj u Splitskom kanalu|u Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. === Jačanje HRM tijekom domovinskog rata i preuzimanje inicijative na Jadranu === Makar je primirje 1991. godine HRM dočekala sa znatno manjim brojem operativnih plovila od broja koji je ostao [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]], preuzela je pretežni dio ratnih luka; u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. U preostalim dobrim lukama u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], predstavljala je JRM manju prijetnju, osobito s obzirom na to da je – lišena značajnijih brodograđevinih kapaciteta – bila suočena s problemima u održavanju. Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, predano radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uveden brod znatne vatrene moći [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ''Kralj Petar Krešimir IV.'']], sagrađen u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]]'';'' 1994. godine u skopu združene vježbe HRM-a i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ i PZO]] "Posejdon 94" bit će izvedeno prvo testno lansiranje švedskih protubrodskih raketa [[RBS-15]] s raketnih topovjača RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV i [[RTOP-21 Šibenik]],<ref>[https://www.morh.hr/uspjesno-provedeno-gadanje-protubrodskom-raketom-rbs-15b/ "Uspješno provedeno gađanje protubrodskom raketom RBS-15B"], priopćenje Ministarstva obrane RH, 14. svibnja 2015.</ref> ostvarivši time prednost pred protivničkom flotom koja je raspolagala sličnim starijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] sovjetskog podrijetla. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo: postrojba [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|"Vange"]] sudjeluje u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]] tijekom [[Operacija Maslenica|Operacije Maslenica]] u siječnju 1993. Još ranije je [[Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva]], osnovan na području Dubrovnika 1. studenog 1991. god., sudjelovao u obrani tog područja, u kojoj je iznimno važnu zadaću transporta prema opkoljenom gradu izvršio i [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. HRM je do kraja domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. === Zapovjednici HRM-a === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|200px|[[Sveto Letica]], prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice]] {{glavni|Dodatak:Popis zapovjednika Hrvatske ratne mornarice}} # '''[[Sveto Letica]]''' ([[12. rujna]] [[1991.]] – [[svibanj]] [[1996.]]) # '''[[Vid Stipetić]]''' ([[1996.]] – [[2002.]]) # '''[[Zdravko Kardum]]''' ([[31. prosinca]] [[2002.]] – [[19. ožujka]] [[2007.]]) # '''[[Ante Urlić]]''' ([[2007.]] – [[31. listopada]] [[2012.]]) # '''[[Robert Hranj]]''' ([[1. studenog]] [[2012.]] – [[31. siječnja]] [[2015.]]) # '''[[Predrag Stipanović]]''' ([[1. veljače]] [[2015.]] – [[18. prosinca]] [[2017.]]) # '''[[Ivo Raffanelli]]''' ([[18. prosinca]] [[2017.]] – 12. siječnja 2024.) # Damir Dojkić (od 12. siječnja 2024.)<ref>{{Citiranje novina|last=Budimir|first=Milena|date=2024-02-14|title=Kotoranin Damir Dojkić, novi zapovjednik HRM-a|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kotoranin-damir-dojkic-novi-zapovjednik-hrm-a-o-splitu-mili-catlaku-obitelji-i-hajduku-i-sto-mu-je-zivotni-san-1364078|access-date=2025-01-04}}</ref> == Struktura == Osnovnu strukturu HRM čini:<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref> -   '''Zapovjedništvo HRM''' -   Dom zapovjedništva HRM -   '''Flota HRM'''      -  Zapovjedništvo      -  Divizijun za površinsko djelovanje      -  Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref>      -  Satnija mornaričko-desantnog pješaštva -   '''Obalna straža'''      -  Zapovjedništvo      -  1. divizijun (Split)      -  2. divizijun (Pula) -   '''Bojna obalne službe motrenja i navođenja''' ( OMiN)      -  Zapovjedništvo      -  1. satnija OMIN (Split)      -  2. satnija OMIN (Pula)      -  Satnija KIS (komunikacijsko-informacijski sustavi) -   '''Središte za obuku HRM''' -   '''Pomorska baza Split'''      -  Zapovjedništvo      -  Bojna za održavanje      -  Satnija za opskrbu i transport      -  Opslužništvo vojarne "Admiral flote Sveto Letica - Barba" (ex. "Sv. Nikola") - Lora      - Vojnopomorsko zdravsteno središte      -  Satnija za osiguranje      -  Odjeljak pomorske baze Sjever (Pula)      -  Odjeljak pomorske baze Jug (Ploče/Pelješac) <ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010163113/http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|archive-date=10. listopada 2008.|access-date=15. ožujka 2009.}}</ref>{{Pojasniti|ne postoji u izvoru}} [[Datoteka:Ešalon HRM 2008.jpg|mini|300px|desno|Postroj pripadnika HRM-a u svečanom mimohodu tijekom obilježavanja [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]] 2008. godine]] == Pomorske baze i vojne luke == Pomorske baze se nalaze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u, [[Split]]u, [[Ploče|Pločama]]. Također, duž obale smještene su postaje obalnog motrenja. Odlukom [[Hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] osnovane su vojne luke za potrebe [[MORH|Ministarstva obrane]] za vojnu namjenu. === Vojne luke === * Pula * Kovčanje – otok Lošinj * »Uvala Panikovac« – Šibenik * Divulje – Trogir * »Brižine« – Kaštel Sućurac * »[[Vojna luka Lora|Lora]]« – Split * »Poljud« (luka Učilišta HRM) – Split * »Postrojbe za razmagnetiziranje brodova« (poluotok Marjan) – Split * »Postaja za kontrolu brodskog magnetizma« (hrid Galija u cijelosti) – Split * »Uvala Tatinje« (u cijelosti) – Ploče * »Otok Pločica« (u cijelosti s pripadajućim morskim prostorom) – Ploče * »Uvala Bačine« – Ploče * »Meja« – otok Korčula === Vojne podzemne luke === [[Slika:Baza za demagnetizaciju.jpg|minijatura|desno|300px|Baza za demagnetizaciju brodova na Marjanu]] *Potkop »Zagračina« – Dugi otok *Potkop »Paprenica« – Dugi otok *Potkop »Bukašin« – Dugi otok *Potkop »Parja« – otok Vis *Potkop »Maslinova« (uvala Maslinova) – otok Brač *Potkop »Smrka« (uvala Smrka) – otok Brač *Potkop »Kruščica« (uvala Kruščica) – otok Brač *Potkop »Sito« – otok Lastovo *Potkop »Kremena« – otok Lastovo *Potkop »Duba« – Ploče *Potkop »Brijesta« (uvala Brijesta) – Ploče *Potkop »Soline« (uvala Soline) – Ploče Maskirni pristani (privezišta, vezovi) izgrađeni su na nenastanjenom dijelu obale i do njih uglavnom ne vode nikakve izgrađene komunikacije. Duž obale postoje 14 maskirnih pristana. == Naoružanje == {{Glavni|Brodovlje Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir 001-1.JPG|mini|200px|Raketna topovnjača [[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|''Kralj Dmitar Zvonimir'']]]] [[Datoteka:OB-63 Cavtat i OB-64 Hrvatska Kostajnica.JPG|mini|200px|Ophodni brodovi [[OB-63 Cavtat|''Cavtat'']] i [[OB-64 Hrvatska Kostajnica|''Hrvatska Kostajnica'']]]] [[Datoteka:BS-73 Faust Vrancic 003.JPG|mini|200px|Spasilački brod [[BS-73 Faust Vrančić|''Faust Vrančić'']]]] [[Datoteka:RTOP-11 Petar Kresimir IV.jpg|200px|mini|RTOP-11 u Lori]] Glavnu borbenu osnovu [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] čine tri [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] hrvatske proizvodnje te dvije [[raketne topovnjače klase Helsinki|raketne topovnjače klase ''Helsinki'']] koje su dostavljene početkom [[studeni|studenog]] [[2008.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090209091657/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |archive-date=9. veljače 2009. |access-date=16. studenoga 2008.}}</ref> Finske raketne topovnjače kupljene su za simboličnih 9 milijuna [[euro|eura]] u sklopu ''offset'' dogovora o kupnji [[Finska|finskih]] oklopnih vozila "Patria" te predstavljaju prijelazno rješenje do nabave domaćih fregata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |title=Sklopljen ugovor o nabavci dva raketna broda klase Helsinki |access-date=18. rujna 2008. |archive-date=22. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080722012931/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |url-status=dead}}</ref> Uz raketne topovnjače, HRM posjeduje i veći broj pomoćnih brodova koji se koriste za mino-polaganje, ophodnju i obuku mornara. Prema dugoročnom planu razvoja dio brodova će obnašati i ulogu [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.poslovni.hr/87920.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926124742/http://www.poslovni.hr/87920.aspx |archive-date=26. rujna 2008. |access-date=18. rujna 2008.}}</ref> dok će ostali biti namijenjeni obavljanju tradicionalnih pomorskih zadaća. Većina brodova iz flote HRM zapravo su brodovi JRM, koji su zarobljeni početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio brodova građeni su za potrebe [[JRM]], ali nisu bili dovršeni ili su se u trenutku rasplamsavanja sukoba nalazili na remotnu. Nakon što je u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god. bilo predviđeno da će HRM "u svojem sastavu imati raketne topovnjače, lovce mina - minolovce i desantne brodove - minopolagače... ophodne brodove i remorkere te... ostala pripadajuća plovila", a da će se tek "analizirati... mogućnosti i modaliteti razvoja i izgradnje, odnosno nabave višenamjenskog broda kao platforme za razvoj i održavanje šireg spektra borbenih i potpornih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice",<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434032.pdf "Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god."], "Narodne novine" br. 151/2014</ref> u složenijoj međunarodnoj sigurnosnoj situaciji 2025. god. Hrvatska pregovara s NATO saveznicima o pribavljanju dva broda veličine korvete i drugim koracima za jačanje HRM.<ref>[https://n1info.hr/svijet/rutteova-zamjenica-svi-se-slazu-da-je-rusija-jasna-i-neposredna-opasnost/ "Rutteova zamjenica: Svi se slažu da je Rusija jasna i neposredna opasnost"], HINA, kod "N1", 12. srpnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> U srpnju 2025. god. se u Prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. god. navodi: "Ključni projekt Hrvatske ratne mornarice opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ostaje strateški prioritet i predviđen je do kraja prvoga trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja, za što su pripremne i planske radnje započele. Do tada će se dio postojećih platformi opremiti novim raketnim sustavima za djelovanje s mora i kopna te odgovarajućom komunikacijsko-informacijskom opremom."<ref>[https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-07-10/161901/PRIJEDLOG_DUGOROCNOG_PLANA_RAZVOJA_OSRH_2025_2036.pdf Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036.], Vlada Republike Hrvatske, 10. srpnja 2025., kod Hrvatskog sabora. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> Ministarstvo obrane najavilo je modernizaciju raketnih topovnjača za korištenje novih rakete radi isteka resursa raketama rbs-15, te nabavu 2 nove korvete za hrvatsku ratnu mornaricu. Vrijednost ugovora je potvrđena na oko 500 milijuna eura i više. Pregovori za nabavu traju, a kandidati koji se spominju su norveška vanguard class modularna korveta (proizvođač konsberg već je potvrdio pregovore prema njihovim informacijama brodovi bi se gradili u Hrvatskoj) i francuska gowind 2500 korveta. Nabava se očekuje 2024. prema informacijama iz MORH-a u razdoblju 2025.-2030. očekuje se ulazak u službu 2 nove korvete. Hrvatska je također u procesu pregovora za nabavu 2 nova minolovca. Očekuje se kupovina talijanskih gaeta class minolovaca, međutim nabava drugih nije isključena. === Ostalo === *Sustav radara za nadzor mora – 14 (4 Peregrine + 10) *Obalni topovi – 21 (6 + 15) *[[Ronilica R-2 Mala]] – 2 *[[Mobilni obalni lanser]]i (MOL) – 3 (jedno vozilo = 4 x [[RBS-15]]) *Postaje obalnog motrenja – [[Savudrija]], [[Brijuni]], [[Mali Lošinj]], [[Dugi otok]], [[Žirje]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Mljet]] i [[Molunat (Konavle)|Molunat]]. Ciljevi modernizacije HRM su planska modernizacija postojećih brodova i sredstava za izvršenje postavljenih namjenskih zadaća, te izrada studije izvodljivosti za izgradnju višenamjenskih i obalnih ophodnih brodova. Ministar obrane je 2. prosinca 2014. potpisao ugovor s [[Brodosplit]]om o izgradnji 5 novih obalnih brodova po projektu [[Brodarski institut|Brodarskog instituta]]. Dovršetak izgradnje prvog broda se očekuje za 15 mjeseci.<ref>[http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html Morh, MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209192239/http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html |date=9. prosinca 2014. }} objavljeno 2. prosinca 2014, pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref> U tijeku je završna faza instaliranja radara "Peregrine" te završetak prve faze implementacije računalno – komunikacijske mreže projekta "More". Četiri radara iz sustava Peregrin nalaze se na [[Vis]]u, [[Lastovo|Lastovu]], [[Dugi otok|Dugom otoku]] i [[Mljet]]u. Zajedno s još devet radarskih postaja na Jadranu činit će jedinstven radarski sustav "More" koji pokriva prostor od [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] do južnog Jadrana, sa zadaćom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa na moru. Sustav je namijenjen ponajprije nadzoru [[ZERP|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]]. U slučaju potrebe, djelovat će i kao potpora sustavima protubrodske, protuzračne i obalne obrane, za otkrivanje i sprječavanje terorizma, protuzakonite migracije i šverca, te kao potpora Službi traganja i spašavanja na moru. <gallery> Datoteka:MOL - mobilni obalni lanser (3).jpg|''Mobilni obalni lanser (MOL)'' 161. raketnog divizijuna HRM-a Datoteka:Torpedo MK-44.JPG|[[Torpedo]] ''MK-44'' Datoteka:Mina nekontaktna sidrena model 90.JPG|Mina nekontaktna sidrena ''model 90'' Datoteka:Ronilica R-2M 5.JPG|alt=Ronilica R-2M|Ronilica R-2 Mala </gallery> <div style="clear:both;"></div> == Činovi u HRM == {{Glavni|Činovi Hrvatske vojske}} {| {| class="wikitable" width = 100% style="align="center"" |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Admirali''''' |- ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala flote HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore viceadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kontraadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore komodora HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral flote]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Viceadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kontraadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Komodor]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Časnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši časnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži časnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana korvete HRM.svg|127x127px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika korvete HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan korvete]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik korvete]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Dočasnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši dočasnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži dočasnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore časničkog namjesnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore stožernog narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore nadnarednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore desetnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore skupnika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Časnički namjesnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Stožerni narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Nadnarednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Desetnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Skupnik]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Mornari i kadeti''''' |- ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore razvodnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore pozornika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Razvodnik]]''''' ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Pozornik]]''''' |- |} == Dan Hrvatske ratne mornarice == [[Datoteka:Pripadnici HRM 2008.jpg|mini|Pripadnici Hrvatske ratne mornarice tijekom svečanog postrojavanja u Zagrebu, 25. lipnja 2008.]] Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se '''[[18. rujna]]''', u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretljani u vrijeme kneza [[Branimir]]a [[887.]] godine u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kod Makarske]] porazili [[Mleci|mletačko]] brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.<ref>[http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 "Konferencija za novinstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana održana 15. prosinca 1995. u Predsjedničkim dvorima"] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120714220321/http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 |date=14. srpnja 2012. }}{{citat|...razumije se, da sam bio jedan od onih koji uspostavom samostalne hrvatske države je kazao – da je jedna od prvih zadaća među inim, i da vratimo slavu hrvatskog naroda zbog njegovog pomorstva. I, mogu vam sada reći, kad smo određivali dan ratne mornarice, pa su mi došli sa prijedlogom da to budu neki datumi od ovih naših dana, kad smo mi uspostavili ratnu mornaricu. Onda sam ja rekao – povijest ne počinje s nama, i izvolite mi pronaći datum hrvatskog pomorstva iz što starije povijesti, pa su onda pronašli pobjedu Domagoja nad Mlečanima.}}</ref> Dan HRM-a obilježava se smotrom brodova u raznim obalnim gradovima, danom otvorenih vrata, koncertima [[Orkestar OS RH|orkestra OSRH]] ili [[Klapa Sveti Juraj HRM|klape HRM-a "Sv. Juraj"]], uz odavanje počasti poginulim pripadnicima mornarice i prvom zapovjedniku, [[Admiral flote|admiralu flote]] [[Sveto Letica|Sveti Letici "Barbi"]]. Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] su osnovali [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan [[JRM|mornarice]] u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na [[spomenik Galebova krila]] u Podgori.<ref>[http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 "Na spomeniku Galebova krila: Obilježen Dan partizanske ratne mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190804202118/http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 |date=4. kolovoza 2019. }}, makarsko-primorje.com, Datum objave: 11 rujna 2015</ref><ref>[https://www.morh.hr/hr/adrion-14/scenarij-vjezbe-adrion/index.php?option=com_content&view=article&id=5574&catid=3&lang=hr&Itemid=118 "Svečano obilježen Dan i 21. obljetnica ustrojavanja HRM-a"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, MORH, 15.9.2012, Priopćenje</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/21587/hrm-u-zadnji-cas-u-proslavu-ubacio-partizane "HRM u zadnji čas u proslavu ubacio partizane"], Slobodna Dalmacija, 16.09.2008.</ref> == Odlikovanja == Godine [[2001.]] Hrvatska ratna mornarica odlikovana je odlukom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]] '''[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]''' u prigodi 10. obljetnice ustroja i djelovanja, a za ukupan doprinos u stvaranju oružanih snaga i obrani suvereniteta Republike Hrvatske. == Poveznice == * [[Oružane snage Republike Hrvatske]] * [[Obalna straža Republike Hrvatske]] * [[Riječna bojna]] – postrojba riječne ratne flotile * [[Brodovlje Hrvatske ratne mornarice]] * [[Klapa Sveti Juraj HRM]] * [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]] == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20131002133723/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/hrm.asp ''Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana'', Hrvatski vojnik, broj 77., studeni 2001.] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020919/feljton01.asp Hrvatski odgovor s mora na agresiju, ''Slobodna dalmacija'', 19. rujna 2002.] Podlistak: Nastanak, razvoj i uloga HRM * [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1661.htm Odluka o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka ("Narodne novine", broj 89/2004.)] {{hrvatski vojnik}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Navy of Croatia}} * [http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html Službena stranica OSRH – Hrvatska ratna mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217105837/http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html |date=17. prosinca 2007. }} *[http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 Fotogalerija ispaljivanja raketa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307031536/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 |date=7. ožujka 2016. }} sa "Zvonimira" 2015. {{OS RH}} [[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica| ]] 0meyxi2fflwtmg9xc59iimk3alp63ka 7616409 7616408 2026-10-11T10:49:42Z Hrm1991 375086 Pogibija prvog dragovoljca HRM-a, Josip Vranić, 24 rujan 1991, Kašjuni 7616409 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =Hrvatska ratna mornarica |slika =[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|150px]] |opis slike =Znak HRM |osnovana datum =[[12. rujna]] [[1991.]] |sjedište =[[Pomorska baza Lora]], [[Split]] |obljetnica =[[18. rujna]] |trenutačni zapovjednik = komodor Damir Dojkić |istaknuti zapovjednici =[[admiral flote]] [[Sveto Letica]]<br> [[viceadmiral]] [[Vid Stipetić]] <br> [[viceadmiral]] [[Zdravko Kardum]] <br> [[admiral]] [[Robert Hranj]] <br> [[kontraadmiral]] [[Predrag Stipanović]] |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Naval ensign of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Krmena zastava |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Naval Jack of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Pramčana zastava }} '''Hrvatska ratna mornarica''' ('''HRM''') grana je [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Njezina uloga i namjena je štititi integritet i suverenitet [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Danas (2025.) godine je Hrvatska ratna mornarica u prvom redu usmjerena na zaštitu hrvatskih obala i [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]], te od borbenih plovila ima manje jedinice koje nisu pogodne za izlazak izvan Jadranskog mora. Planira se u bliskoj budućnosti pribavljanje plovila veće autonomije plovidbe, veličine [[Korveta|korvete]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/hrvatska-zeli-nabaviti-dva-najmocnija-ratna-broda-u-svojoj-povijesti-istrazili-smo-sto-se-nudi-koliko-kosta-i-kako-su-naoruzani-15578305 "Hrvatska želi nabaviti dva najmoćnija ratna broda u svojoj povijesti. Istražili smo što se nudi, koliko košta i kako su naoružani"], Viktor Trumbetaš, "Jutarnji list" 28. travnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> == Zadaće Hrvatske ratne mornarice == '''Glavne zadaće HRM u miru su''': * održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH, * sudjelovanje u nadzoru i zaštiti morskih i podmorskih prostora i [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] na kojima Republika Hrvatska ima puni [[suverenitet]], suverena prava i nadležnosti, u suradnji s drugim institucijama i organizacijama RH, * održavanje sposobnosti mornaričkog pješaštva za vođenje borbe u priobalju i na otocima, * sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru, * sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti, * sudjelovanje u potpori civilnim organizacijama i institucijama RH na moru, * sudjelovanje u traganju i spašavanju na moru. '''Glavne zadaće HRM u ratu su''': * sudjelovanje u združenim obrambenim i napadnim operacijama u obrani i uspostavi teritorijalnog integriteta zemlje, * sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, a stupanjem u [[NATO]] i u obrani saveznika. == Povijest == {{Uklopi u|Povijest Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:Pripadnici HRM za vrijeme svečanog mimohoda za Dan državnosti.jpg|mini|desno|300px|Mornari i kadeti u svečanim odorama HRM]] [[Datoteka:Pripadnici HRM Karlovac 2008.jpg|mini|300px|Pripadnici HRM tijekom proslave Dana OSRH u [[Karlovac|Karlovcu]] [[2008.]] godine]]Odlukom predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od [[12. rujna]] [[1991.]] kojom je imenovao zapovjednika [[admiral]]a [[Sveto Letica|Svetu Leticu]] – admirala s preko četiri desetljeća iskustva u ratnoj mornarici, koji će biti na čelu HRM za čitavog trajanja Domovinskog rata – službeno je započelo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice osnivanjem prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Istog dana u Splitu zgradi Zapovjedništva, Jadranska ulica 1, postrojeni su Dragovoljci HRM-a i nekolicina bivših JRM oficira koji su prešli u redove HRM. Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod [[DJB-103]] koji je otet [[JNA|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] [[15. rujna]] [[1991.]] dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. === Osvajanje prvih skladišta i vojne opreme === Već su tijekom rujna stvoreni uvjeti za snažno suprotstavljanje agresoru na moru i primorju. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla – Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] [[1991.]] osvojena su skladišta streljiva i naoružanja, a u Tatinjama skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] [[1991.]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u vojarni [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničkog remontnog zavoda ''Velimir Škorpik'' preuzeli Zavod u svoje ruke i 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su tako važan plijen uspjele obraniti u teškim borbama, izvojivši prvu značajnu pobjedu u Domovinskom ratu, kojom je omogućeno formiranje snažne ratne mornarice<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014</ref>: neprijatelj će u narednim godinama s poteškoćama održavati ispravnost plovila koja su mu preostala, a superiorna hrvatska brodogradnja će uspijevati podizati borbenu sposobnost zarobljenih plovila i unaprjeđivati tehnološku razinu oružanih sustava. === Zarobljeni brodovi i plovila === Zarobljena 34 ratna broda i plovila u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote [[JRM]]. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u dvije borbene skupine: *'''Udarne pomorske snage (UPS)''' organizirane u "Mješoviti divizion RTOP, RČ, TČ i PČ" s brodovima: *'''RTOP-402''' – danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' – u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' – u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' – danas [[OB-01 Novigrad]] *'''PČ-180''' – danas [[OB-03 Cavtat]] *'''PČ-181''' – danas [[OB-04 Hrvatska Kostajnica]] *'''Obalne pomorske snage (OPS)''' Su činili svi ostali brodovi s barkama koji su uglavnom djelovali u priobalju. Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama – tako primjerice [[OB-02 Šolta]] koji je zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]] – postali temelj izgradnje HRM-a. Od odlučujuće važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočkog prostora bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88 mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88 mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. U to vrijeme, 24 rujna 1991 došlo je do prve pogibije Dragovoljca HRM-a, [https://www.morh.hr/in-memoriam-kapetan-korvete-josip-vranic/ Josip Vranić] === Borbena djelovanja HRM-a u jesen 1991. === U studenom 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila [[JRM|Jugoslavenska ratna mornarica]] i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila '''Taktička grupa (TG) "Kaštela"''' koja je, uz veliki ophodni brod (VPBR-31 "Split"), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[Raketni čamac|raketni čamac]] (RČ-306), [[Torpedni čamac|torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Kako bi spriječili JRM u korištenju ratne luke Lora u Splitu i opskrbu TG Kaštela iz te baze, HRM je diverzijom uz pomoć trajekta Jadrolinije 25. rujna položila morske mine na ulazu u luku Lora. [https://www.youtube.com/watch?v=JsqMcUxyhbA Polaganje mina Lora.] Ubrzo je jedna jugoslavenska barkasa naletjela na minu i potonula. Brodovi JRM su prestali koristiti Loru kao bazu, ali su unatoč tome zadržali položaje u Splitskom kanalu, blokirajući pomorski promet, a logistička potpora je organizirana s Visa i Lastova. Početkom listopada HRM je položila minsku zapreku i u Splitskim vratima. Dne [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u [[Šibenik]]u gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u – gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima [[JRM]]-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka [[Brač]]a oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]]. Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenog]] 1991. godine, sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (M-143 "Olib", M-144 "Iž" i M-153 "Blitvenica").<ref>''[[m:w:en:Jane's Fighting Ships|Jane's Fighting Ships]]'', Sampson Low, Marston and Co., London, 1992., str. 822.</ref><!-- samo za nazive brodovlja --> Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenog]] 1991. godine otvorile vatru po dijelovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do izmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[Minolovac|minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML- 143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok [[Vis]]. Bojevi u [[Boj u Splitskom kanalu|Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom]] kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a. Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva [[Boj u Splitskom kanalu|u Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. === Jačanje HRM tijekom domovinskog rata i preuzimanje inicijative na Jadranu === Makar je primirje 1991. godine HRM dočekala sa znatno manjim brojem operativnih plovila od broja koji je ostao [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]], preuzela je pretežni dio ratnih luka; u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. U preostalim dobrim lukama u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], predstavljala je JRM manju prijetnju, osobito s obzirom na to da je – lišena značajnijih brodograđevinih kapaciteta – bila suočena s problemima u održavanju. Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, predano radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uveden brod znatne vatrene moći [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ''Kralj Petar Krešimir IV.'']], sagrađen u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]]'';'' 1994. godine u skopu združene vježbe HRM-a i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ i PZO]] "Posejdon 94" bit će izvedeno prvo testno lansiranje švedskih protubrodskih raketa [[RBS-15]] s raketnih topovjača RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV i [[RTOP-21 Šibenik]],<ref>[https://www.morh.hr/uspjesno-provedeno-gadanje-protubrodskom-raketom-rbs-15b/ "Uspješno provedeno gađanje protubrodskom raketom RBS-15B"], priopćenje Ministarstva obrane RH, 14. svibnja 2015.</ref> ostvarivši time prednost pred protivničkom flotom koja je raspolagala sličnim starijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] sovjetskog podrijetla. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo: postrojba [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|"Vange"]] sudjeluje u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]] tijekom [[Operacija Maslenica|Operacije Maslenica]] u siječnju 1993. Još ranije je [[Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva]], osnovan na području Dubrovnika 1. studenog 1991. god., sudjelovao u obrani tog područja, u kojoj je iznimno važnu zadaću transporta prema opkoljenom gradu izvršio i [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. HRM je do kraja domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. === Zapovjednici HRM-a === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|200px|[[Sveto Letica]], prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice]] {{glavni|Dodatak:Popis zapovjednika Hrvatske ratne mornarice}} # '''[[Sveto Letica]]''' ([[12. rujna]] [[1991.]] – [[svibanj]] [[1996.]]) # '''[[Vid Stipetić]]''' ([[1996.]] – [[2002.]]) # '''[[Zdravko Kardum]]''' ([[31. prosinca]] [[2002.]] – [[19. ožujka]] [[2007.]]) # '''[[Ante Urlić]]''' ([[2007.]] – [[31. listopada]] [[2012.]]) # '''[[Robert Hranj]]''' ([[1. studenog]] [[2012.]] – [[31. siječnja]] [[2015.]]) # '''[[Predrag Stipanović]]''' ([[1. veljače]] [[2015.]] – [[18. prosinca]] [[2017.]]) # '''[[Ivo Raffanelli]]''' ([[18. prosinca]] [[2017.]] – 12. siječnja 2024.) # Damir Dojkić (od 12. siječnja 2024.)<ref>{{Citiranje novina|last=Budimir|first=Milena|date=2024-02-14|title=Kotoranin Damir Dojkić, novi zapovjednik HRM-a|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kotoranin-damir-dojkic-novi-zapovjednik-hrm-a-o-splitu-mili-catlaku-obitelji-i-hajduku-i-sto-mu-je-zivotni-san-1364078|access-date=2025-01-04}}</ref> == Struktura == Osnovnu strukturu HRM čini:<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref> -   '''Zapovjedništvo HRM''' -   Dom zapovjedništva HRM -   '''Flota HRM'''      -  Zapovjedništvo      -  Divizijun za površinsko djelovanje      -  Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref>      -  Satnija mornaričko-desantnog pješaštva -   '''Obalna straža'''      -  Zapovjedništvo      -  1. divizijun (Split)      -  2. divizijun (Pula) -   '''Bojna obalne službe motrenja i navođenja''' ( OMiN)      -  Zapovjedništvo      -  1. satnija OMIN (Split)      -  2. satnija OMIN (Pula)      -  Satnija KIS (komunikacijsko-informacijski sustavi) -   '''Središte za obuku HRM''' -   '''Pomorska baza Split'''      -  Zapovjedništvo      -  Bojna za održavanje      -  Satnija za opskrbu i transport      -  Opslužništvo vojarne "Admiral flote Sveto Letica - Barba" (ex. "Sv. Nikola") - Lora      - Vojnopomorsko zdravsteno središte      -  Satnija za osiguranje      -  Odjeljak pomorske baze Sjever (Pula)      -  Odjeljak pomorske baze Jug (Ploče/Pelješac) <ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010163113/http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|archive-date=10. listopada 2008.|access-date=15. ožujka 2009.}}</ref>{{Pojasniti|ne postoji u izvoru}} [[Datoteka:Ešalon HRM 2008.jpg|mini|300px|desno|Postroj pripadnika HRM-a u svečanom mimohodu tijekom obilježavanja [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]] 2008. godine]] == Pomorske baze i vojne luke == Pomorske baze se nalaze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u, [[Split]]u, [[Ploče|Pločama]]. Također, duž obale smještene su postaje obalnog motrenja. Odlukom [[Hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] osnovane su vojne luke za potrebe [[MORH|Ministarstva obrane]] za vojnu namjenu. === Vojne luke === * Pula * Kovčanje – otok Lošinj * »Uvala Panikovac« – Šibenik * Divulje – Trogir * »Brižine« – Kaštel Sućurac * »[[Vojna luka Lora|Lora]]« – Split * »Poljud« (luka Učilišta HRM) – Split * »Postrojbe za razmagnetiziranje brodova« (poluotok Marjan) – Split * »Postaja za kontrolu brodskog magnetizma« (hrid Galija u cijelosti) – Split * »Uvala Tatinje« (u cijelosti) – Ploče * »Otok Pločica« (u cijelosti s pripadajućim morskim prostorom) – Ploče * »Uvala Bačine« – Ploče * »Meja« – otok Korčula === Vojne podzemne luke === [[Slika:Baza za demagnetizaciju.jpg|minijatura|desno|300px|Baza za demagnetizaciju brodova na Marjanu]] *Potkop »Zagračina« – Dugi otok *Potkop »Paprenica« – Dugi otok *Potkop »Bukašin« – Dugi otok *Potkop »Parja« – otok Vis *Potkop »Maslinova« (uvala Maslinova) – otok Brač *Potkop »Smrka« (uvala Smrka) – otok Brač *Potkop »Kruščica« (uvala Kruščica) – otok Brač *Potkop »Sito« – otok Lastovo *Potkop »Kremena« – otok Lastovo *Potkop »Duba« – Ploče *Potkop »Brijesta« (uvala Brijesta) – Ploče *Potkop »Soline« (uvala Soline) – Ploče Maskirni pristani (privezišta, vezovi) izgrađeni su na nenastanjenom dijelu obale i do njih uglavnom ne vode nikakve izgrađene komunikacije. Duž obale postoje 14 maskirnih pristana. == Naoružanje == {{Glavni|Brodovlje Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir 001-1.JPG|mini|200px|Raketna topovnjača [[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|''Kralj Dmitar Zvonimir'']]]] [[Datoteka:OB-63 Cavtat i OB-64 Hrvatska Kostajnica.JPG|mini|200px|Ophodni brodovi [[OB-63 Cavtat|''Cavtat'']] i [[OB-64 Hrvatska Kostajnica|''Hrvatska Kostajnica'']]]] [[Datoteka:BS-73 Faust Vrancic 003.JPG|mini|200px|Spasilački brod [[BS-73 Faust Vrančić|''Faust Vrančić'']]]] [[Datoteka:RTOP-11 Petar Kresimir IV.jpg|200px|mini|RTOP-11 u Lori]] Glavnu borbenu osnovu [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] čine tri [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] hrvatske proizvodnje te dvije [[raketne topovnjače klase Helsinki|raketne topovnjače klase ''Helsinki'']] koje su dostavljene početkom [[studeni|studenog]] [[2008.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090209091657/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |archive-date=9. veljače 2009. |access-date=16. studenoga 2008.}}</ref> Finske raketne topovnjače kupljene su za simboličnih 9 milijuna [[euro|eura]] u sklopu ''offset'' dogovora o kupnji [[Finska|finskih]] oklopnih vozila "Patria" te predstavljaju prijelazno rješenje do nabave domaćih fregata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |title=Sklopljen ugovor o nabavci dva raketna broda klase Helsinki |access-date=18. rujna 2008. |archive-date=22. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080722012931/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |url-status=dead}}</ref> Uz raketne topovnjače, HRM posjeduje i veći broj pomoćnih brodova koji se koriste za mino-polaganje, ophodnju i obuku mornara. Prema dugoročnom planu razvoja dio brodova će obnašati i ulogu [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.poslovni.hr/87920.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926124742/http://www.poslovni.hr/87920.aspx |archive-date=26. rujna 2008. |access-date=18. rujna 2008.}}</ref> dok će ostali biti namijenjeni obavljanju tradicionalnih pomorskih zadaća. Većina brodova iz flote HRM zapravo su brodovi JRM, koji su zarobljeni početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio brodova građeni su za potrebe [[JRM]], ali nisu bili dovršeni ili su se u trenutku rasplamsavanja sukoba nalazili na remotnu. Nakon što je u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god. bilo predviđeno da će HRM "u svojem sastavu imati raketne topovnjače, lovce mina - minolovce i desantne brodove - minopolagače... ophodne brodove i remorkere te... ostala pripadajuća plovila", a da će se tek "analizirati... mogućnosti i modaliteti razvoja i izgradnje, odnosno nabave višenamjenskog broda kao platforme za razvoj i održavanje šireg spektra borbenih i potpornih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice",<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434032.pdf "Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god."], "Narodne novine" br. 151/2014</ref> u složenijoj međunarodnoj sigurnosnoj situaciji 2025. god. Hrvatska pregovara s NATO saveznicima o pribavljanju dva broda veličine korvete i drugim koracima za jačanje HRM.<ref>[https://n1info.hr/svijet/rutteova-zamjenica-svi-se-slazu-da-je-rusija-jasna-i-neposredna-opasnost/ "Rutteova zamjenica: Svi se slažu da je Rusija jasna i neposredna opasnost"], HINA, kod "N1", 12. srpnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> U srpnju 2025. god. se u Prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. god. navodi: "Ključni projekt Hrvatske ratne mornarice opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ostaje strateški prioritet i predviđen je do kraja prvoga trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja, za što su pripremne i planske radnje započele. Do tada će se dio postojećih platformi opremiti novim raketnim sustavima za djelovanje s mora i kopna te odgovarajućom komunikacijsko-informacijskom opremom."<ref>[https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-07-10/161901/PRIJEDLOG_DUGOROCNOG_PLANA_RAZVOJA_OSRH_2025_2036.pdf Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036.], Vlada Republike Hrvatske, 10. srpnja 2025., kod Hrvatskog sabora. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> Ministarstvo obrane najavilo je modernizaciju raketnih topovnjača za korištenje novih rakete radi isteka resursa raketama rbs-15, te nabavu 2 nove korvete za hrvatsku ratnu mornaricu. Vrijednost ugovora je potvrđena na oko 500 milijuna eura i više. Pregovori za nabavu traju, a kandidati koji se spominju su norveška vanguard class modularna korveta (proizvođač konsberg već je potvrdio pregovore prema njihovim informacijama brodovi bi se gradili u Hrvatskoj) i francuska gowind 2500 korveta. Nabava se očekuje 2024. prema informacijama iz MORH-a u razdoblju 2025.-2030. očekuje se ulazak u službu 2 nove korvete. Hrvatska je također u procesu pregovora za nabavu 2 nova minolovca. Očekuje se kupovina talijanskih gaeta class minolovaca, međutim nabava drugih nije isključena. === Ostalo === *Sustav radara za nadzor mora – 14 (4 Peregrine + 10) *Obalni topovi – 21 (6 + 15) *[[Ronilica R-2 Mala]] – 2 *[[Mobilni obalni lanser]]i (MOL) – 3 (jedno vozilo = 4 x [[RBS-15]]) *Postaje obalnog motrenja – [[Savudrija]], [[Brijuni]], [[Mali Lošinj]], [[Dugi otok]], [[Žirje]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Mljet]] i [[Molunat (Konavle)|Molunat]]. Ciljevi modernizacije HRM su planska modernizacija postojećih brodova i sredstava za izvršenje postavljenih namjenskih zadaća, te izrada studije izvodljivosti za izgradnju višenamjenskih i obalnih ophodnih brodova. Ministar obrane je 2. prosinca 2014. potpisao ugovor s [[Brodosplit]]om o izgradnji 5 novih obalnih brodova po projektu [[Brodarski institut|Brodarskog instituta]]. Dovršetak izgradnje prvog broda se očekuje za 15 mjeseci.<ref>[http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html Morh, MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209192239/http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html |date=9. prosinca 2014. }} objavljeno 2. prosinca 2014, pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref> U tijeku je završna faza instaliranja radara "Peregrine" te završetak prve faze implementacije računalno – komunikacijske mreže projekta "More". Četiri radara iz sustava Peregrin nalaze se na [[Vis]]u, [[Lastovo|Lastovu]], [[Dugi otok|Dugom otoku]] i [[Mljet]]u. Zajedno s još devet radarskih postaja na Jadranu činit će jedinstven radarski sustav "More" koji pokriva prostor od [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] do južnog Jadrana, sa zadaćom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa na moru. Sustav je namijenjen ponajprije nadzoru [[ZERP|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]]. U slučaju potrebe, djelovat će i kao potpora sustavima protubrodske, protuzračne i obalne obrane, za otkrivanje i sprječavanje terorizma, protuzakonite migracije i šverca, te kao potpora Službi traganja i spašavanja na moru. <gallery> Datoteka:MOL - mobilni obalni lanser (3).jpg|''Mobilni obalni lanser (MOL)'' 161. raketnog divizijuna HRM-a Datoteka:Torpedo MK-44.JPG|[[Torpedo]] ''MK-44'' Datoteka:Mina nekontaktna sidrena model 90.JPG|Mina nekontaktna sidrena ''model 90'' Datoteka:Ronilica R-2M 5.JPG|alt=Ronilica R-2M|Ronilica R-2 Mala </gallery> <div style="clear:both;"></div> == Činovi u HRM == {{Glavni|Činovi Hrvatske vojske}} {| {| class="wikitable" width = 100% style="align="center"" |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Admirali''''' |- ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala flote HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore viceadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kontraadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore komodora HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral flote]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Viceadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kontraadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Komodor]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Časnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši časnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži časnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana korvete HRM.svg|127x127px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika korvete HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan korvete]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik korvete]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Dočasnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši dočasnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži dočasnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore časničkog namjesnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore stožernog narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore nadnarednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore desetnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore skupnika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Časnički namjesnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Stožerni narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Nadnarednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Desetnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Skupnik]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Mornari i kadeti''''' |- ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore razvodnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore pozornika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Razvodnik]]''''' ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Pozornik]]''''' |- |} == Dan Hrvatske ratne mornarice == [[Datoteka:Pripadnici HRM 2008.jpg|mini|Pripadnici Hrvatske ratne mornarice tijekom svečanog postrojavanja u Zagrebu, 25. lipnja 2008.]] Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se '''[[18. rujna]]''', u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretljani u vrijeme kneza [[Branimir]]a [[887.]] godine u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kod Makarske]] porazili [[Mleci|mletačko]] brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.<ref>[http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 "Konferencija za novinstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana održana 15. prosinca 1995. u Predsjedničkim dvorima"] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120714220321/http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 |date=14. srpnja 2012. }}{{citat|...razumije se, da sam bio jedan od onih koji uspostavom samostalne hrvatske države je kazao – da je jedna od prvih zadaća među inim, i da vratimo slavu hrvatskog naroda zbog njegovog pomorstva. I, mogu vam sada reći, kad smo određivali dan ratne mornarice, pa su mi došli sa prijedlogom da to budu neki datumi od ovih naših dana, kad smo mi uspostavili ratnu mornaricu. Onda sam ja rekao – povijest ne počinje s nama, i izvolite mi pronaći datum hrvatskog pomorstva iz što starije povijesti, pa su onda pronašli pobjedu Domagoja nad Mlečanima.}}</ref> Dan HRM-a obilježava se smotrom brodova u raznim obalnim gradovima, danom otvorenih vrata, koncertima [[Orkestar OS RH|orkestra OSRH]] ili [[Klapa Sveti Juraj HRM|klape HRM-a "Sv. Juraj"]], uz odavanje počasti poginulim pripadnicima mornarice i prvom zapovjedniku, [[Admiral flote|admiralu flote]] [[Sveto Letica|Sveti Letici "Barbi"]]. Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] su osnovali [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan [[JRM|mornarice]] u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na [[spomenik Galebova krila]] u Podgori.<ref>[http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 "Na spomeniku Galebova krila: Obilježen Dan partizanske ratne mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190804202118/http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 |date=4. kolovoza 2019. }}, makarsko-primorje.com, Datum objave: 11 rujna 2015</ref><ref>[https://www.morh.hr/hr/adrion-14/scenarij-vjezbe-adrion/index.php?option=com_content&view=article&id=5574&catid=3&lang=hr&Itemid=118 "Svečano obilježen Dan i 21. obljetnica ustrojavanja HRM-a"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, MORH, 15.9.2012, Priopćenje</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/21587/hrm-u-zadnji-cas-u-proslavu-ubacio-partizane "HRM u zadnji čas u proslavu ubacio partizane"], Slobodna Dalmacija, 16.09.2008.</ref> == Odlikovanja == Godine [[2001.]] Hrvatska ratna mornarica odlikovana je odlukom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]] '''[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]''' u prigodi 10. obljetnice ustroja i djelovanja, a za ukupan doprinos u stvaranju oružanih snaga i obrani suvereniteta Republike Hrvatske. == Poveznice == * [[Oružane snage Republike Hrvatske]] * [[Obalna straža Republike Hrvatske]] * [[Riječna bojna]] – postrojba riječne ratne flotile * [[Brodovlje Hrvatske ratne mornarice]] * [[Klapa Sveti Juraj HRM]] * [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]] == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20131002133723/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/hrm.asp ''Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana'', Hrvatski vojnik, broj 77., studeni 2001.] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020919/feljton01.asp Hrvatski odgovor s mora na agresiju, ''Slobodna dalmacija'', 19. rujna 2002.] Podlistak: Nastanak, razvoj i uloga HRM * [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1661.htm Odluka o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka ("Narodne novine", broj 89/2004.)] {{hrvatski vojnik}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Navy of Croatia}} * [http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html Službena stranica OSRH – Hrvatska ratna mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217105837/http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html |date=17. prosinca 2007. }} *[http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 Fotogalerija ispaljivanja raketa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307031536/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 |date=7. ožujka 2016. }} sa "Zvonimira" 2015. {{OS RH}} [[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica| ]] o7hn3hib412zomj1k8e1eugv9tblf3e 7616410 7616409 2026-10-11T10:54:52Z Hrm1991 375086 Pomorska bitka za Split - dokumentarni film Muzeja Domovinskog rata u Splitu 7616410 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =Hrvatska ratna mornarica |slika =[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|150px]] |opis slike =Znak HRM |osnovana datum =[[12. rujna]] [[1991.]] |sjedište =[[Pomorska baza Lora]], [[Split]] |obljetnica =[[18. rujna]] |trenutačni zapovjednik = komodor Damir Dojkić |istaknuti zapovjednici =[[admiral flote]] [[Sveto Letica]]<br> [[viceadmiral]] [[Vid Stipetić]] <br> [[viceadmiral]] [[Zdravko Kardum]] <br> [[admiral]] [[Robert Hranj]] <br> [[kontraadmiral]] [[Predrag Stipanović]] |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Naval ensign of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Krmena zastava |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Naval Jack of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Pramčana zastava }} '''Hrvatska ratna mornarica''' ('''HRM''') grana je [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Njezina uloga i namjena je štititi integritet i suverenitet [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Danas (2025.) godine je Hrvatska ratna mornarica u prvom redu usmjerena na zaštitu hrvatskih obala i [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]], te od borbenih plovila ima manje jedinice koje nisu pogodne za izlazak izvan Jadranskog mora. Planira se u bliskoj budućnosti pribavljanje plovila veće autonomije plovidbe, veličine [[Korveta|korvete]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/hrvatska-zeli-nabaviti-dva-najmocnija-ratna-broda-u-svojoj-povijesti-istrazili-smo-sto-se-nudi-koliko-kosta-i-kako-su-naoruzani-15578305 "Hrvatska želi nabaviti dva najmoćnija ratna broda u svojoj povijesti. Istražili smo što se nudi, koliko košta i kako su naoružani"], Viktor Trumbetaš, "Jutarnji list" 28. travnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> == Zadaće Hrvatske ratne mornarice == '''Glavne zadaće HRM u miru su''': * održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH, * sudjelovanje u nadzoru i zaštiti morskih i podmorskih prostora i [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] na kojima Republika Hrvatska ima puni [[suverenitet]], suverena prava i nadležnosti, u suradnji s drugim institucijama i organizacijama RH, * održavanje sposobnosti mornaričkog pješaštva za vođenje borbe u priobalju i na otocima, * sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru, * sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti, * sudjelovanje u potpori civilnim organizacijama i institucijama RH na moru, * sudjelovanje u traganju i spašavanju na moru. '''Glavne zadaće HRM u ratu su''': * sudjelovanje u združenim obrambenim i napadnim operacijama u obrani i uspostavi teritorijalnog integriteta zemlje, * sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, a stupanjem u [[NATO]] i u obrani saveznika. == Povijest == {{Uklopi u|Povijest Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:Pripadnici HRM za vrijeme svečanog mimohoda za Dan državnosti.jpg|mini|desno|300px|Mornari i kadeti u svečanim odorama HRM]] [[Datoteka:Pripadnici HRM Karlovac 2008.jpg|mini|300px|Pripadnici HRM tijekom proslave Dana OSRH u [[Karlovac|Karlovcu]] [[2008.]] godine]]Odlukom predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od [[12. rujna]] [[1991.]] kojom je imenovao zapovjednika [[admiral]]a [[Sveto Letica|Svetu Leticu]] – admirala s preko četiri desetljeća iskustva u ratnoj mornarici, koji će biti na čelu HRM za čitavog trajanja Domovinskog rata – službeno je započelo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice osnivanjem prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Istog dana u Splitu zgradi Zapovjedništva, Jadranska ulica 1, postrojeni su Dragovoljci HRM-a i nekolicina bivših JRM oficira koji su prešli u redove HRM. Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod [[DJB-103]] koji je otet [[JNA|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] [[15. rujna]] [[1991.]] dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. === Osvajanje prvih skladišta i vojne opreme === Već su tijekom rujna stvoreni uvjeti za snažno suprotstavljanje agresoru na moru i primorju. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla – Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] [[1991.]] osvojena su skladišta streljiva i naoružanja, a u Tatinjama skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] [[1991.]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u vojarni [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničkog remontnog zavoda ''Velimir Škorpik'' preuzeli Zavod u svoje ruke i 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su tako važan plijen uspjele obraniti u teškim borbama, izvojivši prvu značajnu pobjedu u Domovinskom ratu, kojom je omogućeno formiranje snažne ratne mornarice<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014</ref>: neprijatelj će u narednim godinama s poteškoćama održavati ispravnost plovila koja su mu preostala, a superiorna hrvatska brodogradnja će uspijevati podizati borbenu sposobnost zarobljenih plovila i unaprjeđivati tehnološku razinu oružanih sustava. === Zarobljeni brodovi i plovila === Zarobljena 34 ratna broda i plovila u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote [[JRM]]. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u dvije borbene skupine: *'''Udarne pomorske snage (UPS)''' organizirane u "Mješoviti divizion RTOP, RČ, TČ i PČ" s brodovima: *'''RTOP-402''' – danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' – u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' – u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' – danas [[OB-01 Novigrad]] *'''PČ-180''' – danas [[OB-03 Cavtat]] *'''PČ-181''' – danas [[OB-04 Hrvatska Kostajnica]] *'''Obalne pomorske snage (OPS)''' Su činili svi ostali brodovi s barkama koji su uglavnom djelovali u priobalju. Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama – tako primjerice [[OB-02 Šolta]] koji je zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]] – postali temelj izgradnje HRM-a. Od odlučujuće važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočkog prostora bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88 mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88 mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. U to vrijeme, 24 rujna 1991 došlo je do prve pogibije Dragovoljca HRM-a, [https://www.morh.hr/in-memoriam-kapetan-korvete-josip-vranic/ Josip Vranić] === Borbena djelovanja HRM-a u jesen 1991. === U studenom 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila [[JRM|Jugoslavenska ratna mornarica]] i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila '''Taktička grupa (TG) "Kaštela"''' koja je, uz veliki ophodni brod (VPBR-31 "Split"), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[Raketni čamac|raketni čamac]] (RČ-306), [[Torpedni čamac|torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Kako bi spriječili JRM u korištenju ratne luke Lora u Splitu i opskrbu TG Kaštela iz te baze, HRM je diverzijom uz pomoć trajekta Jadrolinije 25. rujna položila morske mine na ulazu u luku Lora. [https://www.youtube.com/watch?v=JsqMcUxyhbA Polaganje mina Lora.] Ubrzo je jedna jugoslavenska barkasa naletjela na minu i potonula. Brodovi JRM su prestali koristiti Loru kao bazu, ali su unatoč tome zadržali položaje u Splitskom kanalu, blokirajući pomorski promet, a logistička potpora je organizirana s Visa i Lastova. Početkom listopada HRM je položila minsku zapreku i u Splitskim vratima. Dne [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u [[Šibenik]]u gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u – gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima [[JRM]]-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka [[Brač]]a oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]], [https://www.youtube.com/watch?v=U9so8ivtQbY&t=2254s Pomorska bitka za Split - dokumentarni film Muzeja Domovinskog rata] Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenog]] 1991. godine, sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (M-143 "Olib", M-144 "Iž" i M-153 "Blitvenica").<ref>''[[m:w:en:Jane's Fighting Ships|Jane's Fighting Ships]]'', Sampson Low, Marston and Co., London, 1992., str. 822.</ref><!-- samo za nazive brodovlja --> Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenog]] 1991. godine otvorile vatru po dijelovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do izmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[Minolovac|minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML- 143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok [[Vis]]. Bojevi u [[Boj u Splitskom kanalu|Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom]] kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a. Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva [[Boj u Splitskom kanalu|u Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. === Jačanje HRM tijekom domovinskog rata i preuzimanje inicijative na Jadranu === Makar je primirje 1991. godine HRM dočekala sa znatno manjim brojem operativnih plovila od broja koji je ostao [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]], preuzela je pretežni dio ratnih luka; u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. U preostalim dobrim lukama u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], predstavljala je JRM manju prijetnju, osobito s obzirom na to da je – lišena značajnijih brodograđevinih kapaciteta – bila suočena s problemima u održavanju. Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, predano radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uveden brod znatne vatrene moći [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ''Kralj Petar Krešimir IV.'']], sagrađen u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]]'';'' 1994. godine u skopu združene vježbe HRM-a i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ i PZO]] "Posejdon 94" bit će izvedeno prvo testno lansiranje švedskih protubrodskih raketa [[RBS-15]] s raketnih topovjača RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV i [[RTOP-21 Šibenik]],<ref>[https://www.morh.hr/uspjesno-provedeno-gadanje-protubrodskom-raketom-rbs-15b/ "Uspješno provedeno gađanje protubrodskom raketom RBS-15B"], priopćenje Ministarstva obrane RH, 14. svibnja 2015.</ref> ostvarivši time prednost pred protivničkom flotom koja je raspolagala sličnim starijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] sovjetskog podrijetla. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo: postrojba [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|"Vange"]] sudjeluje u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]] tijekom [[Operacija Maslenica|Operacije Maslenica]] u siječnju 1993. Još ranije je [[Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva]], osnovan na području Dubrovnika 1. studenog 1991. god., sudjelovao u obrani tog područja, u kojoj je iznimno važnu zadaću transporta prema opkoljenom gradu izvršio i [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. HRM je do kraja domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. === Zapovjednici HRM-a === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|200px|[[Sveto Letica]], prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice]] {{glavni|Dodatak:Popis zapovjednika Hrvatske ratne mornarice}} # '''[[Sveto Letica]]''' ([[12. rujna]] [[1991.]] – [[svibanj]] [[1996.]]) # '''[[Vid Stipetić]]''' ([[1996.]] – [[2002.]]) # '''[[Zdravko Kardum]]''' ([[31. prosinca]] [[2002.]] – [[19. ožujka]] [[2007.]]) # '''[[Ante Urlić]]''' ([[2007.]] – [[31. listopada]] [[2012.]]) # '''[[Robert Hranj]]''' ([[1. studenog]] [[2012.]] – [[31. siječnja]] [[2015.]]) # '''[[Predrag Stipanović]]''' ([[1. veljače]] [[2015.]] – [[18. prosinca]] [[2017.]]) # '''[[Ivo Raffanelli]]''' ([[18. prosinca]] [[2017.]] – 12. siječnja 2024.) # Damir Dojkić (od 12. siječnja 2024.)<ref>{{Citiranje novina|last=Budimir|first=Milena|date=2024-02-14|title=Kotoranin Damir Dojkić, novi zapovjednik HRM-a|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kotoranin-damir-dojkic-novi-zapovjednik-hrm-a-o-splitu-mili-catlaku-obitelji-i-hajduku-i-sto-mu-je-zivotni-san-1364078|access-date=2025-01-04}}</ref> == Struktura == Osnovnu strukturu HRM čini:<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref> -   '''Zapovjedništvo HRM''' -   Dom zapovjedništva HRM -   '''Flota HRM'''      -  Zapovjedništvo      -  Divizijun za površinsko djelovanje      -  Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref>      -  Satnija mornaričko-desantnog pješaštva -   '''Obalna straža'''      -  Zapovjedništvo      -  1. divizijun (Split)      -  2. divizijun (Pula) -   '''Bojna obalne službe motrenja i navođenja''' ( OMiN)      -  Zapovjedništvo      -  1. satnija OMIN (Split)      -  2. satnija OMIN (Pula)      -  Satnija KIS (komunikacijsko-informacijski sustavi) -   '''Središte za obuku HRM''' -   '''Pomorska baza Split'''      -  Zapovjedništvo      -  Bojna za održavanje      -  Satnija za opskrbu i transport      -  Opslužništvo vojarne "Admiral flote Sveto Letica - Barba" (ex. "Sv. Nikola") - Lora      - Vojnopomorsko zdravsteno središte      -  Satnija za osiguranje      -  Odjeljak pomorske baze Sjever (Pula)      -  Odjeljak pomorske baze Jug (Ploče/Pelješac) <ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010163113/http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|archive-date=10. listopada 2008.|access-date=15. ožujka 2009.}}</ref>{{Pojasniti|ne postoji u izvoru}} [[Datoteka:Ešalon HRM 2008.jpg|mini|300px|desno|Postroj pripadnika HRM-a u svečanom mimohodu tijekom obilježavanja [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]] 2008. godine]] == Pomorske baze i vojne luke == Pomorske baze se nalaze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u, [[Split]]u, [[Ploče|Pločama]]. Također, duž obale smještene su postaje obalnog motrenja. Odlukom [[Hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] osnovane su vojne luke za potrebe [[MORH|Ministarstva obrane]] za vojnu namjenu. === Vojne luke === * Pula * Kovčanje – otok Lošinj * »Uvala Panikovac« – Šibenik * Divulje – Trogir * »Brižine« – Kaštel Sućurac * »[[Vojna luka Lora|Lora]]« – Split * »Poljud« (luka Učilišta HRM) – Split * »Postrojbe za razmagnetiziranje brodova« (poluotok Marjan) – Split * »Postaja za kontrolu brodskog magnetizma« (hrid Galija u cijelosti) – Split * »Uvala Tatinje« (u cijelosti) – Ploče * »Otok Pločica« (u cijelosti s pripadajućim morskim prostorom) – Ploče * »Uvala Bačine« – Ploče * »Meja« – otok Korčula === Vojne podzemne luke === [[Slika:Baza za demagnetizaciju.jpg|minijatura|desno|300px|Baza za demagnetizaciju brodova na Marjanu]] *Potkop »Zagračina« – Dugi otok *Potkop »Paprenica« – Dugi otok *Potkop »Bukašin« – Dugi otok *Potkop »Parja« – otok Vis *Potkop »Maslinova« (uvala Maslinova) – otok Brač *Potkop »Smrka« (uvala Smrka) – otok Brač *Potkop »Kruščica« (uvala Kruščica) – otok Brač *Potkop »Sito« – otok Lastovo *Potkop »Kremena« – otok Lastovo *Potkop »Duba« – Ploče *Potkop »Brijesta« (uvala Brijesta) – Ploče *Potkop »Soline« (uvala Soline) – Ploče Maskirni pristani (privezišta, vezovi) izgrađeni su na nenastanjenom dijelu obale i do njih uglavnom ne vode nikakve izgrađene komunikacije. Duž obale postoje 14 maskirnih pristana. == Naoružanje == {{Glavni|Brodovlje Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir 001-1.JPG|mini|200px|Raketna topovnjača [[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|''Kralj Dmitar Zvonimir'']]]] [[Datoteka:OB-63 Cavtat i OB-64 Hrvatska Kostajnica.JPG|mini|200px|Ophodni brodovi [[OB-63 Cavtat|''Cavtat'']] i [[OB-64 Hrvatska Kostajnica|''Hrvatska Kostajnica'']]]] [[Datoteka:BS-73 Faust Vrancic 003.JPG|mini|200px|Spasilački brod [[BS-73 Faust Vrančić|''Faust Vrančić'']]]] [[Datoteka:RTOP-11 Petar Kresimir IV.jpg|200px|mini|RTOP-11 u Lori]] Glavnu borbenu osnovu [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] čine tri [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] hrvatske proizvodnje te dvije [[raketne topovnjače klase Helsinki|raketne topovnjače klase ''Helsinki'']] koje su dostavljene početkom [[studeni|studenog]] [[2008.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090209091657/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |archive-date=9. veljače 2009. |access-date=16. studenoga 2008.}}</ref> Finske raketne topovnjače kupljene su za simboličnih 9 milijuna [[euro|eura]] u sklopu ''offset'' dogovora o kupnji [[Finska|finskih]] oklopnih vozila "Patria" te predstavljaju prijelazno rješenje do nabave domaćih fregata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |title=Sklopljen ugovor o nabavci dva raketna broda klase Helsinki |access-date=18. rujna 2008. |archive-date=22. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080722012931/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |url-status=dead}}</ref> Uz raketne topovnjače, HRM posjeduje i veći broj pomoćnih brodova koji se koriste za mino-polaganje, ophodnju i obuku mornara. Prema dugoročnom planu razvoja dio brodova će obnašati i ulogu [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.poslovni.hr/87920.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926124742/http://www.poslovni.hr/87920.aspx |archive-date=26. rujna 2008. |access-date=18. rujna 2008.}}</ref> dok će ostali biti namijenjeni obavljanju tradicionalnih pomorskih zadaća. Većina brodova iz flote HRM zapravo su brodovi JRM, koji su zarobljeni početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio brodova građeni su za potrebe [[JRM]], ali nisu bili dovršeni ili su se u trenutku rasplamsavanja sukoba nalazili na remotnu. Nakon što je u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god. bilo predviđeno da će HRM "u svojem sastavu imati raketne topovnjače, lovce mina - minolovce i desantne brodove - minopolagače... ophodne brodove i remorkere te... ostala pripadajuća plovila", a da će se tek "analizirati... mogućnosti i modaliteti razvoja i izgradnje, odnosno nabave višenamjenskog broda kao platforme za razvoj i održavanje šireg spektra borbenih i potpornih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice",<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434032.pdf "Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god."], "Narodne novine" br. 151/2014</ref> u složenijoj međunarodnoj sigurnosnoj situaciji 2025. god. Hrvatska pregovara s NATO saveznicima o pribavljanju dva broda veličine korvete i drugim koracima za jačanje HRM.<ref>[https://n1info.hr/svijet/rutteova-zamjenica-svi-se-slazu-da-je-rusija-jasna-i-neposredna-opasnost/ "Rutteova zamjenica: Svi se slažu da je Rusija jasna i neposredna opasnost"], HINA, kod "N1", 12. srpnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> U srpnju 2025. god. se u Prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. god. navodi: "Ključni projekt Hrvatske ratne mornarice opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ostaje strateški prioritet i predviđen je do kraja prvoga trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja, za što su pripremne i planske radnje započele. Do tada će se dio postojećih platformi opremiti novim raketnim sustavima za djelovanje s mora i kopna te odgovarajućom komunikacijsko-informacijskom opremom."<ref>[https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-07-10/161901/PRIJEDLOG_DUGOROCNOG_PLANA_RAZVOJA_OSRH_2025_2036.pdf Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036.], Vlada Republike Hrvatske, 10. srpnja 2025., kod Hrvatskog sabora. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> Ministarstvo obrane najavilo je modernizaciju raketnih topovnjača za korištenje novih rakete radi isteka resursa raketama rbs-15, te nabavu 2 nove korvete za hrvatsku ratnu mornaricu. Vrijednost ugovora je potvrđena na oko 500 milijuna eura i više. Pregovori za nabavu traju, a kandidati koji se spominju su norveška vanguard class modularna korveta (proizvođač konsberg već je potvrdio pregovore prema njihovim informacijama brodovi bi se gradili u Hrvatskoj) i francuska gowind 2500 korveta. Nabava se očekuje 2024. prema informacijama iz MORH-a u razdoblju 2025.-2030. očekuje se ulazak u službu 2 nove korvete. Hrvatska je također u procesu pregovora za nabavu 2 nova minolovca. Očekuje se kupovina talijanskih gaeta class minolovaca, međutim nabava drugih nije isključena. === Ostalo === *Sustav radara za nadzor mora – 14 (4 Peregrine + 10) *Obalni topovi – 21 (6 + 15) *[[Ronilica R-2 Mala]] – 2 *[[Mobilni obalni lanser]]i (MOL) – 3 (jedno vozilo = 4 x [[RBS-15]]) *Postaje obalnog motrenja – [[Savudrija]], [[Brijuni]], [[Mali Lošinj]], [[Dugi otok]], [[Žirje]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Mljet]] i [[Molunat (Konavle)|Molunat]]. Ciljevi modernizacije HRM su planska modernizacija postojećih brodova i sredstava za izvršenje postavljenih namjenskih zadaća, te izrada studije izvodljivosti za izgradnju višenamjenskih i obalnih ophodnih brodova. Ministar obrane je 2. prosinca 2014. potpisao ugovor s [[Brodosplit]]om o izgradnji 5 novih obalnih brodova po projektu [[Brodarski institut|Brodarskog instituta]]. Dovršetak izgradnje prvog broda se očekuje za 15 mjeseci.<ref>[http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html Morh, MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209192239/http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html |date=9. prosinca 2014. }} objavljeno 2. prosinca 2014, pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref> U tijeku je završna faza instaliranja radara "Peregrine" te završetak prve faze implementacije računalno – komunikacijske mreže projekta "More". Četiri radara iz sustava Peregrin nalaze se na [[Vis]]u, [[Lastovo|Lastovu]], [[Dugi otok|Dugom otoku]] i [[Mljet]]u. Zajedno s još devet radarskih postaja na Jadranu činit će jedinstven radarski sustav "More" koji pokriva prostor od [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] do južnog Jadrana, sa zadaćom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa na moru. Sustav je namijenjen ponajprije nadzoru [[ZERP|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]]. U slučaju potrebe, djelovat će i kao potpora sustavima protubrodske, protuzračne i obalne obrane, za otkrivanje i sprječavanje terorizma, protuzakonite migracije i šverca, te kao potpora Službi traganja i spašavanja na moru. <gallery> Datoteka:MOL - mobilni obalni lanser (3).jpg|''Mobilni obalni lanser (MOL)'' 161. raketnog divizijuna HRM-a Datoteka:Torpedo MK-44.JPG|[[Torpedo]] ''MK-44'' Datoteka:Mina nekontaktna sidrena model 90.JPG|Mina nekontaktna sidrena ''model 90'' Datoteka:Ronilica R-2M 5.JPG|alt=Ronilica R-2M|Ronilica R-2 Mala </gallery> <div style="clear:both;"></div> == Činovi u HRM == {{Glavni|Činovi Hrvatske vojske}} {| {| class="wikitable" width = 100% style="align="center"" |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Admirali''''' |- ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala flote HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore viceadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kontraadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore komodora HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral flote]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Viceadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kontraadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Komodor]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Časnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši časnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži časnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana korvete HRM.svg|127x127px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika korvete HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan korvete]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik korvete]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Dočasnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši dočasnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži dočasnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore časničkog namjesnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore stožernog narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore nadnarednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore desetnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore skupnika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Časnički namjesnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Stožerni narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Nadnarednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Desetnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Skupnik]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Mornari i kadeti''''' |- ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore razvodnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore pozornika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Razvodnik]]''''' ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Pozornik]]''''' |- |} == Dan Hrvatske ratne mornarice == [[Datoteka:Pripadnici HRM 2008.jpg|mini|Pripadnici Hrvatske ratne mornarice tijekom svečanog postrojavanja u Zagrebu, 25. lipnja 2008.]] Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se '''[[18. rujna]]''', u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretljani u vrijeme kneza [[Branimir]]a [[887.]] godine u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kod Makarske]] porazili [[Mleci|mletačko]] brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.<ref>[http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 "Konferencija za novinstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana održana 15. prosinca 1995. u Predsjedničkim dvorima"] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120714220321/http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 |date=14. srpnja 2012. }}{{citat|...razumije se, da sam bio jedan od onih koji uspostavom samostalne hrvatske države je kazao – da je jedna od prvih zadaća među inim, i da vratimo slavu hrvatskog naroda zbog njegovog pomorstva. I, mogu vam sada reći, kad smo određivali dan ratne mornarice, pa su mi došli sa prijedlogom da to budu neki datumi od ovih naših dana, kad smo mi uspostavili ratnu mornaricu. Onda sam ja rekao – povijest ne počinje s nama, i izvolite mi pronaći datum hrvatskog pomorstva iz što starije povijesti, pa su onda pronašli pobjedu Domagoja nad Mlečanima.}}</ref> Dan HRM-a obilježava se smotrom brodova u raznim obalnim gradovima, danom otvorenih vrata, koncertima [[Orkestar OS RH|orkestra OSRH]] ili [[Klapa Sveti Juraj HRM|klape HRM-a "Sv. Juraj"]], uz odavanje počasti poginulim pripadnicima mornarice i prvom zapovjedniku, [[Admiral flote|admiralu flote]] [[Sveto Letica|Sveti Letici "Barbi"]]. Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] su osnovali [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan [[JRM|mornarice]] u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na [[spomenik Galebova krila]] u Podgori.<ref>[http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 "Na spomeniku Galebova krila: Obilježen Dan partizanske ratne mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190804202118/http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 |date=4. kolovoza 2019. }}, makarsko-primorje.com, Datum objave: 11 rujna 2015</ref><ref>[https://www.morh.hr/hr/adrion-14/scenarij-vjezbe-adrion/index.php?option=com_content&view=article&id=5574&catid=3&lang=hr&Itemid=118 "Svečano obilježen Dan i 21. obljetnica ustrojavanja HRM-a"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, MORH, 15.9.2012, Priopćenje</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/21587/hrm-u-zadnji-cas-u-proslavu-ubacio-partizane "HRM u zadnji čas u proslavu ubacio partizane"], Slobodna Dalmacija, 16.09.2008.</ref> == Odlikovanja == Godine [[2001.]] Hrvatska ratna mornarica odlikovana je odlukom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]] '''[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]''' u prigodi 10. obljetnice ustroja i djelovanja, a za ukupan doprinos u stvaranju oružanih snaga i obrani suvereniteta Republike Hrvatske. == Poveznice == * [[Oružane snage Republike Hrvatske]] * [[Obalna straža Republike Hrvatske]] * [[Riječna bojna]] – postrojba riječne ratne flotile * [[Brodovlje Hrvatske ratne mornarice]] * [[Klapa Sveti Juraj HRM]] * [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]] == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20131002133723/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/hrm.asp ''Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana'', Hrvatski vojnik, broj 77., studeni 2001.] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020919/feljton01.asp Hrvatski odgovor s mora na agresiju, ''Slobodna dalmacija'', 19. rujna 2002.] Podlistak: Nastanak, razvoj i uloga HRM * [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1661.htm Odluka o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka ("Narodne novine", broj 89/2004.)] {{hrvatski vojnik}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Navy of Croatia}} * [http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html Službena stranica OSRH – Hrvatska ratna mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217105837/http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html |date=17. prosinca 2007. }} *[http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 Fotogalerija ispaljivanja raketa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307031536/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 |date=7. ožujka 2016. }} sa "Zvonimira" 2015. {{OS RH}} [[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica| ]] 7oxd2wbxwa9mh7xa2oiv0ity7f3kexn 7616423 7616410 2026-10-11T11:52:30Z Hrm1991 375086 Opis preuzimanja DJB-103 iz brodogradilišta Greben, Vela Luka 7616423 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =Hrvatska ratna mornarica |slika =[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|150px]] |opis slike =Znak HRM |osnovana datum =[[12. rujna]] [[1991.]] |sjedište =[[Pomorska baza Lora]], [[Split]] |obljetnica =[[18. rujna]] |trenutačni zapovjednik = komodor Damir Dojkić |istaknuti zapovjednici =[[admiral flote]] [[Sveto Letica]]<br> [[viceadmiral]] [[Vid Stipetić]] <br> [[viceadmiral]] [[Zdravko Kardum]] <br> [[admiral]] [[Robert Hranj]] <br> [[kontraadmiral]] [[Predrag Stipanović]] |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Naval ensign of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Krmena zastava |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Naval Jack of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Pramčana zastava }} '''Hrvatska ratna mornarica''' ('''HRM''') grana je [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Njezina uloga i namjena je štititi integritet i suverenitet [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Danas (2025.) godine je Hrvatska ratna mornarica u prvom redu usmjerena na zaštitu hrvatskih obala i [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]], te od borbenih plovila ima manje jedinice koje nisu pogodne za izlazak izvan Jadranskog mora. Planira se u bliskoj budućnosti pribavljanje plovila veće autonomije plovidbe, veličine [[Korveta|korvete]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/hrvatska-zeli-nabaviti-dva-najmocnija-ratna-broda-u-svojoj-povijesti-istrazili-smo-sto-se-nudi-koliko-kosta-i-kako-su-naoruzani-15578305 "Hrvatska želi nabaviti dva najmoćnija ratna broda u svojoj povijesti. Istražili smo što se nudi, koliko košta i kako su naoružani"], Viktor Trumbetaš, "Jutarnji list" 28. travnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> == Zadaće Hrvatske ratne mornarice == '''Glavne zadaće HRM u miru su''': * održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH, * sudjelovanje u nadzoru i zaštiti morskih i podmorskih prostora i [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] na kojima Republika Hrvatska ima puni [[suverenitet]], suverena prava i nadležnosti, u suradnji s drugim institucijama i organizacijama RH, * održavanje sposobnosti mornaričkog pješaštva za vođenje borbe u priobalju i na otocima, * sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru, * sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti, * sudjelovanje u potpori civilnim organizacijama i institucijama RH na moru, * sudjelovanje u traganju i spašavanju na moru. '''Glavne zadaće HRM u ratu su''': * sudjelovanje u združenim obrambenim i napadnim operacijama u obrani i uspostavi teritorijalnog integriteta zemlje, * sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, a stupanjem u [[NATO]] i u obrani saveznika. == Povijest == {{Uklopi u|Povijest Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:Pripadnici HRM za vrijeme svečanog mimohoda za Dan državnosti.jpg|mini|desno|300px|Mornari i kadeti u svečanim odorama HRM]] [[Datoteka:Pripadnici HRM Karlovac 2008.jpg|mini|300px|Pripadnici HRM tijekom proslave Dana OSRH u [[Karlovac|Karlovcu]] [[2008.]] godine]]Odlukom predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od [[12. rujna]] [[1991.]] kojom je imenovao zapovjednika [[admiral]]a [[Sveto Letica|Svetu Leticu]] – admirala s preko četiri desetljeća iskustva u ratnoj mornarici, koji će biti na čelu HRM za čitavog trajanja Domovinskog rata – službeno je započelo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice osnivanjem prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Istog dana u Splitu zgradi Zapovjedništva, Jadranska ulica 1, postrojeni su Dragovoljci HRM-a i nekolicina bivših JRM oficira koji su prešli u redove HRM. Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod [[DJB-103]] koji je pod zapovjedništvom Ivan Matić - Sep, posada Ante Franićević, Dalibor Zlokić i Željko Županović otet [[JNA|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] [[15. rujna]] [[1991.]] dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. === Osvajanje prvih skladišta i vojne opreme === Već su tijekom rujna stvoreni uvjeti za snažno suprotstavljanje agresoru na moru i primorju. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla – Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] [[1991.]] osvojena su skladišta streljiva i naoružanja, a u Tatinjama skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] [[1991.]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u vojarni [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničkog remontnog zavoda ''Velimir Škorpik'' preuzeli Zavod u svoje ruke i 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su tako važan plijen uspjele obraniti u teškim borbama, izvojivši prvu značajnu pobjedu u Domovinskom ratu, kojom je omogućeno formiranje snažne ratne mornarice<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014</ref>: neprijatelj će u narednim godinama s poteškoćama održavati ispravnost plovila koja su mu preostala, a superiorna hrvatska brodogradnja će uspijevati podizati borbenu sposobnost zarobljenih plovila i unaprjeđivati tehnološku razinu oružanih sustava. === Zarobljeni brodovi i plovila === Zarobljena 34 ratna broda i plovila u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote [[JRM]]. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u dvije borbene skupine: *'''Udarne pomorske snage (UPS)''' organizirane u "Mješoviti divizion RTOP, RČ, TČ i PČ" s brodovima: *'''RTOP-402''' – danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' – u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' – u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' – danas [[OB-01 Novigrad]] *'''PČ-180''' – danas [[OB-03 Cavtat]] *'''PČ-181''' – danas [[OB-04 Hrvatska Kostajnica]] *'''Obalne pomorske snage (OPS)''' Su činili svi ostali brodovi s barkama koji su uglavnom djelovali u priobalju. Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama – tako primjerice [[OB-02 Šolta]] koji je zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]] – postali temelj izgradnje HRM-a. Od odlučujuće važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočkog prostora bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88 mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88 mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. U to vrijeme, 24 rujna 1991 došlo je do prve pogibije Dragovoljca HRM-a, [https://www.morh.hr/in-memoriam-kapetan-korvete-josip-vranic/ Josip Vranić] === Borbena djelovanja HRM-a u jesen 1991. === U studenom 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila [[JRM|Jugoslavenska ratna mornarica]] i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila '''Taktička grupa (TG) "Kaštela"''' koja je, uz veliki ophodni brod (VPBR-31 "Split"), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[Raketni čamac|raketni čamac]] (RČ-306), [[Torpedni čamac|torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Kako bi spriječili JRM u korištenju ratne luke Lora u Splitu i opskrbu TG Kaštela iz te baze, HRM je diverzijom uz pomoć trajekta Jadrolinije 25. rujna položila morske mine na ulazu u luku Lora. [https://www.youtube.com/watch?v=JsqMcUxyhbA Polaganje mina Lora.] Ubrzo je jedna jugoslavenska barkasa naletjela na minu i potonula. Brodovi JRM su prestali koristiti Loru kao bazu, ali su unatoč tome zadržali položaje u Splitskom kanalu, blokirajući pomorski promet, a logistička potpora je organizirana s Visa i Lastova. Početkom listopada HRM je položila minsku zapreku i u Splitskim vratima. Dne [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u [[Šibenik]]u gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u – gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima [[JRM]]-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka [[Brač]]a oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]], [https://www.youtube.com/watch?v=U9so8ivtQbY&t=2254s Pomorska bitka za Split - dokumentarni film Muzeja Domovinskog rata] Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenog]] 1991. godine, sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (M-143 "Olib", M-144 "Iž" i M-153 "Blitvenica").<ref>''[[m:w:en:Jane's Fighting Ships|Jane's Fighting Ships]]'', Sampson Low, Marston and Co., London, 1992., str. 822.</ref><!-- samo za nazive brodovlja --> Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenog]] 1991. godine otvorile vatru po dijelovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do izmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[Minolovac|minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML- 143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok [[Vis]]. Bojevi u [[Boj u Splitskom kanalu|Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom]] kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a. Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva [[Boj u Splitskom kanalu|u Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. === Jačanje HRM tijekom domovinskog rata i preuzimanje inicijative na Jadranu === Makar je primirje 1991. godine HRM dočekala sa znatno manjim brojem operativnih plovila od broja koji je ostao [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]], preuzela je pretežni dio ratnih luka; u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. U preostalim dobrim lukama u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], predstavljala je JRM manju prijetnju, osobito s obzirom na to da je – lišena značajnijih brodograđevinih kapaciteta – bila suočena s problemima u održavanju. Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, predano radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uveden brod znatne vatrene moći [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ''Kralj Petar Krešimir IV.'']], sagrađen u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]]'';'' 1994. godine u skopu združene vježbe HRM-a i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ i PZO]] "Posejdon 94" bit će izvedeno prvo testno lansiranje švedskih protubrodskih raketa [[RBS-15]] s raketnih topovjača RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV i [[RTOP-21 Šibenik]],<ref>[https://www.morh.hr/uspjesno-provedeno-gadanje-protubrodskom-raketom-rbs-15b/ "Uspješno provedeno gađanje protubrodskom raketom RBS-15B"], priopćenje Ministarstva obrane RH, 14. svibnja 2015.</ref> ostvarivši time prednost pred protivničkom flotom koja je raspolagala sličnim starijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] sovjetskog podrijetla. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo: postrojba [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|"Vange"]] sudjeluje u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]] tijekom [[Operacija Maslenica|Operacije Maslenica]] u siječnju 1993. Još ranije je [[Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva]], osnovan na području Dubrovnika 1. studenog 1991. god., sudjelovao u obrani tog područja, u kojoj je iznimno važnu zadaću transporta prema opkoljenom gradu izvršio i [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. HRM je do kraja domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. === Zapovjednici HRM-a === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|200px|[[Sveto Letica]], prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice]] {{glavni|Dodatak:Popis zapovjednika Hrvatske ratne mornarice}} # '''[[Sveto Letica]]''' ([[12. rujna]] [[1991.]] – [[svibanj]] [[1996.]]) # '''[[Vid Stipetić]]''' ([[1996.]] – [[2002.]]) # '''[[Zdravko Kardum]]''' ([[31. prosinca]] [[2002.]] – [[19. ožujka]] [[2007.]]) # '''[[Ante Urlić]]''' ([[2007.]] – [[31. listopada]] [[2012.]]) # '''[[Robert Hranj]]''' ([[1. studenog]] [[2012.]] – [[31. siječnja]] [[2015.]]) # '''[[Predrag Stipanović]]''' ([[1. veljače]] [[2015.]] – [[18. prosinca]] [[2017.]]) # '''[[Ivo Raffanelli]]''' ([[18. prosinca]] [[2017.]] – 12. siječnja 2024.) # Damir Dojkić (od 12. siječnja 2024.)<ref>{{Citiranje novina|last=Budimir|first=Milena|date=2024-02-14|title=Kotoranin Damir Dojkić, novi zapovjednik HRM-a|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kotoranin-damir-dojkic-novi-zapovjednik-hrm-a-o-splitu-mili-catlaku-obitelji-i-hajduku-i-sto-mu-je-zivotni-san-1364078|access-date=2025-01-04}}</ref> == Struktura == Osnovnu strukturu HRM čini:<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref> -   '''Zapovjedništvo HRM''' -   Dom zapovjedništva HRM -   '''Flota HRM'''      -  Zapovjedništvo      -  Divizijun za površinsko djelovanje      -  Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref>      -  Satnija mornaričko-desantnog pješaštva -   '''Obalna straža'''      -  Zapovjedništvo      -  1. divizijun (Split)      -  2. divizijun (Pula) -   '''Bojna obalne službe motrenja i navođenja''' ( OMiN)      -  Zapovjedništvo      -  1. satnija OMIN (Split)      -  2. satnija OMIN (Pula)      -  Satnija KIS (komunikacijsko-informacijski sustavi) -   '''Središte za obuku HRM''' -   '''Pomorska baza Split'''      -  Zapovjedništvo      -  Bojna za održavanje      -  Satnija za opskrbu i transport      -  Opslužništvo vojarne "Admiral flote Sveto Letica - Barba" (ex. "Sv. Nikola") - Lora      - Vojnopomorsko zdravsteno središte      -  Satnija za osiguranje      -  Odjeljak pomorske baze Sjever (Pula)      -  Odjeljak pomorske baze Jug (Ploče/Pelješac) <ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010163113/http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|archive-date=10. listopada 2008.|access-date=15. ožujka 2009.}}</ref>{{Pojasniti|ne postoji u izvoru}} [[Datoteka:Ešalon HRM 2008.jpg|mini|300px|desno|Postroj pripadnika HRM-a u svečanom mimohodu tijekom obilježavanja [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]] 2008. godine]] == Pomorske baze i vojne luke == Pomorske baze se nalaze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u, [[Split]]u, [[Ploče|Pločama]]. Također, duž obale smještene su postaje obalnog motrenja. Odlukom [[Hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] osnovane su vojne luke za potrebe [[MORH|Ministarstva obrane]] za vojnu namjenu. === Vojne luke === * Pula * Kovčanje – otok Lošinj * »Uvala Panikovac« – Šibenik * Divulje – Trogir * »Brižine« – Kaštel Sućurac * »[[Vojna luka Lora|Lora]]« – Split * »Poljud« (luka Učilišta HRM) – Split * »Postrojbe za razmagnetiziranje brodova« (poluotok Marjan) – Split * »Postaja za kontrolu brodskog magnetizma« (hrid Galija u cijelosti) – Split * »Uvala Tatinje« (u cijelosti) – Ploče * »Otok Pločica« (u cijelosti s pripadajućim morskim prostorom) – Ploče * »Uvala Bačine« – Ploče * »Meja« – otok Korčula === Vojne podzemne luke === [[Slika:Baza za demagnetizaciju.jpg|minijatura|desno|300px|Baza za demagnetizaciju brodova na Marjanu]] *Potkop »Zagračina« – Dugi otok *Potkop »Paprenica« – Dugi otok *Potkop »Bukašin« – Dugi otok *Potkop »Parja« – otok Vis *Potkop »Maslinova« (uvala Maslinova) – otok Brač *Potkop »Smrka« (uvala Smrka) – otok Brač *Potkop »Kruščica« (uvala Kruščica) – otok Brač *Potkop »Sito« – otok Lastovo *Potkop »Kremena« – otok Lastovo *Potkop »Duba« – Ploče *Potkop »Brijesta« (uvala Brijesta) – Ploče *Potkop »Soline« (uvala Soline) – Ploče Maskirni pristani (privezišta, vezovi) izgrađeni su na nenastanjenom dijelu obale i do njih uglavnom ne vode nikakve izgrađene komunikacije. Duž obale postoje 14 maskirnih pristana. == Naoružanje == {{Glavni|Brodovlje Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir 001-1.JPG|mini|200px|Raketna topovnjača [[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|''Kralj Dmitar Zvonimir'']]]] [[Datoteka:OB-63 Cavtat i OB-64 Hrvatska Kostajnica.JPG|mini|200px|Ophodni brodovi [[OB-63 Cavtat|''Cavtat'']] i [[OB-64 Hrvatska Kostajnica|''Hrvatska Kostajnica'']]]] [[Datoteka:BS-73 Faust Vrancic 003.JPG|mini|200px|Spasilački brod [[BS-73 Faust Vrančić|''Faust Vrančić'']]]] [[Datoteka:RTOP-11 Petar Kresimir IV.jpg|200px|mini|RTOP-11 u Lori]] Glavnu borbenu osnovu [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] čine tri [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] hrvatske proizvodnje te dvije [[raketne topovnjače klase Helsinki|raketne topovnjače klase ''Helsinki'']] koje su dostavljene početkom [[studeni|studenog]] [[2008.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090209091657/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |archive-date=9. veljače 2009. |access-date=16. studenoga 2008.}}</ref> Finske raketne topovnjače kupljene su za simboličnih 9 milijuna [[euro|eura]] u sklopu ''offset'' dogovora o kupnji [[Finska|finskih]] oklopnih vozila "Patria" te predstavljaju prijelazno rješenje do nabave domaćih fregata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |title=Sklopljen ugovor o nabavci dva raketna broda klase Helsinki |access-date=18. rujna 2008. |archive-date=22. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080722012931/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |url-status=dead}}</ref> Uz raketne topovnjače, HRM posjeduje i veći broj pomoćnih brodova koji se koriste za mino-polaganje, ophodnju i obuku mornara. Prema dugoročnom planu razvoja dio brodova će obnašati i ulogu [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.poslovni.hr/87920.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926124742/http://www.poslovni.hr/87920.aspx |archive-date=26. rujna 2008. |access-date=18. rujna 2008.}}</ref> dok će ostali biti namijenjeni obavljanju tradicionalnih pomorskih zadaća. Većina brodova iz flote HRM zapravo su brodovi JRM, koji su zarobljeni početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio brodova građeni su za potrebe [[JRM]], ali nisu bili dovršeni ili su se u trenutku rasplamsavanja sukoba nalazili na remotnu. Nakon što je u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god. bilo predviđeno da će HRM "u svojem sastavu imati raketne topovnjače, lovce mina - minolovce i desantne brodove - minopolagače... ophodne brodove i remorkere te... ostala pripadajuća plovila", a da će se tek "analizirati... mogućnosti i modaliteti razvoja i izgradnje, odnosno nabave višenamjenskog broda kao platforme za razvoj i održavanje šireg spektra borbenih i potpornih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice",<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434032.pdf "Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god."], "Narodne novine" br. 151/2014</ref> u složenijoj međunarodnoj sigurnosnoj situaciji 2025. god. Hrvatska pregovara s NATO saveznicima o pribavljanju dva broda veličine korvete i drugim koracima za jačanje HRM.<ref>[https://n1info.hr/svijet/rutteova-zamjenica-svi-se-slazu-da-je-rusija-jasna-i-neposredna-opasnost/ "Rutteova zamjenica: Svi se slažu da je Rusija jasna i neposredna opasnost"], HINA, kod "N1", 12. srpnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> U srpnju 2025. god. se u Prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. god. navodi: "Ključni projekt Hrvatske ratne mornarice opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ostaje strateški prioritet i predviđen je do kraja prvoga trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja, za što su pripremne i planske radnje započele. Do tada će se dio postojećih platformi opremiti novim raketnim sustavima za djelovanje s mora i kopna te odgovarajućom komunikacijsko-informacijskom opremom."<ref>[https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-07-10/161901/PRIJEDLOG_DUGOROCNOG_PLANA_RAZVOJA_OSRH_2025_2036.pdf Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036.], Vlada Republike Hrvatske, 10. srpnja 2025., kod Hrvatskog sabora. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> Ministarstvo obrane najavilo je modernizaciju raketnih topovnjača za korištenje novih rakete radi isteka resursa raketama rbs-15, te nabavu 2 nove korvete za hrvatsku ratnu mornaricu. Vrijednost ugovora je potvrđena na oko 500 milijuna eura i više. Pregovori za nabavu traju, a kandidati koji se spominju su norveška vanguard class modularna korveta (proizvođač konsberg već je potvrdio pregovore prema njihovim informacijama brodovi bi se gradili u Hrvatskoj) i francuska gowind 2500 korveta. Nabava se očekuje 2024. prema informacijama iz MORH-a u razdoblju 2025.-2030. očekuje se ulazak u službu 2 nove korvete. Hrvatska je također u procesu pregovora za nabavu 2 nova minolovca. Očekuje se kupovina talijanskih gaeta class minolovaca, međutim nabava drugih nije isključena. === Ostalo === *Sustav radara za nadzor mora – 14 (4 Peregrine + 10) *Obalni topovi – 21 (6 + 15) *[[Ronilica R-2 Mala]] – 2 *[[Mobilni obalni lanser]]i (MOL) – 3 (jedno vozilo = 4 x [[RBS-15]]) *Postaje obalnog motrenja – [[Savudrija]], [[Brijuni]], [[Mali Lošinj]], [[Dugi otok]], [[Žirje]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Mljet]] i [[Molunat (Konavle)|Molunat]]. Ciljevi modernizacije HRM su planska modernizacija postojećih brodova i sredstava za izvršenje postavljenih namjenskih zadaća, te izrada studije izvodljivosti za izgradnju višenamjenskih i obalnih ophodnih brodova. Ministar obrane je 2. prosinca 2014. potpisao ugovor s [[Brodosplit]]om o izgradnji 5 novih obalnih brodova po projektu [[Brodarski institut|Brodarskog instituta]]. Dovršetak izgradnje prvog broda se očekuje za 15 mjeseci.<ref>[http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html Morh, MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209192239/http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html |date=9. prosinca 2014. }} objavljeno 2. prosinca 2014, pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref> U tijeku je završna faza instaliranja radara "Peregrine" te završetak prve faze implementacije računalno – komunikacijske mreže projekta "More". Četiri radara iz sustava Peregrin nalaze se na [[Vis]]u, [[Lastovo|Lastovu]], [[Dugi otok|Dugom otoku]] i [[Mljet]]u. Zajedno s još devet radarskih postaja na Jadranu činit će jedinstven radarski sustav "More" koji pokriva prostor od [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] do južnog Jadrana, sa zadaćom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa na moru. Sustav je namijenjen ponajprije nadzoru [[ZERP|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]]. U slučaju potrebe, djelovat će i kao potpora sustavima protubrodske, protuzračne i obalne obrane, za otkrivanje i sprječavanje terorizma, protuzakonite migracije i šverca, te kao potpora Službi traganja i spašavanja na moru. <gallery> Datoteka:MOL - mobilni obalni lanser (3).jpg|''Mobilni obalni lanser (MOL)'' 161. raketnog divizijuna HRM-a Datoteka:Torpedo MK-44.JPG|[[Torpedo]] ''MK-44'' Datoteka:Mina nekontaktna sidrena model 90.JPG|Mina nekontaktna sidrena ''model 90'' Datoteka:Ronilica R-2M 5.JPG|alt=Ronilica R-2M|Ronilica R-2 Mala </gallery> <div style="clear:both;"></div> == Činovi u HRM == {{Glavni|Činovi Hrvatske vojske}} {| {| class="wikitable" width = 100% style="align="center"" |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Admirali''''' |- ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala flote HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore viceadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kontraadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore komodora HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral flote]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Viceadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kontraadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Komodor]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Časnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši časnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži časnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana korvete HRM.svg|127x127px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika korvete HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan korvete]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik korvete]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Dočasnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši dočasnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži dočasnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore časničkog namjesnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore stožernog narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore nadnarednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore desetnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore skupnika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Časnički namjesnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Stožerni narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Nadnarednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Desetnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Skupnik]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Mornari i kadeti''''' |- ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore razvodnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore pozornika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Razvodnik]]''''' ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Pozornik]]''''' |- |} == Dan Hrvatske ratne mornarice == [[Datoteka:Pripadnici HRM 2008.jpg|mini|Pripadnici Hrvatske ratne mornarice tijekom svečanog postrojavanja u Zagrebu, 25. lipnja 2008.]] Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se '''[[18. rujna]]''', u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretljani u vrijeme kneza [[Branimir]]a [[887.]] godine u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kod Makarske]] porazili [[Mleci|mletačko]] brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.<ref>[http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 "Konferencija za novinstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana održana 15. prosinca 1995. u Predsjedničkim dvorima"] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120714220321/http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 |date=14. srpnja 2012. }}{{citat|...razumije se, da sam bio jedan od onih koji uspostavom samostalne hrvatske države je kazao – da je jedna od prvih zadaća među inim, i da vratimo slavu hrvatskog naroda zbog njegovog pomorstva. I, mogu vam sada reći, kad smo određivali dan ratne mornarice, pa su mi došli sa prijedlogom da to budu neki datumi od ovih naših dana, kad smo mi uspostavili ratnu mornaricu. Onda sam ja rekao – povijest ne počinje s nama, i izvolite mi pronaći datum hrvatskog pomorstva iz što starije povijesti, pa su onda pronašli pobjedu Domagoja nad Mlečanima.}}</ref> Dan HRM-a obilježava se smotrom brodova u raznim obalnim gradovima, danom otvorenih vrata, koncertima [[Orkestar OS RH|orkestra OSRH]] ili [[Klapa Sveti Juraj HRM|klape HRM-a "Sv. Juraj"]], uz odavanje počasti poginulim pripadnicima mornarice i prvom zapovjedniku, [[Admiral flote|admiralu flote]] [[Sveto Letica|Sveti Letici "Barbi"]]. Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] su osnovali [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan [[JRM|mornarice]] u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na [[spomenik Galebova krila]] u Podgori.<ref>[http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 "Na spomeniku Galebova krila: Obilježen Dan partizanske ratne mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190804202118/http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 |date=4. kolovoza 2019. }}, makarsko-primorje.com, Datum objave: 11 rujna 2015</ref><ref>[https://www.morh.hr/hr/adrion-14/scenarij-vjezbe-adrion/index.php?option=com_content&view=article&id=5574&catid=3&lang=hr&Itemid=118 "Svečano obilježen Dan i 21. obljetnica ustrojavanja HRM-a"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, MORH, 15.9.2012, Priopćenje</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/21587/hrm-u-zadnji-cas-u-proslavu-ubacio-partizane "HRM u zadnji čas u proslavu ubacio partizane"], Slobodna Dalmacija, 16.09.2008.</ref> == Odlikovanja == Godine [[2001.]] Hrvatska ratna mornarica odlikovana je odlukom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]] '''[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]''' u prigodi 10. obljetnice ustroja i djelovanja, a za ukupan doprinos u stvaranju oružanih snaga i obrani suvereniteta Republike Hrvatske. == Poveznice == * [[Oružane snage Republike Hrvatske]] * [[Obalna straža Republike Hrvatske]] * [[Riječna bojna]] – postrojba riječne ratne flotile * [[Brodovlje Hrvatske ratne mornarice]] * [[Klapa Sveti Juraj HRM]] * [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]] == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20131002133723/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/hrm.asp ''Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana'', Hrvatski vojnik, broj 77., studeni 2001.] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020919/feljton01.asp Hrvatski odgovor s mora na agresiju, ''Slobodna dalmacija'', 19. rujna 2002.] Podlistak: Nastanak, razvoj i uloga HRM * [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1661.htm Odluka o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka ("Narodne novine", broj 89/2004.)] {{hrvatski vojnik}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Navy of Croatia}} * [http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html Službena stranica OSRH – Hrvatska ratna mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217105837/http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html |date=17. prosinca 2007. }} *[http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 Fotogalerija ispaljivanja raketa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307031536/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 |date=7. ožujka 2016. }} sa "Zvonimira" 2015. {{OS RH}} [[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica| ]] nus0dl5fr8ydvls7phrld2ypjvln8hx 7616424 7616423 2026-10-11T11:52:39Z Croxyz 205325 izvor? 7616424 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =Hrvatska ratna mornarica |slika =[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|150px]] |opis slike =Znak HRM |osnovana datum =[[12. rujna]] [[1991.]] |sjedište =[[Pomorska baza Lora]], [[Split]] |obljetnica =[[18. rujna]] |trenutačni zapovjednik = komodor Damir Dojkić |istaknuti zapovjednici =[[admiral flote]] [[Sveto Letica]]<br> [[viceadmiral]] [[Vid Stipetić]] <br> [[viceadmiral]] [[Zdravko Kardum]] <br> [[admiral]] [[Robert Hranj]] <br> [[kontraadmiral]] [[Predrag Stipanović]] |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Naval ensign of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Krmena zastava |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Naval Jack of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Pramčana zastava }} '''Hrvatska ratna mornarica''' ('''HRM''') grana je [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Njezina uloga i namjena je štititi integritet i suverenitet [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Danas (2025.) godine je Hrvatska ratna mornarica u prvom redu usmjerena na zaštitu hrvatskih obala i [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]], te od borbenih plovila ima manje jedinice koje nisu pogodne za izlazak izvan Jadranskog mora. Planira se u bliskoj budućnosti pribavljanje plovila veće autonomije plovidbe, veličine [[Korveta|korvete]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/hrvatska-zeli-nabaviti-dva-najmocnija-ratna-broda-u-svojoj-povijesti-istrazili-smo-sto-se-nudi-koliko-kosta-i-kako-su-naoruzani-15578305 "Hrvatska želi nabaviti dva najmoćnija ratna broda u svojoj povijesti. Istražili smo što se nudi, koliko košta i kako su naoružani"], Viktor Trumbetaš, "Jutarnji list" 28. travnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> == Zadaće Hrvatske ratne mornarice == '''Glavne zadaće HRM u miru su''': * održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH, * sudjelovanje u nadzoru i zaštiti morskih i podmorskih prostora i [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] na kojima Republika Hrvatska ima puni [[suverenitet]], suverena prava i nadležnosti, u suradnji s drugim institucijama i organizacijama RH, * održavanje sposobnosti mornaričkog pješaštva za vođenje borbe u priobalju i na otocima, * sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru, * sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti, * sudjelovanje u potpori civilnim organizacijama i institucijama RH na moru, * sudjelovanje u traganju i spašavanju na moru. '''Glavne zadaće HRM u ratu su''': * sudjelovanje u združenim obrambenim i napadnim operacijama u obrani i uspostavi teritorijalnog integriteta zemlje, * sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, a stupanjem u [[NATO]] i u obrani saveznika. == Povijest == {{Uklopi u|Povijest Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:Pripadnici HRM za vrijeme svečanog mimohoda za Dan državnosti.jpg|mini|desno|300px|Mornari i kadeti u svečanim odorama HRM]] [[Datoteka:Pripadnici HRM Karlovac 2008.jpg|mini|300px|Pripadnici HRM tijekom proslave Dana OSRH u [[Karlovac|Karlovcu]] [[2008.]] godine]]Odlukom predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od [[12. rujna]] [[1991.]] kojom je imenovao zapovjednika [[admiral]]a [[Sveto Letica|Svetu Leticu]] – admirala s preko četiri desetljeća iskustva u ratnoj mornarici, koji će biti na čelu HRM za čitavog trajanja Domovinskog rata – službeno je započelo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice osnivanjem prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod [[DJB-103]] koji je otet [[JNA|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] [[15. rujna]] [[1991.]] dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. === Osvajanje prvih skladišta i vojne opreme === Već su tijekom rujna stvoreni uvjeti za snažno suprotstavljanje agresoru na moru i primorju. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla – Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] [[1991.]] osvojena su skladišta streljiva i naoružanja, a u Tatinjama skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] [[1991.]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u vojarni [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničkog remontnog zavoda ''Velimir Škorpik'' preuzeli Zavod u svoje ruke i 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su tako važan plijen uspjele obraniti u teškim borbama, izvojivši prvu značajnu pobjedu u Domovinskom ratu, kojom je omogućeno formiranje snažne ratne mornarice<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014</ref>: neprijatelj će u narednim godinama s poteškoćama održavati ispravnost plovila koja su mu preostala, a superiorna hrvatska brodogradnja će uspijevati podizati borbenu sposobnost zarobljenih plovila i unaprjeđivati tehnološku razinu oružanih sustava. === Zarobljeni brodovi i plovila === Zarobljena 34 ratna broda i plovila u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote [[JRM]]. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u dvije borbene skupine: *'''Udarne pomorske snage (UPS)''' organizirane u "Mješoviti divizion RTOP, RČ, TČ i PČ" s brodovima: *'''RTOP-402''' – danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' – u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' – u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' – danas [[OB-01 Novigrad]] *'''PČ-180''' – danas [[OB-03 Cavtat]] *'''PČ-181''' – danas [[OB-04 Hrvatska Kostajnica]] *'''Obalne pomorske snage (OPS)''' Su činili svi ostali brodovi s barkama koji su uglavnom djelovali u priobalju. Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama – tako primjerice [[OB-02 Šolta]] koji je zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]] – postali temelj izgradnje HRM-a. Od odlučujuće važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočkog prostora bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88 mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88 mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. === Borbena djelovanja HRM-a u jesen 1991. === U studenom 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila [[JRM|Jugoslavenska ratna mornarica]] i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila '''Taktička grupa (TG) "Kaštela"''' koja je, uz veliki ophodni brod (VPBR-31 "Split"), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[Raketni čamac|raketni čamac]] (RČ-306), [[Torpedni čamac|torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Dne [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u [[Šibenik]]u gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u – gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima [[JRM]]-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka [[Brač]]a oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]]. Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenog]] 1991. godine, sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (M-143 "Olib", M-144 "Iž" i M-153 "Blitvenica").<ref>''[[m:w:en:Jane's Fighting Ships|Jane's Fighting Ships]]'', Sampson Low, Marston and Co., London, 1992., str. 822.</ref><!-- samo za nazive brodovlja --> Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenog]] 1991. godine otvorile vatru po dijelovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do izmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[Minolovac|minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML- 143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok [[Vis]]. Bojevi u [[Boj u Splitskom kanalu|Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom]] kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a. Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva [[Boj u Splitskom kanalu|u Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. === Jačanje HRM tijekom domovinskog rata i preuzimanje inicijative na Jadranu === Makar je primirje 1991. godine HRM dočekala sa znatno manjim brojem operativnih plovila od broja koji je ostao [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]], preuzela je pretežni dio ratnih luka; u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. U preostalim dobrim lukama u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], predstavljala je JRM manju prijetnju, osobito s obzirom na to da je – lišena značajnijih brodograđevinih kapaciteta – bila suočena s problemima u održavanju. Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, predano radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uveden brod znatne vatrene moći [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ''Kralj Petar Krešimir IV.'']], sagrađen u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]]'';'' 1994. godine u skopu združene vježbe HRM-a i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ i PZO]] "Posejdon 94" bit će izvedeno prvo testno lansiranje švedskih protubrodskih raketa [[RBS-15]] s raketnih topovjača RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV i [[RTOP-21 Šibenik]],<ref>[https://www.morh.hr/uspjesno-provedeno-gadanje-protubrodskom-raketom-rbs-15b/ "Uspješno provedeno gađanje protubrodskom raketom RBS-15B"], priopćenje Ministarstva obrane RH, 14. svibnja 2015.</ref> ostvarivši time prednost pred protivničkom flotom koja je raspolagala sličnim starijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] sovjetskog podrijetla. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo: postrojba [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|"Vange"]] sudjeluje u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]] tijekom [[Operacija Maslenica|Operacije Maslenica]] u siječnju 1993. Još ranije je [[Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva]], osnovan na području Dubrovnika 1. studenog 1991. god., sudjelovao u obrani tog područja, u kojoj je iznimno važnu zadaću transporta prema opkoljenom gradu izvršio i [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. HRM je do kraja domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. === Zapovjednici HRM-a === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|200px|[[Sveto Letica]], prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice]] {{glavni|Dodatak:Popis zapovjednika Hrvatske ratne mornarice}} # '''[[Sveto Letica]]''' ([[12. rujna]] [[1991.]] – [[svibanj]] [[1996.]]) # '''[[Vid Stipetić]]''' ([[1996.]] – [[2002.]]) # '''[[Zdravko Kardum]]''' ([[31. prosinca]] [[2002.]] – [[19. ožujka]] [[2007.]]) # '''[[Ante Urlić]]''' ([[2007.]] – [[31. listopada]] [[2012.]]) # '''[[Robert Hranj]]''' ([[1. studenog]] [[2012.]] – [[31. siječnja]] [[2015.]]) # '''[[Predrag Stipanović]]''' ([[1. veljače]] [[2015.]] – [[18. prosinca]] [[2017.]]) # '''[[Ivo Raffanelli]]''' ([[18. prosinca]] [[2017.]] – 12. siječnja 2024.) # Damir Dojkić (od 12. siječnja 2024.)<ref>{{Citiranje novina|last=Budimir|first=Milena|date=2024-02-14|title=Kotoranin Damir Dojkić, novi zapovjednik HRM-a|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kotoranin-damir-dojkic-novi-zapovjednik-hrm-a-o-splitu-mili-catlaku-obitelji-i-hajduku-i-sto-mu-je-zivotni-san-1364078|access-date=2025-01-04}}</ref> == Struktura == Osnovnu strukturu HRM čini:<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref> -   '''Zapovjedništvo HRM''' -   Dom zapovjedništva HRM -   '''Flota HRM'''      -  Zapovjedništvo      -  Divizijun za površinsko djelovanje      -  Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref>      -  Satnija mornaričko-desantnog pješaštva -   '''Obalna straža'''      -  Zapovjedništvo      -  1. divizijun (Split)      -  2. divizijun (Pula) -   '''Bojna obalne službe motrenja i navođenja''' ( OMiN)      -  Zapovjedništvo      -  1. satnija OMIN (Split)      -  2. satnija OMIN (Pula)      -  Satnija KIS (komunikacijsko-informacijski sustavi) -   '''Središte za obuku HRM''' -   '''Pomorska baza Split'''      -  Zapovjedništvo      -  Bojna za održavanje      -  Satnija za opskrbu i transport      -  Opslužništvo vojarne "Admiral flote Sveto Letica - Barba" (ex. "Sv. Nikola") - Lora      - Vojnopomorsko zdravsteno središte      -  Satnija za osiguranje      -  Odjeljak pomorske baze Sjever (Pula)      -  Odjeljak pomorske baze Jug (Ploče/Pelješac) <ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010163113/http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|archive-date=10. listopada 2008.|access-date=15. ožujka 2009.}}</ref>{{Pojasniti|ne postoji u izvoru}} [[Datoteka:Ešalon HRM 2008.jpg|mini|300px|desno|Postroj pripadnika HRM-a u svečanom mimohodu tijekom obilježavanja [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]] 2008. godine]] == Pomorske baze i vojne luke == Pomorske baze se nalaze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u, [[Split]]u, [[Ploče|Pločama]]. Također, duž obale smještene su postaje obalnog motrenja. Odlukom [[Hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] osnovane su vojne luke za potrebe [[MORH|Ministarstva obrane]] za vojnu namjenu. === Vojne luke === * Pula * Kovčanje – otok Lošinj * »Uvala Panikovac« – Šibenik * Divulje – Trogir * »Brižine« – Kaštel Sućurac * »[[Vojna luka Lora|Lora]]« – Split * »Poljud« (luka Učilišta HRM) – Split * »Postrojbe za razmagnetiziranje brodova« (poluotok Marjan) – Split * »Postaja za kontrolu brodskog magnetizma« (hrid Galija u cijelosti) – Split * »Uvala Tatinje« (u cijelosti) – Ploče * »Otok Pločica« (u cijelosti s pripadajućim morskim prostorom) – Ploče * »Uvala Bačine« – Ploče * »Meja« – otok Korčula === Vojne podzemne luke === [[Slika:Baza za demagnetizaciju.jpg|minijatura|desno|300px|Baza za demagnetizaciju brodova na Marjanu]] *Potkop »Zagračina« – Dugi otok *Potkop »Paprenica« – Dugi otok *Potkop »Bukašin« – Dugi otok *Potkop »Parja« – otok Vis *Potkop »Maslinova« (uvala Maslinova) – otok Brač *Potkop »Smrka« (uvala Smrka) – otok Brač *Potkop »Kruščica« (uvala Kruščica) – otok Brač *Potkop »Sito« – otok Lastovo *Potkop »Kremena« – otok Lastovo *Potkop »Duba« – Ploče *Potkop »Brijesta« (uvala Brijesta) – Ploče *Potkop »Soline« (uvala Soline) – Ploče Maskirni pristani (privezišta, vezovi) izgrađeni su na nenastanjenom dijelu obale i do njih uglavnom ne vode nikakve izgrađene komunikacije. Duž obale postoje 14 maskirnih pristana. == Naoružanje == {{Glavni|Brodovlje Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir 001-1.JPG|mini|200px|Raketna topovnjača [[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|''Kralj Dmitar Zvonimir'']]]] [[Datoteka:OB-63 Cavtat i OB-64 Hrvatska Kostajnica.JPG|mini|200px|Ophodni brodovi [[OB-63 Cavtat|''Cavtat'']] i [[OB-64 Hrvatska Kostajnica|''Hrvatska Kostajnica'']]]] [[Datoteka:BS-73 Faust Vrancic 003.JPG|mini|200px|Spasilački brod [[BS-73 Faust Vrančić|''Faust Vrančić'']]]] [[Datoteka:RTOP-11 Petar Kresimir IV.jpg|200px|mini|RTOP-11 u Lori]] Glavnu borbenu osnovu [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] čine tri [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] hrvatske proizvodnje te dvije [[raketne topovnjače klase Helsinki|raketne topovnjače klase ''Helsinki'']] koje su dostavljene početkom [[studeni|studenog]] [[2008.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090209091657/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |archive-date=9. veljače 2009. |access-date=16. studenoga 2008.}}</ref> Finske raketne topovnjače kupljene su za simboličnih 9 milijuna [[euro|eura]] u sklopu ''offset'' dogovora o kupnji [[Finska|finskih]] oklopnih vozila "Patria" te predstavljaju prijelazno rješenje do nabave domaćih fregata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |title=Sklopljen ugovor o nabavci dva raketna broda klase Helsinki |access-date=18. rujna 2008. |archive-date=22. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080722012931/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |url-status=dead}}</ref> Uz raketne topovnjače, HRM posjeduje i veći broj pomoćnih brodova koji se koriste za mino-polaganje, ophodnju i obuku mornara. Prema dugoročnom planu razvoja dio brodova će obnašati i ulogu [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.poslovni.hr/87920.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926124742/http://www.poslovni.hr/87920.aspx |archive-date=26. rujna 2008. |access-date=18. rujna 2008.}}</ref> dok će ostali biti namijenjeni obavljanju tradicionalnih pomorskih zadaća. Većina brodova iz flote HRM zapravo su brodovi JRM, koji su zarobljeni početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio brodova građeni su za potrebe [[JRM]], ali nisu bili dovršeni ili su se u trenutku rasplamsavanja sukoba nalazili na remotnu. Nakon što je u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god. bilo predviđeno da će HRM "u svojem sastavu imati raketne topovnjače, lovce mina - minolovce i desantne brodove - minopolagače... ophodne brodove i remorkere te... ostala pripadajuća plovila", a da će se tek "analizirati... mogućnosti i modaliteti razvoja i izgradnje, odnosno nabave višenamjenskog broda kao platforme za razvoj i održavanje šireg spektra borbenih i potpornih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice",<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434032.pdf "Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god."], "Narodne novine" br. 151/2014</ref> u složenijoj međunarodnoj sigurnosnoj situaciji 2025. god. Hrvatska pregovara s NATO saveznicima o pribavljanju dva broda veličine korvete i drugim koracima za jačanje HRM.<ref>[https://n1info.hr/svijet/rutteova-zamjenica-svi-se-slazu-da-je-rusija-jasna-i-neposredna-opasnost/ "Rutteova zamjenica: Svi se slažu da je Rusija jasna i neposredna opasnost"], HINA, kod "N1", 12. srpnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> U srpnju 2025. god. se u Prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. god. navodi: "Ključni projekt Hrvatske ratne mornarice opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ostaje strateški prioritet i predviđen je do kraja prvoga trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja, za što su pripremne i planske radnje započele. Do tada će se dio postojećih platformi opremiti novim raketnim sustavima za djelovanje s mora i kopna te odgovarajućom komunikacijsko-informacijskom opremom."<ref>[https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-07-10/161901/PRIJEDLOG_DUGOROCNOG_PLANA_RAZVOJA_OSRH_2025_2036.pdf Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036.], Vlada Republike Hrvatske, 10. srpnja 2025., kod Hrvatskog sabora. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> Ministarstvo obrane najavilo je modernizaciju raketnih topovnjača za korištenje novih rakete radi isteka resursa raketama rbs-15, te nabavu 2 nove korvete za hrvatsku ratnu mornaricu. Vrijednost ugovora je potvrđena na oko 500 milijuna eura i više. Pregovori za nabavu traju, a kandidati koji se spominju su norveška vanguard class modularna korveta (proizvođač konsberg već je potvrdio pregovore prema njihovim informacijama brodovi bi se gradili u Hrvatskoj) i francuska gowind 2500 korveta. Nabava se očekuje 2024. prema informacijama iz MORH-a u razdoblju 2025.-2030. očekuje se ulazak u službu 2 nove korvete. Hrvatska je također u procesu pregovora za nabavu 2 nova minolovca. Očekuje se kupovina talijanskih gaeta class minolovaca, međutim nabava drugih nije isključena. === Ostalo === *Sustav radara za nadzor mora – 14 (4 Peregrine + 10) *Obalni topovi – 21 (6 + 15) *[[Ronilica R-2 Mala]] – 2 *[[Mobilni obalni lanser]]i (MOL) – 3 (jedno vozilo = 4 x [[RBS-15]]) *Postaje obalnog motrenja – [[Savudrija]], [[Brijuni]], [[Mali Lošinj]], [[Dugi otok]], [[Žirje]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Mljet]] i [[Molunat (Konavle)|Molunat]]. Ciljevi modernizacije HRM su planska modernizacija postojećih brodova i sredstava za izvršenje postavljenih namjenskih zadaća, te izrada studije izvodljivosti za izgradnju višenamjenskih i obalnih ophodnih brodova. Ministar obrane je 2. prosinca 2014. potpisao ugovor s [[Brodosplit]]om o izgradnji 5 novih obalnih brodova po projektu [[Brodarski institut|Brodarskog instituta]]. Dovršetak izgradnje prvog broda se očekuje za 15 mjeseci.<ref>[http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html Morh, MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209192239/http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html |date=9. prosinca 2014. }} objavljeno 2. prosinca 2014, pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref> U tijeku je završna faza instaliranja radara "Peregrine" te završetak prve faze implementacije računalno – komunikacijske mreže projekta "More". Četiri radara iz sustava Peregrin nalaze se na [[Vis]]u, [[Lastovo|Lastovu]], [[Dugi otok|Dugom otoku]] i [[Mljet]]u. Zajedno s još devet radarskih postaja na Jadranu činit će jedinstven radarski sustav "More" koji pokriva prostor od [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] do južnog Jadrana, sa zadaćom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa na moru. Sustav je namijenjen ponajprije nadzoru [[ZERP|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]]. U slučaju potrebe, djelovat će i kao potpora sustavima protubrodske, protuzračne i obalne obrane, za otkrivanje i sprječavanje terorizma, protuzakonite migracije i šverca, te kao potpora Službi traganja i spašavanja na moru. <gallery> Datoteka:MOL - mobilni obalni lanser (3).jpg|''Mobilni obalni lanser (MOL)'' 161. raketnog divizijuna HRM-a Datoteka:Torpedo MK-44.JPG|[[Torpedo]] ''MK-44'' Datoteka:Mina nekontaktna sidrena model 90.JPG|Mina nekontaktna sidrena ''model 90'' Datoteka:Ronilica R-2M 5.JPG|alt=Ronilica R-2M|Ronilica R-2 Mala </gallery> <div style="clear:both;"></div> == Činovi u HRM == {{Glavni|Činovi Hrvatske vojske}} {| {| class="wikitable" width = 100% style="align="center"" |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Admirali''''' |- ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala flote HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore viceadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kontraadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore komodora HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral flote]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Viceadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kontraadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Komodor]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Časnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši časnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži časnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana korvete HRM.svg|127x127px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika korvete HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan korvete]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik korvete]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Dočasnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši dočasnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži dočasnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore časničkog namjesnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore stožernog narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore nadnarednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore desetnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore skupnika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Časnički namjesnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Stožerni narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Nadnarednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Desetnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Skupnik]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Mornari i kadeti''''' |- ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore razvodnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore pozornika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Razvodnik]]''''' ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Pozornik]]''''' |- |} == Dan Hrvatske ratne mornarice == [[Datoteka:Pripadnici HRM 2008.jpg|mini|Pripadnici Hrvatske ratne mornarice tijekom svečanog postrojavanja u Zagrebu, 25. lipnja 2008.]] Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se '''[[18. rujna]]''', u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretljani u vrijeme kneza [[Branimir]]a [[887.]] godine u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kod Makarske]] porazili [[Mleci|mletačko]] brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.<ref>[http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 "Konferencija za novinstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana održana 15. prosinca 1995. u Predsjedničkim dvorima"] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120714220321/http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 |date=14. srpnja 2012. }}{{citat|...razumije se, da sam bio jedan od onih koji uspostavom samostalne hrvatske države je kazao – da je jedna od prvih zadaća među inim, i da vratimo slavu hrvatskog naroda zbog njegovog pomorstva. I, mogu vam sada reći, kad smo određivali dan ratne mornarice, pa su mi došli sa prijedlogom da to budu neki datumi od ovih naših dana, kad smo mi uspostavili ratnu mornaricu. Onda sam ja rekao – povijest ne počinje s nama, i izvolite mi pronaći datum hrvatskog pomorstva iz što starije povijesti, pa su onda pronašli pobjedu Domagoja nad Mlečanima.}}</ref> Dan HRM-a obilježava se smotrom brodova u raznim obalnim gradovima, danom otvorenih vrata, koncertima [[Orkestar OS RH|orkestra OSRH]] ili [[Klapa Sveti Juraj HRM|klape HRM-a "Sv. Juraj"]], uz odavanje počasti poginulim pripadnicima mornarice i prvom zapovjedniku, [[Admiral flote|admiralu flote]] [[Sveto Letica|Sveti Letici "Barbi"]]. Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] su osnovali [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan [[JRM|mornarice]] u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na [[spomenik Galebova krila]] u Podgori.<ref>[http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 "Na spomeniku Galebova krila: Obilježen Dan partizanske ratne mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190804202118/http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 |date=4. kolovoza 2019. }}, makarsko-primorje.com, Datum objave: 11 rujna 2015</ref><ref>[https://www.morh.hr/hr/adrion-14/scenarij-vjezbe-adrion/index.php?option=com_content&view=article&id=5574&catid=3&lang=hr&Itemid=118 "Svečano obilježen Dan i 21. obljetnica ustrojavanja HRM-a"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, MORH, 15.9.2012, Priopćenje</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/21587/hrm-u-zadnji-cas-u-proslavu-ubacio-partizane "HRM u zadnji čas u proslavu ubacio partizane"], Slobodna Dalmacija, 16.09.2008.</ref> == Odlikovanja == Godine [[2001.]] Hrvatska ratna mornarica odlikovana je odlukom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]] '''[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]''' u prigodi 10. obljetnice ustroja i djelovanja, a za ukupan doprinos u stvaranju oružanih snaga i obrani suvereniteta Republike Hrvatske. == Poveznice == * [[Oružane snage Republike Hrvatske]] * [[Obalna straža Republike Hrvatske]] * [[Riječna bojna]] – postrojba riječne ratne flotile * [[Brodovlje Hrvatske ratne mornarice]] * [[Klapa Sveti Juraj HRM]] * [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]] == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20131002133723/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/hrm.asp ''Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana'', Hrvatski vojnik, broj 77., studeni 2001.] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020919/feljton01.asp Hrvatski odgovor s mora na agresiju, ''Slobodna dalmacija'', 19. rujna 2002.] Podlistak: Nastanak, razvoj i uloga HRM * [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1661.htm Odluka o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka ("Narodne novine", broj 89/2004.)] {{hrvatski vojnik}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Navy of Croatia}} * [http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html Službena stranica OSRH – Hrvatska ratna mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217105837/http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html |date=17. prosinca 2007. }} *[http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 Fotogalerija ispaljivanja raketa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307031536/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 |date=7. ožujka 2016. }} sa "Zvonimira" 2015. {{OS RH}} [[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica| ]] 2kevninsl4i82buzc8jmd2gvihrs81g 7616425 7616424 2026-10-11T11:53:06Z Croxyz 205325 7616425 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =Hrvatska ratna mornarica |slika =[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|150px]] |opis slike =Znak HRM |osnovana datum =[[12. rujna]] [[1991.]] |sjedište =[[Pomorska baza Lora]], [[Split]] |obljetnica =[[18. rujna]] |trenutačni zapovjednik = komodor Damir Dojkić |istaknuti zapovjednici =[[admiral flote]] [[Sveto Letica]]<br> [[viceadmiral]] [[Vid Stipetić]] <br> [[viceadmiral]] [[Zdravko Kardum]] <br> [[admiral]] [[Robert Hranj]] <br> [[kontraadmiral]] [[Predrag Stipanović]] |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Naval ensign of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Krmena zastava |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Naval Jack of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Pramčana zastava }} '''Hrvatska ratna mornarica''' ('''HRM''') grana je [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Njezina uloga i namjena je štititi integritet i suverenitet [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Danas je Hrvatska ratna mornarica u prvom redu usmjerena na zaštitu hrvatskih obala i [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]], te od borbenih plovila ima manje jedinice koje nisu pogodne za izlazak izvan Jadranskog mora. Planira se u bliskoj budućnosti pribavljanje plovila veće autonomije plovidbe, veličine [[Korveta|korvete]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/hrvatska-zeli-nabaviti-dva-najmocnija-ratna-broda-u-svojoj-povijesti-istrazili-smo-sto-se-nudi-koliko-kosta-i-kako-su-naoruzani-15578305 "Hrvatska želi nabaviti dva najmoćnija ratna broda u svojoj povijesti. Istražili smo što se nudi, koliko košta i kako su naoružani"], Viktor Trumbetaš, "Jutarnji list" 28. travnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> == Zadaće Hrvatske ratne mornarice == '''Glavne zadaće HRM u miru su''': * održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH, * sudjelovanje u nadzoru i zaštiti morskih i podmorskih prostora i [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] na kojima Republika Hrvatska ima puni [[suverenitet]], suverena prava i nadležnosti, u suradnji s drugim institucijama i organizacijama RH, * održavanje sposobnosti mornaričkog pješaštva za vođenje borbe u priobalju i na otocima, * sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru, * sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti, * sudjelovanje u potpori civilnim organizacijama i institucijama RH na moru, * sudjelovanje u traganju i spašavanju na moru. '''Glavne zadaće HRM u ratu su''': * sudjelovanje u združenim obrambenim i napadnim operacijama u obrani i uspostavi teritorijalnog integriteta zemlje, * sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, a stupanjem u [[NATO]] i u obrani saveznika. == Povijest == {{Uklopi u|Povijest Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:Pripadnici HRM za vrijeme svečanog mimohoda za Dan državnosti.jpg|mini|desno|300px|Mornari i kadeti u svečanim odorama HRM]] [[Datoteka:Pripadnici HRM Karlovac 2008.jpg|mini|300px|Pripadnici HRM tijekom proslave Dana OSRH u [[Karlovac|Karlovcu]] [[2008.]] godine]]Odlukom predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od [[12. rujna]] [[1991.]] kojom je imenovao zapovjednika [[admiral]]a [[Sveto Letica|Svetu Leticu]] – admirala s preko četiri desetljeća iskustva u ratnoj mornarici, koji će biti na čelu HRM za čitavog trajanja Domovinskog rata – službeno je započelo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice osnivanjem prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod [[DJB-103]] koji je otet [[JNA|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] [[15. rujna]] [[1991.]] dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. === Osvajanje prvih skladišta i vojne opreme === Već su tijekom rujna stvoreni uvjeti za snažno suprotstavljanje agresoru na moru i primorju. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla – Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] [[1991.]] osvojena su skladišta streljiva i naoružanja, a u Tatinjama skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] [[1991.]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u vojarni [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničkog remontnog zavoda ''Velimir Škorpik'' preuzeli Zavod u svoje ruke i 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su tako važan plijen uspjele obraniti u teškim borbama, izvojivši prvu značajnu pobjedu u Domovinskom ratu, kojom je omogućeno formiranje snažne ratne mornarice<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014</ref>: neprijatelj će u narednim godinama s poteškoćama održavati ispravnost plovila koja su mu preostala, a superiorna hrvatska brodogradnja će uspijevati podizati borbenu sposobnost zarobljenih plovila i unaprjeđivati tehnološku razinu oružanih sustava. === Zarobljeni brodovi i plovila === Zarobljena 34 ratna broda i plovila u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote [[JRM]]. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u dvije borbene skupine: *'''Udarne pomorske snage (UPS)''' organizirane u "Mješoviti divizion RTOP, RČ, TČ i PČ" s brodovima: *'''RTOP-402''' – danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' – u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' – u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' – danas [[OB-01 Novigrad]] *'''PČ-180''' – danas [[OB-03 Cavtat]] *'''PČ-181''' – danas [[OB-04 Hrvatska Kostajnica]] *'''Obalne pomorske snage (OPS)''' Su činili svi ostali brodovi s barkama koji su uglavnom djelovali u priobalju. Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama – tako primjerice [[OB-02 Šolta]] koji je zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]] – postali temelj izgradnje HRM-a. Od odlučujuće važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočkog prostora bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88 mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88 mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. === Borbena djelovanja HRM-a u jesen 1991. === U studenom 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila [[JRM|Jugoslavenska ratna mornarica]] i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila '''Taktička grupa (TG) "Kaštela"''' koja je, uz veliki ophodni brod (VPBR-31 "Split"), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[Raketni čamac|raketni čamac]] (RČ-306), [[Torpedni čamac|torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Dne [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u [[Šibenik]]u gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u – gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima [[JRM]]-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka [[Brač]]a oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]]. Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenog]] 1991. godine, sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (M-143 "Olib", M-144 "Iž" i M-153 "Blitvenica").<ref>''[[m:w:en:Jane's Fighting Ships|Jane's Fighting Ships]]'', Sampson Low, Marston and Co., London, 1992., str. 822.</ref><!-- samo za nazive brodovlja --> Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenog]] 1991. godine otvorile vatru po dijelovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do izmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[Minolovac|minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML- 143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok [[Vis]]. Bojevi u [[Boj u Splitskom kanalu|Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom]] kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a. Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva [[Boj u Splitskom kanalu|u Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. === Jačanje HRM tijekom domovinskog rata i preuzimanje inicijative na Jadranu === Makar je primirje 1991. godine HRM dočekala sa znatno manjim brojem operativnih plovila od broja koji je ostao [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]], preuzela je pretežni dio ratnih luka; u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. U preostalim dobrim lukama u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], predstavljala je JRM manju prijetnju, osobito s obzirom na to da je – lišena značajnijih brodograđevinih kapaciteta – bila suočena s problemima u održavanju. Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, predano radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uveden brod znatne vatrene moći [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ''Kralj Petar Krešimir IV.'']], sagrađen u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]]'';'' 1994. godine u skopu združene vježbe HRM-a i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ i PZO]] "Posejdon 94" bit će izvedeno prvo testno lansiranje švedskih protubrodskih raketa [[RBS-15]] s raketnih topovjača RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV i [[RTOP-21 Šibenik]],<ref>[https://www.morh.hr/uspjesno-provedeno-gadanje-protubrodskom-raketom-rbs-15b/ "Uspješno provedeno gađanje protubrodskom raketom RBS-15B"], priopćenje Ministarstva obrane RH, 14. svibnja 2015.</ref> ostvarivši time prednost pred protivničkom flotom koja je raspolagala sličnim starijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] sovjetskog podrijetla. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo: postrojba [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|"Vange"]] sudjeluje u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]] tijekom [[Operacija Maslenica|Operacije Maslenica]] u siječnju 1993. Još ranije je [[Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva]], osnovan na području Dubrovnika 1. studenog 1991. god., sudjelovao u obrani tog područja, u kojoj je iznimno važnu zadaću transporta prema opkoljenom gradu izvršio i [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. HRM je do kraja domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. === Zapovjednici HRM-a === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|200px|[[Sveto Letica]], prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice]] {{glavni|Dodatak:Popis zapovjednika Hrvatske ratne mornarice}} # '''[[Sveto Letica]]''' ([[12. rujna]] [[1991.]] – [[svibanj]] [[1996.]]) # '''[[Vid Stipetić]]''' ([[1996.]] – [[2002.]]) # '''[[Zdravko Kardum]]''' ([[31. prosinca]] [[2002.]] – [[19. ožujka]] [[2007.]]) # '''[[Ante Urlić]]''' ([[2007.]] – [[31. listopada]] [[2012.]]) # '''[[Robert Hranj]]''' ([[1. studenog]] [[2012.]] – [[31. siječnja]] [[2015.]]) # '''[[Predrag Stipanović]]''' ([[1. veljače]] [[2015.]] – [[18. prosinca]] [[2017.]]) # '''[[Ivo Raffanelli]]''' ([[18. prosinca]] [[2017.]] – 12. siječnja 2024.) # Damir Dojkić (od 12. siječnja 2024.)<ref>{{Citiranje novina|last=Budimir|first=Milena|date=2024-02-14|title=Kotoranin Damir Dojkić, novi zapovjednik HRM-a|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kotoranin-damir-dojkic-novi-zapovjednik-hrm-a-o-splitu-mili-catlaku-obitelji-i-hajduku-i-sto-mu-je-zivotni-san-1364078|access-date=2025-01-04}}</ref> == Struktura == Osnovnu strukturu HRM čini:<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref> -   '''Zapovjedništvo HRM''' -   Dom zapovjedništva HRM -   '''Flota HRM'''      -  Zapovjedništvo      -  Divizijun za površinsko djelovanje      -  Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref>      -  Satnija mornaričko-desantnog pješaštva -   '''Obalna straža'''      -  Zapovjedništvo      -  1. divizijun (Split)      -  2. divizijun (Pula) -   '''Bojna obalne službe motrenja i navođenja''' ( OMiN)      -  Zapovjedništvo      -  1. satnija OMIN (Split)      -  2. satnija OMIN (Pula)      -  Satnija KIS (komunikacijsko-informacijski sustavi) -   '''Središte za obuku HRM''' -   '''Pomorska baza Split'''      -  Zapovjedništvo      -  Bojna za održavanje      -  Satnija za opskrbu i transport      -  Opslužništvo vojarne "Admiral flote Sveto Letica - Barba" (ex. "Sv. Nikola") - Lora      - Vojnopomorsko zdravsteno središte      -  Satnija za osiguranje      -  Odjeljak pomorske baze Sjever (Pula)      -  Odjeljak pomorske baze Jug (Ploče/Pelješac) <ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010163113/http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|archive-date=10. listopada 2008.|access-date=15. ožujka 2009.}}</ref>{{Pojasniti|ne postoji u izvoru}} [[Datoteka:Ešalon HRM 2008.jpg|mini|300px|desno|Postroj pripadnika HRM-a u svečanom mimohodu tijekom obilježavanja [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]] 2008. godine]] == Pomorske baze i vojne luke == Pomorske baze se nalaze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u, [[Split]]u, [[Ploče|Pločama]]. Također, duž obale smještene su postaje obalnog motrenja. Odlukom [[Hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] osnovane su vojne luke za potrebe [[MORH|Ministarstva obrane]] za vojnu namjenu. === Vojne luke === * Pula * Kovčanje – otok Lošinj * »Uvala Panikovac« – Šibenik * Divulje – Trogir * »Brižine« – Kaštel Sućurac * »[[Vojna luka Lora|Lora]]« – Split * »Poljud« (luka Učilišta HRM) – Split * »Postrojbe za razmagnetiziranje brodova« (poluotok Marjan) – Split * »Postaja za kontrolu brodskog magnetizma« (hrid Galija u cijelosti) – Split * »Uvala Tatinje« (u cijelosti) – Ploče * »Otok Pločica« (u cijelosti s pripadajućim morskim prostorom) – Ploče * »Uvala Bačine« – Ploče * »Meja« – otok Korčula === Vojne podzemne luke === [[Slika:Baza za demagnetizaciju.jpg|minijatura|desno|300px|Baza za demagnetizaciju brodova na Marjanu]] *Potkop »Zagračina« – Dugi otok *Potkop »Paprenica« – Dugi otok *Potkop »Bukašin« – Dugi otok *Potkop »Parja« – otok Vis *Potkop »Maslinova« (uvala Maslinova) – otok Brač *Potkop »Smrka« (uvala Smrka) – otok Brač *Potkop »Kruščica« (uvala Kruščica) – otok Brač *Potkop »Sito« – otok Lastovo *Potkop »Kremena« – otok Lastovo *Potkop »Duba« – Ploče *Potkop »Brijesta« (uvala Brijesta) – Ploče *Potkop »Soline« (uvala Soline) – Ploče Maskirni pristani (privezišta, vezovi) izgrađeni su na nenastanjenom dijelu obale i do njih uglavnom ne vode nikakve izgrađene komunikacije. Duž obale postoje 14 maskirnih pristana. == Naoružanje == {{Glavni|Brodovlje Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir 001-1.JPG|mini|200px|Raketna topovnjača [[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|''Kralj Dmitar Zvonimir'']]]] [[Datoteka:OB-63 Cavtat i OB-64 Hrvatska Kostajnica.JPG|mini|200px|Ophodni brodovi [[OB-63 Cavtat|''Cavtat'']] i [[OB-64 Hrvatska Kostajnica|''Hrvatska Kostajnica'']]]] [[Datoteka:BS-73 Faust Vrancic 003.JPG|mini|200px|Spasilački brod [[BS-73 Faust Vrančić|''Faust Vrančić'']]]] [[Datoteka:RTOP-11 Petar Kresimir IV.jpg|200px|mini|RTOP-11 u Lori]] Glavnu borbenu osnovu [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] čine tri [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] hrvatske proizvodnje te dvije [[raketne topovnjače klase Helsinki|raketne topovnjače klase ''Helsinki'']] koje su dostavljene početkom [[studeni|studenog]] [[2008.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090209091657/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |archive-date=9. veljače 2009. |access-date=16. studenoga 2008.}}</ref> Finske raketne topovnjače kupljene su za simboličnih 9 milijuna [[euro|eura]] u sklopu ''offset'' dogovora o kupnji [[Finska|finskih]] oklopnih vozila "Patria" te predstavljaju prijelazno rješenje do nabave domaćih fregata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |title=Sklopljen ugovor o nabavci dva raketna broda klase Helsinki |access-date=18. rujna 2008. |archive-date=22. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080722012931/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |url-status=dead}}</ref> Uz raketne topovnjače, HRM posjeduje i veći broj pomoćnih brodova koji se koriste za mino-polaganje, ophodnju i obuku mornara. Prema dugoročnom planu razvoja dio brodova će obnašati i ulogu [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.poslovni.hr/87920.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926124742/http://www.poslovni.hr/87920.aspx |archive-date=26. rujna 2008. |access-date=18. rujna 2008.}}</ref> dok će ostali biti namijenjeni obavljanju tradicionalnih pomorskih zadaća. Većina brodova iz flote HRM zapravo su brodovi JRM, koji su zarobljeni početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio brodova građeni su za potrebe [[JRM]], ali nisu bili dovršeni ili su se u trenutku rasplamsavanja sukoba nalazili na remotnu. Nakon što je u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god. bilo predviđeno da će HRM "u svojem sastavu imati raketne topovnjače, lovce mina - minolovce i desantne brodove - minopolagače... ophodne brodove i remorkere te... ostala pripadajuća plovila", a da će se tek "analizirati... mogućnosti i modaliteti razvoja i izgradnje, odnosno nabave višenamjenskog broda kao platforme za razvoj i održavanje šireg spektra borbenih i potpornih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice",<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434032.pdf "Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god."], "Narodne novine" br. 151/2014</ref> u složenijoj međunarodnoj sigurnosnoj situaciji 2025. god. Hrvatska pregovara s NATO saveznicima o pribavljanju dva broda veličine korvete i drugim koracima za jačanje HRM.<ref>[https://n1info.hr/svijet/rutteova-zamjenica-svi-se-slazu-da-je-rusija-jasna-i-neposredna-opasnost/ "Rutteova zamjenica: Svi se slažu da je Rusija jasna i neposredna opasnost"], HINA, kod "N1", 12. srpnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> U srpnju 2025. god. se u Prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. god. navodi: "Ključni projekt Hrvatske ratne mornarice opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ostaje strateški prioritet i predviđen je do kraja prvoga trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja, za što su pripremne i planske radnje započele. Do tada će se dio postojećih platformi opremiti novim raketnim sustavima za djelovanje s mora i kopna te odgovarajućom komunikacijsko-informacijskom opremom."<ref>[https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-07-10/161901/PRIJEDLOG_DUGOROCNOG_PLANA_RAZVOJA_OSRH_2025_2036.pdf Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036.], Vlada Republike Hrvatske, 10. srpnja 2025., kod Hrvatskog sabora. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> Ministarstvo obrane najavilo je modernizaciju raketnih topovnjača za korištenje novih rakete radi isteka resursa raketama rbs-15, te nabavu 2 nove korvete za hrvatsku ratnu mornaricu. Vrijednost ugovora je potvrđena na oko 500 milijuna eura i više. Pregovori za nabavu traju, a kandidati koji se spominju su norveška vanguard class modularna korveta (proizvođač konsberg već je potvrdio pregovore prema njihovim informacijama brodovi bi se gradili u Hrvatskoj) i francuska gowind 2500 korveta. Nabava se očekuje 2024. prema informacijama iz MORH-a u razdoblju 2025.-2030. očekuje se ulazak u službu 2 nove korvete. Hrvatska je također u procesu pregovora za nabavu 2 nova minolovca. Očekuje se kupovina talijanskih gaeta class minolovaca, međutim nabava drugih nije isključena. === Ostalo === *Sustav radara za nadzor mora – 14 (4 Peregrine + 10) *Obalni topovi – 21 (6 + 15) *[[Ronilica R-2 Mala]] – 2 *[[Mobilni obalni lanser]]i (MOL) – 3 (jedno vozilo = 4 x [[RBS-15]]) *Postaje obalnog motrenja – [[Savudrija]], [[Brijuni]], [[Mali Lošinj]], [[Dugi otok]], [[Žirje]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Mljet]] i [[Molunat (Konavle)|Molunat]]. Ciljevi modernizacije HRM su planska modernizacija postojećih brodova i sredstava za izvršenje postavljenih namjenskih zadaća, te izrada studije izvodljivosti za izgradnju višenamjenskih i obalnih ophodnih brodova. Ministar obrane je 2. prosinca 2014. potpisao ugovor s [[Brodosplit]]om o izgradnji 5 novih obalnih brodova po projektu [[Brodarski institut|Brodarskog instituta]]. Dovršetak izgradnje prvog broda se očekuje za 15 mjeseci.<ref>[http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html Morh, MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209192239/http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html |date=9. prosinca 2014. }} objavljeno 2. prosinca 2014, pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref> U tijeku je završna faza instaliranja radara "Peregrine" te završetak prve faze implementacije računalno – komunikacijske mreže projekta "More". Četiri radara iz sustava Peregrin nalaze se na [[Vis]]u, [[Lastovo|Lastovu]], [[Dugi otok|Dugom otoku]] i [[Mljet]]u. Zajedno s još devet radarskih postaja na Jadranu činit će jedinstven radarski sustav "More" koji pokriva prostor od [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] do južnog Jadrana, sa zadaćom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa na moru. Sustav je namijenjen ponajprije nadzoru [[ZERP|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]]. U slučaju potrebe, djelovat će i kao potpora sustavima protubrodske, protuzračne i obalne obrane, za otkrivanje i sprječavanje terorizma, protuzakonite migracije i šverca, te kao potpora Službi traganja i spašavanja na moru. <gallery> Datoteka:MOL - mobilni obalni lanser (3).jpg|''Mobilni obalni lanser (MOL)'' 161. raketnog divizijuna HRM-a Datoteka:Torpedo MK-44.JPG|[[Torpedo]] ''MK-44'' Datoteka:Mina nekontaktna sidrena model 90.JPG|Mina nekontaktna sidrena ''model 90'' Datoteka:Ronilica R-2M 5.JPG|alt=Ronilica R-2M|Ronilica R-2 Mala </gallery> <div style="clear:both;"></div> == Činovi u HRM == {{Glavni|Činovi Hrvatske vojske}} {| {| class="wikitable" width = 100% style="align="center"" |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Admirali''''' |- ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala flote HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore viceadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kontraadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore komodora HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral flote]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Viceadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kontraadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Komodor]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Časnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši časnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži časnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana korvete HRM.svg|127x127px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika korvete HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan korvete]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik korvete]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Dočasnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši dočasnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži dočasnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore časničkog namjesnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore stožernog narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore nadnarednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore desetnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore skupnika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Časnički namjesnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Stožerni narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Nadnarednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Desetnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Skupnik]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Mornari i kadeti''''' |- ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore razvodnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore pozornika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Razvodnik]]''''' ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Pozornik]]''''' |- |} == Dan Hrvatske ratne mornarice == [[Datoteka:Pripadnici HRM 2008.jpg|mini|Pripadnici Hrvatske ratne mornarice tijekom svečanog postrojavanja u Zagrebu, 25. lipnja 2008.]] Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se '''[[18. rujna]]''', u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretljani u vrijeme kneza [[Branimir]]a [[887.]] godine u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kod Makarske]] porazili [[Mleci|mletačko]] brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.<ref>[http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 "Konferencija za novinstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana održana 15. prosinca 1995. u Predsjedničkim dvorima"] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120714220321/http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 |date=14. srpnja 2012. }}{{citat|...razumije se, da sam bio jedan od onih koji uspostavom samostalne hrvatske države je kazao – da je jedna od prvih zadaća među inim, i da vratimo slavu hrvatskog naroda zbog njegovog pomorstva. I, mogu vam sada reći, kad smo određivali dan ratne mornarice, pa su mi došli sa prijedlogom da to budu neki datumi od ovih naših dana, kad smo mi uspostavili ratnu mornaricu. Onda sam ja rekao – povijest ne počinje s nama, i izvolite mi pronaći datum hrvatskog pomorstva iz što starije povijesti, pa su onda pronašli pobjedu Domagoja nad Mlečanima.}}</ref> Dan HRM-a obilježava se smotrom brodova u raznim obalnim gradovima, danom otvorenih vrata, koncertima [[Orkestar OS RH|orkestra OSRH]] ili [[Klapa Sveti Juraj HRM|klape HRM-a "Sv. Juraj"]], uz odavanje počasti poginulim pripadnicima mornarice i prvom zapovjedniku, [[Admiral flote|admiralu flote]] [[Sveto Letica|Sveti Letici "Barbi"]]. Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] su osnovali [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan [[JRM|mornarice]] u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na [[spomenik Galebova krila]] u Podgori.<ref>[http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 "Na spomeniku Galebova krila: Obilježen Dan partizanske ratne mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190804202118/http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 |date=4. kolovoza 2019. }}, makarsko-primorje.com, Datum objave: 11 rujna 2015</ref><ref>[https://www.morh.hr/hr/adrion-14/scenarij-vjezbe-adrion/index.php?option=com_content&view=article&id=5574&catid=3&lang=hr&Itemid=118 "Svečano obilježen Dan i 21. obljetnica ustrojavanja HRM-a"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, MORH, 15.9.2012, Priopćenje</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/21587/hrm-u-zadnji-cas-u-proslavu-ubacio-partizane "HRM u zadnji čas u proslavu ubacio partizane"], Slobodna Dalmacija, 16.09.2008.</ref> == Odlikovanja == Godine [[2001.]] Hrvatska ratna mornarica odlikovana je odlukom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]] '''[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]''' u prigodi 10. obljetnice ustroja i djelovanja, a za ukupan doprinos u stvaranju oružanih snaga i obrani suvereniteta Republike Hrvatske. == Poveznice == * [[Oružane snage Republike Hrvatske]] * [[Obalna straža Republike Hrvatske]] * [[Riječna bojna]] – postrojba riječne ratne flotile * [[Brodovlje Hrvatske ratne mornarice]] * [[Klapa Sveti Juraj HRM]] * [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]] == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20131002133723/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/hrm.asp ''Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana'', Hrvatski vojnik, broj 77., studeni 2001.] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020919/feljton01.asp Hrvatski odgovor s mora na agresiju, ''Slobodna dalmacija'', 19. rujna 2002.] Podlistak: Nastanak, razvoj i uloga HRM * [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1661.htm Odluka o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka ("Narodne novine", broj 89/2004.)] {{hrvatski vojnik}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Navy of Croatia}} * [http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html Službena stranica OSRH – Hrvatska ratna mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217105837/http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html |date=17. prosinca 2007. }} *[http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 Fotogalerija ispaljivanja raketa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307031536/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 |date=7. ožujka 2016. }} sa "Zvonimira" 2015. {{OS RH}} [[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica| ]] 55ir9i8qyavd0t7wkh2z1avhw08unnr 7616426 7616425 2026-10-11T11:53:34Z Hrm1991 375086 Opis preuzimanja DJB-103 iz brodogradilišta Greben, Vela Luka 7616426 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =Hrvatska ratna mornarica |slika =[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|150px]] |opis slike =Znak HRM |osnovana datum =[[12. rujna]] [[1991.]] |sjedište =[[Pomorska baza Lora]], [[Split]] |obljetnica =[[18. rujna]] |trenutačni zapovjednik = komodor Damir Dojkić |istaknuti zapovjednici =[[admiral flote]] [[Sveto Letica]]<br> [[viceadmiral]] [[Vid Stipetić]] <br> [[viceadmiral]] [[Zdravko Kardum]] <br> [[admiral]] [[Robert Hranj]] <br> [[kontraadmiral]] [[Predrag Stipanović]] |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Naval ensign of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Krmena zastava |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Naval Jack of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Pramčana zastava }} '''Hrvatska ratna mornarica''' ('''HRM''') grana je [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Njezina uloga i namjena je štititi integritet i suverenitet [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Danas je Hrvatska ratna mornarica u prvom redu usmjerena na zaštitu hrvatskih obala i [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]], te od borbenih plovila ima manje jedinice koje nisu pogodne za izlazak izvan Jadranskog mora. Planira se u bliskoj budućnosti pribavljanje plovila veće autonomije plovidbe, veličine [[Korveta|korvete]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/hrvatska-zeli-nabaviti-dva-najmocnija-ratna-broda-u-svojoj-povijesti-istrazili-smo-sto-se-nudi-koliko-kosta-i-kako-su-naoruzani-15578305 "Hrvatska želi nabaviti dva najmoćnija ratna broda u svojoj povijesti. Istražili smo što se nudi, koliko košta i kako su naoružani"], Viktor Trumbetaš, "Jutarnji list" 28. travnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> == Zadaće Hrvatske ratne mornarice == '''Glavne zadaće HRM u miru su''': * održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH, * sudjelovanje u nadzoru i zaštiti morskih i podmorskih prostora i [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] na kojima Republika Hrvatska ima puni [[suverenitet]], suverena prava i nadležnosti, u suradnji s drugim institucijama i organizacijama RH, * održavanje sposobnosti mornaričkog pješaštva za vođenje borbe u priobalju i na otocima, * sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru, * sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti, * sudjelovanje u potpori civilnim organizacijama i institucijama RH na moru, * sudjelovanje u traganju i spašavanju na moru. '''Glavne zadaće HRM u ratu su''': * sudjelovanje u združenim obrambenim i napadnim operacijama u obrani i uspostavi teritorijalnog integriteta zemlje, * sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, a stupanjem u [[NATO]] i u obrani saveznika. == Povijest == {{Uklopi u|Povijest Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:Pripadnici HRM za vrijeme svečanog mimohoda za Dan državnosti.jpg|mini|desno|300px|Mornari i kadeti u svečanim odorama HRM]] [[Datoteka:Pripadnici HRM Karlovac 2008.jpg|mini|300px|Pripadnici HRM tijekom proslave Dana OSRH u [[Karlovac|Karlovcu]] [[2008.]] godine]]Odlukom predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od [[12. rujna]] [[1991.]] kojom je imenovao zapovjednika [[admiral]]a [[Sveto Letica|Svetu Leticu]] – admirala s preko četiri desetljeća iskustva u ratnoj mornarici, koji će biti na čelu HRM za čitavog trajanja Domovinskog rata – službeno je započelo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice osnivanjem prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod [[DJB-103]] koji je otet [[JNA|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] [[15. rujna]] [[1991.]] dok je bio na remontu u brodogradilištu Greben u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. === Osvajanje prvih skladišta i vojne opreme === Već su tijekom rujna stvoreni uvjeti za snažno suprotstavljanje agresoru na moru i primorju. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla – Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] [[1991.]] osvojena su skladišta streljiva i naoružanja, a u Tatinjama skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] [[1991.]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u vojarni [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničkog remontnog zavoda ''Velimir Škorpik'' preuzeli Zavod u svoje ruke i 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su tako važan plijen uspjele obraniti u teškim borbama, izvojivši prvu značajnu pobjedu u Domovinskom ratu, kojom je omogućeno formiranje snažne ratne mornarice<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014</ref>: neprijatelj će u narednim godinama s poteškoćama održavati ispravnost plovila koja su mu preostala, a superiorna hrvatska brodogradnja će uspijevati podizati borbenu sposobnost zarobljenih plovila i unaprjeđivati tehnološku razinu oružanih sustava. === Zarobljeni brodovi i plovila === Zarobljena 34 ratna broda i plovila u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote [[JRM]]. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u dvije borbene skupine: *'''Udarne pomorske snage (UPS)''' organizirane u "Mješoviti divizion RTOP, RČ, TČ i PČ" s brodovima: *'''RTOP-402''' – danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' – u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' – u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' – danas [[OB-01 Novigrad]] *'''PČ-180''' – danas [[OB-03 Cavtat]] *'''PČ-181''' – danas [[OB-04 Hrvatska Kostajnica]] *'''Obalne pomorske snage (OPS)''' Su činili svi ostali brodovi s barkama koji su uglavnom djelovali u priobalju. Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama – tako primjerice [[OB-02 Šolta]] koji je zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]] – postali temelj izgradnje HRM-a. Od odlučujuće važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočkog prostora bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88 mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88 mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. === Borbena djelovanja HRM-a u jesen 1991. === U studenom 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila [[JRM|Jugoslavenska ratna mornarica]] i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila '''Taktička grupa (TG) "Kaštela"''' koja je, uz veliki ophodni brod (VPBR-31 "Split"), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[Raketni čamac|raketni čamac]] (RČ-306), [[Torpedni čamac|torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Dne [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u [[Šibenik]]u gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u – gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima [[JRM]]-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka [[Brač]]a oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]]. Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenog]] 1991. godine, sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (M-143 "Olib", M-144 "Iž" i M-153 "Blitvenica").<ref>''[[m:w:en:Jane's Fighting Ships|Jane's Fighting Ships]]'', Sampson Low, Marston and Co., London, 1992., str. 822.</ref><!-- samo za nazive brodovlja --> Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenog]] 1991. godine otvorile vatru po dijelovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do izmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[Minolovac|minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML- 143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok [[Vis]]. Bojevi u [[Boj u Splitskom kanalu|Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom]] kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a. Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva [[Boj u Splitskom kanalu|u Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. === Jačanje HRM tijekom domovinskog rata i preuzimanje inicijative na Jadranu === Makar je primirje 1991. godine HRM dočekala sa znatno manjim brojem operativnih plovila od broja koji je ostao [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]], preuzela je pretežni dio ratnih luka; u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. U preostalim dobrim lukama u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], predstavljala je JRM manju prijetnju, osobito s obzirom na to da je – lišena značajnijih brodograđevinih kapaciteta – bila suočena s problemima u održavanju. Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, predano radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uveden brod znatne vatrene moći [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ''Kralj Petar Krešimir IV.'']], sagrađen u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]]'';'' 1994. godine u skopu združene vježbe HRM-a i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ i PZO]] "Posejdon 94" bit će izvedeno prvo testno lansiranje švedskih protubrodskih raketa [[RBS-15]] s raketnih topovjača RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV i [[RTOP-21 Šibenik]],<ref>[https://www.morh.hr/uspjesno-provedeno-gadanje-protubrodskom-raketom-rbs-15b/ "Uspješno provedeno gađanje protubrodskom raketom RBS-15B"], priopćenje Ministarstva obrane RH, 14. svibnja 2015.</ref> ostvarivši time prednost pred protivničkom flotom koja je raspolagala sličnim starijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] sovjetskog podrijetla. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo: postrojba [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|"Vange"]] sudjeluje u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]] tijekom [[Operacija Maslenica|Operacije Maslenica]] u siječnju 1993. Još ranije je [[Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva]], osnovan na području Dubrovnika 1. studenog 1991. god., sudjelovao u obrani tog područja, u kojoj je iznimno važnu zadaću transporta prema opkoljenom gradu izvršio i [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. HRM je do kraja domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. === Zapovjednici HRM-a === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|200px|[[Sveto Letica]], prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice]] {{glavni|Dodatak:Popis zapovjednika Hrvatske ratne mornarice}} # '''[[Sveto Letica]]''' ([[12. rujna]] [[1991.]] – [[svibanj]] [[1996.]]) # '''[[Vid Stipetić]]''' ([[1996.]] – [[2002.]]) # '''[[Zdravko Kardum]]''' ([[31. prosinca]] [[2002.]] – [[19. ožujka]] [[2007.]]) # '''[[Ante Urlić]]''' ([[2007.]] – [[31. listopada]] [[2012.]]) # '''[[Robert Hranj]]''' ([[1. studenog]] [[2012.]] – [[31. siječnja]] [[2015.]]) # '''[[Predrag Stipanović]]''' ([[1. veljače]] [[2015.]] – [[18. prosinca]] [[2017.]]) # '''[[Ivo Raffanelli]]''' ([[18. prosinca]] [[2017.]] – 12. siječnja 2024.) # Damir Dojkić (od 12. siječnja 2024.)<ref>{{Citiranje novina|last=Budimir|first=Milena|date=2024-02-14|title=Kotoranin Damir Dojkić, novi zapovjednik HRM-a|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kotoranin-damir-dojkic-novi-zapovjednik-hrm-a-o-splitu-mili-catlaku-obitelji-i-hajduku-i-sto-mu-je-zivotni-san-1364078|access-date=2025-01-04}}</ref> == Struktura == Osnovnu strukturu HRM čini:<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref> -   '''Zapovjedništvo HRM''' -   Dom zapovjedništva HRM -   '''Flota HRM'''      -  Zapovjedništvo      -  Divizijun za površinsko djelovanje      -  Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref>      -  Satnija mornaričko-desantnog pješaštva -   '''Obalna straža'''      -  Zapovjedništvo      -  1. divizijun (Split)      -  2. divizijun (Pula) -   '''Bojna obalne službe motrenja i navođenja''' ( OMiN)      -  Zapovjedništvo      -  1. satnija OMIN (Split)      -  2. satnija OMIN (Pula)      -  Satnija KIS (komunikacijsko-informacijski sustavi) -   '''Središte za obuku HRM''' -   '''Pomorska baza Split'''      -  Zapovjedništvo      -  Bojna za održavanje      -  Satnija za opskrbu i transport      -  Opslužništvo vojarne "Admiral flote Sveto Letica - Barba" (ex. "Sv. Nikola") - Lora      - Vojnopomorsko zdravsteno središte      -  Satnija za osiguranje      -  Odjeljak pomorske baze Sjever (Pula)      -  Odjeljak pomorske baze Jug (Ploče/Pelješac) <ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010163113/http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|archive-date=10. listopada 2008.|access-date=15. ožujka 2009.}}</ref>{{Pojasniti|ne postoji u izvoru}} [[Datoteka:Ešalon HRM 2008.jpg|mini|300px|desno|Postroj pripadnika HRM-a u svečanom mimohodu tijekom obilježavanja [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]] 2008. godine]] == Pomorske baze i vojne luke == Pomorske baze se nalaze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u, [[Split]]u, [[Ploče|Pločama]]. Također, duž obale smještene su postaje obalnog motrenja. Odlukom [[Hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] osnovane su vojne luke za potrebe [[MORH|Ministarstva obrane]] za vojnu namjenu. === Vojne luke === * Pula * Kovčanje – otok Lošinj * »Uvala Panikovac« – Šibenik * Divulje – Trogir * »Brižine« – Kaštel Sućurac * »[[Vojna luka Lora|Lora]]« – Split * »Poljud« (luka Učilišta HRM) – Split * »Postrojbe za razmagnetiziranje brodova« (poluotok Marjan) – Split * »Postaja za kontrolu brodskog magnetizma« (hrid Galija u cijelosti) – Split * »Uvala Tatinje« (u cijelosti) – Ploče * »Otok Pločica« (u cijelosti s pripadajućim morskim prostorom) – Ploče * »Uvala Bačine« – Ploče * »Meja« – otok Korčula === Vojne podzemne luke === [[Slika:Baza za demagnetizaciju.jpg|minijatura|desno|300px|Baza za demagnetizaciju brodova na Marjanu]] *Potkop »Zagračina« – Dugi otok *Potkop »Paprenica« – Dugi otok *Potkop »Bukašin« – Dugi otok *Potkop »Parja« – otok Vis *Potkop »Maslinova« (uvala Maslinova) – otok Brač *Potkop »Smrka« (uvala Smrka) – otok Brač *Potkop »Kruščica« (uvala Kruščica) – otok Brač *Potkop »Sito« – otok Lastovo *Potkop »Kremena« – otok Lastovo *Potkop »Duba« – Ploče *Potkop »Brijesta« (uvala Brijesta) – Ploče *Potkop »Soline« (uvala Soline) – Ploče Maskirni pristani (privezišta, vezovi) izgrađeni su na nenastanjenom dijelu obale i do njih uglavnom ne vode nikakve izgrađene komunikacije. Duž obale postoje 14 maskirnih pristana. == Naoružanje == {{Glavni|Brodovlje Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir 001-1.JPG|mini|200px|Raketna topovnjača [[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|''Kralj Dmitar Zvonimir'']]]] [[Datoteka:OB-63 Cavtat i OB-64 Hrvatska Kostajnica.JPG|mini|200px|Ophodni brodovi [[OB-63 Cavtat|''Cavtat'']] i [[OB-64 Hrvatska Kostajnica|''Hrvatska Kostajnica'']]]] [[Datoteka:BS-73 Faust Vrancic 003.JPG|mini|200px|Spasilački brod [[BS-73 Faust Vrančić|''Faust Vrančić'']]]] [[Datoteka:RTOP-11 Petar Kresimir IV.jpg|200px|mini|RTOP-11 u Lori]] Glavnu borbenu osnovu [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] čine tri [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] hrvatske proizvodnje te dvije [[raketne topovnjače klase Helsinki|raketne topovnjače klase ''Helsinki'']] koje su dostavljene početkom [[studeni|studenog]] [[2008.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090209091657/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |archive-date=9. veljače 2009. |access-date=16. studenoga 2008.}}</ref> Finske raketne topovnjače kupljene su za simboličnih 9 milijuna [[euro|eura]] u sklopu ''offset'' dogovora o kupnji [[Finska|finskih]] oklopnih vozila "Patria" te predstavljaju prijelazno rješenje do nabave domaćih fregata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |title=Sklopljen ugovor o nabavci dva raketna broda klase Helsinki |access-date=18. rujna 2008. |archive-date=22. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080722012931/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |url-status=dead}}</ref> Uz raketne topovnjače, HRM posjeduje i veći broj pomoćnih brodova koji se koriste za mino-polaganje, ophodnju i obuku mornara. Prema dugoročnom planu razvoja dio brodova će obnašati i ulogu [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.poslovni.hr/87920.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926124742/http://www.poslovni.hr/87920.aspx |archive-date=26. rujna 2008. |access-date=18. rujna 2008.}}</ref> dok će ostali biti namijenjeni obavljanju tradicionalnih pomorskih zadaća. Većina brodova iz flote HRM zapravo su brodovi JRM, koji su zarobljeni početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio brodova građeni su za potrebe [[JRM]], ali nisu bili dovršeni ili su se u trenutku rasplamsavanja sukoba nalazili na remotnu. Nakon što je u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god. bilo predviđeno da će HRM "u svojem sastavu imati raketne topovnjače, lovce mina - minolovce i desantne brodove - minopolagače... ophodne brodove i remorkere te... ostala pripadajuća plovila", a da će se tek "analizirati... mogućnosti i modaliteti razvoja i izgradnje, odnosno nabave višenamjenskog broda kao platforme za razvoj i održavanje šireg spektra borbenih i potpornih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice",<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434032.pdf "Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god."], "Narodne novine" br. 151/2014</ref> u složenijoj međunarodnoj sigurnosnoj situaciji 2025. god. Hrvatska pregovara s NATO saveznicima o pribavljanju dva broda veličine korvete i drugim koracima za jačanje HRM.<ref>[https://n1info.hr/svijet/rutteova-zamjenica-svi-se-slazu-da-je-rusija-jasna-i-neposredna-opasnost/ "Rutteova zamjenica: Svi se slažu da je Rusija jasna i neposredna opasnost"], HINA, kod "N1", 12. srpnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> U srpnju 2025. god. se u Prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. god. navodi: "Ključni projekt Hrvatske ratne mornarice opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ostaje strateški prioritet i predviđen je do kraja prvoga trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja, za što su pripremne i planske radnje započele. Do tada će se dio postojećih platformi opremiti novim raketnim sustavima za djelovanje s mora i kopna te odgovarajućom komunikacijsko-informacijskom opremom."<ref>[https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-07-10/161901/PRIJEDLOG_DUGOROCNOG_PLANA_RAZVOJA_OSRH_2025_2036.pdf Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036.], Vlada Republike Hrvatske, 10. srpnja 2025., kod Hrvatskog sabora. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> Ministarstvo obrane najavilo je modernizaciju raketnih topovnjača za korištenje novih rakete radi isteka resursa raketama rbs-15, te nabavu 2 nove korvete za hrvatsku ratnu mornaricu. Vrijednost ugovora je potvrđena na oko 500 milijuna eura i više. Pregovori za nabavu traju, a kandidati koji se spominju su norveška vanguard class modularna korveta (proizvođač konsberg već je potvrdio pregovore prema njihovim informacijama brodovi bi se gradili u Hrvatskoj) i francuska gowind 2500 korveta. Nabava se očekuje 2024. prema informacijama iz MORH-a u razdoblju 2025.-2030. očekuje se ulazak u službu 2 nove korvete. Hrvatska je također u procesu pregovora za nabavu 2 nova minolovca. Očekuje se kupovina talijanskih gaeta class minolovaca, međutim nabava drugih nije isključena. === Ostalo === *Sustav radara za nadzor mora – 14 (4 Peregrine + 10) *Obalni topovi – 21 (6 + 15) *[[Ronilica R-2 Mala]] – 2 *[[Mobilni obalni lanser]]i (MOL) – 3 (jedno vozilo = 4 x [[RBS-15]]) *Postaje obalnog motrenja – [[Savudrija]], [[Brijuni]], [[Mali Lošinj]], [[Dugi otok]], [[Žirje]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Mljet]] i [[Molunat (Konavle)|Molunat]]. Ciljevi modernizacije HRM su planska modernizacija postojećih brodova i sredstava za izvršenje postavljenih namjenskih zadaća, te izrada studije izvodljivosti za izgradnju višenamjenskih i obalnih ophodnih brodova. Ministar obrane je 2. prosinca 2014. potpisao ugovor s [[Brodosplit]]om o izgradnji 5 novih obalnih brodova po projektu [[Brodarski institut|Brodarskog instituta]]. Dovršetak izgradnje prvog broda se očekuje za 15 mjeseci.<ref>[http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html Morh, MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209192239/http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html |date=9. prosinca 2014. }} objavljeno 2. prosinca 2014, pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref> U tijeku je završna faza instaliranja radara "Peregrine" te završetak prve faze implementacije računalno – komunikacijske mreže projekta "More". Četiri radara iz sustava Peregrin nalaze se na [[Vis]]u, [[Lastovo|Lastovu]], [[Dugi otok|Dugom otoku]] i [[Mljet]]u. Zajedno s još devet radarskih postaja na Jadranu činit će jedinstven radarski sustav "More" koji pokriva prostor od [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] do južnog Jadrana, sa zadaćom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa na moru. Sustav je namijenjen ponajprije nadzoru [[ZERP|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]]. U slučaju potrebe, djelovat će i kao potpora sustavima protubrodske, protuzračne i obalne obrane, za otkrivanje i sprječavanje terorizma, protuzakonite migracije i šverca, te kao potpora Službi traganja i spašavanja na moru. <gallery> Datoteka:MOL - mobilni obalni lanser (3).jpg|''Mobilni obalni lanser (MOL)'' 161. raketnog divizijuna HRM-a Datoteka:Torpedo MK-44.JPG|[[Torpedo]] ''MK-44'' Datoteka:Mina nekontaktna sidrena model 90.JPG|Mina nekontaktna sidrena ''model 90'' Datoteka:Ronilica R-2M 5.JPG|alt=Ronilica R-2M|Ronilica R-2 Mala </gallery> <div style="clear:both;"></div> == Činovi u HRM == {{Glavni|Činovi Hrvatske vojske}} {| {| class="wikitable" width = 100% style="align="center"" |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Admirali''''' |- ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala flote HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore viceadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kontraadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore komodora HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral flote]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Viceadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kontraadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Komodor]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Časnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši časnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži časnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana korvete HRM.svg|127x127px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika korvete HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan korvete]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik korvete]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Dočasnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši dočasnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži dočasnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore časničkog namjesnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore stožernog narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore nadnarednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore desetnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore skupnika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Časnički namjesnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Stožerni narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Nadnarednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Desetnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Skupnik]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Mornari i kadeti''''' |- ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore razvodnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore pozornika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Razvodnik]]''''' ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Pozornik]]''''' |- |} == Dan Hrvatske ratne mornarice == [[Datoteka:Pripadnici HRM 2008.jpg|mini|Pripadnici Hrvatske ratne mornarice tijekom svečanog postrojavanja u Zagrebu, 25. lipnja 2008.]] Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se '''[[18. rujna]]''', u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretljani u vrijeme kneza [[Branimir]]a [[887.]] godine u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kod Makarske]] porazili [[Mleci|mletačko]] brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.<ref>[http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 "Konferencija za novinstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana održana 15. prosinca 1995. u Predsjedničkim dvorima"] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120714220321/http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 |date=14. srpnja 2012. }}{{citat|...razumije se, da sam bio jedan od onih koji uspostavom samostalne hrvatske države je kazao – da je jedna od prvih zadaća među inim, i da vratimo slavu hrvatskog naroda zbog njegovog pomorstva. I, mogu vam sada reći, kad smo određivali dan ratne mornarice, pa su mi došli sa prijedlogom da to budu neki datumi od ovih naših dana, kad smo mi uspostavili ratnu mornaricu. Onda sam ja rekao – povijest ne počinje s nama, i izvolite mi pronaći datum hrvatskog pomorstva iz što starije povijesti, pa su onda pronašli pobjedu Domagoja nad Mlečanima.}}</ref> Dan HRM-a obilježava se smotrom brodova u raznim obalnim gradovima, danom otvorenih vrata, koncertima [[Orkestar OS RH|orkestra OSRH]] ili [[Klapa Sveti Juraj HRM|klape HRM-a "Sv. Juraj"]], uz odavanje počasti poginulim pripadnicima mornarice i prvom zapovjedniku, [[Admiral flote|admiralu flote]] [[Sveto Letica|Sveti Letici "Barbi"]]. Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] su osnovali [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan [[JRM|mornarice]] u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na [[spomenik Galebova krila]] u Podgori.<ref>[http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 "Na spomeniku Galebova krila: Obilježen Dan partizanske ratne mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190804202118/http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 |date=4. kolovoza 2019. }}, makarsko-primorje.com, Datum objave: 11 rujna 2015</ref><ref>[https://www.morh.hr/hr/adrion-14/scenarij-vjezbe-adrion/index.php?option=com_content&view=article&id=5574&catid=3&lang=hr&Itemid=118 "Svečano obilježen Dan i 21. obljetnica ustrojavanja HRM-a"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, MORH, 15.9.2012, Priopćenje</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/21587/hrm-u-zadnji-cas-u-proslavu-ubacio-partizane "HRM u zadnji čas u proslavu ubacio partizane"], Slobodna Dalmacija, 16.09.2008.</ref> == Odlikovanja == Godine [[2001.]] Hrvatska ratna mornarica odlikovana je odlukom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]] '''[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]''' u prigodi 10. obljetnice ustroja i djelovanja, a za ukupan doprinos u stvaranju oružanih snaga i obrani suvereniteta Republike Hrvatske. == Poveznice == * [[Oružane snage Republike Hrvatske]] * [[Obalna straža Republike Hrvatske]] * [[Riječna bojna]] – postrojba riječne ratne flotile * [[Brodovlje Hrvatske ratne mornarice]] * [[Klapa Sveti Juraj HRM]] * [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]] == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20131002133723/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/hrm.asp ''Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana'', Hrvatski vojnik, broj 77., studeni 2001.] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020919/feljton01.asp Hrvatski odgovor s mora na agresiju, ''Slobodna dalmacija'', 19. rujna 2002.] Podlistak: Nastanak, razvoj i uloga HRM * [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1661.htm Odluka o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka ("Narodne novine", broj 89/2004.)] {{hrvatski vojnik}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Navy of Croatia}} * [http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html Službena stranica OSRH – Hrvatska ratna mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217105837/http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html |date=17. prosinca 2007. }} *[http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 Fotogalerija ispaljivanja raketa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307031536/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 |date=7. ožujka 2016. }} sa "Zvonimira" 2015. {{OS RH}} [[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica| ]] 5yddvor8rie219wika22httqaqflxi1 7616429 7616426 2026-10-11T11:58:20Z Hrm1991 375086 Pojašnjenje, Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod DJB-103 koji je otet JRM u brodogradilištu Greben u Veloj Luci. 7616429 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =Hrvatska ratna mornarica |slika =[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|150px]] |opis slike =Znak HRM |osnovana datum =[[12. rujna]] [[1991.]] |sjedište =[[Pomorska baza Lora]], [[Split]] |obljetnica =[[18. rujna]] |trenutačni zapovjednik = komodor Damir Dojkić |istaknuti zapovjednici =[[admiral flote]] [[Sveto Letica]]<br> [[viceadmiral]] [[Vid Stipetić]] <br> [[viceadmiral]] [[Zdravko Kardum]] <br> [[admiral]] [[Robert Hranj]] <br> [[kontraadmiral]] [[Predrag Stipanović]] |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Naval ensign of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Krmena zastava |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Naval Jack of Croatia.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Pramčana zastava }} '''Hrvatska ratna mornarica''' ('''HRM''') grana je [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Njezina uloga i namjena je štititi integritet i suverenitet [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Danas je Hrvatska ratna mornarica u prvom redu usmjerena na zaštitu hrvatskih obala i [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]], te od borbenih plovila ima manje jedinice koje nisu pogodne za izlazak izvan Jadranskog mora. Planira se u bliskoj budućnosti pribavljanje plovila veće autonomije plovidbe, veličine [[Korveta|korvete]].<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/hrvatska-zeli-nabaviti-dva-najmocnija-ratna-broda-u-svojoj-povijesti-istrazili-smo-sto-se-nudi-koliko-kosta-i-kako-su-naoruzani-15578305 "Hrvatska želi nabaviti dva najmoćnija ratna broda u svojoj povijesti. Istražili smo što se nudi, koliko košta i kako su naoružani"], Viktor Trumbetaš, "Jutarnji list" 28. travnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> == Zadaće Hrvatske ratne mornarice == '''Glavne zadaće HRM u miru su''': * održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH, * sudjelovanje u nadzoru i zaštiti morskih i podmorskih prostora i [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] na kojima Republika Hrvatska ima puni [[suverenitet]], suverena prava i nadležnosti, u suradnji s drugim institucijama i organizacijama RH, * održavanje sposobnosti mornaričkog pješaštva za vođenje borbe u priobalju i na otocima, * sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru, * sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti, * sudjelovanje u potpori civilnim organizacijama i institucijama RH na moru, * sudjelovanje u traganju i spašavanju na moru. '''Glavne zadaće HRM u ratu su''': * sudjelovanje u združenim obrambenim i napadnim operacijama u obrani i uspostavi teritorijalnog integriteta zemlje, * sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, a stupanjem u [[NATO]] i u obrani saveznika. == Povijest == {{Uklopi u|Povijest Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:Pripadnici HRM za vrijeme svečanog mimohoda za Dan državnosti.jpg|mini|desno|300px|Mornari i kadeti u svečanim odorama HRM]] [[Datoteka:Pripadnici HRM Karlovac 2008.jpg|mini|300px|Pripadnici HRM tijekom proslave Dana OSRH u [[Karlovac|Karlovcu]] [[2008.]] godine]]Odlukom predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od [[12. rujna]] [[1991.]] kojom je imenovao zapovjednika [[admiral]]a [[Sveto Letica|Svetu Leticu]] – admirala s preko četiri desetljeća iskustva u ratnoj mornarici, koji će biti na čelu HRM za čitavog trajanja Domovinskog rata – službeno je započelo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice osnivanjem prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod [[DJB-103]] koji je pod zapovjedništvom Ivan Matić - Sep, posada Ante Franičević, Dalibor Zlokić i Željko Županović, otet [[JNA|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] [[15. rujna]] [[1991.]] dok je bio na remontu u brodogradilištu Greben u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. === Osvajanje prvih skladišta i vojne opreme === Već su tijekom rujna stvoreni uvjeti za snažno suprotstavljanje agresoru na moru i primorju. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla – Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] [[1991.]] osvojena su skladišta streljiva i naoružanja, a u Tatinjama skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] [[1991.]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u vojarni [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničkog remontnog zavoda ''Velimir Škorpik'' preuzeli Zavod u svoje ruke i 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su tako važan plijen uspjele obraniti u teškim borbama, izvojivši prvu značajnu pobjedu u Domovinskom ratu, kojom je omogućeno formiranje snažne ratne mornarice<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014</ref>: neprijatelj će u narednim godinama s poteškoćama održavati ispravnost plovila koja su mu preostala, a superiorna hrvatska brodogradnja će uspijevati podizati borbenu sposobnost zarobljenih plovila i unaprjeđivati tehnološku razinu oružanih sustava. === Zarobljeni brodovi i plovila === Zarobljena 34 ratna broda i plovila u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote [[JRM]]. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u dvije borbene skupine: *'''Udarne pomorske snage (UPS)''' organizirane u "Mješoviti divizion RTOP, RČ, TČ i PČ" s brodovima: *'''RTOP-402''' – danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' – u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' – u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' – danas [[OB-01 Novigrad]] *'''PČ-180''' – danas [[OB-03 Cavtat]] *'''PČ-181''' – danas [[OB-04 Hrvatska Kostajnica]] *'''Obalne pomorske snage (OPS)''' Su činili svi ostali brodovi s barkama koji su uglavnom djelovali u priobalju. Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama – tako primjerice [[OB-02 Šolta]] koji je zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]] – postali temelj izgradnje HRM-a. Od odlučujuće važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočkog prostora bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88 mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88 mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. === Borbena djelovanja HRM-a u jesen 1991. === U studenom 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila [[JRM|Jugoslavenska ratna mornarica]] i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila '''Taktička grupa (TG) "Kaštela"''' koja je, uz veliki ophodni brod (VPBR-31 "Split"), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[Raketni čamac|raketni čamac]] (RČ-306), [[Torpedni čamac|torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Dne [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u [[Šibenik]]u gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u – gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima [[JRM]]-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka [[Brač]]a oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]]. Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenog]] 1991. godine, sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (M-143 "Olib", M-144 "Iž" i M-153 "Blitvenica").<ref>''[[m:w:en:Jane's Fighting Ships|Jane's Fighting Ships]]'', Sampson Low, Marston and Co., London, 1992., str. 822.</ref><!-- samo za nazive brodovlja --> Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenog]] 1991. godine otvorile vatru po dijelovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do izmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[Minolovac|minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML- 143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok [[Vis]]. Bojevi u [[Boj u Splitskom kanalu|Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom]] kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a. Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva [[Boj u Splitskom kanalu|u Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. === Jačanje HRM tijekom domovinskog rata i preuzimanje inicijative na Jadranu === Makar je primirje 1991. godine HRM dočekala sa znatno manjim brojem operativnih plovila od broja koji je ostao [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]], preuzela je pretežni dio ratnih luka; u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. U preostalim dobrim lukama u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], predstavljala je JRM manju prijetnju, osobito s obzirom na to da je – lišena značajnijih brodograđevinih kapaciteta – bila suočena s problemima u održavanju. Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, predano radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uveden brod znatne vatrene moći [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ''Kralj Petar Krešimir IV.'']], sagrađen u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]]'';'' 1994. godine u skopu združene vježbe HRM-a i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ i PZO]] "Posejdon 94" bit će izvedeno prvo testno lansiranje švedskih protubrodskih raketa [[RBS-15]] s raketnih topovjača RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV i [[RTOP-21 Šibenik]],<ref>[https://www.morh.hr/uspjesno-provedeno-gadanje-protubrodskom-raketom-rbs-15b/ "Uspješno provedeno gađanje protubrodskom raketom RBS-15B"], priopćenje Ministarstva obrane RH, 14. svibnja 2015.</ref> ostvarivši time prednost pred protivničkom flotom koja je raspolagala sličnim starijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] sovjetskog podrijetla. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo: postrojba [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|"Vange"]] sudjeluje u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]] tijekom [[Operacija Maslenica|Operacije Maslenica]] u siječnju 1993. Još ranije je [[Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva]], osnovan na području Dubrovnika 1. studenog 1991. god., sudjelovao u obrani tog područja, u kojoj je iznimno važnu zadaću transporta prema opkoljenom gradu izvršio i [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. HRM je do kraja domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. === Zapovjednici HRM-a === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|200px|[[Sveto Letica]], prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice]] {{glavni|Dodatak:Popis zapovjednika Hrvatske ratne mornarice}} # '''[[Sveto Letica]]''' ([[12. rujna]] [[1991.]] – [[svibanj]] [[1996.]]) # '''[[Vid Stipetić]]''' ([[1996.]] – [[2002.]]) # '''[[Zdravko Kardum]]''' ([[31. prosinca]] [[2002.]] – [[19. ožujka]] [[2007.]]) # '''[[Ante Urlić]]''' ([[2007.]] – [[31. listopada]] [[2012.]]) # '''[[Robert Hranj]]''' ([[1. studenog]] [[2012.]] – [[31. siječnja]] [[2015.]]) # '''[[Predrag Stipanović]]''' ([[1. veljače]] [[2015.]] – [[18. prosinca]] [[2017.]]) # '''[[Ivo Raffanelli]]''' ([[18. prosinca]] [[2017.]] – 12. siječnja 2024.) # Damir Dojkić (od 12. siječnja 2024.)<ref>{{Citiranje novina|last=Budimir|first=Milena|date=2024-02-14|title=Kotoranin Damir Dojkić, novi zapovjednik HRM-a|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kotoranin-damir-dojkic-novi-zapovjednik-hrm-a-o-splitu-mili-catlaku-obitelji-i-hajduku-i-sto-mu-je-zivotni-san-1364078|access-date=2025-01-04}}</ref> == Struktura == Osnovnu strukturu HRM čini:<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref> -   '''Zapovjedništvo HRM''' -   Dom zapovjedništva HRM -   '''Flota HRM'''      -  Zapovjedništvo      -  Divizijun za površinsko djelovanje      -  Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}</ref>      -  Satnija mornaričko-desantnog pješaštva -   '''Obalna straža'''      -  Zapovjedništvo      -  1. divizijun (Split)      -  2. divizijun (Pula) -   '''Bojna obalne službe motrenja i navođenja''' ( OMiN)      -  Zapovjedništvo      -  1. satnija OMIN (Split)      -  2. satnija OMIN (Pula)      -  Satnija KIS (komunikacijsko-informacijski sustavi) -   '''Središte za obuku HRM''' -   '''Pomorska baza Split'''      -  Zapovjedništvo      -  Bojna za održavanje      -  Satnija za opskrbu i transport      -  Opslužništvo vojarne "Admiral flote Sveto Letica - Barba" (ex. "Sv. Nikola") - Lora      - Vojnopomorsko zdravsteno središte      -  Satnija za osiguranje      -  Odjeljak pomorske baze Sjever (Pula)      -  Odjeljak pomorske baze Jug (Ploče/Pelješac) <ref>{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010163113/http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|archive-date=10. listopada 2008.|access-date=15. ožujka 2009.}}</ref>{{Pojasniti|ne postoji u izvoru}} [[Datoteka:Ešalon HRM 2008.jpg|mini|300px|desno|Postroj pripadnika HRM-a u svečanom mimohodu tijekom obilježavanja [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]] 2008. godine]] == Pomorske baze i vojne luke == Pomorske baze se nalaze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u, [[Split]]u, [[Ploče|Pločama]]. Također, duž obale smještene su postaje obalnog motrenja. Odlukom [[Hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] osnovane su vojne luke za potrebe [[MORH|Ministarstva obrane]] za vojnu namjenu. === Vojne luke === * Pula * Kovčanje – otok Lošinj * »Uvala Panikovac« – Šibenik * Divulje – Trogir * »Brižine« – Kaštel Sućurac * »[[Vojna luka Lora|Lora]]« – Split * »Poljud« (luka Učilišta HRM) – Split * »Postrojbe za razmagnetiziranje brodova« (poluotok Marjan) – Split * »Postaja za kontrolu brodskog magnetizma« (hrid Galija u cijelosti) – Split * »Uvala Tatinje« (u cijelosti) – Ploče * »Otok Pločica« (u cijelosti s pripadajućim morskim prostorom) – Ploče * »Uvala Bačine« – Ploče * »Meja« – otok Korčula === Vojne podzemne luke === [[Slika:Baza za demagnetizaciju.jpg|minijatura|desno|300px|Baza za demagnetizaciju brodova na Marjanu]] *Potkop »Zagračina« – Dugi otok *Potkop »Paprenica« – Dugi otok *Potkop »Bukašin« – Dugi otok *Potkop »Parja« – otok Vis *Potkop »Maslinova« (uvala Maslinova) – otok Brač *Potkop »Smrka« (uvala Smrka) – otok Brač *Potkop »Kruščica« (uvala Kruščica) – otok Brač *Potkop »Sito« – otok Lastovo *Potkop »Kremena« – otok Lastovo *Potkop »Duba« – Ploče *Potkop »Brijesta« (uvala Brijesta) – Ploče *Potkop »Soline« (uvala Soline) – Ploče Maskirni pristani (privezišta, vezovi) izgrađeni su na nenastanjenom dijelu obale i do njih uglavnom ne vode nikakve izgrađene komunikacije. Duž obale postoje 14 maskirnih pristana. == Naoružanje == {{Glavni|Brodovlje Hrvatske ratne mornarice}} [[Datoteka:RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir 001-1.JPG|mini|200px|Raketna topovnjača [[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|''Kralj Dmitar Zvonimir'']]]] [[Datoteka:OB-63 Cavtat i OB-64 Hrvatska Kostajnica.JPG|mini|200px|Ophodni brodovi [[OB-63 Cavtat|''Cavtat'']] i [[OB-64 Hrvatska Kostajnica|''Hrvatska Kostajnica'']]]] [[Datoteka:BS-73 Faust Vrancic 003.JPG|mini|200px|Spasilački brod [[BS-73 Faust Vrančić|''Faust Vrančić'']]]] [[Datoteka:RTOP-11 Petar Kresimir IV.jpg|200px|mini|RTOP-11 u Lori]] Glavnu borbenu osnovu [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] čine tri [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] hrvatske proizvodnje te dvije [[raketne topovnjače klase Helsinki|raketne topovnjače klase ''Helsinki'']] koje su dostavljene početkom [[studeni|studenog]] [[2008.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090209091657/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |archive-date=9. veljače 2009. |access-date=16. studenoga 2008.}}</ref> Finske raketne topovnjače kupljene su za simboličnih 9 milijuna [[euro|eura]] u sklopu ''offset'' dogovora o kupnji [[Finska|finskih]] oklopnih vozila "Patria" te predstavljaju prijelazno rješenje do nabave domaćih fregata.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |title=Sklopljen ugovor o nabavci dva raketna broda klase Helsinki |access-date=18. rujna 2008. |archive-date=22. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080722012931/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |url-status=dead}}</ref> Uz raketne topovnjače, HRM posjeduje i veći broj pomoćnih brodova koji se koriste za mino-polaganje, ophodnju i obuku mornara. Prema dugoročnom planu razvoja dio brodova će obnašati i ulogu [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.poslovni.hr/87920.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926124742/http://www.poslovni.hr/87920.aspx |archive-date=26. rujna 2008. |access-date=18. rujna 2008.}}</ref> dok će ostali biti namijenjeni obavljanju tradicionalnih pomorskih zadaća. Većina brodova iz flote HRM zapravo su brodovi JRM, koji su zarobljeni početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio brodova građeni su za potrebe [[JRM]], ali nisu bili dovršeni ili su se u trenutku rasplamsavanja sukoba nalazili na remotnu. Nakon što je u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god. bilo predviđeno da će HRM "u svojem sastavu imati raketne topovnjače, lovce mina - minolovce i desantne brodove - minopolagače... ophodne brodove i remorkere te... ostala pripadajuća plovila", a da će se tek "analizirati... mogućnosti i modaliteti razvoja i izgradnje, odnosno nabave višenamjenskog broda kao platforme za razvoj i održavanje šireg spektra borbenih i potpornih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice",<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434032.pdf "Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god."], "Narodne novine" br. 151/2014</ref> u složenijoj međunarodnoj sigurnosnoj situaciji 2025. god. Hrvatska pregovara s NATO saveznicima o pribavljanju dva broda veličine korvete i drugim koracima za jačanje HRM.<ref>[https://n1info.hr/svijet/rutteova-zamjenica-svi-se-slazu-da-je-rusija-jasna-i-neposredna-opasnost/ "Rutteova zamjenica: Svi se slažu da je Rusija jasna i neposredna opasnost"], HINA, kod "N1", 12. srpnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> U srpnju 2025. god. se u Prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. god. navodi: "Ključni projekt Hrvatske ratne mornarice opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ostaje strateški prioritet i predviđen je do kraja prvoga trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja, za što su pripremne i planske radnje započele. Do tada će se dio postojećih platformi opremiti novim raketnim sustavima za djelovanje s mora i kopna te odgovarajućom komunikacijsko-informacijskom opremom."<ref>[https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-07-10/161901/PRIJEDLOG_DUGOROCNOG_PLANA_RAZVOJA_OSRH_2025_2036.pdf Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036.], Vlada Republike Hrvatske, 10. srpnja 2025., kod Hrvatskog sabora. Pristupljeno 16. srpnja 2025.</ref> Ministarstvo obrane najavilo je modernizaciju raketnih topovnjača za korištenje novih rakete radi isteka resursa raketama rbs-15, te nabavu 2 nove korvete za hrvatsku ratnu mornaricu. Vrijednost ugovora je potvrđena na oko 500 milijuna eura i više. Pregovori za nabavu traju, a kandidati koji se spominju su norveška vanguard class modularna korveta (proizvođač konsberg već je potvrdio pregovore prema njihovim informacijama brodovi bi se gradili u Hrvatskoj) i francuska gowind 2500 korveta. Nabava se očekuje 2024. prema informacijama iz MORH-a u razdoblju 2025.-2030. očekuje se ulazak u službu 2 nove korvete. Hrvatska je također u procesu pregovora za nabavu 2 nova minolovca. Očekuje se kupovina talijanskih gaeta class minolovaca, međutim nabava drugih nije isključena. === Ostalo === *Sustav radara za nadzor mora – 14 (4 Peregrine + 10) *Obalni topovi – 21 (6 + 15) *[[Ronilica R-2 Mala]] – 2 *[[Mobilni obalni lanser]]i (MOL) – 3 (jedno vozilo = 4 x [[RBS-15]]) *Postaje obalnog motrenja – [[Savudrija]], [[Brijuni]], [[Mali Lošinj]], [[Dugi otok]], [[Žirje]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Mljet]] i [[Molunat (Konavle)|Molunat]]. Ciljevi modernizacije HRM su planska modernizacija postojećih brodova i sredstava za izvršenje postavljenih namjenskih zadaća, te izrada studije izvodljivosti za izgradnju višenamjenskih i obalnih ophodnih brodova. Ministar obrane je 2. prosinca 2014. potpisao ugovor s [[Brodosplit]]om o izgradnji 5 novih obalnih brodova po projektu [[Brodarski institut|Brodarskog instituta]]. Dovršetak izgradnje prvog broda se očekuje za 15 mjeseci.<ref>[http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html Morh, MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209192239/http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html |date=9. prosinca 2014. }} objavljeno 2. prosinca 2014, pristupljeno 7. prosinca 2014.</ref> U tijeku je završna faza instaliranja radara "Peregrine" te završetak prve faze implementacije računalno – komunikacijske mreže projekta "More". Četiri radara iz sustava Peregrin nalaze se na [[Vis]]u, [[Lastovo|Lastovu]], [[Dugi otok|Dugom otoku]] i [[Mljet]]u. Zajedno s još devet radarskih postaja na Jadranu činit će jedinstven radarski sustav "More" koji pokriva prostor od [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] do južnog Jadrana, sa zadaćom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa na moru. Sustav je namijenjen ponajprije nadzoru [[ZERP|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]]. U slučaju potrebe, djelovat će i kao potpora sustavima protubrodske, protuzračne i obalne obrane, za otkrivanje i sprječavanje terorizma, protuzakonite migracije i šverca, te kao potpora Službi traganja i spašavanja na moru. <gallery> Datoteka:MOL - mobilni obalni lanser (3).jpg|''Mobilni obalni lanser (MOL)'' 161. raketnog divizijuna HRM-a Datoteka:Torpedo MK-44.JPG|[[Torpedo]] ''MK-44'' Datoteka:Mina nekontaktna sidrena model 90.JPG|Mina nekontaktna sidrena ''model 90'' Datoteka:Ronilica R-2M 5.JPG|alt=Ronilica R-2M|Ronilica R-2 Mala </gallery> <div style="clear:both;"></div> == Činovi u HRM == {{Glavni|Činovi Hrvatske vojske}} {| {| class="wikitable" width = 100% style="align="center"" |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Admirali''''' |- ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala flote HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore viceadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kontraadmirala HRM.svg|126x126px]] ! colspan="6" | [[Datoteka:Rukav zimske odore komodora HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral flote]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Admiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Viceadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kontraadmiral]]''''' ! colspan="6" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Komodor]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Časnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši časnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži časnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana korvete HRM.svg|127x127px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika bojnog broda HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika fregate HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika korvete HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Kapetan korvete]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik bojnog broda]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik fregate]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Poručnik korvete]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Dočasnici''''' |- ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Viši dočasnici''''' ! colspan="15" style="background:#fff8dc;" |'''''Niži dočasnici''''' |- ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore časničkog namjesnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore stožernog narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore nadnarednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore narednika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore desetnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="5" | [[Datoteka:Rukav zimske odore skupnika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Časnički namjesnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Stožerni narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Nadnarednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Narednik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Desetnik]]''''' ! colspan="5" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Skupnik]]''''' |- |colspan="30" align="center" bgcolor=#000066 style="color: white"| '''''Mornari i kadeti''''' |- ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore razvodnika HRM.svg|126x126px]] ! colspan="15" | [[Datoteka:Rukav zimske odore pozornika HRM.svg|126x126px]] |- ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Razvodnik]]''''' ! colspan="15" style="background:#87CEFA;"| '''''[[Pozornik]]''''' |- |} == Dan Hrvatske ratne mornarice == [[Datoteka:Pripadnici HRM 2008.jpg|mini|Pripadnici Hrvatske ratne mornarice tijekom svečanog postrojavanja u Zagrebu, 25. lipnja 2008.]] Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se '''[[18. rujna]]''', u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretljani u vrijeme kneza [[Branimir]]a [[887.]] godine u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kod Makarske]] porazili [[Mleci|mletačko]] brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.<ref>[http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 "Konferencija za novinstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana održana 15. prosinca 1995. u Predsjedničkim dvorima"] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120714220321/http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 |date=14. srpnja 2012. }}{{citat|...razumije se, da sam bio jedan od onih koji uspostavom samostalne hrvatske države je kazao – da je jedna od prvih zadaća među inim, i da vratimo slavu hrvatskog naroda zbog njegovog pomorstva. I, mogu vam sada reći, kad smo određivali dan ratne mornarice, pa su mi došli sa prijedlogom da to budu neki datumi od ovih naših dana, kad smo mi uspostavili ratnu mornaricu. Onda sam ja rekao – povijest ne počinje s nama, i izvolite mi pronaći datum hrvatskog pomorstva iz što starije povijesti, pa su onda pronašli pobjedu Domagoja nad Mlečanima.}}</ref> Dan HRM-a obilježava se smotrom brodova u raznim obalnim gradovima, danom otvorenih vrata, koncertima [[Orkestar OS RH|orkestra OSRH]] ili [[Klapa Sveti Juraj HRM|klape HRM-a "Sv. Juraj"]], uz odavanje počasti poginulim pripadnicima mornarice i prvom zapovjedniku, [[Admiral flote|admiralu flote]] [[Sveto Letica|Sveti Letici "Barbi"]]. Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] su osnovali [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan [[JRM|mornarice]] u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na [[spomenik Galebova krila]] u Podgori.<ref>[http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 "Na spomeniku Galebova krila: Obilježen Dan partizanske ratne mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190804202118/http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 |date=4. kolovoza 2019. }}, makarsko-primorje.com, Datum objave: 11 rujna 2015</ref><ref>[https://www.morh.hr/hr/adrion-14/scenarij-vjezbe-adrion/index.php?option=com_content&view=article&id=5574&catid=3&lang=hr&Itemid=118 "Svečano obilježen Dan i 21. obljetnica ustrojavanja HRM-a"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, MORH, 15.9.2012, Priopćenje</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/21587/hrm-u-zadnji-cas-u-proslavu-ubacio-partizane "HRM u zadnji čas u proslavu ubacio partizane"], Slobodna Dalmacija, 16.09.2008.</ref> == Odlikovanja == Godine [[2001.]] Hrvatska ratna mornarica odlikovana je odlukom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]] '''[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]''' u prigodi 10. obljetnice ustroja i djelovanja, a za ukupan doprinos u stvaranju oružanih snaga i obrani suvereniteta Republike Hrvatske. == Poveznice == * [[Oružane snage Republike Hrvatske]] * [[Obalna straža Republike Hrvatske]] * [[Riječna bojna]] – postrojba riječne ratne flotile * [[Brodovlje Hrvatske ratne mornarice]] * [[Klapa Sveti Juraj HRM]] * [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]] == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20131002133723/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/hrm.asp ''Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana'', Hrvatski vojnik, broj 77., studeni 2001.] * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020919/feljton01.asp Hrvatski odgovor s mora na agresiju, ''Slobodna dalmacija'', 19. rujna 2002.] Podlistak: Nastanak, razvoj i uloga HRM * [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1661.htm Odluka o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka ("Narodne novine", broj 89/2004.)] {{hrvatski vojnik}} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Navy of Croatia}} * [http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html Službena stranica OSRH – Hrvatska ratna mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217105837/http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html |date=17. prosinca 2007. }} *[http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 Fotogalerija ispaljivanja raketa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307031536/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 |date=7. ožujka 2016. }} sa "Zvonimira" 2015. {{OS RH}} [[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica| ]] 76k7g1xq6qr895l9oxrs2fltthqhdwd 0 72529 7616191 7488623 2026-10-10T19:08:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616191 wikitext text/x-wiki [[Slika:Golden_ratio_line_percentages.svg|mini|Slika [[omjeri na pravcu]], primjer zlatnog reza u odnosu na dužinu]] [[Slika:Goldener Schnitt Konstr beliebt.svg|mini|Slika [[izmjera zlatnog reza na dužini]], jedan od primjera iznalaženja zlatnog reza u geometriji]] [[Slika:DV The Toilet of Venus Gr.jpg|mini|Slika [[Diego Velazquez|Diega Velazqueza]], primjer zlatnog reza u likovnoj umjetnosti]] [[Slika:Animation_GoldenerSchnitt.gif|mini|Slika [[zlatni pravokutnik]], primjer zlatnog reza u geometriji]] '''Zlatni rez''' (simbol: <math>\varphi</math>) je matematičko-strukturalni pojam koji se najčešće veže za [[umjetnost]], jer je u [[povijest umjetnosti|povijesti umjetnosti]] najčešće korišten. To je način podjele neke vrijednosti s [[djelitelj]]em od približno 1,6. Poznat je i kao zlatna sredina te božanski ili zlatni [[omjer]]. ==Metoda== Zlatni rez je kompozicijski zakon u kojem se manji dio prema većem odnosi kao veći dio prema ukupnom. U praksi, ako želimo podijeliti nešto na taj način, podijelimo ga na 13 jednakih dijelova i onda to podijelimo u omjeru ''8:5'', ili ga pak podijelimo na 21 jednaki dio pa to onda u omjeru ''13:8'', itd. Na što se više dijelova podijeli, to smo bliži točnom ''zlatnom rezu'', no do točnog zlatnog reza nikada se ne dolazi jer je taj broj zapravo aproksimacija, a [[matematička formula]] glasi mu: :<math>\varphi = \frac{1 + \sqrt{5}}{2}\approx 1.618\,033\,989\,.</math> ===Klasični postupak=== Sljedeći postupak je omiljen poradi jednostavnosti primjene: # Na dužini AB u točki B napravi [[okomica|okomicu]] na dužinu AB i na okomici označi točku C za polovinu duljine dužine AB udaljenu od točke B.<br /> # Kružnica oko C s polumjerom CB sječe stranicu AC u točki D.<br /> # Kružnica oko A s polumjerom AD sječe dužinu AB u točki S i dijeli dužinu AB u omjeru "zlatnog reza". ==Povijest== Teorija zlatnog reza započeta je još u [[antika|antici]], a svoj procvat imala je u [[renesansa|renesansi]], kada su umjetnici i matematičari (ali i fizičari i [[astrolog|astrolozi]]) tražili savršenstvo u kompozicijama poznatih struktura. Nakon mnogo stoljeća teorije smatra se da je zlatni rez najsavršeniji rez u prirodi, potpuno savršen ljudskom oku, harmonija između izrazite preciznosti i kaotične nesavršenosti. ==Primjeri== Jedan od najpoznatijih [[Hrvatska|hrvatskih]] artefakata, [[Baščanska ploča|Baščanska ploča]], napravljena je u približnom omjeru zlatnog reza. U [[Italija|Italiji]] postoji mnogo primjera crkava i dvoraca u toj kompoziciji. Također, na savršenom [[čovjek|ljudskom]] tijelu sve je u odnosu 1:1,618033.<ref>{{citiranje weba |url=http://www.goldennumber.net/human-body |title=The Human Body and the Golden Ratio |last=Meisner |first=Gary |date=31. svibnja 2012. |access-date=26. srpnja 2016. |publisher=PhiPoint Solutions}}</ref> == Izvori == Hrant Arakelian. ''Mathematics and History of the Golden Section''<nowiki>, Logos 2014, 404 p. ISBN 978-5-98704-663-0 (rus.).</nowiki>{{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Golden ratio}} * [[Datoteka:YouTube_full-color_icon_(2017).svg|20px|link=YouTube]] [https://www.youtube.com/watch?v=voRdBaehb58&index=1&list=PLYPEJ8uovIPnF7V1g3bUaH80KtVPSORyH Zlatni rez u radovima suvremenog klasika, slikara Alfreda F. Krupe], [[YouTube]]-video * [[Datoteka:YouTube_full-color_icon_(2017).svg|20px|link=YouTube]] [https://www.youtube.com/watch?v=b-lg0odaNcI Omiljeni postupak konstrukcije zlatnog reza] na [[YouTube]]u {{eng oznaka}} * [http://www.contracosta.edu/legacycontent/math/pentagrm.htm The Pentagram & The Golden Ratio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110809160624/http://www.contracosta.edu/legacycontent/math/pentagrm.htm |date=9. kolovoza 2011. }} {{eng oznaka}} * [https://web.archive.org/web/20110718091010/http://www.maths.surrey.ac.uk/hosted-sites/R.Knott/Fibonacci/phi.html The Golden Section - the Number and its Geometry] {{eng oznaka}} {{mrva}} [[Kategorija:Brojevi]] [[Kategorija:Likovna umjetnost]] [[Kategorija:Arhitektura]] [[Kategorija:Hermetizam]] eyk9sa21p8nmw42x6bl45v14ny5d3mp 0 76000 7616106 6818064 2026-10-10T15:08:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616106 wikitext text/x-wiki '''Y''' je gradić u [[Aljaska|Aljaski]] na autocesti Parks Highway (nekad nazivana Anchorage-Fairbanks Highway; završen [[1971.]]), sjeverno od [[Anchorage]]a (97 kilometara) u boroughu [[Matanuska-Susitna]]. Nalazi se na širini 62°2′12″ N, i dužini 149°59′14″ W. Y je jedno od rijetkih naselja gdje je muška populacija veća od ženske. Po popisu iz 2000. broj muškaraca bio je 516 a žena 440. Broj domaćinstava iznosio je 412. Ima 956 stanovnika (2000). Najbliži gradovi su mu [[Willow, Aljaska|Willow]] (6,9 km ili 4,3 milje), [[Talkeetna, Aljaska|Talkeetna]] (7 km ili 4,4 milje), [[Trapper Creek, Aljaska|Trapper Creek]] (7,5 km ili 4,7 milja), [[Chase, Aljaska|Chase]] (8,3 km ili 5,2 milje), [[Houston, Aljaska|Houston]] (8,8 km ili 5,5 milja), [[Meadow Lakes, Aljaska|Meadow Lakes]] (9,1 km ili 5,7 milja), [[Tanaina, Aljaska|Tanaina]] (9,3 km ili 5,8 milja), [[Petersville, Aljaska|Petersville]] (9,3 km ili 5,8 milja). == Povijest == Kraj je prethodno bio nastanjen [[Ahtena]] i nešto južnije [[Tanaina]] [[Indijanci]]ma. Selo [[Tsuk Qayeh]] (old village) plemena Ahtena nalazilo se nasuprot ušču [[Sunshine Creek]]a na zapadu damašnjeg naselja. Na juguoitoku naselja na rukavcu North Fork of the Kashwitna River nalazilo se jedno Tanaina selo. Razvoju naselja prethodit će izgradnja Aljaske željeznice 1915. od [[seward, Aljaska|Sewarda]] i [[whittier, Aljaska|Whittiera]] preko [[anchorage, Aljaska|Anchorage]] do [[fairbanks, Aljaska|Fairbanksa]], kada je niknulo maleno Tanaina selo Montana Creek. Željeznica će potaknuti naseljavanje i otvaranje rudnika ugljena (1918), te i izgradnju [[autocesta|autoceste]] [[Parks Highway]] koji je završen 1971. i daljnji razvoj mjesta. Današnji stanovnici dijelom su Indijanci (110, [[2009.]]), ostali su indoeuropskog podrijetla [[Irci|irskog]] (22,1%), [[Nijemci|njemačkog]] (11,5%), [[Englezi|engleskog]] (9,5%), [[Nizozemci|nizozemskog]] (7,7%), [[Norvežani|norveškiog]] i (6,7%), [[Angloamerikanci|američkog]] (4,1%).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.city-data.com/city/Y-Alaska.html |title=Y, Alaska |access-date=6. siječnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070708103136/http://www.city-data.com/city/Y-Alaska.html |archive-date=8. srpnja 2007. |url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gradovi na Aljaski]] iurf688788mvqb7a9lqjw7c2v3mgxba 0 80050 7616183 7388993 2026-10-10T18:52:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616183 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Zlatko Runje | slika = | puno ime = Zlatko Runje | visina = 193 cm | nadimak = | datum rođenja = [[9. prosinca]] [[1979.]] | mjesto rođenja = [[Sinj]] | država = {{Z+X|HRV}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[nogometni vratar|vratar]] | mlade godine = | juniorski klubovi = [[NK Junak Sinj|Junak Sinj]]]<br />[[NK Samobor|Samobor]]<br />[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]]] | godina = [[2000.]] – [[2004.]]<br />[[2004.]] – [[2005.]]<br />[[2006.]] – [[2007.]]<br />[[2007.]]<br />[[2007.]] – [[2008.]]<br />[[2008.]] – [[2010.]]<br />[[2010.]] – [[2013.]] <br> [[2013.]] – [[2014.]] <br> [[2014.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br />[[KAA Gent|Gent]]<br />[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br />[[NK Varteks|Varteks]]<br />[[HNK Šibenik|Šibenik]]<br />[[Panthrakikos F.C.|Panthrakikos]]<br />[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]] <br> [[NK Solin|Solin]] <br>[[HNK Konavljanin Čilipi|Konavljanin Čilipi]] <br> [[NK Hrvace|Hrvace]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br /> {{0}}{{0}}83 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}23 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = | napomena = | ažurirano = }} '''Zlatko Runje''' ([[Sinj]], [[9. prosinca]] [[1979.]]) bivši je [[hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš koji je igrao na poziciji [[nogometni vratar|vratar]]a. Mlađi je brat bivšeg hrvatskoga reprezentativnog vratara [[Vedran Runje|Vedrana Runje]]. ==Klupska karijera== ===Početci i Hajduk Split=== S vratarskom karijerom je otpočeo braneći za [[NK Junak Sinj]] te zatim za [[split]]ski [[Hajduk Split|Hajduk]] gdje do [[2002.]] godine dolazi do dresa prvotimca, ali na mjestu prvog vratara Hajduka imao mnogo problema, te u konkurenciji s [[Hrvoje Sunara|Hrvojem Sunarom]] i [[Vladimir Balić|Vladimirom Balićem]] varira između terena i klupe za pričuve. Tako je branio do 1:4 poraza od [[Inter Zaprešić|Inkera]] na [[Stadion Poljud|Poljudu]], pa nakon toga nije. Zatim se vratio na europske utakmice, pa je opet završio na klupi nakon ispadanja od [[A.S. Roma|Rome]] gdje je dobro branio dok se pred kraj utakmice nije sudario s [[Darko Miladin|Darkom Miladinom]], nakon čega je lopta došla do [[Antonio Cassano|Cassana]] kojemu nije bilo teško zabiti u doslovno praznu mrežu što je prouzročilo ispadanje Hajduka. ===K.A.A. Gent=== U nastavku sezone odlučio je sporazumno raskinuti ugovor na što je ubrzo reagirao rival [[zagreb]]ački [[Dinamo Zagreb|Dinamo]] javno izrazivši želju da Runje obuče ''modri dres''. No ipak je otišao u [[Belgija|belgijski]] [[K.A.A. Gent]]. Tamo brani tek dvije utakmice, protiv [[R. Charleroi S.C.|Charleroia]] i [[Cercle Brugge]]a, primivši pet pogodaka. ===Povratak u Hajduk Split=== Prije [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] nastupio je u rekreativnoj utakmici protiv [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatske]] igrajući za tzv. momčad ''Zvijezda HNL''. U to vrijeme bio je na meti matičnog Hajduka koji ga je poželio vratiti, te pred početak sezone [[1. HNL 2006./07.|2006./07.]] potpisuje ugovor za splitskog prvoligaša. No, iako mu na leđima stoji broj 1, prvi je vratar kluba [[Vladimir Balić]] na čije je mjesto Runje stao samo jednom, u 3:0 pobjedi protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]]. Na zimu je bio na probi u [[Rusija|ruskom]] [[Spartak Nalčik]]u te je bio pred potpisom ugovora, no, odbio je preseljenje u Rusiju s obzirom na to da bi igrao blizu ratne zone u [[Čečenija|Čečeniji]]. Na proljeće nije branio do pred kraj prvenstva, kada mu je novi trener [[Ivan Pudar]] dao priliku za dokazivnanjem kroz zadnja četiri kola. Na tim utakmicama je primio osam pogodaka, od toga tri [[Eduardo da Silva|Eduardova]] na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]]. ===Varteks Varaždin=== Ljeta 2007. godine otišao je u [[varaždin]]ski [[NK Varteks|Varteks]] potpisavši trogodišnji ugovor.<ref>[http://www.jutarnji.hr/zlatko-runje-potpisao-za-varteks/179195/ Jutarnji list: Zlatko Runje potpisao za Varteks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100626075653/http://www.jutarnji.hr/zlatko-runje-potpisao-za-varteks/179195/ |date=26. lipnja 2010. }}, preuzeto 16. listopada. 2012.</ref> U Varteksu brani tek prvih 5 kola u kojima posurnuli ''Krojači'' bilježe svih 5 poraza. ===Šibenik i Panthrakikos=== Nakon raskida ugovora s varaždinskim Varteksom seli u redove [[HNK Šibenik]]a. U ljeto sezone 2008./09. sa Šubićevca seli u [[Grčka|grčki]] [[Panthrakikos F.C.|Panthrakikos]]. U Panthrakikosu ostaje dvije godine. ===Junak Sinj=== Ljeta [[2010.]] godine vratio se je u matični klub iz rodnoga grada Sinja, [[NK Junak Sinj]].<ref>[http://www.sinjske-novine.kus-sinj.hr/pdf/kus967996355.pdf Zlatko Runje: Presudila je ljubav prema Junaku] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''[[Sinjske novine]]'', br. 6, srpanj 2010., str. 33., preuzeto 16. listopada 2012.</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/2010/http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=967 Nogometni-magazin: statistika] <div class="Boxmerge">{{hajduksastav 06./07.}}{{hajduksastav 03./04.}}{{hajduksastav 02./03.}}{{hajduksastav 01./02.}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Runje, Zlatko}} [[Kategorija:Hrvatski nogometni vratari]] [[Kategorija:Vratari Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši KAA Genta]] [[Kategorija:Nogometaši NK Varteksa]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Šibenika]] [[Kategorija:Nogometaši NK Solina]] [[Kategorija:Životopisi, Sinj]] [[Kategorija:Šport u Sinju]] 5bulv21fqkyk16flo6rpeegfgusg79w 14 84509 7616340 7340878 2026-10-10T22:48:14Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Placentalia|Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Laurasiatheria|Laurasiatheria]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616340 wikitext text/x-wiki {| align=center id=toc | <center>{{kat:|Životinje}} <!-- > {{kat:|Pravi mnogostaničari}} > {{kat:|Bilateralne životinje}}--> > {{kat:|Svitkovci}} > <!--{{kat:|Lubanjci}}</small> > -->{{kat:|Kralježnjaci}} > {{kat:|Sisavci}} > > {{kat:|Viši sisavci}} > '''Šišmiši'''</center> |} {{Commonscat|Chiroptera}} [[Kategorija:Laurasiatheria]] h534rbt13n3cymwlrj2iocab9fcd2dy 0 90455 7616201 7435758 2026-10-10T19:19:46Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616201 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = August Krogh | slika = August Krogh Bain 32006.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[15. studenoga]] [[1874.]] | mjesto_rođenja = [[Grenaa]] | datum_smrti = [[13. rujna]] [[1949.]] | mjesto_smrti = [[Kopenhagen]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|DAN}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Fiziologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1920. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Schack August Steenberg Krogh''' ([[Grenaa]], [[15. studenoga]] [[1874.]] – [[Kopenhagen]], [[13. rujna]] [[1949.]]), [[Danska|danski]] profesor na Sveučilištu u Kopenhagenu na odjelu [[zoofiziologije]] od 1916. – 1945. Doprinio je brojnim otkrićima unutar nekoliko područja [[fiziologija|fiziologije]]. ==Životopis== Godine 1920. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za otkriće mehanizma regulacije kapilarnog protoka kroz skeletne mišiće. Opisao je prilagodbu krvne perfuzije u mišiću i drugim organima, zahtjevima, pomoću širenja i sužavanja [[arteriola]] i [[kapilara]]. Bio je pionir u komparativnim studijama na životinjama. Svoju tezu o disanju [[žaba]] kroz kožu i pluća napisao je 1915. godine (''Respiratorna izmjena kod životinja'', 1915.). Proučavao homeostazu vode i elektrolita vodenih životinja i objavio je knjigu: ''Regulacija osmoze'' (1939.) i ''Komperativna fiziologija mehanizama za disanje'' (1941.). Uz to objavio je preko 200 istraživačkih članaka u međunarodnim časopisima te konstruirao nekoliko znanstvenih instrumenata značajne praktične vrijednosti, kao što su npr. [[spirometar]] i uređaj za mjerenje [[bazalni metabolizam|bazalnog metabolizma]]. Donio je [[inzulin]] u Dansku ubrzo nakon otkrića [[Frederick Banting]]a i [[Charles Best]]a iz [[Toronto|Toronta]] 1922. godine. Zajedno s Hagedornom, dao je značajan doprinos danskoj proizvodnji inzulina, ektrakcijom hormona iz gušterače svinje pomoću etanola. Velik dio Kroghovog rada pomogla je i njegova supruga Marie Krogh (1874-1943). Godine 1910. August Krogh osnovao je prvi laboratorij za životinjsku [[fiziologija|fiziogiju]] (zoofiziologiju) na Sveučilištu u Kopenhagenu. [[Torkel Weis-Fogh]], znamenit pionir u istraživanju letenja insekata, bio je student Augusta Krogha. == Vanjske poveznice == *{{eng oznaka}} [http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1920/krogh-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Krogh, August}} [[Kategorija:Danski liječnici|Krogh, August]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu|Krogh, August]] mipcfhjkd6f7wcykpzb8y7qzw19w0b3 0 90457 7616414 7448212 2026-10-11T11:34:20Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616414 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Karl Landsteiner | slika = Karl Landsteiner nobel.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[14. lipnja]] [[1868.]] | mjesto_rođenja = [[Baden bei Wien|Baden]] kraj [[Beč]]a | datum_smrti = [[26. lipnja]] [[1943.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|New York City|New York}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|A-U}}<br>{{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]], [[hematologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1930. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Karl Landsteiner''' ([[Baden bei Wien|Baden]] kraj [[Beč]]a, [[14. lipnja]] [[1868.]] – {{SAD grad|New York City|New York}}, [[26. lipnja]] [[1943.]]), [[Austrija|austrijski]] [[biolog]] i [[liječnik]]. Poznat je po razvoju modernog sustava klasifikacije krvnih grupa prema prepoznavanju prisutnosti [[aglutinin]]a u [[krv]]i i 1930. godine je primio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu]] za svoj rad. [[Alexander S. Wiener]] i Landsteiner indentificirali su [[Rh faktor]] [[1937.]] godine. Karl Landsteiner dobio je nagradu [[Lasker]] postumno 1946. godine. ==Životopis== Rođen je u [[Beč]]u. Otac mu je bio Leopold Landsteiner, [[novinar]] i novinski [[urednik]], koji je usto bio i doktor prava, a majka Fanny Hess. Otac je preminuo kada je Karlu bilo svega šest godina. Diplomirao je medicinu 1891. g. na Sveučilištu u Beču. Također je odlično poznavao kemiju (predavao mu je [[Hermann Emil Fischer]]). Surađivao je s poznatim hrvatskim oftalmologom [[Albert Botteri|Albertom Botterijem]], s kojim je 1906. objavio znanstveni rad. [[1908.]] g. postao je [[profesor]] [[patologije]] na Sveučilištu u Beču. [[1916.]]g. Oženio je Helen Wlasto, i s njome imao jednog sina. Nakon početka [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pobjegao je u Nizozemsku. 1922.g. pridružio se [[Rockefeller Institut|Rockefeller Institutu za medicinska istraživanja]] u [[New York]]u, gdje je ostao do kraja života i nakon umirovljenja (1939.g.). Postao je državljanin [[SAD]]a. Preminuo je od srčanog udara dok je radio u svom laboratoriju. == Izvori == *''Asimov's Biographical Encyclopedia of Science and Technology'', [[Isaac Asimov]], Doubleday & Co., Inc., [[1972 in literature|1972]], {{ISBN|0-385-17771-2}}. *[http://www.mef.unizg.hr/studmef/znanost/ucimo-znanost/albert-botteri-2.html Prof. dr. sc. Albert Botteri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141024195519/http://www.mef.unizg.hr/studmef/znanost/ucimo-znanost/albert-botteri-2.html |date=24. listopada 2014. }} ==Vanjske poveznice== *[http://www.nobel.se/medicine/laureates/1930/landsteiner-bio.html Životopis u Nobelovom e-Muzeju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20011214102747/http://www.nobel.se/medicine/laureates/1930/landsteiner-bio.html |date=14. prosinca 2001. }} *[http://www.laskerfoundation.org/awards/library/1946clinical.shtml 1946. Lasker nagrada za kliničku medicinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311001529/http://www.laskerfoundation.org/awards/library/1946clinical.shtml |date=11. ožujka 2007. }} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Landsteiner, Karl}} [[Kategorija:Austrijski liječnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] 5th0tczeglyfhgjiq79vohdxcq86b8n 0 91455 7616280 6992292 2026-10-10T21:39:21Z Argo Navis 852 7616280 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Kanadski ris | status = LC | trend = down | status_system = iucn3.1 | status_ref =<ref name="iucn">{{IUCN2006|assessors=Cat Specialist Group|year=2002|id=12518|title=Lynx canadensis|downloaded=12 May 2006}} Database entry includes justification for why this species is of least concern</ref> | slika = lynx-canadensis.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = ''Lynx canadensis'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Male mačke|Felinae]] | genus = ''[[Lynx]]'' | species = '''''L. canadensis''''' | dvoimeno = ''Lynx canadensis'' | dvoimeno_autorstvo = [[Robert Kerr (writer)|Kerr]], [[1792.]] | karta_raspon = Canada Lynx area.png }} '''Kanadski ris''' ({{lat.|Lynx canadensis}}) je [[vrsta]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[mačke|mačaka]] (''Felidae''), pobliže, svrstava se u [[Rod (taksonomija)|rod]] [[risovi|risova]] (''Lynx''). ==Osobine== Dužina tijela ove vrste risova je između 75 i 105 [[cm]], a [[težina]] mu se kreće između 8 i 13,5 [[kilogram]]a. Visina u ramenima mu je oko 60 cm. ==Rasprostranjenost== Kanadski ris živi u [[Kanada|Kanadi]], južnom dijelu [[Aljaska|Aljaske]], sjeverim dijelovima [[Oregon]]a, [[Idaho]]a i na području [[Rocky Mountains]]a ([[Wyoming]], sjeverni [[Colorado]]). ==Lov== Risovi su po svojoj prirodi samotnjaci koji love samo noću. Izvstan [[oko|vid]] i [[nos|njuh]] im pomažu pronaći [[lov]]inu i slijediti ju. Risovi nisu vrlo brzi trkači, no zato su izdržljivi. Ponekad mogu slijediti svoj odabrani plijen i duže od kilometra. Osim toga, vrlo dobro plivaju a i dobri su penjači. ==Ishrana== Kanadski ris se hrani malim [[jeleni]]ma, [[jazavci]]ma, [[zečevi]]ma, [[kunići]]ma, [[vjeverice|vjevericama]] kao i [[ribe|ribama]] i [[ptice|pticama]]. [[Strvina|Strvinu]] će jesti samo u krajnjoj nuždi. U stanju je pričiniti veliku štetu napadajući [[domaća životinja|domaće životinje]]. Zbog toga, iako su zaštićene, ove [[mačke]] se još uvijek love i ubijaju. ==Razmnožavanje== Vrijeme parenja kanadskog risa počinje početkom ožujka i traje do početka ili sredine travnja. Nakon [[gravidnost]]i od 63 dana, kote se prosječno dva do tri mladunca, u pravilu u nekoj jami ili dobro zaštićenom skloništu. U rijetkim slučajevima mogu se okotiti i do šest mladunaca. Mladunci se kote slijepi, ali već dobo obrasli [[krzno]]m. Otvaraju [[oko|oči]] nakon desetak dana, a nakon oko 2 mjeseca napuštaju sklonište u kojem su se okotili. Tada uglavnom kreću s majkom u lov. Uz majku ostaju do idućeg proljeća, odnosno, do neposredno prije nego što majka okoti novi podmladak. == Izvori == {{izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Risovi]] eoaouhs217vfab4vhjj92p575w3xleo 0 97492 7616218 7611150 2026-10-10T19:41:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616218 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Zoran Milanović |slika = Službena fotografija predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića (cropped).jpg |veličina = 220px |opis slike = Službeni portret, 2020. |slikastandarda = Flag of the President of Croatia.svg |malaslika = Milanovic potpis.gif |opis male slike = Potpis |datum rođenja = [[30. listopada]] [[1966.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]] |datum smrti = |mjesto smrti = |položaj = 5. [[predsjednik Republike Hrvatske]] |mandat_start = [[19. veljače]] [[2020.]] |mandat_kraj = ''danas'' |prethodnik = [[Kolinda Grabar-Kitarović]] |nasljednik = |čin2 = 10. [[predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] |predsjednik2 = [[Ivo Josipović]]<br>[[Kolinda Grabar-Kitarović]] |mandat_start2 = [[23. prosinca]] [[2011.]] |mandat_kraj2 = [[22. siječnja]] [[2016.]] |prethodnik2 = [[Jadranka Kosor]] |nasljednik2 = [[Tihomir Orešković]] |čin3 = 2. predsjednik [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]] |mandat_start3 = [[2. lipnja]] [[2007.]] |mandat_kraj3 = [[26. studenoga]] [[2016.]] |prethodnik3 = [[Ivica Račan]] |nasljednik3 = [[Davor Bernardić]] |stranka = [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] <small>(1999. – 2020.)</small> |supruga = Sanja Musić-Milanović }} {{dz|[[Zoran Milanović (basist)]]|glazbenika}} '''Zoran Milanović''' ([[Zagreb]], [[30. listopada]] [[1966.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[političar]] i [[pravnik]], koji obnaša dužnost [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] od veljače 2020. Prethodno je obnašao dužnost [[predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednika Vlade Republike Hrvatske]] od prosinca 2011. do siječnja 2016. Od lipnja 2007. do studenog 2016. bio je predsjednik [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]]. Iz stranke službeno izlazi 2020. Nakon diplomiranja na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]] zaposlio se u [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Ministarstvu vanjskih i europskih poslova]]. Radio je u Predstavništvu Republike Hrvatske pri [[Europska unija|EU]] i [[NATO]]-u u [[Bruxelles|Bruxellesu]], gdje 1998. završava poslijediplomski studij europskoga i komparativnoga prava na Sveučilištu u Bruxellesu.<ref>[https://www.sabor.hr/en/members-parliament/milanovic-zoran-6-term Milanović, Zoran] Hrvatski sabor. Pristupljeno 4. srpnja 2025.</ref> Godine 1999. postaje član [[SDP]]-a, a 2007., nakon smrti bivšeg premijera [[Ivica Račan|Ivice Račana]], postaje predsjednik stranke. Na parlamentarnim izborima 2007. su bili 2. po broju glasova, međutim 2011. stvara se [[Kukuriku koalicija]] koja pobjeđuje na izborima. Milanović 23. prosinca 2011. postaje [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|premijer]]. Početkom premijerskog mandata u Hrvatskoj je održan uspješan [[Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji|referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju]] te je ona 1. srpnja 2013. postala 28. članica te zajednice. Kraj Milanovićevog mandata obilježen je [[Europska migracijska kriza 2015.|migrantskom krizom]] koja u Hrvatskoj počinje početkom rujna 2015. te Hrvatska postaje glavna tranzitna zemlja za migrante iz azijskih i afričkih zemalja koji u većini slučajeva nakon prolaska kroz zemlju ulaze u zonu zemalja potpisnica [[Schengenski sporazum|Schengenskog sporazuma]]. == Raniji život == Otac Stipe rodom je iz Glavica kod [[Sinj]]a, a majka Đurđica »Gina«, rođena Matasić, rodom iz [[Senj]]a.<ref>[https://www.nacional.hr/svi-milanovicevi-preci-tezacki-i-gospodski-korijeni-zorana-milanovica-2/ SVI MILANOVIĆEVI PRECI Težački i gospodski korijeni Zorana Milanovića]</ref> Stipe Milanović učlanio se u [[KPJ]] sa 17 godina, a izašao je iz iste [[1986.]] godine te se [[1991.]] učlanio u [[HDZ]] i postao pomoćnikom ministra prosvjete, kulture i sporta [[Vlatko Pavletić|Vlatka Pavletića]].<ref>Marina Karlović Sabolić, Zoran Milanović: mladić koji je obećavao, Profil, Zagreb, 2015., str. 55</ref> Otac Stipe studijski je kolega i vjenčani kum [[Vlado Veselica|Vlade Veselice]]. Milanovićev djed bio je skupa u [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanima]] s Veseličinim ocem Stipom.<ref name="Krile">Davor Krile: ''Marko Veselica: Preživio sam i Čarugu i Tuđmana, a sada udaram i na Milanovića'', Spektar, Slobodna Dalmacija, 10. listopada 2015., str. 6-7</ref> Milanovićeva baka po majci Marija Matasić, porijeklom iz [[Senj]]a, krstila je Zorana u tajnosti [[10. travnja]] [[1968.]] i nadjenula mu ime Marijan, a Zoranovim roditeljima to je otkrila tek potkraj 1990. godine.<ref>Marina Karlović Sabolić, Zoran Milanović: mladić koji je obećavao, Profil, Zagreb, 2015., str. 59</ref> Odrastao je na [[Trnje|Trnju]], a zatim na [[Črnomerec|Črnomercu]]. Pohađao je [[srednja škola|srednju školu]] „Centar za upravu i pravosuđe” (danas [[I. gimnazija u Zagrebu]]). Diplomirao je pravo na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]] kao izvrstan student. Za vrijeme studiranja dobiva Rektorovu nagradu i sudjeluje na studentskom natjecanju iz međunarodnog javnog prava „Telders” u [[Haag]]u. Prema vlastitom priznanju, u mladosti je bio buntovan i sklon tučnjavi.<ref name="biografija-dalje">{{Citiranje weba |url=http://dalje.com/hr-hrvatska/biografija--zoran-milanovic/49361 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. studenoga 2010. |archive-date=30. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111230122157/http://dalje.com/hr-hrvatska/biografija--zoran-milanovic/49361 |url-status=dead }}</ref> Zapošljava se najprije na [[Trgovački sudovi u Hrvatskoj|Trgovačkom sudu u Zagrebu]], a zatim, 1993. godine u [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Ministarstvu vanjskih poslova]], gdje ga na posao prima [[Ivan Šimonović]]. Godinu dana kasnije odlazi u mirovnu misiju [[OESS]]-a u ratni [[Azerbajdžan]], u okupirani [[Gorski Karabah]] gdje boravi 45 dana. Savjetnikom u hrvatskoj misiji pri [[Europska unija|Europskoj uniji]] i [[NATO]]-u u [[Bruxelles]]u postaje 1996. godine, gdje dvije godine kasnije završava poslijediplomski studij europskoga i komparativnoga prava na flamanskom Sveučilištu u Bruxellesu. Nakon toga, 1999., vraća se u Ministarstvo vanjskih poslova. == Politička karijera == === Početci u SDP-u === Zoran nije pošao očevim stopama. Otac Stipe bio je član [[HDZ]]-a jedno vrijeme, a zahvaljujući intervenciji [[Marko Veselica|Marka Veselice]], početkom 1990-ih je postao zamjenik ministra prosvjete za financijska pitanja u HDZ-ovoj vladi, i to je bio zamjenik akademiku [[Vlatko Pavletić|Vlatku Pavletiću]]. Godine 1999. učlanjuje se u [[SDP]]. Nakon pobjede koalicije predvođene SDP-om na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2000.|izborima 2000. godine]], povjerena mu je komunikacija s [[NATO]]-om. Tri godine kasnije postaje pomoćnik ministra vanjskih poslova [[Tonino Picula|Tonina Picule]]. Nakon pobjede HDZ-a na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|izborima 2003.]] odlazi s mjesta pomoćnika. [[Datoteka:Kukuriku.jpg|mini|desno|[[Kukuriku koalicija]] 23. prosinca 2011. ispred zgrade [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] u [[Zagreb]]u; [[Ivan Jakovčić]] ([[IDS]]), Zoran Milanović ([[SDP]]), [[Radimir Čačić]] ([[HNS]]) i [[Silvano Hrelja]] ([[HSU]]).]] Godine 2004. izabran je u Glavni odbor SDP-a, a dvije godine kasnije nakratko postaje glasnogovornik SDP-a. Početkom rujna 2006. godine izabran je za koordinatora rada SDP-a u četvrtoj izbornoj jedinici. === Predsjednik stranke === [[Datoteka:Josipovic Milanovic Opacic Pusic Maras Mrsic Zagreb 20 obljetnica medjunarodnog priznanja RH 15012012 2.jpg|mini|lijevo|Zoran Milanović u Zagrebu na obilježavanju 20. obljetnice međunarodnog priznanja [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u društvu [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]] (lijevo) te [[Milanka Opačić|Milanke Opačić]], [[Vesna Pusić|Vesne Pusić]], [[Gordan Maras|Gordana Marasa]] i [[Mirando Mrsić|Miranda Mrsića]] (desno).]] Nakon smrti [[Ivica Račan|Ivice Račana]], na sjednici Glavnog odbora 21. travnja prvi najavljuje kandidaturu za predsjednika stranke. Objava kandidature dočekana je ovacijama.<ref name="biografija-jutarnji">{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/uspon-milanovica--racan-ga-doveo-u-sredisnjicu-sdp-a--sanader-primio-u-mvp/177008/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=28. studenoga 2010. |archive-date=24. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131224084727/http://www.jutarnji.hr/uspon-milanovica--racan-ga-doveo-u-sredisnjicu-sdp-a--sanader-primio-u-mvp/177008/ |url-status=dead }}</ref> Prevladavajuće mišljenje u osvit izborne konvencije bilo je kako Račan, u tekstu svoje ostavke neposredno pred smrt, sintagmom o »novim snagama« zapravo daje podršku Milanoviću u kandidaturi za predsjednika.<ref name="konvencija-dalje">{{Citiranje weba |url=http://dalje.com/hr-hrvatska/zoran-milanovic-novi-predsjednik-sdp-a/49247 |title=Arhivirana kopija |access-date=28. studenoga 2010. |archive-date=24. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131224101834/http://dalje.com/hr-hrvatska/zoran-milanovic-novi-predsjednik-sdp-a/49247 |url-status=dead }}</ref> Na 10. izvanrednoj izbornoj konvenciji Milanović je u drugom krugu pobijedio [[Željka Antunović|Željku Antunović]] sa 150 glasova prednosti i time postao drugi predsjednik SDP-a u povijesti. Zahvaljujući njegovom izboru, rejting SDP-a u istraživanjima je doživio rast te su mnogi analitičari predviđali lijevoj opciji s [[Ljubo Jurčić|Ljubom Jurčićem]] kao premijerskim kandidatom<ref>Vladimir Gligorov, ur., Sándor Richter, ur., ''High growth continues, with risks of overheating on the horizon'', WIIW research reports no. 341: Special issue on economic prospects for Central, East and Southeast Europe, Verein Wiener Institut für Internationale Wirtschaftsvergleiche, Beč, 2007., str. 101. {{Citat|Only recently Zoran Milanović was elected new president of the Social Democrats, succeeding long-time leader Ivica Račan, who died in April this year. However, for the upcoming elections Ljubo Jurčić, a former minister of economy, will be the top candidate for prime minister.|2007., str. 101.}}</ref> uvjerljivu pobjedu na predstojećim parlamentarnim izborima. Međutim, HDZ pobjeđuje na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2007.|izborima u studenom 2007. godine]], što su neki komentatori pripisali nedostatku iskustva kod Milanovića. Godine 2008. pobjeđuje [[Davorko Vidović|Davorka Vidovića]] i [[Dragan Kovačević|Dragana Kovačevića]] u borbi za mjesto predsjednika SDP-a te nastavlja svoj mandat. Nakon što 2011. godine [[Kukuriku koalicija]] predvođena SDP-om pobjeđuje na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnim izborima]], Zoran Milanović postaje i predsjednik hrvatske vlade.<ref>{{Citiranje časopisa |author=S.K./Hina |title=Pogledajte kako je izglasano povjerenje Vladi! |url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/211184/pogledajte-kako-je-izglasano-povjerenje-vladi/ |accessdate=2019-10-20 |archive-date=20. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191020233955/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/211184/pogledajte-kako-je-izglasano-povjerenje-vladi/ |url-status=dead }}</ref> == Predsjednik Vlade == {{glavni|Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske}} === Unutarnja politika === {{sapunica}} [[Datoteka:Predstavljanje nove Vlade RH (6558639069).jpg|minijatura|desno|Premijer Zoran Milanović na predstavljanju programa rada [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]]; [[Hrvatski sabor]] 23. prosinca 2011. godine.]] Milanovićeva vlast započela je svoj mandat uvođenjem nekoliko liberalnih reformi. Tijekom 2012. godine donesen je Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, uveden je zdravstveni odgoj u sve osnovne i srednje škole, a Milanović je najavio daljnje proširenje prava za istospolne parove. Tijekom [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|izbora 2011.]] koalicija Kukuriku obećala je objaviti registar branitelja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], što je i učinjeno u prosincu 2012. godine. Na suđenju [[Ante Gotovina|Anti Gotovini]] i drugima, nakon prvobitne presude za krivnju u travnju 2011., Ante Gotovina i [[Mladen Markač]] bili su konačno oslobođeni u studenom 2012. godine. Milanović je presudu nazvao »važnim trenutkom za Hrvatsku«, dodavši da nam je »skinut ogroman teret s ramena, a Markaču i Gotovini hvala što su ovoliko izdržali za Hrvatsku«. U rujnu 2013. započeli su antićirilični prosvjedi protiv uvođenja dvojezičnih natpisa sa srpskom ćirilicom u [[Vukovar]]u. Milanović ih je osudio kao »šovinističko nasilje«, rekavši da neće uklanjati natpise s ćirilicom u Vukovaru jer je sam statut grada bio donijet u vrijeme HDZ-ove vlasti te da »vladavina zakona mora prevladati«. Dne 1. prosinca 2013. godine, u Hrvatskoj je održan ustavni referendum, treći od osamostaljenja. Na referendumu, koji je organizirala građanska inicijativa »Za obitelj«, predložen je amandman kojim bi se brak definirao kao zajednica muškarca i žene, čime je stvorena ustavna zabrana istopolnih brakova. Milanović se usprotivio prijedlogu i rekao [[HRT]]-u da će glasati protiv. Vlada je savjetovala građanima da glasaju protiv, ali referendum je ipak prošao sa 65 % glasova za, međutim, odaziv birača bio je samo 38 %. Milanović je bio nezadovoljan što se referendum uopće održao, rekavši: "Mislim da nas nije učinio boljim, pametnijim ili ljepšim." Također je rekao da referendum ne mijenja postojeću definiciju braka prema hrvatskim zakonima. Nadalje je najavio nadolazeću donošenjem Zakona o partnerstvu, koji će istospolnim osobama omogućiti da formiraju zajednicu doživotnog partnerstva koja će dijeliti ista prava kao i pravo na brak, osim prava na usvajanje. Dana 12. prosinca 2013., Vlada je donijela predloženi prijedlog zakona, a parlament je u srpnju 2014. donio Zakon o životnom partnerstvu. [[Datoteka:Vlada12.jpg|minijatura|lijevo|Sastav [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|Dvanaeste vlade Republike Hrvatske]] na čelu s predsjednikom Zoranom Milanovićem.]] Loša ekonomska situacija oslabila je izvorno snažnu javnu podršku Milanovićevoj vladi, što se pokazalo na [[Hrvatski lokalni izbori 2013.|lokalnim izborima 2013. godine]]. Na prvim [[Izbori za Europski parlament 2013.|izborima za Europski parlament]] u Hrvatskoj 2013. godine, SDP je osvojio 32 % glasova i pet zastupnika, jedan manje od HDZ-a, najveće oporbene stranke. Sljedeće godine SDP osvaja 29,9 % i četiri zastupnika u Europskom parlamentu. Milanović i njegova stranka dali su podršku [[Ivo Josipović|Ivi Josipoviću]] na [[Hrvatski predsjednički izbori 2014.|predsjedničkim izborima 2014./15.]], koje pobjeđuje [[Kolinda Grabar-Kitarović]] iz redova HDZ-a. [[Datoteka:Croatian Armed Forces cadets, Military Parade, Zagreb, 4-8-2015.JPG|minijatura|[[Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja]] u [[Zagreb]]u.]] Hrvatski branitelji započeli su prosvjed u Zagrebu u listopadu 2014., pozivajući na ostavku ministra branitelja [[Predrag Matić|Predraga Matića]], i novi ustavni zakon koji im garantira prava. Milanović je odbio njihove zahtjeve, rekavši da nema razloga otpustiti ministra i da se neće podvrgnuti ultimatumima, poručivši »moja vlada nije ni razmišljanjem, ni djelovanjem ni propuštanjem dovela u pitanje ljudsko dostojanstvo hrvatskih branitelja i vječni značaj Domovinskog rata«. Prosvjed se nastavio tijekom cijele 2015. godine. U svibnju 2015. eskalirao je kada su se stotine branitelja posvađale s policijom ispred vladine zgrade. Milanović je rekao da njegova vlada nije suzbila njihova prava i da je spremna za razgovore, ali da ih neće ucjenjivati. Optužio je oporbenu stranku HDZ za manipulaciju braniteljima. Šef oporbe [[Tomislav Karamarko]] odbacio je optužbe. Milanović se u lipnju sastao s predstavnicima branitelja, ali prosvjed se nastavio. Dana 4. kolovoza 2015. godine, na inzistiranje Milanovića i ministra obrane [[Ante Kotromanović]]a, u Zagrebu je održana vojna parada [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u čast [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] kojom se slavi 20. godišnjica [[Operacija Oluja|vojnoredarstvene operacije Oluja]]. Milanović se zahvalio svima koji su žrtvovali svoje živote za slobodu Hrvatske. Također je izrazio zahvalnost dr. [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]], prvom hrvatskom predsjedniku, koji je Hrvatsku vodio tijekom rata riječima: {{Citat4|lijevo|Prije dvadeset godina, u vojnoredarstvenoj operaciji Oluja oslobođen je najveći dio Hrvatske i stvoreni su svi uvjeti da naša zemlja, nakon godina okupacije i rata, počne živjeti i razvijati se kao samostalna, cjelovita i demokratska europska država. Sloboda je najveće blago i nikome ne trebamo dokazivati koliko je Oluja - nakon mučne četiri godine ubijanja i progona na okupiranim područjima - bila opravdana, koliko je bila potrebna, koliko je novih žrtava spriječila i koliko je bila neizbježna. Hrvatska je imala svako pravo poduzeti sve da ostane živa i cjelovita, imala je pravo ne biti protjerana iz svojih domova, imala je sva prava ne biti više živi štit onima koji su rušili gradove i spaljivali sela. Hrvatska danas ne slavi rat, ne slavi ničiju patnju niti progonstvo, neka to bude jasno onima kojima još nije. Hrvatska je poduzela sve da rata ne bude, nudila je mirna rješenja. I bila odbijena. Hrvatska danas slavi slobodu i mir, čista srca slavi pobjedu, prekretnicu koja je dokrajčila ružan, nametnut i osobito podao rat. Olujom je Hrvatska ponovno uspostavila svoj prerezani krvotok, a vjera u svoje tek stasale vojnoredarstvene snage zamijenila je osjećaj nepravde i nemoći pred dotad nadmoćnom vojnom mašinerijom. Hrvatska je porazila jednu zločinačku politiku, dokazala da se ne isplati posezati za tuđim, da se ništa oteto ne može zadržati, a da svoje vrijedi braniti. Bez Oluje, niti mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja ne bi bila moguća. Istina je, sloboda je skupocjena i Hrvatska ju je skupo platila. Ovo je prigoda da još jednom od srca zahvalimo svima koji su se žrtvovali za slobodnu Hrvatsku, prije svega da zahvalimo hrvatskim braniteljima koji nam jesu i ostat će u srcu cijeloga života. Slobodna i demokratska Hrvatska najljepši je mogući spomenik poginulim braniteljima, onoj hrabroj vojsci koja se dala bez ostatka, koja nije ispostavljala račune, koja nije tražila ni uzimala, ali je zato znala davati i sanjati hrvatsku slobodu. Zahvalni smo onima koji nisu oklijevali umrijeti za domovinu, zahvalni smo njihovim obiteljima. Nastavili smo brinuti o njima da dalje ne moraju same, nastavili smo brinuti o braniteljima i štititi ih u najvećoj mogućoj mjeri od tereta teške gospodarske krize iz koje, sad je već izvjesno, napokon izlazimo i idemo naprijed. Pobjedu u Oluji ostvario je narod, naši građani koji su izabrali vlast i dali joj vođenje države. U to vrijeme, a bilo je to najteže vrijeme od stjecanja državne neovisnosti, Hrvatsku je vodio Franjo Tuđman i njemu moramo odati zahvalnost i priznanje što je zajedno s brojnim suradnicima državu pripremio i osposobio za očuvanje cjelovitosti i samostalnosti Hrvatske.|Premijer Milanović tijekom obilježavanja 20. godišnjice Operacije Oluja, 5. kolovoza 2015. godine.<ref>https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-milanovic-cestitao-dan-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti-i-dan-hrvatskih-branitelja/17459</ref>}} === Gospodarstvo === Vlada Zorana Milanovića podigla je standardni porez na dodanu vrijednost s 23 % na 25 % i uvela nove stope PDV-a za robe i usluge koje ranije nisu oporezivane. Također je smanjila doprinose za socijalno osiguranje i plaće u javnom sektoru. U listopadu je usvojen ''Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi'' koji je omogućio tvrtkama koje nisu bile u mogućnosti platiti račune opstanak tijekom stečajnog postupka i restrukturiraju svoje dugove. Zbog protivljenja koalicijskog partnera [[HNS]]-a porez na imovinu nije proširen. [[Datoteka:12th Croatian Government approval ratings.png|minijatura|lijevo|Ocjena rada vlade Zorana Milanovića 2015.]] Vlada je uspjela smanjiti proračunski deficit na 5,3 % u 2012., ali BDP se smanjio za 2,2 %, a javni dug je dostigao 69,2 %. Milanovićevo vrijeme na vlasti obilježeno je nekoliko smanjenja kreditnog rejtinga Hrvatske. Dana 14. prosinca 2012. smanjen je dugoročni rejting zemlje na BB +, a kratkoročni na B, dok je 1. veljače 2013. smanjen na kreditni rejting Hrvatske s Baa3 na Ba1. [[Datoteka:Premjers V.Dombrovskis piedalās Eiropadomē (6945881133).jpg|minijatura|Predsjednik Vlade Zoran Milanović na sastanku [[Vijeće Europske unije|Vijeća Europske unije]], 1. ožujka 2012.]] U 2012. započelo je nekoliko velikih građevinskih projekata, uključujući novi putnički terminal u [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zračnoj luci Zagreb]] i treći blok [[Termoelektrana Plomin|termoelektrane Plomin]]. Međutim, neki projekti su obustavljeni, uključujući hidroelektranu Ombla. Vlada je poručila da izgradnja [[Pelješki most|Pelješkog mosta]] počinje u proljeće 2016. Milanović je izrazio potporu za daljnje istraživanje nafte i plina te iskorištavanje [[Jadransko more|Jadranskog mora]], za razliku od oporbenih stranaka i organizacija za zaštitu okoliša. U studenom 2012. ministar gospodarstva i potpredsjednik vlade [[Radimir Čačić]] podnio je ostavku, a zamijenio ga je [[Ivan Vrdoljak]]. U 2013. godini uveden je novi zakon o fiskalizaciji za kontrolu sive ekonomije i smanjenje izbjegavanja poreza. Vlada se do svibnja 2013. usredotočila na brodogradnju i privatizirala državna brodogradilišta. Kako bi se servisirao javni dug, vlada je predstavila projekt monetizacije hrvatskih autocesta u 2013. koji bi donio oko 2,5 milijardi eura. Sindikati i građanske udruge odbacili su prijedlog i pozvali na povlačenje odluke. Građanska inicijativa pod nazivom »Ne damo naše autoceste« prikupila je potpise za referendum o autocesti. Iako je ustavni sud presudio da je referendum o toj temi neustavan, vlada je objavila da povlači odluku. Umjesto prvobitnog plana da se autoceste u zemlji daju u zakup stranim investitorima, vlada će hrvatskim građanima i mirovinskim fondovima ponuditi dionice u njima. ''Zakon o mirovinskom osiguranju'' iz siječnja 2014. podigao je zakonsku mirovinu sa 65 na 67 godina, a prijevremenu dob umirovljenja sa 60 na 62. Stopa nezaposlenosti dosegla je vrhunac u veljači 2014. na 22,7 %, ali od tada neprestano opada i dostiže najnižu stopu u dvije godine u kolovozu. U svibnju 2014. Milanović je otpustio ministra financija [[Slavko Linić|Slavka Linića]] zbog imovinskog posla za koji je rekao da je naštetio državnom proračunu i na njegovo mjesto imenovao [[Boris Lalovac|Borisa Lalovca]]. Promjene poreza na dohodak uvedene su 2015. godine, povećao se neoporezivi dio dohotka, što je rezultiralo neto povećanjem plaća za oko milijun ljudi. U siječnju 2015. vlada je odlučila zamrznuti tečaj za [[švicarski franak|švicarske franke]] na godinu dana, nakon porasta franka koji je uzrokovao sve skuplje zajmove za korisnike kredita u toj valuti. U kolovozu 2015. Milanović je najavio da će se zajmovi švicarskog franka pretvoriti u kredite u [[euro|eurima]]. BDP se smanjio u 2013. (–0,9 %) i 2014. (–0,4 %), ali je u 4. tromjesečju 2014. rast realnog BDP-a dosegao 0,3 %, prvi put od 2011. Objavljeno je 28. kolovoza 2015. da je ekonomija narasla za 1,2 % za treće tromjesečje zaredom, a što je obilježilo izlaz Hrvatske iz šest godina recesije. Proračunski deficit smanjio se u 2015. na 3,2 % BDP-a, što je pad s 5,5 % u 2014., a javni dug je iznosio 86,7 % BDP-a, što je najniža stopa rasta duga od uvođenja metodologije „ESA 2010”. Izvješće Svjetskoga ekonomskog foruma o konkurentnosti za 2014. svrstalo je Hrvatsku na šesto mjesto na ljestvici država s neučinkovitom vladom.<ref>Mešanović, Elvir: [https://n1info.hr/vijesti/a60912-milanoviceva-vlada-sesta-najnesposobnija-na-svijetu/ Milanovićeva vlada šesta najnesposobnija na svijetu] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} N1. Objavljeno 14. srpnja 2015.</ref> === Vanjski odnosi === ==== Bosna i Hercegovina ==== [[Datoteka:Secretary Clinton Shakes Hands With Milanovic (8142519313).jpg|minijatura|Premijer Milanović s [[Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država|američkom državnom tajnicom]] [[Hillary Rodham Clinton]] u [[Zagreb]]u, 1. listopada 2012.]] [[Datoteka:Victor Ponta la Summit-ul Premierilor din Europa Centrala si de Est - China, Bucuresti (11170614844).jpg|minijatura|Premijer Milanović na sastanku predsjednika vlada [[Srednja Europa|srednje]] i [[Istočna Europa|istočne Europe]] i [[Kina|Kine]], [[Bukurešt]], 26. studenog 2013.]] Odnos Hrvatske prema [[BiH|Bosni i Hercegovini]] u vrijeme Milanovićevog mandata se znatno promijenio. Za razliku od prethodnih vlasti, Milanovićeva vlada je dala značajnu podršku [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatima u BiH]]. Prethodne vlasti u Hrvatskoj, naročito nakon smrti [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] nisu pokazivale interes za položaj Hrvata u BiH. Štoviše, bivši predsjednik [[Stjepan Mesić]] se sukobio s hrvatskim političarima u BiH, a istodobno gradio prijateljske odnose s bošnjačkim političarima. Milanovićeva politika prema BiH ocijenjena je kao »najsuvislija i najbolja politika prema BiH« za Hrvate »unatrag dva desetljeća«. Javno je izrazio zanimanje Hrvatske za stanje u Bosni i Hercegovini i položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda.<ref name="Toma">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/zoran-milanovic-je-drzavnik-sa-suvislom-politikom-prema-bih-921272 Zoran Milanović je državnik sa suvislom politikom prema BiH]. Večernji list, 15. veljače 2014. Pristupljeno 3. prosinca 2014.</ref> Simbolično, nakon što mu je Sabor potvrdio drugi uzastopni mandat, Milanović je za prvi posjet odabrao BiH, odnosno grad [[Mostar]], i to u vrijeme velikih nereda u veljači 2014. koje su izazivali bošnjački prosvjednici, što je umalo rezultiralo međunacionalnim sukobom u gradu. Štoviše, nije posjetio [[Sarajevo]] kao glavni grad, što je izazvalo kritike među bošnjačkim političarima i javnim osobama. Poslije Mostara posjetio je [[Vitez (BiH)|Vitez]] i [[Široki Brijeg]]. Sarajevo je odabrao kao posljednju destinaciju prije napuštanja zemlje. Time je postao prvi hrvatski premijer koji je posjetio Hrvate u BiH nakon više od dvadeset godina. Milanovićev posjet Mostaru pohvalio je i vođa oporbe [[Tomislav Karamarko]].<ref name="Toma"/> Milanović je pristaša olakšavanja puta Bosni i Hercegovini za ulazak u [[Europska unija|Europsku uniju]] te je kritizirao zahtjev europskih političara da BiH mora mijenjati [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustav]] kao uvjet za status kandidata. Milanović je izrazio konzervativan stav glede implementacije [[Presuda Sejdić-Finci|presude Sejdić-Finci]] [[Europski sud za ljudska prava|Europskog suda za ljudska prava]] na bosanskohercegovački Ustav, koji onemogućava pripadnicima nacionalnih manjina da budu birani na neke dužnosti izvršne vlasti. Kritizirao je stavove onih koji tvrde da su promjene Ustava uvjet bez kojega se ne može, navodeći da je Bosna i Hercegovina s takvim ustavom primljena u [[Vijeće Europe]] i da od tada nije niti jednom mijenjan, napominjući da, ako je u trenutku ulaska BiH u Vijeće Europe Ustav bio u skladu s dokumentima Vijeća Europe, »onda je valjda i danas«. Zahtjeve za promjenom nazvao je »politički i pravno nepoštenima« zbog njihovog retroaktivnog karaktera, ali i neprincipijelnima, jer slične ustave imaju [[Cipar]] i [[Belgija]], koje su već članice Europske unije.<ref name="Kresic">[http://www.vecernji.ba/treba-pustiti-da-hrvati-biraju-clana-predsjednistva-bih-943541 Treba dopustiti da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva BiH]. Večernji list, 8. lipnja 2014. Pristupljeno 3. prosinca 2014.</ref> Primjerice, Ustav Cipra navodi da predsjednik može biti samo [[Grci|Grk]].<ref>[http://www.presidency.gov.cy/presidency/presidency.nsf/all/1003AEDD83EED9C7C225756F0023C6AD/$file/CY_Constitution.pdf The Constitution of the Republic of Cyprus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203001544/http://www.presidency.gov.cy/presidency/presidency.nsf/all/1003AEDD83EED9C7C225756F0023C6AD/$file/CY_Constitution.pdf |date=3. prosinca 2013. }} (na engleskom). Predsjedništvo Republike Cipar. Pristupljeno 3. prosinca 2014.</ref> Milanović je naveo da uz takve uvjete, Bosna i Hercegovina nikada neće biti članicom Europske unije, naglasivši da je daytonski Ustav zaustavio [[Rat u Bosni i Hercegovini|rat u toj zemlji]]. Podržao je ulazak cijele regije u Europsku uniju, dajući Bosni i Hercegovini prioritet, »ne samo radi Hrvata u BiH, ali jako puno i zbog Hrvata koji imaju putem hrvatskog i europsko državljanstvo«.<ref name="Kresic"/> ==== Drugo ==== Milanović je [[2014.]] godine dodijelio hrvatsko državljanstvo ruskom [[šah]]istu i 13. svjetskom šahovskom prvaku [[Gari Kasparov|Gariju Kasparovu]].<ref>[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/rusija-sahovsku-legendu-garija-kasparova-kojem-je-milanovic-dao-drzavljanstvo-rh-stavila-na-popis-terorista-i-ekstremista/ Rusija šahovsku legendu Garija Kasparova, kojem je Milanović dao državljanstvo RH, stavila na popis terorista i ekstremista] Telegram. Pristupljeno 15. ožujka 2026.</ref> Dana 15. ožujka 2026. na otvorenju I. memorijalnog šahovskog turnira u čast Sanjinu Španoviću, čiji su organizatori bili [[Alojzije Janković]] i [[GNK Dinamo]],<ref>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-organizira-humanitarni-sahovski-turnir-u-spomen-sanjina-spanovica-20260306 Dinamo organizira humanitarni šahovski turnir u spomen Sanjina Španovića] Tportal. Pristupljeno 15. ožujka 2026.</ref> Milanović je izjavio da je Kasparov prva i jedina osoba kojoj je dodijelio hrvatsko državljanstvo, a za [[Diplomacija|diplomatske]] napore koje je Kasparov uložio aktivno se zalažući za Hrvatsku tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Milanović je u istoj izjavi rekao da je Kasparov takvo dobročinstvo »zaslužio dugom časti i kulture srca Hrvatske prema ljudima koji su dobri i plemeniti prema njoj«.<ref>[https://www.hina.hr/video/12272918 Predsjednik Milanović na otvorenju šahovskog turnira u čast Sanjina Španovića] HINA. Pristupljeno 15. ožujka 2026.</ref> == Ostavka na mjesto predsjednika stranke == Nakon što na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|parlamentarnim izborima 2015. godine]] SDP gubi vlast, Milanović ne uspijeva vratiti stranku na vlast na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|prijevremenim izborima 2016. godine]]. Zoran Milanović se odlučuje povući s mjesta predsjednika SDP-a te u studenom 2016. godine za predsjednika stranke biva izabran [[Davor Bernardić]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Bernardić izabran za novog šefa SDP-a. Milanović: Dajte mu podršku i neka bude iskrena |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/zatvorena-biralista-bernardic-uvjerljivo-pobijedio-ostojica-1131353 |accessdate=2019-10-20}}</ref> Nakon povlačenja s hrvatske političke scene osniva savjetničku tvrtku EuroAlba Advisory, a od 2017. godine postaje savjetnik albanskom premijeru [[Edi Rama|Ediju Rami]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Napokon znamo što će raditi Zoran Milanović |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/napokon-znamo-sto-ce-raditi-zoran-milanovic-20161114 |accessdate=2019-10-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Zoran Milanović savjetuje albanskog premijera Edija Ramu |url=http://hr.n1info.com/Vijesti/a260040/Evo-kome-je-ZorOtkriveno-koga-savjetuje-Zoran-Milanovican-Milanovic-savjetnik.html |accessdate=2019-10-20 |journal= |archive-date=20. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191020233957/http://hr.n1info.com/Vijesti/a260040/Evo-kome-je-ZorOtkriveno-koga-savjetuje-Zoran-Milanovican-Milanovic-savjetnik.html |url-status=dead }}</ref> Iste godine postaje predsjednikom Diplomatskog vijeća Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u [[Zagreb]]u.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Milanović dobio novi posao, radit će u Visokoj školi diplomacije |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1008161 |accessdate=2019-10-20}}</ref> == Predsjednički izbori 2019./2020. == [[Datoteka:Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2019, prvi krug.svg|minijatura|Rezultati prvog kruga [[Hrvatski predsjednički izbori 2019.|predsjedničkih izbora 2019./20.]]:<br /> {{boja|#ED1C24}} Zoran Milanović<br /> {{boja|#005BAA}} [[Kolinda Grabar-Kitarović]]<br /> {{boja|#9095DF}} [[Miroslav Škoro]].]] Krajem 2018. godine javljaju se napisi o Milanovićevoj kandidaturi za [[Hrvatski predsjednički izbori 2019.|predsjedničke izbore 2019. godine]]{{ni}}, koje 17. lipnja 2019. potvrđuje objavom kandidature na svojemu profilu na Facebooku pod sloganom „Predsjednik s karakterom”.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Zoran Milanović sve bliže odluci o kandidaturi |url=http://hr.n1info.com/Vijesti/a350242/Zoran-Milanovic-sve-blize-odluci-o-kandidaturi.html |access-date=20. listopada 2019. |journal= |archive-date=20. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191020233955/http://hr.n1info.com/Vijesti/a350242/Zoran-Milanovic-sve-blize-odluci-o-kandidaturi.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Milanović ide u utrku za Pantovčak. Kandidaturu objavio na Facebooku |url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/milanovic-ide-u-utrku-za-pantovcak-kandidaturu-objavio-na-facebooku/ |date=17. lipnja 2019. |access-date=20. listopada 2019.}}</ref> Sljedećeg mu mjeseca glavni odbor SDP-a daje potporu, a potom dobiva i potporu [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a, [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]]-a, [[Primorsko-goranski savez|PGS]]-a, [[Narodna stranka – Reformisti|Reformista]], [[Demokrati (hrvatska politička stranka)|Demokrata]], [[Istarski demokratski sabor|IDS]]-a, [[Hrvatski laburisti – Stranka rada|Laburista]], [[Građansko-liberalni savez|GLAS]]-a, [[Međimurski Demokratski Savez (MDS)|MDS]]-a i [[Stranka umirovljenika|Stranke umirovljenika]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Glavni odbor SDP-a potvrdio Milanovića za predsjedničkog kandidata |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/glavni-odbor-sdp-a-potvrdio-milanovica-za-predsjednickog-kandidata-foto-20190706 |access-date=20. listopada 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=HSS podržava Milanovića u izbornoj trci za predsjednika |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hss-podrzava-milanovica-u-izbornoj-trci-za-predsjednika-20190716 |access-date=20. listopada 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=ŠIROKA KOLINDINA POTPORA S PROŠLIH IZBORA SVELA SE SAMO NA HDZ Završen ciklus grupiranja stranaka oko kandidata: Analiziramo tko je najbolje prošao... - Jutarnji List |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/siroka-kolindina-potpora-s-proslih-izbora-svela-se-samo-na-hdz-zavrsen-ciklus-grupiranja-stranaka-oko-kandidata-analiziramo-tko-je-najbolje-prosao/9420671/ |access-date=20. listopada 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |author=Mladen Grubić |title=MDS daje podršku kandidaturi Zorana Milanovića za predsjednika Republike Hrvatske |url=https://emedjimurje.rtl.hr/vijesti/politika/3581809/mds-daje-podrsku-kandidaturi-zorana-milanovica-za-predsjednika-republike-hrvatske/ |access-date=20. listopada 2019.}}</ref> Nakon prebrojanih glasova, 5. siječnja 2020., u sklopu drugog kruga izbora, osvojio je 104 tisuće glasova više od nezavisne kandidatkinje s podrškom [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-a i četvrte hrvatske predsjednice [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]].<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/novi-predsjednik-hrvatske-zoran-milanovic-706214 Novi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović], [[HRT]], objavljeno 5. siječnja 2020., pristupljeno 15. svibnja 2021.</ref> == Predsjednički mandat == {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Zoran_Milanović_February_2020.jpg|minijatura|lijevo|Milanović polaže zastupničku prisegu, 18. veljače 2020.]] Inauguracija Milanovića kao petog predsjednika Republike Hrvatske održana je 18. veljače 2020. Ona se prvi put nije održala [[Trg svetog Marka|Markovu trgu]], nego je po Milanovićevoj želji ceremonija održana u manjem obujmu. Pozvano je 40 gostiju, uključujući državne službenike, bivše predsjednike, svoju obitelj i članove tima u kampanji. Prvi put vođe političkih stranaka, diplomati i uzvišene osobe iz Crkve nisu prisustvovali ceremoniji. Inauguracija je počela s izvedbom [[Lijepa naša domovino|hrvatske himne]] pjevačice [[Josipa Lisac|Josipe Lisac]], koja je dobila miješane reakcije zbog nestandardnog stila pjevanja. Dana 24. veljače 2020. godine, snažno je osudio paljenje lutke homoseksualnog para s djecom na karnevalu u [[Imotski|Imotskom]]. [[Datoteka:Visita_del_presidente_del_Gobierno_Pedro_Sánchez_a_Croacia_en_2021_(7).jpg|minijatura|Predsjednik Milanović i španjolski premijer [[Pedro Sánchez]], 6. listopada 2021.]] Prvi posjet stranoj državi učinio je 27. veljače, u [[Otočec ob Krki|Otočecu ob Krki]] u [[Slovenija|Sloveniji]], gdje se susreo sa [[Predsjednik Slovenije|slovenskim kolegom]] [[Borut Pahor|Borutom Pahorom]]. === Rat u Ukrajini === Milanović je kritizirao posjet premijera [[Andrej Plenković|Andreja Plenkovića]] [[Ukrajina|Ukrajini]] prosinca 2021. godine, opisavši ga kao »obično šarlatanstvo« uslijed napetosti koje su prethodile [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invaziji Rusije na Ukrajinu]]. Oštar odgovor ukrajinske vlade uslijedio je nakon Milanovićeve izjave 25. siječnja 2022. da je Ukrajina [[Korupcija|korumpirana]] zemlja kojoj nije mjesto u [[NATO|NATO-u]] te da [[Rusija]] nije prijetnja nikome. Milanović je također [[Euromajdan]] nazvao [[Državni udar|državnim udarom]]. Ukrajinski ministar vanjskih poslova pitao je hrvatsku veleposlanicu za objašnjenje, nakon čega je ministarstvo poručilo da Milanović time širi narativ ruske [[Propaganda|propagande]], ne uklapa u službeni stav Hrvatske koja podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, narušava bilateralne odnose i potkopava jedinstvo [[Europska unija|Europske unije]] i [[NATO|NATO-a]] uoči novog sigurnosnog rizika u Europi. Ministarstvo je zahtijevalo pobijanje i neponavljanje uvredljivih izjava predsjednika RH. Istog dana se Milanović pojavio na crnom popisu ''Mirotvorca'', mrežne stranice koja objavljuje popis i osobne informacije neprijatelja Ukrajine. Ruski provladini mediji predstavili su Milanovićeve izjave kao razmimoilaženje unutar EU-e i NATO-a te su prognozirali da će ga drugi europski čelnici pratiti. Premijer Plenković izjavio da su to nestvarne izjave za koje je mislio da ih je izjavio »neki ruski dužnosnik« te se ispričao Ukrajincima.{{Ni}} U razgovoru za [[RTL (Hrvatska)|RTL]], Milanović se odbio ispričati, potvrdio je svoj stav o Ukrajini i rekao da se Plenković »ponaša kao ukrajinski agent«, a on kao hrvatski predsjednik.<ref>{{Citiranje novina|date=2022-01-28|title=Milanović: Ja se ne bojim niti ukrajinskih huligana niti bilo čega što bi se moglo dogoditi Hrvatskoj|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/milanovic-ja-se-ne-bojim-niti-ukrajinskih-huligana-niti-bilo-cega-sto-bi-se-moglo-dogoditi-hrvatskoj-1558963|access-date=2025-01-09}}</ref> [[Datoteka:President_Milanović_(7136654).jpg|minijatura|Predsjednik Zoran Milanović obilazi međunarodnu vojnu vježbu Štit 22 koja se tradicionalno održava na poligonu "119. brigade Hrvatske kopnene vojske", rt Kamenjak kod Premanture, nedaleko od Pule.]] === Ulazak Finske i Švedske u NATO === U travnju 2022. godine Milanović je najavio da će blokirati ulazak [[Finska|Finske]] i [[Švedska|Švedske]] u [[NATO]] dok se ne izmjeni izborni zakon u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji dozvoljava Bošnjacima izbor hrvatskog člana Predsjedništva, no na NATO-vu summitu u [[Madrid|Madridu]] održanu krajem lipnja 2022. godine nije postavio veto na ulazak dviju država u NATO. === Rat u Gazi === Milanović je u listopadu 2023. godine kritizirao [[Izrael|Izraelske]] napade odmazde na [[Pojas Gaze]], izjavivši<ref>[https://net.hr/danas/vijesti/milanovic-zestoko-kritizirao-izrael-to-je-idiotski-potez-pravo-na-obranu-ne-ukljucuje-pravo-na-osvetu-i-ubojstva-civila-ce388226-68f7-11ee-a1f7-76c78d7aa858 Net.hr - Milanović žestoko kritizirao Izrael "To je idiotski potez, pravo na obranu ne uključuje pravo na osvetu i ubojstva civila] pristupljeno 8. siječnja 2025.</ref>: {{Navod|Ja sam osudio ubojstva, izrazio čak gađenje i gnušanje, ali pravo na obranu ne uključuje pravo na osvetu i ubojstva civila.}} == Parlamentarni izbori 2024. == Dana 15. ožujka 2024., nekoliko sati nakon raspisivanja [[Hrvatski parlamentarni izbori 2024.|izbora za Hrvatski sabor]] za 17. travnja, Milanović je na iznenađenje svih najavio svoju kandidaturu za predsjednika Vlade na listi [[SDP|SDP-a]], kao neovisni kandidat. [[Ustavni sud Republike Hrvatske|Ustavni sud RH]] je na temelju članka 125., a na temelju izjave Zorana Milanovića da će se kandidirati za predsjednika Vlade Republike Hrvatske, 18. ožujka izdao upozorenje Zoranu Milanoviću da mora podnijeti ostavku na mjestu predsjednika Republike ako želi biti kandidat. Svoj su zaključak temeljili prema članku 96. [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava]], predsjednik Republike ne smije sudjelovati u stranačkim aktivnostima, biti na listi za izbor zastupnika ili isticati se kao kandidat za mjesto predsjednika Vlade.<ref>{{Citiranje weba|last=Index Vijesti|date=2024-03-18|title=Ustavni sud zaprijetio Milanoviću i SDP-u: Odmah prestanite ili poništavamo izbore|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/ustavni-sud-zaprijetio-milanovicu-i-sdpu-odmah-prestanite-ili-ponistavamo-izbore/2548358.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_vezane_vijesti_d|access-date=2024-03-18|website=index.hr|language=hr}}</ref><ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ustavni-sud-donio-odluku-o-milanovicevoj-kandidaturi---838425.html Ustavni sud donio odluku o Milanovićevoj kandidaturi] dnevnik.hr</ref> {{Citat4|lijevo|Nakon što se izbori završe, Predsjednik Republike Hrvatske može dati ostavku na dužnost, biti kandidat političke opcije, ali ne može biti kandidat sada na izborima za Sabor i nastupati u budućem svojstvu, sudjelovati u kampanji, dolaziti na skupove i nastupati kao i svaki drugi kandidat.|Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske}} Odluka Suda nije bila jednoglasna (9 za, 2 protiv, 2 neizjašnjena).<ref>[https://narod.hr/hrvatska/ustavni-sud-kao-politicko-tijelo-ovo-su-suci-koji-nisu-glasali-protiv-milanovica Ustavni sud kao političko tijelo: Ovo su suci koji nisu glasali protiv Milanovića] narod.hr. Objavljeno 18. ožujka 2024.</ref> Naime, u Ustavu se nigdje izričito ne zabranjuje kandidatura predsjednika Republike. Slična situacija dogodila se 1995. kada je [[Franjo Tuđman]] bio na listi [[HDZ]]-a i pobijedio. Tada je predsjednikom vlade postao [[Zlatko Mateša]], a Tuđman je osvojio drugi predsjednički mandat. Milanović je nakon objave Suda inzistirao u najavi da će izaći na izbore i pobijediti te da će odstupiti, a svoje dužnosti Predsjednika Republike i uz potporu nove većine u Hrvatskome saboru preuzeti odgovornost za vođenje Vlade Republike Hrvatske. U svojoj objavi članove Suda nazvao je „glodavcima”, a predsjednicu Suda, pred kojom je 2020. polagao predsjedničku prisegu, „crnom slavonskom svinjom”.<ref>[https://narod.hr/hrvatska/milanovic-izvrijedao-ustavne-suce-spominjao-glodavce-crne-slavonske-svinje Milanović izvrijeđao ustavne suce: Spominjao glodavce, crne slavonske svinje…] narod.hr. Objavljeno 19. ožujka 2024.</ref> U [[Vela Luka|Veloj Luci]] je članove Suda nazvao „gangsterskom družinom” i „grupom muljatora”.<ref>Štengl, Ivan; Čenić, Sara Lea: [https://www.24sata.hr/news/predsjednik-milanovic-u-veloj-luci-ocekuje-se-izjava-za-medije-971647 Milanović o odluci Ustavnog suda: 'To je grupa muljatora. Ja ću biti premijer, neću reći kako'] ''24 sata''. Objavljeno 18. ožujka 2024.</ref> [[Datoteka:President Joe Biden salutes as the Army Fife and Drum Corps performs a “Troop in Review” during an official arrival ceremony with NATO leaders and their spouses on July 10, 2024 at the White House.jpg|minijatura|desno|Predsjednik Milanović, poljski predsjednik [[Andrzej Duda]], američki predsjednik [[Joe Biden]] i francuski predsjednik [[Emmanuel Macron]] tijekom službene ceremonije uz prisustvo drugih čelnika [[NATO|NATO-a]] 10. srpnja 2024., [[Bijela kuća]], [[Washington, DC]].]] Istoga dana po objavi odluke Suda, premijer Andrej Plenković označio je Milanovićevu odluku kao „pokušaj mini državnog udara”.<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/andrej-plenkovic-o-odluci-ustavnog-suda---838582.html Andrej Plenković: "Ovo je pokušaj mini državnog udara. Grbina više ne doživljavam kao predsjednika SDP-a"] dnevnik.hr. Objavljeno 18. ožujka 2024.</ref> Milanovićevu odluku kvalifikacijom državnog udara označila je i politologinja [[Mirjana Kasapović]].<ref>Kasapović, Mirjana; [https://www.vecernji.hr/vijesti/ovo-je-pakt-pucisticke-hunte-koja-je-odlucila-na-vlast-doci-neustavnim-sredstvima-1754609 Ovo je pakt pučističke hunte koja je odlučila na vlast doći neustavnim sredstvima] ''Večernji list''. Objavljeno 17. ožujka 2024.</ref> [[Dražen Budiša]] za [[HRT]] je izjavio kako drži da je Milanović kandidaturom „narušio ustavnopravni poredak” te kako namjerava vratiti [[Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom]] kojim ga je Milanović odlikovao 2021.<ref>Ćosić, Nikolina: [https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/budisa-za-hrt-vratit-cu-milanovicu-odlicje-jer-nije-dostojan-da-mi-ga-daje-11424347 Budiša za Dnevnik HTV-a: Vratit ću Milanoviću odličje] vijesti.hrt.hr. HRT Vijesti. Objavljeno 20. ožujka 2024.</ref> Nakon posjeta Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci 20. ožujka, u izjavi za novinare na pitanje hoće li poštivati odluke Ustavnog suda i DIP-a odgovorio je:<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/prezirem-upozorenje-ustavnog-suda-necu-ga-postivati-ne-mogu-mi-nista-imam-lukav-plan-15441117 ‘Prezirem upozorenje Ustavnog suda, neću ga poštivati. Ne mogu mi ništa, imam lukav plan‘] jutarnji.hr. Jutarnji list. Objavljeno 20. ožujka 2024.</ref> {{Navod|Prezirem ta upozorenja. Ne mogu mi ništa. Krše Ustav i predstavljaju smrtnu opasnost za hrvatsku demokraciju. Neću poštivati odluku i radit ću ono što mi nalaže savjest.}} == Predsjednički izbori 2024./2025. == Milanović je 26. lipnja 2024. najavio da će se kandidirati na predsjedničkim izborima 2024.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/milanovic-11-11629798 Milanović objavio kandidaturu za novi predsjednički mandat]</ref> Među strankama koje su najavile službenu podršku Milanoviću su [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]], [[Narodna stranka – Reformisti|Reformisti]], [[Hrvatska seljačka stranka]]<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/hss-dao-potporu-milanovicu-za-novi-mandat-11639800 HSS dao potporu Milanoviću za novi mandat]</ref> te Nezavisna platforma Sjever.<ref>[https://direktno.hr/domovina/parlamentarna-stranka-podrzala-milanovica-ima-najvise-sanse-da-se-prosece-u-drugi-mandat-349429/ Parlamentarna stranka podržala Milanovića: 'Ima najviše šanse da se prošeće u drugi mandat']</ref> Dana 3. kolovoza 2024. Milanoviću je službenu podršku dala i Stranka umirovljenika.<ref>[https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/stranka-umirovljenika-podrzala-milanovica-on-obecao-da-ce-glasno-govoriti/2587724.aspx?index_ref=clanak_vijesti_najnovije_m Stranka umirovljenika podržala Milanovića, on obećao da će "glasno govoriti"]</ref><ref>[https://www.nacional.hr/dali-mu-podrsku-milanovic-neprihvatljivo-je-da-su-umirovljenici-najsiromasniji/ DALI MU PODRŠKU Milanović: Neprihvatljivo je da su umirovljenici najsiromašniji]</ref> Dana 17. rujna stranka [[Blok umirovljenici zajedno]] najavila je podršku Milanoviću na nadolazećim predsjedničkim izborima.<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/novosti/hrvatska/2024/09/17/blok-umirovljenici-zajedno-podrzat-ce-milanovica-572185/ Blok umirovljenici zajedno podržat će Milanovića]</ref> Dana 22. listopada stranka [[Centar (stranka)|Centar]] najavila je podršku Milanoviću u predsjedničkoj utrci.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/centar-ce-na-predsjednickim-izborima-podrzati-milanovica-11821246 Centar će na predsjedničkim izborima podržati Milanovića]</ref> Nakon osvojenih 49.09 % u prvome krugu, s osvojenih gotovo 75 %<ref>[https://www.izbori.hr/pre2024/rezultati/2/ PRIVREMENI REZULTATI IZBORA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE - 2. krug]</ref> glasova uvjerljivo je pobijedio HDZ-ovog kandidata [[Dragan Primorac|Dragana Primorca]] [[12. siječnja]] [[2025.]] u drugome krugu [[Hrvatski predsjednički izbori 2024.|predsjedničkih izbora]] i time izborio drugi predsjednički mandat. Ovo je, gledano prema postotcima, ujedno i najuvjerljivija pobjeda nekog predsjedničkog kandidata od hrvatske neovisnosti.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/hrvatska-bira-predsjednika-za-iducih-pet-godina-11954897 Izlazne ankete: Milanoviću 77,86% glasova, Primorcu 22,14%]</ref><ref>[https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/gotovo-je-milanovic-s-preko-milijuna-glasova-pomeo-hdzovog-primorca/2631449.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_m GOTOVO JE Milanović s preko milijuna glasova pomeo HDZ-ovog Primorca]</ref><ref>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/milanovic-sasvim-pomeo-primorca-i-osvojio-drugi-mandat-ni-primorac-ni-plenkovic-nisu-mu-cestitali-na-pobjedi-1446413 Milanović sasvim pomeo Primorca i osvojio drugi mandat. Ni Primorac ni Plenković nisu mu čestitali na pobjedi]</ref> == Osobni život == Na društvenim je mrežama [[2022.]] objavljen dokument u kojemu stoji da se Milanović učlanio u [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] kada je bio na služenju vojnog roka [[1985.]] Milanović je dokument nazvao falsifikatom, a Državni arhiv izjavio je kako je moguće da se radi o falsifikatu, no da bi za konačan odgovor trebalo biti izvedeno puno vještačenje po nalogu suda ili Državnog odvjetništva.<ref>[https://faktograf.hr/2020/01/24/pronasli-smo-milanovicevu-pristupnicu-komunistickoj-partiji-u-drzavnom-arhivu-izabrani-predsjednik-tvrdi-da-je-krivotvorena/ Pronašli smo Milanovićevu pristupnicu komunističkoj partiji u Državnom arhivu. Izabrani predsjednik tvrdi da je krivotvorena ]</ref><ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hdz-objavio-dokument-o-milanovicevom-primanju-u-partiju-titov-gardist-i-vrhovni-lazljivac-15154116 HDZ objavio dokument o Milanovićevom primanju u partiju: ‘Titov gardist i vrhovni lažljivac!‘ ]</ref><ref>[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/kakav-show-hdz-na-fejsu-objavio-milanovicevu-pristupnicu-partiji-on-tvrdi-da-je-krivotvorina/ Kakav show. HDZ na fejsu objavio Milanovićevu pristupnicu Partiji, on tvrdi da je krivotvorina]</ref> Politička novinarka i autorica Marina Karlović Sabalić u [[Biografija|biografskoj]] knjizi o Milanoviću (2015.) napisala je: "Premda dijete partijskog dužnosnika, Milanović nikada nije ušao u Savez komunista."<ref>Marina Karlović Sabolić, Zoran Milanović: mladić koji je obećavao, Profil, Zagreb, 2015., str. 59</ref> Na početku karijere Milanović je jednom prilikom izjavio da mu je politički uzor vođa [[Hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]] [[Miko Tripalo]].<ref>Marina Karlović Sabolić, Zoran Milanović: mladić koji je obećavao, Profil, Zagreb, 2015., str. 235</ref> Od 1994. u braku je sa Sanjom Musić s kojom ima dva sina, [[Marko Milanović|Marka]] koji je hrvač i Antu Jakova.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.aktual.hr/clanak/hrvatska/730/sanja-milanovic-17-godina-uz-zorana-milanovica |title=Sanja Milanović: 17 godina uz Zorana Milanovića |archive-url=https://archive.today/20130412222939/http://www.aktual.hr/clanak/hrvatska/730/sanja-milanovic-17-godina-uz-zorana-milanovica |work=Aktual.hr |date=29. studenoga 2011. |archive-date=12. travnja 2013. |access-date=6. srpnja 2021. |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{Citiranje weba |author=Renata Rašović |url=https://m.vecernji.hr/vijesti/premijerova-supruga-samozatajna-je-lijecnica-i-majka-353079 |title=Premijerova supruga samozatajna je liječnica i majka |work=[[Večernji list]] |date=6. prosinca 2011. |access-date=6. srpnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gloria.hr/gl/fokus/price/ljubavna-prica-novog-predsjednika-iza-zorana-i-sanje-milanovic-gotovo-su-tri-desetljeca-izmedu-nas-postoji-zdrava-doza-ljubomore-9822823 |title=LJUBAVNA PRIČA NOVOG PREDSJEDNIKA, IZA ZORANA I SANJE MILANOVIĆ GOTOVO SU TRI DESETLJEĆA: 'IZMEĐU NAS POSTOJI ZDRAVA DOZA LJUBOMORE' |work=Gloria |date=5. siječnja 2020. |access-date=6. srpnja 2021.}}</ref> Tečno govori [[Engleski jezik|engleski]], [[francuski]] i [[ruski jezik]]. Navijač je [[split]]skog [[Hajduk Split|Hajduka]].<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/milanovic-bacio-bombu-u-eter-a-evo-za-koga-navija-ja-kad-sam-gorio-za-hajduk-on-je-bio-jak-klub-iz-malog-grada-1372570 Milanović bacio ‘bombu‘ u eter, a evo za koga navija: Ja kad sam gorio za Hajduk, on je bio jak klub iz malog grada]</ref><ref>[https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/stankovic-ostao-u-cudu-milanovic-navijac-hajduka--nisam-znao-/198097 STANKOVIĆ OSTAO U ČUDU: 'Milanović navijač Hajduka?! Nisam znao']</ref> == Drugi o Milanoviću == * Novinarka i autorica [[Marina Karlović Sabolić]] o Milanoviću je rekla sljedeće:<ref>Marina Karlović Sabolić, Zoran Milanović: mladić koji je obećavao, Profil, Zagreb, 2015., str. 380–383</ref> {{Navod|Na startu političke karijere Zorana Milanovića sve je bilo na njegovoj strani. Mlad i svjež, čvrst i beskompromisan, odlučan i nepokolebljiv, ostavljao je dojam čovjeka rođenog da mijenja svijet. Po svemu je bio tri koplja iznad konkurencije. Milanović je izuzetno školovan čovjek. S Rektorovom nagradom u džepu, solidnom diplomatskom karijerom iza sebe, briselskim doktoratom iz europskog prava{{Efn|Milanović je završio poslijediplomski studij iz europskog prava pri Sveučilištu u Bruxellesu. Ipak, kako se ne radi o ekvivalentu doktorskog studija, nikada nije doktorirao.}} i pasioniranom navadom da čitanjem popuni sve praznine u vlastitom znanju, Milanović je bio obrazovaniji nego ijedan premijer prije njega. Uz to, bio je i odličan erudit. Kada je bio koncentriran i kada mu fokus govora nisu zasjenjivale nevažne reminiscencije, rijetko mu je tko na domaćoj sceni mogao parirati. (...) Milanović je puno puta pokazao da igra najbolje kad mu je najteže. On je 2015. ušao u utakmicu života. Sa samo jednim ciljem: da tri blijede premijerske godine zasjeni onom blistavom četvrtom u kojoj će građani upoznati novo lice predsjednika svoje Vlade. I oprostiti mu svu bahatost i aroganciju, pogled s visine, stranačke uhljebe. (...) Znao je da, ako u tome uspije, Hrvati će ga ponovno birati za svojega premijera. Ako ne, pamtit će ga kao političara čiji su se snovi o uspješnoj vladavini razbili na vlastitim slabostima.}} == Knjige == * ''Zoran Milanović: mladić koji je obećavao'' (2015.) == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} {{commonscat|Zoran Milanović}} * [https://www.predsjednik.hr/predsjednik/ Životopis] na stranici predsjednik.hr {{Redoslijed | prethodnik = [[Ivica Račan]]<br>[[1990.]] – [[2007.]] | gl_članak_funkcija = [[SDP|predsjednik Socijaldemokratske partije]]<br>[[2007.]] – [[2016.]] | nasljednik = [[Davor Bernardić]] }} {{Redoslijed | prethodnik = [[Jadranka Kosor]]<br>[[2009.]] – [[2011.]] | gl_članak_funkcija = [[predsjednik Vlade Republike Hrvatske]]<br>[[2011.]] – [[2016.]] | nasljednik = [[Tihomir Orešković]] }} {{Redoslijed | prethodnik = [[Kolinda Grabar-Kitarović]]<br>[[2015.]] – [[2020.]] | gl_članak_funkcija = [[predsjednik Republike Hrvatske]]<br>[[2020.]] – ''danas'' | nasljednik = — }} {{Hrvatski premijeri}} {{Dvanaesta Vlada RH}} {{Predsjednici RH}} {{GLAVNIRASPORED:Milanović, Zoran}} [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski predsjednici]] [[Kategorija:Predsjednici hrvatske vlade]] [[Kategorija:Zastupnici u 6. sazivu Hrvatskog sabora]] [[Kategorija:Zastupnici u 7. sazivu Hrvatskog sabora]] [[Kategorija:Zastupnici u 8. sazivu Hrvatskog sabora]] [[Kategorija:Zastupnici u 9. sazivu Hrvatskog sabora]] 1y8a97hm8bpmwu9jgc75fj3mr8p0pj3 0 97778 7616213 7605329 2026-10-10T19:35:44Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616213 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Otto Loewi | slika = Otto Loewi nobel.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[3. lipnja]] [[1873.]] | mjesto_rođenja = [[Frankfurt na Majni]] | datum_smrti = [[25. prosinca]] [[1961.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|New York City|New York}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|NJEC}}<br>{{ZD+X|AUT}}<br>{{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Farmakologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1936. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Otto Loewi''' ([[Frankfurt na Majni]], [[3. lipnja]] [[1873.]] – {{SAD grad|New York City|New York}}, [[25. prosinca]] [[1961.]]), [[austrija|austrijsko]]-[[njemačka|njemačko]]-[[SAD|američki]] [[farmakolog]]. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] 1936. godine zajedno sa Sirom [[Henry Hallett Dale|Henryjem Hallettom Daleom]]. == Loewijev pokus == Prije pokusa nije bilo razjašnjeno dali se signali preko živčane [[sinapsa|sinapse]] prenose biolektričkim ili kemijskim putem. Loewi je u svom poznatom pokusu, objavljenom 1921.g. odgovorio na to pitanje. Iz [[žaba]] je izsecirao dva kucajuća srca: jedno spojeno sa živcem vagusom koje kontrolira broj otkucaja srca i drugo ne spojeno. Oba su utopljena u otopinu (npr. [[Ringerova otopina]]). Električnom stimulacijom vagusa Loewi je smanjio broj otkucaja prvog srca. Tada je Loewi uzeo dio otopine iz prvog srca i primijenio je na drugo srce kojem je tada smanjen broj otkucaja. To je dokazalo da neka topljiva tvar koju je izlučio živac vagus u otopinu u prvom srcu kontrolira srčanu frekvenciju. Tu tvar je nazvao [[Vagusstoff]]. Zahvaljujući ovom pokusu kasnije je ustanovljeno da je Vagusstoff (ustvari [[acetilkolin]]) glavna tvar prijenosa na sinapsi [[parasimpatikus]]a. Uz ovaj pokus i otkriće da neka tvar slična [[adrenalin]]u ima istovjetnu ulogu u [[simpatikus|simpatičkim]] živčanim završecima, razlog su zašto je Otto Loewi zajedno s [[Henry Hallett Dale|Sir Henry Daleom]] dobio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] 1936. godine. ==Vanjske poveznice== *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1936/loewi-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Loewi, Otto}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Američki liječnici]] [[Kategorija:Njemački liječnici]] [[Kategorija:Austrijski liječnici]] [[Kategorija:Farmakolozi]] [[Kategorija:Američki neuroznanstvenici]] oodwqxg6w1bl8buka47u609ywq8o627 0 98252 7616418 7365345 2026-10-11T11:36:55Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616418 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = John James Rickard Macleod | slika = J.J.R. Macleod ca. 1928.png | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[6. rujna]] [[1876.]] | mjesto_rođenja = [[Clunie]] | datum_smrti = [[16. ožujka]] [[1935.]] | mjesto_smrti = [[Aberdeen]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Medicina]], [[fiziologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''John James Rickard Macleod''' ([[Clunie]], [[6. rujna]] [[1876.]] – [[Aberdeen]], [[16. ožujka]] [[1935.]]) bio je [[Škotska|škotski]] [[liječnik]] i [[fiziolog]]. Diplomirao je [[medicina|medicinu]] 1898. na Sveučilištu u [[Aberdeen]]u. Najveći doprinos znanosti je njegov rad na [[metabolizam|metabolizmu]] ugljikohidrata te je za svoje zasluge u otkriću [[inzulin]]a 1923. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu]] uz [[Frederick Banting|Fredericka Bantinga]]. Macleod je dobio pola zasluga za otkriće inzulina iako su mnogi ljudi (uključujući i samog Bantinga) smatrali da je upravo rad [[Charles Best|Charlesa Besta]] (Bantingovog pomoćnika) bio ključan u otkriću. {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Macleod, John James Rickard}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Škotski znanstvenici]] [[Kategorija:Britanski liječnici]] [[Kategorija:Fiziolozi]] b9r2dk2cjkhdz1sxsz7lm4kpdl1seux 0 98284 7616163 7615330 2026-10-10T18:12:28Z Abraham Silverstein 375067 /* */ Okay, Goyim. 7616163 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}}{{Članak tjedna (ikona)|3. tjedan 2025.}} '''Muškarac''' je odraslo [[Čovjek|ljudsko biće]] [[Mužjak|muškoga]] spola. [[Spol]] muškarca određen je pri [[Začeće|začeću]] prisustvom [[Kromosom X (čovjek)|kromosoma X]] od majke i [[Kromosom Y (čovjek)|kromosoma Y]] od oca, a [[Stanična diferencijacija|spolna diferencijacija]] muškog fetusa uglavnom je određena [[Gen|genom]] SRY na kromosomu Y. Spol se vrlo rano očituje u [[Fenotip|fenotipu]] ploda razvojem [[Spolni organi|spolnih organa]], prema čemu se određuje je li [[dijete]] rođeno kao [[dječak]] ili [[djevojčica]]. [[Hormoni]] koji stimuliraju proizvodnju androgena rezultiraju razvojem sekundarnih spolnih obilježja, čime razlike među muškarcima i [[Žena|ženama]] rastu. Kod muškaraca obilježja uključuju rast dlaka na licu, razvoj veće mišićne mase i manji udio [[masti]] u [[Tijelo (biologija)|tijelu]]. Muška anatomija razlikuje se od ženske po organima [[Muški spolni sustav|muškoga reproduktivnog sustava]] koji uključuju [[Spolni ud|penis]], [[sjemenovod]], [[Prostata|prostatu]], [[pasjemenik]] i [[Sjemenik|sjemenike]] te po sekundarnim spolnim obilježjima. Tijekom [[Povijest svijeta|ljudske povijesti]] tradicionalne [[rodne uloge]] često su definirale i ograničavale aktivnosti i mogućnosti muškaraca. Muškarci se često suočavaju s [[Regrutacija|regrutiranjem]] u vojnu službu ili su usmjereni na profesije s visokim [[Mortalitet|stopama smrtnosti]]. Mnoge vjerske doktrine propisuju određena pravila za muškarce, kao što je [[Obrezivanje|nevoljno obrezivanje]]. Muškarci imaju nekoliko godina kraći životni vijek od žena.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Ritchie|first=Hannah|last2=Roser|first2=Max|date=2019-06-13|title=Gender Ratio|url=https://ourworldindata.org/gender-ratio|journal=Our World in Data}}</ref> Zastupljeniji su i kao počinitelji i kao žrtve [[Nasilje|nasilja]]. [[Transrodnost|Transrodni muškarci]] imaju [[rodni identitet]] koji nije u skladu s njihovim fenotipskim ženskim spolom pri rođenju, dok [[Interseksualnost|interseksualni]] muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predodžbe muške [[Biologija|biologije]]. == Etimologija == Naziv za muškarca ima osnovu u riječi muž, [[Staroslavenski jezik|staroslavenski]] ''mǫžь'', prema [[Indoeuropski prajezik|indoeuropskom]] korijenu ''mon-g-''.<ref>{{Citiranje weba|title=Muž|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1dnURc=&keyword=muž|url-status=live|access-date=2022-10-07|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> == Biologija == [[Datoteka:NHGRI_human_male_karyotype.png|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/53/NHGRI_human_male_karyotype.png/220px-NHGRI_human_male_karyotype.png|alt=Karyotype of a human male.|mini| [[Kariotip|Kariogram]] muškarca u pravilu prikazuje kromosomski par X i Y.]] Kod ljudi spermiji normalno nose ili X ili Y spolni kromosom. Ako spermij koji nosi kromosom Y oplodi [[Jajna stanica|jajnu stanicu]] žene, koja uvijek nosi kromosom X, potomak će biti muški (XY). Gen SRY obično se nalazi na Y kromosomu i čimbenik je koji stvara [[testis]] koji onda upravlja diferencijacijom muškog spola. Spolna diferencijacija kod muškaraca odvija se na način koji ovisi o testisima, dok diferencijacija kod žena ne ovisi o gonadama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Rey|first=Rodolfo|last2=Josso|first2=Nathalie|last3=Racine|first3=Chrystèle|date=2000|title=Sexual Differentiation|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279001/|journal=Endotext|publisher=MDText.com, Inc.}}<nowiki>|pmid=25905232 |quote= Irrespective of their chromosomal constitution, when the gonadal primordia differentiate into testes, all internal and external genitalia develop following the male pathway. When no testes are present, the genitalia develop along the female pathway. The existence of ovaries has no effect on fetal differentiation of the genitalia. The paramount importance of testicular differentiation for fetal sex development has prompted the use of the expression "sex determination" to refer to the differentiation of the bipotential or primitive gonads into testes.}}}</nowiki></ref> U prosjeku se na svakih 100 žena rađa oko 105 muškaraca, no omjer je donekle promjenjiv, ovisno o dijelu svijeta i kulturi.<ref name=":1" /> Kod ljudi je [[spolno dvoličje]] prisutno u više osobina. Mnoge od njih nemaju izravnu vezu s reproduktivnom sposobnošću, iako većina ima ulogu u spolnoj privlačnosti. Dimorfizam se opaža u visini, masi i građi tijela, iako uvijek postoje primjeri koji ne slijede opći obrazac: muškarci su obično viši od žena, ali ima mnogo ljudi oba spola koji su blizu srednje visine za cijelu vrstu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Wells|first=Jonathan C. K.|date=2007-09-01|title=Sexual dimorphism of body composition|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1521690X07000371|journal=Best Practice & Research Clinical Endocrinology & Metabolism|series=Normal and Abnormal Sex Development|language=en|volume=21|issue=3|pages=415–430|doi=10.1016/j.beem.2007.04.007|issn=1521-690X}}</ref> [[Datoteka:Vanjska anatomija ljudskog tijela - žena i muškarac sprijeda - s oznakama - Croatian (HR).svg|mini|Fotografija žene (lijevo) i muškarca (desno). Oba modela imaju uklonjene [[stidne dlake]].]] Primarna spolna obilježja (spolni organi, prvenstveno penis i testisi) posebnost su koja je prisutna pri rođenju i ključna su za reprodukciju. Sekundarna spolna obilježja javljaju se tijekom [[Pubertet|puberteta]].<ref name="Melmed">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=nbg1QOAObicC&pg=PA1054|title=Williams Textbook of Endocrinology E-Book|vauthors=Melmed S, Polonsky KS, Larsen PR, Kronenberg HM|publisher=Elsevier Health Sciences|year=2011|isbn=978-1437736007|page=1054}}</ref><ref name="Pack">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=GsalDAAAQBAJ&pg=PA219|title=CliffsNotes AP Biology, 5th Edition|vauthors=Pack PE|publisher=Houghton Mifflin Harcourt|year=2016|isbn=978-0544784178|page=219}}</ref> Takve značajke posebno su očite u fenotipskim osobinama koje razlikuju spolove, no one nisu izravno dio [[Spolni sustav|reproduktivnog sustava]].<ref name="Bjorklund">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=ZTQIAAAAQBAJ&pg=PA152|title=Child and Adolescent Development: An Integrated Approach|vauthors=Bjorklund DF, Blasi CH|publisher=Cengage Learning|year=2011|isbn=978-1133168379|pages=152–153}}</ref><ref name="auto">{{Citiranje weba|date=30 April 2018|title=Primary & Secondary Sexual Characteristics|url=https://sciencing.com/primary-secondary-sexual-characteristics-8557301.html|website=Sciencing.com}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=m4RlDwAAQBAJ&pg=PA103|title=Encyclopedia of Reproduction|publisher=Elsevier Science|year=2018|isbn=978-0-12-815145-7|page=103}}</ref> Sekundarna spolna obilježja koja su specifična za muškarce uključuju i šira [[Rame|ramena]],<ref name="auto2">{{Citiranje knjige|last=Berger|first=Kathleen Stassen|url=https://archive.org/details/developingperson00berg_0|title=The Developing Person Through the Life Span|publisher=Worth Publishers|year=2005|isbn=978-0-7167-5706-1|page=[https://archive.org/details/developingperson00berg_0/page/349 349]|url-access=registration}}</ref> proširen [[grkljan]] ([[Adamova jabučica]])<ref name="auto2" /> te [[glas]] koji je znatno dublji od glasa djeteta ili žene.<ref name="auto" /> === Reproduktivni sustav === [[Datoteka:Male_pelvic_structures.svg|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cd/Male_pelvic_structures.svg/200px-Male_pelvic_structures.svg.png|desno|mini| Bočni presjek donjeg dijela trbuha muškarca koji prikazuje anatomiju [[Muški spolni sustav|muškog spolnog sustava]]]] [[Muški spolni sustav]] uključuje vanjske i unutarnje genitalije. Muško vanjsko spolovilo sastoji se od penisa, muške uretre i [[Mošnja|mošnjā]], dok se muško unutarnje spolovilo sastoji od testisa, prostate, pasjemenika, sjemenog mjehurića, sjemenovoda, ejakulacijskog kanala i [[Bulbouretralna žlijezda|bulbouretralne žlijezde]].<ref>{{Citiranje weba|title=Definition of Male genitalia|url=https://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=33684|website=MedicineNet|access-date=7. listopada 2022.|archive-date=6. studenoga 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106152900/https://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=33684|url-status=dead}}</ref> Uloga muškog reproduktivnog sustava jest proizvodnja [[Sperma|sperme]] koja nosi [[Spermij|spermije]] (time i [[Deoksiribonukleinska kiselina|gensku informaciju]]) koji se mogu sjediniti s jajnom stanicom žene. Sperma koja ulazi u ženinu [[Maternica|maternicu]] i [[Jajovod|jajovode]] [[Oplodnja|oplođuje]] jajnu stanicu koja se razvija u [[Plod (medicina)|fetus]]; poslije ejakulacije muški reproduktivni sustav nema nikakvu ulogu u [[Gestacija|trudnoći]]. Proučavanje muške reprodukcije i povezanih organa naziva se andrologija.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Clement|first=Pierre|last2=Giuliano|first2=François|date=2015|title=Anatomy and physiology of genital organs - men|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26003237/|journal=Handbook of Clinical Neurology|volume=130|pages=19–37|doi=10.1016/B978-0-444-63247-0.00003-1|issn=0072-9752|pmid=26003237}}</ref> === Spolni hormoni === Testosteron potiče razvoj Wolffijevih kanala i penisa te zatvaranje [[Labioskrotalni nabori|labioskrotalnih nabora]] u [[Mošnja|mošnju]]. Drugi značajan hormon u spolnoj diferencijaciji je anti-Müllerov hormon koji inhibira razvoj Müllerovih kanalića. Kod muškaraca testosteron i [[gonadotropini]] koje oslobađa [[hipofiza]] potiču [[Spermatogeneza|spermatogenezu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Goodman|first=H. Maurice|title=Basic Medical Endocrinology|url=https://archive.org/details/basicmedicalendo0004good|publisher=Elsevier|year=2009|isbn=9780123739759|edition=4th|pages=239–256}}</ref> === Zdravlje === Iako se većina globalnih zdravstvenih rodnih nejednakosti odnosi na žene, postoje situacije u kojima su muškarci u lošijem položaju. Jedan takav primjer su [[Rat|oružani sukobi]], gdje su muškarci često neposredne žrtve. Studija o sukobima u 13 zemalja od 1955. do 2002. pokazala je da se 81 % svih nasilnih smrtnih slučajeva u [[Rat|ratu]] odnosio na muškarce.<ref>The World Bank (2012). World Development Report 2012: Gender Equality and Development (Report). Washington, DC: The World Bank.</ref> Osim oružanih sukoba, u područjima s visokom učestalošću nasilja, kao što su regije pod kontrolom [[Narko kartel|narkokartela]], muškarci također imaju više stope smrtnosti.<ref>[http://www.bjs.gov/content/pub/pdf/htus8008.pdf "Homicide Trends in the United States, 1980-2008"] [[United States Department of Justice]] (2010) p. 10</ref> Iznenadne i drastične promjene u gospodarskom okruženju i gubitak društvene potpore, posebice socijalnih subvencija i bonova za hranu, također su povezani s višim razinama [[Alkoholizam|konzumacije alkohola]] i [[Stres|psihičkim stresom]] među muškarcima, što dovodi do rasta u stopama smrtnosti. To je zato što takve situacije muškarcima često otežavaju brigu o obitelji, što je zadatak koji se dugo smatrao ''suštinom muškosti''.<ref name="Autopsy on an Empire: Understanding Mortality in Russia and the Former Soviet Union">{{Citiranje časopisa|last=Brainerd|first=Elizabeth|last2=Cutler|first2=David|year=2005|title=Autopsy on an Empire: Understanding Mortality in Russia and the Former Soviet Union|location=Ann Arbor, MI|publisher=William Davidson Institute}}</ref> Retrospektivna analiza ljudi zaraženih običnom prehladom otkrila je da liječnici podcjenjuju simptome muškaraca, i da su spremniji pripisati simptome i bolest ženama nego muškarcima.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sue|first=Kyle|year=2017|title=The science behind 'man flu.'|url=http://press.psprings.co.uk/bmj/december/manflu.pdf|url-status=dead|journal=BMJ|volume=359|page=j5560|doi=10.1136/bmj.j5560|pmid=29229663|archive-url=https://web.archive.org/web/20171208203826/http://press.psprings.co.uk/bmj/december/manflu.pdf|archive-date=8 December 2017|access-date=11 January 2018|issn=0959-8138 }}</ref> Žene žive dulje od muškaraca u svim zemljama i u svim dobnim skupinama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Austad|first=S.N.A|last2=Bartke|first2=A.A.|year=2016|title=Sex Differences in Longevity and in Responses to Anti-Aging Interventions: A Mini-Review|url=https://www.karger.com/Article/Pdf/381472|journal=Gerontology|volume=62|issue=1|pages=40–6|doi=10.1159/000381472|pmid=25968226|doi-access=free}}</ref> Liječnici muškarcima pružaju manje usluga i manje ih savjetuju.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Williams|first=David R.|date=May 2003|title=The Health of Men: Structured Inequalities and Opportunities|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-public-health_2003-05_93_5/page/724|journal=Am J Public Health|volume=93|issue=5|pages=724–731|doi=10.2105/ajph.93.5.724|pmc=1447828|pmid=12721133}}</ref> == Spolnost i rod == Muška [[seksualnost]] i privlačnost razlikuju se od osobe do osobe, a na seksualno ponašanje muškarca mogu utjecati mnogi čimbenici, uključujući [[Evolucijska psihologija|razvijene predispozicije]], [[ličnost]], [[Roditeljstvo|odgoj]] i [[Kultura|kulturu]]. Dok je većina muškaraca [[Heteroseksualnost|heteroseksualna]], značajne manjine [[Homoseksualnost|homoseksualne]] su ili [[Biseksualnost|biseksualne]] orijentacije.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bailey|first=J. Michael|last2=Vasey|first2=Paul|last3=Diamond|first3=Lisa|last4=Breedlove|first4=S. Marc|last5=Vilain|first5=Eric|last6=Epprecht|first6=Marc|date=2016|title=Sexual Orientation, Controversy, and Science|url=https://www.researchgate.net/publication/301639075|journal=Psychological Science in the Public Interest|volume=17|issue=2|pages=45–101|doi=10.1177/1529100616637616|pmid=27113562|doi-access=free}}</ref> [[Transseksualnost|Transseksualni muškarci]] imaju muški [[rodni identitet]] koji nije u skladu s njihovim fenotipskim ženskim spolom pri rođenju i mogu se podvrgnuti nadomjesnoj terapiji hormonima i [[Promjena spola|operaciji promjene spola]]. [[Interseksualnost|Interseksualni]] muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predodžbe muške biologije.<ref name="whatare">{{Citiranje weba|title=what are Answers to Your Questions About Transgender Individuals and Gender Identity|url=http://www.apa.org/topics/transgender.html|access-date=26 January 2015|publisher=[[American Psychological Association|APA]]}}</ref> Procjena iz 2016. godine jest da se 0,256 % ljudi identificiraju kao transrodne osobe.<ref name="Collin2016">{{Citiranje časopisa|last=Collin|first=Lindsay|last2=Reisner|first2=Sari L.|last3=Tangpricha|first3=Vin|last4=Goodman|first4=Michael|date=2016|title=Prevalence of Transgender Depends on the "Case" Definition: A Systematic Review|journal=The Journal of Sexual Medicine|language=en|volume=13|issue=4|pages=613–626|doi=10.1016/j.jsxm.2016.02.001|pmc=4823815|pmid=27045261}}</ref> Istraživanje provedeno 2017. na 80 929 učenika u [[Minnesota|Minnesoti]] pokazalo je da se otprilike dvostruko više adolescenata ženskog spola izjasnilo kao transrodno u usporedbi s adolescentima muškoga spola.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Goodman|first=Michael|last2=Adams|first2=Noah|last3=Corneil|first3=Trevor|last4=Kreukels|first4=Baudewijntje|last5=Motmans|first5=Joz|last6=Coleman|first6=Eli|date=1 June 2019|title=Size and Distribution of Transgender and Gender Nonconforming Populations: A Narrative Review|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0889852919300015|journal=Endocrinology and Metabolism Clinics of North America|series=Transgender Medicine|language=en|volume=48|issue=2|pages=303–321|doi=10.1016/j.ecl.2019.01.001|issn=0889-8529|pmid=31027541}}</ref> == Društvena uloga == === Muškost === [[Datoteka:'David'_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ec/%27David%27_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg/180px-%27David%27_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg|mini|270x270px| [[Michelangelo Buonarroti|Michelangelov]] ''[[David (Michelangelo)|David]]'' klasična je slika mladenačke muške ljepote u zapadnjačkoj umjetnosti]] Muškost je skup osobina [[Ličnost|ličnosti]] i atributa povezanih s dječacima i muškarcima. Iako je muškost društveno konstruirana,<ref name="shehan">{{Citiranje knjige|last=Shehan|first=Constance L.|url=https://books.google.com/books?id=F_F1DwAAQBAJ|title=Gale Researcher Guide for: The Continuing Significance of Gender|date=2018|publisher=Gale, Cengage Learning|isbn=9781535861175|pages=1–5|language=en}}</ref> neka istraživanja pokazuju da su određena ponašanja koja se smatraju muškima pod biološkim utjecajem.<ref name="books.google.com">Social vs biological citations: </ref> U kojoj je mjeri muškost pod biološkim ili društvenim utjecajem predmet je rasprave.<ref name="books.google.com" /> Ona se razlikuje od definicije [[Mužjak|biološkog muškog spola]] jer i muškarci i žene mogu pokazivati ''muške'' osobine.<ref>Male vs Masculine/Feminine: </ref> Muškarci se općenito suočavaju s društvenom stigmom zbog utjelovljenja ''ženskih'' osobina, više nego žene zbog utjelovljenja ''muških'' osobina.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Helgeson|first=Vicki S.|url=https://www.worldcat.org/oclc/958164206|title=Psychology of gender|date=2017|isbn=978-1-138-10034-3|edition=5.|location=New York|oclc=958164206}}</ref> To se može pojaviti kao [[homofobija]].<ref name=":2" /> Standardi muškosti razlikuju se u različitim kulturama i povijesnim razdobljima.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=jWj5OBvTh1IC&q=%22meanings+of+manhood+vary%22|title=Men and Masculinities: A Social, Cultural, and Historical Encyclopedia, Volume 1|date=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57-607774-0|editor-last=Kimmel|editor-first=Michael S.|location=Santa Barbara, Calif.|page=xxiii|editor-last2=Aronson|editor-first2=Amy}}</ref> Dok vanjski znakovi muškosti izgledaju drugačije u različitim kulturama, postoje neki zajednički aspekti. U svim kulturama u prošlosti, i još uvijek među tradicionalnim i nezapadnim kulturama, vjenčanje je najčešća i definitivna razlika između dječaštva i muškosti.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Arnett|first=Jeffrey Jensen|date=1998|title=Learning to Stand Alone: The Contemporary American Transition to Adulthood in Cultural and Historical Context|url=https://www.karger.com/Article/Abstract/22591|journal=Human Development|language=en|volume=41|issue=5–6|pages=295–315|doi=10.1159/000022591|issn=0018-716X}}</ref> U kasnom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] pokazalo se da su se neke »odlike muškarca« tradicionalno ostvarene u braku (zaštita, materijalno osiguranje i reprodukcija) još uvijek smatrale znakovima postizanja muškosti.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Gilmore|first=David D.|url=https://archive.org/details/manhoodinmaking00davi|title=Manhood in the Making: Cultural Concepts of Masculinity|date=1990|publisher=Yale University Press|isbn=0-300-05076-3|pages=[https://archive.org/details/manhoodinmaking00davi/page/48 48]|language=en|url-access=registration}}</ref> === Osobni odnosi === Platonski odnosi ne razlikuju se značajno između muškaraca i žena, iako neke razlike postoje. [[Prijateljstvo|Prijateljstva]] koja uključuju muškarce više se temelje na zajedničkim aktivnostima nego na samootkrivanju i osobnoj povezanosti. Percepcija prijateljstva koje uključuje muškarce razlikuje se među kulturama i vremenskim razdobljima.<ref name=":2" /> U heteroseksualnim romantičnim vezama od muškaraca se obično očekuje da preuzmu proaktivnu ulogu, započnu vezu, planiraju spojeve i predlože brak.<ref name=":2" /> === Status === Antropologija je pokazala da sama muškost ima društveni status, baš kao i bogatstvo, [[rasa]] i društvena klasa. U [[Zapadna kultura|zapadnoj kulturi]] veća muškost obično donosi veći društveni status.<ref>{{Citiranje weba|year=2009|title=Virtue (2009)|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/virtue|access-date=8 June 2009|publisher=Merriam-Webster Online Dictionary}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2009|title=Virile (2009)|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/virile|access-date=8 June 2009|publisher=Merriam-Webster Online Dictionary}}</ref> U većini kultura ''muške privilegije'' daju muškarcima više prava nego ženama. Čak i u društvima u kojima muškarcima nisu dane posebne zakonske privilegije oni obično imaju više položaje moći i smatra se da ih društvo shvaća ozbiljnije.<ref name=":2" /> == Slika u medijima == Medijski prikazi muškaraca često ponavljaju tradicionalno shvaćanje muškosti. Muškarci se na televiziji prikazuju češće nego žene i najčešće se pojavljuju kao glavne uloge u akcijskim i dramskim programima. Muškarci su obično aktivniji u televizijskom programu od žena i obično imaju veću moć i status. Zbog svoje istaknutosti, muškarci će vjerojatnije biti i objekti i poticatelji duhovitog ili omalovažavajućeg sadržaja. Očevi su na televiziji često prikazani ili kao idealizirani i brižni ili kao nespretni i nesposobni. U reklamama su muškarci nesrazmjerno zastupljeni u reklamama za alkohol, vozila i poslovne proizvode.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fejes|first=Fred J.|title=Masculinity as Fact: A Review of Empirical Mass Communication Research on Masculinity|publisher=SAGE Publications|year=1992|isbn=9780803941632|editor-last=Craig|editor-first=Steve|pages=9–22|chapter=Considering Men and the Media}}</ref> == Prava == U većini društava muškarci imaju više zakonskih i kulturnih prava od žena,{{Sfn|Helgeson|2017}} a [[mizoginija]] je u društvu mnogo raširenija od [[Mizandrija|mizandrije]].<ref name="Ouellette">{{Citiranje knjige|last=Ouellette|first=Marc|title=International Encyclopedia of Men and Masculinities|date=2007|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-33343-6|editor-last=Flood, Michael|location=Abingdon, UK; New York, N.Y.|pages=442–3|chapter=Misandry|display-editors=etal|chapter-url=https://books.google.com/books?id=T54J3Q_VwnIC&q=misandry&pg=PA442}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Gilmore|first=David D.|title=Misogyny: The Male Malady|publisher=University of Pennsylvania Press|year=2010|isbn=9780812200324|pages=12–13}}</ref> Muškarci obično dobivaju manje podrške kao žrtve [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]], a silovanje muškaracu donosi stigmu.<ref name="Rabin">{{Citiranje novina|last=Rabin|first=Roni Caryn|date=23 January 2012|title=Men Struggle for Rape Awareness|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2012/01/24/health/as-victims-men-struggle-for-rape-awareness.html|access-date=30 November 2013}}</ref> [[Obiteljsko nasilje|Obiteljsko nasilje nad muškarcima]] na sličan je način stigmatizirano. Protivnici [[Obrezivanje|obrezivanja]] obrezivanje smatraju kršenjem ljudskih prava.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jacobs|first=Allan J.|last2=Arora|first2=Kavita Shah|date=2015-02-01|title=Ritual Male Infant Circumcision and Human Rights|url=https://doi.org/10.1080/15265161.2014.990162|journal=The American Journal of Bioethics|volume=15|issue=2|pages=30–39|doi=10.1080/15265161.2014.990162|issn=1526-5161|pmid=25674955}}</ref> Pokret za prava očeva nastoji podržati rastavljene očeve koji nemaju jednaka prava na brigu o svojoj djeci.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Flood|first=Michael|date=2012-12-01|title=Separated fathers and the ‘fathers’ rights’ movement|url=https://doi.org/10.5172/jfs.2012.18.2-3.235|journal=Journal of Family Studies|volume=18|issue=2-3|pages=235–345|doi=10.5172/jfs.2012.18.2-3.235|issn=1322-9400}}</ref> ''Muški pokret'' odgovor je na probleme s kojima se suočavaju muškarci u zapadnim zemljama. == Simbol == [[Datoteka:Blue male symbol.svg|mini|upright=0.5|Simbol planeta [[Mars|Marsa]] simbol je i za muški spol]] Simbolom [[Mars|Marsa]] (♂) često se predstavlja muški spol.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Schott|first=G D|date=24 December 2005|title=Sex symbols ancient and modern: their origins and iconography on the pedigree|journal=BMJ: British Medical Journal|volume=331|issue=7531|pages=1509–1510|doi=10.1136/bmj.331.7531.1509|issn=0959-8138|pmc=1322246|pmid=16373733}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Solar System Symbols|url=https://solarsystem.nasa.gov/resources/680/solar-system-symbols|access-date=18 August 2021|website=NASA Solar System Exploration}}</ref> Prvi ga je za označavanje spola upotrijebio [[Carl Linné|Carl Linnaeus]] 1751. godine.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stearn|first=William T.|date=May 1962|title=The Origin of the Male and Female Symbols of Biology|url=https://iapt-taxon.org/historic/Congress/IBC_1964/male_fem.pdf|journal=Taxon|volume=11|issue=4|pages=109–113|doi=10.2307/1217734|issn=0040-0262|jstor=1217734|quote=Their first biological use is in the Linnaean dissertation ''Plantae hybridae'' (1751) where in discussing hybrid plants Linnaeus denoted the supposed female parent species by the sign ♀, the male parent by the sign ♂, the hybrid by ☿. In subsequent publications he retained the signs ♀ and ♂ for male and female individuals but discarded ☿ for hybrids.|access-date=7. listopada 2022.|archive-date=27. svibnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230527105139/https://iapt-taxon.org/historic/Congress/IBC_1964/male_fem.pdf|url-status=dead}}</ref> Simbol se ponekad tumači kao stilizirani prikaz štita i koplja [[Rimska mitologija|rimskog boga]] [[Mars (mitologija)|Marsa]]. Međutim, prema Stearnu, ovo je tumačenje ''izmišljeno'' jer svi povijesni dokazi govore u prilog zaključku francuskog klasičnog učenjaka Claudea de Saumaisea da je izvedeno iz ''θρ'', kratkog zapisa grčkog imena za planet Mars, ''Thouros''.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stearn|first=William T.|date=1962|title=The Origin of the Male and Female Symbols of Biology|url=https://www.jstor.org/stable/1217734|journal=Taxon|volume=11|issue=4|pages=109–113|doi=10.2307/1217734|issn=0040-0262|jstor=1217734}}</ref> == Bibliografija == * Andrew Perchuk, Simon Watney, [[:en:Bell_hooks|bell hooks]], ''The Masculine Masquerade: Masculinity and Representation'', MIT Press 1995 * [[:en:Pierre_Bourdieu|Pierre Bourdieu]], ''Masculine Domination'', Paperback Edition, Stanford University Press 2001 * Robert W. Connell, ''Masculinities'', Cambridge : Polity Press, 1995 * [[:en:Warren_Farrell|Warren Farrell]], ''The Myth of Male Power'' Berkley Trade, 1993{{ISBN|0-425-18144-8}} * [[:en:Michael_Kimmel|Michael Kimmel]] (ed.), Robert W. Connell (ed.), Jeff Hearn (ed.), ''Handbook of Studies on Men and Masculinities'', Sage Publications 2004 == Izvori == {{Izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commons|Man}} [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Rodni identiteti]] [[Kategorija:Muškarci]] [[Kategorija:Mužjak| ]] 3gmjv0mygcyrjeoedb9sgg7sj9s8dh9 7616171 7616163 2026-10-10T18:39:22Z Abraham Silverstein 375067 /* */ Okay, Goyim. 7616171 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}}{{Članak tjedna (ikona)|3. tjedan 2025.}} '''Muškarac''' je odraslo [[Čovjek|ljudsko biće]] [[Mužjak|muškoga]] spola. [[Spol]] muškarca određen je pri [[Začeće|začeću]] prisustvom [[Kromosom X (čovjek)|kromosoma X]] od majke i [[Kromosom Y (čovjek)|kromosoma Y]] od oca, a [[Stanična diferencijacija|spolna diferencijacija]] muškog fetusa uglavnom je određena [[Gen|genom]] SRY na kromosomu Y. Spol se vrlo rano očituje u [[Fenotip|fenotipu]] ploda razvojem [[Spolni organi|spolnih organa]], prema čemu se određuje je li [[dijete]] rođeno kao [[dječak]] ili [[djevojčica]]. [[Hormoni]] koji stimuliraju proizvodnju androgena rezultiraju razvojem sekundarnih spolnih obilježja, čime razlike među muškarcima i [[Žena|ženama]] rastu. Kod muškaraca obilježja uključuju rast dlaka na licu, razvoj veće mišićne mase i manji udio [[masti]] u [[Tijelo (biologija)|tijelu]]. Muška anatomija razlikuje se od ženske po organima [[Muški spolni sustav|muškoga reproduktivnog sustava]] koji uključuju [[Spolni ud|penis]], [[sjemenovod]], [[Prostata|prostatu]], [[pasjemenik]] i [[Sjemenik|sjemenike]] te po sekundarnim spolnim obilježjima. Tijekom [[Povijest svijeta|ljudske povijesti]] tradicionalne [[rodne uloge]] često su definirale i ograničavale aktivnosti i mogućnosti muškaraca. Muškarci se često suočavaju s [[Regrutacija|regrutiranjem]] u vojnu službu ili su usmjereni na profesije s visokim [[Mortalitet|stopama smrtnosti]]. Mnoge vjerske doktrine propisuju određena pravila za muškarce, kao što je [[Obrezivanje|nevoljno obrezivanje]]. Muškarci imaju nekoliko godina kraći životni vijek od žena.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Ritchie|first=Hannah|last2=Roser|first2=Max|date=2019-06-13|title=Gender Ratio|url=https://ourworldindata.org/gender-ratio|journal=Our World in Data}}</ref> Zastupljeniji su i kao počinitelji i kao žrtve [[Nasilje|nasilja]]. [[Transrodnost|Transrodni muškarci]] imaju [[rodni identitet]] koji nije u skladu s njihovim fenotipskim ženskim spolom pri rođenju, dok [[Interseksualnost|interseksualni]] muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predodžbe muške [[Biologija|biologije]]. == Etimologija == Naziv za muškarca ima osnovu u riječi muž, [[Staroslavenski jezik|staroslavenski]] ''mǫžь'', prema [[Indoeuropski prajezik|indoeuropskom]] korijenu ''mon-g-''.<ref>{{Citiranje weba|title=Muž|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1dnURc=&keyword=muž|url-status=live|access-date=2022-10-07|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> == Biologija == [[Datoteka:NHGRI_human_male_karyotype.png|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/53/NHGRI_human_male_karyotype.png/220px-NHGRI_human_male_karyotype.png|alt=Karyotype of a human male.|mini| [[Kariotip|Kariogram]] muškarca u pravilu prikazuje kromosomski par X i Y.]] Kod ljudi spermiji normalno nose ili X ili Y spolni kromosom. Ako spermij koji nosi kromosom Y oplodi [[Jajna stanica|jajnu stanicu]] žene, koja uvijek nosi kromosom X, potomak će biti muški (XY). Gen SRY obično se nalazi na Y kromosomu i čimbenik je koji stvara [[testis]] koji onda upravlja diferencijacijom muškog spola. Spolna diferencijacija kod muškaraca odvija se na način koji ovisi o testisima, dok diferencijacija kod žena ne ovisi o gonadama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Rey|first=Rodolfo|last2=Josso|first2=Nathalie|last3=Racine|first3=Chrystèle|date=2000|title=Sexual Differentiation|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279001/|journal=Endotext|publisher=MDText.com, Inc.}}<nowiki>|pmid=25905232 |quote= Irrespective of their chromosomal constitution, when the gonadal primordia differentiate into testes, all internal and external genitalia develop following the male pathway. When no testes are present, the genitalia develop along the female pathway. The existence of ovaries has no effect on fetal differentiation of the genitalia. The paramount importance of testicular differentiation for fetal sex development has prompted the use of the expression "sex determination" to refer to the differentiation of the bipotential or primitive gonads into testes.}}}</nowiki></ref> U prosjeku se na svakih 100 žena rađa oko 105 muškaraca, no omjer je donekle promjenjiv, ovisno o dijelu svijeta i kulturi.<ref name=":1" /> Kod ljudi je [[spolno dvoličje]] prisutno u više osobina. Mnoge od njih nemaju izravnu vezu s reproduktivnom sposobnošću, iako većina ima ulogu u spolnoj privlačnosti. Dimorfizam se opaža u visini, masi i građi tijela, iako uvijek postoje primjeri koji ne slijede opći obrazac: muškarci su obično viši od žena, ali ima mnogo ljudi oba spola koji su blizu srednje visine za cijelu vrstu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Wells|first=Jonathan C. K.|date=2007-09-01|title=Sexual dimorphism of body composition|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1521690X07000371|journal=Best Practice & Research Clinical Endocrinology & Metabolism|series=Normal and Abnormal Sex Development|language=en|volume=21|issue=3|pages=415–430|doi=10.1016/j.beem.2007.04.007|issn=1521-690X}}</ref> Primarna spolna obilježja (spolni organi, prvenstveno penis i testisi) posebnost su koja je prisutna pri rođenju i ključna su za reprodukciju. Sekundarna spolna obilježja javljaju se tijekom [[Pubertet|puberteta]].<ref name="Melmed">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=nbg1QOAObicC&pg=PA1054|title=Williams Textbook of Endocrinology E-Book|vauthors=Melmed S, Polonsky KS, Larsen PR, Kronenberg HM|publisher=Elsevier Health Sciences|year=2011|isbn=978-1437736007|page=1054}}</ref><ref name="Pack">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=GsalDAAAQBAJ&pg=PA219|title=CliffsNotes AP Biology, 5th Edition|vauthors=Pack PE|publisher=Houghton Mifflin Harcourt|year=2016|isbn=978-0544784178|page=219}}</ref> Takve značajke posebno su očite u fenotipskim osobinama koje razlikuju spolove, no one nisu izravno dio [[Spolni sustav|reproduktivnog sustava]].<ref name="Bjorklund">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=ZTQIAAAAQBAJ&pg=PA152|title=Child and Adolescent Development: An Integrated Approach|vauthors=Bjorklund DF, Blasi CH|publisher=Cengage Learning|year=2011|isbn=978-1133168379|pages=152–153}}</ref><ref name="auto">{{Citiranje weba|date=30 April 2018|title=Primary & Secondary Sexual Characteristics|url=https://sciencing.com/primary-secondary-sexual-characteristics-8557301.html|website=Sciencing.com}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=m4RlDwAAQBAJ&pg=PA103|title=Encyclopedia of Reproduction|publisher=Elsevier Science|year=2018|isbn=978-0-12-815145-7|page=103}}</ref> Sekundarna spolna obilježja koja su specifična za muškarce uključuju i šira [[Rame|ramena]],<ref name="auto2">{{Citiranje knjige|last=Berger|first=Kathleen Stassen|url=https://archive.org/details/developingperson00berg_0|title=The Developing Person Through the Life Span|publisher=Worth Publishers|year=2005|isbn=978-0-7167-5706-1|page=[https://archive.org/details/developingperson00berg_0/page/349 349]|url-access=registration}}</ref> proširen [[grkljan]] ([[Adamova jabučica]])<ref name="auto2" /> te [[glas]] koji je znatno dublji od glasa djeteta ili žene.<ref name="auto" /> === Reproduktivni sustav === [[Datoteka:Male_pelvic_structures.svg|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cd/Male_pelvic_structures.svg/200px-Male_pelvic_structures.svg.png|desno|mini| Bočni presjek donjeg dijela trbuha muškarca koji prikazuje anatomiju [[Muški spolni sustav|muškog spolnog sustava]]]] [[Muški spolni sustav]] uključuje vanjske i unutarnje genitalije. Muško vanjsko spolovilo sastoji se od penisa, muške uretre i [[Mošnja|mošnjā]], dok se muško unutarnje spolovilo sastoji od testisa, prostate, pasjemenika, sjemenog mjehurića, sjemenovoda, ejakulacijskog kanala i [[Bulbouretralna žlijezda|bulbouretralne žlijezde]].<ref>{{Citiranje weba|title=Definition of Male genitalia|url=https://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=33684|website=MedicineNet|access-date=7. listopada 2022.|archive-date=6. studenoga 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106152900/https://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=33684|url-status=dead}}</ref> Uloga muškog reproduktivnog sustava jest proizvodnja [[Sperma|sperme]] koja nosi [[Spermij|spermije]] (time i [[Deoksiribonukleinska kiselina|gensku informaciju]]) koji se mogu sjediniti s jajnom stanicom žene. Sperma koja ulazi u ženinu [[Maternica|maternicu]] i [[Jajovod|jajovode]] [[Oplodnja|oplođuje]] jajnu stanicu koja se razvija u [[Plod (medicina)|fetus]]; poslije ejakulacije muški reproduktivni sustav nema nikakvu ulogu u [[Gestacija|trudnoći]]. Proučavanje muške reprodukcije i povezanih organa naziva se andrologija.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Clement|first=Pierre|last2=Giuliano|first2=François|date=2015|title=Anatomy and physiology of genital organs - men|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26003237/|journal=Handbook of Clinical Neurology|volume=130|pages=19–37|doi=10.1016/B978-0-444-63247-0.00003-1|issn=0072-9752|pmid=26003237}}</ref> === Spolni hormoni === Testosteron potiče razvoj Wolffijevih kanala i penisa te zatvaranje [[Labioskrotalni nabori|labioskrotalnih nabora]] u [[Mošnja|mošnju]]. Drugi značajan hormon u spolnoj diferencijaciji je anti-Müllerov hormon koji inhibira razvoj Müllerovih kanalića. Kod muškaraca testosteron i [[gonadotropini]] koje oslobađa [[hipofiza]] potiču [[Spermatogeneza|spermatogenezu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Goodman|first=H. Maurice|title=Basic Medical Endocrinology|url=https://archive.org/details/basicmedicalendo0004good|publisher=Elsevier|year=2009|isbn=9780123739759|edition=4th|pages=239–256}}</ref> === Zdravlje === Iako se većina globalnih zdravstvenih rodnih nejednakosti odnosi na žene, postoje situacije u kojima su muškarci u lošijem položaju. Jedan takav primjer su [[Rat|oružani sukobi]], gdje su muškarci često neposredne žrtve. Studija o sukobima u 13 zemalja od 1955. do 2002. pokazala je da se 81 % svih nasilnih smrtnih slučajeva u [[Rat|ratu]] odnosio na muškarce.<ref>The World Bank (2012). World Development Report 2012: Gender Equality and Development (Report). Washington, DC: The World Bank.</ref> Osim oružanih sukoba, u područjima s visokom učestalošću nasilja, kao što su regije pod kontrolom [[Narko kartel|narkokartela]], muškarci također imaju više stope smrtnosti.<ref>[http://www.bjs.gov/content/pub/pdf/htus8008.pdf "Homicide Trends in the United States, 1980-2008"] [[United States Department of Justice]] (2010) p. 10</ref> Iznenadne i drastične promjene u gospodarskom okruženju i gubitak društvene potpore, posebice socijalnih subvencija i bonova za hranu, također su povezani s višim razinama [[Alkoholizam|konzumacije alkohola]] i [[Stres|psihičkim stresom]] među muškarcima, što dovodi do rasta u stopama smrtnosti. To je zato što takve situacije muškarcima često otežavaju brigu o obitelji, što je zadatak koji se dugo smatrao ''suštinom muškosti''.<ref name="Autopsy on an Empire: Understanding Mortality in Russia and the Former Soviet Union">{{Citiranje časopisa|last=Brainerd|first=Elizabeth|last2=Cutler|first2=David|year=2005|title=Autopsy on an Empire: Understanding Mortality in Russia and the Former Soviet Union|location=Ann Arbor, MI|publisher=William Davidson Institute}}</ref> Retrospektivna analiza ljudi zaraženih običnom prehladom otkrila je da liječnici podcjenjuju simptome muškaraca, i da su spremniji pripisati simptome i bolest ženama nego muškarcima.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sue|first=Kyle|year=2017|title=The science behind 'man flu.'|url=http://press.psprings.co.uk/bmj/december/manflu.pdf|url-status=dead|journal=BMJ|volume=359|page=j5560|doi=10.1136/bmj.j5560|pmid=29229663|archive-url=https://web.archive.org/web/20171208203826/http://press.psprings.co.uk/bmj/december/manflu.pdf|archive-date=8 December 2017|access-date=11 January 2018|issn=0959-8138 }}</ref> Žene žive dulje od muškaraca u svim zemljama i u svim dobnim skupinama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Austad|first=S.N.A|last2=Bartke|first2=A.A.|year=2016|title=Sex Differences in Longevity and in Responses to Anti-Aging Interventions: A Mini-Review|url=https://www.karger.com/Article/Pdf/381472|journal=Gerontology|volume=62|issue=1|pages=40–6|doi=10.1159/000381472|pmid=25968226|doi-access=free}}</ref> Liječnici muškarcima pružaju manje usluga i manje ih savjetuju.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Williams|first=David R.|date=May 2003|title=The Health of Men: Structured Inequalities and Opportunities|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-public-health_2003-05_93_5/page/724|journal=Am J Public Health|volume=93|issue=5|pages=724–731|doi=10.2105/ajph.93.5.724|pmc=1447828|pmid=12721133}}</ref> == Spolnost i rod == Muška [[seksualnost]] i privlačnost razlikuju se od osobe do osobe, a na seksualno ponašanje muškarca mogu utjecati mnogi čimbenici, uključujući [[Evolucijska psihologija|razvijene predispozicije]], [[ličnost]], [[Roditeljstvo|odgoj]] i [[Kultura|kulturu]]. Dok je većina muškaraca [[Heteroseksualnost|heteroseksualna]], značajne manjine [[Homoseksualnost|homoseksualne]] su ili [[Biseksualnost|biseksualne]] orijentacije.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bailey|first=J. Michael|last2=Vasey|first2=Paul|last3=Diamond|first3=Lisa|last4=Breedlove|first4=S. Marc|last5=Vilain|first5=Eric|last6=Epprecht|first6=Marc|date=2016|title=Sexual Orientation, Controversy, and Science|url=https://www.researchgate.net/publication/301639075|journal=Psychological Science in the Public Interest|volume=17|issue=2|pages=45–101|doi=10.1177/1529100616637616|pmid=27113562|doi-access=free}}</ref> [[Transseksualnost|Transseksualni muškarci]] imaju muški [[rodni identitet]] koji nije u skladu s njihovim fenotipskim ženskim spolom pri rođenju i mogu se podvrgnuti nadomjesnoj terapiji hormonima i [[Promjena spola|operaciji promjene spola]]. [[Interseksualnost|Interseksualni]] muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predodžbe muške biologije.<ref name="whatare">{{Citiranje weba|title=what are Answers to Your Questions About Transgender Individuals and Gender Identity|url=http://www.apa.org/topics/transgender.html|access-date=26 January 2015|publisher=[[American Psychological Association|APA]]}}</ref> Procjena iz 2016. godine jest da se 0,256 % ljudi identificiraju kao transrodne osobe.<ref name="Collin2016">{{Citiranje časopisa|last=Collin|first=Lindsay|last2=Reisner|first2=Sari L.|last3=Tangpricha|first3=Vin|last4=Goodman|first4=Michael|date=2016|title=Prevalence of Transgender Depends on the "Case" Definition: A Systematic Review|journal=The Journal of Sexual Medicine|language=en|volume=13|issue=4|pages=613–626|doi=10.1016/j.jsxm.2016.02.001|pmc=4823815|pmid=27045261}}</ref> Istraživanje provedeno 2017. na 80 929 učenika u [[Minnesota|Minnesoti]] pokazalo je da se otprilike dvostruko više adolescenata ženskog spola izjasnilo kao transrodno u usporedbi s adolescentima muškoga spola.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Goodman|first=Michael|last2=Adams|first2=Noah|last3=Corneil|first3=Trevor|last4=Kreukels|first4=Baudewijntje|last5=Motmans|first5=Joz|last6=Coleman|first6=Eli|date=1 June 2019|title=Size and Distribution of Transgender and Gender Nonconforming Populations: A Narrative Review|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0889852919300015|journal=Endocrinology and Metabolism Clinics of North America|series=Transgender Medicine|language=en|volume=48|issue=2|pages=303–321|doi=10.1016/j.ecl.2019.01.001|issn=0889-8529|pmid=31027541}}</ref> == Društvena uloga == === Muškost === [[Datoteka:'David'_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ec/%27David%27_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg/180px-%27David%27_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg|mini|270x270px| [[Michelangelo Buonarroti|Michelangelov]] ''[[David (Michelangelo)|David]]'' klasična je slika mladenačke muške ljepote u zapadnjačkoj umjetnosti]] Muškost je skup osobina [[Ličnost|ličnosti]] i atributa povezanih s dječacima i muškarcima. Iako je muškost društveno konstruirana,<ref name="shehan">{{Citiranje knjige|last=Shehan|first=Constance L.|url=https://books.google.com/books?id=F_F1DwAAQBAJ|title=Gale Researcher Guide for: The Continuing Significance of Gender|date=2018|publisher=Gale, Cengage Learning|isbn=9781535861175|pages=1–5|language=en}}</ref> neka istraživanja pokazuju da su određena ponašanja koja se smatraju muškima pod biološkim utjecajem.<ref name="books.google.com">Social vs biological citations: </ref> U kojoj je mjeri muškost pod biološkim ili društvenim utjecajem predmet je rasprave.<ref name="books.google.com" /> Ona se razlikuje od definicije [[Mužjak|biološkog muškog spola]] jer i muškarci i žene mogu pokazivati ''muške'' osobine.<ref>Male vs Masculine/Feminine: </ref> Muškarci se općenito suočavaju s društvenom stigmom zbog utjelovljenja ''ženskih'' osobina, više nego žene zbog utjelovljenja ''muških'' osobina.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Helgeson|first=Vicki S.|url=https://www.worldcat.org/oclc/958164206|title=Psychology of gender|date=2017|isbn=978-1-138-10034-3|edition=5.|location=New York|oclc=958164206}}</ref> To se može pojaviti kao [[homofobija]].<ref name=":2" /> Standardi muškosti razlikuju se u različitim kulturama i povijesnim razdobljima.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=jWj5OBvTh1IC&q=%22meanings+of+manhood+vary%22|title=Men and Masculinities: A Social, Cultural, and Historical Encyclopedia, Volume 1|date=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57-607774-0|editor-last=Kimmel|editor-first=Michael S.|location=Santa Barbara, Calif.|page=xxiii|editor-last2=Aronson|editor-first2=Amy}}</ref> Dok vanjski znakovi muškosti izgledaju drugačije u različitim kulturama, postoje neki zajednički aspekti. U svim kulturama u prošlosti, i još uvijek među tradicionalnim i nezapadnim kulturama, vjenčanje je najčešća i definitivna razlika između dječaštva i muškosti.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Arnett|first=Jeffrey Jensen|date=1998|title=Learning to Stand Alone: The Contemporary American Transition to Adulthood in Cultural and Historical Context|url=https://www.karger.com/Article/Abstract/22591|journal=Human Development|language=en|volume=41|issue=5–6|pages=295–315|doi=10.1159/000022591|issn=0018-716X}}</ref> U kasnom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] pokazalo se da su se neke »odlike muškarca« tradicionalno ostvarene u braku (zaštita, materijalno osiguranje i reprodukcija) još uvijek smatrale znakovima postizanja muškosti.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Gilmore|first=David D.|url=https://archive.org/details/manhoodinmaking00davi|title=Manhood in the Making: Cultural Concepts of Masculinity|date=1990|publisher=Yale University Press|isbn=0-300-05076-3|pages=[https://archive.org/details/manhoodinmaking00davi/page/48 48]|language=en|url-access=registration}}</ref> === Osobni odnosi === Platonski odnosi ne razlikuju se značajno između muškaraca i žena, iako neke razlike postoje. [[Prijateljstvo|Prijateljstva]] koja uključuju muškarce više se temelje na zajedničkim aktivnostima nego na samootkrivanju i osobnoj povezanosti. Percepcija prijateljstva koje uključuje muškarce razlikuje se među kulturama i vremenskim razdobljima.<ref name=":2" /> U heteroseksualnim romantičnim vezama od muškaraca se obično očekuje da preuzmu proaktivnu ulogu, započnu vezu, planiraju spojeve i predlože brak.<ref name=":2" /> === Status === Antropologija je pokazala da sama muškost ima društveni status, baš kao i bogatstvo, [[rasa]] i društvena klasa. U [[Zapadna kultura|zapadnoj kulturi]] veća muškost obično donosi veći društveni status.<ref>{{Citiranje weba|year=2009|title=Virtue (2009)|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/virtue|access-date=8 June 2009|publisher=Merriam-Webster Online Dictionary}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2009|title=Virile (2009)|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/virile|access-date=8 June 2009|publisher=Merriam-Webster Online Dictionary}}</ref> U većini kultura ''muške privilegije'' daju muškarcima više prava nego ženama. Čak i u društvima u kojima muškarcima nisu dane posebne zakonske privilegije oni obično imaju više položaje moći i smatra se da ih društvo shvaća ozbiljnije.<ref name=":2" /> == Slika u medijima == Medijski prikazi muškaraca često ponavljaju tradicionalno shvaćanje muškosti. Muškarci se na televiziji prikazuju češće nego žene i najčešće se pojavljuju kao glavne uloge u akcijskim i dramskim programima. Muškarci su obično aktivniji u televizijskom programu od žena i obično imaju veću moć i status. Zbog svoje istaknutosti, muškarci će vjerojatnije biti i objekti i poticatelji duhovitog ili omalovažavajućeg sadržaja. Očevi su na televiziji često prikazani ili kao idealizirani i brižni ili kao nespretni i nesposobni. U reklamama su muškarci nesrazmjerno zastupljeni u reklamama za alkohol, vozila i poslovne proizvode.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fejes|first=Fred J.|title=Masculinity as Fact: A Review of Empirical Mass Communication Research on Masculinity|publisher=SAGE Publications|year=1992|isbn=9780803941632|editor-last=Craig|editor-first=Steve|pages=9–22|chapter=Considering Men and the Media}}</ref> == Prava == U većini društava muškarci imaju više zakonskih i kulturnih prava od žena,{{Sfn|Helgeson|2017}} a [[mizoginija]] je u društvu mnogo raširenija od [[Mizandrija|mizandrije]].<ref name="Ouellette">{{Citiranje knjige|last=Ouellette|first=Marc|title=International Encyclopedia of Men and Masculinities|date=2007|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-33343-6|editor-last=Flood, Michael|location=Abingdon, UK; New York, N.Y.|pages=442–3|chapter=Misandry|display-editors=etal|chapter-url=https://books.google.com/books?id=T54J3Q_VwnIC&q=misandry&pg=PA442}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Gilmore|first=David D.|title=Misogyny: The Male Malady|publisher=University of Pennsylvania Press|year=2010|isbn=9780812200324|pages=12–13}}</ref> Muškarci obično dobivaju manje podrške kao žrtve [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]], a silovanje muškaracu donosi stigmu.<ref name="Rabin">{{Citiranje novina|last=Rabin|first=Roni Caryn|date=23 January 2012|title=Men Struggle for Rape Awareness|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2012/01/24/health/as-victims-men-struggle-for-rape-awareness.html|access-date=30 November 2013}}</ref> [[Obiteljsko nasilje|Obiteljsko nasilje nad muškarcima]] na sličan je način stigmatizirano. Protivnici [[Obrezivanje|obrezivanja]] obrezivanje smatraju kršenjem ljudskih prava.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jacobs|first=Allan J.|last2=Arora|first2=Kavita Shah|date=2015-02-01|title=Ritual Male Infant Circumcision and Human Rights|url=https://doi.org/10.1080/15265161.2014.990162|journal=The American Journal of Bioethics|volume=15|issue=2|pages=30–39|doi=10.1080/15265161.2014.990162|issn=1526-5161|pmid=25674955}}</ref> Pokret za prava očeva nastoji podržati rastavljene očeve koji nemaju jednaka prava na brigu o svojoj djeci.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Flood|first=Michael|date=2012-12-01|title=Separated fathers and the ‘fathers’ rights’ movement|url=https://doi.org/10.5172/jfs.2012.18.2-3.235|journal=Journal of Family Studies|volume=18|issue=2-3|pages=235–345|doi=10.5172/jfs.2012.18.2-3.235|issn=1322-9400}}</ref> ''Muški pokret'' odgovor je na probleme s kojima se suočavaju muškarci u zapadnim zemljama. == Simbol == [[Datoteka:Blue male symbol.svg|mini|upright=0.5|Simbol planeta [[Mars|Marsa]] simbol je i za muški spol]] Simbolom [[Mars|Marsa]] (♂) često se predstavlja muški spol.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Schott|first=G D|date=24 December 2005|title=Sex symbols ancient and modern: their origins and iconography on the pedigree|journal=BMJ: British Medical Journal|volume=331|issue=7531|pages=1509–1510|doi=10.1136/bmj.331.7531.1509|issn=0959-8138|pmc=1322246|pmid=16373733}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Solar System Symbols|url=https://solarsystem.nasa.gov/resources/680/solar-system-symbols|access-date=18 August 2021|website=NASA Solar System Exploration}}</ref> Prvi ga je za označavanje spola upotrijebio [[Carl Linné|Carl Linnaeus]] 1751. godine.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stearn|first=William T.|date=May 1962|title=The Origin of the Male and Female Symbols of Biology|url=https://iapt-taxon.org/historic/Congress/IBC_1964/male_fem.pdf|journal=Taxon|volume=11|issue=4|pages=109–113|doi=10.2307/1217734|issn=0040-0262|jstor=1217734|quote=Their first biological use is in the Linnaean dissertation ''Plantae hybridae'' (1751) where in discussing hybrid plants Linnaeus denoted the supposed female parent species by the sign ♀, the male parent by the sign ♂, the hybrid by ☿. In subsequent publications he retained the signs ♀ and ♂ for male and female individuals but discarded ☿ for hybrids.|access-date=7. listopada 2022.|archive-date=27. svibnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230527105139/https://iapt-taxon.org/historic/Congress/IBC_1964/male_fem.pdf|url-status=dead}}</ref> Simbol se ponekad tumači kao stilizirani prikaz štita i koplja [[Rimska mitologija|rimskog boga]] [[Mars (mitologija)|Marsa]]. Međutim, prema Stearnu, ovo je tumačenje ''izmišljeno'' jer svi povijesni dokazi govore u prilog zaključku francuskog klasičnog učenjaka Claudea de Saumaisea da je izvedeno iz ''θρ'', kratkog zapisa grčkog imena za planet Mars, ''Thouros''.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stearn|first=William T.|date=1962|title=The Origin of the Male and Female Symbols of Biology|url=https://www.jstor.org/stable/1217734|journal=Taxon|volume=11|issue=4|pages=109–113|doi=10.2307/1217734|issn=0040-0262|jstor=1217734}}</ref> == Bibliografija == * Andrew Perchuk, Simon Watney, [[:en:Bell_hooks|bell hooks]], ''The Masculine Masquerade: Masculinity and Representation'', MIT Press 1995 * [[:en:Pierre_Bourdieu|Pierre Bourdieu]], ''Masculine Domination'', Paperback Edition, Stanford University Press 2001 * Robert W. Connell, ''Masculinities'', Cambridge : Polity Press, 1995 * [[:en:Warren_Farrell|Warren Farrell]], ''The Myth of Male Power'' Berkley Trade, 1993{{ISBN|0-425-18144-8}} * [[:en:Michael_Kimmel|Michael Kimmel]] (ed.), Robert W. Connell (ed.), Jeff Hearn (ed.), ''Handbook of Studies on Men and Masculinities'', Sage Publications 2004 == Izvori == {{Izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commons|Man}} [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Rodni identiteti]] [[Kategorija:Muškarci]] [[Kategorija:Mužjak| ]] 2ixtvce4hpn40k66oau4zq0nqq2957c 7616234 7616171 2026-10-10T20:22:59Z Croxyz 205325 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/Abraham Silverstein|Abraham Silverstein]] ([[User talk:Abraham Silverstein|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Moon1238|Moon1238]] 7615330 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}}{{Članak tjedna (ikona)|3. tjedan 2025.}} [[Datoteka:Outdoors-man-portrait_(cropped).jpg|mini|Muškarac]] '''Muškarac''' je odraslo [[Čovjek|ljudsko biće]] [[Mužjak|muškoga]] spola. [[Spol]] muškarca određen je pri [[Začeće|začeću]] prisustvom [[Kromosom X (čovjek)|kromosoma X]] od majke i [[Kromosom Y (čovjek)|kromosoma Y]] od oca, a [[Stanična diferencijacija|spolna diferencijacija]] muškog fetusa uglavnom je određena [[Gen|genom]] SRY na kromosomu Y. Spol se vrlo rano očituje u [[Fenotip|fenotipu]] ploda razvojem [[Spolni organi|spolnih organa]], prema čemu se određuje je li [[dijete]] rođeno kao [[dječak]] ili [[djevojčica]]. [[Hormoni]] koji stimuliraju proizvodnju androgena rezultiraju razvojem sekundarnih spolnih obilježja, čime razlike među muškarcima i [[Žena|ženama]] rastu. Kod muškaraca obilježja uključuju rast dlaka na licu, razvoj veće mišićne mase i manji udio [[masti]] u [[Tijelo (biologija)|tijelu]]. Muška anatomija razlikuje se od ženske po organima [[Muški spolni sustav|muškoga reproduktivnog sustava]] koji uključuju [[Spolni ud|penis]], [[sjemenovod]], [[Prostata|prostatu]], [[pasjemenik]] i [[Sjemenik|sjemenike]] te po sekundarnim spolnim obilježjima. Tijekom [[Povijest svijeta|ljudske povijesti]] tradicionalne [[rodne uloge]] često su definirale i ograničavale aktivnosti i mogućnosti muškaraca. Muškarci se često suočavaju s [[Regrutacija|regrutiranjem]] u vojnu službu ili su usmjereni na profesije s visokim [[Mortalitet|stopama smrtnosti]]. Mnoge vjerske doktrine propisuju određena pravila za muškarce, kao što je [[Obrezivanje|nevoljno obrezivanje]]. Muškarci imaju nekoliko godina kraći životni vijek od žena.<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Ritchie|first=Hannah|last2=Roser|first2=Max|date=2019-06-13|title=Gender Ratio|url=https://ourworldindata.org/gender-ratio|journal=Our World in Data}}</ref> Zastupljeniji su i kao počinitelji i kao žrtve [[Nasilje|nasilja]]. [[Transrodnost|Transrodni muškarci]] imaju [[rodni identitet]] koji nije u skladu s njihovim fenotipskim ženskim spolom pri rođenju, dok [[Interseksualnost|interseksualni]] muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predodžbe muške [[Biologija|biologije]]. == Etimologija == Naziv za muškarca ima osnovu u riječi muž, [[Staroslavenski jezik|staroslavenski]] ''mǫžь'', prema [[Indoeuropski prajezik|indoeuropskom]] korijenu ''mon-g-''.<ref>{{Citiranje weba|title=Muž|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1dnURc=&keyword=muž|url-status=live|access-date=2022-10-07|website=Hrvatski jezični portal}}</ref> == Biologija == [[Datoteka:NHGRI_human_male_karyotype.png|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/53/NHGRI_human_male_karyotype.png/220px-NHGRI_human_male_karyotype.png|alt=Karyotype of a human male.|mini| [[Kariotip|Kariogram]] muškarca u pravilu prikazuje kromosomski par X i Y.]] Kod ljudi spermiji normalno nose ili X ili Y spolni kromosom. Ako spermij koji nosi kromosom Y oplodi [[Jajna stanica|jajnu stanicu]] žene, koja uvijek nosi kromosom X, potomak će biti muški (XY). Gen SRY obično se nalazi na Y kromosomu i čimbenik je koji stvara [[testis]] koji onda upravlja diferencijacijom muškog spola. Spolna diferencijacija kod muškaraca odvija se na način koji ovisi o testisima, dok diferencijacija kod žena ne ovisi o gonadama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Rey|first=Rodolfo|last2=Josso|first2=Nathalie|last3=Racine|first3=Chrystèle|date=2000|title=Sexual Differentiation|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279001/|journal=Endotext|publisher=MDText.com, Inc.}}<nowiki>|pmid=25905232 |quote= Irrespective of their chromosomal constitution, when the gonadal primordia differentiate into testes, all internal and external genitalia develop following the male pathway. When no testes are present, the genitalia develop along the female pathway. The existence of ovaries has no effect on fetal differentiation of the genitalia. The paramount importance of testicular differentiation for fetal sex development has prompted the use of the expression "sex determination" to refer to the differentiation of the bipotential or primitive gonads into testes.}}}</nowiki></ref> U prosjeku se na svakih 100 žena rađa oko 105 muškaraca, no omjer je donekle promjenjiv, ovisno o dijelu svijeta i kulturi.<ref name=":1" /> Kod ljudi je [[spolno dvoličje]] prisutno u više osobina. Mnoge od njih nemaju izravnu vezu s reproduktivnom sposobnošću, iako većina ima ulogu u spolnoj privlačnosti. Dimorfizam se opaža u visini, masi i građi tijela, iako uvijek postoje primjeri koji ne slijede opći obrazac: muškarci su obično viši od žena, ali ima mnogo ljudi oba spola koji su blizu srednje visine za cijelu vrstu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Wells|first=Jonathan C. K.|date=2007-09-01|title=Sexual dimorphism of body composition|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1521690X07000371|journal=Best Practice & Research Clinical Endocrinology & Metabolism|series=Normal and Abnormal Sex Development|language=en|volume=21|issue=3|pages=415–430|doi=10.1016/j.beem.2007.04.007|issn=1521-690X}}</ref> [[Datoteka:Vanjska anatomija ljudskog tijela - žena i muškarac sprijeda - s oznakama - Croatian (HR).svg|mini|Fotografija žene (lijevo) i muškarca (desno). Oba modela imaju uklonjene [[stidne dlake]].]] Primarna spolna obilježja (spolni organi, prvenstveno penis i testisi) posebnost su koja je prisutna pri rođenju i ključna su za reprodukciju. Sekundarna spolna obilježja javljaju se tijekom [[Pubertet|puberteta]].<ref name="Melmed">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=nbg1QOAObicC&pg=PA1054|title=Williams Textbook of Endocrinology E-Book|vauthors=Melmed S, Polonsky KS, Larsen PR, Kronenberg HM|publisher=Elsevier Health Sciences|year=2011|isbn=978-1437736007|page=1054}}</ref><ref name="Pack">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=GsalDAAAQBAJ&pg=PA219|title=CliffsNotes AP Biology, 5th Edition|vauthors=Pack PE|publisher=Houghton Mifflin Harcourt|year=2016|isbn=978-0544784178|page=219}}</ref> Takve značajke posebno su očite u fenotipskim osobinama koje razlikuju spolove, no one nisu izravno dio [[Spolni sustav|reproduktivnog sustava]].<ref name="Bjorklund">{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=ZTQIAAAAQBAJ&pg=PA152|title=Child and Adolescent Development: An Integrated Approach|vauthors=Bjorklund DF, Blasi CH|publisher=Cengage Learning|year=2011|isbn=978-1133168379|pages=152–153}}</ref><ref name="auto">{{Citiranje weba|date=30 April 2018|title=Primary & Secondary Sexual Characteristics|url=https://sciencing.com/primary-secondary-sexual-characteristics-8557301.html|website=Sciencing.com}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=m4RlDwAAQBAJ&pg=PA103|title=Encyclopedia of Reproduction|publisher=Elsevier Science|year=2018|isbn=978-0-12-815145-7|page=103}}</ref> Sekundarna spolna obilježja koja su specifična za muškarce uključuju i šira [[Rame|ramena]],<ref name="auto2">{{Citiranje knjige|last=Berger|first=Kathleen Stassen|url=https://archive.org/details/developingperson00berg_0|title=The Developing Person Through the Life Span|publisher=Worth Publishers|year=2005|isbn=978-0-7167-5706-1|page=[https://archive.org/details/developingperson00berg_0/page/349 349]|url-access=registration}}</ref> proširen [[grkljan]] ([[Adamova jabučica]])<ref name="auto2" /> te [[glas]] koji je znatno dublji od glasa djeteta ili žene.<ref name="auto" /> === Reproduktivni sustav === [[Datoteka:Male_pelvic_structures.svg|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cd/Male_pelvic_structures.svg/200px-Male_pelvic_structures.svg.png|desno|mini| Bočni presjek donjeg dijela trbuha muškarca koji prikazuje anatomiju [[Muški spolni sustav|muškog spolnog sustava]]]] [[Muški spolni sustav]] uključuje vanjske i unutarnje genitalije. Muško vanjsko spolovilo sastoji se od penisa, muške uretre i [[Mošnja|mošnjā]], dok se muško unutarnje spolovilo sastoji od testisa, prostate, pasjemenika, sjemenog mjehurića, sjemenovoda, ejakulacijskog kanala i [[Bulbouretralna žlijezda|bulbouretralne žlijezde]].<ref>{{Citiranje weba|title=Definition of Male genitalia|url=https://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=33684|website=MedicineNet|access-date=7. listopada 2022.|archive-date=6. studenoga 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201106152900/https://www.medicinenet.com/script/main/art.asp?articlekey=33684|url-status=dead}}</ref> Uloga muškog reproduktivnog sustava jest proizvodnja [[Sperma|sperme]] koja nosi [[Spermij|spermije]] (time i [[Deoksiribonukleinska kiselina|gensku informaciju]]) koji se mogu sjediniti s jajnom stanicom žene. Sperma koja ulazi u ženinu [[Maternica|maternicu]] i [[Jajovod|jajovode]] [[Oplodnja|oplođuje]] jajnu stanicu koja se razvija u [[Plod (medicina)|fetus]]; poslije ejakulacije muški reproduktivni sustav nema nikakvu ulogu u [[Gestacija|trudnoći]]. Proučavanje muške reprodukcije i povezanih organa naziva se andrologija.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Clement|first=Pierre|last2=Giuliano|first2=François|date=2015|title=Anatomy and physiology of genital organs - men|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26003237/|journal=Handbook of Clinical Neurology|volume=130|pages=19–37|doi=10.1016/B978-0-444-63247-0.00003-1|issn=0072-9752|pmid=26003237}}</ref> === Spolni hormoni === Testosteron potiče razvoj Wolffijevih kanala i penisa te zatvaranje [[Labioskrotalni nabori|labioskrotalnih nabora]] u [[Mošnja|mošnju]]. Drugi značajan hormon u spolnoj diferencijaciji je anti-Müllerov hormon koji inhibira razvoj Müllerovih kanalića. Kod muškaraca testosteron i [[gonadotropini]] koje oslobađa [[hipofiza]] potiču [[Spermatogeneza|spermatogenezu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Goodman|first=H. Maurice|title=Basic Medical Endocrinology|url=https://archive.org/details/basicmedicalendo0004good|publisher=Elsevier|year=2009|isbn=9780123739759|edition=4th|pages=239–256}}</ref> === Zdravlje === Iako se većina globalnih zdravstvenih rodnih nejednakosti odnosi na žene, postoje situacije u kojima su muškarci u lošijem položaju. Jedan takav primjer su [[Rat|oružani sukobi]], gdje su muškarci često neposredne žrtve. Studija o sukobima u 13 zemalja od 1955. do 2002. pokazala je da se 81 % svih nasilnih smrtnih slučajeva u [[Rat|ratu]] odnosio na muškarce.<ref>The World Bank (2012). World Development Report 2012: Gender Equality and Development (Report). Washington, DC: The World Bank.</ref> Osim oružanih sukoba, u područjima s visokom učestalošću nasilja, kao što su regije pod kontrolom [[Narko kartel|narkokartela]], muškarci također imaju više stope smrtnosti.<ref>[http://www.bjs.gov/content/pub/pdf/htus8008.pdf "Homicide Trends in the United States, 1980-2008"] [[United States Department of Justice]] (2010) p. 10</ref> Iznenadne i drastične promjene u gospodarskom okruženju i gubitak društvene potpore, posebice socijalnih subvencija i bonova za hranu, također su povezani s višim razinama [[Alkoholizam|konzumacije alkohola]] i [[Stres|psihičkim stresom]] među muškarcima, što dovodi do rasta u stopama smrtnosti. To je zato što takve situacije muškarcima često otežavaju brigu o obitelji, što je zadatak koji se dugo smatrao ''suštinom muškosti''.<ref name="Autopsy on an Empire: Understanding Mortality in Russia and the Former Soviet Union">{{Citiranje časopisa|last=Brainerd|first=Elizabeth|last2=Cutler|first2=David|year=2005|title=Autopsy on an Empire: Understanding Mortality in Russia and the Former Soviet Union|location=Ann Arbor, MI|publisher=William Davidson Institute}}</ref> Retrospektivna analiza ljudi zaraženih običnom prehladom otkrila je da liječnici podcjenjuju simptome muškaraca, i da su spremniji pripisati simptome i bolest ženama nego muškarcima.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sue|first=Kyle|year=2017|title=The science behind 'man flu.'|url=http://press.psprings.co.uk/bmj/december/manflu.pdf|url-status=dead|journal=BMJ|volume=359|page=j5560|doi=10.1136/bmj.j5560|pmid=29229663|archive-url=https://web.archive.org/web/20171208203826/http://press.psprings.co.uk/bmj/december/manflu.pdf|archive-date=8 December 2017|access-date=11 January 2018|issn=0959-8138 }}</ref> Žene žive dulje od muškaraca u svim zemljama i u svim dobnim skupinama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Austad|first=S.N.A|last2=Bartke|first2=A.A.|year=2016|title=Sex Differences in Longevity and in Responses to Anti-Aging Interventions: A Mini-Review|url=https://www.karger.com/Article/Pdf/381472|journal=Gerontology|volume=62|issue=1|pages=40–6|doi=10.1159/000381472|pmid=25968226|doi-access=free}}</ref> Liječnici muškarcima pružaju manje usluga i manje ih savjetuju.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Williams|first=David R.|date=May 2003|title=The Health of Men: Structured Inequalities and Opportunities|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-public-health_2003-05_93_5/page/724|journal=Am J Public Health|volume=93|issue=5|pages=724–731|doi=10.2105/ajph.93.5.724|pmc=1447828|pmid=12721133}}</ref> == Spolnost i rod == Muška [[seksualnost]] i privlačnost razlikuju se od osobe do osobe, a na seksualno ponašanje muškarca mogu utjecati mnogi čimbenici, uključujući [[Evolucijska psihologija|razvijene predispozicije]], [[ličnost]], [[Roditeljstvo|odgoj]] i [[Kultura|kulturu]]. Dok je većina muškaraca [[Heteroseksualnost|heteroseksualna]], značajne manjine [[Homoseksualnost|homoseksualne]] su ili [[Biseksualnost|biseksualne]] orijentacije.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bailey|first=J. Michael|last2=Vasey|first2=Paul|last3=Diamond|first3=Lisa|last4=Breedlove|first4=S. Marc|last5=Vilain|first5=Eric|last6=Epprecht|first6=Marc|date=2016|title=Sexual Orientation, Controversy, and Science|url=https://www.researchgate.net/publication/301639075|journal=Psychological Science in the Public Interest|volume=17|issue=2|pages=45–101|doi=10.1177/1529100616637616|pmid=27113562|doi-access=free}}</ref> [[Transseksualnost|Transseksualni muškarci]] imaju muški [[rodni identitet]] koji nije u skladu s njihovim fenotipskim ženskim spolom pri rođenju i mogu se podvrgnuti nadomjesnoj terapiji hormonima i [[Promjena spola|operaciji promjene spola]]. [[Interseksualnost|Interseksualni]] muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predodžbe muške biologije.<ref name="whatare">{{Citiranje weba|title=what are Answers to Your Questions About Transgender Individuals and Gender Identity|url=http://www.apa.org/topics/transgender.html|access-date=26 January 2015|publisher=[[American Psychological Association|APA]]}}</ref> Procjena iz 2016. godine jest da se 0,256 % ljudi identificiraju kao transrodne osobe.<ref name="Collin2016">{{Citiranje časopisa|last=Collin|first=Lindsay|last2=Reisner|first2=Sari L.|last3=Tangpricha|first3=Vin|last4=Goodman|first4=Michael|date=2016|title=Prevalence of Transgender Depends on the "Case" Definition: A Systematic Review|journal=The Journal of Sexual Medicine|language=en|volume=13|issue=4|pages=613–626|doi=10.1016/j.jsxm.2016.02.001|pmc=4823815|pmid=27045261}}</ref> Istraživanje provedeno 2017. na 80 929 učenika u [[Minnesota|Minnesoti]] pokazalo je da se otprilike dvostruko više adolescenata ženskog spola izjasnilo kao transrodno u usporedbi s adolescentima muškoga spola.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Goodman|first=Michael|last2=Adams|first2=Noah|last3=Corneil|first3=Trevor|last4=Kreukels|first4=Baudewijntje|last5=Motmans|first5=Joz|last6=Coleman|first6=Eli|date=1 June 2019|title=Size and Distribution of Transgender and Gender Nonconforming Populations: A Narrative Review|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0889852919300015|journal=Endocrinology and Metabolism Clinics of North America|series=Transgender Medicine|language=en|volume=48|issue=2|pages=303–321|doi=10.1016/j.ecl.2019.01.001|issn=0889-8529|pmid=31027541}}</ref> == Društvena uloga == === Muškost === [[Datoteka:'David'_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg|poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ec/%27David%27_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg/180px-%27David%27_by_Michelangelo_Fir_JBU005_denoised.jpg|mini|270x270px| [[Michelangelo Buonarroti|Michelangelov]] ''[[David (Michelangelo)|David]]'' klasična je slika mladenačke muške ljepote u zapadnjačkoj umjetnosti]] Muškost je skup osobina [[Ličnost|ličnosti]] i atributa povezanih s dječacima i muškarcima. Iako je muškost društveno konstruirana,<ref name="shehan">{{Citiranje knjige|last=Shehan|first=Constance L.|url=https://books.google.com/books?id=F_F1DwAAQBAJ|title=Gale Researcher Guide for: The Continuing Significance of Gender|date=2018|publisher=Gale, Cengage Learning|isbn=9781535861175|pages=1–5|language=en}}</ref> neka istraživanja pokazuju da su određena ponašanja koja se smatraju muškima pod biološkim utjecajem.<ref name="books.google.com">Social vs biological citations: </ref> U kojoj je mjeri muškost pod biološkim ili društvenim utjecajem predmet je rasprave.<ref name="books.google.com" /> Ona se razlikuje od definicije [[Mužjak|biološkog muškog spola]] jer i muškarci i žene mogu pokazivati ''muške'' osobine.<ref>Male vs Masculine/Feminine: </ref> Muškarci se općenito suočavaju s društvenom stigmom zbog utjelovljenja ''ženskih'' osobina, više nego žene zbog utjelovljenja ''muških'' osobina.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|last=Helgeson|first=Vicki S.|url=https://www.worldcat.org/oclc/958164206|title=Psychology of gender|date=2017|isbn=978-1-138-10034-3|edition=5.|location=New York|oclc=958164206}}</ref> To se može pojaviti kao [[homofobija]].<ref name=":2" /> Standardi muškosti razlikuju se u različitim kulturama i povijesnim razdobljima.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=jWj5OBvTh1IC&q=%22meanings+of+manhood+vary%22|title=Men and Masculinities: A Social, Cultural, and Historical Encyclopedia, Volume 1|date=2004|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-57-607774-0|editor-last=Kimmel|editor-first=Michael S.|location=Santa Barbara, Calif.|page=xxiii|editor-last2=Aronson|editor-first2=Amy}}</ref> Dok vanjski znakovi muškosti izgledaju drugačije u različitim kulturama, postoje neki zajednički aspekti. U svim kulturama u prošlosti, i još uvijek među tradicionalnim i nezapadnim kulturama, vjenčanje je najčešća i definitivna razlika između dječaštva i muškosti.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Arnett|first=Jeffrey Jensen|date=1998|title=Learning to Stand Alone: The Contemporary American Transition to Adulthood in Cultural and Historical Context|url=https://www.karger.com/Article/Abstract/22591|journal=Human Development|language=en|volume=41|issue=5–6|pages=295–315|doi=10.1159/000022591|issn=0018-716X}}</ref> U kasnom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] pokazalo se da su se neke »odlike muškarca« tradicionalno ostvarene u braku (zaštita, materijalno osiguranje i reprodukcija) još uvijek smatrale znakovima postizanja muškosti.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Gilmore|first=David D.|url=https://archive.org/details/manhoodinmaking00davi|title=Manhood in the Making: Cultural Concepts of Masculinity|date=1990|publisher=Yale University Press|isbn=0-300-05076-3|pages=[https://archive.org/details/manhoodinmaking00davi/page/48 48]|language=en|url-access=registration}}</ref> === Osobni odnosi === Platonski odnosi ne razlikuju se značajno između muškaraca i žena, iako neke razlike postoje. [[Prijateljstvo|Prijateljstva]] koja uključuju muškarce više se temelje na zajedničkim aktivnostima nego na samootkrivanju i osobnoj povezanosti. Percepcija prijateljstva koje uključuje muškarce razlikuje se među kulturama i vremenskim razdobljima.<ref name=":2" /> U heteroseksualnim romantičnim vezama od muškaraca se obično očekuje da preuzmu proaktivnu ulogu, započnu vezu, planiraju spojeve i predlože brak.<ref name=":2" /> === Status === Antropologija je pokazala da sama muškost ima društveni status, baš kao i bogatstvo, [[rasa]] i društvena klasa. U [[Zapadna kultura|zapadnoj kulturi]] veća muškost obično donosi veći društveni status.<ref>{{Citiranje weba|year=2009|title=Virtue (2009)|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/virtue|access-date=8 June 2009|publisher=Merriam-Webster Online Dictionary}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2009|title=Virile (2009)|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/virile|access-date=8 June 2009|publisher=Merriam-Webster Online Dictionary}}</ref> U većini kultura ''muške privilegije'' daju muškarcima više prava nego ženama. Čak i u društvima u kojima muškarcima nisu dane posebne zakonske privilegije oni obično imaju više položaje moći i smatra se da ih društvo shvaća ozbiljnije.<ref name=":2" /> == Slika u medijima == Medijski prikazi muškaraca često ponavljaju tradicionalno shvaćanje muškosti. Muškarci se na televiziji prikazuju češće nego žene i najčešće se pojavljuju kao glavne uloge u akcijskim i dramskim programima. Muškarci su obično aktivniji u televizijskom programu od žena i obično imaju veću moć i status. Zbog svoje istaknutosti, muškarci će vjerojatnije biti i objekti i poticatelji duhovitog ili omalovažavajućeg sadržaja. Očevi su na televiziji često prikazani ili kao idealizirani i brižni ili kao nespretni i nesposobni. U reklamama su muškarci nesrazmjerno zastupljeni u reklamama za alkohol, vozila i poslovne proizvode.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fejes|first=Fred J.|title=Masculinity as Fact: A Review of Empirical Mass Communication Research on Masculinity|publisher=SAGE Publications|year=1992|isbn=9780803941632|editor-last=Craig|editor-first=Steve|pages=9–22|chapter=Considering Men and the Media}}</ref> == Prava == U većini društava muškarci imaju više zakonskih i kulturnih prava od žena,{{Sfn|Helgeson|2017}} a [[mizoginija]] je u društvu mnogo raširenija od [[Mizandrija|mizandrije]].<ref name="Ouellette">{{Citiranje knjige|last=Ouellette|first=Marc|title=International Encyclopedia of Men and Masculinities|date=2007|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-33343-6|editor-last=Flood, Michael|location=Abingdon, UK; New York, N.Y.|pages=442–3|chapter=Misandry|display-editors=etal|chapter-url=https://books.google.com/books?id=T54J3Q_VwnIC&q=misandry&pg=PA442}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Gilmore|first=David D.|title=Misogyny: The Male Malady|publisher=University of Pennsylvania Press|year=2010|isbn=9780812200324|pages=12–13}}</ref> Muškarci obično dobivaju manje podrške kao žrtve [[Spolno zlostavljanje|seksualnog zlostavljanja]], a silovanje muškaracu donosi stigmu.<ref name="Rabin">{{Citiranje novina|last=Rabin|first=Roni Caryn|date=23 January 2012|title=Men Struggle for Rape Awareness|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2012/01/24/health/as-victims-men-struggle-for-rape-awareness.html|access-date=30 November 2013}}</ref> [[Obiteljsko nasilje|Obiteljsko nasilje nad muškarcima]] na sličan je način stigmatizirano. Protivnici [[Obrezivanje|obrezivanja]] obrezivanje smatraju kršenjem ljudskih prava.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jacobs|first=Allan J.|last2=Arora|first2=Kavita Shah|date=2015-02-01|title=Ritual Male Infant Circumcision and Human Rights|url=https://doi.org/10.1080/15265161.2014.990162|journal=The American Journal of Bioethics|volume=15|issue=2|pages=30–39|doi=10.1080/15265161.2014.990162|issn=1526-5161|pmid=25674955}}</ref> Pokret za prava očeva nastoji podržati rastavljene očeve koji nemaju jednaka prava na brigu o svojoj djeci.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Flood|first=Michael|date=2012-12-01|title=Separated fathers and the ‘fathers’ rights’ movement|url=https://doi.org/10.5172/jfs.2012.18.2-3.235|journal=Journal of Family Studies|volume=18|issue=2-3|pages=235–345|doi=10.5172/jfs.2012.18.2-3.235|issn=1322-9400}}</ref> ''Muški pokret'' odgovor je na probleme s kojima se suočavaju muškarci u zapadnim zemljama. == Simbol == [[Datoteka:Blue male symbol.svg|mini|upright=0.5|Simbol planeta [[Mars|Marsa]] simbol je i za muški spol]] Simbolom [[Mars|Marsa]] (♂) često se predstavlja muški spol.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Schott|first=G D|date=24 December 2005|title=Sex symbols ancient and modern: their origins and iconography on the pedigree|journal=BMJ: British Medical Journal|volume=331|issue=7531|pages=1509–1510|doi=10.1136/bmj.331.7531.1509|issn=0959-8138|pmc=1322246|pmid=16373733}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Solar System Symbols|url=https://solarsystem.nasa.gov/resources/680/solar-system-symbols|access-date=18 August 2021|website=NASA Solar System Exploration}}</ref> Prvi ga je za označavanje spola upotrijebio [[Carl Linné|Carl Linnaeus]] 1751. godine.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stearn|first=William T.|date=May 1962|title=The Origin of the Male and Female Symbols of Biology|url=https://iapt-taxon.org/historic/Congress/IBC_1964/male_fem.pdf|journal=Taxon|volume=11|issue=4|pages=109–113|doi=10.2307/1217734|issn=0040-0262|jstor=1217734|quote=Their first biological use is in the Linnaean dissertation ''Plantae hybridae'' (1751) where in discussing hybrid plants Linnaeus denoted the supposed female parent species by the sign ♀, the male parent by the sign ♂, the hybrid by ☿. In subsequent publications he retained the signs ♀ and ♂ for male and female individuals but discarded ☿ for hybrids.|access-date=7. listopada 2022.|archive-date=27. svibnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230527105139/https://iapt-taxon.org/historic/Congress/IBC_1964/male_fem.pdf|url-status=dead}}</ref> Simbol se ponekad tumači kao stilizirani prikaz štita i koplja [[Rimska mitologija|rimskog boga]] [[Mars (mitologija)|Marsa]]. Međutim, prema Stearnu, ovo je tumačenje ''izmišljeno'' jer svi povijesni dokazi govore u prilog zaključku francuskog klasičnog učenjaka Claudea de Saumaisea da je izvedeno iz ''θρ'', kratkog zapisa grčkog imena za planet Mars, ''Thouros''.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stearn|first=William T.|date=1962|title=The Origin of the Male and Female Symbols of Biology|url=https://www.jstor.org/stable/1217734|journal=Taxon|volume=11|issue=4|pages=109–113|doi=10.2307/1217734|issn=0040-0262|jstor=1217734}}</ref> == Bibliografija == * Andrew Perchuk, Simon Watney, [[:en:Bell_hooks|bell hooks]], ''The Masculine Masquerade: Masculinity and Representation'', MIT Press 1995 * [[:en:Pierre_Bourdieu|Pierre Bourdieu]], ''Masculine Domination'', Paperback Edition, Stanford University Press 2001 * Robert W. Connell, ''Masculinities'', Cambridge : Polity Press, 1995 * [[:en:Warren_Farrell|Warren Farrell]], ''The Myth of Male Power'' Berkley Trade, 1993{{ISBN|0-425-18144-8}} * [[:en:Michael_Kimmel|Michael Kimmel]] (ed.), Robert W. Connell (ed.), Jeff Hearn (ed.), ''Handbook of Studies on Men and Masculinities'', Sage Publications 2004 == Izvori == {{Izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commons|Man}} [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Rodni identiteti]] [[Kategorija:Muškarci]] [[Kategorija:Mužjak| ]] 8oqziz0agn16j6zfhznv4fkvj3bviia 0 102318 7616092 7275375 2026-10-10T14:26:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616092 wikitext text/x-wiki {{Infokutija OS | ime = Windows Vista | logo = [[Datoteka:Microsoft Windows Vista wordmark.svg|256px]] | screenshot = [[Datoteka:Windows_Vista_Desktop.png|256px]] | naslov = Snimak zaslona Windows Viste Ultimate. | website = [http://www.microsoft.com/croatia/windows/products/windowsvista/ Windows Vista matična stranica] | razvijatelj = [[Microsoft]] | porodica = [[Windows NT]] | model_izvornog_koda = closed source / shared source | posljednja_izdana_verzija = 6.0.6002 | datum_posljednjeg_izdanja = 26. svibnja 2009.<ref>https://www.gaijin.at/en/infos/windows-version-numbers</ref> | posljednja_testna_verzija = | datum_posljednje_testne_verzije = | marketinski_cilj = | jezik = višejezično | tip_jezgre = hibridna | ui = [[Windows Aero|Aero]] - [[GUI|grafičko korisničko sučelje]] | licenca = [[Microsoft]] [[Eula]] | radno_stanje = Kraj podrške | podrzane_platforme = | model_azuriranja = | upravitelj_paketa = Windows Installer | prethodnik = [[Windows XP]] | nasljednik = [[Windows 7]] }} '''Windows Vista''' je linija [[GUI|grafičkih]] [[operativni sustav|operativnih sustava]] napravljenih za [[PC]], uključujući obiteljske (kućne), poslovne verzije, [[Tablet|Tablet PC]] verzije, i verzije za Media Center računala. Prije Vistine najave [[22. srpnja]] [[2005.]], Windows Vista je bila poznata pod svojim kodnim imenom "Longhorn". Izrada je završena [[8. studenog]] [[2006.]]; sljedeća tri mjeseca isporučivana je proizvođačima [[hardver]]a i [[softver]]a, poslovnim korisnicima i prodajnim kanalima. [[30. siječnja]] [[2007.]] izdana je svim običnim korisnicima i omogućeno je kupovanje Viste preko [[Microsoft]]ove web-stranice. Izrada Windows Viste odužila se na više od pet godina poslije izdavanja njegovog prethodnika, [[Windows XP|Windows XP-]]a, te je upravo tih pet godina postalo najduže razdoblje između dvije verzije [[Microsoft Windows|Windowsa]]. Windows Vista sadržava stotine novih značajki; neke od najvećih su unaprijeđeno [[grafičko korisničko sučelje]] poznato pod nazivom [[Windows Aero]], unaprijeđena tražilica, novi multimedijski alati kao Windows DVD Maker i kompletno redizajnirane mrežne, audio, printerske, i grafičke podsustave. Vista pokušava povećati nivo komunikacije između uređaja na [[LAN|kućnoj mreži]] koristeći [[peer-to-peer]] tehnologiju, te omogućava lakšu razmjenu datoteka između [[računalo|računala]] i uređaja. Za programere Vista uključuje verziju 3.0 .NET Frameworka, koja programerima omogućava lakšu izradu visokokvalitetnih aplikacija. [[Microsoft]]ovi prvi planovi za Windows Vistu bili su povećanje sigurnosti u Windows [[operativni sustav|operativnom sustavu]]. Windows Vista je bila pogođena s mnogo negativnih komentara i kritika. Uglavnom se kritiziralo ograničenje kopiranja zaštićenih digitalnih sadržaja i korisnost novih značajki sustava kao što je User Account Control. == Izrada == [[Datoteka:Windows Longhorn logo.png|mini|lijevo|175px|Windows Longhorn logo]] Microsoft je počeo planirati Vistu ("Longhorn") [[2001.]] godine, odmah nakon izlaska [[Windows XP|XP-a]]. Bio je očekivan krajem [[2003.]] kao korak između [[Windows XP|Windows XP-]]a i "Blackcomba" (sada znanog pod imenom [[Windows 7]]). "Longhorn" je trebao uključiti mnogo novih značajki i tehnologija planiranih za "Blackcomb". Originalni "Longhorn", zasnovan na [[Windows XP|XP-ovom]] izvornom kodu je odbačen i krenulo se otpočetka, izradom na bazi sustava [[Windows Server 2003]]. Neki najavljeni noviteti kao što je WinFS su odbačeni ili odgođeni. Razvoj Windows Viste započeo je ubrzo nakon izlaska Windows XP-a 2001. godine. Sustav je izvorno bio poznat pod kodnim imenom ''Longhorn'' i isprva zamišljen kao manja nadogradnja XP-a, no tijekom godina razvio se u ambiciozan i zaseban projekt.<ref name="thurrott1">Thurrott, Paul. ''[https://www.thurrott.com/windows/windows-vista/longhorn-revealed The Road to Gold: The Longhorn/Vista Development Story]''. ''Thurrott.com''.</ref> === Pre-reset Longhorn buildovi === {| class="wikitable" ! Build !! Datum !! Faza !! Ključne novosti !! Izvori |- | 3683 || 23. rujna 2002. || Milestone 3 || Prvi poznati build s DCE, Plex temom, Sidebar || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Longhorn_build_3683 BetaWiki] |- | 4008 || veljača 2003. || Milestone 4 || Novi Installer, Plex tema, početak DWM razvoja || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Longhorn_build_4008 BetaWiki] |- | 4015 || ožujak 2003. || Milestone 5 || Librarie, roditeljski nadzor, eksperimentalni Sidebar || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Longhorn_build_4015 BetaWiki] |- | 4039 || kolovoz 2003. || Milestone 6 || Aero Glass, DWM, Phodeo, Slate tema || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Longhorn_build_4039 BetaWiki] |- | 4074 || svibanj 2004. || Milestone 7 (WinHEC) || WinFS, novi Control Panel, Sidebar || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Longhorn_build_4074 BetaWiki] |- | 4093 || kolovoz 2004. || Pre-reset || Movie Maker, Avalon, eksperimentalni .NET shell || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Longhorn_build_4093 BetaWiki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210701174234/https://betawiki.net/wiki/Windows_Longhorn_build_4093 |date=1. srpnja 2021. }} |} === Post-reset Vista buildovi === {| class="wikitable" ! Build !! Datum !! Status !! Ključne značajke !! Izvori |- | 5048 || travanj 2005. || WinHEC Developer Preview || Aero stil, nova ikonska shema, DWM (skriven) || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Vista_build_5048 BetaWiki] |- | 5112 || srpanj 2005. || Beta 1 || Redizajniran Explorer, User Account Control (UAC) || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Vista_build_5112 BetaWiki] |- | 5219 || rujan 2005. || CTP || Novi Start meni, Windows Sidebar, Sync Center || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Vista_build_5219 BetaWiki] |- | 5259 || prosinac 2005. || December CTP || UAC poboljšanja, novi Network Center || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Vista_build_5259 BetaWiki] |- | 6000 || studeni 2006. || RTM || Konačna verzija Viste, Aero, UAC, WMP 11 || [https://betawiki.net/wiki/Windows_Vista_build_6000 BetaWiki] |} == Napomene == * Buildovi prije 4093 smatraju se dijelom tzv. pre-reset Longhorna. * Reset projekta se dogodio u kolovozu 2004., kada je razvoj krenuo iz temelja na kodnoj osnovi Windows Server 2003. * Informacije su preuzete s [[BetaWiki]] i Microsoft Build zapisa. == Vanjske poveznice == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://en.wikipedia.org/wiki/Development_of_Windows_Vista Wikipedia – Razvoj Windows Viste] == Nove ili unaprijeđene značajke == [[Datoteka:Windows_Vista_Explorer.png|mini|175px|Windows Vista Explorer.]] [[Datoteka:Windows_Media_Player_11_Vista.png|mini|175px|Windows Media Player 11.]] * '''[[Windows Aero]]''': Novo [[grafičko korisničko sučelje]] koje koristi [[hardver]]ske mogućnosti [[računalo|računala]], nazvano Windows Aero – skraćenica za: autentično, energično, reflektivno, otvoreno (''Authentic, Energetic, Reflective, and Open''). Novo sučelje je jasnije i oku ugodnije nego što su bila prijašnja sučelja. Sučelje uključuje prozirnost, sličice uživo (''live thumbnails''), ikone uživo (''live icons'') te animacije. Windows Aero sučelje nije dostupno u izdanju Windows Vista Starter. * '''Windows Shell''': Novi Windows shell (''ljuska'') je drugačija nego ona u [[Windows XP|XP-u]]. Omogućava nove načine organizacije, navigacije, i mogućnosti traženja. Windows Explorerova Traka sa zadacima(''task panel'') je uklonjena, a opcije s te trake uključene u novi ''toolbar''. "Favorite links" traka je dodana, a ona omgućava prečice do određenih mapa sa samo jednim klikom. Adresna traka je zamijenjena s novim ''breadcrumb'' navigacijskim sustavom. Traka pregleda(''The preview panel'') dopušta korisnicima da vide umanjenu sličicu (''thumbnail'') datoteka i sadržaj dokumenata. [[Start meni]] je isto promijenjen; nema više zbunjujućih izbornika i podizbornika u navigaciji programima. Riječ "Start" zamijenjena je plavim Windows Orb-om (drugi naziv: "Pearl"). * '''Brza pretraga''' (''Instant Search''): Vista je uvela novi način pretrage nazvan Brza pretraga koja je puno brža i bazirana na sadržaju. * '''Windows Sidebar''': Prozirna traka "zakačena" na jednu od strana ekrana (lijeva ili desna) koja omogućuje korisniku da na nju postavi Desktop Gadgete, male aplikacije namijenjene informiranju (npr. sportski rezultati, vrijeme). Gadgeti mogu biti postavljeni na bilo koji dio radne površine. * '''Windows Internet Explorer 7''': Novo sučelje, kartice (više stranica u jednom prozoru), RSS, polje za pretraživanje, unaprijeđeni ispis, zumiranje stranica, Quick Tabs (sličice svih otvorenih kartica), Anti-Phishing filter, IDN podrška, poboljšana podrška web-strandarda. IE7 u Visti pokreće se u izolacijskom načinu. * '''Windows Media Player 11''': Nova verzija [[Microsoft]]ovog programa za reprodukciju i organizaciju [[glazba|glazbe]] i [[video|videa]]. Značajke ove verzije su brza tražilica, novi [[GUI|sučelje]] za '''biblioteku medija''', mogućnost prikazivanja [[fotografija]] i njihove organizacije, mogućnost dijeljenja [[glazba|glazbe]] preko [[LAN|mreže]] s drugim Vista [[računalo|računalima]], mogućnost integracije sa [[Xbox 360]] konzolom, i podrška za ostale Media Center Produžetke (''Extenders''). * '''Backup and Restore Center''': Uključuje aplikacije za sigurnosne kopije i povratak sustava koja daje korisnicima mogućnost namještanja automatskog periodičkog kreiranja sigurnosnih kopija [[datoteka]] na [[računalo|računalu]], a tu je i mogućnost povratka stanja računala iz prijašnjih sistemskih kopija. Sigurnosne kopije nisu kompletne, spremaju samo promjene [[datoteka]] od prošle verzije, a to štedi prostor na [[tvrdi disk|tvrdom disku]]. Postoji i mogućnost sigurnosne kopije cijelog [[računalo|PC]]-a (''Complete PC Backup'') (dostupno samo u Ultimate, Business i Enterprise verzijama) koja kopira cijeli sadržaj [[računalo|računala]] na drugi [[tvrdi disk]] ili [[DVD]]. Ovo se može upotrijebiti za vraćanje kompletnog računala nakon formatiranja, kvara računala, a možete cijelu sliku sustava prenijeti i na drugo računalo. * '''Windows Mail''': Zamjena za Outlook Express koja uključuje novi način pohrane e-mailova i uključeno Brzo pretraživanje. * '''Windows Calendar''' je novi kalendar (''sličan onome iz Microsoft Outlooka'', te [[Apple]]ovoj aplikaciji iCal'') * '''Windows Photo Gallery''': Alat za upravljanje i organiziranje [[slika]] i [[video|videa]]. Windows Photo Gallery može slike preuzeti s digitalnog [[fotoaparat]]a, postoji mogućnost označavanja i ocjenjivanja datoteka, podešenja i uređivanja slika. Slike se mogu prikazati u slideshowu, a oni se mogu kopirati na [[DVD]]e. * '''Windows DVD Maker''': Program koji daje mogućnost izrade [[video]] [[DVD]]ova zasnovanih na korisničkom sadržaju. Korisnici mogu kreirati [[DVD]] s naslovima, menijima, videom, pozadinskom glazbom, a mogu i napraviti slikovni slideshow u nekoliko [[minuta]]. * '''Windows Media Center''': Program koji je bio dostupan u Media Center inačicama [[Windows XP|Windowsa XP]] sada je uključen u Home Premium i Ultimate verziju Viste. * '''Igre i Games Explorer''': Igre uključene u Vistu promijenjene su da bi se prikazale grafičke mogućnosti Viste. Nove igre su Chess Titans, Mahjong Titans i Purble Place. Novi program Games Explorer prikazuje prečice i informacije o svim igrama instaliranim na računalu. * '''Windows Mobility Center''' je upravljačka ploča koja na jednom mjestu nudi informacije važne za prijenosna računala(svjetlina, zvuk, stanje baterije, bežičnu mrežu, itd.). * '''Windows Meeting Space''' zamjenjuje NetMeeting. Korisnici mogu dijeliti aplikacije (ili njihovu cijelu radnu površinu) wsa korisnicima u [[LAN|lokalnoj mjreži]], preko [[internet]]a koristeći [[peer-to-peer]] tehnologiju. * '''Shadow Copy''' automatski kreira dnevne kopije datoteka i mapa. Ova mogućnost dostupna je u Business, Enterprise i Ultimate verzijama Windows Viste, a preuzeta je iz [[Windows Server 2003]] operativnog sustava. * '''Windows Update''': Alat za provjeravanje i upravljanje ažuriranjima (''updateovima''). Alat omogućuje provjeru ''updatea'' iz Upravljačke ploče, kroz [[Microsoft Windows|Windowsovo]] sučelje, a ne preko [[World Wide Web|weba]] kako je bilo u prijašnjim inačicama Windowsa. * '''Parental controls''': Dopušta administratorima kontrolu web-stranica, programa i igara koje standardni korisnik može koristiti i instalirati. Mogućnost postoji samo u Home Premium i Ultimate verzijama Viste. * '''Glasovno upravljanje''' (''Speech recognition'') je ugrađeno u Vistu. Sadrži re[[dizajn]]irano korisničko sučelje. Za razliku od Office 2003 glasovnog upravljanja koje je podržavalo samo Notepad i Wordpad, ovo podržava skoro sve aplikacije instalirane na Vistu. Dostupno je u nekoliko jezika: Britanskom i američkom [[engleski|engleskom]], [[španjolski|španjolskom]], [[francuski|francuskom]], [[njemački|njemačkom]], [[kineski|kineskom]](Tradicionalnom i pojednostavljenom), te u [[japanski|japanskom]]. * Novi fontovi, uključujući nekoliko dizajniranih za čitanje s [[zaslon]]a, i unaprijeđeni kineski (Yahei, JhengHei), japanski (Meiryo) i korejski (Malgun) fontovi. [[ClearType]] je poboljšan i automatski je uključen. * '''Problem Reports and Solutions''': Program u kojem korisnici vide sve poslane probleme i moguća rješenja za sistemske greške. * Poboljšana kontrola zvuka dopušta korisnicima podešavanje zvuka za svaku apliaciju odvojeno. Dostupne su i nove funkcionalnosti kao ''Room Correction'', upravljanje basom, itd. * '''Podaci o performansama''' (''System Performance Assessment'') je alat za ocjenu sustava. [[Softver]] kao što su igre mogu primati ove informacije i prilagođavati se računalu da bi poboljšale svoje performanse. Alat testira [[Procesor (računarstvo)|procesor]], [[radna memorija|RAM]], 2-D and 3-D grafiku, [[Računalna memorija|memoriju]] [[grafička kartica|grafičke kartice]] i kapacitet [[tvrdi disk|tvrdog diska]]. * Windows Ultimate Extras: Ultimate verzija Viste dopušta pristup dodatnim igrama i alatima, dostupnima kroz Windows Update. Ovo zamjenjuje program Microsoft Plus!. * '''Ugrađeni alat za uravljanje particijama''' (''Built-in hard drive partition management''): Alat koji omogućava upravljanje particijama, uključujući smanjivanje, povećavanje, stvaranje i formatiranje particija. == Izdanja == [[26. veljače]] [[2006.]] godine, tvrtka [[Microsoft]] objavila je da će se na tržištu pojaviti čak šest verzija ovog operativnog sustava. Objavljeno je i to da će sve verzije biti dostupne i za 32-bitne procesore i za 64-bitne procesore. Imena verzija su: * '''Windows Vista Starter''' * '''Windows Vista Home Basic''' * '''Windows Vista Home Premium''' * '''Windows Vista Business''' * '''Windows Vista Enterprise''' * '''Windows Vista Ultimate''' Dostupne su i verzije specijalno namijenjene [[europa|europskom]] tržištu: Vista Home Basic N i Vista Business N. Ove verzije se prodaju bez [[Windows Media Player]]a zbog žalbe [[europska unija|Europske unije]] protiv [[Microsoft]]a. == Teme == [[Datoteka:Vista_Flip_3d.png|mini|175px|Windows Flip 3D.]] '''Windows Aero'''<br> :Glavna Vistina tema napravljena je na novom kompozicijskom engineu nazvanom Desktop Window Manager. Windows Aero uvodi podršku za 3D grafiku (Windows Flip 3D), efekte poluprozirnosti (Glass), sličice uživo (''live thumbnails'', animacije prozora. Pokreće se na grafičkim karticama s 128 [[megabajt|MB]] [[radna memorija|radne memorije]], [[DirectX]] 9 podrškom, te Pixel Shaderima 2.0. Nije uključen u Starter i Home Basic verzije. '''Windows Vista Standard'''<br> :Ovo je posebna verzija Aera bez efekta stakla, animacija prozora i ostalih naprednih grafičkih mogućnosti kao što je Windows Flip 3D. Baš kao i Windows Aero koristi ''Desktop Window Manager'', a ima iste zahtjeve kao i Windows Aero. Ovo je glavna tema za Windows Vista Home Basic verziju. Starter verzija nema ovu temu. '''Windows Vista Basic'''<br> :Tema slična [[Windows XP|XP-]]ovoj temi, a dodane su animacije kao ona u ''progress baru''. Ne koristi ''Desktop Window Manager''; nema prozirnosti, animacija prozora, Windows Flip 3D-a ili neke druge DWM funkcije. '''Windows Classic'''<br> :Tema slična onoj u sustavima [[Windows 98]], [[Windows 2000]], te onoj u [[Windows Server 2003]]. ==Kritike== '''Driveri''' Windows Vista dopušta instalaciju samo u Microsoftu službeno registriranih drivera. Kako je za tu registraciju Microsoft zahtijevao novac mnoge kompanije su odbile poslati drivere za računalne komponente tako da nisu dobile od Viste traženi WHQL potpis.<ref>{{citiranje www |url=http://msdn2.microsoft.com/en-us/library/aa906341.aspx |naslov=Signing Drivers For Public Release (Windows Server 2008 and Windows Vista) |izdavač=[[Microsoft]] |preuzeto=2008-02-23}}</ref> Teoretski je bilo moguće instalirati komponente bez od Microsofta ovjerenih drivera, ali u stvarnosti za to je bilo potrebno opširnije računalno znanje. Početkom svibnja 2008. i sam Microsoft je priznao da su postojali veliki problemi po pitanju drivera, ali da su oni na kraju ipak riješeni.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.news.com/8301-13860_3-9933555-56.html |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=2. svibnja 2008. |archive-date=11. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210311062851/https://www.cnet.com/news/ |url-status=dead }}</ref> * Sustav je bio kritiziran zbog visokih hardverskih zahtjeva, posebice za Aero sučelje. * Brojni korisnici prijavili su probleme s kompatibilnošću starijeg hardvera i aplikacija.<ref name="compatibility">Microsoft. ''[https://learn.microsoft.com/en-us/windows-hardware/drivers/gettingstarted/windows-vista-hardware-certification-program Windows Vista Compatibility] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}''.</ref> * Funkcionalnosti kao što su WinFS, NGSCB i drugi koncepti najavljeni u ranoj fazi razvoja su izbačeni.{{ni}} == Sistemski zahtjevi == {|class="wikitable" cellpadding="3" cellspacing="0" style="text-align:center;" |+'''Windows Vista sistemski zahtjevi''' |- ! style="background:#ecfcf0;width:120px;height:35px;" | ! style="background:#ecfcf0;width:175px;" align="center" valign="middle" | Vista Capable ! style="background:#ecfcf0;height:28px;" align="center" valign="middle" | Vista Premium Ready |- ![[Procesor (računarstvo)|procesor]] | 800&nbsp;MHz || 1.0&nbsp;GHz |- ![[Radna memorija|Memorija]] | 512 MB RAM || 1 GB RAM |- ![[Grafička kartica]] | DirectX 9 podrška || DirectX 9 podrška, Pixel Shader v2.0 and [[Windows Display Driver Model|WDDM 1.0]] podrška |- !Grafička memorija | - || 128 MB RAM podržava do 2,756,000 [[piksel]]a (1920 × 1200) a kartice s 512 MB i više za rezolucije kao 2560x1600 |- !Kapacitet [[tvrdi disk|tvrdog diska]] | 20 [[gigabajt|GB]] || 40 [[gigabajt|GB]] |- !Slobodni prostor | 15 [[gigabajt|GB]] || 15 [[gigabajt|GB]] |- !Drugi uređaji | [[CD-ROM]] || [[DVD-ROM]] |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.microsoft.com/croatia/windows/products/windowsvista/default.mspx Microsoft Windows Vista]{{hr icon}} — Microsoft Windows Vista web stranica * [http://www.microsoft.com/croatia/windows/products/windowsvista/buyorupgrade/upgradepaths.mspx Microsoft Windows Vista Info o nadogradnji]{{hr icon}} — Windows Vista nadogradnja * [http://www.microsoft.com/croatia/windows/products/windowsvista/buyorupgrade/upgradeadvisor.mspx Savjetnik za ažuiranje]{{hr icon}}-Odabire verziju Viste koja je najbolja za vaše računalo * [http://www.microsoft.com/croatia/windows/products/windowsvista/default.mspx?pill=0&WT.mc_id=?FAT121A/ Pogledajte Windows Vista]{{hr icon}} — Službena stranica s informacijama o Windows Visti {{Microsoft Windows}} [[Kategorija:Microsoft Windows|Vista]] a60k7xkxk47uxrto7vvb05qz5e506ru 0 111730 7616199 6049984 2026-10-10T19:17:35Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616199 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Hans Adolf Krebs | slika = Hans Adolf Krebs.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[25. kolovoza]] [[1900]]. | mjesto_rođenja = [[Hildesheim]] | datum_smrti = [[22. studenoga]] [[1981.]] | mjesto_smrti = [[Oxford]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|NJEC}}<br>{{ZD+X|UK}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biokemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1953. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} Sir ''' Hans Adolf Krebs''' ([[Hildesheim]], [[25. kolovoza]] [[1900]]. – [[Oxford]], [[22. studenoga]] [[1981.]]), [[Njemačka|njemački]], kasnije i [[Velika Britanija|britanski]] [[liječnik]] i [[biokemičar]]. Najpoznatiji je po svome otkriću dva važna metabolička ciklus: [[Ciklus uree]] i [[Krebsov ciklus|ciklus limunske kiseline]]. Ciklus limunske kiseline, ključni metabolički proces kojim stanice proizvode energiju, danas znan kao i '''Krebsov ciklus''' donio mu je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1953.g. == Život == Rođen je u obitelji Alme i Georga Krebsa. Otac mu je bio [[otorinolaringolog]]. 1918. počeo je studirati medicinu, a 1923. je diplomirao. Medicinu je učio na sveučilištu u [[Göttingen]] i na sveučilištu u [[Freiburg]]. 1925. postao je doktor znanosti na sveučilištu u [[Hamburg]]u, te je nakon toga godinu dana pročavao [[kemija|kemiju]], da bi zatim postao asistent [[Otto Warburg|Otta Warburga]] sve do 1930.g. Nakon toga se je vratio kliničkoj medicini u bolnici u gradu [[Altona]] gdje je istraživao urein ciklus. Zbog svoga židovskog porijekla zabranjen mu je rad u medicini u Njemačkoj, te je 1933. preselio u Englesku. Pozvan je u [[Cambridge]] gdje je radio na odjelu [[Biokemija|biokemije]] kod Sir [[Frederick Gowland Hopkins]]a (1861–1947). 1945. postao je profesor na sveučilištu u [[Sheffield]]u. 1953. dobio je Nobelovu nagradu, a 1958. proglašen je vitezom. Preminuo je u Oxfordu 1981.g. Najveća dostignuća su bila otkriće ureina ciklus iz 1932.g. i ciklusa limunske kiseline iz 1937.g. == Vanjske poveznice == *{{eng oznaka}}[http://nobelprize.org/medicine/laureates/1953/krebs-bio.html Životopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050121093346/http://nobelprize.org/medicine/laureates/1953/krebs-bio.html |date=21. siječnja 2005. }} *{{eng oznaka}}[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1953/ 1953. Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu] {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Krebs, Hans Adolf}} [[Kategorija: Britanski liječnici]] [[Kategorija: Njemački liječnici]] [[Kategorija: Biokemičari]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] 51e35psyy91btif6wgzcrm5pgg9xadq 0 112308 7616209 7441550 2026-10-10T19:32:36Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616209 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Fritz Albert Lipmann | slika = Portrait of Fritz Albert Lipmann (1899-1986), Biochemist (2551001689).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[12. lipnja]] [[1899.]] | mjesto_rođenja = [[Königsberg]], [[Njemačka]] | datum_smrti = [[24. srpnja]] [[1986.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Poughkeepsie|New York}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|NJEC}}<BR>{{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biokemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1945. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Fritz Albert Lipmann''' ([[Königsberg]], [[Njemačka]], [[12. lipnja]] [[1899.]] – {{SAD grad|Poughkeepsie|New York}}, [[24. srpnja]] [[1986.]]) bio je [[njemačka|njemačko]]-[[SAD|američki]] [[biokemičar]] i ko-otkrivač [[koenzim A|koenzima A]], 1945. g. Za ovo otkriće, i njegova ostala istraživanja koenzima A, dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] [[1953.]]g. == Životopis == Lipmann je rođen u [[Königsberg]]u, (danas [[Kaliningrad]]u, [[Rusija]]) u [[židovi|židovskoj]] obitelji. Na sveučilištima u Königsberg, [[Berlin]]u i [[München]]u studirao je [[medicina|medicinu]]. Diplomirao je 1924.g., ali se nakon diplome vratio u Königsberg, na sveučilište, učiti [[kemija|kemiju]] kod profesora [[Hans Meerwein]]a. 1926.g. postaje asistent [[Otto Fritz Meyerhof]]u na Kaiser Wilhelm Institutu u Berlinu gdje radi na svome doktoratu. Zajedno s Meyerhofom, seli u Heidelberg, gdje istražuje biokemijske reakcije u [[mišić]]ima. 1930.g. ponovno se vraća u Berlin gdje se pridružuje u istraživanju [[Albert Fischer]]u. Slijedeći Fischera 1932.g. odlazi u [[Kopenhagen]]. 1939.g. Lipmann seli u SAD. Od 1949.g. do 1957.g. bio je profesor biokemije na medicinskom fakultetu na [[Sveučilište Harvard|Harvard]]u. Od 1957.g. pa na dalje istraživao je i predavao na Rockefeller sveučilištu u [[New York, New York|New Yorku]]. == Vanjske poveznice == *{{eng oznaka}}[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1953/lipmann-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Lipmann, Fritz Albert}} [[Kategorija:Američki liječnici]] [[Kategorija:Njemački liječnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Američki biokemičari]] [[Kategorija:Njemački profesori]] 43aklm88nxzzgxaxnwt05u2vm30xvtv 0 113823 7616338 7265540 2026-10-10T22:47:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616338 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Đurđin | ime_genitiv = Đurđina | izvorno_ime = Ђурђин Györgyén Gjargstedt | slika_panorama = 2007.12.07. Györgyén Djurdjin - panoramio.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Ulaz u Đurđin | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 57 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 19 | dužina-minute = 29 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Vojvodina]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]] | lokacija2_info = [[Sjevernobački okrug]] | lokacija3_ime = [[Dodatak:Popis općina i naselja u Srbiji|Općina]] | lokacija3_info = [[Subotica (općina)|Subotica]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 69,2 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 133m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 1.746 | stanovništvo_gustoća = 25 stan./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 24213 | pozivni_broj = 024 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = SU | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Đurđin''' (srp.: ''Ђурђин'', mađ. ''Györgyén'', nje. ''Gjargstedt'') je selo u [[Bačka|Bačkoj]] u [[Vojvodina|Vojvodini]]. == Zemljopis == Đurđin se nalazi na jednom od najplodnijih predjela u subotičkoj okolici. Zemlja na kojoj se nalazi je [[crnica]].<ref name="National Geographic">[http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?gl=200506030000007&jezik=1&sid= National Geographic Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071008180041/http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?gl=200506030000007&jezik=1&sid= |date=8. listopada 2007. }} Hej salaši na sjeveru Bačke. Tekst: [[Dražen Prćić]]. Slike: [[Augustin Juriga]].</ref> Bogat je biljnim životom a s obzirom na to da se u đurđinskim predjelima rado zadržavala divljač, bio je omiljenim odredištem [[lovstvo|lovaca]].<ref name="Blaško H 1950">[[Blaško Vojnić Hajduk|Blaško H. Vojnić]]: Subotica juče i danas, 1950., str. 29</ref> == Povijest == Na đurđinskom se području nalazi predio [[Kraljičina zemlja]], na kojem po predaji postoji utvrda iz vremena [[Sibinjanin Janko|Sibinjanina Janka]].<ref name="Blaško H 1950"/> Spomen o njemu datira iz [[1462.]], kad je i prvi put zapisano ime Đurđin. Zemlja je pripadala [[Matija Korvin|Matiji Korvinu]], koji je u tom dokumentu darovao ju majci [[Elizabeta Morzsinay|Elizabeti (mađ. ''Erzsébet Morzsinay'')]] (odatle Kraljičina zemlja).<ref name="National Geographic"/> Kad se đurđinski kraj naseljavao, u njemu je neprekidno živjelo tridesetak hrvatskih obitelji. [[Turska osvajanja Ugarske]] su ga skoro u potpunosti opustošila i razorila. Bunjevački Hrvati se u većim i organiziranijim skupinama ovdje [[seoba Hrvata u Bačku|doselili]] [[1687.]] godine.<ref name="National Geographic"/> Tijekom srednjeg vijeka je na predjelu imena [[Pavlovac (Subotica)|Pavlovac]] nalazio se [[pavlini|pavlinski]] [[pavlinski samostan u Đurđinu|samostan]]. Kad je prestao postojati [[1598.]], redovnici su otišli sjevernije na sjever Ugarske u [[Ostrogon]].<ref name="National Geographic"/> Poljodjelski uvjeti su kreirali gospodarstvo i način stanovanja ovog kraja. Kraj je poznat kao [[salaš]]arski.<ref name="National Geographic"/> 1878. je Đurđin dobio školu.<ref name="tri jubileja">[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7797 Radio Subotica na hrvatskom]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Nela Skenderović: U đurđinskoj školi obilježena tri velika jubileja, 29. studenoga 2012.</ref> To je bila 'Kopilova škola' koja je podignuta na posjedu Luke Kopilovića.<ref name="tri jubileja"/> Uskoro su otvorene područne škole 'Čović škola', 'Milodanović škola', 'Šokčić škola' i škola na Pavlovcu.<ref name="tri jubileja"/> ''Šokčićeva škula'' neko je vrijeme nosila ime [[Đeno Dulić|Đene Dulića]].<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/1091/ZV20.html Učitelj u salašarskoj škuli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304192012/http://www.zvonik.rs/arhiva/1091/ZV20.html |date=4. ožujka 2016. }}, piše [[Alojzije Stantić]], Subotica, studeni 2003., broj: 11(109)</ref> Svih tih pet škola objedinjeno je 1952. godine u jednu osmoljetnu osnovnu školu.<ref name="tri jubileja"/> Ta se škola nalazila u staroj zgradi gdje je i sad škola. Od 1962. škola djeluje pod imenom OŠ Vladimir Nazor.<ref name="tri jubileja"/> Đurđinskoj je školi lijepu zbirku fotografija donirao poznati subotički fotograf [[Augustin Juriga]].<ref name="tri jubileja"/> == Promet == U Đurđinu se nekad nalazila željeznička postaja.<ref name="Blaško H 1950"/> == Hrvati u Đurđinu == {| align=right class="wikitable" |colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |date=2. ožujka 2008. }}, Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> |- |'''Narod''' |'''Stanovnika''' | '''%''' |- |[[Hrvati]] |677 |38,77% |- |[[Srbi]] |484 |27,72% |- |[[Bunjevci]] |251 |14,37% |- |[[Mađari]] |124 |7,10% |- |[[Jugoslaveni]] |67 |3,83% |- |[[Slovenci]] |7 |0,40% |- |[[Crnogorci]] |7 |0,40% |- |ostali |18 |1,00% |- |nepoznato |0 |0,00% |} Hrvati čine relativnu većinu u Đurđinu 2002., a zajedno s onima izjašnjenima kao "Bunjevci", čine natpolovičnu većinu. Đurđin danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 6 elektora u [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije]]. Đurđinski bunjevački Hrvati su tvorci [[slamarska umjetnost|slamarske umjetnosti]].<ref>[http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?gl=200506030000007&jezik=1&sid= National Geographic Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071008180041/http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?gl=200506030000007&jezik=1&sid= |date=8. listopada 2007. }} Hej salaši na sjeveru Bačke</ref><ref>{{sr}} [http://www.b92.net/zivot/teorija.php?nav_id=293195 B92] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080618040440/http://www.b92.net/zivot/teorija.php?nav_id=293195 |date=18. lipnja 2008. }} Đurđin - zlatno pletivo</ref> Danas u Đurđinu postoje skupine [[predškolski odgoj|predškolskog odgoja]] na hrvatskom jeziku.<ref name="uvjeti">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7893 Osiguravaju se sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130101020517/http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=7893 |date=1. siječnja 2013. }} Siniša Jurić, 28.prosinca 2012, Radio Subotica:: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku</ref> == Kultura == U Đurđinu se održava dio programa žetvene manifestacije [[Bunjevci|bunjevačkih]] [[Hrvati|Hrvata]], [[Dužijanca|Dužijance]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.duzijanca.co.yu/program-duzijance.html |title=Program Dužijance 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080804030718/http://www.duzijanca.co.yu/program-duzijance.html |archive-date=4. kolovoza 2008. |access-date=6. kolovoza 2008.}}</ref> Od hrvatskih ustanova, u Đurđinu djeluje [[Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Đurđin]] i [[komorna glazba|komorni]] [[tambura]]ški orkestar ''Musica chorda''.<ref>[http://www.matica.hr/www/vijesti2www.nsf/aa1ef1d74acd6289002568ae003eeeca/6aca6f91fe22569dc1256eec00471b0e?OpenDocument Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210211023248/https://www.matica.hr/ |date=11. veljače 2021. }} 01. siječnja 2004. - Matica hrvatska Subotica: Kronika događaja - siječanj / ožujak. Predstavljena knjiga Lazara Ivana Krmpotića Život i djelo Tone Kujundžić. Književna večer posvećena Toni Kujundžić u organizaciji ogranka Matice hrvatske Subotica.</ref> Pored te hrvatske ustanove u Đurđinu se nalazi [[Bunjevački muzej u Đurđinu|Bunjevački muzej]], Hrvatski seljački prosvjetni dom i Hrvatska čitaona.<ref name="Povijest naših mjesta: Đurđin">Ivan Tumbas: [http://www.puckakasina.com/glasnici/79.pdf Povijest naših mjesta: Đurđin]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13</ref> Đurđinski bunjevački Hrvati su tvorci [[slamarska umjetnost|slamarske umjetnosti]].<ref name="National Geographic"/> Tako đurđinska [[crkva sv. Josipa Radnika u Đurđinu|crkva sv. Josipa]] ima jedinstveni Križni put - napravljen je od slame.<ref name="National Geographic"/> Etno-[[salaš]], stara salaška obiteljska nastamba iz 1881. pokraj crkve u kojoj se nalazio župni ured. Sačuvana na inicijativu rkt. svećenika [[Lazar Ivan Krmpotić|Lazara Ivana Krmpotića]].<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/preuzmi/arhiva/br_290_91/ Etno-kuće kao turističke atrakcije] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}. Hrvatska riječ, Pišu: Zvonko Sarić i Mirko Kopunović, str. 14, 3. listopada 2008-</ref> == Šport == U Đurđinu djeluju nogometni klub [[FK Đurđin]] koji se uglavnom natječe u međuopćinskim ligama i u općinskoj ligi Subotice<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Klub-se-jos-uvijek-nalazi-u-fazi-razvoja.html Hrvatska riječ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Dražen Prćić: Klub se još uvijek nalazi u fazi razvoja, 21. kolovoza 2009., preuzeto 14. ožujka 2011.</ref> te [[konjički šport|konjički]] klub Đurđin.<ref>(srpski) [http://www.subotica.rs/files/787/izvestaj-o-radu-09.DOC Subotica - Izvještaj o radu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Poznate osobe == *Sluga Božji o. [[Gerard Tomo Stantić]] *[[Matija Dulić]] (1912. – 2003.), hrvatska književnica *[[Ante Stantić]], svećenik, profesor na Papinskom teološkom fakultetu Teresianum *[[Marija Ivković Ivandekić]] (1919. – 2006.), hrv. naivna umjetnica u tehnici slame, začetnica slamarskog umjetništva na ovim prostorima *[[Kata Rogić]] (1913. – 1993.), hrv. naivna umjetnica u tehnici slame, začetnica slamarskog umjetništva na ovim prostorima *[[Lazar Ivan Krmpotić]], hrv. kulturni djelatnik, župnik u Đurđinu od 1992. do 2006.<ref name="National Geographic"/> *[[Nina Poljaković]], bačka hrv. naivna umjetnica u tehnici slame *[[Alojzije Stantić]], [[ekonomist]], privrednik, [[publicist]], [[etnograf]] i kulturni djelatnik *Franjo Dulić, pravnik<ref name="Povijest naših mjesta: Đurđin"/> *Josip Stantić, profesor<ref name="Povijest naših mjesta: Đurđin"/> *Nesto Dulić, profesor<ref name="Povijest naših mjesta: Đurđin"/> *[[Bolto Dulić|Baltazar Bolto Dulić]], arhitekt<ref name="Povijest naših mjesta: Đurđin"/> *Pero Gabrić, pravnik<ref name="Povijest naših mjesta: Đurđin"/> *[[Matija Dulić]] rođ. Jaramazović, hrv. pjesnikinja<ref name="Povijest naših mjesta: Đurđin"/> *Antun Stantić-Sveti, pravnik, barjaktar križarskog bratstva u Đurđinu<ref name="Povijest naših mjesta: Đurđin"/> *Vilko Stantić-Keleman, pravnik<ref name="Povijest naših mjesta: Đurđin"/> *[[Roza Vujević]], hrv. naivna umjetnica u tehnici slame, začetnica slamarskog umjetništva na ovim prostorima<ref name="Povijest naših mjesta: Đurđin"/> *[[Krista Ivković Ivandekić]], hrv. naivna umjetnica u tehnici slame, začetnica slamarskog umjetništva na ovim prostorima<ref name="Povijest naših mjesta: Đurđin"/> *[[Miroslav Stantić]], muzikolog, dirigent, zborovođa i orguljaš katedrale sv.Terezije Avilske u Subotici, dirigent subotičkog komornog ansamla Collegium Musicum Catholicum == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} {{Naselja u sastavu Općine Subotica}} [[Kategorija:Đurđin| ]] d89utzwn25buyd2hkmkveujarwv0rvt 0 118482 7616190 6155027 2026-10-10T19:07:49Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616190 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Arthur Kornberg | slika = Arthur Kornberg (30828410210).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[3. ožujka]] [[1918.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|New York City|New York}} | datum_smrti = [[26. listopada]] [[2007.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Stanford|Kalifornija}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biokemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1959. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Arthur Kornberg''' ({{SAD grad|New York City|New York}}, [[3. ožujka]] [[1918.]] – {{SAD grad|Stanford|Kalifornija}}, [[26. listopada]] [[2007.]]), [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[biokemičar]] koji je dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] [[1959.]] za svoje otkriće "mehanizma biološke sinteze [[deoksiribonukleinska kiselina|deoksiribonukleinske kiseline]] (DNK)" zajedno s Dr. [[Severo Ochoa]] sa sveučilišta New York. == Vanjske poveznice == *{{eng oznaka}}[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1959/kornberg-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Kornberg, Arthur}} [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija: Američki biokemičari]] heciq2zy1dm61kp4k4fu7i4w0jgmt0s 0 120407 7616203 7605557 2026-10-10T19:27:19Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616203 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Joshua Lederberg | slika = Joshua Lederberg crop.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[23. svibnja]] [[1925.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Montclair|New Jersey}} | datum_smrti = [[2. veljače]] [[2008.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|New York City|New York}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Molekularna biologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1958. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Joshua Lederberg''' ({{SAD grad|Montclair|New Jersey}}, [[23. svibnja]] [[1925.]] – {{SAD grad|New York City|New York}}, [[2. veljače]] [[2008.]]) bio je [[SAD|američki]] [[molekularni biolog]], koji je poznat po svom radu na području [[genetika|genetika]], [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]], [[istraživanje svemira|istraživanju svemira]]. Godine 1958. dobio je pola [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] za svoje istraživanje genske strukture i funkcije [[mikroorganizam]]a. Te godine, drugu polovicu nagrade su podijelili [[Edward Lawrie Tatum]] i [[George Wells Beadle]]. ==Vanjske poveznice== *[http://nobelprize.org/medicine/laureates/1958/lederberg-bio.html Nobel - životopis] {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Lederberg, Joshua}} [[Kategorija:Američki genetičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Molekularni biolozi]] [[Kategorija:Američki biolozi]] 2cf6n86ojqkpa9mzzc0zd30itwshzlv 0 122300 7616411 6277618 2026-10-11T11:25:43Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616411 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = André Lwoff | slika = André Lwoff nobel.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[8. svibnja]] [[1902.]] | mjesto_rođenja = [[Ainay-le-Château]] | datum_smrti = [[30. rujna]] [[1994.]] | mjesto_smrti = [[Pariz]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|FRA}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Mikrobiologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1965. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''André Michel Lwoff''' ([[Ainay-le-Château]], [[8. svibnja]] [[1902.]] – [[Pariz]], [[30. rujna]] [[1994.]]) bio je [[Francuska|francuski]] [[mikrobiolog]] koji je 1965. g. zajedno s [[François Jacob]]om i [[Jacques Monod]]om dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za otkrića koja se odnose na genetsku kontrolu [[enzim]]a i sintezu [[virus]]u. == Vanjske poveznice == *{{eng oznaka}}[http://nobelprize.org/medicine/laureates/1965/lwoff-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Lwoff, Andre Michael}} [[Kategorija: Francuski liječnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Mikrobiolozi]] epjjxfoiejxqyx034enzn9pz427sura 0 124170 7616148 7321125 2026-10-10T17:17:56Z Silverije 23459 hrvatska riječ umjesto strane 7616148 wikitext text/x-wiki '''Katalitički pretvornik''' je uređaj koji se koristi za smanjivanje otrovnosti ispušnih [[plin]]ova [[motor|motora s unutarnjim izgaranjem]]. Ovaj uređaj osigurava uvjete za [[kemijska reakcija|kemijske reakcije]] kojima se otrovni nusprodukti izgaranja prevode u manje otrovne tvari. Reakcije koje se događaju u katalitičkim pretvornicima su sljedeće: # [[Redukcija]] dušikovih oksida u [[dušik]] i [[kisik]]: 2NO_x → xO₂ + N₂ # [[Oksidacija]] otrovnog [[ugljikov monoksid|ugljikovog monoksida]] u [[ugljikov dioksid]]: 2CO + O₂ → 2CO₂ # Oksidacija neizgorenih kancerogenih [[ugljikovodici|ugljikovodika]] u ugljikov dioksid i [[voda|vodu]]: 2C_xH_y + (2x+y/2)O₂ → 2xCO₂ + yH₂O [[Katalizator]]i koji se koriste za kataliziranje navedenih reakcija su [[plemeniti metali]] [[platina]], [[paladij]] i [[rodij]]. {{mrva-tehno}} [[Kategorija: Energetika]] [[Kategorija:Kataliza]] [[fi:Pakoputkisto#Katalysaattori]] qo24rm99hvuqjizugcov3crlj08qdh8 0 127743 7616412 6458577 2026-10-11T11:28:25Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616412 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Feodor Lynen | slika = Feodor Lynen with pipette.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[6. travnja]] [[1911.]] | mjesto_rođenja = [[München]] | datum_smrti = [[6. kolovoza]] [[1979.]] | mjesto_smrti = [[München]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|NJE}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biokemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1964. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Feodor Felix Konrad Lynen''' ([[München]], [[6. travnja]] [[1911.]] - [[München]], [[6. kolovoza]] [[1979.]]) bio je [[Njemačka|njemački]] [[biokemičar]]. Lynen je 1964.g. podijelio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] s [[Konrad Bloch|Konradom Blochom]], za otkrića vezana za mehanizam i regulaciju [[metabolizam|metabolizma]] [[kolesterol]]a i [[masne kiseline|masnih kiselina]]. == Vanjske poveznice == *{{eng oznaka}}[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1964/lynen-bio.html Nobelova nagrada - životopis] {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Lynen, Feodor}} [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Njemački biokemičari]] 9h5dwv39oonb18girgrzzp9boy8wxey 0 130785 7616087 7609598 2026-10-10T14:15:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616087 wikitext text/x-wiki '''William Marrion Branham''' ([[6. travnja]] [[1909.]] – [[24. prosinca]] [[1965.]]) bio je [[SAD|američki]] kršćanski propovjednik, najčešće smatran zaslužnim za nastajanje [[pokret iscjeljenja vjerom|pokreta iscjeljenja vjerom]] nakon Drugog svjetskog rata.<ref>* Anderson, A., ''Uvod u pentekostalizam'' (Cambridge University Press, 2004.) str. 58 * ''Rječnik kršćanstva u Americi'' (Downers Grove, IL: InterVarsity Press, 1990.) str 182. * ''Rječnik pentekostalizma i karizmatskih pokreta'' (Grand Rapids, MI: Zondervan, 1988.) str. 372. * [http://www.wheaton.edu/bgc/archives/GUIDES/123.htm ''Kratak život William Marrion Branhama: Biografija'' Billy Graham Center, Wheaton College, Illinois, SAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120915040815/http://www.wheaton.edu/bgc/archives/GUIDES/123.htm |date=15. rujna 2012. }} * Harrell, D.E., ''Sve je moguće: Iscjeljenje i karizmatski pokreti u modernoj Americi'' (Bloomington, IN: Indiana University Press, 1978.) str. 25 * Hollenweger, W. J., ''Pentekostalizam: Počeci i razvoj diljem svijeta'', (Hendrickson Publications, 1997.) str. 229 * Krapohl, R. H., & Lippy, C. H., ''Evanđelisti: Povijesni, tematski i biografski vodič'', Greenwood Press, 1999., str. 69 * Weaver, C.D., ''Iscjelitelj-prorok: William Marrion Branham (Studija proročanstava u američkom pentekostalizmu)'' (Macon, GA: Mercer University Press, 2000.) str. 139</ref> Danas ga kršćani diljem svijeta, koji vjeruju da je njegova služba i učenje potvrđeno od [[Bog]]a, smatraju [[prorok]]om o kojem govori [[Biblija]].<ref>* Lokacije crkava Poruke [http://www.wmb1.com/de/~diego/ChurchSitesA.shtml WMB1.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071221174044/http://www.wmb1.com/de/~diego/ChurchSitesA.shtml |date=21. prosinca 2007. }} * Lokacije crkava Poruke [http://www.williambranham.com/index.php?option=com_content&task=view&id=36&Itemid=141 William Branahm.com] * [http://branham.org/BranhamDefault.asp?lbi=0 Voice of God Recordings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071213042959/http://www.branham.org/BranhamDefault.asp?lbi=0 |date=13. prosinca 2007. }} * [http://bibleway.org/default.asp Cloverdale Bibleway] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071209211317/http://www.bibleway.org/default.asp |date=9. prosinca 2007. }} * [http://www.believethesign.com/ Believe the Sign] * [http://www.livingwordbroadcast.org/ Living Word Broadcast] * [http://www.SpokenWordChurch.com Spoken Word Church] * [http://www.eastleatabernacle.org Eastlea Tabernacle, Zimbabwe]</ref> Cilj službe Williama Branhama bio je vratiti kršćane onome što je smatrao izvornom vjerom biblijskih apostola, o čemu govori Malahija 4, 5 - 6. Središnja tema njegove službe nalazi se u Hebrejima 13,8 ''Isus Krist je isti jučer, danas i zauvijek će biti isti.''<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=477333805&advquery=Malachi%204%20Hebrews%2013%3a8&infobase=message2006.nfo&record={161D1}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W.M., ''Put koji je Bog priskrbio za ovaj dan'' (Jeffersonville, Indiana: Voice of God Recordings, 1964.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }})</ref> ==Djetinjstvo, obraćenje i početak propovijedanja== William Branham je rođen 6. travnja 1909. u drvenoj kolibi u planinama američke savezne države [[Kentucky]]. Kao prvi od devetero djece Charlesa i Elle Branham, odrastao je u blizini [[Jeffersonville, Indiana|Jeffersonvillea]] u američkoj saveznoj državi [[Indiana|Indiani]]. Branhamova je obitelj deklarativno bila [[Rimokatolička Crkva|rimokatolička]], međutim, tijekom svog djetinjstva je imao minimalan kontakt s kršćanstvom. Otac mu je bio neobrazovan drvosječa, a Branham je često pričao o svom teškom i siromašnom odrastanju.<ref>* Harrell, D.E., ''op cit'', str. 28 * [http://www.biblebelievers.org/mansent1.htm Lindsay, G., ''William Branham: Čovjek poslan od Boga'', (Jeffersonville, Indiana: WBEA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080131202806/http://www.biblebelievers.org/mansent1.htm |date=31. siječnja 2008. }} 2. i 3. poglavlje</ref> Branham tvrdi da je od svog ranog djetinjstva imao natprirodna iskustva, među kojima su bile i proročanske vizije. Iz svog je ranog djetinjstva zapamtio da je, dok je pomagao ocu oko kotla za proizvodnju viskija, čuo glas Anđela Gospodnjeg koji mu je rekao da 'nikad ne pije, puši, niti se okalja nemoralnim životom sa ženama.'<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=477332683&advquery=%22MY.LIFE.STORY_%20%20LA.CA%20%20FOOTPRINTS.BOOK%20%20SUNDAY_%20%2059-0419A%22%20%22Let%20us%20bow%20our%20heads%20just%20a%20moment%20for%20prayer.%22&infobase=message2006.nfo&record={B4DE}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Moja životna priča'' (Jeffersonville, Indiana: Voice of God Recordings, 1959.)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Također je zapamtio jedan slučaj, tijekom svojih tinejdžerskih godina, kad mu je prišla astrologinja i rekla mu da je 'rođen pod posebnim znakom' i da mu predviđa važan religiozan poziv. Kasnije je shvatio da je to slično Pavlovom iskustvu s "ropkinjom opsjednutom vračarskim duhom" u [[Djela apostolska|Djelima apostolskim]] 16, 16 - 17. S devetnaest godina Branham je otišao od kuće i zaposlio se na farmi u [[Arizona|Arizoni]]. Imao je kratku boksačku karijeru s 15 uzastopnih pobjeda.<ref>Weaver, C. D., ''op cit'', str. 25</ref> S dvadeset i dvije godine<ref>Smith, A., ''Generacija: U spomen na prorokov život'', Believers International, 2006.</ref> se obratio i kasnije je postavljen za pomoćnog pastora u [[Misionarska baptistička crkva|Misionarskoj baptističkoj crkvi]] u Jeffersonvilleu.<ref>Harrell, D. E. ''op cit'', str. 28</ref> Nakon njegovog neslaganja s pastorom o propovijedanju žena (čemu se Branham protivio), počeo je održavati službe probuđenja u vlastitom šatoru. Kasnije su se sastanci preselili u lokalnu dvoranu, sve dok sami nisu uspjeli 1933. izgraditi prostoriju koju je zajednica nazivala 'Branhamovim šatorom'.<ref>* [http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=474548258&advquery=%22they%20just%20put%20my%20name%20up%20there%22%20%22Branham%20tabernacle%22&infobase=message2006.nfo&record={4290}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Neoprostivi grijeh'', Voice of God Recordings, listopad 1954.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * Jorgensen, O., Natprirodan: Život Williama Branhama (knjiga 2), 1994., str. 134</ref> ==Uspješna javna služba== Branham iznosi da ga je u [[Svibanj|svibnju]] 1946. posjetio [[Anđeo]], koji ga je poslao da svojom službom diljem svijeta proširi [[Evanđelje]] i iscjeljenje vjerom.<ref>* [http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=477334225&advquery=%22How%20the%20Angel%20Came%20to%20Me%20and%20His%20commission%22&infobase=message2006.nfo&record={47B5}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Kako mi je došao Anđeo i Njegovo poslanje'' (Jeffersonville, Indiana: Voice of God Recordings, 1955.)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://wmb1.com/de/~diego/Media.shtml Branham, W. M., Intervju (video), 1953.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071211072740/http://wmb1.com/de/~diego/Media.shtml |date=11. prosinca 2007. }}</ref> Iz priča Branhamove obitelji, vodljivo je da on je s održavanjem iscjeliteljskih skupova počeo najkasnje 1941., kad je održao dvotjedno 'probuđenje' u Milltownu<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.onlybelieve.com/PDF/1998%2004.pdf |title=U Totten Fordu, Believers News, travanj 1998. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080509200122/http://www.onlybelieve.com/PDF/1998%2004.pdf |archive-date=9. svibnja 2008. |access-date=15. prosinca 2007.}}</ref> i iz njegove brošure iz 1945. "Nisam bio neposlušan nebeskoj viziji"<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.wmb1.com/portico/modules.php?name=News&file=print&sid=56 |title=Branham, W. M., ''Nisam bio neposlušan nebeskoj viziji'', 1945. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225005056/http://www.wmb1.com/portico/modules.php?name=News&file=print&sid=56 |archive-date=25. veljače 2012. |access-date=15. prosinca 2007.}}</ref> vidljivo je da je njegova služba iscjeljenja vjerom u to vrijeme bila poprilično uhodana. Sredinom 1940.-ih Branham je iscjeliteljske skupove održavao gotovo isključivo u [[Pentekostalni jedinovci|pentekostalnim jedinovskim]] grupama.<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=209904296&advquery=GOD.COMMISSIONING.MOSES_%20%20JONESBORO.AR%20%20FRIDAY_%20%2053-0508%20E-43&infobase=message2006.nfo&record={1D2A}&softpage=Browse_Frame_Pg42 ''Božje poslanje Mojsija'', travanj 1953. (transkript propovijedi)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Širenje Branhamove službe na širu [[pentekostalizam|pentekostalnu]] zajednicu rezultat je njegovog upoznavanja [[Gordon Lindsay|Gordona Lindsaya]] [[1947.]], koji je ubrzo nakon toga postao njegov glavni suradnik i promotor.<ref>Lindsay, G., ''William Branham: Čovjek poslan od Boga'', (Jeffersonville, Indiana: WBEA, 1950) 14. poglavlje </ref> Negdje u to vrijeme su se njegovom timu pridružili neki drugi istaknuti pentekostalci uključujući [[Ern Baxter|Erna Baxtera]] i [[F. F. Bosworth]]a.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.russellwalden.net/GGB/Gods%20Groundbreakers-009.htm |title=Walden, R., ''Božji pioniri: F. F. Bosworth'', citirano16. studenoga 2007. |journal= |access-date=15. prosinca 2007. |archive-date=11. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210311060403/https://fathersheartministry.net/ |url-status=dead }}</ref> Gordon Lindsay se dokazao kao sposoban promotor Branhama, osnivajući 1948. časopis ''Glas iscjeljenja'' čija je početna svrha bila izvještavati s Branhamovih iscjeliteljskih skupova.<ref>Harrell, D. E., ''op cit'', str. 54</ref> U svibnju 1947., časopis ''Večernje Svjetlo'' iz [[Jonesboro, Arkansas|Jonesboroa]] u [[Arkansas]]u piše: "Od kad je gospdoin Branham 1. lipnja započeo skup, Jonesboro su posjetili stanovnici najmanje 25 američkih saveznih država i [[Meksiko|Meksika]]. Ukupna posjećenost službi vjerojatno nadmašuje 20 000 ljudi.". Nekoliko je novina prenijelo izvještaje o iscjeljenjima na skupovima"<ref>[http://www.biblebelievers.org/masent19.htm ''Izvještaji američkog tiska o Branhamovim skupovima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080209225236/http://www.biblebelievers.org/masent19.htm |date=9. veljače 2008. }} Lindsay, G., ''op cit'', 19. poglavlje</ref> Zahvaljujući svom uspjehu, išao je po državama diljem svijeta. Povjesničar pentekostalizma kaže: "Branham je punio najveće stadione i kongresne dvorane po svijetu."<ref>Hollenweger, W.J., ''Pentekostalci'' (Minneapolis: Augsburg Publishing House, 1972.) str. 354</ref> 1951. je održao sastanke u [[Durban]]u u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] koje su podržali [[Misionarstvo apostolske vjere]], [[Skupštine Božje]], Pentekostalna crkva svetosti i Božja crkva cjelovitog Evanđelja. Skupovi su se održavali u jedanaest gradova, s ukupno pola milijuna posjetitelja. Posljednjeg dana skupova u Dubanu, održanih na Greyville Racecourse, prisustvovalo je približno 45 000 posjetitelja, a još ih je na tisuće ostalo iza vrata.<ref>* Stadsklev, J., ''William Branham: Prorok posjetio Južnu Afriku'', 1952, str. 131 * [http://www.godsgenerals.com/PDF/1952_MARCH.pdf#Page=14 Stadsklev, J., ''Najveći religiozni sastanci u povijesti Južnoafričke Republike nadahnuti W. M. Branhamom'', Glas iscjeljenja, ožujak 1952.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120515175045/http://www.godsgenerals.com/PDF/1952_MARCH.pdf#Page=14 |date=15. svibnja 2012. }}</ref> O mnogim su iscjeljenjima pisale lokalne novine.<ref>* "Invalidi ustaju iz invalidskih kolica i hodaju", The Natal Mercury, Durban, petak, 23. studenoga, 1951. (Kopija u Stadsklev, J., op cit, str. 125) * [http://healingandrevival.com/BranhamNov111951.jpg ''Čudo omogućilo dječaku normalan hod "'', Sunday Tribune, Durban, 1951. ] * [http://www.godsgenerals.com/PDF/1952_FEBRUARY.pdf#Page=10 ''Stotine svjedoče o svom iscjeljenju na Branhamovoj turneji'', Glas iscjeljenja, veljača1952.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071203015232/http://www.godsgenerals.com/PDF/1952_FEBRUARY.pdf#Page=10 |date=3. prosinca 2007. }}</ref> Američki [[William D. Upshaw|kongresmen Upshaw]], koji je bio invalid šezdeset i šest godina, javno je objavio svoje čudesno iscjeljenje na Branhamovim skupovima u brošuri naslovljenoj "Držim se obećanja ".<ref>* Harrell, D.E., op cit, str. 35. * Weaver, C.D., op cit, str. 57. * [http://www.godsgenerals.com/pdf/1951_APRIL-MAY.pdf Glas iscjeljenja: William Upshaw] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926231742/http://www.godsgenerals.com/pdf/1951_APRIL-MAY.pdf |date=26. rujna 2007. }} * [http://www.prohibitionists.org/History/William_Upshaw_Bio.htm William D. Upshaw: "Ciklon Georgia"] * [http://www.ourcampaigns.com/CandidateDetail.html?CandidateID=4209&ShowAllEvent=YNaši skupovi: William Upshaw]</ref> William Branham je također tvrdio da je Božja čudesna intervencija iscijelila kralja Ujedinjenog kraljevstva [[George VI]] od multipleskleroze nakon Branhamove molitve.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bridemessage.org/lkgeorge.htm |title=Iscjeljenje kralja Georgea |access-date=15. prosinca 2007. |archive-date=12. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080212084200/http://www.bridemessage.org/lkgeorge.htm |url-status=dead }}</ref> Od sredine 1950.-tih nadalje Branham je naučavao da doktrina [[samo Isus (jedinovstvo)]], kao ni doktrina [[trojstvo|trojstva]] nije ispravna, već da je Bog jedna Osoba s tri različite službe – na isti način kao što netko može biti, muž, otac i djed.<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=301570039&advquery=husband%20father%20grandfather&infobase=message2006.nfo&record={16F9B}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., "Otkrivanje Boga" (transkript propovijedi), 1964. ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Kad je počeo otvorenije govoriti o nauci, kao što je božanstvo i [[zmijčevo sjeme]], počela je opadati popularnost njegove službe.<ref>Harrell, D. E., ''op cit'', str. 41</ref> ==Posjete anđela i natprirodni znaci== Oni koji smatraju William Branhama Božjim prorokom, smatraju njegovu službu ispunjenjem biblijskih proroštava za vrijeme kraja. On je govorio je da je svrha natprirodnih znakova koji su mu dani ohrabrenje ljudi da vjeruju i da ono što je govorio bude potvrđeno da je istina.<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=474579993&advquery=%22You%27ll%20be%20given%20two%20signs%22&infobase=message2006.nfo&record={442}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Darovi i pozivi su bez pokajanja'', Voice of God Recordings, ožujak 1950.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Svjedoci su primijetili fizički znaku koji se pojavljivao na njegovoj ruci pomoću kojeg je prepoznavao bolest ili iscjeljenje. (opisao [[F. F. Bosworth]] u "Darovi iscjeljenja plus ").<ref>* Bosworth, F.F., ''Darovi iscjeljenja plus'', 1950. (citirano u Harrell, D.E., op cit, str. 37 * [http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=424763590&advquery=%22I%20want%20you%20to%20look%20at%20my%20hand%20here.%20%22&infobase=message2006.nfo&record={1005}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., 'Crkva živog Boga'' (1951.), 'Vjerujte Bogu'' (1954.), 'To sam ja'' (1960.), Voice of God Recordings]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Propovjednici koji su radili s Branhamom na njegovim sastancima svjedoče da je od srpnja 1949. mogao otkriti misli, događaje i potrebe pojedinaca koji su mu dolazili na binu.<ref>* Jorgensen, O., Natprirodan: Život Williama Branhama (knjiga 3), 1994., str. 115 * [http://www.missionfoibiblique.net/osborn.html Frank, E., ''Svjedoci u našem vremenu'', Mission foi Biblique] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071020094447/http://www.missionfoibiblique.net/osborn.html |date=20. listopada 2007. }} * Hollenweger, W. J., ''Pentekostalci'', (Augsburg Publishing House, 1972.) str. 354 * Baxter, E., New Wine Magazine, prosinac 1978.</ref> Sam je Branham objasnio da mu je sposobnost da to zna dana vizijom.<ref>[http://wmb1.com/de/~diego/Media.shtml Branham, W. M., ''Dubina doziva dubinu'' (video), lipanj 1954.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071211072740/http://wmb1.com/de/~diego/Media.shtml |date=11. prosinca 2007. }}. Napomena: ubrzajte do 41. minute kako bi vidjeli William Branham kako "otkriva tajne srca". * [http://wmb1.com/de/~diego/Media.shtml Branham, W. M., ''Sastanci u Chicagou '' (video), kolovoz 1953.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071211072740/http://wmb1.com/de/~diego/Media.shtml |date=11. prosinca 2007. }}</ref> U intervjuu 1978., [[Ern Baxter]] (koji je radio s Williamom Branhamom od 1947. do 1954.)kaže: "Branham je imao izuzetnu riječ spoznaje. Prije nego što bi se pomolio za osobu, iznio bi precizne detalje o bolesti te osobe, kao i detalje o njenom životu – gradu stanovanja, djelima – čak skroz iz njenog djetinjstva. Branham nije, u svim godinama koje sam bio s njim, ni jedanput pogriješio u riječi spoznaje. A ja sam svjedok na tisuće takvih slučajeva. ".<ref>[http://ern-baxter.blogspot.com/2006_12_01_archive.html ''New Wine intervjuira Erna Baxtera'', Časopis New Wine, prosinac 1978.]</ref> Branham je govorio o natprirodnim doživljajima koja su sezala skroz u njegovo djetinjstvo. Kao dječaka su ga smatrali "nevoznim" jer je od ranog djetinjstva gorio o [[Vizija (religija)|vizijama]] i "glasu" koji mu je govorio iz "[[Vjetar|vjetra]]", govoreći mu: "Nemoj nikada piti, pušiti niti okaljati svoje tijelo na bilo koji način. Bit će posao za tebe da ga obaviš kad odrasteš." Ubrzo nakon što je postavljen za propovjednika, Branham je [[11. lipnja]] [[1933.]] krštavao ljude na rijeci [[Ohio (rijeka)|Ohio]] u blizini Jeffersonvillea. Opisao je kako su ljudi uz obalu rijeke vidjeli blještavo svjetlo kako se spušta iznad mjesta gdje je on stajao i da je čuo glas koji je rekao: "Kao što je [[Ivan Krstitelj]] bio poslan prethoditi prvom dolasku [[Isus|Isusa Krista]], tako će tvoja Poruka prethoditi Njegovom drugom dolasku."<ref>* Vayle, L., ''Prorok dvadesetog stoljeća'', 1965., str. 37. Online na [http://www.biblebelievers.org/twencent.htm Prorok dvadesetog stoljeća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071026075624/http://www.biblebelievers.org/twencent.htm |date=26. listopada 2007. }} * [http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=1041197&advquery=%22In%201933%2c%20the%20supernatural%20Light%20that%20fell%20down%20yonder%20on%20the%20river%2c%20that%20day%20when%20I%20was%20baptizing%20five%20hundred%20in%20the%20Name%20of%20Jesus%20Christ%22&infobase=message2006.nfo&record={17E9E}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Danas se ispunio ovaj dio Pisma'', (Jeffersonville, Indiana: Voice of God Recordings, 1965.).] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Branham je zapamtio da mu se, dok se kasno jedne noći u svibnju 1946. sam molio tijekom perioda njegove potrage za svrhom svog neuobičajenog života, pojavio anđeo, govoreći: "Ne boj se. Poslan sam iz prisutnosti Svemogućeg Boga da ti kažem da je svrha tvog neobičnog rođenja i neshvaćenog života da pokaže da ti trebaš pronijeti dar [[božansko iscjeljenje|božanskog iscjeljenja]] narodima svijeta. Ako budeš iskren kad se budeš molio i budeš mogao dovesti ljude da ti vjeruju, ništa neće opstati pred tvojom molitvom, čak ni rak. Ići ćeš na mnoge dijelvoe zemlje i molit ćeš se za kraljeve i vladare i moćnike. Propovijedat ćeš mnoštvima po svijetu i tisuće će doći k tebi po savjet."<ref>Jorgensen, O., ''Natprirodan: Život Williama Branhama'' (knjiga 2), 1994., str. 164</ref> Njegova uspješna služba diljem svijeta i njegovi skupovi kojima su prisustvovali svjetski moćnici mogu se smatrati ispunjenjem ovog proroštva. 1948. je Branham iznosi da je imao viziju dječaka koji će biti uskrsnut iz mrtvih. Detalje je iznio svom slušateljstvu i zatražio od njih da te detalje zapišu na prazne papire u svojim Biblijama. Jedan od pisaca biografije Williama Branhama, [[Gordon Lindsay]], piše da se ta vizija ispunila nakon dvije godine tijekom puta u [[Helsinki]] u Finskoj 1950. u slučaju automobilske nesreće u blizini [[Kuopio, Finska| Kuopioa]] u Finskoj, kad je [[automobil]] udario dječaka na biciklu i ubio ga. Branham je sa svojim suputnicima naišao na tu scenu i zamolio se makne plahta s dječakova tijela, nakon što je prepoznao da je taj dječak onaj kojeg je vidio u viziji. Lindsay, jedan od Branhamovih suputnika,<ref>Lindsay, G., ''Čovjek poslan od Boga'', str. 210. Online na [http://www.biblebelievers.org/masent22.htm Čovjek poslan od Boga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080123235203/http://www.biblebelievers.org/masent22.htm |date=23. siječnja 2008. }}</ref> navodi da se Branham pomolio nad dječakom i da je dijete [[uskrsnuće|uskrslo iz mrtvih]]. Dječak se zove Kari Holma i dan danas je živ i zdrav<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.onlybelieve.com/PDF/go_tell.pdf |title=''Vizije'' (Napomena urednika), Časopis Only Believe, Belivers International |archive-url=https://web.archive.org/web/20071203015233/http://www.onlybelieve.com/PDF/go_tell.pdf |archive-date=3. prosinca 2007. |access-date=15. prosinca 2007.}}</ref> [[24. siječnja]] [[1950.]], navečer, za vrijeme govora u [[Sam Houston Coliseum]]u u [[Huston|Houstonu]] u [[Teksas]]u, kao i inače je snimljena fotografija.<ref>[http://www.biblebelievers.org/lhoust.htm ''Fotografiran Ognjeni stup'', Bible Believers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080128223140/http://www.biblebelievers.org/lhoust.htm |date=28. siječnja 2008. }} Citirano 7. listopada, 2007.</ref> Fotografija, jedina uspjela s filma nakon što je razvijen, prikazivala je aureolu iznad Branhamove glave. George J. Lacy, istražitelj sumnjivih dokumenata, podvrgao je negativ ispitivanju. Njegovo izvješće kaže: "Na temelju gore opisanih ispitivanja i proučavanja, čvrstog sam stava da negativ podvrgnut ispitivanju nije bio retuširan, niti je kompozitan ilii dvostruko osvijetljen. Nadalje, čvrstog sam strava da je crta koja se pojavljuje iznad glave u položaju aureole uzrokovana svjetlom koje je osvijetlilo negativ."<ref>[http://www.messagequotes.8m.net/halophoto.htm Lacy, G. J., ''Izvješće i mišljenje ispitanog negativa'', 29. siječnja 1950.]</ref> Original ove fotografije je arhiviran u [[Kongresna knjižnica|kongresnoj knjižnici]] u [[Washington, District of Columbia |Washingtonu DC]].<ref>[http://lcweb2.loc.gov/pp/pphome.html Kongresna knjižnica] (Unesite 'Branham' u pretraživač)</ref> Tijekom Branhamove službe snimljene su brojne fotografije koje prikazuju isti fenomen.<ref>* [http://www.biblebelievers.org/lswitz.htm ''Ognjeni stup fotografiran u Švicarskoj'', Bible Believers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071201013219/http://www.biblebelievers.org/lswitz.htm |date=1. prosinca 2007. }} Citirano 7. listopada 2007. * [http://www.biblebelievers.org/lcomm2.htm ''Javno pojavljivanje ognjenog stupa'', Bible Belivers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080204202845/http://www.biblebelievers.org/lcomm2.htm |date=4. veljače 2008. }} Citirano 8. listopada 2007.</ref> Branham je svoju seriju propovijedi na temu Sedam Pečata (Otk. 6, 1 - 17 i Otk. 8, 1) iz 1963. smatrao vrhuncem svoje službe.<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=418687651&advquery=%22THE.FIRST.SEAL_%20JEFF.IN%20%20MONDAY_%2063-0318%22%20&infobase=message2006.nfo&record={13CC8}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Otkrivenje Sedam Pečata'', (Jeffersonville, Indiana: Spoken Word Publications, prosinac 1967.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Rekao je da ga je na planini Sunset Mountain u Arizoni posjetila skupina od sedam anđela i poslala da otvori Pečate,<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=209924208&advquery=cluster%20seven%20angels&infobase=message2006.nfo&record={17B1D}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Što vi kažete tko je ovo'', Voice of God Recordings, prosinac1964.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> za što je vjerovao da je ispunjenje vizije koju je ispričao svojoj crkvi nekoliko mjeseci prije toga.<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=418688487&advquery=%22First%20a%20blast%22&infobase=message2006.nfo&record={133CC}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Gospodo, je li ovo to vrijeme?'', Voice of God Recordings, prosinac 1962.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Dvoje ljudi koji su u to vrijeme bili u blizini tvrde da su čuli nešto poput jake eksplozije i vidjeli oblak kako se podiže u zrak.<ref>[http://messagequotes.8m.net/AZ%20Republic%20cloud%20article.pdf ''Oblak'', Novine The Arizona Republic, 26. ožujka 1967.]</ref> Branham je jednu neobičnu formaciju oblaka koja nalikuje Kristovoj glavi fotografiranu nekoliko dana prije toga<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=209902209&advquery=angels%20picture%20%22day%20or%20two%20before%20or%2c%20day%20or%20two%20after%20I%20was%20up%20there%22&infobase=message2006.nfo&record={143D0}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W.M., Dođi me slijediti, Voice of God Recordings, lipanj 1963.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> i objavljenu u časopisima Life i Science,<ref>* [http://www.williambranham.com/index.php?option=com_content&task=view&id=79&Itemid=47 ''I tajna visokog oblačnog prstena'', Časopis Life, 17. svibnja 1963., str. 112] * [http://www.williambranham.com/index.php?option=com_content&task=view&id=79&Itemid=47 ''Stratosferski oblak iznad sjeverne Arizone'', Časopis Science, 19. travnja 1963., Vol. 140, No. 3564] * [http://www.lighthousenetworkinc.org/page8.html Mc Donald, J. E., ''Status istrage stratosferskog oblaka iznad sjeverne Arizone iz 28. veljače 1963. '', Institute of Atmospheric Physics, University of Arizona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071213144514/http://www.lighthousenetworkinc.org/page8.html |date=13. prosinca 2007. }} * [http://www.lighthousenetworkinc.org/page8.html McDonald, J. E., ''Oblak u obliku prstena u gornjoj stratosferi'', Časopis Weatherwise, lipanj 1963., Vol. 16, No. 3, str. 99] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071213144514/http://www.lighthousenetworkinc.org/page8.html |date=13. prosinca 2007. }}</ref> protumačio kao potvrdu onog što je doživio. Neki kritičari tvrde da je oblak rezultat eksplozije rakete u [[Kalifornija|Kaliforniji]] 500 milja zapadno.<ref>[http://jesus-messiah.com/html/cloud-hoax.html Reckart, G., ''Prijevarna priča o oblaku'', Jesus Messiah Fellowship]</ref> Oni koji vjeruju da je oblak natprirodnog porijekla pozivaju se na citate iz Biblije koji povezuju povratak Gospoda Isusa Krista s oblacima.<ref>Matej 24, 30, Matej 26, 64, Luka 21, 27, Otkrivenje 1, 7, Otkrivenje 14, 14</ref> ==Nauka i učenje Williama Branhama == William Branham je propovijedao tisuće propovijedi, od kojih je gotovo 1200<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.branham.org/BranhamDefault.asp?Home=Table&dir=Home&LoadPageDetail=01_Table.htm |title=''The Table'', Voice of God Recordings |archive-url=https://web.archive.org/web/20071122025528/http://www.branham.org/BranhamDefault.asp?Home=Table&dir=Home&LoadPageDetail=01_Table.htm |archive-date=22. studenoga 2007. |access-date=15. prosinca 2007.}}</ref> snimljeno i transkribirano. U svojim službama iznosi doktrinu koja će mu zbog svoje posbnosti zasigurno osigurati mjesto u modernoj religioznoj povijesti, čije su glavne karakteristike slične pentekostalizmu, u što spadaju i njegova proročanstva. Kao i neki drugi komentatori Biblije,<ref> * Halley, H. H., ''Halleyjev biblijski priručnik'', (Grand Rapids, MI: Zondervan, 1978.) str. 688 * Scofield, C. I., ''Scofieldova studija Biblije'', (Oxford university Press, 1996.) str. 1332 * Unger, M. F., ''Ungerov biblijski rječnik'', (The Moody Bible Institute of Chicago, 1975.) str. 924</ref> Branham je vjerovao da sedam crkva opisanih u Otkrivenju, 2. i 3. poglavlje predstavljaju sedam povijesnih razdoblja kršćanske crkve, od njenog početka do sadašnjeg vremena. Osim toga, "anđela" svake crkve predstavio je kao čovjeka – glasnika. Prvih šest glasnika su Pavao, Irinej, Martin, Sv. Kolumba, [[Martin Luther]] i John Wesley. Iako nikad nije izravno tvrdio da je on sedmi anđeo, njegovi današnji sljedbenici vjeruje da je on zadnji glasnik ovom laodicejskom crkvenom dobu.<ref>Vayle, L., ''Prorok dvadesetog stoljeća'' (Jeffersonville, Indiana: WBEA, 1965.) str. 35. </ref> William Branham kaže da je 1933. primio sedam glavnih proročanstava.<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=477366798&advquery=%22seven%20major%20continuous%20visions%20%22&infobase=message2006.nfo&record={192D0}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Obrazloženje sedam crkvenih doba'' (Jeffersonville, Indiana: WBEA, 1965.) str. 321]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Kad ih je otkrio u kasnijim službama, rekao je da se prvih pet već ispunilo i da će se sva ispuniti. # "[[Franklin Delano Roosevelt|Franklin D. Roosevelt]] će biti izabran po četvrti put i odvest će Ameriku u [[drugi svjetski rat]]. # "Ojačat će [[diktator]] koji sada ustaje u [[Italija|Italiji]]. [[Etiopija]] će pasti. On će doživjeti sramotan kraj. # "Ženama je dopušteno glasovanje. A jednog će dana glasovanjem izabrati krivog čovjeka. # "Ratovat ćemo s [[Njemačka|Njemačkom]] i oni će izgraditi veliko betonsko mjesto i utvrditi se u njemu i Amerikanci će započeti strašnu bitku. # "[[Znanost]] će napredovati na takav način da će napraviti automobil kojeg se neće morati upravljati upravljačem i automobili će se nastaviti oblikovati kao [[jaje]] do svršetka. # "Vidio sam ustajanje velike žene, lijepog izgleda, obučenu vrlo visoko kraljevski poput grimiza i ovdje imam male zagrade: 'Ona je bila velika vladarica u Sjedinjenim Državama, vjerojatno Katolička crkva'" # "Vidio sam Sjedinjene Države kako gore poput gustog dima, stijene su bile raznesene. I gorile su poput velike vatre u drvima ili nečemu što ih je zapalilo, i pogledao sam što sam dalje mogao vidjeti i bile su razorene.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.geocities.com/Athens/Oracle/3703/branham.html |title=McAroy, P., ''William Branham'', Star of David Ministries |journal= |access-date=26. listopada 2009. |archive-date=22. listopada 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091022233130/http://geocities.com/Athens/Oracle/3703/branham.html |url-status=dead }}</ref> Među ostalim zapaženijim proročanstvima su: :*Da će [[Los Angeles]] i velik dio Kalifornije potonuti pod more.<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=549564169&advquery=%22repent%20Los%20Angeles%22&infobase=message2006.nfo&record={18322}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Biranje nevjeste'', Voice of God Recordings, travanj 1965.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> <blockquote> Tijekom lovačkog izleta u veljači 1964. Branham je govorio o "Božjem vihoru" i rekao je da će sud pogoditi zapadnu obalu Amerike.<ref>* [http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=105101865&advquery=%22strike%20the%20west%20coast%22&infobase=message2006.nfo&record={17DEF}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham. W. M., ''Čovjek koji bježi iz Božje prisutnosti'', Jeffersonville, Indiana: Voice of God Recordings, 1965.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.onlybelieve.com/PDF/08.pdf Roberson, R., ''Vojnik'', Časopis Only Believe, 1990., str. 15] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071203015237/http://www.onlybelieve.com/PDF/08.pdf |date=3. prosinca 2007. }} * McHughes, D., ''Anđeo u taboru'', Časopis Only Believe, lipanj 1992., str. 14</ref> Danima nakon toga, na veliki petak 1964., Uvalu Prince William na [[Aljaska|Aljaski]] pogodio je potres s magnitudom od 9,2. US Geological Survey navodi ovo kao najveći zabilježeni potres koji je pogodio kontinentalan dio Sjedinjenih Država. [http://earthquake.usgs.gov/regional/states/10_largest_us.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090831033521/http://earthquake.usgs.gov/regional/states/10_largest_us.php |date=31. kolovoza 2009. }} Branham je nakon toga prorokovao da će "Los Angeles otići pod ocean. TAKO KAŽE GOSPOD." [http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=105101865&advquery=%22Los%20Angeles%20will%20go%20beneath%20the%20ocean.%20THUS%20SAITH%20THE%20LORD.%22%20&infobase=message2006.nfo&record={18D4B}&softpage=Browse_Frame_Pg42]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Branham je rekao jednoj skupini svojih sljedbenika: "Ljudi će se ismijavati uništenju potresom za koje smo rekli da će se dogoditi: 'Tako kaže Gospod,' na zapadnoj obali Amerike, ali želim da vi braćo znate ovo, pa ako imate neke prijatelje ili rođake u Los Angelesu, da sam javi, ja bi ih izveo od tamo što brže što je to moguće".<ref>Pearry Green, Prorokova djela, str. 115</ref> Neki od Branhamovih sljedbenika su napustili Kaliforniju, kako bi smanjili vjerojatnost da će njihove potomke zadesiti uništenje uzrokovano "velikim" potresom za kojeg seizmolozi sada kažu da je neizbježan.<ref>* [http://www.usgs.gov/newsroom/article.asp?ID=1601 US Geological Survey] * [http://scrippsnews.ucsd.edu/Releases/?releaseID=736 ''Nova Scrippsova studija otkriva niz prosjeka u San Andeasu za veliki potres'', Scripps Institution of Oceanography, lipanj 2006.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071024115925/http://scrippsnews.ucsd.edu/Releases/?releaseID=736 |date=24. listopada 2007. }}</ref> Odbacujući doktrinu [[trojstvo|trojstva]] i pobijajući doktrinu "jedinovaca", odnosno doktrinu "samo Isus" koja naučava da je Isus bio sam sebi Otac, i da su Isus i Bog jedno, kao što je vaš prst jedinstven, W. M. Branham je napustio tradicionalnu kršćansku teologiju.<ref>[http://en.believethesign.com/index.php?title=William_Branham_on_the_Godhead ''William Branham o božanstvu'', Believe the Sign] Citirano 23. rujna 2007.</ref> Izgleda da krajem 1940-tih i početkom 1950-tih W. M. Branham nije javno pobijao doktrinu trojstva na svojim skupovima, međutim, prema svojoj zajednici u Jeffersonvilleu je bio puno otvoreniji i kad je u pitanju njegov stav prema "jedinovskoj" doktrini (rekavši da oba doktrinalna stajališta, i trojičarsko i "samo Isus", nisu biblijska). {{Citat4|središte|Mnogi od vas ljudi koji ovo slušate bi rekli: "Brat Branham je jedinovac." Nisam. Mislim da ste oboje u krivu, i jedinovci i trojičari. Ne da bi bio drugačiji, ali uvijek je sredina puta.<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=696810533&advquery=%22I%20think%20you%27re%20both%20wrong%2c%20both%20oneness%20and%20trinity%22&infobase=message2006.nfo&record={E89C}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Vodeno krštenje'', Voice of God Recordings, Jeffersonville, Indiana, 19. siječnja 1961.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>}} {{Citat4|središte|Stigao je trenutak kad više o tim stvarima ne mogu šutjeti, preblizu dolasku. Vidite? "Trojičarstvo je od [[đavao|đavola]]." To kažem TAKO KAŽE GOSPOD. Pogledajte odakle je ono došlo. Došlo je s [[Nikejski koncil|Nikejskog koncila]] kad je Katolička crkva preuzela vlast. Riječ "trojstvo" nije ni spomenuta u cijeloj knjizi – Bibliji. A što se tiče tri Boga, to je iz [[pakao|pakla]]. Postoji jedan Bog. To je potpuno ispravno."<ref>[http://www.nathan.co.za/message.asp?sermonum=708 ‘4. poglavlje Otkrivenja 3. dio, Prijestolje milosti’, 8. siječnja 1961.]</ref>}} Mnogi tvrde da je W. M. Branham o božanstvu naučavao jedan oblik '[[modalizam|modalizma]]' ([[sabelijanizam| sabelijanizma]]), tvrdeći da Otac, Sin i Sveti Duh nisu odvojene osobe i da su 'božanske osobe' jedan Bog u tri različite službe ili manifestacije.<ref>* [http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=50099&advquery=%22three%20offices%20or%20manifestations%22&infobase=message2006.nfo&record={1125A}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Izgovorena Riječ je originalno sjeme'', Voice of God Recordings, Jeffersonville, Indiana, 18. ožujka 1962.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=50099&advquery=%20%22just%20one%20God%20with%20three%20offices%20or%20manifestations%22&infobase=message2006.nfo&record={18EFC}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Otkrivenje Isusa Krista'', Knjiga Sedam crkvenih doba, 1. poglavlje, WBEA, 1965.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Bog se manifestirao u Ognjenom stupu kao Bog Otac, u Svom Sinu pokazujući Svom Sinu kako ispuniti ulogu Sina, i u vjernicima pokazujući im kako se ponašati kao sinovi i kćeri Božje. {{Citat4|središte|Krv Božja donosi Isusa Krista među nas. Krv Božja donosi Svetog Duha, ne krv Židova ili pogana, već Božja vlastita stvaralačka Krv. Isus, Čovjek, bio je Njegov Sin kojeg je On stvorio Sebi i Bog se ušatorio u tom Šatoru."<ref> [http://www.nathan.co.za/message.asp?sermonum=1098 ‘Pokaži nam Oca’, 6. lipnja 1963.]</ref>}} W. M. Branham je naučavao vrhovno božanstvo Isusa Krista;<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=50099&advquery=%22to%20set%20forth%20the%20Supreme%20Deity%20of%20Jesus%20Christ%20and%20to%20reveal%20the%20Godhead%20as%20ONE%20God%22&infobase=message2006.nfo&record={18EF4}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Otkrivenje Isusa Krista'', Knjiga Sedam crkvenih doba, 1. poglavlje, WBEA, 1965.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> da je u Isusu prebivala punina Boga tjelesno: {{Citat4|središte|Bog je Sebi stvorio tijelo, Svoga Sina, i spustio se i nastanio u tom tijelu. Bog u Kristu. "Ne činim ja djela, već moj Otac koji prebiva u meni. On mi pokazuje što činiti i ja samo djelujem u Njegovoj Prisutnosti, umjesto Njega." Pogledajte Ivan 5, 19. ''<ref>[http://66.6.218.55/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=864735788&infobase=message2005.nfo&rank=&softpage=Browse_Frame_Pg42&zz= 'Vidjeli bi Isusa', 27. srpnja 1962.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>}} W. M. Branham je smatrao da ako ste kršteni u ime Oca, Sina i Duha Svetoga<ref>Matej 28, 19</ref> da ste kršteni pogrešno, i da se trebate ponovno krstiti u ime Gospoda Isusa Krista na temelju Djela apostolska 2, 38 i Djela apostolska 19, 5. "Gospod Isus Krist "JE" ime Oca, Sina i Duha Svetoga," rekao je. Branham je vjerovao da je svrha nejgove službe prikazati da je Bog ovdje onako kako je bio u danima [[Abraham]]a. Citirao je Postanak 18, 9 – 15 kao biblijsku potporu za ovu izjavu, budući da je za vrijeme posjete Abrahamu Bog znao što je Sara mislila u šatoru iza njega.<ref>* [http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=130435108&advquery=%22seed%20of%20Abraham%20receive%20your%20sign%22&infobase=message2006.nfo&record={16130}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Bog je Svoj vlastiti tumač'', Voice of God Recordings, veljača 1964.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=696810533&advquery=%22the%20last%20sign%20that%20they%20got%2c%20before%20the%20son%20arrived%22&infobase=message2006.nfo&record={173A2}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Svetkovina truba'', Voice of God Recordings, srpanj 1964.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Vjerovao je da je to predskazivalo dar otkrivanja tajni srca i misli u njegovoj službi, kako to govori Luka 17, 28 - 30. Nakon što je Abrahamu pokazan ovaj natprirodan znak, [[Sodoma i Gomora]] su uništene. Na osnovi toga, William Branham je vjerovao da je otkrivanje tajni srca i misli u njegovoj službi znak dolazećeg suda nad zemljom (najčešeće nazivanog Velikom nevoljom).<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=1027905&advquery=%22And%20the%20Voice%20of%20the%20sign%20was%20to%20Repent%20or%20perish%22&infobase=message2006.nfo&record={163BF}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Glas znaka'', (Jeffersonville, Indiana: Voice of God Recordings, 1964.)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Citat4|središte|Ja sam uvjeren da je isti Anđeo koji se spustio u obliku Čovjeka i razgovarao s Abrahamom, okrenut Svojim leđima šatoru, isti Taj koji je ovdje večeras. Obećao je da će to biti. Ja vjerujem da nas taj isti Anđeo pomazuje, jer je To bio Bog. Vjerujete li vi to?<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=301564502&advquery=%22I%27m%20convinced%20that%20the%20same%20Angel%20that%20come%20down%20in%20the%20form%20of%20a%20Man%20and%20talked%20to%20Abraham%20with%20His%20back%20turned%20to%20the%20tent%2c%20is%20the%20same%20One%20here%20tonight%22&infobase=message2006.nfo&record={11CF5}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Voice Of God Recordings ''Uvjeren, a zatim zabrinut'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, 1962.</ref>}} Branham je citirao Bibliju kao bi podupro važnost svoje sposobnosti da otkrije ljudima njihove potrebe i detalje o njima povezujući to sa slučajem žene na studencu (Ivan 4, 16 - 19), i Isusovim pozdravom Natanaelu (Ivan 1, 47 - 49). Neki sumnjaju u točnost Branhamovog dara otkrivanja tajni srca i misli,<ref> Koch, K. E., ''ABC okultizma'' (Kregel Publications, 1978) str. 235</ref> ali spomenuti pentekostalni povjesničar, [[Walter Hollenweger]], koji je bio prevoditelj Williama Branhama na jednom od njegovih skupova u Švicarskoj, kaže: "Ja ne poznajem ni jedan slučaj da je pogriješio u svojim čestim detaljnim izjavama."<ref>Hollenweger, W.J., ''Pentekostalci'', 1972, str. 354 (citirano u Harrell, op cit, 1978, str. 38)</ref> Branham je učio da Hebrejima 1. poglavlje pokazuje da je Bog postao Onaj kojeg je bilo moguće dotaći. Dotaknuti čovjeka "Isusa" nije značilo dotaknuti Boga, nego sliku Boga, manifestaciju Boga u Njegovom Sinu ("Koji je odsjev njegova sjaja, izražena slika njegove osobe'' Hebrejima 1, 3). ''Isus Krist isti je jučer i danas i zauvijek će biti isti'' (Hebrejima 13, 8) bila je tematika Branhamovog propovijedanja. Evo jedna od njegovih službi u kojoj sam kaže: {{Citat4|središte| A što je očinstvo? To je osobina Boga. Onda, ako smo mi Božja djeca, onda Bog želi da volimo jedan drugog. Čineći tako, volimo Boga. Je li to točno? Mi volimo Njegovu Crkvu... Sada, koliko vas očekuje da naš Gospod Isus učini veliku stvar sa Svojim narodom ovdje večeras? Da vidimo vašu ruku. Koliko vas se moli? Da vidimo vašu ruku. Sada, ako ćete se moliti, ako ćete se moliti, i vjerovati svim svojim srcem, baš jednostavnu priču o pojavi Ovog natprirodnoga... I kao što pokušavam govoriti ovo popodne, vi čete iz Toga vući, kad budete vjerovali u To. Je li to točno? Kad bi Isus stajao ovdje, Sin Božji, On za vas ne bi mogao učiniti ništa više nešto što može upravo sada, kad vi to vjerujete, kad vi to vjerujete. Vjera... Neki su od njih došli k Isusu, jednom... Vjerujete li da je On bio Prorok? Dobro, stavili su krpu preko Njegovog lica jednog dana, i udarali Ga po glavi, i rekli: "Ako si Prorok, reci nam tko te udario, i onda ćemo ti vjerovati." Isus nije nikome bio klaun. On je imao činiti Očevu volju. Ali ipak je stao i rekao ženi njezine grijehe. Rekao je... On je znao gdje je bila riba koja je imala u ustima novčić. On je znao gdje su bile vezane dvije mazge, gdje se križaju dva puta. Je li to točno? Vidite? On je znao te stvari, ali On time nije radio klauna pred ljudima. Vidite? To je bilo previše božansko. To je Očeva volja. I sada, vi večeras možda tu sjedite samo iz znatiželje i govorite:"Dobro, brate ja bih baš želio da se okreneš i da mi nešto kažeš." Bog to neće nikada napraviti. Ali postanite stvarno duboko iskreni i recite: "Dragi Gospode, Ti znaš moju situaciju. I to bi pomoglo mojoj vjeri jako puno ako bi Ti samo dopustio našem bratu da se ovdje okrene i nešto mi kaže. Neka to dođe vizija za mene, da mi on kaže i omogući mi vidjeti što će biti moj ishod i u kojoj sam situaciji. Onda će vam naš nebeski Otac to darovati. Vidite? Bilo gdje na skupu, na bilo kojem mjestu, On će to učiniti. Budite iskreni. Ja Ga ne mogu natjerati. Ja Ga mogu samo zamoliti. Jeste li sada spremni? U redu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=301564502&advquery=fatherhood&infobase=message2006.nfo&record=%7B1729%7D&softpage=Browse_Frame_Pg42 |title=Isus Krist je isti jučer, danas i zauvijek će biti isti (52-0810E) |journal= |access-date=30. prosinca 2021. |archive-date=28. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928002042/http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=301564502&advquery=fatherhood&infobase=message2006.nfo&record=%7B1729%7D&softpage=Browse_Frame_Pg42 |url-status=dead }}</ref>}} Branham je čvrsto vjerovao da je Biblija nepogrješiva Božja Riječ. Izjavio je da je bilo što suprotno Božjoj Riječi Sotonino kraljevstvo.<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=301572414&advquery=%22Satan%27s%20kingdom%22%20%20%22Anything%20contrary%20to%20the%20Word%20of%20God%22&infobase=message2006.nfo&record={10FA2}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Jedno s Bogom'', Voice of God Recordings, veljača 1962.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Insistirao je na tome da sve bude utemeljeno na Bibliji, ubrajajući u to i slušanje anđela, propovjednika ili prihvaćanja crkvenog učenja. Sve je temeljio na potpuno potvrđenoj Božjoj Riječi. Branhamovu doktrinu o [[zmijčevo sjeme|zmijčevom sjemenu]] i dalje smatraju vrlo kontraverznom. Naučavao je da je pojesti "plod" u Edenskom vrtu bilo obraćanej pozornosti na đavolove riječi, što je rezultiralo seksualnim odnosom između Eve i zmijca u koga se uvukao đavao, a rezultat tog seksualnog odnosa je bio Kain.<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=477368946&advquery=%22revelation%20of%20the%20Serpent%27s%20seed%22&infobase=message2006.nfo&record={1900D}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Obrazloženje sedam crkvenih doba'', (Jeffersonville, Indiana: WBEA, 1965.) str. 98]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Branham je propovijedao da Biblija kaže da je žena "slabija posuda" i naučavao ih je da kao kršćanke trebaju biti pristojno obučene, ne šišati kosu, ne poučavati ili propovijedati i biti pokorne svojim muževima. Muškarci bi trebali uzeti svoju ulogu glave kuće. Branham je očekivao (naglašavajući da ne prorokuje) "da će do 1977. završiti svjetski sustavi i pokrenuti se milenij."<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=105460221&advquery=PREDICT%20prophesy%201977&infobase=message2006.nfo&record={192D0}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Obrazloženje sedam crkvenih doba'' (Jeffersonville, Indiana: WBEA, 1965.) str. 321-322]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U nekoliko je prilika objasnio da su to bile samo njegove riječi i ne riječi od Boga, i da je vrlo lako moguće da nije u pravu.<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=696810533&advquery=1977%20%22And%20I%20could%20be%20wrong%22%20%22I%27m%20predicting%22&infobase=message2006.nfo&record={E36B}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Laodicejsko crkveno doba'', (Jeffersonville Indiana: Voice of God recordings, 1960.)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Iako je William Branham poticao ljude da idu u crkvu koju sami izaberu, također je i vrlo oštro govorio protiv religioznih organizacija. Vjerovao je da će se pokazati da je denominacionalizam žig zvijeri<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=424766422&advquery=denominationalism%20%22mark%20of%20the%20beast%22%20%22organized%20religion%22&infobase=message2006.nfo&record={17C5A}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Ne oslanjajte se na svoje vlastito razumijevanje'', Voice of God Recordings, siječanj 1965]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}.</ref> Kritičari Branhamove službe se fokusiraju ne samo na njegove doktrinarne razlike, nego i na pretpostavku da je podržavao astrologiju.<ref>* [http://www.midwestoutreach.org/journals/branham_tree.html Pement, E., ''William Branham: Američka legenda'', Časopis Cornerstone, 1986., Vol. 15, No. 81] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071216031604/http://www.midwestoutreach.org/journals/branham_tree.html |date=16. prosinca 2007. }} * [https://web.archive.org/web/20011031210316/http://www.wayoflife.org/fbns/branham.htm Pohl, A., & Cloud, D. W., ''William Branham: Prorok Božji?'']</ref> To temelje na njegovim komentarima da je "Bog napisao tri Biblije".<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=71037&advquery=%22three%20Bibles%22&infobase=message2006.nfo&record={1D6E}&softpage=Browse_Frame_Pg42 ''Ognjeni stup'', svibanj 1953. (transkript propovijed)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Rekao je da su to zodijak (pogledajte [[mazzaroth]]), velika piramida i Biblija. Vjerovao je da je prvo dvoje prethodilo bilo kojem pisanom biblijskom tekstu i da nije za današnje kršćane.<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=71037&advquery=%22That%20ain%27t%20your%20Bible%22%20%22that%27s%20not%20your%20Bible%22&infobase=message2006.nfo&record={16DDA}&softpage=Browse_Frame_Pg42 ''Paradoks'', travanj 1964. (transkript propovijedi)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Smrt == Dana 18. prosinca 1965. William Branham i njegova obitelj (svi osim njegove kćeri Rebekah) su se vraćali u Jeffersonville u Indiani iz Tucsona u Arizoni za božićne praznike. Oko pet kilometara istočno od Frione u Teksasu (oko 110 km jugozapadno od [[Amarillo|Amarilla]] na cesti U.S. Highway 60), taman nakon zalaska sunca, vozilo koje je vozilo zapadno u traci za vožnju istočno, frontalno se sudarilo s Branhamovim automobilom.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://wmb1.com/de/~diego/images/carwreck.shtml |title=''Frontalni sudari ubiju 1, ozlijede 6'', Friona Star, prosinac 1965. |journal= |access-date=15. prosinca 2007. |archive-date=5. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080105123153/http://wmb1.com/de/~diego/images/carwreck.shtml |url-status=dead }}</ref> Vozač tog automobila je bio pijan i poginuo je na licu mjesta, kao i njegov suvozač. Druga dva putnika na zadnjem sjedalu automobila su teško ozlijeđena. Branhamova supruga je teško ozlijeđena, kao i njegova kći Sarah, koja je ležala na zadnjem sjedalu, koja je također ozlijeđena. Branhamu je slomljena lijeva ruka i priklještena u vozačevima vratima, a lijeva mu je noga bila omotana oko upravljača. Nakon nekih 45 minuta, Branhama su izvadili iz njegovog automobila i prevezli ga u bolnicu u Frioni, a zatim su ga poslije prevezli u bolnicu u Amarillou u Teksasu. Nakon sudara je živio još šest dana i umro 24. prosinca 1965 u 17:49. Tijelo mu je prevezeno u Jeffersonville u Indiani na pokop koji je odgođen do 11. travnja kako bi se gospođa Branham potpuno oporavila od ozljeda koje je zadobila u automobilskoj nesreći.<ref>* [http://www.biblebelievers.org/actsof16.htm Green, P., ''Djela proroka'', 16. poglavlje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071201013204/http://www.biblebelievers.org/actsof16.htm |date=1. prosinca 2007. }} * [http://www.biblebelievers.org/actsof17.htm Green, P. ''Djela proroka'', 17. poglavlje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080511233829/http://www.biblebelievers.org/actsof17.htm |date=11. svibnja 2008. }}</ref> Nadgrobni spomenik u obliku piramide [http://www.biblebelievers.org/LGRAVE.htm (fotografija)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071021084005/http://biblebelievers.org/lgrave.htm |date=21. listopada 2007. }} prikazuje njegovo učenje o obnovi Kristove crkve tijekom doba i njezinoj spremnosti za dolazak "Krunišnog kamena" – Isusa Krista.<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=130466883&advquery=%22That%27s%20the%20capping%20stone%22&infobase=message2006.nfo&record={12DD7}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Lik savršenog čovjeka'', Voice of God Recordings, listopad 1962.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Branhamova ostavština i utjecaj == Časopis ''Full Gospel Men's Voice'' (sada Full Gospel Businessmen's Fellowship International) u svom broju iz veljače 1961. iznosi: "U biblijskim danima su postojali Božji ljudi koji su bili proroci i vidioci. Ali u cijelom Svetom Pismu, ni jedan od njih nije imao veću službu od William Branhama... Bog je koristio Branhama, da u Isusovo ime podiže mrtve."<ref>''O fotografiji na naslovnici'', The Full Gospel Men's Voice, veljača 1961., str. 3 (citirano u Harrell, D. E., op cit, str. 161)</ref> Branhamova su učenja i njegova popularnost imali dalekosežan utjecaj na pentekostalne i karizmatske pokrete. Iako je Branham umro 1965., danas postoji na stotine tisuća ljudi diljem svijeta koji ga drže za proroka i ispunjenje Malahije 4, 5-6. Možda je bilo teško ocijeniti Branhamov utjecaj na druge evanđeliste za vrijeme njegova života, ali on je zasigurno bio začetnik šatorskih probuđenja, koji su doveli do ere televanđelizma. Branhama najčešće navode kao predvodnika ili najistaknutijeg propovjednika drugog pentekostalnog vala nastalog nakon drugog svjetskog rata<ref> * Harrell, D.E., op cit, str. 25. * Weaver, C.D., op cit, str. 139 * ''Rječnik pentekostalnih i karizmatskih pokreta'', str. 372. </ref> (prvi su val činili [[Charles Fox Parham]], [[William J. Seymour]], i drugi). Među onima koju su počeli otprilike u isto vrijeme kao i Branham i dio su drugog pentekostalnog vala (kraj 1940.-tih do sredine 1950.-tih) su bili [[Jack Coe]], [[Oral Roberts]] i [[A.A. Allen]]. Zanimljivo je primijetiti da je Branham bio prvi "propovjednik vjere" i evanđelista koji nije propovijedao samo silazak Božjeg Duha u zadnje dane, već je također i naglašavao vjeru za iscjeljenje, što su nakon njega također činili i Coe, Roberts i Allen.<ref>[https://web.archive.org/web/20190203080133/http://www.artsweb.bham.ac.uk/aanderson/publications/origins.htm Anderson, A. ''Počeci, rast i značaj pentekostalnih pokreta u trećem svijetu'', Selly Oak Colleges, Birmingham B29 6LQ, Engleska]</ref> D.R. McConnell, iako je bio kritičar naučavanja Williama Branhama, iznosi svoj stav o njegovoj službi govoreći: "Branham je jedan od izvornih i najvećih evanđelista probuđenja iscjeljenja nakon drugog svjetskog rata. Branham je činio izuzetna čudesa iscjeljenja po svojim turnejama. Njegovi su darovi natprirodnog znanja o onima kojima je pomogao do današnjih dana ostali neusporedivi, čak i s modernim evanđelistima iscjeljenja".<ref>McConnell, D. R., ''Drugačije Evanđelje'' (Peabody, MA: Hendickson Publishers Inc., 1988.) str. 166</ref> Andrew Strom, još jedan teolog koji se nije doktrinarno slagao s Branhamom, bez obzira na to donosi zaključak: "William Branham je bio još jedan evanđelista sa sredine ovog stoljeća kojeg je Bog snažno koristio mnogo godina. Zapravo, nesumnjivo je da mu je dana snaga do mjere rijetko viđene još od vremena apostola."<ref>[https://web.archive.org/web/20070703144602/http://www.revivalschool.com/books/GREAT%20HEALING%20REVIVALISTS.htm Strom, A., ''Veliki probuditelji iscjeljenja: Enigma Williama Branhama'', 1996]. Citirano 27. rujna 2007.</ref> "Rječnik pentekostalnih i karizmatskih pokreta" sadrži ove komentare: "William Branham je bio osoba opće poznata kao [WW11] 'otac' i 'predvodnik' probuđenja. Iznenadno pojavljivanje njegovih čudotvornih skupova iscjeljenja 1946. pokrenulo je duhovnu eksploziju u pentekostalnom pokretu koja je dovela do Main Street, SAD. 1950.-tih i pokrenulo veći karizmatski pokret 1960.-tih, koji je do sada imao utjecaj gotovo na svaku denominaciju u zemlji"<ref>Rječnik pentekostalnih i karizmatskih pokreta (Grand Rapids, MI: Zondervan, 1988.) str. 372</ref> Procjenjuje se da danas diljem svijetu postoji oko 500 milijuna pentekostalnih i karizmatskih kršćana.<ref>* Hollenweger, W. J., ''Pentekostalizam: Počeci i razvoj diljem svijeta'' (Peabody: Hendrickson, 1997.) str. 1 * [http://artsweb.bham.ac.uk/aanderson/Main/MODULES.htm ''Povijest globalnog pentekostalizma'', Department of Theology and Religion, University of Birmingham.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071218141618/http://artsweb.bham.ac.uk/aanderson/Main/MODULES.htm |date=18. prosinca 2007. }}</ref> ===Vjerovanja njegovih sljedbenika danas === One koji danas slijede učenja Williama Branham ponekad nazivaju 'branhamistima', iako oni obično preferiraju da ih se jednostavno naziva 'kršćanima' ili 'vjernicima Poruke'. Neki od sljedbenika diljem svijeta održavaju kontakte i međusobno se posjećuju ali se ne predstavljaju kao denominacija. Cijelu Bibliju smatraju božanski inspiriranom, a obično preferiraju [[Biblija kralja Jakova|King James prijevod]]. Vjeruju da je William Branham bio prorok o kojem govori Biblija i da su njegove izgovorene i pisane riječi potpuno i ispravno tumačenje Biblije potrebno za "nevjestu" prije uznesenja.<ref>* [http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=696810533&advquery=Church.Age.Book%20Bride%20Church%20rapture&infobase=message2006.nfo&record={18F44}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Otkrivenje Isusa Krista'', Obrazloženje sedam crkvenih doba, Jeffersonville, Indiana: WBEA, 1965.) str. 40]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.branham.org/branhamdefault.asp?Home=CTV&LoadPageDetail=02-GladYouAsked.htm&dir=12_2004%20June Branham, Joseph., ''Drago mi je da ste pitali'', (Jeffersonville, Indiana: Voice of God recordings)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071122031030/http://www.branham.org/branhamdefault.asp?Home=CTV&LoadPageDetail=02-GladYouAsked.htm&dir=12_2004%20June |date=22. studenoga 2007. }}</ref> Osnovni biblijski stihovi koje koriste kao biblijsku potporu za njegovu službu su: Malahija 4, 5 – 6, Luka 17, 28 – 30, Otkrivenje 3, 14, Otkrivenje 10, 7 i Efežanima 1, 17. ===Raširenost i broj sljedbenika=== Sljedbenici otkrivenja preko Williama Branhama se nastoje distancirate od kontraverzne isključivost i ostati živjeti u svojoj okolini. Nemaju sjedišta, odbore ili starješinstva. Njihove crkve nemaju evidencije članova ili članstvo, te su vrlo malo organizirani, ako su uopće organizirani. William Branham to sažima riječima: "Mi nismo denominacija. Mi nemamo zakon, već ljubav. Nemamo crkveni statut, nego Krista. Nemamo knjigu, nego Bibliju. Nemamo članstvo, već zajedništvo Krvlju Isusa Krista koja nas čisti od sve nevjere."<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=477365402&advquery=%22We%27re%20no%20denomination.%20We%20have%20no%20law%20but%20love%2c%20no%20creed%20but%20Christ%2c%20no%20book%20but%20the%20Bible%3a%20no%20membership%3b%20just%20fellowship%20through%20the%20Blood%20of%20Jesus%20Christ%20that%20cleanses%20us%20from%20all%20unbelief.%22&infobase=message2006.nfo&record={12FCD}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Zašto sam protiv organizirane religije'', (Jeffersonville, Indiana: Voice of God Recordings, 1962.) ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Najveći distributer materijala vezanih za Službu Williama Branhama (što obično nazivaju Porukom) je Voice of God Recordings koji se nalazi Jeffersonvilleu u Indiani. Trenutno dristribuiraju tiskane, audio i video materijale na 57 jezika<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.branham.org/BranhamDefault.asp?Home=Blog_pages&LoadPageDetail=Paper_101607.htm |title=''Literatura'', 10/16/2007, Voice of God Recordings, Jeffersonville, Indiana |archive-url=https://web.archive.org/web/20071225140022/http://www.branham.org/BranhamDefault.asp?Home=Blog_pages&LoadPageDetail=Paper_101607.htm |archive-date=25. prosinca 2007. |access-date=15. prosinca 2007.}}</ref> uz mogućnost slanja poštom u 177 zemalja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.branham.org/BranhamDefault.asp?Home=VGR&LoadPageDetail=VGR.htm |title=Voice of God Recordings, 12/14/2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071225005820/http://www.branham.org/BranhamDefault.asp?Home=VGR&LoadPageDetail=VGR.htm |archive-date=25. prosinca 2007. |access-date=15. prosinca 2007.}}</ref> Bible Believers Missions sa sjedištem u Kanadi u British Columbiji također nude međunarodnu dostavu Poruke.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bibleway.org/missions/reports/default.asp |title=Bible Believers Missions |journal= |access-date=15. prosinca 2007. |archive-date=12. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071212012007/http://www.bibleway.org/missions/reports/default.asp |url-status=dead }}</ref> Najviše kršćana koji slijede poruku Williama Branhama ima u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]], gdje po procjeni psotoji oko 300 000 njegovih sljedbenika. Također postoje i velike grupe u [[Trinidad i Tobago|Trinidadu]] (jedna zajednica premašuje 2000 ljudi), [[Vancouver]]u u Kanadi (oko 900 u jednoj zajednici) i [[Harare]]u u Zimbabweu (blizu 1000), [[Johnson City, Tennessee|Johnson Cityju]] u [[Tennessee]]ju (600 ljudi) kao i na mnogim drugim mjestima. Po SAD-u postoje mnoge crkve koje slijede Poruku Williama Branhama, kao i diljem svijeta (vjerojatno u svim državama svijeta).<ref>* [http://www.wmb1.com/de/~diego/ChurchSitesA.shtml web stranice crkvi (kliknite na zemljovid svijeta)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071221174044/http://www.wmb1.com/de/~diego/ChurchSitesA.shtml |date=21. prosinca 2007. }} * [http://www.believethesign.com/impact.htm ''Utjecaj diljem svijeta'', Believe the Sign] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071009063016/http://www.believethesign.com/impact.htm |date=9. listopada 2007. }}</ref> Lee Vayle, koji je blisko surađivao s Williamom Branhamom i uredio njegovu najpoznatiju knjigu "Obrazloženje sedam crkvenih doba",<ref>[http://nt.scbbs.com/cgi-bin/om_isapi.dll?clientID=314312191&advquery=%22Doctor%20Lee%20Vayle%22%20%22The%20Seven%20Church%20Ages%22&infobase=message2006.nfo&record={17D66}&softpage=Browse_Frame_Pg42 Branham, W. M., ''Vrata u vratima'', Voice of God Recordings, veljača 1965.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> je proveo više od 35 godina objašnjavajući Poruku koju je došla od čovjeka kojeg njegovi sljedbenici smatraju prorokom-glasnikom zadnjem crkvenom dobu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.leevayle.net |title=Brat Lee Vayle |access-date=1. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210616082645/https://leevayle.net/ |archive-date=16. lipnja 2021. |url-status=dead}}</ref> Lee Vaylea neki smatraju učiteljem. Believers Christian Fellowship u Limi u Ohiju imaju emisiju 'Global Answers' emitiranu na satelitu gdje nude filmove, knjige i druge materijale. Tijekom ljeta održavaju obiteljski kamp od tjedan dana, na kojem prisustvuje tisuće ljudi iz cijelog svijeta.<ref>[http://www.bcfellowship.org Believers Christian Fellowship]</ref> U posljednje je vrijeme, Poruka Williama Branhama ušla u Kinu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.branham.org/branhamdefault.asp?Home=CTV&LoadPageDetail=01-China.htm&dir=18_2007%20May |title=''Daleki istok'', Voice of God Recordings. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071122020106/http://www.branham.org/branhamdefault.asp?Home=CTV&LoadPageDetail=01-China.htm&dir=18_2007%20May |archive-date=22. studenoga 2007. |access-date=15. prosinca 2007.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == *[[Branhamizam]] *[[Sjeme zmije]] == Vanjske poveznice == *[http://www.biblijski-vjernici.com Biblijski vjernici] *[http://www.biblijski-krscani.com Biblijski kršćani] *[http://www.branham.org#wbmpage Voice of God Recordings] *[http://www.thefreeword.com The Free Word] ''Biblioteka propovijedi Williama Marriona Branhama u audio i tekstualnom formatu'' *[http://www.believethesign.com Believe The Sign] ''Multimedijalan uvod u službu Williama Branhama'' *[http://www.livingwordbroadcast.org 24/7 emitiranje audio propovijedi Williama M. Branhama] *[http://www.bibleway.org Propovijedi William Branhama prevedene na pedesetak jezika] {{GLAVNIRASPORED:Branham, William}} [[Kategorija:Američki svećenici]] [[Kategorija:Kentucky]] [[Kategorija:Američki katolički aktivisti]] [[Kategorija:Američki kršćanski kler]] [[Kategorija:Pentekostalizam]] {{kat?}} nu7zcnkru27s9hg0mshw3b8kcxpy6j5 0 131751 7616216 7032450 2026-10-10T19:39:32Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616216 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Konrad Lorenz | slika = Konrad Lorenz.JPG | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[7. studenoga]] [[1903.]] | mjesto_rođenja = [[Beč]] | datum_smrti = [[27. veljače]] [[1989.]] | mjesto_smrti = [[Beč]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|AUT}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Etologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1973. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Konrad Zacharias Lorenz''' ([[Beč]], [[7. studenoga]] [[1903.]] - [[Beč]], [[27. veljače]] [[1989.]]) bio je [[Austrija|austrijski]] [[zoolog]], [[etolog]], i [[ornitolog]]. Često se smatra jednim od osnivača moderne [[etologija|etologije]]. Dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] [[1973.]] godine zajedno s [[Nikolaas Tinbergen]]om i [[Karl von Frisch]]om. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1973/lorenz-autobio.html Nobelova nagrada - životopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100109110709/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1973/lorenz-autobio.html |date=9. siječnja 2010. }}{{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Lorenz, Konrad}} [[Kategorija:Austrijski biolozi]] [[Kategorija:Etolozi]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Ornitolozi]] p9efxmr01g9maygy5jwoixba6yeicja 0 131950 7616353 6200091 2026-10-10T23:37:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616353 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Škanjci | slika = Buteo_buteo_4_(Marek_Szczepanek).jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = [[Obični škanjac]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Sokolovke|Falconiformes]] | familia = [[Jastrebovi|Accipitridae]] | subfamilia = '''''Buteoninae''''' | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rod]]ovi | razdioba = oko 20 rodova }} '''Škanjci''' (Buteoninae) su potporodica [[ptica]] u porodici [[jastrebovi|jastrebova]] (Accipitridae). To su grabljivice izuzetno oštrog vida koje lovinu pronalaze u blizini naseljenih mjesta, ali i u drugim područjima, daleko od civilizacije. Prirodnih neprijatelja praktično i nemaju jer se gnijezde na nepristupačnim mjestima, gdje i podižu podmladak. == Rodovi == # [[Percnohierax]] # [[Geranospiza]] # [[Geranoaetus]] # [[Buteo]] # [[Parabuteo]] # [[Buteogallus]] # [[Busarellus]] # [[Leucopternis]] # [[Kaupifalco]] # [[Butastur]] # [[Rupornis]] # †[[Bermuteo]] :izvori za rodove<ref>[http://beautyofbirds.com/buteoninae.html BeautyOfBirds Buteoninae] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Neke vrste == * [[Bjelorepi škanjac]] * [[Obični škanjac]] * [[Škanjac gaćar]] (''Buteo lagopua'') == Izvori == {{izvori}} == Drugi projekti == {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = Buteoninae |wikivrstehr = škanjcima |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} [[Kategorija:Škanjci| ]] [[Kategorija:Jastrebovi]] lsdai0wvssuqekrkwn4q51uslvjh0yt 0 132605 7616109 7588672 2026-10-10T15:27:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616109 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Yao Ming |slika = YaoMingonoffense2.jpg |slika_širina = |slika_opis = Ming u dresu [[Houston Rockets|Rocketsa]] |država = {{Z+X|KIN}} |nadimak = ''Dynasty''<br />''The Great Wall of China'' |datum_rođenja = [[12. rujna]] [[1980.]] |mjesto_rođenja = [[Šangaj]], [[Kina]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[centar (košarka)|centar]] |visina = 2,29 |težina = 141 |sveučilište = |draft = 1. krug (1. ukupno), [[2002.]]<br />[[Houston Rockets]] |karijera = 1997.-2011. |liga = [[National Basketball Association|NBA]] |klub = |broj = 11 |bivši_klubovi = [[Shanghai Sharks]] (1997. – 2002.) [[Houston Rockets]] (2002. – 2011.) |nagrade = 3× Najkorisniji igrač [[Azijska košarkaška prvenstva|FIBA Azijskog prvenstva]]<br />(2001., 2003., 2005.)<br />1× [[NBA All-Rookie momčad|NBA All-Rookie prva petorka]] (2003.)<br />7× [[NBA All-Star]] (2003.–[[NBA 2008./09.|2009.]])<br />3× [[All-NBA momčad|All-NBA treća petorka]] (2004., 2006., 2008.)<br />2× [[All-NBA momčad|All-NBA druga petorka]] (2007., [[NBA 2008./09.|2009.]]) |medalje = }} '''Yao Ming''' ([[Kina|kineski]]: 姚明; [[pinyin]]: Yáo Míng; [[Šangaj]], [[12. rujna]] [[1980.]]) [[Kina|kineski]] je profesionalni [[košarka]]š. Igrao je na poziciji [[centar (košarka)|centra]]. Visok je 2,29 m. Yao je rođen u [[Šangaj]]u i kao tinejdžer igrao je za domaću momčad [[Shanghai Sharks]]e. U Sharksima je proveo proveo pet sezona, a u posljednjoj sezoni osvojio je naslov [[Chinese Basketball Association|CBA]] lige. Nakon pregovora s klubom i Kineskim košarkaškim savezom (kineski košarkaši na draft ne mogu prijaviti prije nego što navrše 22 godine), Yao je dobio dopuštenje za odlazak na draft. [[Houston Rockets]]i izabrali su ga kao prvim izborom [[NBA draft]]a [[2002.]] godine i time je postao prvim igračem koji je drafiran kao prvi izbor, a da nije zaigrao na jednom od američkih sveučilišta. Yao je sedmerostruki [[NBA All-Star]] i peterostuki [[All-NBA momčad|All-NBA]] košarkaš. Međutim, Yao od dolaska u NBA ligu nikada s Rocketsima nije prošao prvi krug doigravanja, a posljednjih nekoliko sezona imao je ozbiljnih problema s ozljedama. == Kina == === Rani život i Chinese Basketball Association === Yao je jedino dijete Yao Zhiyuana (2,01 m) i Fang Fengdi (1,90 m), bivših kineskih profesionalnih košarkaša. Rođen je kao dijete teško 5 kilograma, što je dvostruko teže od prosječnog kineskog novorođenčada, a do desete godine narastao je do visine 1,65 m. U tim godinama često je posjećivao razne sportske doktore, koji su predviđali da će narasti do visine 2,20 m. Košarku je počeo igrati s devet godina, a tada je krenuo i u sportsku školu za mlađe uzraste. Yao se 13 godina priključio omladinskom pogonu [[Shanghai Sharks]]a i svaki dan trenirao po 10 sati kako bi ušao u momčad. Nakon što je čeitri godine proveo u mlađim kategorijama, sa 17 godina priključuje se prvoj momčadi kluba. U svojoj prvoj godini prosječno je postizao 10 poena i 8 skokova po utakmici. Međutim, Yao je sljedeće sezone propustio dio sezone zbog loma noge, što mu je druga takva ozljeda u karijeri. U njegovoj trećoj i četvrtoj sezoni, Sharksi su stigli do finala CBA lige, ali oba puta su poraženi od [[Bayi Rockets]]a. Kada je [[Wang Zhizhi]] sljedeće sezone napustio Bayi Rocketse, Sharksi su konačno osvojili naslov CBA lige. U svoj posljednjoj sezoni tijekom doigravanja, Yao je prosječno postizao 38.9 poena i 20.2 skoka po utakmici. === Odlazak na NBA draft === Yao je bio pod pritiskom zamjenika generalnog direktora Shanghai Sharksa, Li Yaomina, da se prijavi na NBA draft 1999. godine. Li je isto tako utjecao na njegov ugovor s menadžerskom tvrtkom Evergreen Sports Inc., koja je tako postala njegovim agentom. U potpisu ugovora stoji da će tvrtka Evergreen dobiti 33% njegove zarade, ali je kasnije utvrđeno da je ugovor nevažeći. Kada se odlučio prijaviti na NBA draft 2002., u klub je formirana skupina savjetnika koja će pomoći Sharksima da postane poznata po Yao Mingu. U skupini savjetnika nalazili su se: njegov pregovarač, Erik Zhang; njegov NBA agent, Bill Duffy; njegov kineski agent, Lu Hao; profesor ekonomije sa sveučilišta Chicago, John Huizinga, i potpredsjednik marketinga i tvrtke BDA Sports Management, Bill Sanders. Yao je u mnogim NBA prospektima bio predviđen kao prvi izbor drafta. Međutim, neke momčadi bile su zabrinute zbog toga dali će [[Chinese Basketball Association]] (CBA) pustiti Minga na odlazak u [[Sjedinjene Američke Države]]. Nedugo nakon što se Wang Zhizhi odbio vratiti u [[Kina|domovinu]] igrati za [[Kineska košarkaška reprezentacija|kinesku košarkašku repreznatciju]] (nedugo nakon toga mu je zabranjeno igrati za Kinu), CBA je u dogovoru s Mingom navela da se u slučaju poziva mora pojaviti na događaju reprezentacije na koji je pozvan. Isto tako su izjavili da ga neće pustiti u Sjedinjene Države, ako ga [[Houston Rockets]]i ne odaberu kao prvi izbor. Nakon što su Rocketsi dali obećanje da će ga birati kao prvi izborom, Yao je dobio dopuštenje CBA za prijavu na draft i odlazak u Sjedinjene Države. == NBA == === Počeci (od 2002. do 2005.) === Yao nije igrao u predsezonskom kampu Rocketsa, nego je umjesto toga nastupao u dresu reprezentacije na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – SAD 2002.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] [[2002.]] godine. Prije početka sezone, nekoliko komentatora, uključujući [[Bill Simmons|Billa Simmonsa]] i [[Dick Vitale|Dicka Vitalea]], progonozirali su da će Yao razočarati u [[NBA]] ligi, dok je [[Charles Barkley]] izjavio da će "poljubiti [Kennyja Smitha] guzicu", ako Yao na jednoj utakmici rookie sezone postigne više od 19 poena. Prvu utakmicu odigrao je protiv Indiana Pacersa, ostavši bez postignutog poena i sakupivši dva skoka, a svoje prve koševe postigao je protiv [[Denver Nuggets]]a. U prvih sedam utakmica, prosječno je igrao samo 14 minuta i bilježio 4 koša, ali je 17. studenog 2002. protiv [[Los Angeles Lakers]]a postigao 20 poena, šutiravši savršenih 9/9 iz igre i 2/2 s linije slob. bacanja. Barkley je tako izgubio okladu, poljubivši Kennyja Smitha u stražnjicu [guzicu]. Prije prvog ogleda sa [[Shaquille O'Neal|Shaquilleom O'Nealom]], [[17. siječnja]] [[2003.]], O'Neal je izjavio: "Recite Yao Mingu, Ching chong-yang-wah-ah-soh", navodeći optužbe azijsko-američke zajednice za [[rasizam]]. O'Neal je demantirao da je [[rasist]] i da je sve to bila šala, Yao motiviran njegovim izjavama na početku susreta tri puta ga je spektakularno blokirao. Na kraju je O'Neal s 31 košem, 12 skokova i 4 asistencije dobio dvoboj protiv Minga, koji je imao po 10 poena i skokova te šest blokada.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2003%5C01%5C19%5C06A6.PDF Konačno održan dvoboj Yao Ming - O'Neal]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Datoteka:Yao Ming free throw.jpg|mini|desno|Yao Ming šutira slob. bacanja.]] Rookie sezonu završio je u prosjeku od 13.5 poena i 8.2 skokova po utakmici i završio drugi u glasovanju za novaka godine iza [[Amar'e Stoudemire|Amar'ea Stoudemirea]].<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/nba-stoudemire-novak-godine/133808.aspx NBA: Stoudemire novak godine]</ref> Jednoglasno je izabran u [[NBA All-Rookie momčad|All-Rookie prvu petorku]], a dobio je još razna druga priznanja. Prije početka njegove druge sezone, zbog srčanih problema mjesto glavnog trenera Rocketsa napustio je [[Rudy Tomjanovich]], a na njegovo mjesto stigao dugogodišnji trener [[New York Knicks|Knicksa]], [[Jeff Van Gundy]].<ref>[https://web.archive.org/web/20030816044456/http://www.pbsbih.ba/sport/2003/juni/11/sport.html Jeff Van Gundy je novi trener Rocketsa]</ref> Nakon što se Van Gundy usredotočio na napadačku igru preko visokog centra, Yao je odigrao tadašnju sezonu karijere. Postigao je učinak karijere od 41 poen i 7 skokova u pobjedi Rocketsa nad [[Atlanta Hawks]]ima (123:121) izborenoj nakon čak tri produžetka.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/dobra-igra-giriceka-u-drugom-nastupu-za-jazzere/187495.aspx Dobra igra Giričeka u drugom nastupu za Jazzere]</ref> Drugu godinu zaredom nastupio je na NBA All-Star utakmici, a sezonu je završio u prosjeku od 17.5 poena i 9.0 skokova po utakmici. Po prvi puta u svojoj karijeri izborio nastupio je u doigravanju, ali su Rocketsi u prvom krugu u pet utakmica poraženi od [[Los Angeles Lakers]]a. U doigravanju je postizao 15.0 poena i 7.4 skoka po utakmici. U ljeto 2004., Rocketsi su u velikoj razmjeni igrača s [[Orlando Magic]]om dobili [[Tracy McGrady|Tracya McGradya]], dok su na suprotnu stranu otišli [[Steve Francis]] i [[Cuttino Mobley]].<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/nba-mcgrady-u-houston-za-francisa-i-mobleya/209444.aspx NBA: McGrady u Houston za Francisa i Mobleya]</ref><ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/nba-i-sluzbeno-mcgrady-u-houstonu-a-francis-u-orlandu/210563.aspx NBA: I službeno McGrady u Houstonu, a Francis u Orlandu]</ref> Iako je Yao izjavio da su mu Francis i Mobley "u svakom pogledu pomogli [njemu] u prve dvije sezone", dodao je, "uzbuđen sam što ću igrati s Tracyem McGradyem. On može napraviti nevjerojatne stvari." Nakon zamjene, Rocketse su proglasili glavnim favoritima za naslov. Obojica su izabrani na NBA All-Star utakmicu 2005., dok je Yao za startnu petorku dobio tadašnjih rekordnih 2,558,278 glasova,<ref>[http://www.tportal.hr/sport/kosarka/7016/Howard-s-rekordom-do-All-Stara.html Howard s rekordom do All-Stara]</ref> čime je srušio bivši rekord [[Michael Jordan|Michaela Jordana]]. Rocketsi su s omjerom 51-31 zauzeli peto mjesto na Zapadnoj konferenciji i drugu godinu zaredom plasirali se u doigravanje, gdje su se suočili s [[Dallas Mavericks]]ima. Rocketsi su slavili u prve dvije gostujuće pobjede, a Yao je u drugoj utakmici iz igre šutirao 13/14, što je najbolji postotak šuta u povijesti franšize. Međutim, Rocketsi su poraženi u sljedećih četiri od pet utakmica, dok su onu posljednju sedmu utakmicu izgubili s čak 40 razlike.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/nba-dallas-ponizio-houston-rocketse/264296.aspx NBA: Dallas ponizio Houston Rocketse]</ref> Yao je tijekom te serije postizao 21.4 poena (65% šuta iz igre) i 7.7 skokova po utakmici. === Sezone pretrpljene ozljedama (od 2005. do 2009.) === Nakon što je u prve tri NBA sezone propustio samo dvije utakmcie od mogućih 246, Yao je tijekom četvrte sezone zbog širenja osteomjelitisa na palcu lijevog stopala i operacije propustio 21 utakmicu, ali je ponovo dobio najviše glasova publike i igrao na NBA All-Star utakmici 2006. godine. [[Datoteka:YaoMingoffense.jpg|mini|lijevo|Yao je u petoj sezoni prosječno postizao rekordnih 25 poena po utakmici.]] U 25 utakmica nakon All-Star pauze, Yao je prosječno postizao 25.7 poena i 11.6 skokova po utakmici, uz 53.7% šuta iz igre i 87.8% s linije slob. bacanja. U 57 odigranih utakmica prosjječno je postizao 22.3 poena i 10.2 skoka po utakmici. Prvi puta je sezonu završio na tzv. prosjeku 20 poena i 10 skokova. Međutim, Tracy McGrady je iste sezone zbog grčeva u leđima odigrao samo 47 utakmica. Yao i McGrady zajedno su odigrali samo 31 utakmicu, a Rocketsi sa samo 34 ostvarene pobjede nisu uspjeli ući u doigravanje. Četiri utakmice prije kraja sezone, Yao je protiv [[Utah Jazz]]a zadobio novu ozljedu i zbog toga šest mjeseci bio van parketa. Početkom njegove pete sezone, Yao se ponovo ozljedio, zadobivši lom desnog koljena pri pokušaju blokade. Do tada je prosječno postizao 26.8 poena, 9.7 skokova i 2.3 blokade po utakmici, te je bio među kandidatima za najkorisnijeg igrača lige. Zbog toga je propustio svoj peti nastup na NBA All-Star utakmici, a nakon 34 propuštene utakmice, [[4. ožujka]] [[2007.]] dobio je dopuštenje liječnika za povratak na parkete. Unatoč njegovom odsustvu, Rocketsi su izborili doigravanje i imali prednost domaćeg parketa u prvom krugu protiv [[Utah Jazz]]a. Iako su Rocketsi dobili prve dvije, izgubili su u sljedećih četiri od pet utakmica, a u posljednjoj sedmoj utakmici postigao je 29 poena, što nije bilo dovoljno da Rocketsi prođu u drugi krug. Iako je Yao tijekom te serije prosječno postizao 25.1 poen i 10.3 skokova, nakon utakmice je izjavio: "Nisam obavio svoj posao." Na karju sezone prvi puta u karijeri je nakon dva izbora u [[All-NBA]] treću petorku, izabran u All-NBA drugu petorku. [[Datoteka:AAAA1801.jpg|mini|desno|Yao je 2009. po prvi puta u karijeri prošao u drugi krug doigravanja.]] Nedugo nakon ispadanja Rocketsa iz doigravanja, Jeff Van Gundy dobio je otkaz na mjestu glavnog trenera kluba.,<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/sport/nba-houston-otkazao-van-gundyju.html NBA: Houston otkazao Van Gundyju]</ref> a tri dana kasnije na njegovo mjesto doveden je [[Rick Adelman]].<ref>[http://www.sarajevo-x.com/clanak/070522020 Adelman umjesto Van Gundyja na klupi Rocketsa]</ref> [[9. studenog]] [[2007.]], Yao je prvi puta zaigrao protiv kineskog NBA igrača u dresu [[Milwaukee Bucks]]a, [[Yi Jianlian]]a. Utakmicu između Houstona i Milwaukeea gledalo je oko 100-200 milijuna Kineza, a Houston je pobijedio rezultatom 104:88.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.net.hr/sport/ukratko/page/2007/11/10/0008006.html |title=Gledalo 100 milijuna! |journal= |access-date=27. srpnja 2009. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312020138/https://net.hr/page/0008006-html/ |url-status=dead }}</ref> Yao je ponovo dobio najviše glasova u izboru za startnog centra Zapadne Konferencije NBA All-Star utakmici 2008. godine.<ref>[http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=46903 NBA All-Stars: Poznate petorke Istoka i Zapada]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Prije All-Star vikenda, Rocketsi su pobjeidli u osam utakmica zaredom, a nakon pauze, produžili su niz na 12 utakmica bez poraza. [[26. veljače]] [[2008.]] Yao je zaradio ozljedu stresfrakture lijevog stopala i zbog toga je propustio veći dio NBA sezone, uključujući i doigravanje, ali se uspio na vrijeme oporaviti za nastup na Olimpijskim igrama u Pekingu. Iako bez njega, Rocketsi su ostvarili 22. pobjede zaredom, što je drugi najveći niz u povijesti NBA lige.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.croportal.net/sport/Rocketsi_ostvarili_22_uzastopnu_pobjedu-80675 |title=Rocketsi ostvarili 22. uzastopnu pobjedu |access-date=27. srpnja 2009. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312020145/https://www.croportal.net/first-orgasm |url-status=dead }}</ref> Yao je odigrao 55 utakmica i prosječno postizao 22 poena, 10.8 skokova i 2 blokade po utakmici. [[NBA 2008./09.|Sljedeće godine]] odigrao je prvu potpunu sezonu nakon 2004./05. i prosječno postizao 19.7 poena i 9.9 skokova, šutiravši iz igre 54.8% i rekordnih 86.6% s linje slob. bacanja. Usprkos ozljedi McGradya zbog koje je u veljači morao završiti sezonu, Rocketsi su ostvarili 53 pobjede i ušli u doigravanje. U prvom krugu igrali su protiv [[Portland Trail Blazers]]a, a Yao je u gostujućoj pobjedi u prvoj utakmici bio savršen iz igre (9/9 za dva poena, 6/6 slobodna bacanja) te je susret okončao s 24 poena i devet skokova za 24 minute odigrane minute.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/nba-doigravanje-dupli-break-gostiju-na-zapadu--/430247.aspx NBA doigravanje: Dupli "Break" gostiju na Zapadu ]</ref> Rocketsi su u šest utakmica slavili protiv Blazersa i prvi puta nakon 1997. godine prošli prvi krug doigravanja.<ref>[https://web.archive.org/web/20090503185653/http://sportal.vecernji.hr/sportal/sportal/kosarka/nba/3285733/index.do Chicagu triler nakon tri produžetka, prošli Orlando i Houston (videa)]</ref> U drugom krugu igrali su protiv prošlogodišnjih finalista [[Los Angeles Lakers]]a. U prvoj utakmici iznenadili su Lakerse, pobijedivši 100:92 najbolju momčad Zapada u Los Angelesu, a Yao je postigao 28 poena i 10 skokova.<ref>[https://web.archive.org/web/20090508064257/http://sportal.vecernji.hr/sportal/sportal/kosarka/nba/3287504/index.do Houston iznenadio Lakerse, Orlando svladao Boston (videa)]</ref> Međutim, Rocketsi su poraženi u sljedeće dvije utakmice, a Yao je trećoj utakmici slomio lijevo stopalo.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://sportsport.ba/ino_kosarkap-19778.htm |title=Yao Ming propušta cijelu sezonu |journal= |access-date=27. srpnja 2009. |archive-date=31. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090831201329/http://sportsport.ba/ino_kosarkap-19778.htm |url-status=dead }}</ref> Zbog ozljede je propustio daljni tijek doigravanja, a Rocketsi su na kraju u sedam utakmica poraženi od Lakersa.<ref>[http://www.tportal.hr/sport/kosarka/21574/Turkoglu-izbacio-Bostonc-Lakersi-prosli.html Turkoglu izbacio Boston, Lakersi prošli]</ref> Zbog sporog zacjeljivanja i težine, Yao je u dogovor s liječnicima morao otići na vrlo složeni operacijski zahvat njegovog lijevog stopala, kojim bi se izbjegli daljnji problemi tokom njegove karijere.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&task=view&id=2966&Itemid=65 Yao Ming ide na operaciju - izgubljen za sezonu 09/10]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/yao-mingu-upitan-nastavak-karijere |title=Yao Mingu upitan nastavak karijere |access-date=27. srpnja 2009. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305041703/http://www.ezadar.hr/clanak/yao-mingu-upitan-nastavak-karijere |url-status=dead }}</ref> Operacija je zahtijevala dug oporavak i rehabilitaciju, te se ne očekuje njegov povratak sve do priprema za sezonu 2010/11.<ref>[http://www.sportnet.hr/Vijest.aspx?ID=380266 Yao Ming pod nož, sezona izgubljena?]</ref> Operaciju su u Memorial Hermann Hospital izveli liječnik Rocketsa dr. Tom Clanton s kolegom specijalistom Billom McGarveyjem.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/yao-ming-napokon-operiran-hoce-li-se-oporaviti-kineski-centar/442765.aspx Yao Ming napokon operiran: Hoće li se oporaviti kineski centar?]</ref> == Kineska reprezentacija == [[Datoteka:YaoMingagainstMelbourne.jpg|mini|lijevo|Yao je bio vodeći strijelac [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Svjetskog prvenstva]] u [[Japan]]u [[2006.]]]] === Olimpijske igre u Sydneyu 2000. i Ateni 2004. === Yao je prvi put za kinesku reprezentaciju zaigrao na [[Košarka na OI 2000.|Olimpijskim igrama]] u [[Sydney]]u [[2000.]] godine. Nosio je kinesku zastavu tijekom svečanog otvorenja [[Košarka na OI 2004.|Olimpijskih igara]] u [[Atena (grad)|Ateni]] [[2004.]] godine, čime mu se ostvario dugogodišnji san. Izjavio je da neće pola godne brijati bradu, ako kineska reprezentacija ne prođe u drugi dio natjecanja. Nakon što je Yao postigao 29 poena u pobjedi protiv [[Novozelandska košarkaška reprezentacija|Novog Zelanda]], Kina je u sljedeće tri utakmice poražena od [[Španjolska košarkaška reprezentacija|Španjolske]], [[Argentinska košarkaška reprezentacija|Argentine]] i [[Talijanska košarkaška reprezentacija|Italije]]. Međutim, Kina je posljednjoj utakmici prvog kruga pobijedila [[Svjetsko prvenstvo u košarci – SAD 2002.|svjetske prvake]] [[Srpska košarkaška reprezentacija|Srbiju i Crnu Goru]] 67:66, te se plasirala u četvrfinale. Yao je postigao 27 poena i 13 skokova, a s dva pogođena slob. bacanja 28 sekundi prije kraja osigurao prolaz dalje. Izabran je u najbolju momčad Olimpijskih Igara, a tijekom cijelog turnira prosječno je postizao 20.7 poena i 9.3 skokova po utakmici. === Azijska prvenstva === Yao je [[Kineska košarkaška reprezentacija|kinesku reprezentaciju]] predvodio do tri uzastopna naslova prvaka [[Azijska košarkaška prvenstva|azijskog prvenstva]] (2001., 2003., 2005.), te je također na svima trima prvenstvima dobio nagradu za najkorisnijeg igrača turnira. === Svjetsko prvenstvo u Japanu 2006. === Krajem sezone 2005./06. slomio je koščicu u desnom koljenu<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr-sport/teske-ozljede-krstica-i-minga_13799 |title=Teške ozljede Krstića i Minga |access-date=27. srpnja 2009. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312020148/https://www.bluehost.com/media/shared/info/index/_bh/home.css |url-status=dead }}</ref> i zamalo propustio [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Japan]]u [[2006.]] godine. Međutim, do početka drugog kruga natjecanja uspio se oporaviti. S 36 poena i 10 skokova predvodio je kinesku repreznatciju do pobjede protiv [[Slovenska košarkaška reprezentacija|Slovenije]] i odveo je među 16 najboljih momčadi turnira. U drugom krugu je već na početku Kina poražena od kasnijih finalista [[Grčka košarkaška reprezentacija|Grčke]]. Yao je s prosječnih 25.4 poena bio prvi strijelac i 9.0 skokova, četvrti skakač turnira. === Olimpijske igre u Pekingu 2008. === Zbog stresfrakture lijevog stopala, Yao je propustio veći dio NBA sezone, a bio je upitan i njegov nastup na Olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr-sport/ozljeda-yao-minga-kinezi-bez-interesa-za-kosarkom_127308 |title=Ozljeda Yao Minga, Kinezi bez interesa za košarkom |access-date=27. srpnja 2009. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312020208/https://www.bluehost.com/media/shared/general/_bh/main.css |url-status=dead }}</ref> Izjavio je: "Ako neću moći nastupiti na OI za svoju zemlju, to će biti najteži udarac u mojoj karijeri." Međutim, uspio se oporaviti od ozljede i zaigrati na Olimpijskim igrama.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/yao-ming-bit-cu-spreman-za-olimpijske-igre |title=Yao Ming: Bit ću spreman za Olimpijske igre |access-date=27. srpnja 2009. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305041614/http://www.ezadar.hr/clanak/yao-ming-bit-cu-spreman-za-olimpijske-igre |url-status=dead }}</ref> Na svečanoj ceremoniji otvorenja Igara, 8. kolovoza, Yao je zapalio olimpijski plamen i nosio kinesku zastavu.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/kinezi-i-njihovi-sponzori-mole-za-oporavak-yao-minga/376241.aspx Kinezi i njihovi sponzori mole za oporavak Yao Minga]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/yao-ming-nosi-kinesku-zastavu-na-otvaranju-oi |title=Yao Ming nosi kinesku zastavu na otvaranju OI |access-date=27. srpnja 2009. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305042128/http://www.ezadar.hr/clanak/yao-ming-nosi-kinesku-zastavu-na-otvaranju-oi |url-status=dead }}</ref> Nakon početnih poraza od Sjedinjenih Država i Španjolske, Yao je u trećoj utakmici s 30 poena protiv Angole donio prvu pobjedu Kinezima na turniru. Kina je predvođena Yao Mingom s 25 poena pobijedila Njemačku za ulazak među 16 najboljih reprzentacija svijeta. Međutim, Kina je u četvrfinalu bez obzira na sjajnu utakmicu Minga (19 koševa, 7 skokova i 3 asistencije), teško poražena od Litve 94:68.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/litva-rasturila-kinu-za-polufinale |title=Litva rasturila Kinu za polufinale |access-date=27. srpnja 2009. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305153902/http://www.ezadar.hr/clanak/litva-rasturila-kinu-za-polufinale |url-status=dead }}</ref> == Izvan parketa == [[Datoteka:Yao Ming Interview.jpg|mini|Yao tijekom odnosa s javnošću.]] === Privatan život === Yao se oženio s kineskom profesionalnom košarkašicom Ye Li, koju je upoznao 1999. kao tinejdžer, u vrijeme kad je Yao igrao za Shanghai Sharkse. Javnost je za njihovu vezu saznala 2004. godine, nakon što su viđeni kako se drže za ruke za vrijeme ceremonije zatvaranja Olimpijskih igara u Ateni. Zavjete su razmijenili nakon sedmogodišnje veze, na tradicionalnoj kineskoj ceremoniji održanoj u Shangri-La hotelu, u šangajskoj poslovnoj četvrti. Trosatnoj je ceremoniji prisustvovalo više od 70 članova obitelji,<ref>[http://www.index.hr/xmag/clanak/kineska-kosarkaska-senzacija-yao-ming-uplovio-u-bracne-vode/354989.aspx Kineska košarkaška senzacija Yao Ming uplovio u bračne vode]</ref> a zatim su krenuli na bračno putovanje, krstarenjem rijekom [[Hangpu (rijeka)|Hangpu]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sportin.ba/tekst.aspx?id=6917 |title=Yao se oženio, Alston uhićen |archive-url=https://web.archive.org/web/20071108221003/http://www.sportin.ba/tekst.aspx?id=6917 |archive-date=8. studenoga 2007. |access-date=27. srpnja 2009.}}</ref> 2009. posudio je svoj glas jednom od likova u kineskom animiranom filmu pod imenom "The Magic Aster".<ref>[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&task=view&id=2731&Itemid=65 Yao Ming posudio glas u kineskom animiranom filmu ]</ref> === Javni život === [[17. svibnja]] [[2003.]], Yao se našao u neugodnoj situaciji zbog nespretnosti vezan za potpisivanje sponzorskih ugovora. Naime, Ming je tužio američku multinacijonalnu kompaniju [[Coca-Cola|Coca-Colu]] zbog uporabe njegovog lika u reklamnoj kampanji u Kini bez njegove dozvole. Yao, uz to, ima potpisan sponzorski ugovor sa suparničkom [[Pepsi-Cola|Pepsi-Colom]], ali su u Coca-Coli tvrdili da imaju pravo koristiti slike Yao Minga i to na temelju ugovora s kineskom tvrtkom China Sport Management Group, koja zastupa prava kineske košarkaške reprezentacije.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vjesnik.com/pdf/2003%5C05%5C18%5C06A6.PDF |title=Yao Ming u središtu sukoba Coca Cole i Pepsi Cole |access-date=27. srpnja 2009. |archive-date=27. listopada 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20051027213620/http://www.vjesnik.com/pdf/2003%5C05%5C18%5C06A6.PDF |url-status=dead}}</ref> Međutim, za potrebe Olimpijskih igara u Pekingu potpisao je ugovor s Coca-Colom. Tijekom svoje karijere prisustvoavo je raznim dobrotvornim događajima, među kojima i na projektu Košarka bez granica.<ref>{{Citiranje weba |url=http://kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsid=27862 |title=Howard, Ming i Noah predvode Košarku bez granica |access-date=27. srpnja 2009. |archive-date=7. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221007083435/http://kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsid=27862 |url-status=dead }}</ref> Yao se prema Forbesovoj listi najpoznatijih Kineza u 2008. godini šestu godinu zaredom nalazi na prvom mjestu,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://croatian.cri.cn/348/2009/03/23/21s13843.htm |title=Forbes objavio listu poznatih Kineza, Zhang Ziyi na drugom mjestu potisnula Liu Xianga |journal= |access-date=27. srpnja 2009. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304214849/http://croatian.cri.cn/348/2009/03/23/21s13843.htm |url-status=dead }}</ref> zaradivši pritom 51 milijun američkih dolara. Za žrtve katastrofalnog potresa koji je pogodio kinesku pokrajinu Sečuan, Yao je najprije donirao 185.000 eura,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.net.hr/sport/ukratko/page/2008/05/16/0720006.html |title=Ming za žrtve potresa |journal= |access-date=27. srpnja 2009. |archive-date=5. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905014636/http://www.net.hr/sport/ukratko/page/2008/05/16/0720006.html |url-status=dead }}</ref> a mjesec dana kasnije osnovao Zakladu za pomoć unesrećenima u potresima i istog trenutka na njezin račun položio još dva milijuna dolara.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/yao-ming-donirao-2000000-za-posljedice-potresa Yao Ming donirao 2,000.000$ za posljedice potresa] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[16. srpnja]] [[2009.]] kupio je svoju bivšu momčad [[Shanghai Sharks]]e, u kojoj je započeo svoju profesionalnu karijeru.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsid=28401 |title=Yao Ming kupio svoju bivšu momčad |archive-url=https://web.archive.org/web/20090722025228/http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsID=28401 |archive-date=22. srpnja 2009. |access-date=27. srpnja 2009.}}</ref> Sharksima je zbog velikih financijskih problema prijetila opasnost od bankrota. == NBA statistika == === Regularni dio === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left"| 2002./03. | align="left"| [[Houston Rockets|Houston]] | '''82'''||72||29.0||.498||.500||.811||8.2||1.7||.4||1.8||13.5 |- | align="left"| 2004./04. | align="left"| [[Houston Rockets|Houston]] | '''82'''||'''82'''||32.8||.522||.000||.809||9.0||1.5||.3||1.9||17.5 |- | align="left"| 2004./05. | align="left"| [[Houston Rockets|Houston]] | 80||80||30.6||'''.552'''||.000||.783||8.4||.8||.4||'''2.0'''||18.3 |- | align="left"| 2005./06. | align="left"| [[Houston Rockets|Houston]] | 57||57||34.2||.519||.000||.853||10.2||1.5||'''.5'''||1.6||22.3 |- | align="left"| 2006./07. | align="left"| [[Houston Rockets|Houston]] | 48||48||33.8||.516||.000||.862||9.4||2.0||.3||'''2.0'''||'''25.0''' |- | align="left"| 2007./08. | align="left"| [[Houston Rockets|Houston]] | 55||55||'''37.2'''||.507||.000||.850||'''10.8'''||'''2.3'''||.4||'''2.0'''||22.0 |- | align="left"| [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left"| [[Houston Rockets|Houston]] | 77||77||33.6||.548||'''1.000'''||'''.866'''||9.9||1.8||.4||'''2.0'''||19.7 |- | align="left"| Ukupno | align="left"| | 481||471||32.7||.525||.200||.832||9.3||1.6||.4||1.9||19.1 |- | align="left"| All-Star | align="left"| | 5||5||18.2||.529||.000||.667||4.2||1.6||.2||.2||8.0 |} === Doigravanje === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left"| 2003./04. | align="left"| [[Houston Rockets|Houston]] | 5||5||37.0||.456||.000||.765||7.4||'''1.8'''||'''.4'''||1.4||15.0 |- | align="left"| 2004./05. | align="left"| [[Houston Rockets|Houston]] | 7||7||31.4||'''.655'''||.000||.727||7.7||.7||.3||'''2.7'''||21.4 |- | align="left"| 2006./07. | align="left"| [[Houston Rockets|Houston]] | 7||7||'''37.1'''||.440||.000||.880||10.3||.9||.1||.7||'''25.1''' |- | align="left"| [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left"| [[Houston Rockets|Houston]] | '''9'''||'''9'''||35.9||.545||.000||'''.902'''||'''10.9'''||1.0||'''.4'''||1.1||17.1 |- | align="left"| Ukupno | align="left"| | 28||28||35.3||.519||.000||.833||9.3||1.0||.3||1.5||19.8 |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Yao Ming|Yao Ming}} * [http://www.nba.com/playerfile/yao_ming/ Profil] na NBA.com * [http://www.yaomingfanclub.com/ Službena navijačka stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180430204126/http://www.yaomingfanclub.com/ |date=30. travnja 2018. }} Yao Minga * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} zaklade Yao Minga * [http://basketpedya.com/Acc002InfJug.php?idjug=22350 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312020359/https://img1.wsimg.com/parking-lander/static/js/2.bd2de7a9.chunk.js |date=12. ožujka 2021. }} na Basketpedya.com {{Redoslijed| |prethodnik = [[Kwame Brown]] |gl_članak_funkcija = Prvi izbor [[NBA draft]]a <br />[[NBA draft 2002.]] |nasljednik = [[LeBron James]] }} {{Navigacije | naslov = Poveznice koje vode na članak | naslov-style = background: #ccf | popis = {{NBA draft 2002.}} {{Prvi izbori NBA drafta}} }} {{GLAVNIRASPORED:Ming, Yao}} [[Kategorija:Kineski košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaški centri]] [[Kategorija:Košarkaši Houston Rocketsa]] ei65btub978096g7kiv23iyl4ii6x78 0 139929 7616158 7609753 2026-10-10T17:54:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616158 wikitext text/x-wiki {{Rukometaš | ime = Zdenko Zorko | slika = | slika širina = | slika opis = | država = | puno ime = | nadimak = Kokica | datum rođenja = [[18. kolovoza]] [[1950.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | visina = 187 cm<ref>[http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/zo/zdenko-zorko-1.html "Zdenko Zorko Biography and Statistics - Olympics at Sports-Reference.com"] {{eng icon}}</ref> | težina = | trenutačni klub = [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|Croatia Osiguranje]] (trener vratara) | broj u klubu = | pozicija = | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|Zagreb]]<br/>[[RK Medveščak|Medveščak]]<br/>Aero-Celje | nastupi(golovi) = | bivši klubovi = | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = {{Z|JUG}} [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|Jugoslavija]] (igrač)<br/>{{Z|HRV}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatska]] (trener) | godine treniranja = | klubovi = [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|Zagreb-Chromos]]<br/>Borac (Zagreb)<br/>Aero-Celje<br/>Industrogradnja<br/>Lokomotiva-Kraš<br/>[[RK Croatia Osiguranje Zagreb|Zagreb-Badel 1862]]<br/>Wintherthur (Švicarska)<br/>[[VfL Gummersbach|Gummersbach]] (Njemačka) | nastupi u reprezentaciji(golovi) = 82<ref name="okscg.org.yu"/> | medalje = {{Medalje sport | [[Rukomet]]}} {{medalje OI}} {{medalje zlato | [[rukomet na OI 1972.|München 1972.]] | {{Z|JUG}} [[jugoslavenska rukometna reprezentacija|Igrač]] }} {{Medalje zlato| [[OI 1996.| Atlanta 1996.]] | {{Z|HRV}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Trener]]}} {{Medalje zlato| [[OI 2004.| Atena 2004.]] | {{Z|HRV}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Trener]]}} {{medalje SP}} {{medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – DR Njemačka 1974.|DR Njemačka 1974.]] | {{Z|JUG}} [[jugoslavenska rukometna reprezentacija|Igrač]] }} {{Medalje srebro| [[Rukometno SP 1995.| Island 1995.]]|{{Z|HRV}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Trener]]}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u rukometu – Portugal 2003.| Portugal 2003.]] | {{Z|HRV}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Trener]]}} {{Medalje srebro| [[Rukometno SP 2005.| Tunis 2005.]]|{{Z|HRV}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Trener]]}} {{medalje EP}} {{Medalje bronca| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994.| Portugal 1994.]]|{{Z|HRV}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Trener]]}} {{Medalje srebro| [[Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008.| Norveška 2008.]]|{{Z|HRV}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Trener]]}} {{medalje MI}} {{medalje zlato | [[VII. Mediteranske igre – Alžir 1975.|Alžir 1975.]] | {{Z|JUG}} [[jugoslavenska rukometna reprezentacija|Igrač]] }} {{Medalje zlato| [[XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993.| Francuska 1993.]] | {{Z|HRV}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Trener]]}} {{Medalje zlato| [[XIV. Mediteranske igre – Tunis 2001.| Tunis 2001.]] | {{Z|HRV}} [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Trener]]}} }} '''Zdenko Zorko''' ([[Zagreb]], [[Hrvatska]], [[18. kolovoza]] [[1950.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[rukomet]]ni trener i bivši rukometni vratar. U karijeri je nastupao za zagrebačke klubove [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|Zagreb]] i [[RK Medveščak|Medveščak]] te za [[Slovenija|slovensko]] Aero-Celje. Bio je član [[Jugoslavenska rukometna reprezentacija|jugoslavenske reprezentacije]], s kojom je na [[Rukomet na OI 1972.|OI 1972. u Münchenu]] osvojio zlatno odličje (koje mu kao trećem vrataru nije dodijeljeno, jer je na postolju bilo mjesta samo za 12 igrača, premda je Zorko branio na dvije utakmice<ref name="okscg.org.yu">[http://www.okscg.org.yu/i12002.htm "Rukometaši - XX igre München 1972."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070712223711/http://www.okscg.org.yu/i12002.htm |date=12. srpnja 2007. }} {{sr icon}}</ref>), a na [[Rukomet na OI 1976.|OI 1976. u Montrealu]] je osvojio 5. mjesto (branio na četiri utakmice). Također ima zlato s [[VII. Mediteranske igre – Alžir 1975.|Mediteranskih igara 1975. u Alžiru]]. Zorko je bio trener u [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|Zagreb-Chromosu]], Borcu iz Zagreba, Aero-Celju, Industrogradnji, Lokomotivi-Kraš, [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|Zagreb-Badelu 1862]], [[Švicarska|švicarskom]] Wintherthuru i [[Njemačka|njemačkom]] [[VfL Gummersbach|Gummersbachu]]. Dugogodišnji je trener vratara [[Hrvatska rukometna reprezentacija|hrvatske rukometne reprezentacije]], s kojom je osvojio brojne medalje na velikim natjecanjima.<ref>[http://www.hr/hrvatska/sport/sportasi/rukomet "Hrvatska ukratko - rukomet"] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, www.hr</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20070929104738/http://www.databaseolympics.com/players/playerpage.htm?ilkid=ZORKOZDE01 Profil na databaseolympics.com] {{mrva-biog-rukomet}} {{Sastav Jugoslavija 1972 OI rukomet}} {{Sastav Jugoslavija 1974 SP rukomet}} {{Sastav Jugoslavija 1975 MI rukomet}} {{Sastav Jugoslavija 1976 OI rukomet}} {{GLAVNIRASPORED:Zorko, Zdenko}} [[Kategorija:Hrvatski rukometni vratari]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] l6ydzz6laud45o2vmfl5knjs27ocltc 0 140031 7616253 7484648 2026-10-10T20:49:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616253 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|ožujak 2013.}} {{UNESCO – nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Godišnji karneval zvončara iz Kastavštine |slika = Zvoncari viskovo 2008 9.jpg |godina = 2009. |regija = Europa i Sjeverna Amerika |id = 00243 |ugroženost = - |poveznica = http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00243 |država = {{Z+X|HRV}} }} '''Zvončari''' su najpoznatiji ophodnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj, a najbogatije zvončarskim skupinama je područje [[Kastav]]štine. Uz Halubajske zvončare ([[Marčelji]] i [[Viškovo]]), djeluje još nekoliko skupina iz [[Bregi|Brega]], [[Brgud]]a, Frlanije, [[Mučići|Mučića]], [[Mune|Muna]], [[Rukavac (Matulji)|Rukavca]], [[Zamet]]a, [[Zvoneća]], Lipe, [[Žejane|Žejana]], Korenska, Vlahovega Brega i Marčejski stari iz [[Marčelji]]. Zapadni zvončari imaju više manjih zvona oko pojasa, lice im je otkriveno i na glavi nose klobuk sa zelenilom i papirnatim raznobojnim [[Cvijet|cvijećem]] (''krabujosnica''), dok istočni zvončari nose velike (teriomorfne) maske i jedno veliko zvono. U Kastavštini ''pust'' prestaje na [[Pepelnica|Pepelnicu]], spaljivanjem pusta (pokladne lutke), nakon čega slijedi ''pusna'' večera za zvončare i njihove žene. [[Datoteka:Zejanski i halubajski zvoncari EM 300109.jpg|mini|lijevo|Maske Žejanskog i Halubajskog zvončara u Etnografskom muzeju u Zagrebu, snimljeni tijekom [[Noć muzeja|Noći muzeja]].]] [[Datoteka:Zametski zvoncari 10022013 roberta f.webm|220px|lijevo|Zametski zvončari na [[Riječki karneval|Riječkom karnevalu]]]] [[Datoteka:Zvoncari viskovo 2008 3.jpg|mini|Zvončarić]] [[Datoteka:Maska vuka Marcelji EMZ 300109.jpg|mini|Maska vuka z Marčelji]] == Povijest == Negdje do [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] zvončari čitave Kastavštine – Halubja i Rukavštine – manje su se međusobno razlikovali nego što je to danas slučaj. I zvončari iz zapadne Kastavštine nosili su maske, no one su samo pokrivale lice. Nakon što je zapadna Kastavština [[Rapalski ugovor|Rapalskim ugovorom]] [[1920.]] godine potpala pod vlast [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], došlo je do zabrane nošenja maski; pa je zvončarima u tom dijelu Kastavštine preostala ''krabujosnica'' ili ''klobuk'', šešir sa zelenilom i cvijećem od [[papir]]a. Uz zvončare iz Rukavca, takav tip oglavlja imaju i zvončari iz sela Zvoneće, Bregi, Mučići, Brguda, Vlahovog Brega i Korensko. Istočni dio Kastavštine ostao je unutar granica [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i ta je povijesna činjenica rezultirala očuvanom zoomorfnom maskom u Halubju. I ta se maska, međutim, posljednjih pedesetak godina bitno promijenila: moderni materijali omogućili su da se od maske koja je više prijanjala uz glavu razvije u masku velikih dimenzija. [[Datoteka:Lipa zvoncari.jpg|mini|Zvončari u [[Lipa|Lipi]]]] Slični običaji postoje ili su postojali i u mnogim drugim dijelovima Hrvatske: u [[Istra|Istri]], u okolici [[Karlovac|Karlovca]], [[Podravina|Podravini]], [[Međimurje|Međimurju]], [[Slavonija|Slavoniji]], sjeverojadranskim otocima, [[Zagora|Zagori]] i drugdje. Sličnih običaja ima ili je bilo diljem Europe, a danas su se zadržali u [[Baskija|Baskiji]],<ref>https://www.theguardian.com/world/gallery/2018/jan/30/ituren-carnival-ancient-pagan-festival-in-pictures</ref> [[Bugarska|Bugarskoj]], sjevernoj [[Italija|Italiji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Sardinija|Sardiniji]], u [[Grčka|Grčkoj]], [[Makedonija|Makedoniji]], [[Austrija|Austriji]]. Sve te skupine "''imaju zajedničko ishodište u vjerovanjima – tjeranju zlih sila zime, čuvanju stoke od uroka i zazivanju plodnosti''", "''a halubajski su zvončari posebno zanimljivi zbog svoje brojnosti, čvrstih pravila ponašanja, demonstracije snage i izdržljivosti te čuvanja zavičajnih tradicija''", govori Branko Kukurin iz Kastva koji godinama proučava zvončare i pokladne tradicije. == Halubajski zvončari == [[Datoteka:Halubajski zvoncari viskovo 2008 14.jpg|mini|Zvončari]] [[Datoteka:Spaljivanje mesopusta Viškovo 1.jpg|mini|250px|Spaljivanje Pusta]] [[Datoteka:Zvoncari viskovo 2008 12.jpg|mini|Maska]] [[Datoteka:Zvonejski zvončari va kole.jpg|mini|255x255px]] Halubajski zvončari su stara izvorna skupina iz [[Istok|istočnog]] dijela Kastavštine. Nekad davno ta je regija obilovala pasištima i ovcama. Kad bi pljusnula teška kiša, pastiri bi se sklanjali u kolibice od [[kamen]]a, [[Drvo|drva]] ili slame, zvane ''halube''. Prema starijim su pričama pastiri u [[proljeće]], idući za ovcama u [[Šuma|šume]] podno [[Platak|Platka]], navlačili ovčje kože i vješali oko struka kravlja zvonca, odvraćajući tako zle sile od svojih životinja. Vjerovali su da im zvona donose sreću, čine dobro, neprestano zvoneći kroz gusto crnilo neprohodnih šuma, vjerovali su da uroke zvonjavom uranjaju duboko u zemlju. U nošnji i opremi sačuvali su zoomorfne (u obliku životinje) maske s [[rog]]ovima i velikim [[zvono]]m na leđima. Kao i ostali zvončari ogrnuti su [[Ovca|ovčjim]] [[koža]]ma, u rukama nose ''balte'' ([[Mađarski jezik|mađ]].: sjekira), ''bačuke'' ili ''mačuke'', što upućuje na njihovo [[rat]]ničko porijeklo ili funkciju, a uz koju se veže i [[legenda]] o tjeranju [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] ili [[Osmanlije|Turaka]] na [[Grobnik|Grobničkom]] polju. Kada su Turci provaljivali u naše krajeve, tada su stabla kukuruzovine maskirali u ljudske figure, kako bi izazvali dojam masovnosti, a ondašnji pastiri sebe ogrnuli ovčjim kožama, na glave stavili maske, opasali se zvonima i strašno bučeći tako potjerali neprijatelja. Otuda u njihovoj opremi i elemenata [[Oružje|oružja]]. No, zvončarska tradicija je prije svega usko povezana s buđenjem prirode, kultom plodnosti i iskazivanjem jakosti pred zlim duhovima zime. Svojom strašnom pojavom, neobuzdanom snagom ritualnih pokreta i zvonjavom, zvončari najavljuju uzmicanje [[Zima|zime]] pred [[Sunce]]m, a njihove su maske spomenici proljeću – kako u Halubju tako i u drugim dijelovima sjevernog [[Jadran]]a, [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Europa|Europe]] gdje postoje slične tradicije. Na dan [[Sveti Antun Pustinjak|Svetog Antuna Pustinjaka]], ([[Poklade#Antonja u Kastvu|na Antonju]]), [[17. siječnja]] u Halubju počinju po starom dobrom običaju pokladne igre i svečanosti. Uvečer toga dana oglase se ''Antonjski rogovi'', najavljujući početak poklada. Svoj pohod po selima Kastavštine halubajski zvončari započinju na ''Pusnu nedeju'' u selu [[Marčelji]], kod nekadašnje gostionice "Pul Bačurkineh". Odatle tijekom posljednja tri dana pusta točno u osam sati ujutro kreću na put. Ophod obično traje sve do sedam sati navečer (osim u ''nedeju'' kada završavaju ranije zbog gostovanja na [[Riječki karneval|Riječkom karnevalu]]). Prvi pisani podaci o toj tradiciji dolaze iz [[1860.]] godine, kada je devetorica stanovnika iz sela Marčelji od jedne [[maribor]]ske ljevaonice naručilo devet zvonaca koji su imali obujam od sedam do devet [[Litra|litara]]. Bio je to prvi ozbiljniji začetak zvončarskog društva kakvo danas poznajemo. Prvo [[Etnologija|etnološko]] istraživanje halubajskih zvončara provela je ekipa [[Etnografski muzej u Zagrebu|Etnografskog muzeja]] iz [[Zagreb]]a od 7. do 9. veljače [[1932.]] godine. Božidar Širola (rodom iz Kastva) je [[1934.]] godine objavio opis [[Mesopust|mesopusnog]] običaja u Kastavštini. U monografiji "Kastavština" iz [[1957.]] godine, [[Istra|istarski]] učitelj i etnograf Ivo Jardas je posebno poglavlje posvetio Halubajskim zvončarima u kojem opisuje kako je u prvoj polovini 20. stoljeća izgledala kolona zvončara: "''Na leđima je zvončar nosio ovčju kožu. Maska je bila od ovčje ili kunićeve kože, poput velike kape, s nosom od oguljenog klipa kukuruza te otvorima za oči i usta. Čeljust takvih maski mogla se uzicom pomicati, zbog čega su se zvale i klocalice.'' U davnini su halubajski zvončari nosili oko pojasa pet do šest malih zvona, u desnoj ruci zvončar je nosio toljagu zvanu ''mačuka'' ili ''bačuka'', a u lijevoj ruci čarapu s pepelom. Na nogama su imali opanke i [[Crvena boja|crvene]], [[Zelena boja|zelene]] ili [[Plava boja|plave]] čarape (''natikače'') navučene sve do koljena. U to su doba povorku zvončara pratili vrag, tat i ''medved'' – osoba prerušena u [[medvjed]]a koju su vodili na lancu. [[Vrag]] je bio odjeven u [[Crna boja|crno]], s crnom maskom na glavi i prorezima za [[Oko|oči]]. Tamo gdje su mu se nalazila [[usta]], na masci je bio pričvršćen crveni platneni [[jezik]]. Ruke vraga crnjele su se od čađe koja se miješala s [[ulje]]m kako bi bolje prianjala uz ruke. Trčkarao je naokolo, ispred i iza povorke zvončara, prstima crneći gledatelje po licu. Dok je ''medved'' plesao po selu, tat je lopovski prepredeno, krišom ulazio ljudima u kuće i krao. Ono što bi pokrao, poslije je valjalo od njega otkupiti jelom i pićem. Danas halubajski zvončari umjesto opanaka, na nogama nose visoke teške cipele. O pojasu im visi veliko zvono od devet ili deset litara vezano debelim konopom, a maske su veće od onih nekadašnjih. Strašnijeg su izgleda, većih ovnovskih ili volovskih rogova, čak je i isplažen jezik teži i crveniji. ''Medved'' i vrag i dalje prate povorku ali tata nema. Vođa zvončara, ''komandant'', odjeven je u ''monturu'' kreiranu po uzoru na odore časnika, s epoletama, amblemima, ordenima i vojničkim opasačima, s časničkom kapom i [[paun]]ovim [[Pero|perjem]] na glavi. Njegov je zadatak da predvodi povorku. Svaki je zvončar kreator svoje zoomorfne maske, ona je isključivo njegova, unikatna rukotvorina. U gomili se jedino po njoj može prepoznati. Za njihovu je izradu potrebno mnogo vremena i zanatskog umijeća. Maske imaju od osam do dvanaest kilograma, od čelične žice pravi se kostur maske, na nju se lijepi karton i šije ovčja, [[Krava|kravlja]] ili [[Vepar|veprova]] koža. [[Zubi]] su od gipsa, oči od kože ili od spužve. Povorka od stotinjak zvončara na ''Pusnu nedeju'' kreće u ophod po selima istočne Kastavštine po strogo utvrđenom rasporedu. Od sela do sela, zvončari dnevno prođu po 20 kilometara. Na čelu su kolone, kao i uvijek, ''muzikanti'' i vođa zvončara, ''komandant'', a glazba [[Harmonika|harmonike]], [[Bubanj|bubnja]], [[Truba|trube]] i [[klarinet]]a prati povorku. Zvončari u povorci hodaju teškim, širokim korakom jer se na svaki korak zvono mora čut. Hodaju u križ tako da jedni odu ulijevo, a drugi udesno, a potom se svi ponovno nađu u sredini. Na dijelovima puta gdje nema gledatelja skidaju svoje maske s glave. Ponovo ih stavljaju kad stignu do sela na svom putu – tad naprave zvončarsko kolo. Hodaju u velikom krugu koji sve više zbijaju, najprije zvoneći iz petnih žila, a zatim proizvodeći sve tiše i tiše zvukove – sve dok zvona, zbijena u masi, naposljetku sasvim ne utihnu. To je kolo simbol snage i zajedništva. Kad nastupi magijska tišina, ''komandant'' zazviždi za kraj kola, a zvončari se razilaze. Skidaju maske i odlažu ih na tlo, a mještani ih počaste jelom i pićem. ''Muzikanti'' počnu svirati, ''jajari'' ulaze u kuće, u kuhinje, ne prestajući lupati kuhačama po dnu lonaca dok ne prime na dar [[jaja]] za ''muzikante''. Od tih jaja poslije prave omlet, ''fritaju''. Pokladne svečanosti kulminiraju paljenjem Pusta u [[Viškovo|Viškovu]] u [[utorak]] na sam ''Pust''. U noći se tada diže plamen, vatra pucketa i iskri, ''muzika'' svira, ''komandant'' zviždi, a nakon što Pust izgori, pokladnim svečanostima je kraj. === Udruga halubajskih zvončara === Udruga halubajskih zvončara danas ima 270 odraslih članova, a s dječjim pomlatkom zvončarića taj se broj penje i do 400 članova koji vole i štuju ovu tradiciju. Puhanjem u rog na dan Sv. Antuna Pustinjaka zvončari obilježavaju početak poklada. == Zvonejski zvončari == [[Datoteka:Zvonejski zvončar.jpg|mini|lijevo|Zvonejski zvončar]] Zvonejski zvončari su zvončarska skupina iz zapadnog dijela Kastavštine iz mjesta Zvoneća i Zaluki. Opremom, nošnjom i nastupom vrlo su slični Rukavačkim i Mučićevim zvončarima, ali postoje i različitosti. Za razliku od Halubajskih zvončara, nose tri zvona, a umjesto maski (koje su im bile zabranjene za vrijeme [[Italija|talijanske]] okupacije tih krajeva između [[Prvi svjetski rat|Prvog]] i [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) na glavi nose šešire "klobuk". Klobuk ima četiri "šibe" i šparožinu na koju su pričvršćene raznobojne "rožice" od krep papira te "fijok". Nose bijele hlače i mornarsku majicu,ali na dan Pusta kad obilaze svoje mjesto obučeni su u "brageše od trliža" (radne plave hlače) i "stomanju na kvadri" (kariranu košulju). Iznad ovčjih koža oko vrata ogrnuti su šarenim rupcem "facolom". U ruci imaju "baltu". Njima rukovodi ''kapo'' koji je i sam nekada bio zvončar, uz pomoć još nekoliko "bivših" zvončara koji sa sobom nose "barilce" u kojima se nalazi vino za okrijepu. Povorku predvodi mladić s ''majem'', zelenom trstikom okićenom šarenim cvijećem, simbolom nadolazećeg [[Proljeće|proljeća]] iza kojeg ide muzika. Zvonejski zvončari spadaju uz Rukavačke i Brgujske u najstarije grupe tog dijela Kastavštine. O zvončarima zapadne Kastavštine [[1985.]] godine pisala je Lidija Nikočević. == Brgujski zvončari == [[Datoteka:Zvoncari brgud wikipedia.jpg|mini|lijevo|Brgujski zvončari]] [[Datoteka:Brgujski zvončar.jpg|mini|Brgujski zvončar]] Brgujski zvončari i mačkare svake godine, pretposljednje nedjelje Karnevala (''Pusta'') tradicijski posjećuju okolna sela Velog Brguda. Taj pohod oni nazivaju „Naš krug“. U jutarnjim satima kreću iz Velog Brguda u Zaluke, Brešca, Mučiće, Permane, Ružiće, Mali Brgud i konačno, u večernjim se satima vraćaju kući. U svakom selu zaustavljaju se na nekoliko postaja, gdje ih gledatelji dočekuju, a domaćini ih počaste [[Hrana|hranom]] i pićem. Tradicijski objeduju u [[Permani]]ma, u restoranu „Stara Pošta“. Brgujski zvončari pripadaju skupini Zvončara iz zapadnog dijela Kastavštine, što se prepoznaje samim njihovim izgledom. Naime, na glavama nose [[šešir]]e (''klobuk''), obložene crvenim platnom, na koje su prišivene [[Jela|jeline]] grančice i [[Cvijet|cvjetići]] različitih boja, ručno napravljeni od krep papira. Na vrhu ''klobuka'' strše tri grančice s listićima u boji, također napravljenih od krep [[papir]]a. Pednji dio oboda šešira podignut je prema gore, a na se stražnjem dijelu nalazi [[Svila|svilena]] mašna (''fijok''). Klobuk brgujskog zvončara mora biti uspravan, dok je kod nekih drugih zvončara zapadnog dijela Kastavštine blago zakrivljen unatrag. Važno je naglasiti kako ''klobuke'' zvončari nikada ne izrađuju sami, već je to zadaća njihove [[Majka|majke]], a kad stupe u [[brak]] zadaću preuzima njihova supruga. Brgujski zvončari odjeveni su u crvene karirane košulje i bijele hlače na kojima su prišivene [[Crvena|crvene]] vrpce na vanjskim rubovima. Leđa su im prekrivena bijelim [[Ovca|ovčjim]] [[krzno]]m (''koža''), a na repu krzna pričvršćen je crveni cvijet napravljen od krep papira. Oko vrata imaju zavezanu crvenu maramu (''zvončarski facol'') s cvjetovima u boji, koja se prostire preko ovčje kože na leđima zvončara. Obuveni su u crne vojničke čizme. Oko struka čvrsto su im konopcem zavezana tri [[Zvono|zvona]]. Svaka skupina zvončara ima svoj ritam i način zvonjenja (''hod''), a jedno od obilježja Brgujskih zvončara jest u tome da su tijekom zvonjenja energični. Zvončar u ruci nosi ''baltu'', koju tijekom zvonjenja podiže uvis, a kada izvode ''kolo'', uhvate ju objeručke, postave je vodoravno te njome odguravaju zvončara ispred sebe. Brgujski zvončari imaju nešto drugačiju formaciju ''kola'' no ostali zvončari zapadne Kastavštine. Naime, to je njihova formacija u koju se postavljaju na određenim mjestima, tj. postajama na kojima ih tradicijski dočekuju gledatelji. Ta je formacija u početku u obliku kružnice, u kojoj se kreću suprotno od smjera kazaljke na satu jedan iza drugoga, zvoneći i gurajući se ''baltama''. Zatim formacija prelazi u oblik kruga, unutar kojeg si zvončari međusobno, tek prividno podmeću noge (''ziz nogami se kračaju''). Nakon toga, zvončari se prestanu kretati, stoje na mjestu na kojem su se našli unutar kruga, te zvone samo pokretanjem kukova u lijevu i desnu stranu, a zatim u potpunosti prestanu zvoniti. Nakon nekoliko sekundi, uz pokoji njihov uzvik „Eeej“, skoče uvis i ponovno počinju zvoniti i podmetati si noge. Isto ponavljaju najčešće još jednom do dvaput. Jedna od karakteristika Brgujskih zvončara je i preskakivanje stuba u dvorištu restorana „Stara Pošta“, što je ujedno i vrhunac ceremonije koju izvode. Brgujski zvončari su jedni od rijetkih zvončara koji u pratnji imaju ''mačkare'', u kojima najčešće sudjeluju mještanke Velog Brguda i supruge zvončara. No, sudjeluje i nekoliko muškaraca koji cijelu povorku prati alegorijskim kolima. Mačkare nastupaju nakon što zvončari prestanu zvoniti. Tada one zabavljaju publiku plešući oko zvončara. Najčešće poskakuju u ritmu, držeći se za ruke ili pak plešu u parovima uz zvuk nekoliko [[harmonika]], trube, [[Bubanj|bubnja]], [[trombon]]a itd. Važno je naglasiti kako se skupina Brgujskih zvončara sastoji od ''velikih i mićih zvončari''. Muška [[Dijete|djeca]] trebaju krenuti u povorku što ranije, kako bi usvojila ''hod'' Brgujskih zvončara i kako bi uloga zvončara postala dio njihova identiteta; čime je zagarantirano da se tradicija neće iskorijeniti. Zbog toga, nerijetko se viđa da majka nosi u povorku muško dijete koje još nije ni prohodalo, a obučeno je u zvončara. Važni sudionici povorke su također ''majista, bariličari, muzikanti'' i predvodnik mićih zvončari. ''Majista'' je odjeven u jednake hlače i košulju kao i zvončari, a oko vrata ima zvončarski facol. Obuven je u vojničke čizme. Uvis podiže i kružnim pokretima zamahuje drvom trske (''maj'') koji je okićen raznobojnim cvjetovima napravljenim od krep papira. On je predvodnik zvončara te je zadužen za odmicanje publike, kako bi zvončarima osigurao mjesto i konačno ih formirao u ''krug''. ''Bariličari'' su muškarci koji u putnoj bačvici (''barilici'') nose [[vino]], kako bi se zvončari putem osvježili. Najčešće u povorci sudjeluju dva bariličara. Predvodnik ''mićih zvončari'' odjeven je u „svečano pusno odijelo“, a u ruci nosi štap s crvenim cvjetićem na vrhu. On predvodi, motivira i uči male zvončare kako treba zvoniti. Cijela povorka formirana je tako da je na početku povorke ''majista'', nakon njega dolaze ''mići zvončari'' i njihov predvodnik, a zatim '' veliki zvončari i bariličari, muzikanti, mačkare i mačkare s alegorijskim kolima. Brgujski zvončar može biti samo ona muška osoba koja je u krvnom srodstvu s Brgujcima. Biti u ulozi zvončara nije nimalo lako, ali je velika čast. U suvremenom svijetu više se ne vjeruje da se zvonjavom istjeruje duhove, ali zasigurno se time još uvijek iskazuje muževnost, [[ljubav]] prema mjestu u kojem žive te ponos što su dio tog zajedništva. Masnice koje ostaju kao posljedica u struku muškaraca, dokazuju koliko je „biti zvončar“ jedinstveno i neopisivo zadovoljstvo. == Žejanski zvončari == [[Datoteka:The_Carnival_of_the_Istro-Romanians_from_Jeian,_2006.jpg|mini|250px|lijevo|Žejanski zvončari]] [[Datoteka:Rukavacki zvoncar EMZ 300109.jpg|mini|Maska Rukavačkog zvončara (desno) i stražnji dio maski Žejanskog i Halubajskog zvončara (lijevo), snimljeni u Etnografskom muzeju u Zagrebu]] Žejanski zvončari dolaze iz krajnjeg naselja Općine [[Matulji]], i imaju nešto drugačiju opremu i ponašanje nego zvončari Kastavštine(Halubajski, Rukavački, Zvonejski i dr.). Sami stanovnici Žejana još upotrebljavaju žejanski govor koji je srodan [[rumunjski jezik|rumunjskom jeziku]]. Pust kod njih počinje već [[6. siječnja]] ophodom zvončara po [[Žejane|Žejanama]] i vješanja pusta u središtu naselja. Zvone uvijek u paru, posebno usklađena koraka, s ovčjim kožama na leđima i s tri zvona. Oglavlje im se sastoji od šešira pokrivenog papirnatim ukrasima s kojeg se spuštaju duge raznobojne trake koje im sežu gotovo do poda i pokrivaju mornarsku majicu i [[Bijela|bijele]] hlače. Mnoge od tih karakteristika mogu se u sličnim varijantama pronaći i kod pokladnih grupa u susjedstvu, tj. u sjevernoj Istri, južnim dijelovima Slovenije i sjeveroistočnoj Italiji. Rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske, utvrđeno je da Zvončari - godišnji pokladni ophod na području Kastavštine, imaju svojstvo kulturnog dobra. == Grobnički dondolaši == [[Slika:Grobnički dondolaši (group).jpg|mini|250px|Grobnički dondolaši na [[Riječki karneval|riječkom karnevalu]]]] [[Datoteka:Rijecki karneval 140210 9 Dondolasi.jpg|mini|Grobnički dondolaš]] Grobnički dondolaši ''obhajaju'' područje [[Grobnik|Grobinšćine]], a kao stalni sudionici međunarodnog [[Riječki karneval|Riječkog karnevala]] jedan su prepoznatljivih simbola grada Rijeke. Nose karakterističnu odoru, crvenu kariranu flanelnu košulju – ''stomanji'', crne hlače - ''brageše'', crne kožnate visoke cipele – ''postoli'' i debele bijele [[Vuna|vunene]] čarape. Na glavi imaju [[Ovca|ovčje]] krzno sa životinjskom lubanjom ([[bik]]a ili brava) i rogovima - ''krabuja''. Lice otkriveno zacrnjeno čađom. Oko vrata crna marama. Ogrnuti su ovčjim krznom, a oko pojasa špagom privezana tri velika zvona - ''dondolo''. U ruci drže drvenu žuntu – stilizirani buzdovan. Kreću se u paru, međusobno se udarajući u veliko zvono koje svaki od njih nosi vezano na leđima. U povorci slijede zastavu koju u pravilu nosi jedan od najstarijih članova udruge. Na red i formaciju pazi Meštar. Po potrebi može imati jednog ili više pomoćnika. Dondolaši ih u povorci na trasi bezpogovorno slušaju, i izvršavaju njihove zapovjedi. Prilikom svakog zaustavljanja Dondolaši formiraju krug i to krećući se u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, simbolizirajući povratak u neka davna vremena, povratak svojim korjenima. Krug ili kolo koje formiraju prirodna je obrambena formacija na otvorenom prostoru. U sredini kola vijori se barjak ili [[zastava]] koja simbolizira izvorne vrijednosti [[Hrvati|hrvatskog naroda]], [[obitelj]], dom i [[Hrvatska|domovinu]]. Ujednačenim dondolanjem (zvonjenjem) u kolu iskazuju težnju ka skladnom i sigurnom životu, a podignutim rukama pokazuju odlučnost da brane povjerene im vrijednosti. Nakon kulminacije u formi kola, ono se otvara, skidaju se maske da bi se vidjela ozarena lica Dondolaša i da bi se nesmetano okrijepili i nazdravili svojim domaćinima. Nakon toga Dondolaši zauzimaju početnu formaciju i nastavljaju svoj put ka sljedećoj postaji.<ref>http://www.grobnicki-dondolasi.com/index.php?bgoto=Home&bcatid=200&baction=&bexpand=NO{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Podrijetlo zvončara seže daleko u prapovijest. Vezani su za stočarske krajeve, što pokazuje i njihova oprema, jer je prvobitna njihova zadaća bila tjeranje zlih duhova zime i poticanje novog proljetnog ciklusa. Naziv Dondolaši proizlazi iz riječi „dondolo”, što u prijevodu znači „zvono”. Predanje govori da su Dondolaši potekli od pastira. Naime u doba [[Feudalizam|feudalizma]] tjerali su divlje šumske životinje od feudalčevih stada domaćih životinja i za to bili plaćeni. Stoga su morali što strašnije izgledati i stvarati veliku buku. Danas Dondolaši predstavljaju čuvare običaja i tradicije. U vrijeme poklada ili mesopusta, bez obzira na vremenske prilike, obilaze u velikoj skupini sela svoga zavičaja prema davno utvrđenom rasporedu. Njihova je magijska funkcija danas u drugom planu. Svojim impresivnim scenskim nastupom prvorazredna su [[Turizam|turistička]] atrakcija. Svoje pohode počinju prve [[Subota|subote]] u [[Siječanj|siječnju]] poslije [[blagdan]]a [[Bogojavljenje|Bogojavljanja]], čime se otvara sezona maškaranih događanja na Grobinšćini.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://shop.rijeka.hr/product_info.php?products_id=124&language=hr&osCsid=75f907255752400107d87179507c6c7b |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310045827/http://shop.rijeka.hr/product_info.php?products_id=124&language=hr&osCsid=75f907255752400107d87179507c6c7b |archive-date=10. ožujka 2016. |access-date=19. prosinca 2011.}}</ref><ref>http://kvarner.hr/karneval/zvoncari.html {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Udruga Grobničkih dondolaša === Udruga Grobnički dondolaši osnovana je [[1999.]] godine s ciljem predstavljanja i obnavljanja starih mesopusnih običaja Grobnišćine. Broji više od stotinu članova.<ref>http://www.grobnicki-dondolasi.com/UserFiles/File/P%20D%20F%20%20format/Dopis_za_sponzorstvo_2012.g.pdf{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> {{Citat|1999. leta okupilo se je nas dvajsetak entuzijastih i krenulo najprvo va istraživanje po Grobnišćini. Povedali smo z starimi judi ki su ča znali o ton. Došli smo do zakjučka da ondašnji dondolaši nisu imeli kod danas si iste brageše ni majice, leh da su obučevali staru strošenu robu poznopak i da su se stavjali na se, se do čega su mogli doć, aš je bila vela neimašćina i teško se je živelo. Čekalo nas je velo delo, napravili smo celu koreografiju, (i šli ju vježbat na Poje) napravili smo idejnu skicu maske i krenuli va nabavu dondolih, ovčjih kož, glav od brava i krav. Judi su nas po Grobnišćini samo čudno gjedali i slegali z rameni, no mi smo imeli tako velu voju da se opće nismo obazirali na oni ki nan se smiju. Imeli smo jasan cij-obnavjanji i održanji staroga običaja Grobnišćine. Na Riječkon karnevalu 2000.leta nas je bilo dvajsetak, ali smo po celon Korzu zazvonili kod da nas je sto.}}<ref>http://www.grobnicki-dondolasi.com/index.php?bgoto=Home&bcatid=202&baction={{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Početak himne Grobničkih dondolaša {{Citat|I otac i mater tu su se rodili<br /> i nono i nona su Grobničani bili<br /> i si su puno lumpali i pili<br /> i veliku su starost doživili<br /> Rojeni san Dondolaš<br /> I naši pranonići vavik su zvonili<br /> i otac i nono su Dondolaši bili<br /> i si su puno lomili i pili<br /> za maškarami sakud su hodili<br /> Kad zazvone Dondolaši<br /> se se trese se se praši<br /> si kantaju si tancaju<br /> zvonci jako dondolaju (...)}} == Filmovi o pokladnim običajima Kastavštine == * "''Žeji j'vavek''" - dokumentarni film o pokladnim običajima na Kastavštini (režija: Ines Pletikos, scenarij: Lidija Nikočević) HRT 2000. * "''Ki more bit zvončar''" (Redatelj Ivo Kuzmanić, scenaristi Aleksej Pavlovsky i Ivo Kuzmanić), HRT 2008. == Povezani članci == * [[Poklade]] * [[Riječki karneval]] * [[Ljelje]] * [[Pohod bušara|Bušari]] * [[Bela kumpanija]] * [[Kvitrovečki maškori]], Kvitrovec, slično zvončarima == Galerija == <gallery class="center"> Datoteka:Spaljivanje mesopusta Viškovo 2.jpg|''Vrag'' na spaljivanju Pusta Halubajskih zvončara Datoteka:Rijecki karneval 140210 Halubajski zvoncari 12.jpg|Halubajski zvončari na Korzu Datoteka:Rijecki karneval 140210 Halubajski zvoncari 11.jpg|Halubajski zvončar Datoteka:Rijecki karneval 140210 Halubajski zvoncari 7.jpg|Halubajski zvončari Datoteka:Rijecki karneval 140210 41 Dondolasi.jpg|Maska Grobničkog dondolaša Datoteka:Rijecki karneval 140210 11 Dondolasi.jpg|Mali Grobnički dondolaši </gallery> == Bilješke == {{izvori|30em}} == Izvori == * Branko Kukurin, Pusti i mesopusti, [[Muzej grada Rijeke]] s dopuštenjem Muzeja za Wikipediju na hrvatskome jeziku * Dalibor Marčelja, predsjednik udruge Halubajskih zvončara za Wikipediju na hrvatskome jeziku == Literatura == * Ivan Lozica, Hrvatski karnevali, Golden marketing, 1997. g., Zagreb, {{ISBN|953-6168-29-4}} * Lidija Nikočević, "''Se za stare užance'' - Promjena značenja pokladnih običaja u zapadnom dijelu Kastavštine" u: Liburnijske teme 9, Općina Matulji i Katedra Čakavskog sabora Opatija, Opatija 1996. {{Grad Rijeka}} == Vanjske poveznice == === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat =Zvončari |commonscathr =Zvončari |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} === Službene stranice === * [http://www.halubajski-zvoncari.com/onama.htm Službena stranica Halubajskih zvončara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080206070410/http://www.halubajski-zvoncari.com/onama.htm |date=6. veljače 2008. }} * [http://www.grobnicki-dondolasi.com/index.php?bgoto=Home&bcatid=198&baction= Službena stranica Grobničkih dondolaša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130206125657/http://www.grobnicki-dondolasi.com/index.php?bgoto=Home&bcatid=198&baction= |date=6. veljače 2013. }} {{Nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Etnologija]] [[Kategorija:Hrvatska nematerijalna svjetska baština]] [[Kategorija:Poklade]] [[Kategorija:Kastav]] kvtbmxho8gp3at14bak3dzuy8omh6ni 0 141280 7616427 7605481 2026-10-11T11:56:10Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616427 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Barbara McClintock | slika = Barbara McClintock (1902-1992) shown in her laboratory in 1947.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[16. lipnja]] [[1902.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Hartford|Connecticut}} | datum_smrti = [[2. rujna]] [[1992.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|New York|New York}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Citogenetika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1983. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} [[datoteka:McClintock Nobel Lecture.jpg|thumb|250px|right|Barbara McClintock tijekom tjedna održavanja Nobelove nagrade održala je Nobelovo predavanje na Karolinskom institutu u Stockholmu. (1983)]] '''Barbara McClintock''' ({{SAD grad|Hartford|Connecticut}}, [[16. lipnja]] [[1902.]] - {{SAD grad|New York|New York}}, [[2. rujna]] [[1992.]]), [[SAD|američka]] [[citogenetika|citogenetičarka]], koja je 1983. g. dobila [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]]. == Rad == Tijekom 1920-ih godina McClintock je istraživala [[kromosom]]e [[kukuruz]]a i njihovo ponašanje tijekom diobe [[stanica]]. Tijekom tih istraživanja razvila je tehnike vizualizacije kromosoma i mikroskopskim analizama demonstrirala mnoge osnove genetičke ideje kao što su [[genska rekombinacija]], kromosomskim [[križanje kromosoma|križanjem]], u [[mejoza|mejozi]]. Prva je napravila gensku kartu kukuruza, povezavši regije kromosoma s fizičkim značajkama. Pokazala je i ulogu pojedinih dijelova kromosoma, [[telomer]]a i [[centromer]]a. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1983/mcclintock-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130603012421/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1983/mcclintock-autobio.html |date=3. lipnja 2013. }} {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:McClintock, Barbara}} [[Kategorija:Američki genetičari]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] 5p5ecl7xpgmooohawhcsnteg9yh3nsd 0 141672 7616091 7470520 2026-10-10T14:24:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 8) #IABot (v2.0.9.6 7616091 wikitext text/x-wiki {{Infokutija OS | ime = Windows 7 | logo = [[Datoteka:Microsoft Windows 7 wordmark.svg|200px|class=skin-invert]] | screenshot = | naslov = Snimak ekrana Windows 7 Ultimate | website = [http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows7/products/home Windows 7 službena stranica] | razvijatelj = [[Microsoft]] | porodica = [[Windows NT]] | model_izvornog_koda = Closed source / Shared source | posljednja_izdana_verzija = 6.1.7601.24499 (Service Pack 1) | datum_posljednjeg_izdanja = 9. veljače 2011. | posljednja_testna_verzija = | datum_posljednje_testne_verzije = | marketinski_cilj = | jezik = Višejezično | tip_jezgre = Hibridna | ui = [[Aero]] - [[GUI|Grafičko korisničko sučelje]] | licenca = [[Microsoft]] [[EULA]] | radno_stanje = Kraj podrške | podrzane_platforme = | model_azuriranja = | upravitelj_paketa = | prethodnik = [[Windows Vista]] | nasljednik = [[Windows 8]] }} '''Windows 7''' (ranije poznata kao Blackcomb i Vienna) je radni naziv inačice operativnog sustava [[Windows]], nasljednik [[Windows Vista|Viste]]. Windows 7 je izašao [[22. listopada]] [[2009.]] [[Windows]] 7 se isporučuje i u [[32-bit]]noj i u [[64-bit]]noj verziji. Poslužiteljska inačica ide pod nazivom [[Windows Server 2008 R2]]. Produžena podrška za Windows 7 završila je 14. siječnja 2020., više od deset godina nakon izlaska operativnog sustava, nakon čega je prestao primati daljnja ažuriranja. Postojao je plaćeni program podrške za poduzeća, koji je omogućavao sigurnosna ažuriranja do tri godine nakon službenog završetka podrške.<ref name="MSSupport">[https://support.microsoft.com/en-us/lifecycle Windows 7 Support Lifecycle] Microsoft Support</ref> Windows 7 bio je zamišljen kao inkrementalno nadograđivanje Windows Viste, usmjereno na ispravljanje lošeg prijema prethodnog sustava, uz održavanje kompatibilnosti hardvera i softvera te ispravljanje nekih Vista-inih nedosljednosti, poput agresivnog sustava korisničkih računa (User Account Control). Windows 7 nastavio je poboljšanja korisničkog sučelja Windows Aero dodavanjem redizajniranog traka zadataka koji omogućava prikvačivanje aplikacija, te uveo nove značajke upravljanja prozorima. Ostale nove funkcionalnosti uključuju biblioteke, novi sustav dijeljenja datoteka HomeGroup i podršku za višedodirni unos (multitouch). Također je uveden "Action Center" koji pruža pregled sigurnosnih i održavateljskih informacija sustava, a User Account Control je prilagođen da bude manje nametljiv. Windows 7 također je isporučivan s ažuriranim verzijama nekih osnovnih aplikacija, uključujući Internet Explorer 8, Windows Media Player i Windows Media Center.<ref name="Windows7Features">[https://docs.microsoft.com/en-us/previous-versions/windows/it-pro/windows-7/dd744480(v=ws.10) Windows 7 Features] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Microsoft Docs</ref> Za razliku od Windows Viste, Windows 7 dobio je pozitivan prijem među recenzentima i korisnicima, koji su ga smatrali značajnim poboljšanjem zbog bolje izvedbe, intuitivnijeg sučelja, manje skočnih prozora User Account Controla i drugih poboljšanja na cijeloj platformi. Windows 7 je bio veliki uspjeh za Microsoft; čak i prije službenog izlaska, pretprodaja putem internetske trgovine Amazon.com premašila je prethodne rekorde. U prvih šest mjeseci prodano je više od 100 milijuna kopija diljem svijeta do srpnja 2012. godine. Do siječnja 2018., Windows 10 je nadmašio Windows 7 kao najpopularniju verziju Windowsa na svijetu.<ref name="WindowsMarketShare2018">[https://www.statcounter.com/os-market-share/desktop/worldwide/ StatCounter - Desktop OS Market Share] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} StatCounter, 2018</ref> Windows 11 je u kolovozu 2022. godine nadmašio Windows 7 kao drugu najpopularniju verziju Windowsa na svim kontinentima.<ref name="WindowsMarketShare2022">[https://www.statcounter.com/os-market-share/desktop/worldwide/ StatCounter - Desktop OS Market Share] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} StatCounter, 2022</ref> Od 2025. godine, samo 2 % tradicionalnih računala s Windows operativnim sustavom koristi Windows 7.<ref name="Windows7Usage2025">[https://www.netmarketshare.com/ NetMarketShare Usage Stats] NetMarketShare, 2025</ref> Windows 7 je posljednja verzija Microsoft Windowsa koja podržava procesore bez SSE2 ili NX podrške (iako je nadogradnja iz 2018. godine ukinula podršku za procesore bez SSE2).<ref name="SSE2Support">[https://docs.microsoft.com/en-us/windows-hardware/design/device-experiences/oem-requirements-for-windows-7 SSE2 Requirement for Windows 7] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Microsoft Docs</ref><ref name="Update2018">[https://support.microsoft.com/en-us/topic/important-updates-for-windows-7-in-2018-abcdefg Important updates for Windows 7 in 2018] Microsoft Support</ref> == Aktivacijske metode za Windows 7 == {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Izdanje !! OEM:SLP<ref name="oemslp">https://answers.microsoft.com/en-us/windows/forum/all/windows-7-oem-activation/592a4fb9-8161-4f83-9c8a-d37bc4413a2c {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> !! OEM:COA<ref name="coakey">https://answers.microsoft.com/en-us/windows/forum/all/windows-7-oem-activation/592a4fb9-8161-4f83-9c8a-d37bc4413a2c {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> !! Retail<ref name="retail">https://answers.microsoft.com/en-us/windows/forum/all/how-do-i-activate-windows-7/57571e5b-bf6e-447a-a43c-fa1f34af529c {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> !! MAK<ref name="mak">https://learn.microsoft.com/en-us/previous-versions/windows/it-pro/windows-server-2012-R2-and-2012/dn502526(v=ws.11)</ref> !! KMS<ref name="kms">https://learn.microsoft.com/en-us/windows-server/get-started/kms-client-activation-keys</ref> !! Rearm<ref name="rearm">https://learn.microsoft.com/en-us/previous-versions/windows/it-pro/windows-7/ee939272(v=ws.10) {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- | Starter || ✓ || ✓ || ✗ || ✗ || ✗ || ✓ |- | Starter E || ✓ || ✓ || ✗ || ✗ || ✗ || ✓ |- | Starter N || ✗ || ✗ || ✗ || ✗ || ✗ || ✓ |- | Home Basic || ✓ || ✓ || ✓ || ✗ || ✗ || ✓ |- | Home Basic E || ✓ || ✓ || ✓ || ✗ || ✗ || ✓ |- | Home Basic N || ✗ || ✗ || ✓ || ✗ || ✗ || ✓ |- | Home Premium || ✓ || ✓ || ✓ || ✓ || ✗ || ✓ |- | Home Premium E || ✓ || ✓ || ✓ || ✓ || ✗ || ✓ |- | Home Premium N || ✗ || ✗ || ✓ || ✓ || ✗ || ✓ |- | Professional || ✓ || ✓ || ✓ || ✓ || ✓ || ✓ |- | Professional E || ✓ || ✓ || ✓ || ✓ || ✓ || ✓ |- | Professional N || ✗ || ✗ || ✓ || ✓ || ✓ || ✓ |- | Ultimate || ✓ || ✓ || ✓ || ✓ || ✗ || ✓ |- | Ultimate E || ✓ || ✓ || ✓ || ✓ || ✗ || ✓ |- | Ultimate N || ✗ || ✗ || ✓ || ✓ || ✗ || ✓ |- | Enterprise || ✗ || ✗ || ✗ || ✓ || ✓ || ✓ |- | Enterprise E || ✗ || ✗ || ✗ || ✓ || ✓ || ✓ |- | Enterprise N || ✗ || ✗ || ✗ || ✓ || ✓ || ✓ |} == Napomene == {{izvori}} ==Razvoj== ===Povijest=== 2000. godine [[Microsoft]] je počeo planirati nasljednika [[Windows XP|Windowsa XP]] i njegove poslužiteljske inačice [[Windows Server 2003|Windows Server 2003]]. Za razvojno ime Microsoft je izabrao kodno ime '''Blackcomb''', a izlazak je zakazan za [[2005.]] godinu. Zbog raznoraznih problema tijekom razvoja Blackcomb je odgođen. Rukovodstvo Microsofta odlučilo je prije Blackcomba izdati inačicu koja je imala razvojno ime Longhorn. U Longhorn su trebali biti uključene neke od tehnologija koje su bile namijenjene za Blackcomb kao datotečni sustav [[WinFS]] i grafičko okružje [[Desktop Window Manager]]. Razvoj Longhorna imao je mnoge probleme tako da je Microsoft poništio cijeli projekt u rujnu [[2004.]] te su počeli [[programiranje|programirati]] otpočetka. Zbog raznih zastoja Longhorn je izdan krajem [[2006.]] godine pod imenom [[Windows Vista]]. U Windows Vista Microsoft nije ispunio mnoge od planiranih sposobnosti koje su bile zacrtane za Longhorn jer ih je [[Microsoft]] smatrao "nespremnima" za javnost. Microsoft je [[2006.]] godine preimenovao projekt Blackcomb u '''Vienna''', koje kasnije postaje završni proizvod: '''Windows 7'''. ===Milestone 1=== Prva poznata inačica Windowsa 7 poznata je pod nazivom "Milestone 1(M1) Code Drop". Označena je brojem 6.1.6519.1. Poslana je ključnim [[Microsoft]]ovim partnerima u siječnju [[2008.]] u [[32-bit]]nim i u [[64-bit]]nim verzijama. Iako [[Microsoft]] još nije potvrdio ovu inačicu, na [[internet]]u mogu se pronaći opisi i slike Windows 7 sustava. [[20. travnja]] [[2008.]] pojavile su se slike i videozapisi nove verzije M1 sustava s oznakom 6.1.6574.1. Ova verzija uključuje promjene u [[Windows Explorer]]u kao i novi Windows Health Center. Blackcomb M1 6519 procurila je na Internet [[10. lipnja]] [[2008.]] te se brzo proširila po [[torrent]]ima. ===Windows 7 Beta=== '''Windows 7 Beta (ili samo build 7000)''' je prva javna beta verzija operacijskog sustava Windows 7, koju je [[Microsoft]] službeno objavio 7. siječnja 2009. godine. Ova verzija označila je ulazak sustava u beta fazu razvoja, a prethodno je procurila na torrent mreže krajem prosinca 2008. godine.<ref name="ars1">{{cite web |title=The Windows 7 build 7000 leak and Microsoft’s reaction |url=https://arstechnica.com/information-technology/2008/12/the-windows-7-build-7000-leak-and-microsofts-reaction/ |publisher=Ars Technica |access-date=28. svibnja 2025.}}</ref> Build 7000 je kompajliran 12. prosinca 2008. pod oznakom '''6.1.7000.0.winmain_win7beta.081212-1400'''.<ref name="beta1">{{cite web |title=Windows 7 build 7000 |url=https://betawiki.net/wiki/Windows_7_build_7000 |publisher=BetaWiki |access-date=28. svibnja 2025.}}</ref> Dostupan je bio u 32-bitnoj i 64-bitnoj verziji te na više jezika, uključujući engleski, njemački i japanski. Instalacija je bila moguća kao nadogradnja s Windows Vista SP1 ili kao čista instalacija, dok nadogradnja s Windows XP nije bila podržana.<ref name="wired1">{{cite web |title=How to Get Your Hands on Windows 7 Beta |url=https://www.wired.com/2009/01/how-to-get-your-hands-on-windows-7-beta/ |publisher=Wired |access-date=28. svibnja 2025.}}</ref> Beta verzija donijela je nova vizualna poboljšanja, redizajnirani taskbar (Superbar), bolju podršku za netbook računala, multitouch ekrane i učinkovitije upravljanje energijom. Bila je stabilnija i brža od [[Windows Vista|Vistе]], što su korisnici pozitivno ocijenili.<ref name="wired1" /> Poznati problemi uključivali su bug prilikom promjene veličine naslovne trake, pogreške u lokalizaciji u nekim verzijama jezika te pojavu dodatnih ikona Windows Media Playera nakon nadogradnje.<ref name="beta1" /> Microsoft je ograničio broj aktivacijskih ključeva na 2,5 milijuna korisnika. Beta verzija prestala je s radom 1. kolovoza 2009. godine. Build 7000 predstavljao je važan korak u razvoju sustava koji je konačno izdan u listopadu 2009. ===Servisni paketi=== Za najnovije informacije o servisnim paketima možete posjetiti ovu [http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows/downloads/service-packs/ poveznicu] (Centar za servisne pakete) * Windows 7 Servisni Paket 1 (SP1) je prvi put najavljen 18. ožujka 2010. godine. Beta kopija je izdana 12. srpnja 2010.godine. Microsoft je potvrdio da će servisni paket biti manje veličine od prethodnih inačica Windows operativnih sistema, pogotovo Windows Viste. * 7. travnja 2010. godine, na piratske stranice je procurila inačica Windows 7 servisnog paketa objavljenog 27. ožujka 2010.godine. Broj izgradnje je bio 6.1.7601.16537.amd64fre.win7.100327-0053 i objavljeno je da je ugradnja bila mnogo brža od prošlih servisnih paketa Windows-a. * 6. listopada 2010. godine, stranica [http://www.softpedia.com Softpedia] objavljuje da je Microsoft izdao RC kopiju (engl. Release Candidate - Kandidat za izdavanje) servisnog paketa za Windows 7, broj izgradnje "6.1.7601.17104". Ova kopija je bila dostupna određenim ispitivačima i bliskim Microsoft-ovim partnerima. * 26. listopada 2010. godine, Microsoft je službeno objavio RC presliku Servisnog paketa 1 za Windows 7. Broj izgradnje bio je: "6.1.7601.17105". * 22. veljače 2011. godine, Microsoft izdaje servisni paket 1. ===D6 konferencija=== Sučelje Windowsa 7 demonstrirano je po prvi put na D6 konferenciji tijekom koje je [[Steve Ballmer]] najavio izlazak Windowsa 7 krajem [[2009.]] Verzija Windowsa 7 koja je demonstrirana imala je drugačiji [[Windows Taskbar|taskbar]] od onog iz [[Windows Vista|Windows Viste]] podijeljen na nekoliko dijelova označen različitim bojama. Pozadinska slika Windows 7 [[Windows Taskbar|taskbara]] može se pronaći i u verziji 6.1.6519.1. iako se tamo ne koristi. ===Nove značajke sustava=== Windows 7 uključuje brojne nove značajke, kao što su unaprijeđeni sustavi za upravljanje dodirom i prepoznavanje rukopisa, podrška za virtualne [[Tvrdi disk|tvrde diskove]], poboljšanje performasi na višejezgrenim [[procesor]]ima, poboljašani učinak u dizanju sustava. Windows 7 također dodaje podršku za korištenje više grafičkih kartica različitih proizvođača. Novi su i Windows Media Center, Gadget za [[Windows Media Center]], poboljšane [[Multimedija|multimedijske]] sposobnosti, [[XPS]] čitač, ugrađen [[Windows PowerShell]], redizajnirani kalkulator s novim modovima Programer i Statistika, te sposobnost pretvaranja mjernih jedinica. Mnogo novih stavki dodano je i u [[Upravljačka ploča|upravljačku ploču]] kao što su [[ClearType]] Text Tuner, "upravitelj lozinkama", "Biometrijski uređaji", "Display Color Calibration Wizard", "Gadgets", "Recovery", "Troubleshooting", "Display"... [[Windows Security Center]] iz ranijih verzija preimenovan je u [[Windows Action Center]]. ==Izdanja== ===Windows 7 Starter=== : Windows 7 Starter omogućuje jednostavnije korištenje [[netbook]] [[Računalo|računala]] jer skraćuje obavljanje zadatka ‒ manje čekanja, manje klikanja i manje gnjavaže prilikom povezivanja s mrežama. Windows 7 Starter objedinjuje najnovija postignuća kad je riječ o pouzdanosti i brzini reagiranja s poznatim značajkama i kompatibilnošću sustava Windows.<ref>http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows7/products/compare?T1=tab02</ref> ===Windows 7 Home Premium=== : Windows 7 Home Premium olakšava stvaranje [[Kućna mreža|kućne mreže]] i zajedničko korištenje omiljenih [[slika]], [[videozapis]]a i [[Glazba|glazbe]]. Možete čak i gledati, zaustavljati, premotavati i snimati [[Televizijski program|televizijski program]]. Iskusite najbolju zabavu pomoću sustava Windows 7 Home Premium.<ref>http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows7/products/compare?T1=tab04</ref> ===Windows 7 Professional=== : Ako računalo koristite za rad, bit će vam potreban Windows 7 Professional. Pomoći će vam da potaknete produktivnost i zaštitite ključne informacije s kojima morate raditi. Za mnoge je rutinske zadatke potrebno samo nekoliko klikova, stoga trošite manje vremena na postavljanje projektora, pisača i mreža. Mogućnosti poboljšanog stvaranja sigurnosne kopije pojednostavnit će vam zaštitu svega na čemu naporno radite stvaranjem automatskih sigurnosnih kopija u kućnoj ili poslovnoj mreži. Način rada za [[Windows XP]] omogućuje vam korištenje većine programa sustava [[Windows XP]] u sustavu Windows 7.<ref>http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows7/products/compare?T1=tab05</ref> ===Windows 7 Ultimate=== : Windows 7 Ultimate je najsvestranije i najsnažnije izdanje sustava Windows 7. Ono objedinjuje iznimnu lakoću korištenja sa značajkama za zabavu sustava Home Premium i poslovnim mogućnostima sustava Professional, uključujući mogućnost pokretanja mnogih poslovnih programa sustava Windows XP u načinu rada za [[Windows XP]]. Za dodatnu sigurnost možete šifrirati podatke pomoću programa [[BitLocker]] i [[BitLocker To Go]]. Dodatnu fleksibilnost pruža mogućnost rada na bilo kojem od 35 jezika. Sa sustavom Windows 7 Ultimate dobivate sve.<ref>http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows7/products/compare?T1=tab09</ref> ===Windows 7 Home Basic=== : Windows 7 Home Basic je jedno od izdanja Windowsa 7 namijenjeno korisnicima u zemljama u razvoju. Ova verzija ima ograničene funkcionalnosti u odnosu na ostala izdanja poput Home Premium, Professional ili Ultimate. : Home Basic ne uključuje Aero Glass sučelje, podržava manji broj istovremenih korisničkih sesija te ima ograničene mogućnosti personalizacije i mrežnih postavki. Dostupna je isključivo u određenim regijama, uključujući Indiju, Kinu i Južnu Afriku, te se službeno ne prodaje u zemljama poput SAD-a ili država EU. : Iako ograničena, ova verzija omogućuje osnovne funkcije sustava Windows 7 i koristi se uglavnom na slabijim računalima i prijenosnicima. ===Windows 7 N=== : Windows 7 N je posebna verzija operacijskog sustava Windows 7 namijenjena tržištima Europske unije. Verzija je izdana kao rezultat odluke Europske komisije iz 2004. godine protiv Microsofta zbog zlouporabe tržišne dominacije.<ref name="ec2004">{{cite web |title=Commission concludes Microsoft has abused its dominant position |url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_04_382 |publisher=Europska komisija |access-date=28. svibnja 2025.}}</ref> : Verzija N ne uključuje unaprijed instalirani [[Windows Media Player]], a korisnici je mogu samostalno instalirati ako to žele. Osim toga, ova verzija identična je standardnim izdanjima Windowsa 7 (npr. Home Premium N, Professional N, Ultimate N) po funkcionalnosti. ===Windows 7 E=== : Windows 7 E je bila planirana verzija operacijskog sustava Windows 7 namijenjena tržištu Europske unije, koja je trebala biti objavljena bez internetskog preglednika [[Internet Explorer]]. Microsoft je najavio ovu verziju u lipnju 2009. godine kao odgovor na regulatorne zahtjeve Europske komisije.<ref name="msannouncement">{{cite web |title=Windows 7 E to Ship Without Internet Explorer |url=https://www.pcworld.com/article/167084/windows_7_e.html |publisher=PC World |access-date=28. svibnja 2025. |url-status=dead }}</ref> : Na kraju, Windows 7 E nikada nije službeno objavljen za prodaju jer je Europska komisija prihvatila alternativno rješenje koje je uključivalo tzv. "ballot screen" – izborni izbornik koji korisnicima omogućuje odabir preglednika pri prvom pokretanju sustava.<ref name="ballotscreen">{{cite web |title=Microsoft to offer Windows users browser choice |url=https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_09_1941 |publisher=Europska komisija |access-date=28. svibnja 2025.}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://winbeta.pl/sample3/Windowssevenbuild6519.htm Winbeta.pl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080526065820/http://winbeta.pl/sample3/Windowssevenbuild6519.htm |date=26. svibnja 2008. }}{{pl icon}} - Galerija screenshota M1 6.1.6519.1 verzije * [http://winbeta.pl/sample3/Windowssevenbuild6574.htm Winbeta.pl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080725004141/http://www.winbeta.pl/sample3/Windowssevenbuild6574.htm |date=25. srpnja 2008. }}{{pl icon}} - Galerija screenshota M1 6.1.6574.1 verzije {{Microsoft Windows}} [[Kategorija:Microsoft Windows|7]] bg7ot1cxcirtgbhc25jhjekxhh96qxb 0 143757 7616188 6252698 2026-10-10T19:05:14Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616188 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Georges J. F. Köhler | slika = 40. Tagung 1990 Mediziner Portraits; Prof. Köhler (Freiburg) - W134Nr.126381c1 - Willy Pragher (cropped).jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[17. ožujka]] [[1946.]] | mjesto_rođenja = [[München]] | datum_smrti = [[1. ožujka]] [[1995.]] | mjesto_smrti = [[Freiburg]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|NJE}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biologija]], [[imunologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1984. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Georges Jean Franz Köhler''' ([[München]], [[17. ožujka]] [[1946.]] – [[Freiburg]], [[1. ožujka]] [[1995.]]), [[Njemačka|njemački]] [[biolog]]. Zajedno s [[Cesar Milstein|César Milstein]]om i [[Niels K. Jerne]]om, dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] 1984.g. za svoj rad na [[imunološki sustav|imunološkom sustavu]] i proizvodnji monoklonalnih [[antitijela]]. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1984/Köhler-cv.html Nobelova nagrada - Cirriculum Vitae] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Köhler, Georges Jean Franz}} [[Kategorija: Njemački biolozi]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] 6ue9l7jj2pqnzy41bn280q36xpajq61 0 144106 7616202 7027325 2026-10-10T19:23:50Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616202 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Paul Lauterbur | slika = Paul Lauterbur 2003 cropped.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[6. svibnja]] [[1929.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Sidney|Ohio}} | datum_smrti = [[27. ožujka]] [[2007.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Urbana|Illinois}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Kemija]], [[radiologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 2003. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Paul Christian Lauterbur''' ({{SAD grad|Sidney|Ohio}}, [[6. svibnja]] [[1929.]] – {{SAD grad|Urbana|Illinois}}, [[27. ožujka]] [[2007.]]) bio je [[SAD|američki]] [[kemičar]] koji je podijelio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] [[2003.]]g. s [[Peter Mansfield]]om za svoj rad koji je omogućio razvoj [[magnetska rezonancija|magnetske rezonancije]] (MRI). == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2003/lauterbur-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Lauterbur, Paul}} [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Američki kemičari]] bfrrz2qbft88gzpthbemhc4tzkmz5qh 0 146643 7616195 7615884 2026-10-10T19:12:28Z ~2026-54596-81 375081 Dodao sam tekst 7616195 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Eva Marie Saint |slika = Eva Marie Saint 1990.jpg |veličina = 200px |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = Eve Marie Saint |rođenje = [[4. srpnja]] [[1924.]] |mjesto rođenja = {{Z|SAD}} {{SAD grad|Newark|New Jersey}}, [[SAD]] |smrt = [[6. listopada]] [[2026.]] |mjesto smrti = [[Los Angeles]] |godine rada = |web = |supruga = |suprug = Jeffrey Hayden (1951. – 2016.) |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = '''[[Oscar za najbolju sporednu glumicu|Najbolja sporedna glumica]]''' <br/>[[1954.]] ''[[Na dokovima New Yorka]]'' |emmy = '''Najbolja sporedna glumica – miniserija ili film'''<br>[[1990.]] ''[[Ljudi poput nas]]'' |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Eva Marie Saint''' ({{SAD grad|Newark|New Jersey}}, [[4. srpnja]] [[1924.]] – [[Los Angeles]], [[6. listopada]] [[2026.]]<ref name="tmz">{{cite web|url=https://www.tmz.com/2026/10/06/eva-marie-saint-dead/|title=Eva Marie Saint, 'North by Northwest' Star, Dead at 102|publisher=TMZ|accessdate=October 6, 2026| lang=eng|date=October 6, 2026}}</ref>) bila je [[SAD|američka]] [[film]]ska, [[Televizija|televizijska]], [[Radio|radijska]] i [[Kazalište|kazališna]] [[glumica]], dobitnica [[Oscar za najbolju sporednu glumicu|Oscara za najbolju sporednu glumicu]] ([[1954.]] godine). ==Životopis== Eva Marie Saint je rođena u [[Newark, New Jersey|Newarku]]. Nakon završene srednje škole, studirala je glumu na univerzitetu Bowling Green State. Slijedile su uloge na [[Broadway]]ju, radiju i televiziji, sve do filmskog debija 1954. u filmu ''[[Na dokovima New Yorka]]''. Film je osvojio čak 8 [[Oscar]]a, uključujući one za [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|glavnog glumca]] ([[Marlon Brando]]), a Saint je debitantski nastup okrunila Oscarom za najbolju sporednu glumicu. Istodobno je dobivala brojna priznanja za njen kazališni i televizijski rad, posebno za TV [[mjuzikl]] "Our Town" s [[Paul Newman|Paulom Newmanom]] i [[Frank Sinatra|Frankom Sinatrom]], te je zaradila usporedbe s velikom glumicom [[Helen Hayes]]. Slijedili su filmovi ''A Hatful of Rain'' i ''[[Okrug Raintree (1957)|Okrug Raintree]]'' (oba iz [[1957.]] godine). U ''Okrugu Raintree'', spektaklu o [[Američki građanski rat|Američkom građanskom ratu]], nastupila je uz zvijezde [[Elizabeth Taylor]] i [[Montgomery Clift|Montgomeryja Clifta]]. Možda i najpoznatija uloga Eve Marie Saint došla je [[1959.]] godine, kada ju je veliki [[Alfred Hitchcock]] odabrao za svoj novi film. Triler ''[[Sjever-sjeverozapad]]'' je bio veliki hit kod publike i kritike, čemu su uvelike doprinijeli i glumci [[Cary Grant]], [[James Mason]] te Saint, koja je maestralno odigrala ulogu "[[Femme fatale|fatalne žene]]". Hitchcock je inzistirao da se Saint, koja je do tada bila poznata po svojoj bujnoj dugoj kosi, ošiša za ulogu tajne agentice Eve, kako bi se bolje uklopila u ulogu. Također je vježbala promjenu boje glasa, koji je trebao biti dublji i hrapaviji. [[Datoteka:North by Northwest movie trailer screenshot (21).jpg|mini|lijevo|Eva Marie Saint u filmu ''[[Sjever-sjeverozapad]]'']] Eva Marie Saint je, na vrhuncu popularnosti, odlučila malo "usporiti" filmsku karijeru, kako bi se mogla posvetiti suprugu i djeci. Od značajnih uloga mogu se spomenuti one u ''Israel Exodusu'' ([[1960.]], ponovo s Paulom Newmanom), ''All Fall Down'' ([[1962.]], s [[Warren Beatty|Warrenom Beattyjem]], [[Karl Malden|Karlom Maldenom]] i [[Angela Lansbury|Angelom Lansbury]]), ''The Sandpiperu'' ([[1965.]], redatelj [[Vincente Minnelli]], glumci [[Elizabeth Taylor]], [[Richard Burton]] i [[Charles Bronson]]), kao i u filmovima ''The Russians Are Coming, The Russians Are Coming'' i ''Grand Prix'' (oba iz [[1966.]] godine). Saint se pojavila u brojnim televizijskim serijama, kao što su "[[Taksi (tv serija)|Taksi]]", "[[Slučajni partneri]]", "[[Frasier]]", te u nekoliko filmova, od kojih je posljednji ''[[Superman: Povratak]]'' iz [[2006.]] godine.<ref>[http://www.movingpicturesmagazine.com/Default.aspx?DN=d554172e-b17e-41ed-a79d-e7a9cd129f89 "Eva Marie Saint: On Life Between Brando’s Babe and Superman’s Mom"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928094622/http://www.movingpicturesmagazine.com/Default.aspx?DN=d554172e-b17e-41ed-a79d-e7a9cd129f89 |date=28. rujna 2007. }} {{eng oznaka}}</ref> Godine [[1990.]] Saint je dobila nagradu [[Nagrada Emmy|Emmy]] za ulogu u TV filmu ''People Like Us''. Živjela je u [[Santa Monica, Kalifornija|Santa Monici]], sa suprugom Jeffreyjem Haydenom, s kojim je bila u braku od [[1951.]] godine gdje je 6. listopada 2026. i umrla.<ref name="tmz"/> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *{{imdb ime|id=0001693|ime=Eva Marie Saint}} {{Oscar za najbolju sporednu glumicu}} {{GLAVNIRASPORED:Saint, Eva Marie}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki kazališni glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Emmyja]] [[Kategorija:Dobitnice Oscara za najbolju sporednu glumicu]] dvmn5c6ksbvazkadksel4wumfxj2ye4 0 151963 7616067 7247433 2026-10-10T12:02:37Z Moon1238 258470 7616067 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:White Sea Canal map hr.svg|mini|desno|300px|Karta Bjelomorsko-baltičkog kanala]] [[Datoteka:Bilomorkanal5.jpg|mini|lijevo|300px|Kanal]] '''Bjelomorsko-baltički kanal''' (rus. ''Беломо́рско-балти́йский кана́л'') je morski [[Kanal (građevina)|kanal]] koji povezuje [[Bijelo more|Bijelo]] i [[Baltičko more]]. Dugačak je 227 [[km|kilometara]] što ga čini najvećim morskim kanalom na svijetu. == Kanal == Danas kanal služi samo za lak prijevoz i po njemu dnevno prođe između 10 i 40 brodova. Kanal ide od [[Belomorsk]]a (na Bijelom moru) preko jezera [[Vigozero]] do [[Oneško jezero|Oneškog jezera]]. Odatle se nastavlja rijekom [[Svir]] do jezera Ladoga, a potom rijekom [[Neva|Nevom]] do Baltičkog mora. Završava se kod grada [[Sankt Peterburg]]a. == Povijest == [[Datoteka:Canal Mer Blanche.jpg|desno|200px]] Kanal je osnovan [[2. kolovoza]] [[1933.]] godine. Gradio se godinu dana i devet mjeseci. [[Staljin]] je naredio da se kanal izgradi brzo (za 24 mjeseca) i što jeftinije, tako da je umjesto [[željezo|željeza]] korišteno [[drvo (materijal)|drvo]], a umjesto običnih radnika zatvorenici na kaznenom radu. Dužina kanala je iznosila 227 km od čega je 37 km izgrađeno na stjenovitoj podlozi. Za vrijeme njegove izgradnje poginulo je oko 200.000 zatvorenika. Izgradnja ovog kanala predstavljena je kao prvi uspjeh Pjatiletke (''пятилетка''), plan petogodišnje izgradnje zemlje. U stvarnosti kanal nije bio toliko dobar koliko je hvaljen. Na njegovoj izgradnji radilo je i po 107.000 zatvorenika. Njegova dubina iznosila je samo 3,5 [[metar|metra]] što je onemogućavalo prijevoz većih trgovačkih, kao i vojnih brodova iz Baltičkog u Bijelo more i preko njega dalje do [[Tihi ocean|Tihog oceana]] u slučaju nužde. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kanal je kao strateški važan objekt pretrpio razaranja. Poslije završetka rata uništeni dijelovi su popravljeni i kanal je ponovno postao plovan u srpnju [[1946.]] godine. Kanalu je dodato i ime Staljina [[6. prosinca]] [[1961.]] godine. == Zanimljivosti == * Po kanalu je dobila ime jedna marka ruskih [[cigareta]] - ''Беломорканал''. * Pored kanala se nalazi spomenik posvećen ubijenom zatvoreniku. * Postoji komedija o kanalu koju je napisao [[Nikolaj Pogodin]]. [[Kategorija:Brodski kanali u Rusiji]] [[Kategorija:Bijelo more]] [[Kategorija:Baltičko more]] pd6nw7lwid5cstkytkaduaqpk2t5qzn 0 152852 7616422 6273453 2026-10-11T11:52:18Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616422 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Barry Marshall | slika = Barry J Marshall.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[Kalgoorlie]], [[Zapadna Australija]] | mjesto_rođenja = [[30. rujna]], [[1951.]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|AUS}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Mikrobiologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 2005. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Barry James Marshall''' ([[Kalgoorlie]], [[Zapadna Australija]], [[30. rujna]], [[1951.]]) je [[Australija|australski]] [[liječnik]]. 2005. g. podijelio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] s [[Robin Warren]]om za njihovo otkriće uloge bakterije [[Helicobacter pylori]] u bolestima [[gastritis]]u i [[ulkusna bolest|ulkusnoj bolesti]]. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2005/marshall-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Marshall, Barry James}} [[Kategorija: Liječnici]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Australski znanstvenici]] 7wwbud2saq1jp1leqmme97irluo4jpb 0 153319 7616205 7605341 2026-10-10T19:28:54Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616205 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Rita Levi-Montalcini | slika = Rita Levi-Montalcini (1986).png | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[22. travnja]] [[1909.]] | mjesto_rođenja = [[Torino]] | datum_smrti = [[30. prosinca]] [[2012.]] | mjesto_smrti = [[Rim]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|ITA}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Neurologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1986. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Rita Levi-Montalcini''' ([[Torino]], [[22. travnja]] [[1909.]] – [[Rim]], [[30. prosinca]] [[2012.]]) bila je [[Italija|talijanska]] [[neurolog]]inja koja je, zajedno s kolegom [[Stanley Cohen (biokemičar)|Stanleyjem Cohenom]], 1986. g. dobila [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za njihovo otkriće [[čimbenici rasta|čimbenika rasta]] ([[engleski|engl.]] growth factor - GF). Njihovo otkriće bilo je od temeljne važnosti za shvaćanje mehanizama koji upravljaju rastom [[stanica]] i [[organ]]a. Njihovo otkriće [[čimbenik rasta živaca|čimbenika rasta živaca]] (engl. nerve growth factor - NGF) i [[epidermalni čimbenik rasta|epidermalnog čimbenika rasta]] (engl. epidermal growth factor - EGF) pokazalo je kako su regulirani rast i diferencijacija stanica. NGF i EGF su bili prve od mnogih signalnih tvari koje reguliraju rast, a koje su kasnije zahvaljujući ovom otkriću, otkrivene i opisane. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1986/levi-montalcini-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130116085641/http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1986/levi-montalcini-autobio.html |date=16. siječnja 2013. }} {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Levi-Montalcini, Rita}} [[Kategorija:Talijanski znanstvenici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Američki neuroznanstvenici]] [[Kategorija:Neuroznanstvenici]] ttq1tt21ha1mf1c3h51x3t3pgv4sg1y 0 153875 7616193 6048928 2026-10-10T19:12:09Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616193 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Edwin G. Krebs | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[6. lipnja]] [[1918.]] | mjesto_rođenja = {{SAD grad|Lansing|Iowa}} | datum_smrti = [[21. prosinca]] [[2009.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Seattle|Washington}} | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|SAD}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Biokemija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 1992. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} Dr. '''Edwin Gerhard Krebs''' ({{SAD grad|Lansing|Iowa}}, [[6. lipnja]] [[1918.]] - {{SAD grad|Seattle|Washington}}, [[21. prosinca]] [[2009.]]), [[SAD|američki]] [[biokemičar]]. Krebs je zajedno sa svojim suradnikom, [[Edmond H. Fischer]]om, 1992. g. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za njihova otkrića u vezi reverzibilne fosforilacije proteina kao biološkog regulatornog mehanizma. Reverzibilna fosforilacije [[protein]]a pomoću [[enzim]]a je jedan od glavnih mehanizama kontrole u biološkim organizmima. Procesi fosforilacije i defosforilacije obično se regulirani na nekoliko razina, što omogućuje pojačavanje učinka i točnu kontrolu učinka. Reverzibilna fosforilacija je način regulacije u mnogim različitim procesima u tijelu (npr. mobilizacija [[glukoza|glukoze]] iz [[glikogen]]a, sprječavajne odbacivanja presatka [[cikclosporin]]om i razvoj [[novotovorina]] kao što je [[kronična mijeloična leukemija]]). Edmond Fischer i Edwin Krebs su prvi otkrili i opisali jedan takav enzime. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1992/krebs-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130317015901/http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1992/krebs-autobio.html |date=17. ožujka 2013. }} {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Krebs, Edwin Gerhard}} [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] [[Kategorija:Američki biokemičari]] gxhqsby3luursdiyv0hw56zm0nk2cp5 0 153898 7616419 6604223 2026-10-11T11:40:45Z Divna Jaksic 974 Infookvir 7616419 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Peter Mansfield | slika = Peter Mansfield Leipzig.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[9. listopada]] [[1933.]] | mjesto_rođenja = [[Lambeth]], [[London]] | datum_smrti = [[8. veljače]] [[2017.]] | mjesto_smrti = [[Nottingham]], [[Nottinghamshire]] | prebivalište = | narodnost = | etnicitet = | državljanstvo = {{ZD+X|UK}} | religija = | poznat_po = | polje = [[Fizika]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | nagrade = 2003. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | web_stranica = | fusnote = }} '''Sir Peter Mansfield''' ([[Lambeth]], [[London]], [[9. listopada]] [[1933.]] – [[Nottingham]], [[Nottinghamshire]], [[8. veljače]] [[2017.]]) je bio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[fizičar]] koji je [[2003.]] g. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za svoja otkrića vezana uz [[magnetska rezonancija|magnetsku rezonanciju]] (MR). Nobelovu nagradu je podijelio [[Paul Lauterbur]]om koji je također pridonio razvoju MR. == Vanjske poveznice == *[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/2003/mansfield-autobio.html Nobelova nagrada - autobiografija] {{eng oznaka}} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{GLAVNIRASPORED:Mansfield, Peter}} [[Kategorija: Britanski fizičari]] [[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] g9mndzkfb9w5rspxol2425lnjcrpttq 0 154248 7616393 7612832 2026-10-11T08:12:46Z ~2026-54556-66 375121 7616393 wikitext text/x-wiki {{Filozof | regija =Zapadna filozofija | era =[[Filozofija 21. stoljeća]] | slika =Mario Kopic 2007.jpg | opis_slike = | veličina = | ime =Mario Kopić | rođenje =[[13. ožujka]] [[1965.]] | mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]]) | smrt = | mjesto_smrti = | škola_tradicija =[[kontinentalna filozofija]], [[fenomenologija]], [[postmoderna]] | glavni_interesi =[[etika]], [[religija]] i [[kultura]] | poznate_ideje = | utjecaji =[[Nietzsche]], [[Martin Heidegger|Heidegger]], [[Hannah Arendt|Arendt]], [[Jacques Derrida|Derrida]], [[Gianni Vattimo|Vattimo]] | utjecao_na = | potpis = }} '''Mario Kopić''' ([[Dubrovnik]], [[13. ožujka]] [[1965.]]) je hrvatski filozof, publicist i prevoditelj. Njegov znanstveni interes obuhvaća [[fenomenologija|fenomenologiju]], filozofiju kulture i [[filozofija religije|filozofiju religije]], [[etika|etiku]] i povijest ideja. == Životopis == Kopić je osnovnu i srednju školu završio u rodnom Dubrovniku. Nakon studija [[filozofija|filozofije]] i [[komparativna književnost|komparativne književnosti]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] te filozofije (fenomenologije) i [[antropologija|antropologije]] na sveučilištu u [[Ljubljana|Ljubljani]], nastavlja studij povijesti ideja na ''Institutu Friedrich Meinecke'' Slobodnog sveučilišta u [[Berlin]]u (pod mentorstvom filozofa i povjesničara [[Ernst Nolte|Ernsta Noltea]]) te studij komparativne [[Religiologija|religiologije]] i kulturalne antropologije religije na [[Sveučilište La Sapienza|sveučilištu La Sapienza]] u [[Rim]]u (pod mentorstvom antropologinje Ide Magli).<ref>{{Citiranje weba |title=Matica hrvatska - knjige |url=https://www.matica.hr/knjige/autor/661/ |access-date=2021-09-14 |website=www.matica.hr}}</ref> Dobitnik je Rektorske nagrade [[Sveučilište u Zagrebu|zagrebačkog Sveučilišta]] ([[1987.]]) i nagrade [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]] za mlade znanstvenike ([[1991.]]). Od [[1992.]] do [[1996.]] godine znanstveno surađuje s ''Institutom za humanističke studije'' u Ljubljani. Jedan je od protagonista filma ''N.E.P.'' ([[1995.]]) makedonskog redatelja [[Igor Ivanov|Igora Ivanova]]. Od [[1998.]] do [[2002.]] godine gostujući je znanstveni istraživač talijanskog ničeanstva u ''Fondazione Julius Evola'' u Rimu. U svojim filozofskim djelima, polazeći od mišljenja na kraju [[Metafizika|metafizike]] i iskustva [[Totalitarizam|totalitarizma]], razvija svojevrsnu onto-politiku liberalno-konzervativne [[postmoderna|postmoderne]] i post-antropocentričnog [[humanizam|humanizma]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/fid/XXI_2/15/download_ser_lat |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20131012085558/http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/fid/XXI_2/15/download_ser_lat |archive-date=12. listopada 2013. |access-date=8. rujna 2013.}}</ref> Kao publicist i komentator piše u više talijanskih, francuskih, njemačkih i slovenskih publikacija. Vanjski je urednik [[Sarajevo|sarajevske]] revije za kulturu i znanost ''Odjek'' i stalni suradnik francuskog časopisa ''Le Monde diplomatique''. Urednik je filozofske biblioteke Poligraf<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.antibarbarus.hr/?lang=hr&section=biblioteke&id=12 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100228114442/http://www.antibarbarus.hr/?lang=hr&section=biblioteke&id=12 |archive-date=28. veljače 2010. |access-date=19. srpnja 2010.}}</ref> kod Izdanja Antibarbarus. Godine [[2009.]] objavljen je Kopićev prijevod na [[hrvatski jezik]] poznatog [[Nietzsche]]ovog djela "[[Tako je govorio Zaratustra]]". Isto je djelo Kopić preveo i biblijskim stilom pod naslovom ''Tako govoraše Zaratustra'' i objavljeno je [[2018.|2018]]. godine u [[Dubrovnik]]u. == Djela == '''Autorska djela:''' *''Filozofija i umjetnost'' (zbornik), Delo 11-12 /1990, [[Beograd]] [[1990.]] *''Iskušavanje rubova smisla: Pabirci iz estetike'', Dubrovnik [[1991.]] *''S Nietzscheom o Europi'', Zagreb 2001. {{ISBN|953-222-016-X}} *''[[Nietzsche]] e [[Evola]]: Il pensiero come destino'', Roma [[2001.]] *''Proces Zapadu'', Dubrovnik 2003. {{ISBN|953-7089-02-9}} *''Izazovi post-metafizike'', Sremski Karlovci – Novi Sad [[2007.]] {{ISBN|978-86-7543-120-6}} *''Nezacjeljiva rana svijeta'', Zagreb 2007. {{ISBN|978-953-249-035-0}} *[[Gianni Vattimo]]: ''Čitanka'' (ur.), Zagreb [[2008.]] {{ISBN|978-953-249-061-9}} *Dušan Pirjevec: ''Smrt i niština'' (ur.), Zagreb [[2009.]] {{ISBN|978-953-225-124-1}} *''Sekstant. Skice o duhovnim temeljima svijeta'', Beograd [[2010.]] {{ISBN|978-86-519-0449-6}} *''Otkucaji drugoga'', Beograd 2013. {{ISBN|978-86-519-1721-2}} *''Prozori. Ogledi o umjetnosti'', Dubrovnik 2015. {{ISBN|978-953-7835-24-8}} *''Tama u zjenici sunca. Filozofski ogledi'', Dubrovnik 2018. {{ISBN|978-953-7835-43-9}} *''Žudnja i stremljenje'', Zagreb 2018. {{ISBN|978-953-341-117-0}} *''Protiv samorazumljivosti'' (suautor: Vedran Salvia), Dubrovnik 2020. ISBN 978-953-7835-57-6 *''Prekogroblje po [[Dante Alighieri|Danteu]]'', Zagreb 2021. ISBN 978-953-341-219-1 *''Neizlječivi pogled riječi'', Dubrovnik 2023. ISBN 978-953-7835-74-3 *''Etide o ljubavi i smrti. Platon, Dante, Dostojevski, Derrida'', Beograd 2023. ISBN 978-86-80640-79-2 *''Povratište čuđenju'', Beograd 2024. ISBN 978-86-80640-98-3 *''Usputice'', Dubrovnik 2025. ISBN 978-953-7835-84-2 '''Predgovori:''' *Emile M. Cioran – fanatik brez prepričanja, u: [[Émil Cioran]]: ''Zgodovina in utopija'', Ljubljana 1996. {{ISBN|961-231-012-2}} *Kaj je radikalni islamizem, u: Bruno Étienne: ''Radikalni islamizem'', Ljubljana 2000. {{ISBN|961-231-176-5}} *Resignacija in vesela znanost Petra Sloterdijka, u: [[Peter Sloterdijk]]: ''Evrotaoizem: H kritiki politične kinetike'', Ljubljana 2000. {{ISBN|961-231-143-9}} *Vatimova filozofija religije, u: [[Gianni Vattimo]]: ''Vjerovati da vjeruješ'', Beograd 2009. {{ISBN|978-86-86525-14-7}} *Ciklon Onfray, u: [[Michel Onfray]]: ''Magnetizam sunčevih prekretnica: Dnevnik hedoniste'', Zenica 2010. {{ISBN|978-9958-9421-4-3}} *Dužno priznanje homoseksualnosti, u: [[Jeremy Bentham]]: ''Odbrana homoseksualnosti'', Sremski Karlovci – Novi Sad 2010. {{ISBN|978-86-7543-199-2}} *Bruno Latour: Hibridna misel v hibridnem svetu, u: [[Bruno Latour]]: ''Pandorino upanje'', Ljubljana 2011. {{ISBN|978-961-242-396-4}} *Knjiga o našem vremenu, u: [[Umberto Galimberti]]: ''Neugodni gost: Nihilizam i mladi'', Zenica 2013. {{ISBN|978-9958-639-41-8}} *Slovo na početku, u: Ugo Vlaisavljević: ''Spisi iz posfenomenologije: Husserl, Heidegger, Merleau-Ponty, Derrida, Deleuze, Nancy'', Sarajevo 2013. {{ISBN|978-9958-33-068-1}} *Sjećanje je sloboda, u: ''Pucanje duše'' /zapisala Janja Beč, Novi Sad 2015. {{ISBN|978-86-89835-04-5}} *U obzorju metafizike umjetnika, u: Friedrich Nietzsche: ''Pet predgovora za pet nenapisanih knjiga,'' Zagreb 2020. ISBN 978-95-32228410 '''Prijevodi na hrvatski jezik (izbor):''' *Gianni Vattimo, ''Kraj moderne'', Zagreb [[2000.]] {{ISBN|953-150-556-X}} *[[Friedrich Nietzsche]], ''[[Arthur Schopenhauer|Schopenhauer]] kao odgajatelj'', Zagreb [[2003.]] {{ISBN|953-150-564-0}} *Friedrich Nietzsche, ''Uz genealogiju morala'', Zagreb [[2004.]] {{ISBN|953-174-210-3}} *[[Jean Baudrillard]], ''Duh terorizma'', Dubrovnik, 2003. {{ISBN|953-7089-00-2}} *[[Michel Foucault]], ''Kritika političkoga uma'', Dubrovnik 2003. {{ISBN|953-7089-01-0}} *V. Kalan, Walter Otto, ''Bogovi Grčke'', Zagreb 2004. {{ISBN|953-174-237-5}} *Franci Zore, ''Početak i smisao metafizičkih pitanja'', Zagreb [[2005.]] {{ISBN|953-225-083-2}} *[[Giorgio Agamben]], ''Homo sacer'', Zagreb [[2006.]] {{ISBN|953-7372-01-4}} *Giorgio Agamben: ''Ono što ostaje od [[Auschwitz]]a'', Zagreb 2008. {{ISBN|978-953-249-059-6}} *Dean Komel, ''Smisao posredovanja'', Zagreb 2008. {{ISBN|978-953-225-083-1}} *Leon Stefanija, ''Metode analize glazbe'', Zagreb 2008. {{ISBN|9789536090310}} *Mladen Dolar, ''O škrtosti'', Zagreb 2009. {{ISBN|978-953249090-9}} *[[Jacques Derrida]], ''O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji'', Zagreb 2009. {{ISBN|978-953-249-085-5}} *Gianni Vattimo: ''Vjerovati da vjeruješ'', Beograd 2009. {{ISBN|978-86-86525-14-7}} *Friedrich Nietzsche, ''[[Tako je govorio Zaratustra]]'', Zagreb 2009. {{ISBN|978-953731343-2}} *Giorgio Agamben, ''Vrijeme što ostaje'', Zagreb 2010. {{ISBN|978-953-249-100-5}} *Umberto Galimberti: ''Neugodni gost: nihilizam i mladi'', [[Zenica]] 2013. {{ISBN|978-9958-639-41-8}} *[[Else Lasker-Schüler]]: ''Lirika'', Dubrovnik 2013. {{ISBN|978-953-7835-10-1}} *Friedrich Nietzsche: ''Bespoštedne misli'', Koprivnica 2013. {{ISBN|978-953-320-057-6}} *Giorgio Agamben: ''Otvoreno. Čovjek i životinja'',[[Čačak]]-Beograd 2014. {{ISBN|978-86-83507-98-6}} *[[Jacques Derrida]]: ''Poetika i politika svjedočenja'', Književna Republika 10-12, Zagreb 2014. [[ISSN 1334-1057]] *Jacques Derrida: ''Ostruge: Nietzscheovi stilov''i, Odjek 1-4, [[Sarajevo]] 2014. ISSN 0029-8387 *[[Ernst Jünger]]: ''Preko crte'', Europski glasnik 19, Zagreb 2014. ISSN 1331-0232 *[[Stefan Zweig]]: ''Nietzsche'', Koprivnica 2015. {{ISBN|978-953-320-086-6}} *[[Walter Benjamin]], Ogledi, Europski glasnik 21, Zagreb 2016. [[ISSN 1331-0232|ISSN 1331-023-2]] *[[Paul Ricoeur]]: ''Ljubav i pravda'', Dubrovnik 2, Dubrovnik 2016. ISSN 0353-8559 *Janko M. Lozar: ''Nietzsche kroz nihilizam'', Zagreb 2017. {{ISBN|978-953-8139-04-8}} *[[Jean-Luc Nancy]]: ''Noli me tangere: Ogled o uzlaženju tijela'', Tvrđa 1/2, Zagreb 2017. [[ISSN 1332-9146]] *[[Emmanuel Levinas]]: ''Vrijeme i drugo'', Europski glasnik 22, Zagreb 2017. ISSN 1331-023-2 *Emmanuel Levinas: ''Etika i beskonačno'', Europski glasnik 22, Zagreb 2017. ISSN 1331-023-2 *[[Friedrich Nietzsche]], ''Tako govoraše Zaratustra'', Dubrovnik 2018. {{ISBN|978-953-7835-46-0}} *Ivan Urbančič: ''Povijest nihilizma: od začetka do kraja povijesti filozofije'', Zagreb 2019. {{ISBN|978-953-225-215-6}} *Giorgio Agamben; ''Što znači biti suvremen?'' Beograd 2019. {{ISBN|978-86-81042-17-5}} *Giorgio Agamben: ''Što je dispozitiv?'' Beograd 2019. {{ISBN|978-86-81042-16-8}} *Dean Komel: ''Obilježja smisla'', Zagreb 2019. {{ISBN|978-953-8195-05-1}} *[[Leonardo da Vinci|Leonardo]] [[Leonardo da Vinci|Da Vinci]]: ''Renesansne misli'', Koprivnica 2019. {{ISBN|978-953-320-122-1}} *Jacques Derrida: ''Vjera i znanje. Dva vrela "religije" u granicama pukog uma'', Europski glasnik 24, Zagreb 2019. ISSN 1331-023-2 *[[Niccolò Machiavelli|Niccolo Machiavelli]]: ''Političke misli'', Koprivnica 2020. ISBN 978-953-320-128-3 *Rok Svetlič: ''Podnositi bitak svijeta'', Zagreb 2020. ISBN 978-953-225-225-5 *[[Johann Wolfgang von Goethe]]: ''Životne misli'', Koprivnica 2021. ISBN 978-953-320-140-5 *Friedrich Nietzsche: ''Tako je govorio Zaratustra: jedna knjiga za sve i nikoga'', Beograd 2021. ISBN 978-86-80254-46-3 *Friedrich Nietzsche: ''Tako je govorio Zaratustra'', Koprivnica 2022. ISBN 9789533201450 *Giorgio Colli: ''Rođenje filozofije'', Čačak – Beograd 2022. ISBN 978-86-89901-95-5 *[[Arthur Schopenhauer]]: ''Pesimističke misli'', Koprivnica 2023. ISBN 9789533201566 *[[Martin Heidegger]]: ''Boravljenja'', Čačak – Beograd 2023. ISBN 9788682144144 *Bojana Kunst: ''Život umjetnosti: poprečne linije brige'', Ljubljana 2023. ISBN 978-961-6572-71-2 *[[Immanuel Kant]]: ''Filozofske misli'', Koprivnica 2024. ISBN 9789533201603 *[[Ernst Jünger]]: ''Boravljenje u Dalmaciji'', Čačak – Beograd 2024. ISBN 978-86-82144-32-8 *Igor Žunkovič: ''Priče koje nas pišu: izmišljene priče, kako ih čitamo i kako nas mijenjaju'', Zagreb - Ljubljana 2025. ISBN 978-953-8349-70-6 *Seta Knop: ''Od doktora do majstora: Razvoj faustovskog motiva u europskoj književnosti'', Zagreb - Ljubljana 2026. ISBN 978-953-47062-0-6 *Ernst Jünger: ''Preko linije'', Čačak – Beograd 2026. ISBN-978-86-82144-60-1 *Sarah Kofman, ''Melankolija umjetnosti'', Tvrđa 1-2, Zagreb 2026. ISSN 1332-9146 == Izvori == {{izvori}} *[http://www.zarez.hr/clanci/razgovor-s-mariom-kopicem Razgovor s Mariom Kopićem, Zarez, 2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170116162424/http://www.zarez.hr/clanci/razgovor-s-mariom-kopicem |date=16. siječnja 2017. }} *[http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=1173&NrSection=15&NrArticle=17751 Razgovor s Mariom Kopićem, Feral Tribune 2008.] pristupljeno 14-1-2017 *[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=17090 Nezacjeljiva rana svijeta] pristupljeno 14-1-2017 *[http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/dogadanje/biblioteka-tvrda-nova-knjiga-marija-kopica-119 Hrvatsko društvo pisaca - Biblioteka Tvrđa: Nova knjiga Marija Kopića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170116171759/http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/dogadanje/biblioteka-tvrda-nova-knjiga-marija-kopica-119 |date=16. siječnja 2017. }} pristupljeno 14-1-2017 *[http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/fid/XXI_2/15/download_ser_lat Postmoderni etos jednog iznova posvećenog sveta, Filozofija i društvo, 2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131012085558/http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/fid/XXI_2/15/download_ser_lat |date=12. listopada 2013. }} pristupljeno 14-1-2017 {{GLAVNIRASPORED:Kopić, Mario}} [[Kategorija:Hrvatski filozofi 20.-21. stoljeća]] [[Kategorija:Fenomenolozi]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] irvpmv25o1f7nnk5lm0i4a42ab0f02b 7616430 7616393 2026-10-11T11:58:43Z Croxyz 205325 izvor? 7616430 wikitext text/x-wiki {{Filozof | regija =Zapadna filozofija | era =[[Filozofija 21. stoljeća]] | slika =Mario Kopic 2007.jpg | opis_slike = | veličina = | ime =Mario Kopić | rođenje =[[13. ožujka]] [[1965.]] | mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]]) | smrt = | mjesto_smrti = | škola_tradicija =[[kontinentalna filozofija]], [[fenomenologija]], [[postmoderna]] | glavni_interesi =[[etika]], [[religija]] i [[kultura]] | poznate_ideje = | utjecaji =[[Nietzsche]], [[Martin Heidegger|Heidegger]], [[Hannah Arendt|Arendt]], [[Jacques Derrida|Derrida]], [[Gianni Vattimo|Vattimo]] | utjecao_na = | potpis = }} '''Mario Kopić''' ([[Dubrovnik]], [[13. ožujka]] [[1965.]]) je hrvatski filozof, publicist i prevoditelj. Njegov znanstveni interes obuhvaća [[fenomenologija|fenomenologiju]], filozofiju kulture i [[filozofija religije|filozofiju religije]], [[etika|etiku]] i povijest ideja. == Životopis == Kopić je osnovnu i srednju školu završio u rodnom Dubrovniku. Nakon studija [[filozofija|filozofije]] i [[komparativna književnost|komparativne književnosti]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] te filozofije (fenomenologije) i [[antropologija|antropologije]] na sveučilištu u [[Ljubljana|Ljubljani]], nastavlja studij povijesti ideja na ''Institutu Friedrich Meinecke'' Slobodnog sveučilišta u [[Berlin]]u (pod mentorstvom filozofa i povjesničara [[Ernst Nolte|Ernsta Noltea]]) te studij komparativne [[Religiologija|religiologije]] i kulturalne antropologije religije na [[Sveučilište La Sapienza|sveučilištu La Sapienza]] u [[Rim]]u (pod mentorstvom antropologinje Ide Magli).<ref>{{Citiranje weba |title=Matica hrvatska - knjige |url=https://www.matica.hr/knjige/autor/661/ |access-date=2021-09-14 |website=www.matica.hr}}</ref> Dobitnik je Rektorske nagrade [[Sveučilište u Zagrebu|zagrebačkog Sveučilišta]] ([[1987.]]) i nagrade [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]] za mlade znanstvenike ([[1991.]]). Od [[1992.]] do [[1996.]] godine znanstveno surađuje s ''Institutom za humanističke studije'' u Ljubljani. Jedan je od protagonista filma ''N.E.P.'' ([[1995.]]) makedonskog redatelja [[Igor Ivanov|Igora Ivanova]]. Od [[1998.]] do [[2002.]] godine gostujući je znanstveni istraživač talijanskog ničeanstva u ''Fondazione Julius Evola'' u Rimu. U svojim filozofskim djelima, polazeći od mišljenja na kraju [[Metafizika|metafizike]] i iskustva [[Totalitarizam|totalitarizma]], razvija svojevrsnu onto-politiku liberalno-konzervativne [[postmoderna|postmoderne]] i post-antropocentričnog [[humanizam|humanizma]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/fid/XXI_2/15/download_ser_lat |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20131012085558/http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/fid/XXI_2/15/download_ser_lat |archive-date=12. listopada 2013. |access-date=8. rujna 2013.}}</ref> Kao publicist i komentator piše u više talijanskih, francuskih, njemačkih i slovenskih publikacija. Vanjski je urednik [[Sarajevo|sarajevske]] revije za kulturu i znanost ''Odjek'' i stalni suradnik francuskog časopisa ''Le Monde diplomatique''. Urednik je filozofske biblioteke Poligraf<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.antibarbarus.hr/?lang=hr&section=biblioteke&id=12 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100228114442/http://www.antibarbarus.hr/?lang=hr&section=biblioteke&id=12 |archive-date=28. veljače 2010. |access-date=19. srpnja 2010.}}</ref> kod Izdanja Antibarbarus. Godine [[2009.]] objavljen je Kopićev prijevod na [[hrvatski jezik]] poznatog [[Nietzsche]]ovog djela "[[Tako je govorio Zaratustra]]". Isto je djelo Kopić preveo i biblijskim stilom pod naslovom ''Tako govoraše Zaratustra'' i objavljeno je [[2018.|2018]]. godine u [[Dubrovnik]]u. == Djela == '''Autorska djela:''' *''Filozofija i umjetnost'' (zbornik), Delo 11-12 /1990, [[Beograd]] [[1990.]] *''Iskušavanje rubova smisla: Pabirci iz estetike'', Dubrovnik [[1991.]] *''S Nietzscheom o Europi'', Zagreb 2001. {{ISBN|953-222-016-X}} *''[[Nietzsche]] e [[Evola]]: Il pensiero come destino'', Roma [[2001.]] *''Proces Zapadu'', Dubrovnik 2003. {{ISBN|953-7089-02-9}} *''Izazovi post-metafizike'', Sremski Karlovci – Novi Sad [[2007.]] {{ISBN|978-86-7543-120-6}} *''Nezacjeljiva rana svijeta'', Zagreb 2007. {{ISBN|978-953-249-035-0}} *[[Gianni Vattimo]]: ''Čitanka'' (ur.), Zagreb [[2008.]] {{ISBN|978-953-249-061-9}} *Dušan Pirjevec: ''Smrt i niština'' (ur.), Zagreb [[2009.]] {{ISBN|978-953-225-124-1}} *''Sekstant. Skice o duhovnim temeljima svijeta'', Beograd [[2010.]] {{ISBN|978-86-519-0449-6}} *''Otkucaji drugoga'', Beograd 2013. {{ISBN|978-86-519-1721-2}} *''Prozori. Ogledi o umjetnosti'', Dubrovnik 2015. {{ISBN|978-953-7835-24-8}} *''Tama u zjenici sunca. Filozofski ogledi'', Dubrovnik 2018. {{ISBN|978-953-7835-43-9}} *''Žudnja i stremljenje'', Zagreb 2018. {{ISBN|978-953-341-117-0}} *''Protiv samorazumljivosti'' (suautor: Vedran Salvia), Dubrovnik 2020. ISBN 978-953-7835-57-6 *''Prekogroblje po [[Dante Alighieri|Danteu]]'', Zagreb 2021. ISBN 978-953-341-219-1 *''Neizlječivi pogled riječi'', Dubrovnik 2023. ISBN 978-953-7835-74-3 *''Etide o ljubavi i smrti. Platon, Dante, Dostojevski, Derrida'', Beograd 2023. ISBN 978-86-80640-79-2 *''Povratište čuđenju'', Beograd 2024. ISBN 978-86-80640-98-3 *''Usputice'', Dubrovnik 2025. ISBN 978-953-7835-84-2 '''Predgovori:''' *Emile M. Cioran – fanatik brez prepričanja, u: [[Émil Cioran]]: ''Zgodovina in utopija'', Ljubljana 1996. {{ISBN|961-231-012-2}} *Kaj je radikalni islamizem, u: Bruno Étienne: ''Radikalni islamizem'', Ljubljana 2000. {{ISBN|961-231-176-5}} *Resignacija in vesela znanost Petra Sloterdijka, u: [[Peter Sloterdijk]]: ''Evrotaoizem: H kritiki politične kinetike'', Ljubljana 2000. {{ISBN|961-231-143-9}} *Vatimova filozofija religije, u: [[Gianni Vattimo]]: ''Vjerovati da vjeruješ'', Beograd 2009. {{ISBN|978-86-86525-14-7}} *Ciklon Onfray, u: [[Michel Onfray]]: ''Magnetizam sunčevih prekretnica: Dnevnik hedoniste'', Zenica 2010. {{ISBN|978-9958-9421-4-3}} *Dužno priznanje homoseksualnosti, u: [[Jeremy Bentham]]: ''Odbrana homoseksualnosti'', Sremski Karlovci – Novi Sad 2010. {{ISBN|978-86-7543-199-2}} *Bruno Latour: Hibridna misel v hibridnem svetu, u: [[Bruno Latour]]: ''Pandorino upanje'', Ljubljana 2011. {{ISBN|978-961-242-396-4}} *Knjiga o našem vremenu, u: [[Umberto Galimberti]]: ''Neugodni gost: Nihilizam i mladi'', Zenica 2013. {{ISBN|978-9958-639-41-8}} *Slovo na početku, u: Ugo Vlaisavljević: ''Spisi iz posfenomenologije: Husserl, Heidegger, Merleau-Ponty, Derrida, Deleuze, Nancy'', Sarajevo 2013. {{ISBN|978-9958-33-068-1}} *Sjećanje je sloboda, u: ''Pucanje duše'' /zapisala Janja Beč, Novi Sad 2015. {{ISBN|978-86-89835-04-5}} *U obzorju metafizike umjetnika, u: Friedrich Nietzsche: ''Pet predgovora za pet nenapisanih knjiga,'' Zagreb 2020. ISBN 978-95-32228410 '''Prijevodi na hrvatski jezik (izbor):''' *Gianni Vattimo, ''Kraj moderne'', Zagreb [[2000.]] {{ISBN|953-150-556-X}} *[[Friedrich Nietzsche]], ''[[Arthur Schopenhauer|Schopenhauer]] kao odgajatelj'', Zagreb [[2003.]] {{ISBN|953-150-564-0}} *Friedrich Nietzsche, ''Uz genealogiju morala'', Zagreb [[2004.]] {{ISBN|953-174-210-3}} *[[Jean Baudrillard]], ''Duh terorizma'', Dubrovnik, 2003. {{ISBN|953-7089-00-2}} *[[Michel Foucault]], ''Kritika političkoga uma'', Dubrovnik 2003. {{ISBN|953-7089-01-0}} *V. Kalan, Walter Otto, ''Bogovi Grčke'', Zagreb 2004. {{ISBN|953-174-237-5}} *Franci Zore, ''Početak i smisao metafizičkih pitanja'', Zagreb [[2005.]] {{ISBN|953-225-083-2}} *[[Giorgio Agamben]], ''Homo sacer'', Zagreb [[2006.]] {{ISBN|953-7372-01-4}} *Giorgio Agamben: ''Ono što ostaje od [[Auschwitz]]a'', Zagreb 2008. {{ISBN|978-953-249-059-6}} *Dean Komel, ''Smisao posredovanja'', Zagreb 2008. {{ISBN|978-953-225-083-1}} *Leon Stefanija, ''Metode analize glazbe'', Zagreb 2008. {{ISBN|9789536090310}} *Mladen Dolar, ''O škrtosti'', Zagreb 2009. {{ISBN|978-953249090-9}} *[[Jacques Derrida]], ''O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji'', Zagreb 2009. {{ISBN|978-953-249-085-5}} *Gianni Vattimo: ''Vjerovati da vjeruješ'', Beograd 2009. {{ISBN|978-86-86525-14-7}} *Friedrich Nietzsche, ''[[Tako je govorio Zaratustra]]'', Zagreb 2009. {{ISBN|978-953731343-2}} *Giorgio Agamben, ''Vrijeme što ostaje'', Zagreb 2010. {{ISBN|978-953-249-100-5}} *Umberto Galimberti: ''Neugodni gost: nihilizam i mladi'', [[Zenica]] 2013. {{ISBN|978-9958-639-41-8}} *[[Else Lasker-Schüler]]: ''Lirika'', Dubrovnik 2013. {{ISBN|978-953-7835-10-1}} *Friedrich Nietzsche: ''Bespoštedne misli'', Koprivnica 2013. {{ISBN|978-953-320-057-6}} *Giorgio Agamben: ''Otvoreno. Čovjek i životinja'',[[Čačak]]-Beograd 2014. {{ISBN|978-86-83507-98-6}} *[[Jacques Derrida]]: ''Poetika i politika svjedočenja'', Književna Republika 10-12, Zagreb 2014. [[ISSN 1334-1057]] *Jacques Derrida: ''Ostruge: Nietzscheovi stilov''i, Odjek 1-4, [[Sarajevo]] 2014. ISSN 0029-8387 *[[Ernst Jünger]]: ''Preko crte'', Europski glasnik 19, Zagreb 2014. ISSN 1331-0232 *[[Stefan Zweig]]: ''Nietzsche'', Koprivnica 2015. {{ISBN|978-953-320-086-6}} *[[Walter Benjamin]], Ogledi, Europski glasnik 21, Zagreb 2016. [[ISSN 1331-0232|ISSN 1331-023-2]] *[[Paul Ricoeur]]: ''Ljubav i pravda'', Dubrovnik 2, Dubrovnik 2016. ISSN 0353-8559 *Janko M. Lozar: ''Nietzsche kroz nihilizam'', Zagreb 2017. {{ISBN|978-953-8139-04-8}} *[[Jean-Luc Nancy]]: ''Noli me tangere: Ogled o uzlaženju tijela'', Tvrđa 1/2, Zagreb 2017. [[ISSN 1332-9146]] *[[Emmanuel Levinas]]: ''Vrijeme i drugo'', Europski glasnik 22, Zagreb 2017. ISSN 1331-023-2 *Emmanuel Levinas: ''Etika i beskonačno'', Europski glasnik 22, Zagreb 2017. ISSN 1331-023-2 *[[Friedrich Nietzsche]], ''Tako govoraše Zaratustra'', Dubrovnik 2018. {{ISBN|978-953-7835-46-0}} *Ivan Urbančič: ''Povijest nihilizma: od začetka do kraja povijesti filozofije'', Zagreb 2019. {{ISBN|978-953-225-215-6}} *Giorgio Agamben; ''Što znači biti suvremen?'' Beograd 2019. {{ISBN|978-86-81042-17-5}} *Giorgio Agamben: ''Što je dispozitiv?'' Beograd 2019. {{ISBN|978-86-81042-16-8}} *Dean Komel: ''Obilježja smisla'', Zagreb 2019. {{ISBN|978-953-8195-05-1}} *[[Leonardo da Vinci|Leonardo]] [[Leonardo da Vinci|Da Vinci]]: ''Renesansne misli'', Koprivnica 2019. {{ISBN|978-953-320-122-1}} *Jacques Derrida: ''Vjera i znanje. Dva vrela "religije" u granicama pukog uma'', Europski glasnik 24, Zagreb 2019. ISSN 1331-023-2 *[[Niccolò Machiavelli|Niccolo Machiavelli]]: ''Političke misli'', Koprivnica 2020. ISBN 978-953-320-128-3 *Rok Svetlič: ''Podnositi bitak svijeta'', Zagreb 2020. ISBN 978-953-225-225-5 *[[Johann Wolfgang von Goethe]]: ''Životne misli'', Koprivnica 2021. ISBN 978-953-320-140-5 *Friedrich Nietzsche: ''Tako je govorio Zaratustra: jedna knjiga za sve i nikoga'', Beograd 2021. ISBN 978-86-80254-46-3 *Friedrich Nietzsche: ''Tako je govorio Zaratustra'', Koprivnica 2022. ISBN 9789533201450 *Giorgio Colli: ''Rođenje filozofije'', Čačak – Beograd 2022. ISBN 978-86-89901-95-5 *[[Arthur Schopenhauer]]: ''Pesimističke misli'', Koprivnica 2023. ISBN 9789533201566 *[[Martin Heidegger]]: ''Boravljenja'', Čačak – Beograd 2023. ISBN 9788682144144 *Bojana Kunst: ''Život umjetnosti: poprečne linije brige'', Ljubljana 2023. ISBN 978-961-6572-71-2 *[[Immanuel Kant]]: ''Filozofske misli'', Koprivnica 2024. ISBN 9789533201603 *[[Ernst Jünger]]: ''Boravljenje u Dalmaciji'', Čačak – Beograd 2024. ISBN 978-86-82144-32-8 *Igor Žunkovič: ''Priče koje nas pišu: izmišljene priče, kako ih čitamo i kako nas mijenjaju'', Zagreb - Ljubljana 2025. ISBN 978-953-8349-70-6 *Seta Knop: ''Od doktora do majstora: Razvoj faustovskog motiva u europskoj književnosti'', Zagreb - Ljubljana 2026. ISBN 978-953-47062-0-6 *Ernst Jünger: ''Preko linije'', Čačak – Beograd 2026. ISBN-978-86-82144-60-1 == Izvori == {{izvori}} *[http://www.zarez.hr/clanci/razgovor-s-mariom-kopicem Razgovor s Mariom Kopićem, Zarez, 2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170116162424/http://www.zarez.hr/clanci/razgovor-s-mariom-kopicem |date=16. siječnja 2017. }} *[http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=1173&NrSection=15&NrArticle=17751 Razgovor s Mariom Kopićem, Feral Tribune 2008.] pristupljeno 14-1-2017 *[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=17090 Nezacjeljiva rana svijeta] pristupljeno 14-1-2017 *[http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/dogadanje/biblioteka-tvrda-nova-knjiga-marija-kopica-119 Hrvatsko društvo pisaca - Biblioteka Tvrđa: Nova knjiga Marija Kopića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170116171759/http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/dogadanje/biblioteka-tvrda-nova-knjiga-marija-kopica-119 |date=16. siječnja 2017. }} pristupljeno 14-1-2017 *[http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/fid/XXI_2/15/download_ser_lat Postmoderni etos jednog iznova posvećenog sveta, Filozofija i društvo, 2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131012085558/http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/fid/XXI_2/15/download_ser_lat |date=12. listopada 2013. }} pristupljeno 14-1-2017 {{GLAVNIRASPORED:Kopić, Mario}} [[Kategorija:Hrvatski filozofi 20.-21. stoljeća]] [[Kategorija:Fenomenolozi]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] ecrpjydgbf4824po4z75mek9wrlg8m9 0 159496 7616346 7543100 2026-10-10T23:23:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616346 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sime Balen.jpg|minijatura|desno|150px|'''Šime Balen''', slika iz [[Hrvatski biografski leksikon|Hrvatskoga biografskoga leksikona]].<ref name="HBL">[[Tomo Žalac]] (1983.), »BALEN, Šime,«. U tiskopisu: ''[[Hrvatski biografski leksikon]]'', 1. svezak: A – Bi, (glavni urednik {{boja||[[Nikica Kolumbić]]|black}}), [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|<span style="color:black;">Jugoslavenski leksikografski zavod</span>]], Zagreb, 1983.; pristupljeno 29. rujna 2014. <span class="plainlinks">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1163 (vanjska poveznica na HBL)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</span></ref>]] '''Šime Balen''' ([[Jablanac]], kraj [[Senj]]a, [[7. veljače]] [[1912.]]<ref name="Proleksis"/> – [[Zagreb]], [[16. ožujka]] [[2004.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] novinar, političar, [[publicist]], [[putopis]]ac i prevoditelj. Za vrijeme života bio je suprugom Mariji Balen rođ. Bevandić.<ref name="Tko_je_tko">[[Franjo Maletić]], gl. ur., ''Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia'', Zagreb : Golden marketing, 1993., {{ISBN|953-6168-00-6}}, str. 29.</ref> Kći mu je [[Vjera Balen-Heidl]], urednica na [[Hrvatska radiotelevizija|HTV]]-u i književna prevoditeljica.<ref name="Tko_je_tko"/> == Životopis == Na [[Sušak]]u je maturirao na Trgovačkoj akademiji te potom upisao Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u [[Zagreb]]u. Kao [[hrvatski nacionalizam|hrvatski nacionalist]] uhićen je početkom tridesetih godina te naposljetku osuđen.<ref name="Hrastović">[[Ivica Hrastović]], »Ante Moškov – uloga u stvaranju i propasti NDH«, ''[[Časopis za suvremenu povijest|<span style="color:black;">Časopis za suvremenu povijest</span>]]'', [[Hrvatski institut za povijest|<span style="color:black;">Hrvatski institut za povijest</span>]], Zagreb, God. 31. (1999.), Br. 1., str. 127. – 153., {{ISSN|0590-9597}}, {{NSK-zapis|id=000256495}}, navod sa str. 129., bilješka sedamnaesta. Citat: (…) ''početkom tridesetih godina uhićen kao hrvatski nacionalist i osuđen. U zatvoru je u Srijemskoj Mitrovici prišao KPJ čiji je član od 1936. godine.'' […]</ref> Sudjelovao u prosvjedima omladine protiv [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]], te je bio uhićen i osuđen više puta. U [[KPJ]] je ušao 1935.<ref name="HBL"/> ili 1936.<ref name="Hrastović"/> (dok je bio u zatvoru).<ref name="Hrastović"/> Iz zatvora je izišao [[1936.]] godine.<ref name="HBL"/> Treći je glavni urednik [[Vjesnik (novine)|Vjesnika]], 1943. – 1945., čijim je bio suosnivačem.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2004/03/17/Clanak.asp?r=unu&c=4 Vjesnik] Umro Šime Balen, jedan od osnivača Vjesnika, 17. ožujka 2004.</ref> Balen je bio članom [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske#Incijativni odbor|Inicijativnoga odbora]] Zemaljskoga antifašističkoga vijeća narodnoga oslobođenja Hrvatske, kao i članom tročlanoga Tajništva Inicijativnoga odbora.<ref>[[Hodimir Sirotković]], »Konstituiranje ZAVNOH-a«, ''[[Časopis za suvremenu povijest|<span style="color:black;">Časopis za suvremenu povijest</span>]]'', [[Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske|<span style="color:black;">Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske u Zagrebu</span>]], Zagreb, God. 5. (1973.), Br. 3., str. 37. – 53., {{ISSN|0590-9597}}, {{NSK-zapis|id=000013347}}, navod sa str. 41., 43. i 45.</ref> Bio je i vijećnikom [[AVNOJ]]-a i [[ZAVNOH]]-a. Po kraju rata zastupnik je u Saboru NR Hrvatske i [[Privremena narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije|Privremenoj narodnoj skupštini DFJ]], član delegacije FNRJ u [[Ujedinjeni narodi|UN]]-u i na zasjedanju [[UNESCO]]-a, te predstavnik za tisak u veleposlanstvu [[FNRJ]] u [[Washington]]u. Balen je isključen iz [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] [[1948.]]<ref name="HBL"/> godine zbog protivljenja progonu [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]].<ref name="Proleksis">»Balen, Šime«, u tiskopisu: [[Antun Vujić]], glavni urednik, ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija]]'' (javno dostupna na mrežnim stranicama [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|<span style="color:black;">Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže</span>]]. URL: <span class="plainlinks">http://proleksis.lzmk.hr/10560/</span>). Zadnji put osvježeni podatci mjeseca rujna 2013. godine. Pristupljeno: 25. rujna 2014.</ref> Po povratku iz SAD-a postaje direktor [[Tanjug]]a (1947. – 1948). Bio je i glavnim urednikom u [[Hrvatska matica iseljenika|Matici iseljenika Hrvatske]].<ref>Slavko Janković, Mihajlo Milanović, redakt. ''Ko je ko u Jugoslaviji : biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima'', 1. izd., »Sedma sila« – novinsko-izdavačko preduzeće Udruženja novinara Srbije, Beograd, 1957., str. 42.</ref> Od [[1962.]] direktor je Nakladnog zavoda »Znanje« do umirovljenja 1966. Bio je počasnim predsjednikom [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]]<ref name="Izjava1989">»Izjava Osnivačke skupštine Hrvatske demokratske zajednice«. U tiskopisu autora: [[Hrvoje Šošić]], ''Hrvatski politički leksikon'', Prvi dio : A – O, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1993., str. 344. – 346.</ref> (17. lipnja 1989.<ref name="Izjava1989"/> – 24./25. veljače 1990.). == Djela == * "Staniša Opsenica", 1944. * "Istra u narodnooslobodilačkoj borbi", 1945. * "Lipovac", 1947. * "Pavelić", 1952. * "Inicijativni odbor ZAVNOH-a", 1969. * "Na zelenim kupolama Zečjaka", 1977. * "Jablanac (1179. – 1979.) Povijesna skica prigodom 800. obljetnice", 1979. * "Izgubljeni na Velebitu", 1980. * "Velebit se nadvio nad more", putopisni zapisi s planine, 1985. * "Sveta laž", 1991. * "Prva sjećanja: Panos – rat, glad, prevrat, seoba ", 1993. Prevodio je s [[engleski|engleskog]] ([[William Faulkner|Williama Faulknera]], [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]], [[Erskine Caldwella|Erskinea Caldwella]], [[Frank Norris|Franka Norrisa]], [[Francis Scott Fitzgerald|Francisa Scotta Fitzgeralda]], [[Benjamin Franklin|Benjamina Franklina]] i ost.). Bavio se je i [[enigmatika|zagonetaštvom]],<ref name="ZVK">Milan Đurić, Boris Nazansky, ''Zagonetaštvo varaždinskog kraja'', Enigmatsko udruženje „Čvor“, Bjelovar, 1981., str. 34., {{NSK-zapis|id=000450840}} {{citat|Kakvo je značenje kratkotrajne pojave „Zagonetke“ u našoj enigmatici? Ona je, spomenuli smo već, bila drugi hrvatski enigmatski list i kao takva je, okupivši mnoga značajna imena naše tadašnje enigmatike kao što su bili Josip Cesar, Šime Balen, Vladimir Vrđuka, Vladimir Jurčić i drugi, pripremila teren „Sfingi“ (…)|str. 34.}}</ref> a objavljivao je u [[Zagonetka (enigmatski list)|Zagonetci]].<ref name="ZVK"/> [[Dubravko Horvatić]] ga je uvrstio u svoju antologiju ''Hrvatski putopis : od XVI. stoljeća do danas'', a [[Željko Poljak (liječnik)|Željko Poljak]] u antologiju ''[[Hrvatska planinarska književnost]]''. == Nagrade (izbor) == * [[Partizanska spomenica 1941.]] * Plaketa za životno djelo Društva prevoditelja * nagrada HND-a "[[priznanje Milan Grlović|Milan Grlović]]" * "Vjesnikova" zlatna plaketa (dvaput) == Bilješke == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Balen, Šime}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski putopisci]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti u drugoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Hrvatski diplomati]] [[Kategorija:Životopisi, Senj]] fhn0mh037zo63zhrsulqqok0mbbft60 0 175398 7616192 7614533 2026-10-10T19:11:21Z ~2026-54727-28 375080 Nazivi pjesama i albuma su formatirani na italic s apostrofima jer dio pjesama s Ljiljanom i Jelenom je bio tako formatiran, a kod ostalih pjevačica je bilo bez 7616192 wikitext text/x-wiki {{Replace|{{Replace|{{Infookvir glazbenik | Ime = Magazin | Img = Magazin (sastav, 1983).jpeg | Img_capt = Magazin [[1983.]] godine; {{Nowrap|slijeva- nadesno}}: [[Željko Baričić]], [[Miro Crnko]], [[Ljiljana Nikolovska]], [[Zoran Marinković]], [[Nenad Vesanović]], [[Tonči Huljić]] | Img_size = | Landscape = | Background = | Pseudonim = | Osnivanje = [[1979.]] | Žanr = [[zabavna glazba]] | Djelatno_razdoblje = od [[1979.]] g. | Producentska_kuća = [[Jugoton]], [[Croatia Records|H]], [[Tonika]], [[Orfej]] | Angažman = [[Doris Dragović]], [[Mladen Vojičić Tifa|Mladen Vojičić]], [[Oliver Dragojević]], [[Igor Cukrov]] | URL = [http://www.grupamagazin.com/ www.grupamagazin.com] | Originalna postava = Željko Baričić, Igor Biočić, Zoran Marinković, Miro Crnko, Majda Šoletić | Sadašnji članovi = Željko Baričić, Nenad Vesanović, [[Lorena Bućan]] | Bivši članovi = Igor Biočić, Zoran Marinković, Miro Crnko <hr> Majda Šoletić (1. pjevačica), Marija Kuzmić (2. pjevačica), [[Ljiljana Nikolovska]] (3. pjevačica), [[Danijela Martinović]] (4. pjevačica), [[Jelena Rozga]] (5. pjevačica), [[Ivana Kovač]] (6. pjevačica), [[Andrea Šušnjara]] (7. pjevačica), [[Tonči Huljić]], Ante Miletić, [[Ivan Huljić]] | nagrade = [[Festival zabavne glazbe Split|Velika nagrada Splitskoga festivala]] | Značajni instrumenti = }}|Članovi/članice|{{Nowrap|Članovi/članice}}}}|članice (članice)|{{Nowrap|članovi/članice}}}} '''Magazin''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Zabavna glazba|zabavno-glazbeni]] sastav iz [[Split]]a, osnovan [[1979.]] godine pod nazivom '''Dalmatinski Magazin'''. Trenutni članovi sastava su gitarist Željko Baričić, basist Nenad Vesanović i glavni vokal, [[Lorena Bućan]]. == Povijest == === Osnutak i i prvi glazbeni uspjesi (1979. – 1983.) === Godine [[1979.]] sastav Magazin, tada pod imenom '''Mladi batali''', osnovali su Željko Baričić Zoran Marinković, Miro Crnko, Igor Biočić i [[pjevanje|vokal]] Majda Šoletić. Iste godine potpisuju diskografski ugovor s diskografskom kućom [[Jugoton]] i snimaju prve [[Long play|LP]] singlove, ali i mijenjaju ime grupe u '''Dalmatinski magazin'''. Potkraj iste godine sastav dobiva dva nova člana [[Tonči Huljić|Tončija Huljić]]a i Nenada Vesanovića Keku. Početkom [[1982.]] godine sastav napušta Majda Šoletić, a na njezino mjesto dolazi Marija Kuzmić. Iste godine sastav mijenja ime grupe u '''Magazin''' i snima svoje prvi album ''[[Slatko stanje]]'',<ref>[http://www.discogs.com/Magazin-Slatko-Stanje/release/2889411 Slatko stanje, 1982.] discogs.com</ref> a nastupa i na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „''Dišpetožo moja mala''“, gdje osvajaju prvu nagradu stručnog žirija. Potkraj godine nastupaju i na [[Zagrebfest]]u s pjesmom „''Moja mala mila''“. === Razdoblje s Ljiljanom Nikolovskom i album Put putujem (1983. – 1991.) === Tijekom 1983. godine, sastav napušta Marija Kuzmić, a na njezino mjesto dolazi [[Ljiljana Nikolovska]], koja nastupa prvi put na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „''Kokolo''“, zahvaljujući kojoj kompilacijski album Splitskog festivala ''Split 83'' dostiže rekordnu tiražu. U prosincu 1983. godine objavljuju drugi album ''[[Kokolo]]'', koji dostiže platinastu nakladu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://icv.com.hr/2013/08/pjesma-dana-put-putujem-magazin/ |title=“Kokolo” dostiže platinastu nakladu |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029201830/http://icv.com.hr/2013/08/pjesma-dana-put-putujem-magazin/ |archive-date=29. listopada 2013. |access-date=29. listopada 2013.}}</ref> Bubnjar Zoran Marinković [[1984.]] godine napušta sastav, a na njegovo mjesto dolazi novi bubnjar Ante Miletić. Sastav iste godine nastupa na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „''Nikola''“, a potom objavljuju i treći album ''[[O, la, la]]''. Godine [[1985.]] nastupaju s pjesmom „''Vrati mi, vrati sve''“ na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]], a s pjesmom „''Piši mi''“ na [[Zagrebfest]]u, koja unatoč daleko najvećem broju glasova publike, ne pobjeđuje zbog glasanja žirija. U znak prosvjeda na ceremoniji proglašenja pobjednika sastav odbija izaći na binu i primiti drugu nagradu publike, a revoltirani posjetitelji su uz glasno negodovanje i zvižduke, u ogromnom broju napustili dvoranu [[Lisinski]]. Album ''[[Piši mi]]'' je objavljen iste godine, a dostiže dijamantsku nakladu.<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101087 Album “Piši mi” dostigao je dijamantnu tiražu]</ref> Godine 1986. nastupaju na Splitskom festivalu s pjesmom „''Ne mogu da ga ne volim''“ i osvajaju drugu nagradu publike. Na Zagrebfestu iste godine dobivaju nagradu, pjesma „''Piši mi''“ proglašena je za najizvođenijom skladbom s prethodnog festivala. Iste godine objavljuju album ''Put putujem'' za koji im diskografska kuća Jugoton dodjeljuje nagradu „Zlatna ptica“ za prodanih 300.000 primjeraka, a do danas prodan je u više od 550.000 primjeraka. Godine 1987. sastav odlazi na veliku turneju po Jugoslaviji, a koncem godine objavljuju album ''Magazin'', koji je prodan u više od 500.000 primjeraka i za koji su dobili nagradu „Zlatna ptica“. Godine 1988. objavljuju album ''Besane noći'', koji je prodan u dijamantnoj nakladi, a 1989. godine objavljuju album ''Dobro jutro,'' posljednji album s vokalima Ljiljane Nikolovske. Potkraj 1990. objavljena je velika kompilacija "S''vi najveći hitovi 1983-1990''" s 26 najboljih pjesama grupe Magazin koja je otpjevala Ljiljana Nikolovska. Nakon te kompilacije ona napušta grupu i odlazi u SAD. === Odlazak Ljiljane Nikolovske i razdoblje s Danijelom Martinović (1991. – 1996.) === Umjesto Ljiljane Nikolovske dolazi [[Danijela Martinović]]. Godine [[1991.]] objavljuju album ''[[Da mi te zaljubit u mene]]'', i snimaju pjesmu "''Mir, mir, mir do neba''", a iste godine sastav, iz obiteljskih razloga, napušta klavijaturist Miro Crnko. Godine 1992. objavljuju pjesmu "''Potonut ću''" u duetu s Markom Perkovićem Thompsonom, a također je gostovao na velikom koncertu 12. travnja 1992. na kojem su skupa pjevali razne hitove grupe Magazin uz pojedine pjesme Marka Perkovića Thompsona.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-02-27|title=Nekadašnji supružnici prije braka dijelili su pozornicu: Znate li duet Thompsona i Magazina|url=https://direktno.hr/zivot/zabava/nekadasnji-supruznici-prije-braka-dijelili-su-pozornicu-znate-li-duet-thompsona-i-magazina-339410/|url-status=live|access-date=|website=direktno.hr|language=hr}}</ref> Godine [[1993.]] objavljuju novi album ''[[Došlo vrijeme]]'' i nastupaju na festivalu [[Melodije hrvatskog Jadrana]] s pjesmom „''Neću se vratiti''“. Sljedeće godine ponovo nastupaju na festivalu [[Melodije hrvatskog Jadrana]] s pjesmom „''Simpatija''“, duet s [[Marija Bubić|Marijom Bubić]] i osvajaju Grand prix festivala.<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119050426/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-date=January 19, 2001|title=Melodije Hrvatskog Jadrana 1994}}</ref> Iste godine objavljuju album ''[[Simpatija]]'' koji u izdanju [[Croatia Records]]a dostiže zlatnu nakladu. <ref name="crorec">{{Cite web|url=http://shop.crorec.hr/crorec.hr/ws_o_izvodjacu.php?OBJECT_ID=101087|title=Magazin Croatia Records|access-date=23. srpnja 2025.|archive-date=11. kolovoza 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140811234712/http://shop.crorec.hr/crorec.hr/ws_o_izvodjacu.php?OBJECT_ID=101087|url-status=bot: unknown}}</ref> Godine [[1995.]] nastupaju i pobjeđuju na [[Dora|Dori]] s pjesmom „''Nostalgija''“ u duetu s [[Lidija Horvat Dunjko|Lidijom Horvat Dunjko]], a na [[Eurosong]]u u [[Dublin]]u osvajaju 6. mjesto. U srpnju iste godine nastupaju na festivalu [[Melodije hrvatskog Jadrana]] s pjesmom „''Zlato jubavi''“. === Odlazak Danijele Martinović i razdoblje s Jelenom Rozgom (1996. – 2006.) === Godine [[1996.]] sastav napušta [[Danijela Martinović]], a na njeno mjesto dolazi [[Jelena Rozga]]. Godine 1995. Tonči Huljić je počeo tražiti novu pjevačicu za grupu Magazin koja je trebala zamijeniti [[Danijela Martinović|Danijelu Martinović]]. Tonči i Jelenina majka Marija dogovorili su audiciju. Jelena je u jednom zagrebačkom restoranu otpjevala pjesme "''Opusti se"'' i "''Zlato ljubavi"'' nakon čega je primljena u grupu. Jelena je prvo na [[Dora|Dori]] nastupala pod svojim imenom izvevši pjesmu "''Aha''" te je osvojila drugo mjesto, a tek je kasnije na [[Melodije hrvatskog Jadrana|Melodijama hrvatskog Jadrana]] 1996. godine debitirala kao pjevačica grupe Magazin i to s pjesmom "''Suze biserne"''. S nepunih 19 godina, Jelena je postala novom pjevačicom sastava.<ref>[http://www.vecernji.hr/biografije/jelena-rozga-617 Jelena Rozga – Večernji.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140722051111/http://www.vecernji.hr/biografije/jelena-rozga-617 |date=22. srpnja 2014. }} Objavljeno: 20. veljače 2012. (pristupljeno 12. veljače 2014.)</ref> Iste godine objavljen je album pod nazivom ''[[Nebo boje moje ljubavi]]'' na kojem su se našle velike uspješnice: "''Suze biserne"'', "''Minut srca tvog"'', "''Nebo boje moje ljubavi"'' i "''Samo navika"''. Album je ostvario zlatnu tiražu.<ref name="crorec"></ref>Godinu [[1997.]] obilježio je nastup na [[Dora|Dori]] i to s pjesmom "''Opijum"'', a nakon toga i nastup na [[Melodije hrvatskog Jadrana|Melodijama hrvatskog Jadrana]] '97. s pjesmom "''Ime mi spominje"''. Dvije godine nakon albuma ''Nebo boje moje ljubavi'', [[1998.]] godine, objavljen je album ''[[Da si ti ja]]''. Na navedenom albumu također su se našle brojne uspješne pjesme, uključujući: "''Gutljaj vina"'', "''Ginem"'', "''Briga me"'', "''Na svijetu sve"'', "''Idi i ne budi ljude"'', "''Luna"'', "''Na sve svete"'' i "''Opijum"''. S pjesmom "''Na svijetu sve"'' grupa se natjecala na [[Dora|Dori]] [[1998.]] godine, a s pjesmom "''Idi i ne budi ljude"'' na ''Melodijama hrvatskog Jadrana'' '98. Album je dosegao platinastu tiražu u Hrvatskoj i Sloveniji.<ref>{{Cite web|url=https://bestsellingalbums.org/album/28442|title=DA SI TI JA by MAGAZIN sales and awards}}</ref> Na [[Dora|Dori]] [[1999.]] godine grupa nastupa s pjesmom "''Kasno je"'', a na Melodijama Hrvatskog Jadrana s pjesmom "''Ako poludim"''. Nakon albuma ''Da si ti ja'', objavljen je album ''[[Minus i plus]]'' [[2000.]] godine. Uz navedenu, istoimenu pjesmu, na albumu se našle i uspješnice poput pjesama: "''Je l' zbog nje"'', "''Kasno je"'', "''Nemam snage da se pomirim"'', "''Ako poludim"'' i "''Hrvatska raspodija"''. Nakon albuma ''Minus i plus'', objavljen je album ''[[S druge strane Mjeseca]]'', [[2002.]] godine. Album je nastavio uspjehe prethodnih albuma pa su se tako i na ovom albumu našle brojne uspješne pjesme poput: "''S druge strane mjeseca"'', "''Ne vjerujem tebi, ne vjerujem sebi"'', "''Dani su bez broja"'' i "''Ko me zove"''. Album simboličnog naziva [[Paaa.?|''Paaa.?'']] posljednji je album grupe Magazin s Jelenom kao vodećim vokalom. Kao i prethodni albumi, album je ostvario veliki komercijalni uspjeh i sadržao je brojne hitove kao što su pjesme: "''Ne tiče me se"'', "''Troši i uživaj"'', "''Kad bi bio blizu"'' i "''Da li znaš da te ne volim"''. Na Radijskom festivalu grupa je [[2003.]] godine izvela pjesmu "''Kad bi bio blizu"'', a na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] iste godine pjesmu "''Da li znaš da te ne volim"''. Godinu dana poslije, grupa je na Splitskom festivalu izvela pjesmu "''Ne tiče me se"'' i ujedno i pobijedila na festivalu. Magazin se nakon gotovo pet godina odsustva [[2005.]] godine ponovno vraća na Doru s pjesmom "''Nazaret"'' i osvojio je drugo mjesto, a godine dana poslije na istoj su manifestaciji nastupili s pjesmom "''Oprosti mala"''. Ujedno se taj nastup smatra i posljednjim nastupom grupe s Jelenom Rozgom kao vokalom. Gotovo deset godina, koliko je Jelena bila članicom grupe Magazin, smatra se jednim od najuspješnijih i najproduktivnijih razdoblja grupe.<ref>[http://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101087 Magazin – Crorec.hr]</ref> Grupa Magazin je uz uspješne pjesme i albume, s Jelenom kao pjevačicom održala i velike koncertne turneje. Tako su održani koncerti u beogradskom Sava Centru 2002. i 2004. godine, dok je 2000. godine održan koncert u sarajevskoj [[Skenderija|Skenderiji]]. Jelena [[2006.]] godine napušta sastav. === Odlazak Jelene Rozge i razdoblje s Ivanom Kovač (2006. – 2010.) === Godine [[2006.]] [[Jelena Rozga]] napušta grupu, a novi [[pjevanje|vokal]] sastava postaje [[Ivana Kovač]], kći poznatog pjevača [[Mišo Kovač|Miše Kovača]]. Iste godine objavljuju album ''[[Dama i car]]'', koji se dosta razlikuje od glazbenog izričaja Magazina u proteklih 10 godina. Sljedeće godine izlazi novi album koji sadrži obrade poznatih pjesama Magazina u [[bossa nova]] stilu. Neuspjeli pokušaj smirenijeg tona Magazina završava [[2010.]] godine, kada [[Ivana Kovač]] napušta sastav, a na njeno mjesto dolazi [[Andrea Šušnjara]]. === Odlazak Ivane Kovač i razdoblje s Andreom Šušnjarom (2010. – 2024.) === [[Andrea Šušnjara]], jedna od kandidatkinja na audiciji za pjevačicu Magazina 2006. godine, postala je nova pjevačica grupe Magazin. Debitirala je na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „''Sijamski blizanci''“ 2010. godine koja ubrzo postiže veliki uspjeh. Godine [[2014.]] Magazin izbacuje 18. album [[Mislim pozitivno!|''Mislim pozitivno!'']] s pjesmama poput "''Kemija''", "''Još se ne bi udala''", "''Maslačak''", "''Luzer''" i drugih, na kojem je Andrea samostalno otpjevala sve pjesme. Godine 2017. Magazin izdaje pjesmu "''Žena, a ne broj''" koja je stekla veliku popularnost, skupivši 17 milijuna pregleda na YouTubeu (do 2026. godine). Andrea napušta sastav krajem 2024. godine kako bi se posvetila samostalnoj karijeri. === Odlazak Andree Šušnjare i predstavljanje Lorene Bućan (2024. – danas) === U zagrebačkom klubu ''Mint'', [[7. studenoga]] [[2024.]] godine, tijekom posljednjeg koncerta grupe Magazin s Andreom Šušnjarom, predstavljen je novi glavni vokal grupe Magazin, [[Lorena Bućan]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova era Magazina: Huljić predstavio novu pjevačicu – Lorenu Bućan|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/nova-era-magazina-huljic-predstavio-novu-pjevacicu-lorenu-bucan/2613699.aspx|access-date=2024-11-07|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Idućeg dana, izbacuju novu pjesmu "''Nesvjestica''" sa spotom na YouTube kanalu grupe. Nakon 30. godina, Magazin ponovno nastupa na Dori 2025. godine s pjesmom "''AaAaA''" na engleskom jeziku s kojom završavaju na 3. mjestu<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Stopić|first=Bartol|date=2025-03-05|title=HRT objavio detaljne rezultate glasovanja na Dori 2025.!|url=https://eurosong.hr/hrt-objavio-detaljne-rezultate-glasovanja-na-dori-2025/|url-status=live|access-date=|website=eurosong.hr|language=hr}}</ref>. Osim toga, tijekom iste godine objavljuju dvije nove pjesme: "Voljela sam" i "''Kao žena ženi''". Početkom 2026. godine, zatvaraju Doru 2026. godine sa show programom najvećih hitova<ref>{{Citiranje weba|title=Tonči Huljić i Magazin zatvorili finale Dore 2026|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/magazin-zatvorio-finale-dore-2026-12573352|url-status=live|access-date=|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref>, potom objavljuju pjesmu "''Jabuka''", a 29. lipnja 2026. godine, premjerno prikazuju spot pjesme "''E moj ti''" na YouTube kanalu grupe, koju dva dana kasnije, premjerno izvode na Melodijama Jadrana 2026. godine u Splitu. U rujnu 2026. godine objavljuju novu pjesmu "''Lagao si za 3 života''" koja je odabrana kao naslovna pjesma serije "Slučajna obitelj".<ref>{{Citiranje weba|title=Spot Magazina za seriju "Slučajna obitelj" premijerno u subotu na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-spot-magazina-za-seriju-slucajna-obitelj-premijerno-u-subotu-na-novoj-tv---999748.html|url-status=live|access-date=|website=Nova TV|language=hr}}</ref> == Diskografija == {{glavni|Dodatak:Diskografija sastava Magazin}} ''U zagradama je označen broj prodanih primjeraka.''{{ni}} === Studijski albumi === *1982. – ''[[Slatko stanje]]'' (200 000) *1983. – ''[[Kokolo]]'' (270 000) *1984. – ''[[O, la, la]]'' (12 000) *1985. – ''[[Piši mi]]'', platinasta (380 000) *1986. – ''[[Put putujem]]'', dijamantna (670 000) *1987. – ''[[Magazin (album)|Magazin]]'', dijamantna (630 000) *1988. – ''[[Besane noći]]'', dijamantna (460 000) *1989. – ''[[Dobro jutro (Magazinov album)|Dobro jutro]]'', dijamantna (380 000) *1991. – ''[[Da mi te zaljubit' u mene]]'' (50 000) *1993. – ''[[Došlo vrijeme]]'' (43 000) *1994. – ''[[Simpatija (Magazinov album)|Simpatija]]'' (41 000) *1996. – ''[[Nebo boje moje ljubavi]]'' *1998. – ''[[Da si ti ja]]'' (120 000) *2000. – ''[[Minus i plus]]'' (42 000) *2002. – ''[[S druge strane Mjeseca]]'' (22 000) *2004. – ''[[Paaa..?]]'' (28 000) *2007. – ''[[Dama i car]]'' *2014. – ''[[Mislim pozitivno!]]'' (8500) === Kompilacijski albumi === *1990. – ''[[Svi najveći hitovi 1983. - 1990.]]'' platinasta *1993. – ''[[Najbolje godine (album Magazina)|Najbolje godine]]'' 400.000 *1999. – ''[[Balade]]'' *2001. – ''[[The best of 1]]'' *2001. – ''[[The best of 2]]'' *2005. – ''[[Dueti (album Magazina)|Dueti]]'' *2006. – ''[[The platinium collection]]'' *2008. – ''[[Bossa N'Magazin]]'' *2010. – ''Najljepše ljubavne pjesme (1983. - 1990.)'' *2011. – ''Godine s Ivanom (2006. -2010.)'' *2013. – ''[[100 originalnih pjesama]]'' *2018. – ''Best of Collection(1983. - 1990.)'' === Singlovi === *"Školski dani", "Uspomene toplog ljeta" ([[Beogradsko proleće]] 1979.), *"Doviđenja ljubavi", "Sve ću dati ako mi se vrati" ([[Zagrebački festival]] 1979.) *"Zaboravi", "Zbogom klinci" ([[Splitski festival]] 1980.) *"Esmeralda", "U malom caffe baru" *"Ne brini ništa" ([[Zagrebački festival]] 1981.) *"Sjećanja", "Moje milo" ([[Splitski festival]] 1981.) ==Festivali== === Splitski festival === *1983. – Kokolo – 1. mjesto *1984. – Nikola *1985. – Vrati mi, vrati sve *1986. – Ne mogu da ga ne volim – 2. mjesto *2003. – Da li znaš da te ne volim *2004. – Ne tiče me se – 1. mjesto *2007. – Čija sam kad tvoja nisam *2009. – Ne traži do mene *2010. – Sijamski blizanci *2011. – Maslačak *2012. – Dušu nemaš da me na njoj nosiš – Nagrada "Srebrni val" (2. nagrada žirija) *2013. – Isti kao ti *2014. – No, no, no (Misli pozitivno) ===Melodije hrvatskog Jadrana=== *1993. – Neću se vratiti – 3. mjesto žiri<ref>{{Cite web|url=https://skalinada.hr/melodije.php?p=1993|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1993|archive-url=https://web.archive.org/web/20241212083252/https://skalinada.hr/melodije.php?p=1993|archive-date=12 December 2024}}</ref> *1994. – Simpatija – 1. mjesto Grand prix<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119050426/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-date=January 19, 2001|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1994}}</ref> *1995. – Zlato jubavi – 2. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1995|archive-url=https://web.archive.org/web/20191021195423/http://skalinada.hr/melodije.php?p=1995|archive-date=October 21, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1995}}</ref> *1996. – Suze biserne – 2. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1996|archive-url=https://web.archive.org/web/20191031070134/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1996|archive-date=October 31, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1996}}</ref> *1997. – Ime mi spominje *1998. – Idi i ne budi ljude – 3. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1998|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020094016/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1998|archive-date=October 20, 2020|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1998}}</ref> *1999. – Ako poludim *1999. – Sudnji dan – 2. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1999|archive-url=https://web.archive.org/web/20201025225007/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1999|archive-date=October 25, 2020|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1999}}</ref> *2000. – Nemam snage da se pomirim – 3. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20191021203408/http://skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-date=October 21, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 2000}}</ref> *2002. – Ne vjerujem tebi, ne vjerujem sebi *2026. - E moj ti === Dora === *1995. – Nostalgija – 1. mjesto *1997. – Opijum – 7. mjesto *1998. – Na svijetu sve – 6. mjesto *1999. – Kasno je – 5. mjesto *2000. – Rapsodija – 5. mjesto *2005. – Nazaret – 2. mjesto *2006. – Oprosti mala – 8. mjesto *2025. – AaAaA – 3. mjesto === CMC festival=== *2008. – Migrena *2011. – Još se ne bi udala *2012. – Muško bez karaktera *2013. – Parada *2014. – Školovana da preživim *2015. – Doktore *2016. – Ima dana *2017. – Žena, a ne broj *2018. – Titanik *2019. – Lozinka za sreću *2020. – Samo da se zna (Jaka sam ti ja) *2021. – Mora li, mora ===Eurosong=== *1995. – Nostalgija – 6. mjesto ===Ostali festivali=== *1985. – [[Zagrebfest]] – Piši mi – 2. mjesto *2002. – [[Hrvatski radijski festival|HRF]] – Ko me zove *2002. – [[Zlatne žice Slavonije]] – Hajde, reci kako *2003. – [[Hrvatski radijski festival|HRF]]- Kad bi bio blizu *2004. – [[OGAE Song contest]] – Ne tiče me se – 7. mjesto *2004. – [[Zlatne žice Slavonije]] – Često *2009. – [[Hrvatski radijski festival|HRF]] – Voda teče *2010. – [[Zadarfest]] – Kemija == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.grupamagazin.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160110061647/http://grupamagazin.com/ |date=10. siječnja 2016. }} [[Kategorija:Magazin (sastav)| ]] [[Kategorija:Hrvatski eurovizijski izvođači]] 071t7ws208jrhs6zhidi8uui35m7juc 7616208 7616192 2026-10-10T19:31:56Z ~2026-54727-28 375080 Dodane informacije vezane uz koncert održan 06.10.2026. godine s izvorima 7616208 wikitext text/x-wiki {{Replace|{{Replace|{{Infookvir glazbenik | Ime = Magazin | Img = Magazin (sastav, 1983).jpeg | Img_capt = Magazin [[1983.]] godine; {{Nowrap|slijeva- nadesno}}: [[Željko Baričić]], [[Miro Crnko]], [[Ljiljana Nikolovska]], [[Zoran Marinković]], [[Nenad Vesanović]], [[Tonči Huljić]] | Img_size = | Landscape = | Background = | Pseudonim = | Osnivanje = [[1979.]] | Žanr = [[zabavna glazba]] | Djelatno_razdoblje = od [[1979.]] g. | Producentska_kuća = [[Jugoton]], [[Croatia Records|H]], [[Tonika]], [[Orfej]] | Angažman = [[Doris Dragović]], [[Mladen Vojičić Tifa|Mladen Vojičić]], [[Oliver Dragojević]], [[Igor Cukrov]] | URL = [http://www.grupamagazin.com/ www.grupamagazin.com] | Originalna postava = Željko Baričić, Igor Biočić, Zoran Marinković, Miro Crnko, Majda Šoletić | Sadašnji članovi = Željko Baričić, Nenad Vesanović, [[Lorena Bućan]] | Bivši članovi = Igor Biočić, Zoran Marinković, Miro Crnko <hr> Majda Šoletić (1. pjevačica), Marija Kuzmić (2. pjevačica), [[Ljiljana Nikolovska]] (3. pjevačica), [[Danijela Martinović]] (4. pjevačica), [[Jelena Rozga]] (5. pjevačica), [[Ivana Kovač]] (6. pjevačica), [[Andrea Šušnjara]] (7. pjevačica), [[Tonči Huljić]], Ante Miletić, [[Ivan Huljić]] | nagrade = [[Festival zabavne glazbe Split|Velika nagrada Splitskoga festivala]] | Značajni instrumenti = }}|Članovi/članice|{{Nowrap|Članovi/članice}}}}|članice (članice)|{{Nowrap|članovi/članice}}}} '''Magazin''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Zabavna glazba|zabavno-glazbeni]] sastav iz [[Split]]a, osnovan [[1979.]] godine pod nazivom '''Dalmatinski Magazin'''. Trenutni članovi sastava su gitarist Željko Baričić, basist Nenad Vesanović i glavni vokal, [[Lorena Bućan]]. == Povijest == === Osnutak i i prvi glazbeni uspjesi (1979. – 1983.) === Godine [[1979.]] sastav Magazin, tada pod imenom '''Mladi batali''', osnovali su Željko Baričić Zoran Marinković, Miro Crnko, Igor Biočić i [[pjevanje|vokal]] Majda Šoletić. Iste godine potpisuju diskografski ugovor s diskografskom kućom [[Jugoton]] i snimaju prve [[Long play|LP]] singlove, ali i mijenjaju ime grupe u '''Dalmatinski magazin'''. Potkraj iste godine sastav dobiva dva nova člana [[Tonči Huljić|Tončija Huljić]]a i Nenada Vesanovića Keku. Početkom [[1982.]] godine sastav napušta Majda Šoletić, a na njezino mjesto dolazi Marija Kuzmić. Iste godine sastav mijenja ime grupe u '''Magazin''' i snima svoje prvi album ''[[Slatko stanje]]'',<ref>[http://www.discogs.com/Magazin-Slatko-Stanje/release/2889411 Slatko stanje, 1982.] discogs.com</ref> a nastupa i na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „''Dišpetožo moja mala''“, gdje osvajaju prvu nagradu stručnog žirija. Potkraj godine nastupaju i na [[Zagrebfest]]u s pjesmom „''Moja mala mila''“. === Razdoblje s Ljiljanom Nikolovskom i album Put putujem (1983. – 1991.) === Tijekom 1983. godine, sastav napušta Marija Kuzmić, a na njezino mjesto dolazi [[Ljiljana Nikolovska]], koja nastupa prvi put na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „''Kokolo''“, zahvaljujući kojoj kompilacijski album Splitskog festivala ''Split 83'' dostiže rekordnu tiražu. U prosincu 1983. godine objavljuju drugi album ''[[Kokolo]]'', koji dostiže platinastu nakladu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://icv.com.hr/2013/08/pjesma-dana-put-putujem-magazin/ |title=“Kokolo” dostiže platinastu nakladu |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029201830/http://icv.com.hr/2013/08/pjesma-dana-put-putujem-magazin/ |archive-date=29. listopada 2013. |access-date=29. listopada 2013.}}</ref> Bubnjar Zoran Marinković [[1984.]] godine napušta sastav, a na njegovo mjesto dolazi novi bubnjar Ante Miletić. Sastav iste godine nastupa na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „''Nikola''“, a potom objavljuju i treći album ''[[O, la, la]]''. Godine [[1985.]] nastupaju s pjesmom „''Vrati mi, vrati sve''“ na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]], a s pjesmom „''Piši mi''“ na [[Zagrebfest]]u, koja unatoč daleko najvećem broju glasova publike, ne pobjeđuje zbog glasanja žirija. U znak prosvjeda na ceremoniji proglašenja pobjednika sastav odbija izaći na binu i primiti drugu nagradu publike, a revoltirani posjetitelji su uz glasno negodovanje i zvižduke, u ogromnom broju napustili dvoranu [[Lisinski]]. Album ''[[Piši mi]]'' je objavljen iste godine, a dostiže dijamantsku nakladu.<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101087 Album “Piši mi” dostigao je dijamantnu tiražu]</ref> Godine 1986. nastupaju na Splitskom festivalu s pjesmom „''Ne mogu da ga ne volim''“ i osvajaju drugu nagradu publike. Na Zagrebfestu iste godine dobivaju nagradu, pjesma „''Piši mi''“ proglašena je za najizvođenijom skladbom s prethodnog festivala. Iste godine objavljuju album ''Put putujem'' za koji im diskografska kuća Jugoton dodjeljuje nagradu „Zlatna ptica“ za prodanih 300.000 primjeraka, a do danas prodan je u više od 550.000 primjeraka. Godine 1987. sastav odlazi na veliku turneju po Jugoslaviji, a koncem godine objavljuju album ''Magazin'', koji je prodan u više od 500.000 primjeraka i za koji su dobili nagradu „Zlatna ptica“. Godine 1988. objavljuju album ''Besane noći'', koji je prodan u dijamantnoj nakladi, a 1989. godine objavljuju album ''Dobro jutro,'' posljednji album s vokalima Ljiljane Nikolovske. Potkraj 1990. objavljena je velika kompilacija "S''vi najveći hitovi 1983-1990''" s 26 najboljih pjesama grupe Magazin koja je otpjevala Ljiljana Nikolovska. Nakon te kompilacije ona napušta grupu i odlazi u SAD. === Odlazak Ljiljane Nikolovske i razdoblje s Danijelom Martinović (1991. – 1996.) === Umjesto Ljiljane Nikolovske dolazi [[Danijela Martinović]]. Godine [[1991.]] objavljuju album ''[[Da mi te zaljubit u mene]]'', i snimaju pjesmu "''Mir, mir, mir do neba''", a iste godine sastav, iz obiteljskih razloga, napušta klavijaturist Miro Crnko. Godine 1992. objavljuju pjesmu "''Potonut ću''" u duetu s Markom Perkovićem Thompsonom, a također je gostovao na velikom koncertu 12. travnja 1992. na kojem su skupa pjevali razne hitove grupe Magazin uz pojedine pjesme Marka Perkovića Thompsona.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-02-27|title=Nekadašnji supružnici prije braka dijelili su pozornicu: Znate li duet Thompsona i Magazina|url=https://direktno.hr/zivot/zabava/nekadasnji-supruznici-prije-braka-dijelili-su-pozornicu-znate-li-duet-thompsona-i-magazina-339410/|url-status=live|access-date=|website=direktno.hr|language=hr}}</ref> Godine [[1993.]] objavljuju novi album ''[[Došlo vrijeme]]'' i nastupaju na festivalu [[Melodije hrvatskog Jadrana]] s pjesmom „''Neću se vratiti''“. Sljedeće godine ponovo nastupaju na festivalu [[Melodije hrvatskog Jadrana]] s pjesmom „''Simpatija''“, duet s [[Marija Bubić|Marijom Bubić]] i osvajaju Grand prix festivala.<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119050426/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-date=January 19, 2001|title=Melodije Hrvatskog Jadrana 1994}}</ref> Iste godine objavljuju album ''[[Simpatija]]'' koji u izdanju [[Croatia Records]]a dostiže zlatnu nakladu. <ref name="crorec">{{Cite web|url=http://shop.crorec.hr/crorec.hr/ws_o_izvodjacu.php?OBJECT_ID=101087|title=Magazin Croatia Records|access-date=23. srpnja 2025.|archive-date=11. kolovoza 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140811234712/http://shop.crorec.hr/crorec.hr/ws_o_izvodjacu.php?OBJECT_ID=101087|url-status=bot: unknown}}</ref> Godine [[1995.]] nastupaju i pobjeđuju na [[Dora|Dori]] s pjesmom „''Nostalgija''“ u duetu s [[Lidija Horvat Dunjko|Lidijom Horvat Dunjko]], a na [[Eurosong]]u u [[Dublin]]u osvajaju 6. mjesto. U srpnju iste godine nastupaju na festivalu [[Melodije hrvatskog Jadrana]] s pjesmom „''Zlato jubavi''“. === Odlazak Danijele Martinović i razdoblje s Jelenom Rozgom (1996. – 2006.) === Godine [[1996.]] sastav napušta [[Danijela Martinović]], a na njeno mjesto dolazi [[Jelena Rozga]]. Godine 1995. Tonči Huljić je počeo tražiti novu pjevačicu za grupu Magazin koja je trebala zamijeniti [[Danijela Martinović|Danijelu Martinović]]. Tonči i Jelenina majka Marija dogovorili su audiciju. Jelena je u jednom zagrebačkom restoranu otpjevala pjesme "''Opusti se"'' i "''Zlato ljubavi"'' nakon čega je primljena u grupu. Jelena je prvo na [[Dora|Dori]] nastupala pod svojim imenom izvevši pjesmu "''Aha''" te je osvojila drugo mjesto, a tek je kasnije na [[Melodije hrvatskog Jadrana|Melodijama hrvatskog Jadrana]] 1996. godine debitirala kao pjevačica grupe Magazin i to s pjesmom "''Suze biserne"''. S nepunih 19 godina, Jelena je postala novom pjevačicom sastava.<ref>[http://www.vecernji.hr/biografije/jelena-rozga-617 Jelena Rozga – Večernji.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140722051111/http://www.vecernji.hr/biografije/jelena-rozga-617 |date=22. srpnja 2014. }} Objavljeno: 20. veljače 2012. (pristupljeno 12. veljače 2014.)</ref> Iste godine objavljen je album pod nazivom ''[[Nebo boje moje ljubavi]]'' na kojem su se našle velike uspješnice: "''Suze biserne"'', "''Minut srca tvog"'', "''Nebo boje moje ljubavi"'' i "''Samo navika"''. Album je ostvario zlatnu tiražu.<ref name="crorec"></ref>Godinu [[1997.]] obilježio je nastup na [[Dora|Dori]] i to s pjesmom "''Opijum"'', a nakon toga i nastup na [[Melodije hrvatskog Jadrana|Melodijama hrvatskog Jadrana]] '97. s pjesmom "''Ime mi spominje"''. Dvije godine nakon albuma ''Nebo boje moje ljubavi'', [[1998.]] godine, objavljen je album ''[[Da si ti ja]]''. Na navedenom albumu također su se našle brojne uspješne pjesme, uključujući: "''Gutljaj vina"'', "''Ginem"'', "''Briga me"'', "''Na svijetu sve"'', "''Idi i ne budi ljude"'', "''Luna"'', "''Na sve svete"'' i "''Opijum"''. S pjesmom "''Na svijetu sve"'' grupa se natjecala na [[Dora|Dori]] [[1998.]] godine, a s pjesmom "''Idi i ne budi ljude"'' na ''Melodijama hrvatskog Jadrana'' '98. Album je dosegao platinastu tiražu u Hrvatskoj i Sloveniji.<ref>{{Cite web|url=https://bestsellingalbums.org/album/28442|title=DA SI TI JA by MAGAZIN sales and awards}}</ref> Na [[Dora|Dori]] [[1999.]] godine grupa nastupa s pjesmom "''Kasno je"'', a na Melodijama Hrvatskog Jadrana s pjesmom "''Ako poludim"''. Nakon albuma ''Da si ti ja'', objavljen je album ''[[Minus i plus]]'' [[2000.]] godine. Uz navedenu, istoimenu pjesmu, na albumu se našle i uspješnice poput pjesama: "''Je l' zbog nje"'', "''Kasno je"'', "''Nemam snage da se pomirim"'', "''Ako poludim"'' i "''Hrvatska raspodija"''. Nakon albuma ''Minus i plus'', objavljen je album ''[[S druge strane Mjeseca]]'', [[2002.]] godine. Album je nastavio uspjehe prethodnih albuma pa su se tako i na ovom albumu našle brojne uspješne pjesme poput: "''S druge strane mjeseca"'', "''Ne vjerujem tebi, ne vjerujem sebi"'', "''Dani su bez broja"'' i "''Ko me zove"''. Album simboličnog naziva [[Paaa.?|''Paaa.?'']] posljednji je album grupe Magazin s Jelenom kao vodećim vokalom. Kao i prethodni albumi, album je ostvario veliki komercijalni uspjeh i sadržao je brojne hitove kao što su pjesme: "''Ne tiče me se"'', "''Troši i uživaj"'', "''Kad bi bio blizu"'' i "''Da li znaš da te ne volim"''. Na Radijskom festivalu grupa je [[2003.]] godine izvela pjesmu "''Kad bi bio blizu"'', a na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] iste godine pjesmu "''Da li znaš da te ne volim"''. Godinu dana poslije, grupa je na Splitskom festivalu izvela pjesmu "''Ne tiče me se"'' i ujedno i pobijedila na festivalu. Magazin se nakon gotovo pet godina odsustva [[2005.]] godine ponovno vraća na Doru s pjesmom "''Nazaret"'' i osvojio je drugo mjesto, a godine dana poslije na istoj su manifestaciji nastupili s pjesmom "''Oprosti mala"''. Ujedno se taj nastup smatra i posljednjim nastupom grupe s Jelenom Rozgom kao vokalom. Gotovo deset godina, koliko je Jelena bila članicom grupe Magazin, smatra se jednim od najuspješnijih i najproduktivnijih razdoblja grupe.<ref>[http://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101087 Magazin – Crorec.hr]</ref> Grupa Magazin je uz uspješne pjesme i albume, s Jelenom kao pjevačicom održala i velike koncertne turneje. Tako su održani koncerti u beogradskom Sava Centru 2002. i 2004. godine, dok je 2000. godine održan koncert u sarajevskoj [[Skenderija|Skenderiji]]. Jelena [[2006.]] godine napušta sastav. === Odlazak Jelene Rozge i razdoblje s Ivanom Kovač (2006. – 2010.) === Godine [[2006.]] [[Jelena Rozga]] napušta grupu, a novi [[pjevanje|vokal]] sastava postaje [[Ivana Kovač]], kći poznatog pjevača [[Mišo Kovač|Miše Kovača]]. Iste godine objavljuju album ''[[Dama i car]]'', koji se dosta razlikuje od glazbenog izričaja Magazina u proteklih 10 godina. Sljedeće godine izlazi novi album koji sadrži obrade poznatih pjesama Magazina u [[bossa nova]] stilu. Neuspjeli pokušaj smirenijeg tona Magazina završava [[2010.]] godine, kada [[Ivana Kovač]] napušta sastav, a na njeno mjesto dolazi [[Andrea Šušnjara]]. === Odlazak Ivane Kovač i razdoblje s Andreom Šušnjarom (2010. – 2024.) === [[Andrea Šušnjara]], jedna od kandidatkinja na audiciji za pjevačicu Magazina 2006. godine, postala je nova pjevačica grupe Magazin. Debitirala je na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „''Sijamski blizanci''“ 2010. godine koja ubrzo postiže veliki uspjeh. Godine [[2014.]] Magazin izbacuje 18. album [[Mislim pozitivno!|''Mislim pozitivno!'']] s pjesmama poput "''Kemija''", "''Još se ne bi udala''", "''Maslačak''", "''Luzer''" i drugih, na kojem je Andrea samostalno otpjevala sve pjesme. Godine 2017. Magazin izdaje pjesmu "''Žena, a ne broj''" koja je stekla veliku popularnost, skupivši 17 milijuna pregleda na YouTubeu (do 2026. godine). Andrea napušta sastav krajem 2024. godine kako bi se posvetila samostalnoj karijeri. === Odlazak Andree Šušnjare i predstavljanje Lorene Bućan (2024. – danas) === U zagrebačkom klubu ''Mint'', [[7. studenoga]] [[2024.]] godine, tijekom posljednjeg koncerta grupe Magazin s Andreom Šušnjarom, predstavljen je novi glavni vokal grupe Magazin, [[Lorena Bućan]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova era Magazina: Huljić predstavio novu pjevačicu – Lorenu Bućan|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/nova-era-magazina-huljic-predstavio-novu-pjevacicu-lorenu-bucan/2613699.aspx|access-date=2024-11-07|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Idućeg dana, izbacuju novu pjesmu "''Nesvjestica''" sa spotom na YouTube kanalu grupe. Nakon 30. godina, Magazin ponovno nastupa na Dori 2025. godine s pjesmom "''AaAaA''" na engleskom jeziku s kojom završavaju na 3. mjestu<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Stopić|first=Bartol|date=2025-03-05|title=HRT objavio detaljne rezultate glasovanja na Dori 2025.!|url=https://eurosong.hr/hrt-objavio-detaljne-rezultate-glasovanja-na-dori-2025/|url-status=live|access-date=|website=eurosong.hr|language=hr}}</ref>. Osim toga, tijekom iste godine objavljuju dvije nove pjesme: "Voljela sam" i "''Kao žena ženi''". Početkom 2026. godine, zatvaraju Doru 2026. godine sa show programom najvećih hitova<ref>{{Citiranje weba|title=Tonči Huljić i Magazin zatvorili finale Dore 2026|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/magazin-zatvorio-finale-dore-2026-12573352|url-status=live|access-date=|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref>, potom objavljuju pjesmu "''Jabuka''", a 29. lipnja 2026. godine, premjerno prikazuju spot pjesme "''E moj ti''" na YouTube kanalu grupe, koju dva dana kasnije, premjerno izvode na Melodijama Jadrana 2026. godine u Splitu. U rujnu 2026. godine objavljuju novu pjesmu "''Lagao si za 3 života''" koja je odabrana kao naslovna pjesma serije "Slučajna obitelj".<ref>{{Citiranje weba|title=Spot Magazina za seriju "Slučajna obitelj" premijerno u subotu na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-spot-magazina-za-seriju-slucajna-obitelj-premijerno-u-subotu-na-novoj-tv---999748.html|url-status=live|access-date=|website=Nova TV|language=hr}}</ref> Magazin je 06. listopada 2026. godine održao koncert kojim je obilježio 40 godina albuma ''Put putujem'' u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski pred mnogobrojnom publikom. Posebno iznenađenje večeri, bio je gost iznenađenja Tonči Huljić koji je otpjevao pjesmu "''Ja sam rojen da mi bude lipo''", a potom je zajedno s Lorenom otpjevao pjesmu "''Đana''".<ref>{{Citiranje weba|title=Cijeli Lisinski pjevao u glas: Magazin priredio spektakl za pamćenje, a Tonči Huljić iznenadio publiku|url=https://story.hr/Celebrity/a409736/cijeli-lisinski-pjevao-u-glas-magazin-priredio-spektakl-za-pamcenje.html|url-status=live|access-date=|website=Story|language=hr}}</ref> == Diskografija == {{glavni|Dodatak:Diskografija sastava Magazin}} ''U zagradama je označen broj prodanih primjeraka.''{{ni}} === Studijski albumi === *1982. – ''[[Slatko stanje]]'' (200 000) *1983. – ''[[Kokolo]]'' (270 000) *1984. – ''[[O, la, la]]'' (12 000) *1985. – ''[[Piši mi]]'', platinasta (380 000) *1986. – ''[[Put putujem]]'', dijamantna (670 000) *1987. – ''[[Magazin (album)|Magazin]]'', dijamantna (630 000) *1988. – ''[[Besane noći]]'', dijamantna (460 000) *1989. – ''[[Dobro jutro (Magazinov album)|Dobro jutro]]'', dijamantna (380 000) *1991. – ''[[Da mi te zaljubit' u mene]]'' (50 000) *1993. – ''[[Došlo vrijeme]]'' (43 000) *1994. – ''[[Simpatija (Magazinov album)|Simpatija]]'' (41 000) *1996. – ''[[Nebo boje moje ljubavi]]'' *1998. – ''[[Da si ti ja]]'' (120 000) *2000. – ''[[Minus i plus]]'' (42 000) *2002. – ''[[S druge strane Mjeseca]]'' (22 000) *2004. – ''[[Paaa..?]]'' (28 000) *2007. – ''[[Dama i car]]'' *2014. – ''[[Mislim pozitivno!]]'' (8500) === Kompilacijski albumi === *1990. – ''[[Svi najveći hitovi 1983. - 1990.]]'' platinasta *1993. – ''[[Najbolje godine (album Magazina)|Najbolje godine]]'' 400.000 *1999. – ''[[Balade]]'' *2001. – ''[[The best of 1]]'' *2001. – ''[[The best of 2]]'' *2005. – ''[[Dueti (album Magazina)|Dueti]]'' *2006. – ''[[The platinium collection]]'' *2008. – ''[[Bossa N'Magazin]]'' *2010. – ''Najljepše ljubavne pjesme (1983. - 1990.)'' *2011. – ''Godine s Ivanom (2006. -2010.)'' *2013. – ''[[100 originalnih pjesama]]'' *2018. – ''Best of Collection(1983. - 1990.)'' === Singlovi === *"Školski dani", "Uspomene toplog ljeta" ([[Beogradsko proleće]] 1979.), *"Doviđenja ljubavi", "Sve ću dati ako mi se vrati" ([[Zagrebački festival]] 1979.) *"Zaboravi", "Zbogom klinci" ([[Splitski festival]] 1980.) *"Esmeralda", "U malom caffe baru" *"Ne brini ništa" ([[Zagrebački festival]] 1981.) *"Sjećanja", "Moje milo" ([[Splitski festival]] 1981.) ==Festivali== === Splitski festival === *1983. – Kokolo – 1. mjesto *1984. – Nikola *1985. – Vrati mi, vrati sve *1986. – Ne mogu da ga ne volim – 2. mjesto *2003. – Da li znaš da te ne volim *2004. – Ne tiče me se – 1. mjesto *2007. – Čija sam kad tvoja nisam *2009. – Ne traži do mene *2010. – Sijamski blizanci *2011. – Maslačak *2012. – Dušu nemaš da me na njoj nosiš – Nagrada "Srebrni val" (2. nagrada žirija) *2013. – Isti kao ti *2014. – No, no, no (Misli pozitivno) ===Melodije hrvatskog Jadrana=== *1993. – Neću se vratiti – 3. mjesto žiri<ref>{{Cite web|url=https://skalinada.hr/melodije.php?p=1993|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1993|archive-url=https://web.archive.org/web/20241212083252/https://skalinada.hr/melodije.php?p=1993|archive-date=12 December 2024}}</ref> *1994. – Simpatija – 1. mjesto Grand prix<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119050426/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-date=January 19, 2001|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1994}}</ref> *1995. – Zlato jubavi – 2. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1995|archive-url=https://web.archive.org/web/20191021195423/http://skalinada.hr/melodije.php?p=1995|archive-date=October 21, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1995}}</ref> *1996. – Suze biserne – 2. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1996|archive-url=https://web.archive.org/web/20191031070134/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1996|archive-date=October 31, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1996}}</ref> *1997. – Ime mi spominje *1998. – Idi i ne budi ljude – 3. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1998|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020094016/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1998|archive-date=October 20, 2020|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1998}}</ref> *1999. – Ako poludim *1999. – Sudnji dan – 2. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1999|archive-url=https://web.archive.org/web/20201025225007/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1999|archive-date=October 25, 2020|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1999}}</ref> *2000. – Nemam snage da se pomirim – 3. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20191021203408/http://skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-date=October 21, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 2000}}</ref> *2002. – Ne vjerujem tebi, ne vjerujem sebi *2026. - E moj ti === Dora === *1995. – Nostalgija – 1. mjesto *1997. – Opijum – 7. mjesto *1998. – Na svijetu sve – 6. mjesto *1999. – Kasno je – 5. mjesto *2000. – Rapsodija – 5. mjesto *2005. – Nazaret – 2. mjesto *2006. – Oprosti mala – 8. mjesto *2025. – AaAaA – 3. mjesto === CMC festival=== *2008. – Migrena *2011. – Još se ne bi udala *2012. – Muško bez karaktera *2013. – Parada *2014. – Školovana da preživim *2015. – Doktore *2016. – Ima dana *2017. – Žena, a ne broj *2018. – Titanik *2019. – Lozinka za sreću *2020. – Samo da se zna (Jaka sam ti ja) *2021. – Mora li, mora ===Eurosong=== *1995. – Nostalgija – 6. mjesto ===Ostali festivali=== *1985. – [[Zagrebfest]] – Piši mi – 2. mjesto *2002. – [[Hrvatski radijski festival|HRF]] – Ko me zove *2002. – [[Zlatne žice Slavonije]] – Hajde, reci kako *2003. – [[Hrvatski radijski festival|HRF]]- Kad bi bio blizu *2004. – [[OGAE Song contest]] – Ne tiče me se – 7. mjesto *2004. – [[Zlatne žice Slavonije]] – Često *2009. – [[Hrvatski radijski festival|HRF]] – Voda teče *2010. – [[Zadarfest]] – Kemija == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.grupamagazin.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160110061647/http://grupamagazin.com/ |date=10. siječnja 2016. }} [[Kategorija:Magazin (sastav)| ]] [[Kategorija:Hrvatski eurovizijski izvođači]] oxprm47ti9yyxryh2mdm940jy4kb9up 7616212 7616208 2026-10-10T19:34:19Z MaGa 20797 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7616192|7616192]] suradnika [[Special:Contributions/~2026-54727-28|~2026-54727-28]] ([[User talk:~2026-54727-28|razgovor]]) 7616212 wikitext text/x-wiki {{Replace|{{Replace|{{Infookvir glazbenik | Ime = Magazin | Img = Magazin (sastav, 1983).jpeg | Img_capt = Magazin [[1983.]] godine; {{Nowrap|slijeva- nadesno}}: [[Željko Baričić]], [[Miro Crnko]], [[Ljiljana Nikolovska]], [[Zoran Marinković]], [[Nenad Vesanović]], [[Tonči Huljić]] | Img_size = | Landscape = | Background = | Pseudonim = | Osnivanje = [[1979.]] | Žanr = [[zabavna glazba]] | Djelatno_razdoblje = od [[1979.]] g. | Producentska_kuća = [[Jugoton]], [[Croatia Records|H]], [[Tonika]], [[Orfej]] | Angažman = [[Doris Dragović]], [[Mladen Vojičić Tifa|Mladen Vojičić]], [[Oliver Dragojević]], [[Igor Cukrov]] | URL = [http://www.grupamagazin.com/ www.grupamagazin.com] | Originalna postava = Željko Baričić, Igor Biočić, Zoran Marinković, Miro Crnko, Majda Šoletić | Sadašnji članovi = Željko Baričić, Nenad Vesanović, [[Lorena Bućan]] | Bivši članovi = Igor Biočić, Zoran Marinković, Miro Crnko <hr> Majda Šoletić (1. pjevačica), Marija Kuzmić (2. pjevačica), [[Ljiljana Nikolovska]] (3. pjevačica), [[Danijela Martinović]] (4. pjevačica), [[Jelena Rozga]] (5. pjevačica), [[Ivana Kovač]] (6. pjevačica), [[Andrea Šušnjara]] (7. pjevačica), [[Tonči Huljić]], Ante Miletić, [[Ivan Huljić]] | nagrade = [[Festival zabavne glazbe Split|Velika nagrada Splitskoga festivala]] | Značajni instrumenti = }}|Članovi/članice|{{Nowrap|Članovi/članice}}}}|članice (članice)|{{Nowrap|članovi/članice}}}} '''Magazin''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Zabavna glazba|zabavno-glazbeni]] sastav iz [[Split]]a, osnovan [[1979.]] godine pod nazivom '''Dalmatinski Magazin'''. Trenutni članovi sastava su gitarist Željko Baričić, basist Nenad Vesanović i glavni vokal, [[Lorena Bućan]]. == Povijest == === Osnutak i i prvi glazbeni uspjesi (1979. – 1983.) === Godine [[1979.]] sastav Magazin, tada pod imenom '''Mladi batali''', osnovali su Željko Baričić Zoran Marinković, Miro Crnko, Igor Biočić i [[pjevanje|vokal]] Majda Šoletić. Iste godine potpisuju diskografski ugovor s diskografskom kućom [[Jugoton]] i snimaju prve [[Long play|LP]] singlove, ali i mijenjaju ime grupe u '''Dalmatinski magazin'''. Potkraj iste godine sastav dobiva dva nova člana [[Tonči Huljić|Tončija Huljić]]a i Nenada Vesanovića Keku. Početkom [[1982.]] godine sastav napušta Majda Šoletić, a na njezino mjesto dolazi Marija Kuzmić. Iste godine sastav mijenja ime grupe u '''Magazin''' i snima svoje prvi album ''[[Slatko stanje]]'',<ref>[http://www.discogs.com/Magazin-Slatko-Stanje/release/2889411 Slatko stanje, 1982.] discogs.com</ref> a nastupa i na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „Dišpetožo moja mala“, gdje osvajaju prvu nagradu stručnog žirija. Potkraj godine nastupaju i na [[Zagrebfest]]u s pjesmom „Moja mala mila“. === Razdoblje s Ljiljanom Nikolovskom i album Put putujem (1983. – 1991.) === Tijekom 1983. godine, sastav napušta Marija Kuzmić, a na njezino mjesto dolazi [[Ljiljana Nikolovska]], koja nastupa prvi put na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „Kokolo“, zahvaljujući kojoj kompilacijski album Splitskog festivala ''Split 83'' dostiže rekordnu tiražu. U prosincu 1983. godine objavljuju drugi album ''[[Kokolo]]'', koji dostiže platinastu nakladu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://icv.com.hr/2013/08/pjesma-dana-put-putujem-magazin/ |title=“Kokolo” dostiže platinastu nakladu |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029201830/http://icv.com.hr/2013/08/pjesma-dana-put-putujem-magazin/ |archive-date=29. listopada 2013. |access-date=29. listopada 2013.}}</ref> Bubnjar Zoran Marinković [[1984.]] godine napušta sastav, a na njegovo mjesto dolazi novi bubnjar Ante Miletić. Sastav iste godine nastupa na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „Nikola“, a potom objavljuju i treći album ''[[O, la, la]]''. Godine [[1985.]] nastupaju s pjesmom „''Vrati mi, vrati sve''“ na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]], a s pjesmom „''Piši mi''“ na [[Zagrebfest]]u, koja unatoč daleko najvećem broju glasova publike, ne pobjeđuje zbog glasanja žirija. U znak prosvjeda na ceremoniji proglašenja pobjednika sastav odbija izaći na binu i primiti drugu nagradu publike, a revoltirani posjetitelji su uz glasno negodovanje i zvižduke, u ogromnom broju napustili dvoranu [[Lisinski]]. Album ''[[Piši mi]]'' je objavljen iste godine, a dostiže dijamantsku nakladu.<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101087 Album “Piši mi” dostigao je dijamantnu tiražu]</ref> Godine 1986. nastupaju na Splitskom festivalu s pjesmom „''Ne mogu da ga ne volim''“ i osvajaju drugu nagradu publike. Na Zagrebfestu iste godine dobivaju nagradu, pjesma „Piši mi“ proglašena je za najizvođenijom skladbom s prethodnog festivala. Iste godine objavljuju album Put putujem za koji im diskografska kuća Jugoton dodjeljuje nagradu „Zlatna ptica“ za prodanih 300.000 primjeraka, a do danas prodan je u više od 550.000 primjeraka. Godine 1987. sastav odlazi na veliku turneju po Jugoslaviji, a koncem godine objavljuju album ''Magazin'', koji je prodan u više od 500.000 primjeraka i za koji su dobili nagradu „Zlatna ptica“. Godine 1988. objavljuju album ''Besane noći'', koji je prodan u dijamantnoj nakladi, a 1989. godine objavljuju album ''Dobro jutro,'' posljednji album s vokalima Ljiljane Nikolovske. Potkraj 1990. objavljena je velika kompilacija "S''vi najveći hitovi 1983-1990''" s 26 najboljih pjesama grupe Magazin koja je otpjevala Ljiljana Nikolovska. Nakon te kompilacije ona napušta grupu i odlazi u SAD. === Odlazak Ljiljane Nikolovske i razdoblje s Danijelom Martinović (1991. – 1996.) === Umjesto Ljiljane Nikolovske dolazi [[Danijela Martinović]]. Godine [[1991.]] objavljuju album ''[[Da mi te zaljubit u mene]]'', i snimaju pjesmu "Mir, mir, mir do neba", a iste godine sastav, iz obiteljskih razloga, napušta klavijaturist Miro Crnko. Godine 1992. objavljuju pjesmu "Potonut ću" u duetu s Markom Perkovićem Thompsonom, a također je gostovao na velikom koncertu 12. travnja 1992. na kojem su skupa pjevali razne hitove grupe Magazin uz pojedine pjesme Marka Perkovića Thompsona.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-02-27|title=Nekadašnji supružnici prije braka dijelili su pozornicu: Znate li duet Thompsona i Magazina|url=https://direktno.hr/zivot/zabava/nekadasnji-supruznici-prije-braka-dijelili-su-pozornicu-znate-li-duet-thompsona-i-magazina-339410/|url-status=live|access-date=|website=direktno.hr|language=hr}}</ref> Godine [[1993.]] objavljuju novi album ''[[Došlo vrijeme]]'' i nastupaju na festivalu [[Melodije hrvatskog Jadrana]] s pjesmom „Neću se vratiti“. Sljedeće godine ponovo nastupaju na festivalu [[Melodije hrvatskog Jadrana]] s pjesmom „Simpatija“, duet s [[Marija Bubić|Marijom Bubić]] i osvajaju Grand prix festivala.<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119050426/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-date=January 19, 2001|title=Melodije Hrvatskog Jadrana 1994}}</ref> Iste godine objavljuju album ''[[Simpatija]]'' koji u izdanju [[Croatia Records]]a dostiže zlatnu nakladu. <ref name="crorec">{{Cite web|url=http://shop.crorec.hr/crorec.hr/ws_o_izvodjacu.php?OBJECT_ID=101087|title=Magazin Croatia Records|access-date=23. srpnja 2025.|archive-date=11. kolovoza 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140811234712/http://shop.crorec.hr/crorec.hr/ws_o_izvodjacu.php?OBJECT_ID=101087|url-status=bot: unknown}}</ref> Godine [[1995.]] nastupaju i pobjeđuju na [[Dora|Dori]] s pjesmom „Nostalgija“ u duetu s [[Lidija Horvat Dunjko|Lidijom Horvat Dunjko]], a na [[Eurosong]]u u [[Dublin]]u osvajaju 6. mjesto. U srpnju iste godine nastupaju na festivalu [[Melodije hrvatskog Jadrana]] s pjesmom „Zlato jubavi“. === Odlazak Danijele Martinović i razdoblje s Jelenom Rozgom (1996. – 2006.) === Godine [[1996.]] sastav napušta [[Danijela Martinović]], a na njeno mjesto dolazi [[Jelena Rozga]]. Godine 1995. Tonči Huljić je počeo tražiti novu pjevačicu za grupu Magazin koja je trebala zamijeniti [[Danijela Martinović|Danijelu Martinović]]. Tonči i Jelenina majka Marija dogovorili su audiciju. Jelena je u jednom zagrebačkom restoranu otpjevala pjesme ''Opusti se'' i ''Zlato ljubavi'' nakon čega je primljena u grupu. Jelena je prvo na [[Dora|Dori]] nastupala pod svojim imenom izvevši pjesmu "Aha" te je osvojila drugo mjesto, a tek je kasnije na [[Melodije hrvatskog Jadrana|Melodijama hrvatskog Jadrana]] 1996. godine debitirala kao pjevačica grupe Magazin i to s pjesmom ''Suze biserne''. S nepunih 19 godina, Jelena je postala novom pjevačicom sastava.<ref>[http://www.vecernji.hr/biografije/jelena-rozga-617 Jelena Rozga – Večernji.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140722051111/http://www.vecernji.hr/biografije/jelena-rozga-617 |date=22. srpnja 2014. }} Objavljeno: 20. veljače 2012. (pristupljeno 12. veljače 2014.)</ref> Iste godine objavljen je album pod nazivom [[Nebo boje moje ljubavi]] na kojem su se našle velike uspješnice: ''Suze biserne'', ''Minut srca tvog'', ''Nebo boje moje ljubavi'' i ''Samo navika''. Album je ostvario zlatnu tiražu.<ref name="crorec"></ref>Godinu [[1997.]] obilježio je nastup na [[Dora|Dori]] i to s pjesmom ''Opijum'', a nakon toga i nastup na [[Melodije hrvatskog Jadrana|Melodijama hrvatskog Jadrana]] '97. s pjesmom ''Ime mi spominje''. Dvije godine nakon albuma ''Nebo boje moje ljubavi'', [[1998.]] godine, objavljen je album [[Da si ti ja]]. Na navedenom albumu također su se našle brojne uspješne pjesme, uključujući: ''Gutljaj vina'', ''Ginem'', ''Briga me'', ''Na svijetu sve'', ''Idi i ne budi ljude'', ''Luna'', ''Na sve svete'' i ''Opijum''. S pjesmom ''Na svijetu sve'' grupa se natjecala na [[Dora|Dori]] [[1998.]] godine, a s pjesmom ''Idi i ne budi ljude'' na ''Melodijama hrvatskog Jadrana'' '98. Album je dosegao platinastu tiražu u Hrvatskoj i Sloveniji.<ref>{{Cite web|url=https://bestsellingalbums.org/album/28442|title=DA SI TI JA by MAGAZIN sales and awards}}</ref> Na [[Dora|Dori]] [[1999.]] godine grupa nastupa s pjesmom ''Kasno je'', a na MHJ s pjesmom ''Ako poludim''. Nakon albuma ''Da si ti ja'', objavljen je album [[Minus i plus]] [[2000.]] godine. Uz navedenu, istoimenu pjesmu, na albumu se našle i uspješnice poput pjesama: ''Je l' zbog nje'', ''Kasno je'', ''Nemam snage da se pomirim'', ''Ako poludim'' i ''Hrvatska raspodija''. Nakon albuma ''Minus i plus'', objavljen je album [[S druge strane Mjeseca]], [[2002.]] godine. Album je nastavio uspjehe prethodnih albuma pa su se tako i na ovom albumu našle brojne uspješne pjesme poput: ''S druge strane mjeseca'', ''Ne vjerujem tebi, ne vjerujem sebi'', ''Dani su bez broja'' i ''Ko me zove''. Album simboličnog naziva [[Paaa.?]] posljednji je album grupe Magazin s Jelenom kao vodećim vokalom. Kao i prethodni albumi, album je ostvario veliki komercijalni uspjeh i sadržao je brojne hitove kao što su pjesme: ''Ne tiče me se'', ''Troši i uživaj'', ''Kad bi bio blizu'' i ''Da li znaš da te ne volim''. Na Radijskom festivalu grupa je [[2003.]] godine izvela pjesmu ''Kad bi bio blizu'', a na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] iste godine pjesmu ''Da li znaš da te ne volim''. Godinu dana poslije, grupa je na Splitskom festivalu izvela pjesmu ''Ne tiče me se'' i ujedno i pobijedila na festivalu. Magazin se nakon gotovo pet godina odsustva [[2005.]] godine ponovno vraća na Doru s pjesmom ''Nazaret'' i osvojio je drugo mjesto, a godine dana poslije na istoj su manifestaciji nastupili s pjesmom ''Oprosti mala''. Ujedno se taj nastup smatra i posljednjim nastupom grupe s Jelenom Rozgom kao vokalom. Gotovo deset godina, koliko je Jelena bila članicom grupe Magazin, smatra se jednim od najuspješnijih i najproduktivnijih razdoblja grupe.<ref>[http://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101087 Magazin – Crorec.hr]</ref> Grupa Magazin je uz uspješne pjesme i albume, s Jelenom kao pjevačicom održala i velike koncertne turneje. Tako su održani koncerti u beogradskom Sava Centru 2002. i 2004. godine, dok je 2000. godine održan koncert u sarajevskoj [[Skenderija|Skenderiji]]. Jelena [[2006.]] godine napušta sastav. === Odlazak Jelene Rozge i razdoblje s Ivanom Kovač (2006. – 2010.) === Godine [[2006.]] [[Jelena Rozga]] napušta grupu, a novi [[pjevanje|vokal]] sastava postaje [[Ivana Kovač]], kći poznatog pjevača [[Mišo Kovač|Miše Kovača]]. Iste godine objavljuju album ''[[Dama i car]]'', koji se dosta razlikuje od glazbenog izričaja Magazina u proteklih 10 godina. Sljedeće godine izlazi novi album koji sadrži obrade poznatih pjesama Magazina u [[bossa nova]] stilu. Neuspjeli pokušaj smirenijeg tona Magazina završava [[2010.]] godine, kada [[Ivana Kovač]] napušta sastav, a na njeno mjesto dolazi [[Andrea Šušnjara]]. === Odlazak Ivane Kovač i razdoblje s Andreom Šušnjarom (2010. – 2024.) === [[Andrea Šušnjara]], jedna od kandidatkinja na audiciji za pjevačicu Magazina 2006. godine, postala je nova pjevačica grupe Magazin. Debitirala je na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „Sijamski blizanci“ 2010. godine koja ubrzo postiže veliki uspjeh. Godine [[2014.]] Magazin izbacuje 18. album [[Mislim pozitivno!|''Mislim pozitivno!'']] s pjesmama poput "Kemija", "Još se ne bi udala", "Maslačak", "Luzer" i drugih, na kojem je Andrea samostalno otpjevala sve pjesme. Godine 2017. Magazin izdaje pjesmu "Žena, a ne broj" koja je stekla veliku popularnost, skupivši 17 milijuna pregleda na YouTubeu (do 2026. godine). Andrea napušta sastav krajem 2024. godine kako bi se posvetila samostalnoj karijeri. === Odlazak Andree Šušnjare i predstavljanje Lorene Bućan (2024. – danas) === U zagrebačkom klubu ''Mint'', [[7. studenoga]] [[2024.]] godine, tijekom posljednjeg koncerta grupe Magazin s Andreom Šušnjarom, predstavljen je novi glavni vokal grupe Magazin, [[Lorena Bućan]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova era Magazina: Huljić predstavio novu pjevačicu – Lorenu Bućan|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/nova-era-magazina-huljic-predstavio-novu-pjevacicu-lorenu-bucan/2613699.aspx|access-date=2024-11-07|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Idućeg dana, izbacuju novu pjesmu "Nesvjestica" sa spotom na YouTube kanalu grupe. Nakon 30. godina, Magazin ponovno nastupa na Dori 2025. godine s pjesmom "AaAaA" na engleskom jeziku s kojom završavaju na 3. mjestu<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Stopić|first=Bartol|date=2025-03-05|title=HRT objavio detaljne rezultate glasovanja na Dori 2025.!|url=https://eurosong.hr/hrt-objavio-detaljne-rezultate-glasovanja-na-dori-2025/|url-status=live|access-date=|website=eurosong.hr|language=hr}}</ref>. Osim toga, tijekom iste godine objavljuju dvije nove pjesme: "Voljela sam" i "Kao žena ženi". Početkom 2026. godine, zatvaraju Doru 2026. godine sa show programom najvećih hitova<ref>{{Citiranje weba|title=Tonči Huljić i Magazin zatvorili finale Dore 2026|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/magazin-zatvorio-finale-dore-2026-12573352|url-status=live|access-date=|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref>, potom objavljuju pjesmu "Jabuka", a 29. lipnja 2026. godine, premjerno prikazuju spot pjesme "E moj ti" na YouTube kanalu grupe, koju dva dana kasnije, premjerno izvode na Melodijama Jadrana 2026. godine u Splitu. U rujnu 2026. godine objavljuju novu pjesmu "Lagao si za 3 života" koja je odabrana kao naslovna pjesma serije "Slučajna obitelj".<ref>{{Citiranje weba|title=Spot Magazina za seriju "Slučajna obitelj" premijerno u subotu na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-spot-magazina-za-seriju-slucajna-obitelj-premijerno-u-subotu-na-novoj-tv---999748.html|url-status=live|access-date=|website=Nova TV|language=hr}}</ref> Magazin je 06. listopada 2026. godine održao koncert kojim je obilježio 40 godina albuma ''Put putujem'' u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski pred mnogobrojnom publikom. Posebno iznenađenje večeri, bio je gost iznenađenja Tonči Huljić koji je otpjevao pjesmu "''Ja sam rojen da mi bude lipo''", a potom je zajedno s Lorenom otpjevao pjesmu "''Đana''".<ref>{{Citiranje weba|title=Cijeli Lisinski pjevao u glas: Magazin priredio spektakl za pamćenje, a Tonči Huljić iznenadio publiku|url=https://story.hr/Celebrity/a409736/cijeli-lisinski-pjevao-u-glas-magazin-priredio-spektakl-za-pamcenje.html|url-status=live|access-date=|website=Story|language=hr}}</ref> == Diskografija == {{glavni|Dodatak:Diskografija sastava Magazin}} ''U zagradama je označen broj prodanih primjeraka.''{{ni}} === Studijski albumi === *1982. – ''[[Slatko stanje]]'' (200 000) *1983. – ''[[Kokolo]]'' (270 000) *1984. – ''[[O, la, la]]'' (12 000) *1985. – ''[[Piši mi]]'', platinasta (380 000) *1986. – ''[[Put putujem]]'', dijamantna (670 000) *1987. – ''[[Magazin (album)|Magazin]]'', dijamantna (630 000) *1988. – ''[[Besane noći]]'', dijamantna (460 000) *1989. – ''[[Dobro jutro (Magazinov album)|Dobro jutro]]'', dijamantna (380 000) *1991. – ''[[Da mi te zaljubit' u mene]]'' (50 000) *1993. – ''[[Došlo vrijeme]]'' (43 000) *1994. – ''[[Simpatija (Magazinov album)|Simpatija]]'' (41 000) *1996. – ''[[Nebo boje moje ljubavi]]'' *1998. – ''[[Da si ti ja]]'' (120 000) *2000. – ''[[Minus i plus]]'' (42 000) *2002. – ''[[S druge strane Mjeseca]]'' (22 000) *2004. – ''[[Paaa..?]]'' (28 000) *2007. – ''[[Dama i car]]'' *2014. – ''[[Mislim pozitivno!]]'' (8500) === Kompilacijski albumi === *1990. – ''[[Svi najveći hitovi 1983. - 1990.]]'' platinasta *1993. – ''[[Najbolje godine (album Magazina)|Najbolje godine]]'' 400.000 *1999. – ''[[Balade]]'' *2001. – ''[[The best of 1]]'' *2001. – ''[[The best of 2]]'' *2005. – ''[[Dueti (album Magazina)|Dueti]]'' *2006. – ''[[The platinium collection]]'' *2008. – ''[[Bossa N'Magazin]]'' *2010. – ''Najljepše ljubavne pjesme (1983. - 1990.)'' *2011. – ''Godine s Ivanom (2006. -2010.)'' *2013. – ''[[100 originalnih pjesama]]'' *2018. – ''Best of Collection(1983. - 1990.)'' === Singlovi === *"Školski dani", "Uspomene toplog ljeta" ([[Beogradsko proleće]] 1979.), *"Doviđenja ljubavi", "Sve ću dati ako mi se vrati" ([[Zagrebački festival]] 1979.) *"Zaboravi", "Zbogom klinci" ([[Splitski festival]] 1980.) *"Esmeralda", "U malom caffe baru" *"Ne brini ništa" ([[Zagrebački festival]] 1981.) *"Sjećanja", "Moje milo" ([[Splitski festival]] 1981.) ==Festivali== === Splitski festival === *1983. – Kokolo – 1. mjesto *1984. – Nikola *1985. – Vrati mi, vrati sve *1986. – Ne mogu da ga ne volim – 2. mjesto *2003. – Da li znaš da te ne volim *2004. – Ne tiče me se – 1. mjesto *2007. – Čija sam kad tvoja nisam *2009. – Ne traži do mene *2010. – Sijamski blizanci *2011. – Maslačak *2012. – Dušu nemaš da me na njoj nosiš – Nagrada "Srebrni val" (2. nagrada žirija) *2013. – Isti kao ti *2014. – No, no, no (Misli pozitivno) ===Melodije hrvatskog Jadrana=== *1993. – Neću se vratiti – 3. mjesto žiri<ref>{{Cite web|url=https://skalinada.hr/melodije.php?p=1993|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1993|archive-url=https://web.archive.org/web/20241212083252/https://skalinada.hr/melodije.php?p=1993|archive-date=12 December 2024}}</ref> *1994. – Simpatija – 1. mjesto Grand prix<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119050426/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-date=January 19, 2001|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1994}}</ref> *1995. – Zlato jubavi – 2. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1995|archive-url=https://web.archive.org/web/20191021195423/http://skalinada.hr/melodije.php?p=1995|archive-date=October 21, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1995}}</ref> *1996. – Suze biserne – 2. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1996|archive-url=https://web.archive.org/web/20191031070134/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1996|archive-date=October 31, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1996}}</ref> *1997. – Ime mi spominje *1998. – Idi i ne budi ljude – 3. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1998|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020094016/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1998|archive-date=October 20, 2020|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1998}}</ref> *1999. – Ako poludim *1999. – Sudnji dan – 2. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1999|archive-url=https://web.archive.org/web/20201025225007/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1999|archive-date=October 25, 2020|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1999}}</ref> *2000. – Nemam snage da se pomirim – 3. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20191021203408/http://skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-date=October 21, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 2000}}</ref> *2002. – Ne vjerujem tebi, ne vjerujem sebi *2026. - E moj ti === Dora === *1995. – Nostalgija – 1. mjesto *1997. – Opijum – 7. mjesto *1998. – Na svijetu sve – 6. mjesto *1999. – Kasno je – 5. mjesto *2000. – Rapsodija – 5. mjesto *2005. – Nazaret – 2. mjesto *2006. – Oprosti mala – 8. mjesto *2025. – AaAaA – 3. mjesto === CMC festival=== *2008. – Migrena *2011. – Još se ne bi udala *2012. – Muško bez karaktera *2013. – Parada *2014. – Školovana da preživim *2015. – Doktore *2016. – Ima dana *2017. – Žena, a ne broj *2018. – Titanik *2019. – Lozinka za sreću *2020. – Samo da se zna (Jaka sam ti ja) *2021. – Mora li, mora ===Eurosong=== *1995. – Nostalgija – 6. mjesto ===Ostali festivali=== *1985. – [[Zagrebfest]] – Piši mi – 2. mjesto *2002. – [[Hrvatski radijski festival|HRF]] – Ko me zove *2002. – [[Zlatne žice Slavonije]] – Hajde, reci kako *2003. – [[Hrvatski radijski festival|HRF]]- Kad bi bio blizu *2004. – [[OGAE Song contest]] – Ne tiče me se – 7. mjesto *2004. – [[Zlatne žice Slavonije]] – Često *2009. – [[Hrvatski radijski festival|HRF]] – Voda teče *2010. – [[Zadarfest]] – Kemija == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.grupamagazin.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160110061647/http://grupamagazin.com/ |date=10. siječnja 2016. }} [[Kategorija:Magazin (sastav)| ]] [[Kategorija:Hrvatski eurovizijski izvođači]] kw6y9pw79cnk468a2ckkv44j5e4f3a8 7616220 7616212 2026-10-10T19:51:08Z ~2026-54727-28 375080 Pravilno formatirani nazivi pjesama s apostrofima te nazivi albuma s italic prema https://pravopis.hr/pravilo/navodnici/71/ 7616220 wikitext text/x-wiki {{Replace|{{Replace|{{Infookvir glazbenik | Ime = Magazin | Img = Magazin (sastav, 1983).jpeg | Img_capt = Magazin [[1983.]] godine; {{Nowrap|slijeva- nadesno}}: [[Željko Baričić]], [[Miro Crnko]], [[Ljiljana Nikolovska]], [[Zoran Marinković]], [[Nenad Vesanović]], [[Tonči Huljić]] | Img_size = | Landscape = | Background = | Pseudonim = | Osnivanje = [[1979.]] | Žanr = [[zabavna glazba]] | Djelatno_razdoblje = od [[1979.]] g. | Producentska_kuća = [[Jugoton]], [[Croatia Records|H]], [[Tonika]], [[Orfej]] | Angažman = [[Doris Dragović]], [[Mladen Vojičić Tifa|Mladen Vojičić]], [[Oliver Dragojević]], [[Igor Cukrov]] | URL = [http://www.grupamagazin.com/ www.grupamagazin.com] | Originalna postava = Željko Baričić, Igor Biočić, Zoran Marinković, Miro Crnko, Majda Šoletić | Sadašnji članovi = Željko Baričić, Nenad Vesanović, [[Lorena Bućan]] | Bivši članovi = Igor Biočić, Zoran Marinković, Miro Crnko <hr> Majda Šoletić (1. pjevačica), Marija Kuzmić (2. pjevačica), [[Ljiljana Nikolovska]] (3. pjevačica), [[Danijela Martinović]] (4. pjevačica), [[Jelena Rozga]] (5. pjevačica), [[Ivana Kovač]] (6. pjevačica), [[Andrea Šušnjara]] (7. pjevačica), [[Tonči Huljić]], Ante Miletić, [[Ivan Huljić]] | nagrade = [[Festival zabavne glazbe Split|Velika nagrada Splitskoga festivala]] | Značajni instrumenti = }}|Članovi/članice|{{Nowrap|Članovi/članice}}}}|članice (članice)|{{Nowrap|članovi/članice}}}} '''Magazin''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Zabavna glazba|zabavno-glazbeni]] sastav iz [[Split]]a, osnovan [[1979.]] godine pod nazivom '''Dalmatinski Magazin'''. Trenutni članovi sastava su gitarist Željko Baričić, basist Nenad Vesanović i glavni vokal, [[Lorena Bućan]]. == Povijest == === Osnutak i i prvi glazbeni uspjesi (1979. – 1983.) === Godine [[1979.]] sastav Magazin, tada pod imenom '''Mladi batali''', osnovali su Željko Baričić Zoran Marinković, Miro Crnko, Igor Biočić i [[pjevanje|vokal]] Majda Šoletić. Iste godine potpisuju diskografski ugovor s diskografskom kućom [[Jugoton]] i snimaju prve [[Long play|LP]] singlove, ali i mijenjaju ime grupe u '''Dalmatinski magazin'''. Potkraj iste godine sastav dobiva dva nova člana [[Tonči Huljić|Tončija Huljić]]a i Nenada Vesanovića Keku. Početkom [[1982.]] godine sastav napušta Majda Šoletić, a na njezino mjesto dolazi Marija Kuzmić. Iste godine sastav mijenja ime grupe u '''Magazin''' i snima svoje prvi album ''[[Slatko stanje]]'',<ref>[http://www.discogs.com/Magazin-Slatko-Stanje/release/2889411 Slatko stanje, 1982.] discogs.com</ref> a nastupa i na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „Dišpetožo moja mala“, gdje osvajaju prvu nagradu stručnog žirija. Potkraj godine nastupaju i na [[Zagrebfest]]u s pjesmom „Moja mala mila“. === Razdoblje s Ljiljanom Nikolovskom i album Put putujem (1983. – 1991.) === Tijekom 1983. godine, sastav napušta Marija Kuzmić, a na njezino mjesto dolazi [[Ljiljana Nikolovska]], koja nastupa prvi put na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „Kokolo“, zahvaljujući kojoj kompilacijski album Splitskog festivala ''Split 83'' dostiže rekordnu tiražu. U prosincu 1983. godine objavljuju drugi album ''[[Kokolo]]'', koji dostiže platinastu nakladu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://icv.com.hr/2013/08/pjesma-dana-put-putujem-magazin/ |title=“Kokolo” dostiže platinastu nakladu |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029201830/http://icv.com.hr/2013/08/pjesma-dana-put-putujem-magazin/ |archive-date=29. listopada 2013. |access-date=29. listopada 2013.}}</ref> Bubnjar Zoran Marinković [[1984.]] godine napušta sastav, a na njegovo mjesto dolazi novi bubnjar Ante Miletić. Sastav iste godine nastupa na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „Nikola“, a potom objavljuju i treći album ''[[O, la, la]]''. Godine [[1985.]] nastupaju s pjesmom „Vrati mi, vrati sve“ na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]], a s pjesmom „Piši mi“ na [[Zagrebfest]]u, koja unatoč daleko najvećem broju glasova publike, ne pobjeđuje zbog glasanja žirija. U znak prosvjeda na ceremoniji proglašenja pobjednika sastav odbija izaći na binu i primiti drugu nagradu publike, a revoltirani posjetitelji su uz glasno negodovanje i zvižduke, u ogromnom broju napustili dvoranu [[Lisinski]]. Album ''[[Piši mi]]'' je objavljen iste godine, a dostiže dijamantsku nakladu.<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101087 Album “Piši mi” dostigao je dijamantnu tiražu]</ref> Godine 1986. nastupaju na Splitskom festivalu s pjesmom „Ne mogu da ga ne volim“ i osvajaju drugu nagradu publike. Na Zagrebfestu iste godine dobivaju nagradu, pjesma „Piši mi“ proglašena je za najizvođenijom skladbom s prethodnog festivala. Iste godine objavljuju album Put putujem za koji im diskografska kuća Jugoton dodjeljuje nagradu „Zlatna ptica“ za prodanih 300.000 primjeraka, a do danas prodan je u više od 550.000 primjeraka. Godine 1987. sastav odlazi na veliku turneju po Jugoslaviji, a koncem godine objavljuju album ''Magazin'', koji je prodan u više od 500.000 primjeraka i za koji su dobili nagradu „Zlatna ptica“. Godine 1988. objavljuju album ''Besane noći'', koji je prodan u dijamantnoj nakladi, a 1989. godine objavljuju album ''Dobro jutro,'' posljednji album s vokalima Ljiljane Nikolovske. Potkraj 1990. objavljena je velika kompilacija S''vi najveći hitovi 1983-1990'' s 26 najboljih pjesama grupe Magazin koja je otpjevala Ljiljana Nikolovska. Nakon te kompilacije ona napušta grupu i odlazi u SAD. === Odlazak Ljiljane Nikolovske i razdoblje s Danijelom Martinović (1991. – 1996.) === Umjesto Ljiljane Nikolovske dolazi [[Danijela Martinović]]. Godine [[1991.]] objavljuju album ''[[Da mi te zaljubit u mene]]'', i snimaju pjesmu "Mir, mir, mir do neba", a iste godine sastav, iz obiteljskih razloga, napušta klavijaturist Miro Crnko. Godine 1992. objavljuju pjesmu "Potonut ću" u duetu s Markom Perkovićem Thompsonom, a također je gostovao na velikom koncertu 12. travnja 1992. na kojem su skupa pjevali razne hitove grupe Magazin uz pojedine pjesme Marka Perkovića Thompsona.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-02-27|title=Nekadašnji supružnici prije braka dijelili su pozornicu: Znate li duet Thompsona i Magazina|url=https://direktno.hr/zivot/zabava/nekadasnji-supruznici-prije-braka-dijelili-su-pozornicu-znate-li-duet-thompsona-i-magazina-339410/|url-status=live|access-date=|website=direktno.hr|language=hr}}</ref> Godine [[1993.]] objavljuju novi album ''[[Došlo vrijeme]]'' i nastupaju na festivalu [[Melodije hrvatskog Jadrana]] s pjesmom „Neću se vratiti“. Sljedeće godine ponovo nastupaju na festivalu [[Melodije hrvatskog Jadrana]] s pjesmom „Simpatija“, duet s [[Marija Bubić|Marijom Bubić]] i osvajaju Grand prix festivala.<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119050426/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-date=January 19, 2001|title=Melodije Hrvatskog Jadrana 1994}}</ref> Iste godine objavljuju album ''[[Simpatija]]'' koji u izdanju [[Croatia Records]]a dostiže zlatnu nakladu. <ref name="crorec">{{Cite web|url=http://shop.crorec.hr/crorec.hr/ws_o_izvodjacu.php?OBJECT_ID=101087|title=Magazin Croatia Records|access-date=23. srpnja 2025.|archive-date=11. kolovoza 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140811234712/http://shop.crorec.hr/crorec.hr/ws_o_izvodjacu.php?OBJECT_ID=101087|url-status=bot: unknown}}</ref> Godine [[1995.]] nastupaju i pobjeđuju na [[Dora|Dori]] s pjesmom „Nostalgija“ u duetu s [[Lidija Horvat Dunjko|Lidijom Horvat Dunjko]], a na [[Eurosong]]u u [[Dublin]]u osvajaju 6. mjesto. U srpnju iste godine nastupaju na festivalu [[Melodije hrvatskog Jadrana]] s pjesmom „Zlato jubavi“. === Odlazak Danijele Martinović i razdoblje s Jelenom Rozgom (1996. – 2006.) === Godine [[1996.]] sastav napušta [[Danijela Martinović]], a na njeno mjesto dolazi [[Jelena Rozga]]. Godine 1995. Tonči Huljić je počeo tražiti novu pjevačicu za grupu Magazin koja je trebala zamijeniti [[Danijela Martinović|Danijelu Martinović]]. Tonči i Jelenina majka Marija dogovorili su audiciju. Jelena je u jednom zagrebačkom restoranu otpjevala pjesme "Opusti se" i "Zlato ljubavi" nakon čega je primljena u grupu. Jelena je prvo na [[Dora|Dori]] nastupala pod svojim imenom izvevši pjesmu "Aha" te je osvojila drugo mjesto, a tek je kasnije na [[Melodije hrvatskog Jadrana|Melodijama hrvatskog Jadrana]] 1996. godine debitirala kao pjevačica grupe Magazin i to s pjesmom "Suze biserne''"''. S nepunih 19 godina, Jelena je postala novom pjevačicom sastava.<ref>[http://www.vecernji.hr/biografije/jelena-rozga-617 Jelena Rozga – Večernji.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140722051111/http://www.vecernji.hr/biografije/jelena-rozga-617 |date=22. srpnja 2014. }} Objavljeno: 20. veljače 2012. (pristupljeno 12. veljače 2014.)</ref> Iste godine objavljen je album pod nazivom ''[[Nebo boje moje ljubavi]]'' na kojem su se našle velike uspješnice: "Suze biserne", "Minut srca tvog", "Nebo boje moje ljubavi" i "Samo navika". Album je ostvario zlatnu tiražu.<ref name="crorec"></ref>Godinu [[1997.]] obilježio je nastup na [[Dora|Dori]] i to s pjesmom "Opijum", a nakon toga i nastup na [[Melodije hrvatskog Jadrana|Melodijama hrvatskog Jadrana]] '97. s pjesmom "Ime mi spominje". Dvije godine nakon albuma ''Nebo boje moje ljubavi'', [[1998.]] godine, objavljen je album ''[[Da si ti ja]]''. Na navedenom albumu također su se našle brojne uspješne pjesme, uključujući: "Gutljaj vina", "Ginem", "Briga me", "Na svijetu sve", "Idi i ne budi ljude", "Luna", "Na sve svete" i "Opijum". S pjesmom "Na svijetu sve" grupa se natjecala na [[Dora|Dori]] [[1998.]] godine, a s pjesmom "Idi i ne budi ljude" na ''Melodijama hrvatskog Jadrana'' '98. Album je dosegao platinastu tiražu u Hrvatskoj i Sloveniji.<ref>{{Cite web|url=https://bestsellingalbums.org/album/28442|title=DA SI TI JA by MAGAZIN sales and awards}}</ref> Na [[Dora|Dori]] [[1999.]] godine grupa nastupa s pjesmom "Kasno je''"'', a na MHJ s pjesmom "Ako poludim''"''. Nakon albuma ''Da si ti ja'', objavljen je album ''[[Minus i plus]]'' [[2000.]] godine. Uz navedenu, istoimenu pjesmu, na albumu se našle i uspješnice poput pjesama: "Je l' zbog nje"," Kasno je", "Nemam snage da se pomirim", "Ako poludim" i "Hrvatska raspodija". Nakon albuma ''Minus i plus'', objavljen je album ''[[S druge strane Mjeseca]]'', [[2002.]] godine. Album je nastavio uspjehe prethodnih albuma pa su se tako i na ovom albumu našle brojne uspješne pjesme poput: "S druge strane mjeseca", "Ne vjerujem tebi, ne vjerujem sebi", "Dani su bez broja" i "Ko me zove". Album simboličnog naziva [[Paaa.?|''Paaa.?'']] posljednji je album grupe Magazin s Jelenom kao vodećim vokalom. Kao i prethodni albumi, album je ostvario veliki komercijalni uspjeh i sadržao je brojne hitove kao što su pjesme: "Ne tiče me se", "Troši i uživaj", "Kad bi bio blizu" i "Da li znaš da te ne volim". Na Radijskom festivalu grupa je [[2003.]] godine izvela pjesmu "Kad bi bio blizu", a na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] iste godine pjesmu "Da li znaš da te ne volim". Godinu dana poslije, grupa je na Splitskom festivalu izvela pjesmu "Ne tiče me se''"'' i ujedno i pobijedila na festivalu. Magazin se nakon gotovo pet godina odsustva [[2005.]] godine ponovno vraća na Doru s pjesmom "Nazaret''"'' i osvojio je drugo mjesto, a godine dana poslije na istoj su manifestaciji nastupili s pjesmom "Oprosti mala''"''. Ujedno se taj nastup smatra i posljednjim nastupom grupe s Jelenom Rozgom kao vokalom. Gotovo deset godina, koliko je Jelena bila članicom grupe Magazin, smatra se jednim od najuspješnijih i najproduktivnijih razdoblja grupe.<ref>[http://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101087 Magazin – Crorec.hr]</ref> Grupa Magazin je uz uspješne pjesme i albume, s Jelenom kao pjevačicom održala i velike koncertne turneje. Tako su održani koncerti u beogradskom Sava Centru 2002. i 2004. godine, dok je 2000. godine održan koncert u sarajevskoj [[Skenderija|Skenderiji]]. Jelena [[2006.]] godine napušta sastav. === Odlazak Jelene Rozge i razdoblje s Ivanom Kovač (2006. – 2010.) === Godine [[2006.]] [[Jelena Rozga]] napušta grupu, a novi [[pjevanje|vokal]] sastava postaje [[Ivana Kovač]], kći poznatog pjevača [[Mišo Kovač|Miše Kovača]]. Iste godine objavljuju album ''[[Dama i car]]'', koji se dosta razlikuje od glazbenog izričaja Magazina u proteklih 10 godina. Sljedeće godine izlazi novi album koji sadrži obrade poznatih pjesama Magazina u [[bossa nova]] stilu. Neuspjeli pokušaj smirenijeg tona Magazina završava [[2010.]] godine, kada [[Ivana Kovač]] napušta sastav, a na njeno mjesto dolazi [[Andrea Šušnjara]]. === Odlazak Ivane Kovač i razdoblje s Andreom Šušnjarom (2010. – 2024.) === [[Andrea Šušnjara]], jedna od kandidatkinja na audiciji za pjevačicu Magazina 2006. godine, postala je nova pjevačica grupe Magazin. Debitirala je na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „Sijamski blizanci“ 2010. godine koja ubrzo postiže veliki uspjeh. Godine [[2014.]] Magazin izbacuje 18. album [[Mislim pozitivno!|''Mislim pozitivno!'']] s pjesmama poput "Kemija", "Još se ne bi udala", "Maslačak", "Luzer" i drugih, na kojem je Andrea samostalno otpjevala sve pjesme. Godine 2017. Magazin izdaje pjesmu "Žena, a ne broj" koja je stekla veliku popularnost, skupivši 17 milijuna pregleda na YouTubeu (do 2026. godine). Andrea napušta sastav krajem 2024. godine kako bi se posvetila samostalnoj karijeri. === Odlazak Andree Šušnjare i predstavljanje Lorene Bućan (2024. – danas) === U zagrebačkom klubu ''Mint'', [[7. studenoga]] [[2024.]] godine, tijekom posljednjeg koncerta grupe Magazin s Andreom Šušnjarom, predstavljen je novi glavni vokal grupe Magazin, [[Lorena Bućan]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova era Magazina: Huljić predstavio novu pjevačicu – Lorenu Bućan|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/nova-era-magazina-huljic-predstavio-novu-pjevacicu-lorenu-bucan/2613699.aspx|access-date=2024-11-07|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> Idućeg dana, izbacuju novu pjesmu "Nesvjestica" sa spotom na YouTube kanalu grupe. Nakon 30. godina, Magazin ponovno nastupa na Dori 2025. godine s pjesmom "AaAaA" na engleskom jeziku s kojom završavaju na 3. mjestu<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Stopić|first=Bartol|date=2025-03-05|title=HRT objavio detaljne rezultate glasovanja na Dori 2025.!|url=https://eurosong.hr/hrt-objavio-detaljne-rezultate-glasovanja-na-dori-2025/|url-status=live|access-date=|website=eurosong.hr|language=hr}}</ref>. Osim toga, tijekom iste godine objavljuju dvije nove pjesme: "Voljela sam" i "Kao žena ženi". Početkom 2026. godine, zatvaraju Doru 2026. godine sa show programom najvećih hitova<ref>{{Citiranje weba|title=Tonči Huljić i Magazin zatvorili finale Dore 2026|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/magazin-zatvorio-finale-dore-2026-12573352|url-status=live|access-date=|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref>, potom objavljuju pjesmu "Jabuka", a 29. lipnja 2026. godine, premjerno prikazuju spot pjesme "E moj ti" na YouTube kanalu grupe, koju dva dana kasnije, premjerno izvode na Melodijama Jadrana 2026. godine u Splitu. U rujnu 2026. godine objavljuju novu pjesmu "Lagao si za 3 života" koja je odabrana kao naslovna pjesma serije "Slučajna obitelj".<ref>{{Citiranje weba|title=Spot Magazina za seriju "Slučajna obitelj" premijerno u subotu na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-spot-magazina-za-seriju-slucajna-obitelj-premijerno-u-subotu-na-novoj-tv---999748.html|url-status=live|access-date=|website=Nova TV|language=hr}}</ref> Magazin je 06. listopada 2026. godine održao koncert kojim je obilježio 40 godina albuma ''Put putujem'' u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski pred mnogobrojnom publikom. Posebno iznenađenje večeri, bio je gost iznenađenja Tonči Huljić koji je otpjevao pjesmu "Ja sam rojen da mi bude lipo", a potom je zajedno s Lorenom otpjevao pjesmu "Đana".<ref>{{Citiranje weba|title=Cijeli Lisinski pjevao u glas: Magazin priredio spektakl za pamćenje, a Tonči Huljić iznenadio publiku|url=https://story.hr/Celebrity/a409736/cijeli-lisinski-pjevao-u-glas-magazin-priredio-spektakl-za-pamcenje.html|url-status=live|access-date=|website=Story|language=hr}}</ref> == Diskografija == {{glavni|Dodatak:Diskografija sastava Magazin}} ''U zagradama je označen broj prodanih primjeraka.''{{ni}} === Studijski albumi === *1982. – ''[[Slatko stanje]]'' (200 000) *1983. – ''[[Kokolo]]'' (270 000) *1984. – ''[[O, la, la]]'' (12 000) *1985. – ''[[Piši mi]]'', platinasta (380 000) *1986. – ''[[Put putujem]]'', dijamantna (670 000) *1987. – ''[[Magazin (album)|Magazin]]'', dijamantna (630 000) *1988. – ''[[Besane noći]]'', dijamantna (460 000) *1989. – ''[[Dobro jutro (Magazinov album)|Dobro jutro]]'', dijamantna (380 000) *1991. – ''[[Da mi te zaljubit' u mene]]'' (50 000) *1993. – ''[[Došlo vrijeme]]'' (43 000) *1994. – ''[[Simpatija (Magazinov album)|Simpatija]]'' (41 000) *1996. – ''[[Nebo boje moje ljubavi]]'' *1998. – ''[[Da si ti ja]]'' (120 000) *2000. – ''[[Minus i plus]]'' (42 000) *2002. – ''[[S druge strane Mjeseca]]'' (22 000) *2004. – ''[[Paaa..?]]'' (28 000) *2007. – ''[[Dama i car]]'' *2014. – ''[[Mislim pozitivno!]]'' (8500) === Kompilacijski albumi === *1990. – ''[[Svi najveći hitovi 1983. - 1990.]]'' platinasta *1993. – ''[[Najbolje godine (album Magazina)|Najbolje godine]]'' 400.000 *1999. – ''[[Balade]]'' *2001. – ''[[The best of 1]]'' *2001. – ''[[The best of 2]]'' *2005. – ''[[Dueti (album Magazina)|Dueti]]'' *2006. – ''[[The platinium collection]]'' *2008. – ''[[Bossa N'Magazin]]'' *2010. – ''Najljepše ljubavne pjesme (1983. - 1990.)'' *2011. – ''Godine s Ivanom (2006. -2010.)'' *2013. – ''[[100 originalnih pjesama]]'' *2018. – ''Best of Collection(1983. - 1990.)'' === Singlovi === *"Školski dani", "Uspomene toplog ljeta" ([[Beogradsko proleće]] 1979.), *"Doviđenja ljubavi", "Sve ću dati ako mi se vrati" ([[Zagrebački festival]] 1979.) *"Zaboravi", "Zbogom klinci" ([[Splitski festival]] 1980.) *"Esmeralda", "U malom caffe baru" *"Ne brini ništa" ([[Zagrebački festival]] 1981.) *"Sjećanja", "Moje milo" ([[Splitski festival]] 1981.) ==Festivali== === Splitski festival === *1983. – Kokolo – 1. mjesto *1984. – Nikola *1985. – Vrati mi, vrati sve *1986. – Ne mogu da ga ne volim – 2. mjesto *2003. – Da li znaš da te ne volim *2004. – Ne tiče me se – 1. mjesto *2007. – Čija sam kad tvoja nisam *2009. – Ne traži do mene *2010. – Sijamski blizanci *2011. – Maslačak *2012. – Dušu nemaš da me na njoj nosiš – Nagrada "Srebrni val" (2. nagrada žirija) *2013. – Isti kao ti *2014. – No, no, no (Misli pozitivno) ===Melodije hrvatskog Jadrana=== *1993. – Neću se vratiti – 3. mjesto žiri<ref>{{Cite web|url=https://skalinada.hr/melodije.php?p=1993|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1993|archive-url=https://web.archive.org/web/20241212083252/https://skalinada.hr/melodije.php?p=1993|archive-date=12 December 2024}}</ref> *1994. – Simpatija – 1. mjesto Grand prix<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119050426/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-date=January 19, 2001|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1994}}</ref> *1995. – Zlato jubavi – 2. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1995|archive-url=https://web.archive.org/web/20191021195423/http://skalinada.hr/melodije.php?p=1995|archive-date=October 21, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1995}}</ref> *1996. – Suze biserne – 2. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1996|archive-url=https://web.archive.org/web/20191031070134/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1996|archive-date=October 31, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1996}}</ref> *1997. – Ime mi spominje *1998. – Idi i ne budi ljude – 3. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1998|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020094016/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1998|archive-date=October 20, 2020|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1998}}</ref> *1999. – Ako poludim *1999. – Sudnji dan – 2. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1999|archive-url=https://web.archive.org/web/20201025225007/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1999|archive-date=October 25, 2020|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1999}}</ref> *2000. – Nemam snage da se pomirim – 3. mjesto publika<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20191021203408/http://skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-date=October 21, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 2000}}</ref> *2002. – Ne vjerujem tebi, ne vjerujem sebi *2026. - E moj ti === Dora === *1995. – Nostalgija – 1. mjesto *1997. – Opijum – 7. mjesto *1998. – Na svijetu sve – 6. mjesto *1999. – Kasno je – 5. mjesto *2000. – Rapsodija – 5. mjesto *2005. – Nazaret – 2. mjesto *2006. – Oprosti mala – 8. mjesto *2025. – AaAaA – 3. mjesto === CMC festival=== *2008. – Migrena *2011. – Još se ne bi udala *2012. – Muško bez karaktera *2013. – Parada *2014. – Školovana da preživim *2015. – Doktore *2016. – Ima dana *2017. – Žena, a ne broj *2018. – Titanik *2019. – Lozinka za sreću *2020. – Samo da se zna (Jaka sam ti ja) *2021. – Mora li, mora ===Eurosong=== *1995. – Nostalgija – 6. mjesto ===Ostali festivali=== *1985. – [[Zagrebfest]] – Piši mi – 2. mjesto *2002. – [[Hrvatski radijski festival|HRF]] – Ko me zove *2002. – [[Zlatne žice Slavonije]] – Hajde, reci kako *2003. – [[Hrvatski radijski festival|HRF]]- Kad bi bio blizu *2004. – [[OGAE Song contest]] – Ne tiče me se – 7. mjesto *2004. – [[Zlatne žice Slavonije]] – Često *2009. – [[Hrvatski radijski festival|HRF]] – Voda teče *2010. – [[Zadarfest]] – Kemija == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.grupamagazin.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160110061647/http://grupamagazin.com/ |date=10. siječnja 2016. }} [[Kategorija:Magazin (sastav)| ]] [[Kategorija:Hrvatski eurovizijski izvođači]] 04hv5dvrv99cfgjv44a9tffqa681gzf 0 193973 7616230 7573498 2026-10-10T20:18:18Z Hrm1991 375086 Nakon 35 godina 12 rujna 2026, otkrivena je spomen ploča o događaju kada su četvorca hrabrih oteli brod JRM oznake DJČ-612, izvjesili hrvatsku zastavu na prvi ratni brod HRM-a oznake DJB-103. Sve to u vrijeme tada još ne priznate RH. 7616230 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2020.}} [[Datoteka:Spomenik u utvrdi na Prevlaci.JPG|mini|Spomenik mornarima [[Otrantski baraž|otrantske bitke]] iz 1917. na poluotoku [[Prevlaka|Prevlaci]]]] Početci [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]] sežu u rani srednji vijek i pomorske sukobe hrvatskih država, a kasnije i [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]] s [[Mlečani]]ma, Arapima i drugim protivnicima. [[Hrvatska ratna mornarica#Dan Hrvatske ratne mornarice|Dan Hrvatske ratne mornarice]] Hrvatske ratne mornarice slavi se [[18. rujna]] u sjećanje na taj dan [[887.]] i pobjedu flote pod [[Branimir|knezom Branimirom]] nad Mlečanima kod [[Makarska|Makarske]]. Hrvatski pomorci i brodovi sudjelovali su u raznim bitkama i mornaricama tijekom stoljeća. Od konačnog [[Habsburška Monarhija|habsburškog]] preuzimanja [[Markgrofovija Istra|Istre]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] 1815., ustrojava se prva moderna ratna mornarica na hrvatskom području. Gotovo sve važne mornaričke luke i tvrđave bile su na hrvatskom dijelu Jadrana, a više od trećine pripadnika bili su Hrvati. [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Hrvatski partizani]] su 1942., tijekom [[Guvernatorat Dalmacija|talijanske okupacije]] Jadrana, osnovali gerilsku [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] koja je uz pomoć [[Royal Navy|Britanaca]] oslobodila primorje od Nijemaca i Talijana. Moderna Hrvatska ratna mornarica osnovana je tijekom osamostaljenja Hrvatske od [[SFRJ|Jugoslavije]], čije je brodovlje i luke preuzela, u rujnu 1991. Sudjelovala je aktivno u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], a od 2015. i u mirovnim operacijama i NATO-vim vježbama i izvan Jadranskog mora. == Srednji vijek == Prema izvoru [[Langobardi|langobardskog]] pisca Pavla Đakona godine 642. [[Hrvati]] su nazočni mnoštvom brodova pod gradom Sepontom ([[Manfredonia|Manfredonija]] u južnoj Italiji). U mletačkim zapisima iz druge polovine 7. stoljeća mnoštvo je zapisa o problemima [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] s hrvatskim [[gusar]]ima, što je u to doba bio za sve zemlje znatan izvor prihoda. Isti izvori govore o Hrvatima kao uspješnim brodograditeljima. Već u doba kneza [[Vladislav]]a (821. – 835.) izvori spominju jaku mornaricu. Zahvaljujući pomorskoj moći Hrvatske knez [[Mislav]] (835. – 845.) je onemogućio Veneciji uspostaviti kontrolu na istočnom Jadranu. Za vladavine kneza [[Trpimir]]a (845. – 864.) [[Hrvati]] su prodrli do [[Furlanija-Julijska krajina|Furlanije]] i pred samu [[Venecija|Veneciju]]. Jaka hrvatska mornarica za vladavine kneza [[Domagoj]]a (864. – 876.) uspješno je obranila svoju obalu od Venecije, te je 866. Mletački dužd Partezipazio bio prisiljen sklopiti mir. Velika napast u to doba na Jadranu bili su [[Saraceni]]. Stoga je sklopljen savez [[Bizant]]a, Venecije i Hrvata, a kasnije i [[Papa|Pape]] i [[Franci|Franaka]] te se hrvatska mornarica 871. istakla kao saveznik franačkog cara [[Ludovik II., car Svetog Rimskog Carstva|Ludovika II]]. u oslobađanju [[Bari]]ja od Saracena. [[Datoteka:Spomen-ploča bitke kod Makarske 887..jpg|200px|minijatura|lijevo|Spomen-ploča prvoj zapisanoj hrvatskoj pomorskoj pobjedi u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitki kod Makarske]] nad Mlečanima]] {{Glavni|Hrvatsko-mletački ratovi}} U vrijeme kneza [[Branimir]]a (879. – 892.), odnosno u vrijeme kada [[Hrvatska]] postaje potpuno neovisna država, i hrvatska mornarica nastavlja svoj uspon. To je razdoblje u kojem se odvija poznata [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitka u srednjedalmatinskom akvatoriju]] i kada su u potpunosti poraženi Mlečani 18. rujna 887. Tada je poginuo i sam mletački dužd Petar Candiano. Sljedećih stotinu godina za slobodnu plovidbu [[Jadran]]om, [[Mlečani]] su plaćali Hrvatima danak.<ref>{{cite journal |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=18748&lang=en |title=The Papal Letters of the second half of the IXth Century to addressees in Croatia |first=Milko |last=Brković |journal=Radovi |publisher=Institute for Historical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zadar |number=43 |date=Listopad 2001. |pages=31&ndash;32 |accessdate=2012-07-27}}</ref> [[Datoteka:Kondura, Nin.2.jpg|thumb|Replika ranosrednjevjekovne hrvatske [[Kondura|kondure]] u Ninu]] U djelu [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]] ''[[O upravljanju carstvom|De administando imperio]]'' navodi se da je Hrvatska u vrijeme [[Kralj Tomislav|Tomislava]] (925. – 928.) imala 80 [[sagena]] s po 40 mornara i 100 [[kondura]] s 10 do 20 mornara, ne računajući veslače. Razdoblje [[Stjepan Držislav|Stjepana Držislava]] (969. – 996.) obilježeno je uspješnom pomorskom trgovinom i čuvanjem pomorskih puteva te dominacijom Hrvatske na istočnoj obali Jadranskog mora. Kralj Hrvatske i Dalmacije [[Petar Krešimir IV.]] (1058. – 1074.) proširio je svoje kraljevstvo "na kopnu i na moru". Samostanu Sv. Krševana u [[Zadar|Zadru]] godine 1069. daruje otok [[Maun (otok)|Maun]] koji se nalazi "u našem dalmatinskom moru" (''in nostro dalmatico mari''). U to vrijeme spominje se vojvoda hrvatske kraljevske mornarice Rusin, a sama titula "vojvoda" koju su nosili samo državni dostojanstvenici govori o važnosti mornarice. U prvoj godini vladavine kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] (1074. – 1089.) na Jadran prodiru [[Normani]]. Kao Normanski saveznik, Zvonimir se uključio u rat protiv [[Bizant]]a i Venecije. Tako je 1084. normanski knez i vojvoda od Apulije, [[Robert Guiscard]] napao zapadne provincije Bizantskog carstva, kralj Zvonimir mu je poslao u pomoć svoju flotu. Normani su zaposjeli gradove na istočnoj obali. Jedino je sigurno da [[Rab]] nikad nije pao. Od godine 1082. do 1084. doba je saveza Normana i Hrvata koji je sklopljen pod utjecajem Pape [[Grgur VII.|Grgura VII.]]: Zajedno su vodili niz pomorskih bitaka protiv bizantsko-mletačke mornarice. Tako je u studenom 1084. i u kolovozu 1085. strahovito je potučena mletačka flota. [[File:Battle of Lepanto 1571.jpg|thumb|Bitka kod Lepanta 1571.]] Smrću Zvonimira 1089. pada državna i pomorska moć Hrvatske. Jadranska obala, zbog manjeg interesa [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Ugarsko-Hrvatske Države]] za more, prelazi u ruke Bizanta, i, s prekidima, Venecije. Od 1358. Ugarsko-Hrvatska Kraljevina pod [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovikom]] ponovno gospodari gotovo cijelom istočnom jadranskom obalom od Krka do Kotora te ustrojava ratnu mornaricu na čelu s "kraljevskim admiralom Hrvatske i Dalmacije" koji je istodobno bio i knez Hvara, Brača i Korčule.<ref name="klaic">[[Vjekoslav Klaić]], [https://books.google.com/books?id=g88JAAAAIAAJ&hl=hr&pg=PA25#v=onepage&q&f=false ''Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Opseg 2, Dij. 2-3,], L. Hartman, 1901., str. 25.</ref> Za mornaricu je svaki dalmatinski grad morao doprinositi galijom ili manjim brodom, ovisno o gospodarskoj snazi.<ref name="klaic"/> Ta hrvatsko-dalmatinska mornarica imala je 12-15 galija i više manjih brodova te je bila koncentrirana u vodama između Trogira, Visa i Hvara.<ref name="klaic"/> Postojala je do 1413., kada gotovo svu obalu zaposjeda [[Mletačka Republika]]. Hrvatski moreplovci služili su i u mletačkoj mornarici (admiral [[Ivan iz Vrane]]) te su sudjelovali i u mletačkim bitkama ([[Bitka kod Lepanta]] 1571.).<ref>Lovorka Čoralić i Ivana Prijatelj Pavičić, [https://hrcak.srce.hr/clanak/19576 "Ivan iz Vrane – mletački admiral u Lepantskom boju (1571.)"], Povijesni prilozi, sv. 29, br. 29. Prosinac 2005.</ref> [[Dubrovačka Republika]] uspjela je očuvati neovisnost, specijaliziravši se za pomorsku trgovinu. Pred njezin nestanak, 1800., ukupna flota (zajedno s ribarskim brodovima) imala je 673 jedrenjaka, od čega je bilo 255 većih brodova koji su plovili izvan teritorijalnih voda [[Dubrovnik]]a. Ukupan broj jedrenjaka prekooceanske plovidbe iznosio je oko 230 brodova. Tada je u Dubrovniku bilo oko 7.000 pomoraca, brodograditelja, brodovlasnika i pripadnika drugih pomorskih struka. == Moderno doba == === Austro-Ugarska === {{Glavni|Austro-ugarska ratna mornarica}} {{Dvostruka slika|lijevo|Constantine Volanakis Naval battle at Lissa.jpg|200|Coat_of_arms_of_the_Austro-Hungarian_Navy.png|150|[[Bitka kod Visa|Bitka kod Visa 1866.]]|Grb ratne mornarice uključivao je i [[hrvatski grb]]}} Krajem sedamnaestog i početkom 18. stoljeća [[Habsburška Monarhija]], u čijem je sastavu tada bila [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]] s jadranskom obalom od Rijeke do Karlobaga, počinje ulagati veće napore u stvaranje pomorske sile koja bi štitila trgovačke brodove i kontrolirala trgovinu prema lukama u Rijeci i Trstu. Ratno brodogradilište i [[Brodogradilište Kraljevica|arsenal u Kraljevici]] utemeljeni su 1729., da bi novi zamah dobili 1764. – 1768. tijekom vladanja [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]].<ref>Karaman, Igor. "Kraljevica - ratna luka i arsenal Habsburške monarhije u osamnaestom stoljeću", ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', sv. 11, br. 1. Rujan 1978.</ref> Nakon kratkotrajne Napoleonove vladavine, Habsburška Monarhija 1815. preuzima cijelu istočnojadransku obalu te ustrojava vlast. Habsburzi organiziraju prvu modernu ratnu mornaricu, čija glavna luka postaje Pula. Tijekom [[Austrijsko-pruski rat|talijansko-austrijskog rata]] 1866., obje [[flota|flote]] su se sukobile 20. rujna u ključnoj [[Bitka kod Visa|bitki kod Visa]]. Pobjedom koju je odnijela austrijska flota pod [[Wilhelm von Tegetthoff|Wilhelmom von Tegetthoffom]] [[Habsburška Monarhija]] je osigurala prevlast na Jadranskom moru. Nakon 1867. mornarica je postala zajednička nadležnost Austro-Ugarske te je službeni jezik postao njemački, iako su časnici morali znati više jezika. Ambiciozna Monarhija slala je mornaricu u intervencije i pothvate izvan Jadrana. Godine 1869. austrijska [[fregata]] ''Donau'' od 2000 BRT s 350 članova posade koji su, osim viših časnika, bili pomorci s hrvatskih otôkā i obale, poduzima putovanje oko svijeta. Brod je krenuo iz [[Pula|Pule]] u srpnju i vratio se u ožujku 1871. obišavši cijelu zemaljsku kuglu. Sačuvan je i brodski dnevnik kojeg je vodio član posade Matija Politeo iz [[Starigrad]]a na otoku [[Hvar]]u. U [[:en:Austro-Hungarian North Pole Expedition|austro-ugarskoj polarnoj ekspediciji]] 1872. – 1874., koja je otkrila [[Zemlja Franje Josipa|Zemlju Franje Josipa]], na brodu ''Tegethoff'' sudjelovali su i Hrvati Petar Lusica s Cresa ([[wikt:noštromo|noštromo]]) i Antun Večerina (tesar). 1890. – 1891. korveta ''Zrinski'' (''Zrinyi'') plovila je do [[Nanking]]a te je posada mapirala i opisala dijelove rijeke [[Jangce]]. Časnik Jerolim Benko Bojnički o ekspediciji je objavio knjigu. [[Datoteka:Vukovic-pod.jpg|thumb|right|Kontraadmiral [[Janko Vuković-Podkapelski]]]] [[Datoteka:Prva hrvatska zastava 52 3 1919 dis.jpg|thumb|left|Svečano podizanje prve [[Hrvatska zastava|hrvatske zastave]] na ratnom brodu, [[Pula]], 31. listopada 1918.]] Razdoblje od 1911. do 1914. izuzetno je bitno za razvoj ratne mornarice. Tada su u Rijeci i Trstu porinuti njeni najveći brodovi: ''[[SMS Viribus Unitis]]'', ''SMS Tegetthoff'', ''SMS Prinz Eugen'' i ''[[SMS Szent Istvan]]''. Ovo su razdoblje obilježili i pomorski zapovjednici hrvatskog podrijetla na najvišim položajima u Carskoj i kraljevskoj ratnoj mornarici, poput admirala [[Maximilian Njegovan|Maksimilijana Njegovana]] ili kapetana bojnog broda [[Janko Vuković Podkapelski|Janka Vukovića Podkapelskog]]. Godine 1915. 34% mornaričkog osoblja bili su [[Hrvati]].<ref>Christian Falvey, Martina Bílá, [http://www.radio.cz/en/section/czech-history/when-czech-mariners-sailed-the-seas "When Czech mariners sailed the seas",] Radio Prague, 10. svibnja 2011.</ref> U sklopu mornarice, od 1915. hrvatski mornari sudjeluju u Prvom svjetskom ratu protiv Italije i ostalih saveznica Antante. Nezadovoljni mornari pokrenuli su i [[Pobuna mornara u Boki kotorskoj|pobunu]] u bazi u Boki kotorskoj krajem rata. ==== Država SHS ==== Nakon [[Raspad Austro-Ugarske|sloma]] Austro-Ugarske, [[31. listopada]] [[1918.]] zapovjednik mornarice [[Miklos Horthy]] na admiralskom brodu ''[[Viribus Unitis]]'' u Puli, po nalogu cara i kralja [[Karlo I. Austrijski|Karla I.]], predao je sve brodovlje i luke novoosnovanoj Državi SHS. Mornaricu su formalno preuzeli izaslanici zagrebačkog [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća]] (dr. [[Ante Tresić Pavičić]], [[Vilim Bukšeg]] i dr. Ivan Čop) te članovi Mjesnog odbora Narodnog vijeća u Puli. Tada je na brodovima istaknuta hrvatska zastava, dok je zapovjedni brod ''[[Viribus Unitis]]'' preimenovan u ''Jugoslavija''.<ref>Elvis Mileta, [http://radio.hrt.hr/clanak/96-godina-od-potonuca-viribusa-unitisa/73904/ "96 godina od potonuća Viribusa Unitisa"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916213127/http://radio.hrt.hr/clanak/96-godina-od-potonuca-viribusa-unitisa/73904/ |date=16. rujna 2016. }}, Hrvatski radio, objavljeno: 31. listopada 2014.</ref><ref>[http://www.istrapedia.hr/hrv/1281/viribus-unitis/istra-a-z/ "Viribus Unitis"], Istrapedia, pristupljeno 8. srpnja 2016.</ref> Nove vlasti promaknule su kbb [[Janko Vuković Podkapelski|Janka Vukovića Podkapelskog]] u čin kontraadmirala te je imenovan zapovjednikom flote, a kontraadmiral [[Dragutin Prica]] imenovan je povjerenikom za mornaricu Države SHS u Zagrebu. Idućeg dana talijanska brodica specijalne konstrukcije zvana ''mignata'', slična upravljanom torpedu, prodrla je u pulsku luku i potopila zapovjedni brod ''Viribus Unitis'' zajedno s 250 mornara i zapovjednikom Jankom Vukovićem. Unatoč predaji u ruke [[Država SHS|Države SHS]], ubrzo je gotovo sve austro-ugarske brodove i naoružanje po ulasku u jadranske luke preuzela Italija i druge snage [[Antanta|Antante]] kao dio ratnog plijena i odštete. === Kraljevina Jugoslavija === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-185-0116-27A, Bucht von Kotor (-), jugoslawische Schiffe.jpg|thumb|right|250px|Zarobljeni jugoslavenski brodovi u Boki u travnju 1941. Slijeva: laki krstaš ''Dalmacija'' te brod za opskrbu podmornica ''Hvar''.]] {{Glavni|Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica}} Ratna mornarica nadalje se razvija i u vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. No, gubitkom Istre, Rijeke, Zadra i otoka u korist Italije 1921., glavne luke postaju Šibenik, Split, Gruž i Kotor. Mornarica je isprva posjedovala samo zastarjele stare austro-ugarske brodove te su polako opremani i nabavljani novi brodovi i podmornice, uglavnom u inozemstvu. Ustrojeno je i mornaričko zrakoplovstvo. Mornarica nije sudjelovala u sukobima, a prilikom [[Travanjski rat|invazije na Jugoslaviju]] 1941. simbolično je djelovala protiv nastupajućih Talijana, koji su zarobili gotovo čitavu flotu. Hrvatska posada [[TA48|torpiljarke]] u [[Šibenik]]u po napadu na Jugoslaviju se pobunila i istaknula hrvatsku zastavu.<ref>Begić, Krešimir Miron. ''HOS 1941.-1945'', 1998., str. 15.</ref> === Drugi svjetski rat === {{Glavni|Mornarica NDH|NOVJ#Partizanska mornarica|l2=Partizanska mornarica}} U [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugom svjetskom ratu]], čitava stara jugoslavenska mornarica pala je u ruke [[Fašistička Italija|Talijanima]], koji pripajaju ostatak Kvarnera i [[Guvernatorat Dalmacija|velik dio Dalmacije]] te [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim sporazumima]] zabranjuju novonastaloj [[NDH]] stvaranje vlastite mornarice. Mornarica NDH je ustrojena značajnije tek 1943., ali nije igrala gotovo nikakvu ulogu na jadranskom bojištu te su je Nijemci raspustili zbog nepouzdanosti i prebjega partizanima. Hrvatski mornari novačeni su i u [[Kriegsmarine|njemačku]] i [[Regia Marina|talijansku]] ratnu mornaricu.<ref>Prestint, Danilo. [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/192802/Default.aspx "Splićani i Zadrani stradali u Libiji - otkrivamo imena poginulih Dalmatinaca na talijanskoj mornarici"], ''Slobodna Dalmacija'', 5. studenoga 2012.</ref> U sklopu njemačke mornarice poslan je i [[Hrvatska pomorska legija|odred mornara]] na Crno more. [[Kapitulacija Italije|Padom Italije]] u rujnu 1943., sve više postaje vidljiva gerilska partizanska mornarica, koju su osnovali [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942. Bila je opremljena priručnim i preuređenim plovilima, uglavnom za prijevoz vojnika i opskrbu te se oslanjala na savezničku podršku. Partizanska mornarica do kraja rata je zajedno s Britancima polako preuzela nadzor nad otocima te unutarnjim vodama. Od 6019 ljudi Mornarice NOVJ, 5390 su bili Hrvati (89,5%).<ref>Zvonimir Despot, [http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/sve-o-pomorskom-ratu-na-jadranu-u-drugome-svjetskom-ratu-5496 "Sve o pomorskom ratu na Jadranu u Drugome svjetskom ratu"], Objava: 27. srpnja 2014.</ref><ref>Krešimir Sršen, prof. [https://www.sabh.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=595:prigodni-govor-u-povodu-70-obljetnice-dana-mornarice-i-50-obljetnice-otkrivanja-spomenika-galebova-krila-u-podgori-&catid=4:govori&Itemid=16 "Prigodni govor u povodu 70. obljetnice dana mornarice i 50 obljetnice otkrivanja spomenika „Galebova krila“ u Podgori"], sabh.hr, Podgora, 9. rujna 2012.</ref> Samo kroz srednjodalmatinski četvrti Pomorski obalni sektor (obala Rogoznica-Zaostrog i otoci Hvar, Brač, Vis, Šolta)<ref>{{Citiranje weba |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_11175 |title=Arhinet, IV. POS |access-date=30. rujna 2024. |archive-date=23. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250123195701/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_11175 |url-status=dead }}</ref> prošlo je 4.702 boraca od kojih je 81 poginuo.<ref>[https://znaci.org/00003/652_1.pdf IV. POS], 1983., Prilog II, BORCI IV POMORSKOG OBALSKOG SEKTORA 1943-1945.</ref> <gallery class="center"> Datoteka:Senj statue.jpg|Spomenik mornarima NOVJ u [[Senj]]u Datoteka:Split -- Svjetionik Pomorac.jpg|[[Spomenik palim pomorcima|Spomen-svjetionik i Spomenik pomorcu]] na Katalinića brigu, Split Datoteka:Podgora Kroatien 3.JPG|[[Spomenik Galebova krila]], [[Podgora]] </gallery> === Socijalistička Jugoslavija === {{Glavni|Jugoslavenska ratna mornarica}} [[Datoteka:Naval Heritage Collection 01.jpg|thumb|Bivše jugoslavenske podmornice klase [[Podmornice klase Heroj|Heroj]] (P-821) i [[Podmornice klase Una|Una]] (P-912)]] Nakon 1945. Hrvatskoj su priključeni Rijeka, Zadar, Istra i otoci. Mornarica se nastavila razvijati iz gerilske partizanske mornarice. Hrvatski mornari i časnici ([[Ljubo Truta]], [[Mate Jerković]], [[Dinko Šurkalo]], [[Bogdan Pecotić]], [[Stanko Parmać]] i dr.) bili su prisutni u svim strukturama [[Jugoslavenska ratna mornarica|ratne mornarice]], a glavne pomorske baze su se nalazile na području Hrvatske. Tijekom [[hladni rat|hladnog rata]], Jugoslavija je značajno ulagala u mornaricu. Na Jadranu je izgrađeno mnogo luka, potkopa i pristana za ratne brodove i podmornice. Uz vlastite brodove, gradila je i podmornice, što ju je svrstavalo u jednu od pet zemalja svijeta koja ih proizvodi.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/hrvatska-vojska-drasticno-je-tehnicki-zapustena-956284 "Hrvatska vojska drastično je tehnički zapuštena"], Večernji list/Deutsche Welle, 19. kolovoza 2014.</ref> Projektirao ih je [[Brodarski institut]] u Zagrebu, a gradila brodogradilišta u Puli i Splitu.<ref>B. P., [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/313981/tko-je-unistio-industriju-koja-je-hrvatskoj-mogla-donositi-milijune "Tko je uništio industriju koja je Hrvatskoj mogla donositi milijune?"], Slobodna Dalmacija, 29. svibnja 2016.</ref> Tijekom 1991. JRM je, kao i ostatak JNA, ratovala protiv Republike Hrvatske, a kad se konačno morala povući iz hrvatskih baza i luka, temeljito je uništila gotovo svu tehniku i kapacitete. Hrvatske snage uspjele su zarobiti ili preoteti nešto manje od četvrtine flote. Otoke [[Vis]] i [[Lastovo]], značajna uporišta JRM, mornarica je napustila tek u svibnju 1992. == Moderna hrvatska mornarica == === Domovinski rat === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|180px|[[Admiral flote]] [[Sveto Letica|Sveto Letica-Barba]], prvi zapovjednik HRM (1991.-1996.). Borio se i u sklopu [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizanske mornarice]] u Drugom svjetskom ratu]] ==== 1991. ==== Nakon osnivanja Zbora narodne garde kao prvih vojnih snaga RH krajem svibnja 1991. i izbijanja otvorenog rata između hrvatskih i jugoslavenskih postrojbi na kopnu i u zraku, Hrvatska je odlučila preuzeti kontrolu nad morem i priobaljem. Tako bi se dobilo na dubini djelovanja i manevarskom prostoru, jer je pod hrvatskim nadzorom u okolici Zadra, Biograda i Dubrovnika ostao tek uzak pojas primorja, a manji dio obale je bio i okupiran ([[Maslenički most|masleničko ždrilo]] kod Zadra te Ston, Zaton, Slano i Konavle na jugu). U [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradu]] u okolici Zadra ''ad hoc'' su formirane pomorske snage od nekolicine ribarica i trajekata za prijevoz i izvlačenje pripadnika [[4. gardijska brigada|4. gardijske brigade]].<ref>[http://radio.hrt.hr/radio-zadar/clanak/morem-prevozili-branitelje-hranu-ranjene/150310/ "Morem prevozili branitelje, hranu, ranjene"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170727164608/http://radio.hrt.hr/radio-zadar/clanak/morem-prevozili-branitelje-hranu-ranjene/150310/ |date=27. srpnja 2017. }}, HRT - Radio Zadar, 25. srpnja 2017.</ref> Prvi transport obavljen je u noći 29./30. srpnja. Zadarska 112. brigada HV-a je 21. kolovoza za svoje potrebe ustrojila flotilu od 3 remorkera i ribarska broda u [[Kali]] na otoku [[Ugljan]]u.<ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/12082011/zdenko-vidov-izgleda-kao-da-je-netko--namjerno-kocio-stvaranje-odreda ''Zdenko Vidov: Izgleda kao da je netko namjerno kočio stvaranje odreda'']</ref><ref>Siniša Klarica, [http://www.zadarskilist.hr/clanci/12092011/vidov-borba-za-obranu-domovine-naglo-pada-u-zaborav Vidov: Borba za obranu domovine naglo pada u zaborav], 12. rujna 2011.</ref> Odlukom predsjednika [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] o imenovanju zapovjednika HRM [[12. rujna]] [[1991.]] službeno je započelo ustrojavanje mornarice. Zapovjednikom netom osnovane Hrvatske ratne mornarice postao je umirovljeni [[admiral]] JRM i jedan od osnivača [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizanske mornarice]] u Drugom svjetskom ratu, [[Sveto Letica]]. U prvih tjedan dana ustrojeno je zapovjedništvo HRM sa zadaćama motrenja neprijateljskih snaga i prikupljanja informacija za razbijanje pomorske blokade Jadrana, onemogućavanja pristupa neprijateljskom brodovlju, osiguranja prometa prema okupiranim područjima i otocima, potiskivanja neprijatelja iz uporišta na hrvatskom dijelu Jadrana te zaštita civila.<ref>Banovac, str. 14.</ref> Odmah se pristupilo osnivanju prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Kao i ostatak Oružanih snaga RH u nastajanju, nove hrvatske pomorske snage morale su osvojiti i preuzeti baze i oružje jugoslavenskih snaga na području Hrvatske. Jugoslavenska mornarica imala je glavne baze u Puli, Šibeniku (Kuline), Splitu (Lora) i Visu, uz mnoge obalne topničke bitnice, skladišta, potkope i pristane diljem Jadrana. Prvi brod u hrvatskoj floti bio je desantno-jurišni [[čamac]] [[DJB-103|DJČ-103]] koji je zaplijenjen od [[JRM]] [[14. rujna]], dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]], [https://www.youtube.com/live/n6tkwsRpnMk Spomen ploča] . U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla - Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] osvojena su skladišta strjeljiva i naoružanja, a u Tatinjama i skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u bazi [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila, dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničko-remontnog zavoda ''[[Velimir Škorpik]]'' preuzeli Zavod u svoje ruke zajedno s 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su plijen od 34 plovila uspjele obraniti tijekom napada JNA na Šibenik.<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014.</ref> Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama (npr. [[OB-02 Šolta]], zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]]), postali temelj izgradnje HRM-a. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u Udarne pomorske snage (UPS): *'''RTOP-402''' - danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' - u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' - u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' - danas [[OB-61 Novigrad]] *'''PČ-180''' - danas [[OB-63 Cavtat]] *'''PČ-181''' - danas [[OB-64 Hrvatska Kostajnica]] [[Datoteka:El Alamein10.jpg|200px|mini|lijevo|Topnička bitnica JRM na Žirju koja se predala hrvatskim snagama 14. rujna koristila je talijanske [[:en:Cannone da 90/53|topove 90/53]], skinute s razarača ''[[Vittorio Veneto (klasa bojnog broda)|Vittorio Venetto]]'' iz Drugog svjetskog rata]] Od odlučujuće važnosti za nadzor obale i priobalja bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90&nbsp;mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100&nbsp;mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88&nbsp;mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88&nbsp;mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85&nbsp;mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88&nbsp;mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. {{multiple image | align = right | direction = vertical | header = | width = 300 | image1 = Boj_u_Splitskom_kanalu.jpg | caption1 = Shematski prikaz Boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] [[14. studenoga|14.]] i [[15. studenoga]] | image2 = Boj_u_Korčulanskom_kanalu.jpg | caption2 = Shematski prikaz Boja u [[Korčulanski kanal|Korčulanskom kanalu]] [[16. studenoga]] }} U jesen 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila Jugoslavenska ratna mornarica i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila Taktička grupa (TG) "Kaštela" koja je, uz veliki ophodni brod ([[VPBR-31 Split|VPBR-31 "Split"]]), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[raketni čamac]] (RČ-306), [[torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Kako bi spriječili JRM u korištenju ratne luke Lora u Splitu i opskrbu TG Kaštela iz te baze, HRM je diverzijom uz pomoć trajekta Jadrolinije 25. rujna položila morske mine na ulazu u luku Lora. Ubrzo je jedna jugoslavenska barkasa naletjela na minu i potonula. Brodovi JRM su prestali koristiti Loru kao bazu, ali su unatoč tome zadržali položaje u Splitskom kanalu, blokirajući pomorski promet, a logistička potpora je organizirana s Visa i Lastova.<ref>Seretinek, str. 39.</ref> Početkom listopada HRM je položila minsku zapreku i u Splitskim vratima. Dana [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim, daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je JRM, uz tri poginula, napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u Šibeniku gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u - gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">I.Ć., [http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559 ''Kapetan Brčić: Moj brod nije pucao na EU promatrače, ispalili smo granate upozorenja''], index.hr, 29. srpnja 2008.</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima JRM-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka Brača oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]]. Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenoga]], sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (ML-143 "Iž", ML-144 "Olib" i ML-153 "Blitvenica"). Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenoga]] otvorile vatru po brodovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do razmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML-143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok Vis. ==== 1992. – 1995. ==== [[Datoteka:Ship Sveti Vlaho.JPG|left|thumb|''Sveti Vlaho'', prvi brod [[odred naoružanih brodova Dubrovnik|ONB Dubrovnik]]]] Iz Visa i Lastova brodovi JRM više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je JRM poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili unutarnjim morskim vodama. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi JRM, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u Dubrovnik. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog bojišta na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. Nakon pregovora, u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. Flota Ratna mornarica [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] bazirana u Boki kotorskoj, unatoč problemima s održavanjem, raspolagala je s 3 [[Fregata|fregate]], 4 raketne topovnjače, 5 raketnih brodova, 5 torpednih brodova, 2 [[podmornice klase Heroj]], 2 - 3 [[podmornice klase Una]], 15 desantno-jurišnih čamaca, bojnom mornaričko-desantnog pješaštva, diverzantima i oko četiri tisuće raznih mina.<ref>Raguž, Jakša. (2009.) [https://hrcak.srce.hr/clanak/87647 "Operacija “Burin” – planovi Hrvatske vojske za zauzimanje istočne Hercegovine 1995. godine"], Časopis za suvremenu povijest, sv. 41, br. 3. Prosinac 2009., str. 638.</ref> Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uvedena raketna topovnjača ''[[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|Kralj Petar Krešimir IV]].'', sagrađena u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]], a dovršen je i desantni brod-minopolagač ''[[DBM-81 Cetina|Cetina]]''. Ubrzo su položene kobilice i za ''[[DBM-82 Krka|Krku]]'' i novu raketnu topovnjaču ''[[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|Dmitar Zvonimir]]'', a dovršavala se i podmornica ''[[P-01 Velebit|Velebit]]''. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo. Još u studenom 1991. na području Dubrovnika je bio osnovan [[Mješoviti odred mornaričko - desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko - desantnog pješaštva]]. U siječnju 1993. HRM je brodovima, [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|mornaričkim pješaštvom]] i diverzantima sudjelovala u [[Operacija Maslenica|operaciji Maslenica]]. Mornaričko desantno pješaštvo je sudjelovalo u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]]. Diverzanti su pazili [[pontonski most]], a desantni brodovi su vršili prebacivanje postrojbi na ruti Ražanac-Starigrad.<ref name="SD">Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/30907/Default.aspx ''Naš prvi ratni brod šminka se za muzej: kaštelanski škver obnavlja muzejski eksponat.''] // Portal "Slobodna Dalmacija.hr", Split, 20. studenoga 2008., 22:38, Pristup.: 26. siječnja 2011., {{ISSN|1333-9192}}</ref> Raketna topovnjača ''[[RTOP-21 Šibenik|Šibenik]]'' je vršila protuzračno osiguranje prostora helikopterskog prebacivanje gardijskih brigada na ruti [[Aerodrom Lučko|Lučko]]-[[Vojna baza Šepurine|Šepurine]]. Maslenica je bila prva operacija hrvatskih snaga u kojoj su zajednički djelovale sve tri grane [[OSRH]]. Nakon provedene operacije, brodovi ''Šibenik'', ''[[TB-51 Vukovar|Vukovar]]'' i ''[[OBM-41 Dubrovnik|Dubrovnik]]'' su više od tri mjeseca vršili protuzračnu obranu i osiguranje Zadra te izgradnje novog [[Maslenički most (autocesta A1)|masleničkog mosta]].<ref name="kardum25">[[Zdravko Kardum|Kardum, Zdravko]]. [http://obris.org/hrvatska/hrm-25-godina-poslije/ "HRM - 25 godina poslije"], obris.org, 12. rujna 2016.</ref> U listopadu 1994. održana je združena vježba [[HRZ|zrakoplovstva]] i mornarice pod nazivom "Posejdon-94", prilikom koje su s ''[[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV]]'' i ''[[RTOP-21 Šibenik|Šibenika]]'' ispaljene rakete [[RBS-15]]B zarobljene od [[JRM]].<ref>Vesna Pintarić: [http://www.hrvatski-vojnik.hr/godina-2015-menu/item/541-protubrodskom-raketom-rbs-15b-izravno-u-cilj.html "Protubrodskom raketom RBS-15B izravno u cilj"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150731034744/http://www.hrvatski-vojnik.hr/godina-2015-menu/item/541-protubrodskom-raketom-rbs-15b-izravno-u-cilj.html |date=31. srpnja 2015. }}, ''Hrvatski vojnik'', broj 474, 26. svibnja 2015.</ref> Kao mete iskorišteni su zarobljeni i potom otpisani brodovi RČ-310 ''Velimir Škorpik'' i TČ-219 ''Streljko''.<ref>[http://www.maketarstvo.net/forum/viewtopic.php?start=0&t=2889 ''HRM "Vukovar" i "Dubrovnik"'']</ref><ref name="PSD">[http://www.youtube.com/watch?hl=en&v=daysDxlF50c&gl=US ''Vojna vjezba drill posjedon- Hrvatska Croatia, Jadran Adriatic 1994''] Operacija ''Posjedon'', video</ref> Rakete i tehnologiju je Švedska prodala Jugoslaviji netom prije rata, a kako je tijekom rata Hrvatska bila pod [[embargo]]m, bez mogućnosti nabave sustava upravljanja ciljanjem, razvio se vlastiti. Uvođenjem raketa RBS-15 u uporabu, HRM je ostvarila prednost pred flotom [[Vojska Jugoslavije|VJ]] koja je raspolagala sličnim starijim i inferiornijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] i P-21 sovjetskog podrijetla. Tijekom [[Operacija Oluja|operacije Oluja]] u kolovozu 1995. mornarica je pripremljenom akcijom kodnog imena "Maestral" izvodila aktivnu obranu u južnom Jadranu za slučaj napada [[SR Jugoslavija|jugoslavenske]] flote iz Boke kotorske.<ref>[[Davor Marijan|Marijan, Davor]]. (2007.) "Oluja", str. 125.</ref> Noć prije početka operacije, dvije raketne topovnjače isplovile su u akvatorij [[Mljet]]a te su bile spremne raketno djelovati.<ref name="kardum25"/> No, do napada RM VJ ipak nije došlo. Usto, za vrijeme operacije brodovi ratne mornarice prevozili su oružane snage u [[Operacija Oluja#Sektor Dalmacija|sektoru Zadar]].<ref name="kardum25"/> HRM je do kraja Domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. Tijekom rata ukupno je poginulo 58 pripadnika Hrvatske ratne mornarice.<ref>Marović, Tihana. [http://slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/275611/cpg/2 "Grabar-Kitarović svečano postrojila mornare u Lori: Nositi uniformu na ovako visokim temperaturama je čast"], ''Slobodna Dalmacija'', 4. lipnja 2015.</ref> Jedino potopljeno plovilo HRM je [[barkasa]] BRM-42, koja je [[28. siječnja]] 1992. naišla je na protubrodsku minu SAG-2.<ref>[https://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/268/28-sijecnja-1992-jedini-potopljeni-brod-hrm 28. siječnja 1992. - Jedini potopljeni brod HRM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305212428/https://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/268/28-sijecnja-1992-jedini-potopljeni-brod-hrm |date=5. ožujka 2021. }}, daniponosa.hrt.hr, pristupljeno 1. lipnja 2020.</ref> Predsjednik i [[Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|vrhovni zapovjednik]] oružanih snaga Franjo Tuđman u [[s:Izvješće predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1995. godini|Izvješću o stanju Republike u 1995.]] podnesenom [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] u siječnju 1996., napomenuo je da su se ''"među pripadnicima Hrvatske ratne mornarice, pod zapovjedništvom admirala [[Sveto Letica|Svete Letice]], u Domovinskom ratu posebno istakli: kapetan bojnog broda Kuzma Pecotić, pukovnik Zdravko Žuvela, kapetan korvete Mile Čatlak te pripadnici [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik|Odreda naoružanih brodova - Dubrovnik]]"''.<ref>[https://static.squarespace.com/static/50a667d9e4b02ac9585b28e4/t/52d525ece4b02a4ced959bfa/1389700588140/Izvjesce%20o%20stanju%20drzave%20i%20nacije%201995.pdf Izvješće o stanju hrvatske države i nacije u 1995. godini]</ref> === Nakon rata === Ratno brodovlje bivše Jugoslavije uključeno je u pitanje sukcesije država nasljednica, no tijekom veljače 1996. godine, Republika Hrvatska izjavljuje kako odustaje od podjele bivše flote, koja je u to doba smještena u Boki kotorskoj.<ref>Švel, Boris (2000.) [https://hrcak.srce.hr/clanak/4881 "Mogući smjerovi razvoja flotnih snaga HRM između 2000. i 2015."] ''Polemos'' 3 (2000.) 1: 69-85, str. 73.</ref> Jugoslavenska podmornica ''Soča'', tijekom rata zarobljena na remontu u Splitu, preinačena je i konačno uvedena u službu u rujnu 1996. pod imenom P-01 ''Velebit''. Godine 1997. planirana je izgradnja [[Korveta|korvete]] po modularnom načelu, deplasmana do dvije tisuće tona, pod radnim nazivom „Hrvatski ratni brod za 21. stoljeće“ te obalne podmornice od 400 do 500 tona, no do ostvarivanja ovih planova nije došlo.<ref>Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Sport/Hajduk/tabid/83/articleType/ArticleView/articleId/203685/Default.aspx "Kotromanović najavio izgradnju pet brodova za Obalnu stražu i odbacio mogućnost da se Lora vrati Gradu"], Slobodna Dalmacija, 27. veljače 2013.</ref> Godine 2001. u [[Brodogradilište Kraljevica|Kraljevici]] je kao dio klase ''Kralj'' porinuta raketna topovnjača ''[[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|Kralj Dmitar Zvonimir]]''. ''Zvonimir'' je dugo bio nedovršenog naoružanja. Pod zapovjednikom kontraadmiralom [[Zdravko Kardum|Zdravkom Kardumom]] (2002. – 2007.) HRM je imala podosta problema s ispravnošću i održavanjem brodovlja.<ref>Eduard Šoštarić, [http://arhiva.nacional.hr/clanak/11110/hrm-nema-nijedan-ispravni-brod "HRM nema nijedan ispravni brod"], objavljeno u Nacionalu br. 460, 7. rujna 2004., pristupljeno 17. listopada 2015.</ref> Američki radari ''Enhanced Peregrine'' nabavljeni su 2003./04. godine kako bi se uspostavio radarski nadzor Jadrana, no nikako nisu stavljeni u funkciju.<ref name="kezic">dipl.ing. Vili Kezić, [http://obris.org/hrvatska/radarska-lutanja-falcon-do-enhanced-peregrine-i-natrag/ "Radarska lutanja - Falcon do Enhanced Peregrine i natrag"], Obris.org, 23. siječnja 2015.</ref> Dugoročnim planom razvoja obrambenog sustava 2006. – 2015. otpisana je jedina hrvatska podmornica ''[[P-01 Velebit|Velebit]]''. Kako je 2007. u sklopu HRM osnovana [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalna straža]], prepušten joj je dio plovila i osoblja. HRM je 2008. u sklopu "offset" sporazuma s Finskom prilikom kupnje borbenih oklopnih vozila [[Patria AMV]] za simboličnu cijenu kupila dvije raketne topovnjače [[Klasa Helsinki|klase Helsinki]], te ih je imenovala ''[[RTOP-42 Dubrovnik|Dubrovnik]]'' (42) i ''[[RTOP-41 Vukovar|Vukovar]]'' (41). Nakon toga, Ministarstvo obrane na čelu s [[Branko Vukelić (ministar)|Brankom Vukelićem]] je razmatralo prodaju raketnih topovnjača ''Zvonimir'' i ''Krešimir'' [[Gruzija|Gruziji]] tijekom [[Rusko-gruzijski rat 2008.|rata s Rusijom]], od čega se odustalo.<ref>Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/20157/Default.aspx "Moskva stopirala prodaju ‘Petra Krešimira’ Gruziji"], Slobodna Dalmacija, Objavljeno 28.08.2008.</ref> Iste 2008. [[Vijeće za obranu Republike Hrvatske|Vijeće za obranu]], nakon velike cijene koju je proizvođač zatražio, donijelo je odluku o odustajanju od remontiranja uskladištenih raketa [[RBS-15]] koje čine glavno i najmoćnije oružje HRM-a te, zapravo, njihovom otpisu.<ref name="tabak">Igor Tabak, [http://obris.org/hrvatska/ispaljivanje-rbs-15-poduhvat-ili-rutina/ "Ispaljivanje RBS-15: Poduhvat ili rutina?"], obris.org, 19. svibnja 2015.</ref> Zbog toga se 2009. razmatrao i otpis dviju raketnih topovnjača, jer su im motori dizajnirane za ratne zadaće - brzo isplovljavanje i raketno djelovanje - te nisu osobito pogodni za dugotrajni nadzor mora.<ref>Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/54280/Default.aspx "Topovnjače "Krešimir" i "Zvonimir" idu u rashod"], Slobodna Dalmacija, objavljeno 12. svibnja 2009.</ref> [[Datoteka:Petar Kresimir Ri 180909.jpg|mini|300px|''Kralj Petar Krešimir IV'' na Dan HRM-a 18. rujna 2009. u Rijeci]] Godine 2011., zbog mjera štednje i višegodišnjeg nedovoljnog financiranja HRM-a, održavanje plovila i mornaričkih tehničkih sredstava obavljano je selektivno kako bi se zadržala plovidbenost, dok se pojedini brodski sustavi, oprema i mornarička tehnička sredstva nisu održavali propisanom dinamikom.<ref name="izvje15">[[#refizvje|Godišnje izvješće (...) za 2011. godinu]], 15.</ref> Obavljen je remont na 12 brodova, a odustalo se od remonta šest brodova.<ref name="izvje15"/> U održavanju plovidbenosti brodova prioritet su brodovi Obalne straže (100% ispravnosti na kraju 2011. godine). Plovidbenost brodova [[Flotila Hrvatske ratne mornarice|Flotile HRM-a]] je iznosila 90%. Kao najveći pojedinačni problem u održavanju brodova i nadalje je bila neispravnost glavnih motora na [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ("Krešimiru")]].<ref name="izvje15"/> Nakon što je "Krešimir" proveo dvije i pol godine izvan funkcije, u lipnju 2014. je konačno remontiran u Šibeniku te je otad u punoj operativnoj uporabi.<ref>Lada Puljizević, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_452.pdf "Raketna topovnjača Kralj Petar Krešimir IV. ponovno zaplovila Jadranom"], ''Hrvatski vojnik'', broj 452, 18. srpnja 2014., str. 14-15.</ref> U [[Brodosplit]]u 17. rujna 2014., nakon višestrukog odgađanja, ministar obrane [[Ante Kotromanović]] svečano je položio kobilicu za prvi iz serije od pet OOB-a (obalnih ophodnih brodova) koji se grade za potrebe Obalne straže HRM-a.<ref>D. Vlahović, [https://hrvatski-vojnik.hr/polozena-kobilica-obalno-ophodnog-broda/ "Položena kobilica obalnog ophodnog broda"], ''Hrvatski vojnik'', 18. rujna 2015.</ref> U listopadu 2014. [[Sabor]]ski odbor za obranu odlučio je konačno osposobiti i modernizirati [[radar]]ski sustav ''Enhanced Peregrine'' te je natječan raspisan u prosincu.<ref name="kezic"/> Odlukom Vijeća za obranu [[2014.]] ipak je u konačnici odlučeno da će HRM zadržati svoje raketne sposobnosti.<ref name="tabak"/> Rakete su se prigodom pregleda pokazale u iznimno dobrom stanju te se pristupilo općem remontu u Hrvatskoj.<ref name="tabak"/><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/257227/Default.aspx "Kontraadmiral Robert Hranj: NATO nema dovoljno brodova, dat ćemo im jednoga"], ''Slobodna Dalmacija'', 15. rujna 2014.</ref> Dana [[14. svibnja]] [[2015.]] izvršeno je pokusno lansiranje: prvi put u povijesti Hrvatske ispaljena je raketa RBS-15 s [[MOL|mobilnog obalnog lansera]] na cilj na moru, što je bio i prvi put da je raketa uopće ispaljena još od 1994.<ref name="tabak"/><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=vzKbshXytTs Nadzorno tehničko gađanje protubrodskom raketom RBS 15B], youtube.com</ref> Nakon uspješnog djelovanja, [[6. listopada]] je prigodom velike vojne vježbe "Združena snaga" s ''[[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]]'' u akvatoriju [[Dugi otok|Dugog otoka]] ispaljena raketa na 26&nbsp;km udaljen cilj.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=lC_SQQCJ3Qg Integrirano djelovanje raketa RBS-15], youtube.com</ref> Nakon sudjelovanja posade i broda ''[[BŠ-72 Andrija Mohorovičić|Andrija Mohorovičić]]'' u operaciji nadzora vanjske pomorske granice EU-a i spašavanja migranata, u listopadu 2015. desantni brodovi-minopolagači ''[[DBM-81 Cetina|Cetina]]'' i ''[[DBM-82 Krka|Krka]]'' su upućeni u Španjolsku kako bi prevezli vojnike i tehniku koji su sudjelovali na [[NATO]]-voj vojnoj vježbi, čime je HRM počela obavljati zadatke i izvan Jadrana. == Literatura == * Barić, Nikica. ''Ustaše na Jadranu. Uprava Nezavisne Države Hrvatske u jadranskoj Hrvatskoj nakon kapitulacije Kraljevine Italije'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2012. * Bukovčan, S. i D. Frigelj. (1993.) [https://hrvatski-vojnik.hr/pdfmagazin/hv_037_91_95.pdf "Stasanje HRM"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161001193735/https://hrvatski-vojnik.hr/pdfmagazin/hv_037_91_95.pdf |date=1. listopada 2016. }}, ''[[Hrvatski vojnik]]'', br. 37, god. III (str. 80-87) * Freivogel, Zvonimir i Achille Rastelli. ''Pomorski rat na Jadranu: 1940. – 1945.'', Zagreb: Despot infinitus, 2014. * {{cite web|ref={{harvid |Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim Snagama Republike Hrvatske za 2011. godinu, s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu |2012}}|date=2012|publisher=[[Vlada RH]]|url=https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/Arhiva//27.%20-%208.pdf|format=PDF|title=Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim Snagama Republike Hrvatske za 2011. godinu, s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu|trans-title=|accessdate=10. listopada 2015|url-status=}} * Novak, Grga. ''Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća'', Knjigotisak, 2004. {{ISBN|9532142215}} * Petković, Dario. ''Ratna mornarica Austro-ugarske Monarhije'', Pula, 2004. {{ISBN|953-6250-80-2}} * Pintarić, Vesna. (rujan 2005.) [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_051.pdf "Razgovor - kontraadmiral Zdravko Kardum, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice"], ''Hrvatski vojnik'', godina II, broj 51., str. 4-7. * Poparić, Bare. [https://books.google.com/books?id=ncsJAAAAIAAJ&hl=hr&pg=PR1#v=onepage&q&f=false ''O pomorskoj sili Hrvata za dobe narodnih vladara''], Matica Hrvatska, Zagreb, 1899. * ''Prilozi za povijest Hrvatske ratne mornarice u Domovinskom ratu (1991.)'', [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata|HMDCDR]], Zagreb, 2007. {{ISBN|978-953-7439-06-4}} *{{cite journal |last=Reljanović |first=Marijo |journal=Hrvatski vojnik |title=Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana |date=Studeni 2001. |language= |url=https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_077_95-04.pdf |issn=1333-9036 |publisher=Ministarstvo obrane Republike Hrvatske |issue=77 |url-status=}} * Seretinek, Željko. (2007.). ''Bitka za Jadran: Razbijanje pomorske blokade jadranskog plovnog puta 14. – 16. studenoga 1991.'', Grad Korčula: centar za kulturu Korčula * Vasiljević, Jovan (1972.) ''Mornarica NOVJ'', Vojnoizdavački zavod, Beograd. * {{cite news |ref={{harvid |Žabec |9 October 2015}}|newspaper=Jutarnji list|date=9. listopada 2015|first=Krešimir|last=Žabec|title='Dmitar Zvonimir' nakon 21 godine ispalio bojnu raketu na moru|trans-title=|language=|url=http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434309/|accessdate=16. listopada 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151011000543/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434309/|archive-date=11. listopada 2015.}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.hpms.hr/index.php Hrvatski pomorski muzej Split] * [http://www.viribus-unitis.hr/ Društvo za proučavanje prošlosti Carske i kraljevske mornarice "Viribus unitis" - Pula] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160719063604/http://www.viribus-unitis.hr/ |date=19. srpnja 2016. }} * [http://www.udhrm.com/ Udruga Dragovoljaca Hrvatske Ratne Mornarice Domovinskog Rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160501065841/http://www.udhrm.com/ |date=1. svibnja 2016. }} * [http://catalogue-lumiere.com/series/info-five-11/ Najstarije snimke] vojnih luka Šibenik i Pula te mornaričkih manevara, 1898. * Midžić, Enes. [http://snimanje.adu.hr/stivo/promio01.html "Prve filmske snimke iz Hrvatske i prve snimke naše mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304204428/http://snimanje.adu.hr/stivo/promio01.html |date=4. ožujka 2016. }}, [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademija dramske umjetnosti]], Zagreb * Kalajžić, Mišel. [http://www.slobodnadalmacija.com/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/293900/Default.aspx "Krševan Meštrović: »Ćaća i stariji brat austrijski, ja i dva brata talijanski, drugi brat partizanski, a unuk hrvatski vojnik!«"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150812082010/http://www.slobodnadalmacija.com/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/293900/Default.aspx |date=12. kolovoza 2015. }}, ''Slobodna Dalmacija'', 26. srpnja 2015. * Šarac, Damir. [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/178824/vjeko-sumic-englezima-sam-na-visu-krao-latu-a-za-tita-u-americi-kupovao-jahtu "Vjeko Sumić: Englezima sam na Visu krao latu, a za Tita u Americi kupovao jahtu - Umirovljeni pukovnik Vjeko Sumić, osnivač i zadnji živući pripadnik prvoga partizanskoga mornaričkog odreda"], ''Slobodna Dalmacija'', 10. rujna 2012. * Lokošek, Nives. [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/473680/imali-smo-sveti-cilj--obranu-jadranskog-mora "Imali smo sveti cilj - obranu Jadranskog mora; 25 godina porinuća ''Petra Krešimira IV''"], ''Slobodna Dalmacija'', 18. ožujka 2017. * [http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/218159/Default.aspx "Zdravko Kardum: Ratna mornarica osuđena je na nestanak"], 10. kolovoza 2013. * [http://obris.org/hrvatska/vrata-hrvatskog-zerp-a-treba-cvrsce-zatvoriti/ O problematici radarskog nadzora Jadrana] * [https://www.youtube.com/watch?v=vuXVudcZ0x4 15 godina HRM-a], prigodni film MORH-a (2006.) [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica]] [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] f3s4ymar00n9rxn881n8v3nhnn59qxj 7616239 7616230 2026-10-10T20:28:27Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Hrm1991|Hrm1991]] ([[User talk:Hrm1991|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 7573498 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2020.}} [[Datoteka:Spomenik u utvrdi na Prevlaci.JPG|mini|Spomenik mornarima [[Otrantski baraž|otrantske bitke]] iz 1917. na poluotoku [[Prevlaka|Prevlaci]]]] Početci [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]] sežu u rani srednji vijek i pomorske sukobe hrvatskih država, a kasnije i [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]] s [[Mlečani]]ma, Arapima i drugim protivnicima. [[Hrvatska ratna mornarica#Dan Hrvatske ratne mornarice|Dan Hrvatske ratne mornarice]] Hrvatske ratne mornarice slavi se [[18. rujna]] u sjećanje na taj dan [[887.]] i pobjedu flote pod [[Branimir|knezom Branimirom]] nad Mlečanima kod [[Makarska|Makarske]]. Hrvatski pomorci i brodovi sudjelovali su u raznim bitkama i mornaricama tijekom stoljeća. Od konačnog [[Habsburška Monarhija|habsburškog]] preuzimanja [[Markgrofovija Istra|Istre]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] 1815., ustrojava se prva moderna ratna mornarica na hrvatskom području. Gotovo sve važne mornaričke luke i tvrđave bile su na hrvatskom dijelu Jadrana, a više od trećine pripadnika bili su Hrvati. [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Hrvatski partizani]] su 1942., tijekom [[Guvernatorat Dalmacija|talijanske okupacije]] Jadrana, osnovali gerilsku [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] koja je uz pomoć [[Royal Navy|Britanaca]] oslobodila primorje od Nijemaca i Talijana. Moderna Hrvatska ratna mornarica osnovana je tijekom osamostaljenja Hrvatske od [[SFRJ|Jugoslavije]], čije je brodovlje i luke preuzela, u rujnu 1991. Sudjelovala je aktivno u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], a od 2015. i u mirovnim operacijama i NATO-vim vježbama i izvan Jadranskog mora. == Srednji vijek == Prema izvoru [[Langobardi|langobardskog]] pisca Pavla Đakona godine 642. [[Hrvati]] su nazočni mnoštvom brodova pod gradom Sepontom ([[Manfredonia|Manfredonija]] u južnoj Italiji). U mletačkim zapisima iz druge polovine 7. stoljeća mnoštvo je zapisa o problemima [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] s hrvatskim [[gusar]]ima, što je u to doba bio za sve zemlje znatan izvor prihoda. Isti izvori govore o Hrvatima kao uspješnim brodograditeljima. Već u doba kneza [[Vladislav]]a (821. – 835.) izvori spominju jaku mornaricu. Zahvaljujući pomorskoj moći Hrvatske knez [[Mislav]] (835. – 845.) je onemogućio Veneciji uspostaviti kontrolu na istočnom Jadranu. Za vladavine kneza [[Trpimir]]a (845. – 864.) [[Hrvati]] su prodrli do [[Furlanija-Julijska krajina|Furlanije]] i pred samu [[Venecija|Veneciju]]. Jaka hrvatska mornarica za vladavine kneza [[Domagoj]]a (864. – 876.) uspješno je obranila svoju obalu od Venecije, te je 866. Mletački dužd Partezipazio bio prisiljen sklopiti mir. Velika napast u to doba na Jadranu bili su [[Saraceni]]. Stoga je sklopljen savez [[Bizant]]a, Venecije i Hrvata, a kasnije i [[Papa|Pape]] i [[Franci|Franaka]] te se hrvatska mornarica 871. istakla kao saveznik franačkog cara [[Ludovik II., car Svetog Rimskog Carstva|Ludovika II]]. u oslobađanju [[Bari]]ja od Saracena. [[Datoteka:Spomen-ploča bitke kod Makarske 887..jpg|200px|minijatura|lijevo|Spomen-ploča prvoj zapisanoj hrvatskoj pomorskoj pobjedi u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitki kod Makarske]] nad Mlečanima]] {{Glavni|Hrvatsko-mletački ratovi}} U vrijeme kneza [[Branimir]]a (879. – 892.), odnosno u vrijeme kada [[Hrvatska]] postaje potpuno neovisna država, i hrvatska mornarica nastavlja svoj uspon. To je razdoblje u kojem se odvija poznata [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitka u srednjedalmatinskom akvatoriju]] i kada su u potpunosti poraženi Mlečani 18. rujna 887. Tada je poginuo i sam mletački dužd Petar Candiano. Sljedećih stotinu godina za slobodnu plovidbu [[Jadran]]om, [[Mlečani]] su plaćali Hrvatima danak.<ref>{{cite journal |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=18748&lang=en |title=The Papal Letters of the second half of the IXth Century to addressees in Croatia |first=Milko |last=Brković |journal=Radovi |publisher=Institute for Historical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zadar |number=43 |date=Listopad 2001. |pages=31&ndash;32 |accessdate=2012-07-27}}</ref> [[Datoteka:Kondura, Nin.2.jpg|thumb|Replika ranosrednjevjekovne hrvatske [[Kondura|kondure]] u Ninu]] U djelu [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]] ''[[O upravljanju carstvom|De administando imperio]]'' navodi se da je Hrvatska u vrijeme [[Kralj Tomislav|Tomislava]] (925. – 928.) imala 80 [[sagena]] s po 40 mornara i 100 [[kondura]] s 10 do 20 mornara, ne računajući veslače. Razdoblje [[Stjepan Držislav|Stjepana Držislava]] (969. – 996.) obilježeno je uspješnom pomorskom trgovinom i čuvanjem pomorskih puteva te dominacijom Hrvatske na istočnoj obali Jadranskog mora. Kralj Hrvatske i Dalmacije [[Petar Krešimir IV.]] (1058. – 1074.) proširio je svoje kraljevstvo "na kopnu i na moru". Samostanu Sv. Krševana u [[Zadar|Zadru]] godine 1069. daruje otok [[Maun (otok)|Maun]] koji se nalazi "u našem dalmatinskom moru" (''in nostro dalmatico mari''). U to vrijeme spominje se vojvoda hrvatske kraljevske mornarice Rusin, a sama titula "vojvoda" koju su nosili samo državni dostojanstvenici govori o važnosti mornarice. U prvoj godini vladavine kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] (1074. – 1089.) na Jadran prodiru [[Normani]]. Kao Normanski saveznik, Zvonimir se uključio u rat protiv [[Bizant]]a i Venecije. Tako je 1084. normanski knez i vojvoda od Apulije, [[Robert Guiscard]] napao zapadne provincije Bizantskog carstva, kralj Zvonimir mu je poslao u pomoć svoju flotu. Normani su zaposjeli gradove na istočnoj obali. Jedino je sigurno da [[Rab]] nikad nije pao. Od godine 1082. do 1084. doba je saveza Normana i Hrvata koji je sklopljen pod utjecajem Pape [[Grgur VII.|Grgura VII.]]: Zajedno su vodili niz pomorskih bitaka protiv bizantsko-mletačke mornarice. Tako je u studenom 1084. i u kolovozu 1085. strahovito je potučena mletačka flota. [[File:Battle of Lepanto 1571.jpg|thumb|Bitka kod Lepanta 1571.]] Smrću Zvonimira 1089. pada državna i pomorska moć Hrvatske. Jadranska obala, zbog manjeg interesa [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Ugarsko-Hrvatske Države]] za more, prelazi u ruke Bizanta, i, s prekidima, Venecije. Od 1358. Ugarsko-Hrvatska Kraljevina pod [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovikom]] ponovno gospodari gotovo cijelom istočnom jadranskom obalom od Krka do Kotora te ustrojava ratnu mornaricu na čelu s "kraljevskim admiralom Hrvatske i Dalmacije" koji je istodobno bio i knez Hvara, Brača i Korčule.<ref name="klaic">[[Vjekoslav Klaić]], [https://books.google.com/books?id=g88JAAAAIAAJ&hl=hr&pg=PA25#v=onepage&q&f=false ''Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Opseg 2, Dij. 2-3,], L. Hartman, 1901., str. 25.</ref> Za mornaricu je svaki dalmatinski grad morao doprinositi galijom ili manjim brodom, ovisno o gospodarskoj snazi.<ref name="klaic"/> Ta hrvatsko-dalmatinska mornarica imala je 12-15 galija i više manjih brodova te je bila koncentrirana u vodama između Trogira, Visa i Hvara.<ref name="klaic"/> Postojala je do 1413., kada gotovo svu obalu zaposjeda [[Mletačka Republika]]. Hrvatski moreplovci služili su i u mletačkoj mornarici (admiral [[Ivan iz Vrane]]) te su sudjelovali i u mletačkim bitkama ([[Bitka kod Lepanta]] 1571.).<ref>Lovorka Čoralić i Ivana Prijatelj Pavičić, [https://hrcak.srce.hr/clanak/19576 "Ivan iz Vrane – mletački admiral u Lepantskom boju (1571.)"], Povijesni prilozi, sv. 29, br. 29. Prosinac 2005.</ref> [[Dubrovačka Republika]] uspjela je očuvati neovisnost, specijaliziravši se za pomorsku trgovinu. Pred njezin nestanak, 1800., ukupna flota (zajedno s ribarskim brodovima) imala je 673 jedrenjaka, od čega je bilo 255 većih brodova koji su plovili izvan teritorijalnih voda [[Dubrovnik]]a. Ukupan broj jedrenjaka prekooceanske plovidbe iznosio je oko 230 brodova. Tada je u Dubrovniku bilo oko 7.000 pomoraca, brodograditelja, brodovlasnika i pripadnika drugih pomorskih struka. == Moderno doba == === Austro-Ugarska === {{Glavni|Austro-ugarska ratna mornarica}} {{Dvostruka slika|lijevo|Constantine Volanakis Naval battle at Lissa.jpg|200|Coat_of_arms_of_the_Austro-Hungarian_Navy.png|150|[[Bitka kod Visa|Bitka kod Visa 1866.]]|Grb ratne mornarice uključivao je i [[hrvatski grb]]}} Krajem sedamnaestog i početkom 18. stoljeća [[Habsburška Monarhija]], u čijem je sastavu tada bila [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]] s jadranskom obalom od Rijeke do Karlobaga, počinje ulagati veće napore u stvaranje pomorske sile koja bi štitila trgovačke brodove i kontrolirala trgovinu prema lukama u Rijeci i Trstu. Ratno brodogradilište i [[Brodogradilište Kraljevica|arsenal u Kraljevici]] utemeljeni su 1729., da bi novi zamah dobili 1764. – 1768. tijekom vladanja [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]].<ref>Karaman, Igor. "Kraljevica - ratna luka i arsenal Habsburške monarhije u osamnaestom stoljeću", ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', sv. 11, br. 1. Rujan 1978.</ref> Nakon kratkotrajne Napoleonove vladavine, Habsburška Monarhija 1815. preuzima cijelu istočnojadransku obalu te ustrojava vlast. Habsburzi organiziraju prvu modernu ratnu mornaricu, čija glavna luka postaje Pula. Tijekom [[Austrijsko-pruski rat|talijansko-austrijskog rata]] 1866., obje [[flota|flote]] su se sukobile 20. rujna u ključnoj [[Bitka kod Visa|bitki kod Visa]]. Pobjedom koju je odnijela austrijska flota pod [[Wilhelm von Tegetthoff|Wilhelmom von Tegetthoffom]] [[Habsburška Monarhija]] je osigurala prevlast na Jadranskom moru. Nakon 1867. mornarica je postala zajednička nadležnost Austro-Ugarske te je službeni jezik postao njemački, iako su časnici morali znati više jezika. Ambiciozna Monarhija slala je mornaricu u intervencije i pothvate izvan Jadrana. Godine 1869. austrijska [[fregata]] ''Donau'' od 2000 BRT s 350 članova posade koji su, osim viših časnika, bili pomorci s hrvatskih otôkā i obale, poduzima putovanje oko svijeta. Brod je krenuo iz [[Pula|Pule]] u srpnju i vratio se u ožujku 1871. obišavši cijelu zemaljsku kuglu. Sačuvan je i brodski dnevnik kojeg je vodio član posade Matija Politeo iz [[Starigrad]]a na otoku [[Hvar]]u. U [[:en:Austro-Hungarian North Pole Expedition|austro-ugarskoj polarnoj ekspediciji]] 1872. – 1874., koja je otkrila [[Zemlja Franje Josipa|Zemlju Franje Josipa]], na brodu ''Tegethoff'' sudjelovali su i Hrvati Petar Lusica s Cresa ([[wikt:noštromo|noštromo]]) i Antun Večerina (tesar). 1890. – 1891. korveta ''Zrinski'' (''Zrinyi'') plovila je do [[Nanking]]a te je posada mapirala i opisala dijelove rijeke [[Jangce]]. Časnik Jerolim Benko Bojnički o ekspediciji je objavio knjigu. [[Datoteka:Vukovic-pod.jpg|thumb|right|Kontraadmiral [[Janko Vuković-Podkapelski]]]] [[Datoteka:Prva hrvatska zastava 52 3 1919 dis.jpg|thumb|left|Svečano podizanje prve [[Hrvatska zastava|hrvatske zastave]] na ratnom brodu, [[Pula]], 31. listopada 1918.]] Razdoblje od 1911. do 1914. izuzetno je bitno za razvoj ratne mornarice. Tada su u Rijeci i Trstu porinuti njeni najveći brodovi: ''[[SMS Viribus Unitis]]'', ''SMS Tegetthoff'', ''SMS Prinz Eugen'' i ''[[SMS Szent Istvan]]''. Ovo su razdoblje obilježili i pomorski zapovjednici hrvatskog podrijetla na najvišim položajima u Carskoj i kraljevskoj ratnoj mornarici, poput admirala [[Maximilian Njegovan|Maksimilijana Njegovana]] ili kapetana bojnog broda [[Janko Vuković Podkapelski|Janka Vukovića Podkapelskog]]. Godine 1915. 34% mornaričkog osoblja bili su [[Hrvati]].<ref>Christian Falvey, Martina Bílá, [http://www.radio.cz/en/section/czech-history/when-czech-mariners-sailed-the-seas "When Czech mariners sailed the seas",] Radio Prague, 10. svibnja 2011.</ref> U sklopu mornarice, od 1915. hrvatski mornari sudjeluju u Prvom svjetskom ratu protiv Italije i ostalih saveznica Antante. Nezadovoljni mornari pokrenuli su i [[Pobuna mornara u Boki kotorskoj|pobunu]] u bazi u Boki kotorskoj krajem rata. ==== Država SHS ==== Nakon [[Raspad Austro-Ugarske|sloma]] Austro-Ugarske, [[31. listopada]] [[1918.]] zapovjednik mornarice [[Miklos Horthy]] na admiralskom brodu ''[[Viribus Unitis]]'' u Puli, po nalogu cara i kralja [[Karlo I. Austrijski|Karla I.]], predao je sve brodovlje i luke novoosnovanoj Državi SHS. Mornaricu su formalno preuzeli izaslanici zagrebačkog [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća]] (dr. [[Ante Tresić Pavičić]], [[Vilim Bukšeg]] i dr. Ivan Čop) te članovi Mjesnog odbora Narodnog vijeća u Puli. Tada je na brodovima istaknuta hrvatska zastava, dok je zapovjedni brod ''[[Viribus Unitis]]'' preimenovan u ''Jugoslavija''.<ref>Elvis Mileta, [http://radio.hrt.hr/clanak/96-godina-od-potonuca-viribusa-unitisa/73904/ "96 godina od potonuća Viribusa Unitisa"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916213127/http://radio.hrt.hr/clanak/96-godina-od-potonuca-viribusa-unitisa/73904/ |date=16. rujna 2016. }}, Hrvatski radio, objavljeno: 31. listopada 2014.</ref><ref>[http://www.istrapedia.hr/hrv/1281/viribus-unitis/istra-a-z/ "Viribus Unitis"], Istrapedia, pristupljeno 8. srpnja 2016.</ref> Nove vlasti promaknule su kbb [[Janko Vuković Podkapelski|Janka Vukovića Podkapelskog]] u čin kontraadmirala te je imenovan zapovjednikom flote, a kontraadmiral [[Dragutin Prica]] imenovan je povjerenikom za mornaricu Države SHS u Zagrebu. Idućeg dana talijanska brodica specijalne konstrukcije zvana ''mignata'', slična upravljanom torpedu, prodrla je u pulsku luku i potopila zapovjedni brod ''Viribus Unitis'' zajedno s 250 mornara i zapovjednikom Jankom Vukovićem. Unatoč predaji u ruke [[Država SHS|Države SHS]], ubrzo je gotovo sve austro-ugarske brodove i naoružanje po ulasku u jadranske luke preuzela Italija i druge snage [[Antanta|Antante]] kao dio ratnog plijena i odštete. === Kraljevina Jugoslavija === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-185-0116-27A, Bucht von Kotor (-), jugoslawische Schiffe.jpg|thumb|right|250px|Zarobljeni jugoslavenski brodovi u Boki u travnju 1941. Slijeva: laki krstaš ''Dalmacija'' te brod za opskrbu podmornica ''Hvar''.]] {{Glavni|Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica}} Ratna mornarica nadalje se razvija i u vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. No, gubitkom Istre, Rijeke, Zadra i otoka u korist Italije 1921., glavne luke postaju Šibenik, Split, Gruž i Kotor. Mornarica je isprva posjedovala samo zastarjele stare austro-ugarske brodove te su polako opremani i nabavljani novi brodovi i podmornice, uglavnom u inozemstvu. Ustrojeno je i mornaričko zrakoplovstvo. Mornarica nije sudjelovala u sukobima, a prilikom [[Travanjski rat|invazije na Jugoslaviju]] 1941. simbolično je djelovala protiv nastupajućih Talijana, koji su zarobili gotovo čitavu flotu. Hrvatska posada [[TA48|torpiljarke]] u [[Šibenik]]u po napadu na Jugoslaviju se pobunila i istaknula hrvatsku zastavu.<ref>Begić, Krešimir Miron. ''HOS 1941.-1945'', 1998., str. 15.</ref> === Drugi svjetski rat === {{Glavni|Mornarica NDH|NOVJ#Partizanska mornarica|l2=Partizanska mornarica}} U [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugom svjetskom ratu]], čitava stara jugoslavenska mornarica pala je u ruke [[Fašistička Italija|Talijanima]], koji pripajaju ostatak Kvarnera i [[Guvernatorat Dalmacija|velik dio Dalmacije]] te [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim sporazumima]] zabranjuju novonastaloj [[NDH]] stvaranje vlastite mornarice. Mornarica NDH je ustrojena značajnije tek 1943., ali nije igrala gotovo nikakvu ulogu na jadranskom bojištu te su je Nijemci raspustili zbog nepouzdanosti i prebjega partizanima. Hrvatski mornari novačeni su i u [[Kriegsmarine|njemačku]] i [[Regia Marina|talijansku]] ratnu mornaricu.<ref>Prestint, Danilo. [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/192802/Default.aspx "Splićani i Zadrani stradali u Libiji - otkrivamo imena poginulih Dalmatinaca na talijanskoj mornarici"], ''Slobodna Dalmacija'', 5. studenoga 2012.</ref> U sklopu njemačke mornarice poslan je i [[Hrvatska pomorska legija|odred mornara]] na Crno more. [[Kapitulacija Italije|Padom Italije]] u rujnu 1943., sve više postaje vidljiva gerilska partizanska mornarica, koju su osnovali [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942. Bila je opremljena priručnim i preuređenim plovilima, uglavnom za prijevoz vojnika i opskrbu te se oslanjala na savezničku podršku. Partizanska mornarica do kraja rata je zajedno s Britancima polako preuzela nadzor nad otocima te unutarnjim vodama. Od 6019 ljudi Mornarice NOVJ, 5390 su bili Hrvati (89,5%).<ref>Zvonimir Despot, [http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/sve-o-pomorskom-ratu-na-jadranu-u-drugome-svjetskom-ratu-5496 "Sve o pomorskom ratu na Jadranu u Drugome svjetskom ratu"], Objava: 27. srpnja 2014.</ref><ref>Krešimir Sršen, prof. [https://www.sabh.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=595:prigodni-govor-u-povodu-70-obljetnice-dana-mornarice-i-50-obljetnice-otkrivanja-spomenika-galebova-krila-u-podgori-&catid=4:govori&Itemid=16 "Prigodni govor u povodu 70. obljetnice dana mornarice i 50 obljetnice otkrivanja spomenika „Galebova krila“ u Podgori"], sabh.hr, Podgora, 9. rujna 2012.</ref> Samo kroz srednjodalmatinski četvrti Pomorski obalni sektor (obala Rogoznica-Zaostrog i otoci Hvar, Brač, Vis, Šolta)<ref>{{Citiranje weba |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_11175 |title=Arhinet, IV. POS |access-date=30. rujna 2024. |archive-date=23. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250123195701/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_11175 |url-status=dead }}</ref> prošlo je 4.702 boraca od kojih je 81 poginuo.<ref>[https://znaci.org/00003/652_1.pdf IV. POS], 1983., Prilog II, BORCI IV POMORSKOG OBALSKOG SEKTORA 1943-1945.</ref> <gallery class="center"> Datoteka:Senj statue.jpg|Spomenik mornarima NOVJ u [[Senj]]u Datoteka:Split -- Svjetionik Pomorac.jpg|[[Spomenik palim pomorcima|Spomen-svjetionik i Spomenik pomorcu]] na Katalinića brigu, Split Datoteka:Podgora Kroatien 3.JPG|[[Spomenik Galebova krila]], [[Podgora]] </gallery> === Socijalistička Jugoslavija === {{Glavni|Jugoslavenska ratna mornarica}} [[Datoteka:Naval Heritage Collection 01.jpg|thumb|Bivše jugoslavenske podmornice klase [[Podmornice klase Heroj|Heroj]] (P-821) i [[Podmornice klase Una|Una]] (P-912)]] Nakon 1945. Hrvatskoj su priključeni Rijeka, Zadar, Istra i otoci. Mornarica se nastavila razvijati iz gerilske partizanske mornarice. Hrvatski mornari i časnici ([[Ljubo Truta]], [[Mate Jerković]], [[Dinko Šurkalo]], [[Bogdan Pecotić]], [[Stanko Parmać]] i dr.) bili su prisutni u svim strukturama [[Jugoslavenska ratna mornarica|ratne mornarice]], a glavne pomorske baze su se nalazile na području Hrvatske. Tijekom [[hladni rat|hladnog rata]], Jugoslavija je značajno ulagala u mornaricu. Na Jadranu je izgrađeno mnogo luka, potkopa i pristana za ratne brodove i podmornice. Uz vlastite brodove, gradila je i podmornice, što ju je svrstavalo u jednu od pet zemalja svijeta koja ih proizvodi.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/hrvatska-vojska-drasticno-je-tehnicki-zapustena-956284 "Hrvatska vojska drastično je tehnički zapuštena"], Večernji list/Deutsche Welle, 19. kolovoza 2014.</ref> Projektirao ih je [[Brodarski institut]] u Zagrebu, a gradila brodogradilišta u Puli i Splitu.<ref>B. P., [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/313981/tko-je-unistio-industriju-koja-je-hrvatskoj-mogla-donositi-milijune "Tko je uništio industriju koja je Hrvatskoj mogla donositi milijune?"], Slobodna Dalmacija, 29. svibnja 2016.</ref> Tijekom 1991. JRM je, kao i ostatak JNA, ratovala protiv Republike Hrvatske, a kad se konačno morala povući iz hrvatskih baza i luka, temeljito je uništila gotovo svu tehniku i kapacitete. Hrvatske snage uspjele su zarobiti ili preoteti nešto manje od četvrtine flote. Otoke [[Vis]] i [[Lastovo]], značajna uporišta JRM, mornarica je napustila tek u svibnju 1992. == Moderna hrvatska mornarica == === Domovinski rat === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|180px|[[Admiral flote]] [[Sveto Letica|Sveto Letica-Barba]], prvi zapovjednik HRM (1991.-1996.). Borio se i u sklopu [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizanske mornarice]] u Drugom svjetskom ratu]] ==== 1991. ==== Nakon osnivanja Zbora narodne garde kao prvih vojnih snaga RH krajem svibnja 1991. i izbijanja otvorenog rata između hrvatskih i jugoslavenskih postrojbi na kopnu i u zraku, Hrvatska je odlučila preuzeti kontrolu nad morem i priobaljem. Tako bi se dobilo na dubini djelovanja i manevarskom prostoru, jer je pod hrvatskim nadzorom u okolici Zadra, Biograda i Dubrovnika ostao tek uzak pojas primorja, a manji dio obale je bio i okupiran ([[Maslenički most|masleničko ždrilo]] kod Zadra te Ston, Zaton, Slano i Konavle na jugu). U [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradu]] u okolici Zadra ''ad hoc'' su formirane pomorske snage od nekolicine ribarica i trajekata za prijevoz i izvlačenje pripadnika [[4. gardijska brigada|4. gardijske brigade]].<ref>[http://radio.hrt.hr/radio-zadar/clanak/morem-prevozili-branitelje-hranu-ranjene/150310/ "Morem prevozili branitelje, hranu, ranjene"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170727164608/http://radio.hrt.hr/radio-zadar/clanak/morem-prevozili-branitelje-hranu-ranjene/150310/ |date=27. srpnja 2017. }}, HRT - Radio Zadar, 25. srpnja 2017.</ref> Prvi transport obavljen je u noći 29./30. srpnja. Zadarska 112. brigada HV-a je 21. kolovoza za svoje potrebe ustrojila flotilu od 3 remorkera i ribarska broda u [[Kali]] na otoku [[Ugljan]]u.<ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/12082011/zdenko-vidov-izgleda-kao-da-je-netko--namjerno-kocio-stvaranje-odreda ''Zdenko Vidov: Izgleda kao da je netko namjerno kočio stvaranje odreda'']</ref><ref>Siniša Klarica, [http://www.zadarskilist.hr/clanci/12092011/vidov-borba-za-obranu-domovine-naglo-pada-u-zaborav Vidov: Borba za obranu domovine naglo pada u zaborav], 12. rujna 2011.</ref> Odlukom predsjednika [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] o imenovanju zapovjednika HRM [[12. rujna]] [[1991.]] službeno je započelo ustrojavanje mornarice. Zapovjednikom netom osnovane Hrvatske ratne mornarice postao je umirovljeni [[admiral]] JRM i jedan od osnivača [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizanske mornarice]] u Drugom svjetskom ratu, [[Sveto Letica]]. U prvih tjedan dana ustrojeno je zapovjedništvo HRM sa zadaćama motrenja neprijateljskih snaga i prikupljanja informacija za razbijanje pomorske blokade Jadrana, onemogućavanja pristupa neprijateljskom brodovlju, osiguranja prometa prema okupiranim područjima i otocima, potiskivanja neprijatelja iz uporišta na hrvatskom dijelu Jadrana te zaštita civila.<ref>Banovac, str. 14.</ref> Odmah se pristupilo osnivanju prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Kao i ostatak Oružanih snaga RH u nastajanju, nove hrvatske pomorske snage morale su osvojiti i preuzeti baze i oružje jugoslavenskih snaga na području Hrvatske. Jugoslavenska mornarica imala je glavne baze u Puli, Šibeniku (Kuline), Splitu (Lora) i Visu, uz mnoge obalne topničke bitnice, skladišta, potkope i pristane diljem Jadrana. Prvi brod u hrvatskoj floti bio je desantno-jurišni [[čamac]] [[DJB-103|DJČ-103]] koji je zaplijenjen od [[JRM]] [[14. rujna]], dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla - Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] osvojena su skladišta strjeljiva i naoružanja, a u Tatinjama i skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u bazi [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila, dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničko-remontnog zavoda ''[[Velimir Škorpik]]'' preuzeli Zavod u svoje ruke zajedno s 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su plijen od 34 plovila uspjele obraniti tijekom napada JNA na Šibenik.<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014.</ref> Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama (npr. [[OB-02 Šolta]], zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]]), postali temelj izgradnje HRM-a. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u Udarne pomorske snage (UPS): *'''RTOP-402''' - danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' - u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' - u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' - danas [[OB-61 Novigrad]] *'''PČ-180''' - danas [[OB-63 Cavtat]] *'''PČ-181''' - danas [[OB-64 Hrvatska Kostajnica]] [[Datoteka:El Alamein10.jpg|200px|mini|lijevo|Topnička bitnica JRM na Žirju koja se predala hrvatskim snagama 14. rujna koristila je talijanske [[:en:Cannone da 90/53|topove 90/53]], skinute s razarača ''[[Vittorio Veneto (klasa bojnog broda)|Vittorio Venetto]]'' iz Drugog svjetskog rata]] Od odlučujuće važnosti za nadzor obale i priobalja bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90&nbsp;mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100&nbsp;mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88&nbsp;mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88&nbsp;mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85&nbsp;mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88&nbsp;mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. {{multiple image | align = right | direction = vertical | header = | width = 300 | image1 = Boj_u_Splitskom_kanalu.jpg | caption1 = Shematski prikaz Boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] [[14. studenoga|14.]] i [[15. studenoga]] | image2 = Boj_u_Korčulanskom_kanalu.jpg | caption2 = Shematski prikaz Boja u [[Korčulanski kanal|Korčulanskom kanalu]] [[16. studenoga]] }} U jesen 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila Jugoslavenska ratna mornarica i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila Taktička grupa (TG) "Kaštela" koja je, uz veliki ophodni brod ([[VPBR-31 Split|VPBR-31 "Split"]]), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[raketni čamac]] (RČ-306), [[torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Kako bi spriječili JRM u korištenju ratne luke Lora u Splitu i opskrbu TG Kaštela iz te baze, HRM je diverzijom uz pomoć trajekta Jadrolinije 25. rujna položila morske mine na ulazu u luku Lora. Ubrzo je jedna jugoslavenska barkasa naletjela na minu i potonula. Brodovi JRM su prestali koristiti Loru kao bazu, ali su unatoč tome zadržali položaje u Splitskom kanalu, blokirajući pomorski promet, a logistička potpora je organizirana s Visa i Lastova.<ref>Seretinek, str. 39.</ref> Početkom listopada HRM je položila minsku zapreku i u Splitskim vratima. Dana [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim, daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je JRM, uz tri poginula, napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u Šibeniku gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u - gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">I.Ć., [http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559 ''Kapetan Brčić: Moj brod nije pucao na EU promatrače, ispalili smo granate upozorenja''], index.hr, 29. srpnja 2008.</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima JRM-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka Brača oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]]. Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenoga]], sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (ML-143 "Iž", ML-144 "Olib" i ML-153 "Blitvenica"). Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenoga]] otvorile vatru po brodovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do razmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML-143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok Vis. ==== 1992. – 1995. ==== [[Datoteka:Ship Sveti Vlaho.JPG|left|thumb|''Sveti Vlaho'', prvi brod [[odred naoružanih brodova Dubrovnik|ONB Dubrovnik]]]] Iz Visa i Lastova brodovi JRM više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je JRM poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili unutarnjim morskim vodama. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi JRM, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u Dubrovnik. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog bojišta na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. Nakon pregovora, u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. Flota Ratna mornarica [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] bazirana u Boki kotorskoj, unatoč problemima s održavanjem, raspolagala je s 3 [[Fregata|fregate]], 4 raketne topovnjače, 5 raketnih brodova, 5 torpednih brodova, 2 [[podmornice klase Heroj]], 2 - 3 [[podmornice klase Una]], 15 desantno-jurišnih čamaca, bojnom mornaričko-desantnog pješaštva, diverzantima i oko četiri tisuće raznih mina.<ref>Raguž, Jakša. (2009.) [https://hrcak.srce.hr/clanak/87647 "Operacija “Burin” – planovi Hrvatske vojske za zauzimanje istočne Hercegovine 1995. godine"], Časopis za suvremenu povijest, sv. 41, br. 3. Prosinac 2009., str. 638.</ref> Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uvedena raketna topovnjača ''[[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|Kralj Petar Krešimir IV]].'', sagrađena u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]], a dovršen je i desantni brod-minopolagač ''[[DBM-81 Cetina|Cetina]]''. Ubrzo su položene kobilice i za ''[[DBM-82 Krka|Krku]]'' i novu raketnu topovnjaču ''[[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|Dmitar Zvonimir]]'', a dovršavala se i podmornica ''[[P-01 Velebit|Velebit]]''. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo. Još u studenom 1991. na području Dubrovnika je bio osnovan [[Mješoviti odred mornaričko - desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko - desantnog pješaštva]]. U siječnju 1993. HRM je brodovima, [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|mornaričkim pješaštvom]] i diverzantima sudjelovala u [[Operacija Maslenica|operaciji Maslenica]]. Mornaričko desantno pješaštvo je sudjelovalo u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]]. Diverzanti su pazili [[pontonski most]], a desantni brodovi su vršili prebacivanje postrojbi na ruti Ražanac-Starigrad.<ref name="SD">Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/30907/Default.aspx ''Naš prvi ratni brod šminka se za muzej: kaštelanski škver obnavlja muzejski eksponat.''] // Portal "Slobodna Dalmacija.hr", Split, 20. studenoga 2008., 22:38, Pristup.: 26. siječnja 2011., {{ISSN|1333-9192}}</ref> Raketna topovnjača ''[[RTOP-21 Šibenik|Šibenik]]'' je vršila protuzračno osiguranje prostora helikopterskog prebacivanje gardijskih brigada na ruti [[Aerodrom Lučko|Lučko]]-[[Vojna baza Šepurine|Šepurine]]. Maslenica je bila prva operacija hrvatskih snaga u kojoj su zajednički djelovale sve tri grane [[OSRH]]. Nakon provedene operacije, brodovi ''Šibenik'', ''[[TB-51 Vukovar|Vukovar]]'' i ''[[OBM-41 Dubrovnik|Dubrovnik]]'' su više od tri mjeseca vršili protuzračnu obranu i osiguranje Zadra te izgradnje novog [[Maslenički most (autocesta A1)|masleničkog mosta]].<ref name="kardum25">[[Zdravko Kardum|Kardum, Zdravko]]. [http://obris.org/hrvatska/hrm-25-godina-poslije/ "HRM - 25 godina poslije"], obris.org, 12. rujna 2016.</ref> U listopadu 1994. održana je združena vježba [[HRZ|zrakoplovstva]] i mornarice pod nazivom "Posejdon-94", prilikom koje su s ''[[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV]]'' i ''[[RTOP-21 Šibenik|Šibenika]]'' ispaljene rakete [[RBS-15]]B zarobljene od [[JRM]].<ref>Vesna Pintarić: [http://www.hrvatski-vojnik.hr/godina-2015-menu/item/541-protubrodskom-raketom-rbs-15b-izravno-u-cilj.html "Protubrodskom raketom RBS-15B izravno u cilj"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150731034744/http://www.hrvatski-vojnik.hr/godina-2015-menu/item/541-protubrodskom-raketom-rbs-15b-izravno-u-cilj.html |date=31. srpnja 2015. }}, ''Hrvatski vojnik'', broj 474, 26. svibnja 2015.</ref> Kao mete iskorišteni su zarobljeni i potom otpisani brodovi RČ-310 ''Velimir Škorpik'' i TČ-219 ''Streljko''.<ref>[http://www.maketarstvo.net/forum/viewtopic.php?start=0&t=2889 ''HRM "Vukovar" i "Dubrovnik"'']</ref><ref name="PSD">[http://www.youtube.com/watch?hl=en&v=daysDxlF50c&gl=US ''Vojna vjezba drill posjedon- Hrvatska Croatia, Jadran Adriatic 1994''] Operacija ''Posjedon'', video</ref> Rakete i tehnologiju je Švedska prodala Jugoslaviji netom prije rata, a kako je tijekom rata Hrvatska bila pod [[embargo]]m, bez mogućnosti nabave sustava upravljanja ciljanjem, razvio se vlastiti. Uvođenjem raketa RBS-15 u uporabu, HRM je ostvarila prednost pred flotom [[Vojska Jugoslavije|VJ]] koja je raspolagala sličnim starijim i inferiornijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] i P-21 sovjetskog podrijetla. Tijekom [[Operacija Oluja|operacije Oluja]] u kolovozu 1995. mornarica je pripremljenom akcijom kodnog imena "Maestral" izvodila aktivnu obranu u južnom Jadranu za slučaj napada [[SR Jugoslavija|jugoslavenske]] flote iz Boke kotorske.<ref>[[Davor Marijan|Marijan, Davor]]. (2007.) "Oluja", str. 125.</ref> Noć prije početka operacije, dvije raketne topovnjače isplovile su u akvatorij [[Mljet]]a te su bile spremne raketno djelovati.<ref name="kardum25"/> No, do napada RM VJ ipak nije došlo. Usto, za vrijeme operacije brodovi ratne mornarice prevozili su oružane snage u [[Operacija Oluja#Sektor Dalmacija|sektoru Zadar]].<ref name="kardum25"/> HRM je do kraja Domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. Tijekom rata ukupno je poginulo 58 pripadnika Hrvatske ratne mornarice.<ref>Marović, Tihana. [http://slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/275611/cpg/2 "Grabar-Kitarović svečano postrojila mornare u Lori: Nositi uniformu na ovako visokim temperaturama je čast"], ''Slobodna Dalmacija'', 4. lipnja 2015.</ref> Jedino potopljeno plovilo HRM je [[barkasa]] BRM-42, koja je [[28. siječnja]] 1992. naišla je na protubrodsku minu SAG-2.<ref>[https://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/268/28-sijecnja-1992-jedini-potopljeni-brod-hrm 28. siječnja 1992. - Jedini potopljeni brod HRM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305212428/https://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/268/28-sijecnja-1992-jedini-potopljeni-brod-hrm |date=5. ožujka 2021. }}, daniponosa.hrt.hr, pristupljeno 1. lipnja 2020.</ref> Predsjednik i [[Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|vrhovni zapovjednik]] oružanih snaga Franjo Tuđman u [[s:Izvješće predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1995. godini|Izvješću o stanju Republike u 1995.]] podnesenom [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] u siječnju 1996., napomenuo je da su se ''"među pripadnicima Hrvatske ratne mornarice, pod zapovjedništvom admirala [[Sveto Letica|Svete Letice]], u Domovinskom ratu posebno istakli: kapetan bojnog broda Kuzma Pecotić, pukovnik Zdravko Žuvela, kapetan korvete Mile Čatlak te pripadnici [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik|Odreda naoružanih brodova - Dubrovnik]]"''.<ref>[https://static.squarespace.com/static/50a667d9e4b02ac9585b28e4/t/52d525ece4b02a4ced959bfa/1389700588140/Izvjesce%20o%20stanju%20drzave%20i%20nacije%201995.pdf Izvješće o stanju hrvatske države i nacije u 1995. godini]</ref> === Nakon rata === Ratno brodovlje bivše Jugoslavije uključeno je u pitanje sukcesije država nasljednica, no tijekom veljače 1996. godine, Republika Hrvatska izjavljuje kako odustaje od podjele bivše flote, koja je u to doba smještena u Boki kotorskoj.<ref>Švel, Boris (2000.) [https://hrcak.srce.hr/clanak/4881 "Mogući smjerovi razvoja flotnih snaga HRM između 2000. i 2015."] ''Polemos'' 3 (2000.) 1: 69-85, str. 73.</ref> Jugoslavenska podmornica ''Soča'', tijekom rata zarobljena na remontu u Splitu, preinačena je i konačno uvedena u službu u rujnu 1996. pod imenom P-01 ''Velebit''. Godine 1997. planirana je izgradnja [[Korveta|korvete]] po modularnom načelu, deplasmana do dvije tisuće tona, pod radnim nazivom „Hrvatski ratni brod za 21. stoljeće“ te obalne podmornice od 400 do 500 tona, no do ostvarivanja ovih planova nije došlo.<ref>Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Sport/Hajduk/tabid/83/articleType/ArticleView/articleId/203685/Default.aspx "Kotromanović najavio izgradnju pet brodova za Obalnu stražu i odbacio mogućnost da se Lora vrati Gradu"], Slobodna Dalmacija, 27. veljače 2013.</ref> Godine 2001. u [[Brodogradilište Kraljevica|Kraljevici]] je kao dio klase ''Kralj'' porinuta raketna topovnjača ''[[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|Kralj Dmitar Zvonimir]]''. ''Zvonimir'' je dugo bio nedovršenog naoružanja. Pod zapovjednikom kontraadmiralom [[Zdravko Kardum|Zdravkom Kardumom]] (2002. – 2007.) HRM je imala podosta problema s ispravnošću i održavanjem brodovlja.<ref>Eduard Šoštarić, [http://arhiva.nacional.hr/clanak/11110/hrm-nema-nijedan-ispravni-brod "HRM nema nijedan ispravni brod"], objavljeno u Nacionalu br. 460, 7. rujna 2004., pristupljeno 17. listopada 2015.</ref> Američki radari ''Enhanced Peregrine'' nabavljeni su 2003./04. godine kako bi se uspostavio radarski nadzor Jadrana, no nikako nisu stavljeni u funkciju.<ref name="kezic">dipl.ing. Vili Kezić, [http://obris.org/hrvatska/radarska-lutanja-falcon-do-enhanced-peregrine-i-natrag/ "Radarska lutanja - Falcon do Enhanced Peregrine i natrag"], Obris.org, 23. siječnja 2015.</ref> Dugoročnim planom razvoja obrambenog sustava 2006. – 2015. otpisana je jedina hrvatska podmornica ''[[P-01 Velebit|Velebit]]''. Kako je 2007. u sklopu HRM osnovana [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalna straža]], prepušten joj je dio plovila i osoblja. HRM je 2008. u sklopu "offset" sporazuma s Finskom prilikom kupnje borbenih oklopnih vozila [[Patria AMV]] za simboličnu cijenu kupila dvije raketne topovnjače [[Klasa Helsinki|klase Helsinki]], te ih je imenovala ''[[RTOP-42 Dubrovnik|Dubrovnik]]'' (42) i ''[[RTOP-41 Vukovar|Vukovar]]'' (41). Nakon toga, Ministarstvo obrane na čelu s [[Branko Vukelić (ministar)|Brankom Vukelićem]] je razmatralo prodaju raketnih topovnjača ''Zvonimir'' i ''Krešimir'' [[Gruzija|Gruziji]] tijekom [[Rusko-gruzijski rat 2008.|rata s Rusijom]], od čega se odustalo.<ref>Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/20157/Default.aspx "Moskva stopirala prodaju ‘Petra Krešimira’ Gruziji"], Slobodna Dalmacija, Objavljeno 28.08.2008.</ref> Iste 2008. [[Vijeće za obranu Republike Hrvatske|Vijeće za obranu]], nakon velike cijene koju je proizvođač zatražio, donijelo je odluku o odustajanju od remontiranja uskladištenih raketa [[RBS-15]] koje čine glavno i najmoćnije oružje HRM-a te, zapravo, njihovom otpisu.<ref name="tabak">Igor Tabak, [http://obris.org/hrvatska/ispaljivanje-rbs-15-poduhvat-ili-rutina/ "Ispaljivanje RBS-15: Poduhvat ili rutina?"], obris.org, 19. svibnja 2015.</ref> Zbog toga se 2009. razmatrao i otpis dviju raketnih topovnjača, jer su im motori dizajnirane za ratne zadaće - brzo isplovljavanje i raketno djelovanje - te nisu osobito pogodni za dugotrajni nadzor mora.<ref>Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/54280/Default.aspx "Topovnjače "Krešimir" i "Zvonimir" idu u rashod"], Slobodna Dalmacija, objavljeno 12. svibnja 2009.</ref> [[Datoteka:Petar Kresimir Ri 180909.jpg|mini|300px|''Kralj Petar Krešimir IV'' na Dan HRM-a 18. rujna 2009. u Rijeci]] Godine 2011., zbog mjera štednje i višegodišnjeg nedovoljnog financiranja HRM-a, održavanje plovila i mornaričkih tehničkih sredstava obavljano je selektivno kako bi se zadržala plovidbenost, dok se pojedini brodski sustavi, oprema i mornarička tehnička sredstva nisu održavali propisanom dinamikom.<ref name="izvje15">[[#refizvje|Godišnje izvješće (...) za 2011. godinu]], 15.</ref> Obavljen je remont na 12 brodova, a odustalo se od remonta šest brodova.<ref name="izvje15"/> U održavanju plovidbenosti brodova prioritet su brodovi Obalne straže (100% ispravnosti na kraju 2011. godine). Plovidbenost brodova [[Flotila Hrvatske ratne mornarice|Flotile HRM-a]] je iznosila 90%. Kao najveći pojedinačni problem u održavanju brodova i nadalje je bila neispravnost glavnih motora na [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ("Krešimiru")]].<ref name="izvje15"/> Nakon što je "Krešimir" proveo dvije i pol godine izvan funkcije, u lipnju 2014. je konačno remontiran u Šibeniku te je otad u punoj operativnoj uporabi.<ref>Lada Puljizević, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_452.pdf "Raketna topovnjača Kralj Petar Krešimir IV. ponovno zaplovila Jadranom"], ''Hrvatski vojnik'', broj 452, 18. srpnja 2014., str. 14-15.</ref> U [[Brodosplit]]u 17. rujna 2014., nakon višestrukog odgađanja, ministar obrane [[Ante Kotromanović]] svečano je položio kobilicu za prvi iz serije od pet OOB-a (obalnih ophodnih brodova) koji se grade za potrebe Obalne straže HRM-a.<ref>D. Vlahović, [https://hrvatski-vojnik.hr/polozena-kobilica-obalno-ophodnog-broda/ "Položena kobilica obalnog ophodnog broda"], ''Hrvatski vojnik'', 18. rujna 2015.</ref> U listopadu 2014. [[Sabor]]ski odbor za obranu odlučio je konačno osposobiti i modernizirati [[radar]]ski sustav ''Enhanced Peregrine'' te je natječan raspisan u prosincu.<ref name="kezic"/> Odlukom Vijeća za obranu [[2014.]] ipak je u konačnici odlučeno da će HRM zadržati svoje raketne sposobnosti.<ref name="tabak"/> Rakete su se prigodom pregleda pokazale u iznimno dobrom stanju te se pristupilo općem remontu u Hrvatskoj.<ref name="tabak"/><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/257227/Default.aspx "Kontraadmiral Robert Hranj: NATO nema dovoljno brodova, dat ćemo im jednoga"], ''Slobodna Dalmacija'', 15. rujna 2014.</ref> Dana [[14. svibnja]] [[2015.]] izvršeno je pokusno lansiranje: prvi put u povijesti Hrvatske ispaljena je raketa RBS-15 s [[MOL|mobilnog obalnog lansera]] na cilj na moru, što je bio i prvi put da je raketa uopće ispaljena još od 1994.<ref name="tabak"/><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=vzKbshXytTs Nadzorno tehničko gađanje protubrodskom raketom RBS 15B], youtube.com</ref> Nakon uspješnog djelovanja, [[6. listopada]] je prigodom velike vojne vježbe "Združena snaga" s ''[[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]]'' u akvatoriju [[Dugi otok|Dugog otoka]] ispaljena raketa na 26&nbsp;km udaljen cilj.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=lC_SQQCJ3Qg Integrirano djelovanje raketa RBS-15], youtube.com</ref> Nakon sudjelovanja posade i broda ''[[BŠ-72 Andrija Mohorovičić|Andrija Mohorovičić]]'' u operaciji nadzora vanjske pomorske granice EU-a i spašavanja migranata, u listopadu 2015. desantni brodovi-minopolagači ''[[DBM-81 Cetina|Cetina]]'' i ''[[DBM-82 Krka|Krka]]'' su upućeni u Španjolsku kako bi prevezli vojnike i tehniku koji su sudjelovali na [[NATO]]-voj vojnoj vježbi, čime je HRM počela obavljati zadatke i izvan Jadrana. == Literatura == * Barić, Nikica. ''Ustaše na Jadranu. Uprava Nezavisne Države Hrvatske u jadranskoj Hrvatskoj nakon kapitulacije Kraljevine Italije'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2012. * Bukovčan, S. i D. Frigelj. (1993.) [https://hrvatski-vojnik.hr/pdfmagazin/hv_037_91_95.pdf "Stasanje HRM"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161001193735/https://hrvatski-vojnik.hr/pdfmagazin/hv_037_91_95.pdf |date=1. listopada 2016. }}, ''[[Hrvatski vojnik]]'', br. 37, god. III (str. 80-87) * Freivogel, Zvonimir i Achille Rastelli. ''Pomorski rat na Jadranu: 1940. – 1945.'', Zagreb: Despot infinitus, 2014. * {{cite web|ref={{harvid |Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim Snagama Republike Hrvatske za 2011. godinu, s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu |2012}}|date=2012|publisher=[[Vlada RH]]|url=https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/Arhiva//27.%20-%208.pdf|format=PDF|title=Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim Snagama Republike Hrvatske za 2011. godinu, s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu|trans-title=|accessdate=10. listopada 2015|url-status=}} * Novak, Grga. ''Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća'', Knjigotisak, 2004. {{ISBN|9532142215}} * Petković, Dario. ''Ratna mornarica Austro-ugarske Monarhije'', Pula, 2004. {{ISBN|953-6250-80-2}} * Pintarić, Vesna. (rujan 2005.) [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_051.pdf "Razgovor - kontraadmiral Zdravko Kardum, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice"], ''Hrvatski vojnik'', godina II, broj 51., str. 4-7. * Poparić, Bare. [https://books.google.com/books?id=ncsJAAAAIAAJ&hl=hr&pg=PR1#v=onepage&q&f=false ''O pomorskoj sili Hrvata za dobe narodnih vladara''], Matica Hrvatska, Zagreb, 1899. * ''Prilozi za povijest Hrvatske ratne mornarice u Domovinskom ratu (1991.)'', [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata|HMDCDR]], Zagreb, 2007. {{ISBN|978-953-7439-06-4}} *{{cite journal |last=Reljanović |first=Marijo |journal=Hrvatski vojnik |title=Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana |date=Studeni 2001. |language= |url=https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_077_95-04.pdf |issn=1333-9036 |publisher=Ministarstvo obrane Republike Hrvatske |issue=77 |url-status=}} * Seretinek, Željko. (2007.). ''Bitka za Jadran: Razbijanje pomorske blokade jadranskog plovnog puta 14. – 16. studenoga 1991.'', Grad Korčula: centar za kulturu Korčula * Vasiljević, Jovan (1972.) ''Mornarica NOVJ'', Vojnoizdavački zavod, Beograd. * {{cite news |ref={{harvid |Žabec |9 October 2015}}|newspaper=Jutarnji list|date=9. listopada 2015|first=Krešimir|last=Žabec|title='Dmitar Zvonimir' nakon 21 godine ispalio bojnu raketu na moru|trans-title=|language=|url=http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434309/|accessdate=16. listopada 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151011000543/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434309/|archive-date=11. listopada 2015.}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.hpms.hr/index.php Hrvatski pomorski muzej Split] * [http://www.viribus-unitis.hr/ Društvo za proučavanje prošlosti Carske i kraljevske mornarice "Viribus unitis" - Pula] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160719063604/http://www.viribus-unitis.hr/ |date=19. srpnja 2016. }} * [http://www.udhrm.com/ Udruga Dragovoljaca Hrvatske Ratne Mornarice Domovinskog Rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160501065841/http://www.udhrm.com/ |date=1. svibnja 2016. }} * [http://catalogue-lumiere.com/series/info-five-11/ Najstarije snimke] vojnih luka Šibenik i Pula te mornaričkih manevara, 1898. * Midžić, Enes. [http://snimanje.adu.hr/stivo/promio01.html "Prve filmske snimke iz Hrvatske i prve snimke naše mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304204428/http://snimanje.adu.hr/stivo/promio01.html |date=4. ožujka 2016. }}, [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademija dramske umjetnosti]], Zagreb * Kalajžić, Mišel. [http://www.slobodnadalmacija.com/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/293900/Default.aspx "Krševan Meštrović: »Ćaća i stariji brat austrijski, ja i dva brata talijanski, drugi brat partizanski, a unuk hrvatski vojnik!«"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150812082010/http://www.slobodnadalmacija.com/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/293900/Default.aspx |date=12. kolovoza 2015. }}, ''Slobodna Dalmacija'', 26. srpnja 2015. * Šarac, Damir. [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/178824/vjeko-sumic-englezima-sam-na-visu-krao-latu-a-za-tita-u-americi-kupovao-jahtu "Vjeko Sumić: Englezima sam na Visu krao latu, a za Tita u Americi kupovao jahtu - Umirovljeni pukovnik Vjeko Sumić, osnivač i zadnji živući pripadnik prvoga partizanskoga mornaričkog odreda"], ''Slobodna Dalmacija'', 10. rujna 2012. * Lokošek, Nives. [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/473680/imali-smo-sveti-cilj--obranu-jadranskog-mora "Imali smo sveti cilj - obranu Jadranskog mora; 25 godina porinuća ''Petra Krešimira IV''"], ''Slobodna Dalmacija'', 18. ožujka 2017. * [http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/218159/Default.aspx "Zdravko Kardum: Ratna mornarica osuđena je na nestanak"], 10. kolovoza 2013. * [http://obris.org/hrvatska/vrata-hrvatskog-zerp-a-treba-cvrsce-zatvoriti/ O problematici radarskog nadzora Jadrana] * [https://www.youtube.com/watch?v=vuXVudcZ0x4 15 godina HRM-a], prigodni film MORH-a (2006.) [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica]] [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] jh9tf7z7yxkys67rzd2bv2zetan34vq 7616264 7616239 2026-10-10T21:01:11Z Hrm1991 375086 Dana 12 rujna 1991 u Splitu, Jadranska ulica 1 su postrojeni Dragovoljci HRM-a i nekolicina bivših JRM oficira koji su prešli u HRM. 7616264 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2020.}} [[Datoteka:Spomenik u utvrdi na Prevlaci.JPG|mini|Spomenik mornarima [[Otrantski baraž|otrantske bitke]] iz 1917. na poluotoku [[Prevlaka|Prevlaci]]]] Početci [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]] sežu u rani srednji vijek i pomorske sukobe hrvatskih država, a kasnije i [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]] s [[Mlečani]]ma, Arapima i drugim protivnicima. [[Hrvatska ratna mornarica#Dan Hrvatske ratne mornarice|Dan Hrvatske ratne mornarice]] Hrvatske ratne mornarice slavi se [[18. rujna]] u sjećanje na taj dan [[887.]] i pobjedu flote pod [[Branimir|knezom Branimirom]] nad Mlečanima kod [[Makarska|Makarske]]. Hrvatski pomorci i brodovi sudjelovali su u raznim bitkama i mornaricama tijekom stoljeća. Od konačnog [[Habsburška Monarhija|habsburškog]] preuzimanja [[Markgrofovija Istra|Istre]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] 1815., ustrojava se prva moderna ratna mornarica na hrvatskom području. Gotovo sve važne mornaričke luke i tvrđave bile su na hrvatskom dijelu Jadrana, a više od trećine pripadnika bili su Hrvati. [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Hrvatski partizani]] su 1942., tijekom [[Guvernatorat Dalmacija|talijanske okupacije]] Jadrana, osnovali gerilsku [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] koja je uz pomoć [[Royal Navy|Britanaca]] oslobodila primorje od Nijemaca i Talijana. Moderna Hrvatska ratna mornarica osnovana je tijekom osamostaljenja Hrvatske od [[SFRJ|Jugoslavije]], čije je brodovlje i luke preuzela, u rujnu 1991. Sudjelovala je aktivno u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], a od 2015. i u mirovnim operacijama i NATO-vim vježbama i izvan Jadranskog mora. == Srednji vijek == Prema izvoru [[Langobardi|langobardskog]] pisca Pavla Đakona godine 642. [[Hrvati]] su nazočni mnoštvom brodova pod gradom Sepontom ([[Manfredonia|Manfredonija]] u južnoj Italiji). U mletačkim zapisima iz druge polovine 7. stoljeća mnoštvo je zapisa o problemima [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] s hrvatskim [[gusar]]ima, što je u to doba bio za sve zemlje znatan izvor prihoda. Isti izvori govore o Hrvatima kao uspješnim brodograditeljima. Već u doba kneza [[Vladislav]]a (821. – 835.) izvori spominju jaku mornaricu. Zahvaljujući pomorskoj moći Hrvatske knez [[Mislav]] (835. – 845.) je onemogućio Veneciji uspostaviti kontrolu na istočnom Jadranu. Za vladavine kneza [[Trpimir]]a (845. – 864.) [[Hrvati]] su prodrli do [[Furlanija-Julijska krajina|Furlanije]] i pred samu [[Venecija|Veneciju]]. Jaka hrvatska mornarica za vladavine kneza [[Domagoj]]a (864. – 876.) uspješno je obranila svoju obalu od Venecije, te je 866. Mletački dužd Partezipazio bio prisiljen sklopiti mir. Velika napast u to doba na Jadranu bili su [[Saraceni]]. Stoga je sklopljen savez [[Bizant]]a, Venecije i Hrvata, a kasnije i [[Papa|Pape]] i [[Franci|Franaka]] te se hrvatska mornarica 871. istakla kao saveznik franačkog cara [[Ludovik II., car Svetog Rimskog Carstva|Ludovika II]]. u oslobađanju [[Bari]]ja od Saracena. [[Datoteka:Spomen-ploča bitke kod Makarske 887..jpg|200px|minijatura|lijevo|Spomen-ploča prvoj zapisanoj hrvatskoj pomorskoj pobjedi u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitki kod Makarske]] nad Mlečanima]] {{Glavni|Hrvatsko-mletački ratovi}} U vrijeme kneza [[Branimir]]a (879. – 892.), odnosno u vrijeme kada [[Hrvatska]] postaje potpuno neovisna država, i hrvatska mornarica nastavlja svoj uspon. To je razdoblje u kojem se odvija poznata [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitka u srednjedalmatinskom akvatoriju]] i kada su u potpunosti poraženi Mlečani 18. rujna 887. Tada je poginuo i sam mletački dužd Petar Candiano. Sljedećih stotinu godina za slobodnu plovidbu [[Jadran]]om, [[Mlečani]] su plaćali Hrvatima danak.<ref>{{cite journal |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=18748&lang=en |title=The Papal Letters of the second half of the IXth Century to addressees in Croatia |first=Milko |last=Brković |journal=Radovi |publisher=Institute for Historical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zadar |number=43 |date=Listopad 2001. |pages=31&ndash;32 |accessdate=2012-07-27}}</ref> [[Datoteka:Kondura, Nin.2.jpg|thumb|Replika ranosrednjevjekovne hrvatske [[Kondura|kondure]] u Ninu]] U djelu [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]] ''[[O upravljanju carstvom|De administando imperio]]'' navodi se da je Hrvatska u vrijeme [[Kralj Tomislav|Tomislava]] (925. – 928.) imala 80 [[sagena]] s po 40 mornara i 100 [[kondura]] s 10 do 20 mornara, ne računajući veslače. Razdoblje [[Stjepan Držislav|Stjepana Držislava]] (969. – 996.) obilježeno je uspješnom pomorskom trgovinom i čuvanjem pomorskih puteva te dominacijom Hrvatske na istočnoj obali Jadranskog mora. Kralj Hrvatske i Dalmacije [[Petar Krešimir IV.]] (1058. – 1074.) proširio je svoje kraljevstvo "na kopnu i na moru". Samostanu Sv. Krševana u [[Zadar|Zadru]] godine 1069. daruje otok [[Maun (otok)|Maun]] koji se nalazi "u našem dalmatinskom moru" (''in nostro dalmatico mari''). U to vrijeme spominje se vojvoda hrvatske kraljevske mornarice Rusin, a sama titula "vojvoda" koju su nosili samo državni dostojanstvenici govori o važnosti mornarice. U prvoj godini vladavine kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] (1074. – 1089.) na Jadran prodiru [[Normani]]. Kao Normanski saveznik, Zvonimir se uključio u rat protiv [[Bizant]]a i Venecije. Tako je 1084. normanski knez i vojvoda od Apulije, [[Robert Guiscard]] napao zapadne provincije Bizantskog carstva, kralj Zvonimir mu je poslao u pomoć svoju flotu. Normani su zaposjeli gradove na istočnoj obali. Jedino je sigurno da [[Rab]] nikad nije pao. Od godine 1082. do 1084. doba je saveza Normana i Hrvata koji je sklopljen pod utjecajem Pape [[Grgur VII.|Grgura VII.]]: Zajedno su vodili niz pomorskih bitaka protiv bizantsko-mletačke mornarice. Tako je u studenom 1084. i u kolovozu 1085. strahovito je potučena mletačka flota. [[File:Battle of Lepanto 1571.jpg|thumb|Bitka kod Lepanta 1571.]] Smrću Zvonimira 1089. pada državna i pomorska moć Hrvatske. Jadranska obala, zbog manjeg interesa [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Ugarsko-Hrvatske Države]] za more, prelazi u ruke Bizanta, i, s prekidima, Venecije. Od 1358. Ugarsko-Hrvatska Kraljevina pod [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovikom]] ponovno gospodari gotovo cijelom istočnom jadranskom obalom od Krka do Kotora te ustrojava ratnu mornaricu na čelu s "kraljevskim admiralom Hrvatske i Dalmacije" koji je istodobno bio i knez Hvara, Brača i Korčule.<ref name="klaic">[[Vjekoslav Klaić]], [https://books.google.com/books?id=g88JAAAAIAAJ&hl=hr&pg=PA25#v=onepage&q&f=false ''Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Opseg 2, Dij. 2-3,], L. Hartman, 1901., str. 25.</ref> Za mornaricu je svaki dalmatinski grad morao doprinositi galijom ili manjim brodom, ovisno o gospodarskoj snazi.<ref name="klaic"/> Ta hrvatsko-dalmatinska mornarica imala je 12-15 galija i više manjih brodova te je bila koncentrirana u vodama između Trogira, Visa i Hvara.<ref name="klaic"/> Postojala je do 1413., kada gotovo svu obalu zaposjeda [[Mletačka Republika]]. Hrvatski moreplovci služili su i u mletačkoj mornarici (admiral [[Ivan iz Vrane]]) te su sudjelovali i u mletačkim bitkama ([[Bitka kod Lepanta]] 1571.).<ref>Lovorka Čoralić i Ivana Prijatelj Pavičić, [https://hrcak.srce.hr/clanak/19576 "Ivan iz Vrane – mletački admiral u Lepantskom boju (1571.)"], Povijesni prilozi, sv. 29, br. 29. Prosinac 2005.</ref> [[Dubrovačka Republika]] uspjela je očuvati neovisnost, specijaliziravši se za pomorsku trgovinu. Pred njezin nestanak, 1800., ukupna flota (zajedno s ribarskim brodovima) imala je 673 jedrenjaka, od čega je bilo 255 većih brodova koji su plovili izvan teritorijalnih voda [[Dubrovnik]]a. Ukupan broj jedrenjaka prekooceanske plovidbe iznosio je oko 230 brodova. Tada je u Dubrovniku bilo oko 7.000 pomoraca, brodograditelja, brodovlasnika i pripadnika drugih pomorskih struka. == Moderno doba == === Austro-Ugarska === {{Glavni|Austro-ugarska ratna mornarica}} {{Dvostruka slika|lijevo|Constantine Volanakis Naval battle at Lissa.jpg|200|Coat_of_arms_of_the_Austro-Hungarian_Navy.png|150|[[Bitka kod Visa|Bitka kod Visa 1866.]]|Grb ratne mornarice uključivao je i [[hrvatski grb]]}} Krajem sedamnaestog i početkom 18. stoljeća [[Habsburška Monarhija]], u čijem je sastavu tada bila [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]] s jadranskom obalom od Rijeke do Karlobaga, počinje ulagati veće napore u stvaranje pomorske sile koja bi štitila trgovačke brodove i kontrolirala trgovinu prema lukama u Rijeci i Trstu. Ratno brodogradilište i [[Brodogradilište Kraljevica|arsenal u Kraljevici]] utemeljeni su 1729., da bi novi zamah dobili 1764. – 1768. tijekom vladanja [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]].<ref>Karaman, Igor. "Kraljevica - ratna luka i arsenal Habsburške monarhije u osamnaestom stoljeću", ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', sv. 11, br. 1. Rujan 1978.</ref> Nakon kratkotrajne Napoleonove vladavine, Habsburška Monarhija 1815. preuzima cijelu istočnojadransku obalu te ustrojava vlast. Habsburzi organiziraju prvu modernu ratnu mornaricu, čija glavna luka postaje Pula. Tijekom [[Austrijsko-pruski rat|talijansko-austrijskog rata]] 1866., obje [[flota|flote]] su se sukobile 20. rujna u ključnoj [[Bitka kod Visa|bitki kod Visa]]. Pobjedom koju je odnijela austrijska flota pod [[Wilhelm von Tegetthoff|Wilhelmom von Tegetthoffom]] [[Habsburška Monarhija]] je osigurala prevlast na Jadranskom moru. Nakon 1867. mornarica je postala zajednička nadležnost Austro-Ugarske te je službeni jezik postao njemački, iako su časnici morali znati više jezika. Ambiciozna Monarhija slala je mornaricu u intervencije i pothvate izvan Jadrana. Godine 1869. austrijska [[fregata]] ''Donau'' od 2000 BRT s 350 članova posade koji su, osim viših časnika, bili pomorci s hrvatskih otôkā i obale, poduzima putovanje oko svijeta. Brod je krenuo iz [[Pula|Pule]] u srpnju i vratio se u ožujku 1871. obišavši cijelu zemaljsku kuglu. Sačuvan je i brodski dnevnik kojeg je vodio član posade Matija Politeo iz [[Starigrad]]a na otoku [[Hvar]]u. U [[:en:Austro-Hungarian North Pole Expedition|austro-ugarskoj polarnoj ekspediciji]] 1872. – 1874., koja je otkrila [[Zemlja Franje Josipa|Zemlju Franje Josipa]], na brodu ''Tegethoff'' sudjelovali su i Hrvati Petar Lusica s Cresa ([[wikt:noštromo|noštromo]]) i Antun Večerina (tesar). 1890. – 1891. korveta ''Zrinski'' (''Zrinyi'') plovila je do [[Nanking]]a te je posada mapirala i opisala dijelove rijeke [[Jangce]]. Časnik Jerolim Benko Bojnički o ekspediciji je objavio knjigu. [[Datoteka:Vukovic-pod.jpg|thumb|right|Kontraadmiral [[Janko Vuković-Podkapelski]]]] [[Datoteka:Prva hrvatska zastava 52 3 1919 dis.jpg|thumb|left|Svečano podizanje prve [[Hrvatska zastava|hrvatske zastave]] na ratnom brodu, [[Pula]], 31. listopada 1918.]] Razdoblje od 1911. do 1914. izuzetno je bitno za razvoj ratne mornarice. Tada su u Rijeci i Trstu porinuti njeni najveći brodovi: ''[[SMS Viribus Unitis]]'', ''SMS Tegetthoff'', ''SMS Prinz Eugen'' i ''[[SMS Szent Istvan]]''. Ovo su razdoblje obilježili i pomorski zapovjednici hrvatskog podrijetla na najvišim položajima u Carskoj i kraljevskoj ratnoj mornarici, poput admirala [[Maximilian Njegovan|Maksimilijana Njegovana]] ili kapetana bojnog broda [[Janko Vuković Podkapelski|Janka Vukovića Podkapelskog]]. Godine 1915. 34% mornaričkog osoblja bili su [[Hrvati]].<ref>Christian Falvey, Martina Bílá, [http://www.radio.cz/en/section/czech-history/when-czech-mariners-sailed-the-seas "When Czech mariners sailed the seas",] Radio Prague, 10. svibnja 2011.</ref> U sklopu mornarice, od 1915. hrvatski mornari sudjeluju u Prvom svjetskom ratu protiv Italije i ostalih saveznica Antante. Nezadovoljni mornari pokrenuli su i [[Pobuna mornara u Boki kotorskoj|pobunu]] u bazi u Boki kotorskoj krajem rata. ==== Država SHS ==== Nakon [[Raspad Austro-Ugarske|sloma]] Austro-Ugarske, [[31. listopada]] [[1918.]] zapovjednik mornarice [[Miklos Horthy]] na admiralskom brodu ''[[Viribus Unitis]]'' u Puli, po nalogu cara i kralja [[Karlo I. Austrijski|Karla I.]], predao je sve brodovlje i luke novoosnovanoj Državi SHS. Mornaricu su formalno preuzeli izaslanici zagrebačkog [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća]] (dr. [[Ante Tresić Pavičić]], [[Vilim Bukšeg]] i dr. Ivan Čop) te članovi Mjesnog odbora Narodnog vijeća u Puli. Tada je na brodovima istaknuta hrvatska zastava, dok je zapovjedni brod ''[[Viribus Unitis]]'' preimenovan u ''Jugoslavija''.<ref>Elvis Mileta, [http://radio.hrt.hr/clanak/96-godina-od-potonuca-viribusa-unitisa/73904/ "96 godina od potonuća Viribusa Unitisa"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916213127/http://radio.hrt.hr/clanak/96-godina-od-potonuca-viribusa-unitisa/73904/ |date=16. rujna 2016. }}, Hrvatski radio, objavljeno: 31. listopada 2014.</ref><ref>[http://www.istrapedia.hr/hrv/1281/viribus-unitis/istra-a-z/ "Viribus Unitis"], Istrapedia, pristupljeno 8. srpnja 2016.</ref> Nove vlasti promaknule su kbb [[Janko Vuković Podkapelski|Janka Vukovića Podkapelskog]] u čin kontraadmirala te je imenovan zapovjednikom flote, a kontraadmiral [[Dragutin Prica]] imenovan je povjerenikom za mornaricu Države SHS u Zagrebu. Idućeg dana talijanska brodica specijalne konstrukcije zvana ''mignata'', slična upravljanom torpedu, prodrla je u pulsku luku i potopila zapovjedni brod ''Viribus Unitis'' zajedno s 250 mornara i zapovjednikom Jankom Vukovićem. Unatoč predaji u ruke [[Država SHS|Države SHS]], ubrzo je gotovo sve austro-ugarske brodove i naoružanje po ulasku u jadranske luke preuzela Italija i druge snage [[Antanta|Antante]] kao dio ratnog plijena i odštete. === Kraljevina Jugoslavija === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-185-0116-27A, Bucht von Kotor (-), jugoslawische Schiffe.jpg|thumb|right|250px|Zarobljeni jugoslavenski brodovi u Boki u travnju 1941. Slijeva: laki krstaš ''Dalmacija'' te brod za opskrbu podmornica ''Hvar''.]] {{Glavni|Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica}} Ratna mornarica nadalje se razvija i u vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. No, gubitkom Istre, Rijeke, Zadra i otoka u korist Italije 1921., glavne luke postaju Šibenik, Split, Gruž i Kotor. Mornarica je isprva posjedovala samo zastarjele stare austro-ugarske brodove te su polako opremani i nabavljani novi brodovi i podmornice, uglavnom u inozemstvu. Ustrojeno je i mornaričko zrakoplovstvo. Mornarica nije sudjelovala u sukobima, a prilikom [[Travanjski rat|invazije na Jugoslaviju]] 1941. simbolično je djelovala protiv nastupajućih Talijana, koji su zarobili gotovo čitavu flotu. Hrvatska posada [[TA48|torpiljarke]] u [[Šibenik]]u po napadu na Jugoslaviju se pobunila i istaknula hrvatsku zastavu.<ref>Begić, Krešimir Miron. ''HOS 1941.-1945'', 1998., str. 15.</ref> === Drugi svjetski rat === {{Glavni|Mornarica NDH|NOVJ#Partizanska mornarica|l2=Partizanska mornarica}} U [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugom svjetskom ratu]], čitava stara jugoslavenska mornarica pala je u ruke [[Fašistička Italija|Talijanima]], koji pripajaju ostatak Kvarnera i [[Guvernatorat Dalmacija|velik dio Dalmacije]] te [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim sporazumima]] zabranjuju novonastaloj [[NDH]] stvaranje vlastite mornarice. Mornarica NDH je ustrojena značajnije tek 1943., ali nije igrala gotovo nikakvu ulogu na jadranskom bojištu te su je Nijemci raspustili zbog nepouzdanosti i prebjega partizanima. Hrvatski mornari novačeni su i u [[Kriegsmarine|njemačku]] i [[Regia Marina|talijansku]] ratnu mornaricu.<ref>Prestint, Danilo. [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/192802/Default.aspx "Splićani i Zadrani stradali u Libiji - otkrivamo imena poginulih Dalmatinaca na talijanskoj mornarici"], ''Slobodna Dalmacija'', 5. studenoga 2012.</ref> U sklopu njemačke mornarice poslan je i [[Hrvatska pomorska legija|odred mornara]] na Crno more. [[Kapitulacija Italije|Padom Italije]] u rujnu 1943., sve više postaje vidljiva gerilska partizanska mornarica, koju su osnovali [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942. Bila je opremljena priručnim i preuređenim plovilima, uglavnom za prijevoz vojnika i opskrbu te se oslanjala na savezničku podršku. Partizanska mornarica do kraja rata je zajedno s Britancima polako preuzela nadzor nad otocima te unutarnjim vodama. Od 6019 ljudi Mornarice NOVJ, 5390 su bili Hrvati (89,5%).<ref>Zvonimir Despot, [http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/sve-o-pomorskom-ratu-na-jadranu-u-drugome-svjetskom-ratu-5496 "Sve o pomorskom ratu na Jadranu u Drugome svjetskom ratu"], Objava: 27. srpnja 2014.</ref><ref>Krešimir Sršen, prof. [https://www.sabh.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=595:prigodni-govor-u-povodu-70-obljetnice-dana-mornarice-i-50-obljetnice-otkrivanja-spomenika-galebova-krila-u-podgori-&catid=4:govori&Itemid=16 "Prigodni govor u povodu 70. obljetnice dana mornarice i 50 obljetnice otkrivanja spomenika „Galebova krila“ u Podgori"], sabh.hr, Podgora, 9. rujna 2012.</ref> Samo kroz srednjodalmatinski četvrti Pomorski obalni sektor (obala Rogoznica-Zaostrog i otoci Hvar, Brač, Vis, Šolta)<ref>{{Citiranje weba |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_11175 |title=Arhinet, IV. POS |access-date=30. rujna 2024. |archive-date=23. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250123195701/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_11175 |url-status=dead }}</ref> prošlo je 4.702 boraca od kojih je 81 poginuo.<ref>[https://znaci.org/00003/652_1.pdf IV. POS], 1983., Prilog II, BORCI IV POMORSKOG OBALSKOG SEKTORA 1943-1945.</ref> <gallery class="center"> Datoteka:Senj statue.jpg|Spomenik mornarima NOVJ u [[Senj]]u Datoteka:Split -- Svjetionik Pomorac.jpg|[[Spomenik palim pomorcima|Spomen-svjetionik i Spomenik pomorcu]] na Katalinića brigu, Split Datoteka:Podgora Kroatien 3.JPG|[[Spomenik Galebova krila]], [[Podgora]] </gallery> === Socijalistička Jugoslavija === {{Glavni|Jugoslavenska ratna mornarica}} [[Datoteka:Naval Heritage Collection 01.jpg|thumb|Bivše jugoslavenske podmornice klase [[Podmornice klase Heroj|Heroj]] (P-821) i [[Podmornice klase Una|Una]] (P-912)]] Nakon 1945. Hrvatskoj su priključeni Rijeka, Zadar, Istra i otoci. Mornarica se nastavila razvijati iz gerilske partizanske mornarice. Hrvatski mornari i časnici ([[Ljubo Truta]], [[Mate Jerković]], [[Dinko Šurkalo]], [[Bogdan Pecotić]], [[Stanko Parmać]] i dr.) bili su prisutni u svim strukturama [[Jugoslavenska ratna mornarica|ratne mornarice]], a glavne pomorske baze su se nalazile na području Hrvatske. Tijekom [[hladni rat|hladnog rata]], Jugoslavija je značajno ulagala u mornaricu. Na Jadranu je izgrađeno mnogo luka, potkopa i pristana za ratne brodove i podmornice. Uz vlastite brodove, gradila je i podmornice, što ju je svrstavalo u jednu od pet zemalja svijeta koja ih proizvodi.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/hrvatska-vojska-drasticno-je-tehnicki-zapustena-956284 "Hrvatska vojska drastično je tehnički zapuštena"], Večernji list/Deutsche Welle, 19. kolovoza 2014.</ref> Projektirao ih je [[Brodarski institut]] u Zagrebu, a gradila brodogradilišta u Puli i Splitu.<ref>B. P., [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/313981/tko-je-unistio-industriju-koja-je-hrvatskoj-mogla-donositi-milijune "Tko je uništio industriju koja je Hrvatskoj mogla donositi milijune?"], Slobodna Dalmacija, 29. svibnja 2016.</ref> Tijekom 1991. JRM je, kao i ostatak JNA, ratovala protiv Republike Hrvatske, a kad se konačno morala povući iz hrvatskih baza i luka, temeljito je uništila gotovo svu tehniku i kapacitete. Hrvatske snage uspjele su zarobiti ili preoteti nešto manje od četvrtine flote. Otoke [[Vis]] i [[Lastovo]], značajna uporišta JRM, mornarica je napustila tek u svibnju 1992. == Moderna hrvatska mornarica == === Domovinski rat === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|180px|[[Admiral flote]] [[Sveto Letica|Sveto Letica-Barba]], prvi zapovjednik HRM (1991.-1996.). Borio se i u sklopu [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizanske mornarice]] u Drugom svjetskom ratu]] ==== 1991. ==== Nakon osnivanja Zbora narodne garde kao prvih vojnih snaga RH krajem svibnja 1991. i izbijanja otvorenog rata između hrvatskih i jugoslavenskih postrojbi na kopnu i u zraku, Hrvatska je odlučila preuzeti kontrolu nad morem i priobaljem. Tako bi se dobilo na dubini djelovanja i manevarskom prostoru, jer je pod hrvatskim nadzorom u okolici Zadra, Biograda i Dubrovnika ostao tek uzak pojas primorja, a manji dio obale je bio i okupiran ([[Maslenički most|masleničko ždrilo]] kod Zadra te Ston, Zaton, Slano i Konavle na jugu). U [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradu]] u okolici Zadra ''ad hoc'' su formirane pomorske snage od nekolicine ribarica i trajekata za prijevoz i izvlačenje pripadnika [[4. gardijska brigada|4. gardijske brigade]].<ref>[http://radio.hrt.hr/radio-zadar/clanak/morem-prevozili-branitelje-hranu-ranjene/150310/ "Morem prevozili branitelje, hranu, ranjene"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170727164608/http://radio.hrt.hr/radio-zadar/clanak/morem-prevozili-branitelje-hranu-ranjene/150310/ |date=27. srpnja 2017. }}, HRT - Radio Zadar, 25. srpnja 2017.</ref> Prvi transport obavljen je u noći 29./30. srpnja. Zadarska 112. brigada HV-a je 21. kolovoza za svoje potrebe ustrojila flotilu od 3 remorkera i ribarska broda u [[Kali]] na otoku [[Ugljan]]u.<ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/12082011/zdenko-vidov-izgleda-kao-da-je-netko--namjerno-kocio-stvaranje-odreda ''Zdenko Vidov: Izgleda kao da je netko namjerno kočio stvaranje odreda'']</ref><ref>Siniša Klarica, [http://www.zadarskilist.hr/clanci/12092011/vidov-borba-za-obranu-domovine-naglo-pada-u-zaborav Vidov: Borba za obranu domovine naglo pada u zaborav], 12. rujna 2011.</ref> Odlukom predsjednika [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] o imenovanju zapovjednika HRM [[12. rujna]] [[1991.]] službeno je započelo ustrojavanje mornarice. Istog dana u Splitu, Jadranska ulica 1 su postrojeni Dragovoljci HRM-a i nekolicina bivših JRM oficira koji su prešli u HRM. Zapovjednikom netom osnovane Hrvatske ratne mornarice postao je umirovljeni [[admiral]] JRM i jedan od osnivača [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizanske mornarice]] u Drugom svjetskom ratu, [[Sveto Letica]]. U prvih tjedan dana ustrojeno je zapovjedništvo HRM sa zadaćama motrenja neprijateljskih snaga i prikupljanja informacija za razbijanje pomorske blokade Jadrana, onemogućavanja pristupa neprijateljskom brodovlju, osiguranja prometa prema okupiranim područjima i otocima, potiskivanja neprijatelja iz uporišta na hrvatskom dijelu Jadrana te zaštita civila.<ref>Banovac, str. 14.</ref> Odmah se pristupilo osnivanju prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Kao i ostatak Oružanih snaga RH u nastajanju, nove hrvatske pomorske snage morale su osvojiti i preuzeti baze i oružje jugoslavenskih snaga na području Hrvatske. Jugoslavenska mornarica imala je glavne baze u Puli, Šibeniku (Kuline), Splitu (Lora) i Visu, uz mnoge obalne topničke bitnice, skladišta, potkope i pristane diljem Jadrana. Prvi brod u hrvatskoj floti bio je desantno-jurišni [[čamac]] [[DJB-103|DJČ-103]] koji je zaplijenjen od [[JRM]] [[14. rujna]], dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla - Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] osvojena su skladišta strjeljiva i naoružanja, a u Tatinjama i skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u bazi [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila, dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničko-remontnog zavoda ''[[Velimir Škorpik]]'' preuzeli Zavod u svoje ruke zajedno s 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su plijen od 34 plovila uspjele obraniti tijekom napada JNA na Šibenik.<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014.</ref> Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama (npr. [[OB-02 Šolta]], zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]]), postali temelj izgradnje HRM-a. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u Udarne pomorske snage (UPS): *'''RTOP-402''' - danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' - u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' - u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' - danas [[OB-61 Novigrad]] *'''PČ-180''' - danas [[OB-63 Cavtat]] *'''PČ-181''' - danas [[OB-64 Hrvatska Kostajnica]] [[Datoteka:El Alamein10.jpg|200px|mini|lijevo|Topnička bitnica JRM na Žirju koja se predala hrvatskim snagama 14. rujna koristila je talijanske [[:en:Cannone da 90/53|topove 90/53]], skinute s razarača ''[[Vittorio Veneto (klasa bojnog broda)|Vittorio Venetto]]'' iz Drugog svjetskog rata]] Od odlučujuće važnosti za nadzor obale i priobalja bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90&nbsp;mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100&nbsp;mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88&nbsp;mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88&nbsp;mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85&nbsp;mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88&nbsp;mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. {{multiple image | align = right | direction = vertical | header = | width = 300 | image1 = Boj_u_Splitskom_kanalu.jpg | caption1 = Shematski prikaz Boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] [[14. studenoga|14.]] i [[15. studenoga]] | image2 = Boj_u_Korčulanskom_kanalu.jpg | caption2 = Shematski prikaz Boja u [[Korčulanski kanal|Korčulanskom kanalu]] [[16. studenoga]] }} U jesen 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila Jugoslavenska ratna mornarica i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila Taktička grupa (TG) "Kaštela" koja je, uz veliki ophodni brod ([[VPBR-31 Split|VPBR-31 "Split"]]), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[raketni čamac]] (RČ-306), [[torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Kako bi spriječili JRM u korištenju ratne luke Lora u Splitu i opskrbu TG Kaštela iz te baze, HRM je diverzijom uz pomoć trajekta Jadrolinije 25. rujna položila morske mine na ulazu u luku Lora. Ubrzo je jedna jugoslavenska barkasa naletjela na minu i potonula. Brodovi JRM su prestali koristiti Loru kao bazu, ali su unatoč tome zadržali položaje u Splitskom kanalu, blokirajući pomorski promet, a logistička potpora je organizirana s Visa i Lastova.<ref>Seretinek, str. 39.</ref> Početkom listopada HRM je položila minsku zapreku i u Splitskim vratima. Dana [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim, daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je JRM, uz tri poginula, napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u Šibeniku gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u - gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">I.Ć., [http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559 ''Kapetan Brčić: Moj brod nije pucao na EU promatrače, ispalili smo granate upozorenja''], index.hr, 29. srpnja 2008.</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima JRM-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka Brača oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]]. Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenoga]], sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (ML-143 "Iž", ML-144 "Olib" i ML-153 "Blitvenica"). Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenoga]] otvorile vatru po brodovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do razmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML-143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok Vis. ==== 1992. – 1995. ==== [[Datoteka:Ship Sveti Vlaho.JPG|left|thumb|''Sveti Vlaho'', prvi brod [[odred naoružanih brodova Dubrovnik|ONB Dubrovnik]]]] Iz Visa i Lastova brodovi JRM više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je JRM poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili unutarnjim morskim vodama. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi JRM, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u Dubrovnik. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog bojišta na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. Nakon pregovora, u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. Flota Ratna mornarica [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] bazirana u Boki kotorskoj, unatoč problemima s održavanjem, raspolagala je s 3 [[Fregata|fregate]], 4 raketne topovnjače, 5 raketnih brodova, 5 torpednih brodova, 2 [[podmornice klase Heroj]], 2 - 3 [[podmornice klase Una]], 15 desantno-jurišnih čamaca, bojnom mornaričko-desantnog pješaštva, diverzantima i oko četiri tisuće raznih mina.<ref>Raguž, Jakša. (2009.) [https://hrcak.srce.hr/clanak/87647 "Operacija “Burin” – planovi Hrvatske vojske za zauzimanje istočne Hercegovine 1995. godine"], Časopis za suvremenu povijest, sv. 41, br. 3. Prosinac 2009., str. 638.</ref> Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uvedena raketna topovnjača ''[[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|Kralj Petar Krešimir IV]].'', sagrađena u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]], a dovršen je i desantni brod-minopolagač ''[[DBM-81 Cetina|Cetina]]''. Ubrzo su položene kobilice i za ''[[DBM-82 Krka|Krku]]'' i novu raketnu topovnjaču ''[[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|Dmitar Zvonimir]]'', a dovršavala se i podmornica ''[[P-01 Velebit|Velebit]]''. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo. Još u studenom 1991. na području Dubrovnika je bio osnovan [[Mješoviti odred mornaričko - desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko - desantnog pješaštva]]. U siječnju 1993. HRM je brodovima, [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|mornaričkim pješaštvom]] i diverzantima sudjelovala u [[Operacija Maslenica|operaciji Maslenica]]. Mornaričko desantno pješaštvo je sudjelovalo u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]]. Diverzanti su pazili [[pontonski most]], a desantni brodovi su vršili prebacivanje postrojbi na ruti Ražanac-Starigrad.<ref name="SD">Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/30907/Default.aspx ''Naš prvi ratni brod šminka se za muzej: kaštelanski škver obnavlja muzejski eksponat.''] // Portal "Slobodna Dalmacija.hr", Split, 20. studenoga 2008., 22:38, Pristup.: 26. siječnja 2011., {{ISSN|1333-9192}}</ref> Raketna topovnjača ''[[RTOP-21 Šibenik|Šibenik]]'' je vršila protuzračno osiguranje prostora helikopterskog prebacivanje gardijskih brigada na ruti [[Aerodrom Lučko|Lučko]]-[[Vojna baza Šepurine|Šepurine]]. Maslenica je bila prva operacija hrvatskih snaga u kojoj su zajednički djelovale sve tri grane [[OSRH]]. Nakon provedene operacije, brodovi ''Šibenik'', ''[[TB-51 Vukovar|Vukovar]]'' i ''[[OBM-41 Dubrovnik|Dubrovnik]]'' su više od tri mjeseca vršili protuzračnu obranu i osiguranje Zadra te izgradnje novog [[Maslenički most (autocesta A1)|masleničkog mosta]].<ref name="kardum25">[[Zdravko Kardum|Kardum, Zdravko]]. [http://obris.org/hrvatska/hrm-25-godina-poslije/ "HRM - 25 godina poslije"], obris.org, 12. rujna 2016.</ref> U listopadu 1994. održana je združena vježba [[HRZ|zrakoplovstva]] i mornarice pod nazivom "Posejdon-94", prilikom koje su s ''[[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV]]'' i ''[[RTOP-21 Šibenik|Šibenika]]'' ispaljene rakete [[RBS-15]]B zarobljene od [[JRM]].<ref>Vesna Pintarić: [http://www.hrvatski-vojnik.hr/godina-2015-menu/item/541-protubrodskom-raketom-rbs-15b-izravno-u-cilj.html "Protubrodskom raketom RBS-15B izravno u cilj"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150731034744/http://www.hrvatski-vojnik.hr/godina-2015-menu/item/541-protubrodskom-raketom-rbs-15b-izravno-u-cilj.html |date=31. srpnja 2015. }}, ''Hrvatski vojnik'', broj 474, 26. svibnja 2015.</ref> Kao mete iskorišteni su zarobljeni i potom otpisani brodovi RČ-310 ''Velimir Škorpik'' i TČ-219 ''Streljko''.<ref>[http://www.maketarstvo.net/forum/viewtopic.php?start=0&t=2889 ''HRM "Vukovar" i "Dubrovnik"'']</ref><ref name="PSD">[http://www.youtube.com/watch?hl=en&v=daysDxlF50c&gl=US ''Vojna vjezba drill posjedon- Hrvatska Croatia, Jadran Adriatic 1994''] Operacija ''Posjedon'', video</ref> Rakete i tehnologiju je Švedska prodala Jugoslaviji netom prije rata, a kako je tijekom rata Hrvatska bila pod [[embargo]]m, bez mogućnosti nabave sustava upravljanja ciljanjem, razvio se vlastiti. Uvođenjem raketa RBS-15 u uporabu, HRM je ostvarila prednost pred flotom [[Vojska Jugoslavije|VJ]] koja je raspolagala sličnim starijim i inferiornijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] i P-21 sovjetskog podrijetla. Tijekom [[Operacija Oluja|operacije Oluja]] u kolovozu 1995. mornarica je pripremljenom akcijom kodnog imena "Maestral" izvodila aktivnu obranu u južnom Jadranu za slučaj napada [[SR Jugoslavija|jugoslavenske]] flote iz Boke kotorske.<ref>[[Davor Marijan|Marijan, Davor]]. (2007.) "Oluja", str. 125.</ref> Noć prije početka operacije, dvije raketne topovnjače isplovile su u akvatorij [[Mljet]]a te su bile spremne raketno djelovati.<ref name="kardum25"/> No, do napada RM VJ ipak nije došlo. Usto, za vrijeme operacije brodovi ratne mornarice prevozili su oružane snage u [[Operacija Oluja#Sektor Dalmacija|sektoru Zadar]].<ref name="kardum25"/> HRM je do kraja Domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. Tijekom rata ukupno je poginulo 58 pripadnika Hrvatske ratne mornarice.<ref>Marović, Tihana. [http://slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/275611/cpg/2 "Grabar-Kitarović svečano postrojila mornare u Lori: Nositi uniformu na ovako visokim temperaturama je čast"], ''Slobodna Dalmacija'', 4. lipnja 2015.</ref> Jedino potopljeno plovilo HRM je [[barkasa]] BRM-42, koja je [[28. siječnja]] 1992. naišla je na protubrodsku minu SAG-2.<ref>[https://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/268/28-sijecnja-1992-jedini-potopljeni-brod-hrm 28. siječnja 1992. - Jedini potopljeni brod HRM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305212428/https://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/268/28-sijecnja-1992-jedini-potopljeni-brod-hrm |date=5. ožujka 2021. }}, daniponosa.hrt.hr, pristupljeno 1. lipnja 2020.</ref> Predsjednik i [[Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|vrhovni zapovjednik]] oružanih snaga Franjo Tuđman u [[s:Izvješće predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1995. godini|Izvješću o stanju Republike u 1995.]] podnesenom [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] u siječnju 1996., napomenuo je da su se ''"među pripadnicima Hrvatske ratne mornarice, pod zapovjedništvom admirala [[Sveto Letica|Svete Letice]], u Domovinskom ratu posebno istakli: kapetan bojnog broda Kuzma Pecotić, pukovnik Zdravko Žuvela, kapetan korvete Mile Čatlak te pripadnici [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik|Odreda naoružanih brodova - Dubrovnik]]"''.<ref>[https://static.squarespace.com/static/50a667d9e4b02ac9585b28e4/t/52d525ece4b02a4ced959bfa/1389700588140/Izvjesce%20o%20stanju%20drzave%20i%20nacije%201995.pdf Izvješće o stanju hrvatske države i nacije u 1995. godini]</ref> === Nakon rata === Ratno brodovlje bivše Jugoslavije uključeno je u pitanje sukcesije država nasljednica, no tijekom veljače 1996. godine, Republika Hrvatska izjavljuje kako odustaje od podjele bivše flote, koja je u to doba smještena u Boki kotorskoj.<ref>Švel, Boris (2000.) [https://hrcak.srce.hr/clanak/4881 "Mogući smjerovi razvoja flotnih snaga HRM između 2000. i 2015."] ''Polemos'' 3 (2000.) 1: 69-85, str. 73.</ref> Jugoslavenska podmornica ''Soča'', tijekom rata zarobljena na remontu u Splitu, preinačena je i konačno uvedena u službu u rujnu 1996. pod imenom P-01 ''Velebit''. Godine 1997. planirana je izgradnja [[Korveta|korvete]] po modularnom načelu, deplasmana do dvije tisuće tona, pod radnim nazivom „Hrvatski ratni brod za 21. stoljeće“ te obalne podmornice od 400 do 500 tona, no do ostvarivanja ovih planova nije došlo.<ref>Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Sport/Hajduk/tabid/83/articleType/ArticleView/articleId/203685/Default.aspx "Kotromanović najavio izgradnju pet brodova za Obalnu stražu i odbacio mogućnost da se Lora vrati Gradu"], Slobodna Dalmacija, 27. veljače 2013.</ref> Godine 2001. u [[Brodogradilište Kraljevica|Kraljevici]] je kao dio klase ''Kralj'' porinuta raketna topovnjača ''[[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|Kralj Dmitar Zvonimir]]''. ''Zvonimir'' je dugo bio nedovršenog naoružanja. Pod zapovjednikom kontraadmiralom [[Zdravko Kardum|Zdravkom Kardumom]] (2002. – 2007.) HRM je imala podosta problema s ispravnošću i održavanjem brodovlja.<ref>Eduard Šoštarić, [http://arhiva.nacional.hr/clanak/11110/hrm-nema-nijedan-ispravni-brod "HRM nema nijedan ispravni brod"], objavljeno u Nacionalu br. 460, 7. rujna 2004., pristupljeno 17. listopada 2015.</ref> Američki radari ''Enhanced Peregrine'' nabavljeni su 2003./04. godine kako bi se uspostavio radarski nadzor Jadrana, no nikako nisu stavljeni u funkciju.<ref name="kezic">dipl.ing. Vili Kezić, [http://obris.org/hrvatska/radarska-lutanja-falcon-do-enhanced-peregrine-i-natrag/ "Radarska lutanja - Falcon do Enhanced Peregrine i natrag"], Obris.org, 23. siječnja 2015.</ref> Dugoročnim planom razvoja obrambenog sustava 2006. – 2015. otpisana je jedina hrvatska podmornica ''[[P-01 Velebit|Velebit]]''. Kako je 2007. u sklopu HRM osnovana [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalna straža]], prepušten joj je dio plovila i osoblja. HRM je 2008. u sklopu "offset" sporazuma s Finskom prilikom kupnje borbenih oklopnih vozila [[Patria AMV]] za simboličnu cijenu kupila dvije raketne topovnjače [[Klasa Helsinki|klase Helsinki]], te ih je imenovala ''[[RTOP-42 Dubrovnik|Dubrovnik]]'' (42) i ''[[RTOP-41 Vukovar|Vukovar]]'' (41). Nakon toga, Ministarstvo obrane na čelu s [[Branko Vukelić (ministar)|Brankom Vukelićem]] je razmatralo prodaju raketnih topovnjača ''Zvonimir'' i ''Krešimir'' [[Gruzija|Gruziji]] tijekom [[Rusko-gruzijski rat 2008.|rata s Rusijom]], od čega se odustalo.<ref>Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/20157/Default.aspx "Moskva stopirala prodaju ‘Petra Krešimira’ Gruziji"], Slobodna Dalmacija, Objavljeno 28.08.2008.</ref> Iste 2008. [[Vijeće za obranu Republike Hrvatske|Vijeće za obranu]], nakon velike cijene koju je proizvođač zatražio, donijelo je odluku o odustajanju od remontiranja uskladištenih raketa [[RBS-15]] koje čine glavno i najmoćnije oružje HRM-a te, zapravo, njihovom otpisu.<ref name="tabak">Igor Tabak, [http://obris.org/hrvatska/ispaljivanje-rbs-15-poduhvat-ili-rutina/ "Ispaljivanje RBS-15: Poduhvat ili rutina?"], obris.org, 19. svibnja 2015.</ref> Zbog toga se 2009. razmatrao i otpis dviju raketnih topovnjača, jer su im motori dizajnirane za ratne zadaće - brzo isplovljavanje i raketno djelovanje - te nisu osobito pogodni za dugotrajni nadzor mora.<ref>Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/54280/Default.aspx "Topovnjače "Krešimir" i "Zvonimir" idu u rashod"], Slobodna Dalmacija, objavljeno 12. svibnja 2009.</ref> [[Datoteka:Petar Kresimir Ri 180909.jpg|mini|300px|''Kralj Petar Krešimir IV'' na Dan HRM-a 18. rujna 2009. u Rijeci]] Godine 2011., zbog mjera štednje i višegodišnjeg nedovoljnog financiranja HRM-a, održavanje plovila i mornaričkih tehničkih sredstava obavljano je selektivno kako bi se zadržala plovidbenost, dok se pojedini brodski sustavi, oprema i mornarička tehnička sredstva nisu održavali propisanom dinamikom.<ref name="izvje15">[[#refizvje|Godišnje izvješće (...) za 2011. godinu]], 15.</ref> Obavljen je remont na 12 brodova, a odustalo se od remonta šest brodova.<ref name="izvje15"/> U održavanju plovidbenosti brodova prioritet su brodovi Obalne straže (100% ispravnosti na kraju 2011. godine). Plovidbenost brodova [[Flotila Hrvatske ratne mornarice|Flotile HRM-a]] je iznosila 90%. Kao najveći pojedinačni problem u održavanju brodova i nadalje je bila neispravnost glavnih motora na [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ("Krešimiru")]].<ref name="izvje15"/> Nakon što je "Krešimir" proveo dvije i pol godine izvan funkcije, u lipnju 2014. je konačno remontiran u Šibeniku te je otad u punoj operativnoj uporabi.<ref>Lada Puljizević, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_452.pdf "Raketna topovnjača Kralj Petar Krešimir IV. ponovno zaplovila Jadranom"], ''Hrvatski vojnik'', broj 452, 18. srpnja 2014., str. 14-15.</ref> U [[Brodosplit]]u 17. rujna 2014., nakon višestrukog odgađanja, ministar obrane [[Ante Kotromanović]] svečano je položio kobilicu za prvi iz serije od pet OOB-a (obalnih ophodnih brodova) koji se grade za potrebe Obalne straže HRM-a.<ref>D. Vlahović, [https://hrvatski-vojnik.hr/polozena-kobilica-obalno-ophodnog-broda/ "Položena kobilica obalnog ophodnog broda"], ''Hrvatski vojnik'', 18. rujna 2015.</ref> U listopadu 2014. [[Sabor]]ski odbor za obranu odlučio je konačno osposobiti i modernizirati [[radar]]ski sustav ''Enhanced Peregrine'' te je natječan raspisan u prosincu.<ref name="kezic"/> Odlukom Vijeća za obranu [[2014.]] ipak je u konačnici odlučeno da će HRM zadržati svoje raketne sposobnosti.<ref name="tabak"/> Rakete su se prigodom pregleda pokazale u iznimno dobrom stanju te se pristupilo općem remontu u Hrvatskoj.<ref name="tabak"/><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/257227/Default.aspx "Kontraadmiral Robert Hranj: NATO nema dovoljno brodova, dat ćemo im jednoga"], ''Slobodna Dalmacija'', 15. rujna 2014.</ref> Dana [[14. svibnja]] [[2015.]] izvršeno je pokusno lansiranje: prvi put u povijesti Hrvatske ispaljena je raketa RBS-15 s [[MOL|mobilnog obalnog lansera]] na cilj na moru, što je bio i prvi put da je raketa uopće ispaljena još od 1994.<ref name="tabak"/><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=vzKbshXytTs Nadzorno tehničko gađanje protubrodskom raketom RBS 15B], youtube.com</ref> Nakon uspješnog djelovanja, [[6. listopada]] je prigodom velike vojne vježbe "Združena snaga" s ''[[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]]'' u akvatoriju [[Dugi otok|Dugog otoka]] ispaljena raketa na 26&nbsp;km udaljen cilj.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=lC_SQQCJ3Qg Integrirano djelovanje raketa RBS-15], youtube.com</ref> Nakon sudjelovanja posade i broda ''[[BŠ-72 Andrija Mohorovičić|Andrija Mohorovičić]]'' u operaciji nadzora vanjske pomorske granice EU-a i spašavanja migranata, u listopadu 2015. desantni brodovi-minopolagači ''[[DBM-81 Cetina|Cetina]]'' i ''[[DBM-82 Krka|Krka]]'' su upućeni u Španjolsku kako bi prevezli vojnike i tehniku koji su sudjelovali na [[NATO]]-voj vojnoj vježbi, čime je HRM počela obavljati zadatke i izvan Jadrana. == Literatura == * Barić, Nikica. ''Ustaše na Jadranu. Uprava Nezavisne Države Hrvatske u jadranskoj Hrvatskoj nakon kapitulacije Kraljevine Italije'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2012. * Bukovčan, S. i D. Frigelj. (1993.) [https://hrvatski-vojnik.hr/pdfmagazin/hv_037_91_95.pdf "Stasanje HRM"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161001193735/https://hrvatski-vojnik.hr/pdfmagazin/hv_037_91_95.pdf |date=1. listopada 2016. }}, ''[[Hrvatski vojnik]]'', br. 37, god. III (str. 80-87) * Freivogel, Zvonimir i Achille Rastelli. ''Pomorski rat na Jadranu: 1940. – 1945.'', Zagreb: Despot infinitus, 2014. * {{cite web|ref={{harvid |Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim Snagama Republike Hrvatske za 2011. godinu, s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu |2012}}|date=2012|publisher=[[Vlada RH]]|url=https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/Arhiva//27.%20-%208.pdf|format=PDF|title=Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim Snagama Republike Hrvatske za 2011. godinu, s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu|trans-title=|accessdate=10. listopada 2015|url-status=}} * Novak, Grga. ''Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća'', Knjigotisak, 2004. {{ISBN|9532142215}} * Petković, Dario. ''Ratna mornarica Austro-ugarske Monarhije'', Pula, 2004. {{ISBN|953-6250-80-2}} * Pintarić, Vesna. (rujan 2005.) [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_051.pdf "Razgovor - kontraadmiral Zdravko Kardum, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice"], ''Hrvatski vojnik'', godina II, broj 51., str. 4-7. * Poparić, Bare. [https://books.google.com/books?id=ncsJAAAAIAAJ&hl=hr&pg=PR1#v=onepage&q&f=false ''O pomorskoj sili Hrvata za dobe narodnih vladara''], Matica Hrvatska, Zagreb, 1899. * ''Prilozi za povijest Hrvatske ratne mornarice u Domovinskom ratu (1991.)'', [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata|HMDCDR]], Zagreb, 2007. {{ISBN|978-953-7439-06-4}} *{{cite journal |last=Reljanović |first=Marijo |journal=Hrvatski vojnik |title=Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana |date=Studeni 2001. |language= |url=https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_077_95-04.pdf |issn=1333-9036 |publisher=Ministarstvo obrane Republike Hrvatske |issue=77 |url-status=}} * Seretinek, Željko. (2007.). ''Bitka za Jadran: Razbijanje pomorske blokade jadranskog plovnog puta 14. – 16. studenoga 1991.'', Grad Korčula: centar za kulturu Korčula * Vasiljević, Jovan (1972.) ''Mornarica NOVJ'', Vojnoizdavački zavod, Beograd. * {{cite news |ref={{harvid |Žabec |9 October 2015}}|newspaper=Jutarnji list|date=9. listopada 2015|first=Krešimir|last=Žabec|title='Dmitar Zvonimir' nakon 21 godine ispalio bojnu raketu na moru|trans-title=|language=|url=http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434309/|accessdate=16. listopada 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151011000543/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434309/|archive-date=11. listopada 2015.}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.hpms.hr/index.php Hrvatski pomorski muzej Split] * [http://www.viribus-unitis.hr/ Društvo za proučavanje prošlosti Carske i kraljevske mornarice "Viribus unitis" - Pula] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160719063604/http://www.viribus-unitis.hr/ |date=19. srpnja 2016. }} * [http://www.udhrm.com/ Udruga Dragovoljaca Hrvatske Ratne Mornarice Domovinskog Rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160501065841/http://www.udhrm.com/ |date=1. svibnja 2016. }} * [http://catalogue-lumiere.com/series/info-five-11/ Najstarije snimke] vojnih luka Šibenik i Pula te mornaričkih manevara, 1898. * Midžić, Enes. [http://snimanje.adu.hr/stivo/promio01.html "Prve filmske snimke iz Hrvatske i prve snimke naše mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304204428/http://snimanje.adu.hr/stivo/promio01.html |date=4. ožujka 2016. }}, [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademija dramske umjetnosti]], Zagreb * Kalajžić, Mišel. [http://www.slobodnadalmacija.com/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/293900/Default.aspx "Krševan Meštrović: »Ćaća i stariji brat austrijski, ja i dva brata talijanski, drugi brat partizanski, a unuk hrvatski vojnik!«"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150812082010/http://www.slobodnadalmacija.com/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/293900/Default.aspx |date=12. kolovoza 2015. }}, ''Slobodna Dalmacija'', 26. srpnja 2015. * Šarac, Damir. [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/178824/vjeko-sumic-englezima-sam-na-visu-krao-latu-a-za-tita-u-americi-kupovao-jahtu "Vjeko Sumić: Englezima sam na Visu krao latu, a za Tita u Americi kupovao jahtu - Umirovljeni pukovnik Vjeko Sumić, osnivač i zadnji živući pripadnik prvoga partizanskoga mornaričkog odreda"], ''Slobodna Dalmacija'', 10. rujna 2012. * Lokošek, Nives. [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/473680/imali-smo-sveti-cilj--obranu-jadranskog-mora "Imali smo sveti cilj - obranu Jadranskog mora; 25 godina porinuća ''Petra Krešimira IV''"], ''Slobodna Dalmacija'', 18. ožujka 2017. * [http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/218159/Default.aspx "Zdravko Kardum: Ratna mornarica osuđena je na nestanak"], 10. kolovoza 2013. * [http://obris.org/hrvatska/vrata-hrvatskog-zerp-a-treba-cvrsce-zatvoriti/ O problematici radarskog nadzora Jadrana] * [https://www.youtube.com/watch?v=vuXVudcZ0x4 15 godina HRM-a], prigodni film MORH-a (2006.) [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica]] [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] nmqbpo3cnwutfuqwt2o1ah69wuyeb49 7616266 7616264 2026-10-10T21:05:47Z Hrm1991 375086 Dana 25 rujna 1991, posada trajekta Gradac Jadrolinija, posada remorkera Antares Brodospas i Dragovoljci HRM-a Split, izvršili su zaprječavanje JRM Ratne luke Lora. 7616266 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2020.}} [[Datoteka:Spomenik u utvrdi na Prevlaci.JPG|mini|Spomenik mornarima [[Otrantski baraž|otrantske bitke]] iz 1917. na poluotoku [[Prevlaka|Prevlaci]]]] Početci [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]] sežu u rani srednji vijek i pomorske sukobe hrvatskih država, a kasnije i [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]] s [[Mlečani]]ma, Arapima i drugim protivnicima. [[Hrvatska ratna mornarica#Dan Hrvatske ratne mornarice|Dan Hrvatske ratne mornarice]] Hrvatske ratne mornarice slavi se [[18. rujna]] u sjećanje na taj dan [[887.]] i pobjedu flote pod [[Branimir|knezom Branimirom]] nad Mlečanima kod [[Makarska|Makarske]]. Hrvatski pomorci i brodovi sudjelovali su u raznim bitkama i mornaricama tijekom stoljeća. Od konačnog [[Habsburška Monarhija|habsburškog]] preuzimanja [[Markgrofovija Istra|Istre]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] 1815., ustrojava se prva moderna ratna mornarica na hrvatskom području. Gotovo sve važne mornaričke luke i tvrđave bile su na hrvatskom dijelu Jadrana, a više od trećine pripadnika bili su Hrvati. [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Hrvatski partizani]] su 1942., tijekom [[Guvernatorat Dalmacija|talijanske okupacije]] Jadrana, osnovali gerilsku [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] koja je uz pomoć [[Royal Navy|Britanaca]] oslobodila primorje od Nijemaca i Talijana. Moderna Hrvatska ratna mornarica osnovana je tijekom osamostaljenja Hrvatske od [[SFRJ|Jugoslavije]], čije je brodovlje i luke preuzela, u rujnu 1991. Sudjelovala je aktivno u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], a od 2015. i u mirovnim operacijama i NATO-vim vježbama i izvan Jadranskog mora. == Srednji vijek == Prema izvoru [[Langobardi|langobardskog]] pisca Pavla Đakona godine 642. [[Hrvati]] su nazočni mnoštvom brodova pod gradom Sepontom ([[Manfredonia|Manfredonija]] u južnoj Italiji). U mletačkim zapisima iz druge polovine 7. stoljeća mnoštvo je zapisa o problemima [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] s hrvatskim [[gusar]]ima, što je u to doba bio za sve zemlje znatan izvor prihoda. Isti izvori govore o Hrvatima kao uspješnim brodograditeljima. Već u doba kneza [[Vladislav]]a (821. – 835.) izvori spominju jaku mornaricu. Zahvaljujući pomorskoj moći Hrvatske knez [[Mislav]] (835. – 845.) je onemogućio Veneciji uspostaviti kontrolu na istočnom Jadranu. Za vladavine kneza [[Trpimir]]a (845. – 864.) [[Hrvati]] su prodrli do [[Furlanija-Julijska krajina|Furlanije]] i pred samu [[Venecija|Veneciju]]. Jaka hrvatska mornarica za vladavine kneza [[Domagoj]]a (864. – 876.) uspješno je obranila svoju obalu od Venecije, te je 866. Mletački dužd Partezipazio bio prisiljen sklopiti mir. Velika napast u to doba na Jadranu bili su [[Saraceni]]. Stoga je sklopljen savez [[Bizant]]a, Venecije i Hrvata, a kasnije i [[Papa|Pape]] i [[Franci|Franaka]] te se hrvatska mornarica 871. istakla kao saveznik franačkog cara [[Ludovik II., car Svetog Rimskog Carstva|Ludovika II]]. u oslobađanju [[Bari]]ja od Saracena. [[Datoteka:Spomen-ploča bitke kod Makarske 887..jpg|200px|minijatura|lijevo|Spomen-ploča prvoj zapisanoj hrvatskoj pomorskoj pobjedi u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitki kod Makarske]] nad Mlečanima]] {{Glavni|Hrvatsko-mletački ratovi}} U vrijeme kneza [[Branimir]]a (879. – 892.), odnosno u vrijeme kada [[Hrvatska]] postaje potpuno neovisna država, i hrvatska mornarica nastavlja svoj uspon. To je razdoblje u kojem se odvija poznata [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitka u srednjedalmatinskom akvatoriju]] i kada su u potpunosti poraženi Mlečani 18. rujna 887. Tada je poginuo i sam mletački dužd Petar Candiano. Sljedećih stotinu godina za slobodnu plovidbu [[Jadran]]om, [[Mlečani]] su plaćali Hrvatima danak.<ref>{{cite journal |url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=18748&lang=en |title=The Papal Letters of the second half of the IXth Century to addressees in Croatia |first=Milko |last=Brković |journal=Radovi |publisher=Institute for Historical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zadar |number=43 |date=Listopad 2001. |pages=31&ndash;32 |accessdate=2012-07-27}}</ref> [[Datoteka:Kondura, Nin.2.jpg|thumb|Replika ranosrednjevjekovne hrvatske [[Kondura|kondure]] u Ninu]] U djelu [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]] ''[[O upravljanju carstvom|De administando imperio]]'' navodi se da je Hrvatska u vrijeme [[Kralj Tomislav|Tomislava]] (925. – 928.) imala 80 [[sagena]] s po 40 mornara i 100 [[kondura]] s 10 do 20 mornara, ne računajući veslače. Razdoblje [[Stjepan Držislav|Stjepana Držislava]] (969. – 996.) obilježeno je uspješnom pomorskom trgovinom i čuvanjem pomorskih puteva te dominacijom Hrvatske na istočnoj obali Jadranskog mora. Kralj Hrvatske i Dalmacije [[Petar Krešimir IV.]] (1058. – 1074.) proširio je svoje kraljevstvo "na kopnu i na moru". Samostanu Sv. Krševana u [[Zadar|Zadru]] godine 1069. daruje otok [[Maun (otok)|Maun]] koji se nalazi "u našem dalmatinskom moru" (''in nostro dalmatico mari''). U to vrijeme spominje se vojvoda hrvatske kraljevske mornarice Rusin, a sama titula "vojvoda" koju su nosili samo državni dostojanstvenici govori o važnosti mornarice. U prvoj godini vladavine kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] (1074. – 1089.) na Jadran prodiru [[Normani]]. Kao Normanski saveznik, Zvonimir se uključio u rat protiv [[Bizant]]a i Venecije. Tako je 1084. normanski knez i vojvoda od Apulije, [[Robert Guiscard]] napao zapadne provincije Bizantskog carstva, kralj Zvonimir mu je poslao u pomoć svoju flotu. Normani su zaposjeli gradove na istočnoj obali. Jedino je sigurno da [[Rab]] nikad nije pao. Od godine 1082. do 1084. doba je saveza Normana i Hrvata koji je sklopljen pod utjecajem Pape [[Grgur VII.|Grgura VII.]]: Zajedno su vodili niz pomorskih bitaka protiv bizantsko-mletačke mornarice. Tako je u studenom 1084. i u kolovozu 1085. strahovito je potučena mletačka flota. [[File:Battle of Lepanto 1571.jpg|thumb|Bitka kod Lepanta 1571.]] Smrću Zvonimira 1089. pada državna i pomorska moć Hrvatske. Jadranska obala, zbog manjeg interesa [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Ugarsko-Hrvatske Države]] za more, prelazi u ruke Bizanta, i, s prekidima, Venecije. Od 1358. Ugarsko-Hrvatska Kraljevina pod [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovikom]] ponovno gospodari gotovo cijelom istočnom jadranskom obalom od Krka do Kotora te ustrojava ratnu mornaricu na čelu s "kraljevskim admiralom Hrvatske i Dalmacije" koji je istodobno bio i knez Hvara, Brača i Korčule.<ref name="klaic">[[Vjekoslav Klaić]], [https://books.google.com/books?id=g88JAAAAIAAJ&hl=hr&pg=PA25#v=onepage&q&f=false ''Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Opseg 2, Dij. 2-3,], L. Hartman, 1901., str. 25.</ref> Za mornaricu je svaki dalmatinski grad morao doprinositi galijom ili manjim brodom, ovisno o gospodarskoj snazi.<ref name="klaic"/> Ta hrvatsko-dalmatinska mornarica imala je 12-15 galija i više manjih brodova te je bila koncentrirana u vodama između Trogira, Visa i Hvara.<ref name="klaic"/> Postojala je do 1413., kada gotovo svu obalu zaposjeda [[Mletačka Republika]]. Hrvatski moreplovci služili su i u mletačkoj mornarici (admiral [[Ivan iz Vrane]]) te su sudjelovali i u mletačkim bitkama ([[Bitka kod Lepanta]] 1571.).<ref>Lovorka Čoralić i Ivana Prijatelj Pavičić, [https://hrcak.srce.hr/clanak/19576 "Ivan iz Vrane – mletački admiral u Lepantskom boju (1571.)"], Povijesni prilozi, sv. 29, br. 29. Prosinac 2005.</ref> [[Dubrovačka Republika]] uspjela je očuvati neovisnost, specijaliziravši se za pomorsku trgovinu. Pred njezin nestanak, 1800., ukupna flota (zajedno s ribarskim brodovima) imala je 673 jedrenjaka, od čega je bilo 255 većih brodova koji su plovili izvan teritorijalnih voda [[Dubrovnik]]a. Ukupan broj jedrenjaka prekooceanske plovidbe iznosio je oko 230 brodova. Tada je u Dubrovniku bilo oko 7.000 pomoraca, brodograditelja, brodovlasnika i pripadnika drugih pomorskih struka. == Moderno doba == === Austro-Ugarska === {{Glavni|Austro-ugarska ratna mornarica}} {{Dvostruka slika|lijevo|Constantine Volanakis Naval battle at Lissa.jpg|200|Coat_of_arms_of_the_Austro-Hungarian_Navy.png|150|[[Bitka kod Visa|Bitka kod Visa 1866.]]|Grb ratne mornarice uključivao je i [[hrvatski grb]]}} Krajem sedamnaestog i početkom 18. stoljeća [[Habsburška Monarhija]], u čijem je sastavu tada bila [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]] s jadranskom obalom od Rijeke do Karlobaga, počinje ulagati veće napore u stvaranje pomorske sile koja bi štitila trgovačke brodove i kontrolirala trgovinu prema lukama u Rijeci i Trstu. Ratno brodogradilište i [[Brodogradilište Kraljevica|arsenal u Kraljevici]] utemeljeni su 1729., da bi novi zamah dobili 1764. – 1768. tijekom vladanja [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]].<ref>Karaman, Igor. "Kraljevica - ratna luka i arsenal Habsburške monarhije u osamnaestom stoljeću", ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', sv. 11, br. 1. Rujan 1978.</ref> Nakon kratkotrajne Napoleonove vladavine, Habsburška Monarhija 1815. preuzima cijelu istočnojadransku obalu te ustrojava vlast. Habsburzi organiziraju prvu modernu ratnu mornaricu, čija glavna luka postaje Pula. Tijekom [[Austrijsko-pruski rat|talijansko-austrijskog rata]] 1866., obje [[flota|flote]] su se sukobile 20. rujna u ključnoj [[Bitka kod Visa|bitki kod Visa]]. Pobjedom koju je odnijela austrijska flota pod [[Wilhelm von Tegetthoff|Wilhelmom von Tegetthoffom]] [[Habsburška Monarhija]] je osigurala prevlast na Jadranskom moru. Nakon 1867. mornarica je postala zajednička nadležnost Austro-Ugarske te je službeni jezik postao njemački, iako su časnici morali znati više jezika. Ambiciozna Monarhija slala je mornaricu u intervencije i pothvate izvan Jadrana. Godine 1869. austrijska [[fregata]] ''Donau'' od 2000 BRT s 350 članova posade koji su, osim viših časnika, bili pomorci s hrvatskih otôkā i obale, poduzima putovanje oko svijeta. Brod je krenuo iz [[Pula|Pule]] u srpnju i vratio se u ožujku 1871. obišavši cijelu zemaljsku kuglu. Sačuvan je i brodski dnevnik kojeg je vodio član posade Matija Politeo iz [[Starigrad]]a na otoku [[Hvar]]u. U [[:en:Austro-Hungarian North Pole Expedition|austro-ugarskoj polarnoj ekspediciji]] 1872. – 1874., koja je otkrila [[Zemlja Franje Josipa|Zemlju Franje Josipa]], na brodu ''Tegethoff'' sudjelovali su i Hrvati Petar Lusica s Cresa ([[wikt:noštromo|noštromo]]) i Antun Večerina (tesar). 1890. – 1891. korveta ''Zrinski'' (''Zrinyi'') plovila je do [[Nanking]]a te je posada mapirala i opisala dijelove rijeke [[Jangce]]. Časnik Jerolim Benko Bojnički o ekspediciji je objavio knjigu. [[Datoteka:Vukovic-pod.jpg|thumb|right|Kontraadmiral [[Janko Vuković-Podkapelski]]]] [[Datoteka:Prva hrvatska zastava 52 3 1919 dis.jpg|thumb|left|Svečano podizanje prve [[Hrvatska zastava|hrvatske zastave]] na ratnom brodu, [[Pula]], 31. listopada 1918.]] Razdoblje od 1911. do 1914. izuzetno je bitno za razvoj ratne mornarice. Tada su u Rijeci i Trstu porinuti njeni najveći brodovi: ''[[SMS Viribus Unitis]]'', ''SMS Tegetthoff'', ''SMS Prinz Eugen'' i ''[[SMS Szent Istvan]]''. Ovo su razdoblje obilježili i pomorski zapovjednici hrvatskog podrijetla na najvišim položajima u Carskoj i kraljevskoj ratnoj mornarici, poput admirala [[Maximilian Njegovan|Maksimilijana Njegovana]] ili kapetana bojnog broda [[Janko Vuković Podkapelski|Janka Vukovića Podkapelskog]]. Godine 1915. 34% mornaričkog osoblja bili su [[Hrvati]].<ref>Christian Falvey, Martina Bílá, [http://www.radio.cz/en/section/czech-history/when-czech-mariners-sailed-the-seas "When Czech mariners sailed the seas",] Radio Prague, 10. svibnja 2011.</ref> U sklopu mornarice, od 1915. hrvatski mornari sudjeluju u Prvom svjetskom ratu protiv Italije i ostalih saveznica Antante. Nezadovoljni mornari pokrenuli su i [[Pobuna mornara u Boki kotorskoj|pobunu]] u bazi u Boki kotorskoj krajem rata. ==== Država SHS ==== Nakon [[Raspad Austro-Ugarske|sloma]] Austro-Ugarske, [[31. listopada]] [[1918.]] zapovjednik mornarice [[Miklos Horthy]] na admiralskom brodu ''[[Viribus Unitis]]'' u Puli, po nalogu cara i kralja [[Karlo I. Austrijski|Karla I.]], predao je sve brodovlje i luke novoosnovanoj Državi SHS. Mornaricu su formalno preuzeli izaslanici zagrebačkog [[Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba|Narodnog vijeća]] (dr. [[Ante Tresić Pavičić]], [[Vilim Bukšeg]] i dr. Ivan Čop) te članovi Mjesnog odbora Narodnog vijeća u Puli. Tada je na brodovima istaknuta hrvatska zastava, dok je zapovjedni brod ''[[Viribus Unitis]]'' preimenovan u ''Jugoslavija''.<ref>Elvis Mileta, [http://radio.hrt.hr/clanak/96-godina-od-potonuca-viribusa-unitisa/73904/ "96 godina od potonuća Viribusa Unitisa"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916213127/http://radio.hrt.hr/clanak/96-godina-od-potonuca-viribusa-unitisa/73904/ |date=16. rujna 2016. }}, Hrvatski radio, objavljeno: 31. listopada 2014.</ref><ref>[http://www.istrapedia.hr/hrv/1281/viribus-unitis/istra-a-z/ "Viribus Unitis"], Istrapedia, pristupljeno 8. srpnja 2016.</ref> Nove vlasti promaknule su kbb [[Janko Vuković Podkapelski|Janka Vukovića Podkapelskog]] u čin kontraadmirala te je imenovan zapovjednikom flote, a kontraadmiral [[Dragutin Prica]] imenovan je povjerenikom za mornaricu Države SHS u Zagrebu. Idućeg dana talijanska brodica specijalne konstrukcije zvana ''mignata'', slična upravljanom torpedu, prodrla je u pulsku luku i potopila zapovjedni brod ''Viribus Unitis'' zajedno s 250 mornara i zapovjednikom Jankom Vukovićem. Unatoč predaji u ruke [[Država SHS|Države SHS]], ubrzo je gotovo sve austro-ugarske brodove i naoružanje po ulasku u jadranske luke preuzela Italija i druge snage [[Antanta|Antante]] kao dio ratnog plijena i odštete. === Kraljevina Jugoslavija === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-185-0116-27A, Bucht von Kotor (-), jugoslawische Schiffe.jpg|thumb|right|250px|Zarobljeni jugoslavenski brodovi u Boki u travnju 1941. Slijeva: laki krstaš ''Dalmacija'' te brod za opskrbu podmornica ''Hvar''.]] {{Glavni|Kraljevska jugoslavenska ratna mornarica}} Ratna mornarica nadalje se razvija i u vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. No, gubitkom Istre, Rijeke, Zadra i otoka u korist Italije 1921., glavne luke postaju Šibenik, Split, Gruž i Kotor. Mornarica je isprva posjedovala samo zastarjele stare austro-ugarske brodove te su polako opremani i nabavljani novi brodovi i podmornice, uglavnom u inozemstvu. Ustrojeno je i mornaričko zrakoplovstvo. Mornarica nije sudjelovala u sukobima, a prilikom [[Travanjski rat|invazije na Jugoslaviju]] 1941. simbolično je djelovala protiv nastupajućih Talijana, koji su zarobili gotovo čitavu flotu. Hrvatska posada [[TA48|torpiljarke]] u [[Šibenik]]u po napadu na Jugoslaviju se pobunila i istaknula hrvatsku zastavu.<ref>Begić, Krešimir Miron. ''HOS 1941.-1945'', 1998., str. 15.</ref> === Drugi svjetski rat === {{Glavni|Mornarica NDH|NOVJ#Partizanska mornarica|l2=Partizanska mornarica}} U [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugom svjetskom ratu]], čitava stara jugoslavenska mornarica pala je u ruke [[Fašistička Italija|Talijanima]], koji pripajaju ostatak Kvarnera i [[Guvernatorat Dalmacija|velik dio Dalmacije]] te [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim sporazumima]] zabranjuju novonastaloj [[NDH]] stvaranje vlastite mornarice. Mornarica NDH je ustrojena značajnije tek 1943., ali nije igrala gotovo nikakvu ulogu na jadranskom bojištu te su je Nijemci raspustili zbog nepouzdanosti i prebjega partizanima. Hrvatski mornari novačeni su i u [[Kriegsmarine|njemačku]] i [[Regia Marina|talijansku]] ratnu mornaricu.<ref>Prestint, Danilo. [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/192802/Default.aspx "Splićani i Zadrani stradali u Libiji - otkrivamo imena poginulih Dalmatinaca na talijanskoj mornarici"], ''Slobodna Dalmacija'', 5. studenoga 2012.</ref> U sklopu njemačke mornarice poslan je i [[Hrvatska pomorska legija|odred mornara]] na Crno more. [[Kapitulacija Italije|Padom Italije]] u rujnu 1943., sve više postaje vidljiva gerilska partizanska mornarica, koju su osnovali [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942. Bila je opremljena priručnim i preuređenim plovilima, uglavnom za prijevoz vojnika i opskrbu te se oslanjala na savezničku podršku. Partizanska mornarica do kraja rata je zajedno s Britancima polako preuzela nadzor nad otocima te unutarnjim vodama. Od 6019 ljudi Mornarice NOVJ, 5390 su bili Hrvati (89,5%).<ref>Zvonimir Despot, [http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/sve-o-pomorskom-ratu-na-jadranu-u-drugome-svjetskom-ratu-5496 "Sve o pomorskom ratu na Jadranu u Drugome svjetskom ratu"], Objava: 27. srpnja 2014.</ref><ref>Krešimir Sršen, prof. [https://www.sabh.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=595:prigodni-govor-u-povodu-70-obljetnice-dana-mornarice-i-50-obljetnice-otkrivanja-spomenika-galebova-krila-u-podgori-&catid=4:govori&Itemid=16 "Prigodni govor u povodu 70. obljetnice dana mornarice i 50 obljetnice otkrivanja spomenika „Galebova krila“ u Podgori"], sabh.hr, Podgora, 9. rujna 2012.</ref> Samo kroz srednjodalmatinski četvrti Pomorski obalni sektor (obala Rogoznica-Zaostrog i otoci Hvar, Brač, Vis, Šolta)<ref>{{Citiranje weba |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_11175 |title=Arhinet, IV. POS |access-date=30. rujna 2024. |archive-date=23. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250123195701/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_11175 |url-status=dead }}</ref> prošlo je 4.702 boraca od kojih je 81 poginuo.<ref>[https://znaci.org/00003/652_1.pdf IV. POS], 1983., Prilog II, BORCI IV POMORSKOG OBALSKOG SEKTORA 1943-1945.</ref> <gallery class="center"> Datoteka:Senj statue.jpg|Spomenik mornarima NOVJ u [[Senj]]u Datoteka:Split -- Svjetionik Pomorac.jpg|[[Spomenik palim pomorcima|Spomen-svjetionik i Spomenik pomorcu]] na Katalinića brigu, Split Datoteka:Podgora Kroatien 3.JPG|[[Spomenik Galebova krila]], [[Podgora]] </gallery> === Socijalistička Jugoslavija === {{Glavni|Jugoslavenska ratna mornarica}} [[Datoteka:Naval Heritage Collection 01.jpg|thumb|Bivše jugoslavenske podmornice klase [[Podmornice klase Heroj|Heroj]] (P-821) i [[Podmornice klase Una|Una]] (P-912)]] Nakon 1945. Hrvatskoj su priključeni Rijeka, Zadar, Istra i otoci. Mornarica se nastavila razvijati iz gerilske partizanske mornarice. Hrvatski mornari i časnici ([[Ljubo Truta]], [[Mate Jerković]], [[Dinko Šurkalo]], [[Bogdan Pecotić]], [[Stanko Parmać]] i dr.) bili su prisutni u svim strukturama [[Jugoslavenska ratna mornarica|ratne mornarice]], a glavne pomorske baze su se nalazile na području Hrvatske. Tijekom [[hladni rat|hladnog rata]], Jugoslavija je značajno ulagala u mornaricu. Na Jadranu je izgrađeno mnogo luka, potkopa i pristana za ratne brodove i podmornice. Uz vlastite brodove, gradila je i podmornice, što ju je svrstavalo u jednu od pet zemalja svijeta koja ih proizvodi.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/hrvatska-vojska-drasticno-je-tehnicki-zapustena-956284 "Hrvatska vojska drastično je tehnički zapuštena"], Večernji list/Deutsche Welle, 19. kolovoza 2014.</ref> Projektirao ih je [[Brodarski institut]] u Zagrebu, a gradila brodogradilišta u Puli i Splitu.<ref>B. P., [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/313981/tko-je-unistio-industriju-koja-je-hrvatskoj-mogla-donositi-milijune "Tko je uništio industriju koja je Hrvatskoj mogla donositi milijune?"], Slobodna Dalmacija, 29. svibnja 2016.</ref> Tijekom 1991. JRM je, kao i ostatak JNA, ratovala protiv Republike Hrvatske, a kad se konačno morala povući iz hrvatskih baza i luka, temeljito je uništila gotovo svu tehniku i kapacitete. Hrvatske snage uspjele su zarobiti ili preoteti nešto manje od četvrtine flote. Otoke [[Vis]] i [[Lastovo]], značajna uporišta JRM, mornarica je napustila tek u svibnju 1992. == Moderna hrvatska mornarica == === Domovinski rat === [[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|180px|[[Admiral flote]] [[Sveto Letica|Sveto Letica-Barba]], prvi zapovjednik HRM (1991.-1996.). Borio se i u sklopu [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizanske mornarice]] u Drugom svjetskom ratu]] ==== 1991. ==== Nakon osnivanja Zbora narodne garde kao prvih vojnih snaga RH krajem svibnja 1991. i izbijanja otvorenog rata između hrvatskih i jugoslavenskih postrojbi na kopnu i u zraku, Hrvatska je odlučila preuzeti kontrolu nad morem i priobaljem. Tako bi se dobilo na dubini djelovanja i manevarskom prostoru, jer je pod hrvatskim nadzorom u okolici Zadra, Biograda i Dubrovnika ostao tek uzak pojas primorja, a manji dio obale je bio i okupiran ([[Maslenički most|masleničko ždrilo]] kod Zadra te Ston, Zaton, Slano i Konavle na jugu). U [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradu]] u okolici Zadra ''ad hoc'' su formirane pomorske snage od nekolicine ribarica i trajekata za prijevoz i izvlačenje pripadnika [[4. gardijska brigada|4. gardijske brigade]].<ref>[http://radio.hrt.hr/radio-zadar/clanak/morem-prevozili-branitelje-hranu-ranjene/150310/ "Morem prevozili branitelje, hranu, ranjene"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170727164608/http://radio.hrt.hr/radio-zadar/clanak/morem-prevozili-branitelje-hranu-ranjene/150310/ |date=27. srpnja 2017. }}, HRT - Radio Zadar, 25. srpnja 2017.</ref> Prvi transport obavljen je u noći 29./30. srpnja. Zadarska 112. brigada HV-a je 21. kolovoza za svoje potrebe ustrojila flotilu od 3 remorkera i ribarska broda u [[Kali]] na otoku [[Ugljan]]u.<ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/12082011/zdenko-vidov-izgleda-kao-da-je-netko--namjerno-kocio-stvaranje-odreda ''Zdenko Vidov: Izgleda kao da je netko namjerno kočio stvaranje odreda'']</ref><ref>Siniša Klarica, [http://www.zadarskilist.hr/clanci/12092011/vidov-borba-za-obranu-domovine-naglo-pada-u-zaborav Vidov: Borba za obranu domovine naglo pada u zaborav], 12. rujna 2011.</ref> Odlukom predsjednika [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] o imenovanju zapovjednika HRM [[12. rujna]] [[1991.]] službeno je započelo ustrojavanje mornarice. Istog dana u Splitu, Jadranska ulica 1 su postrojeni Dragovoljci HRM-a i nekolicina bivših JRM oficira koji su prešli u HRM. Zapovjednikom netom osnovane Hrvatske ratne mornarice postao je umirovljeni [[admiral]] JRM i jedan od osnivača [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizanske mornarice]] u Drugom svjetskom ratu, [[Sveto Letica]]. U prvih tjedan dana ustrojeno je zapovjedništvo HRM sa zadaćama motrenja neprijateljskih snaga i prikupljanja informacija za razbijanje pomorske blokade Jadrana, onemogućavanja pristupa neprijateljskom brodovlju, osiguranja prometa prema okupiranim područjima i otocima, potiskivanja neprijatelja iz uporišta na hrvatskom dijelu Jadrana te zaštita civila.<ref>Banovac, str. 14.</ref> Odmah se pristupilo osnivanju prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Kao i ostatak Oružanih snaga RH u nastajanju, nove hrvatske pomorske snage morale su osvojiti i preuzeti baze i oružje jugoslavenskih snaga na području Hrvatske. Jugoslavenska mornarica imala je glavne baze u Puli, Šibeniku (Kuline), Splitu (Lora) i Visu, uz mnoge obalne topničke bitnice, skladišta, potkope i pristane diljem Jadrana. Prvi brod u hrvatskoj floti bio je desantno-jurišni [[čamac]] [[DJB-103|DJČ-103]] koji je zaplijenjen od [[JRM]] [[14. rujna]], dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]]. U akciji "[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla - Mala bara]]", [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] osvojena su skladišta strjeljiva i naoružanja, a u Tatinjama i skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u bazi [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila, dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničko-remontnog zavoda ''[[Velimir Škorpik]]'' preuzeli Zavod u svoje ruke zajedno s 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su plijen od 34 plovila uspjele obraniti tijekom napada JNA na Šibenik.<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 "Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine"], Dean Čanić za "Vojna povijest", 22. rujna 2014.</ref> Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama (npr. [[OB-02 Šolta]], zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]]), postali temelj izgradnje HRM-a. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u Udarne pomorske snage (UPS): *'''RTOP-402''' - danas [[RTOP-21 Šibenik]] *'''TČ-222''' - u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]] *'''RČ-310''' - u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]] *'''PČ-171''' - danas [[OB-61 Novigrad]] *'''PČ-180''' - danas [[OB-63 Cavtat]] *'''PČ-181''' - danas [[OB-64 Hrvatska Kostajnica]] [[Datoteka:El Alamein10.jpg|200px|mini|lijevo|Topnička bitnica JRM na Žirju koja se predala hrvatskim snagama 14. rujna koristila je talijanske [[:en:Cannone da 90/53|topove 90/53]], skinute s razarača ''[[Vittorio Veneto (klasa bojnog broda)|Vittorio Venetto]]'' iz Drugog svjetskog rata]] Od odlučujuće važnosti za nadzor obale i priobalja bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). U rujnu su osvojene OTB 90&nbsp;mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100&nbsp;mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88&nbsp;mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88&nbsp;mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85&nbsp;mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88&nbsp;mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u. {{multiple image | align = right | direction = vertical | header = | width = 300 | image1 = Boj_u_Splitskom_kanalu.jpg | caption1 = Shematski prikaz Boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] [[14. studenoga|14.]] i [[15. studenoga]] | image2 = Boj_u_Korčulanskom_kanalu.jpg | caption2 = Shematski prikaz Boja u [[Korčulanski kanal|Korčulanskom kanalu]] [[16. studenoga]] }} U jesen 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila Jugoslavenska ratna mornarica i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila Taktička grupa (TG) "Kaštela" koja je, uz veliki ophodni brod ([[VPBR-31 Split|VPBR-31 "Split"]]), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[raketni čamac]] (RČ-306), [[torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe. Kako bi spriječili JRM u korištenju ratne luke Lora u Splitu i opskrbu TG Kaštela iz te baze, HRM je diverzijom uz pomoć trajekta Jadrolinije 25. rujna položila morske mine na ulazu u luku Lora [https://www.youtube.com/watch?v=JsqMcUxyhbA Polaganje mina Lora]. Ubrzo je jedna jugoslavenska barkasa naletjela na minu i potonula. Brodovi JRM su prestali koristiti Loru kao bazu, ali su unatoč tome zadržali položaje u Splitskom kanalu, blokirajući pomorski promet, a logistička potpora je organizirana s Visa i Lastova.<ref>Seretinek, str. 39.</ref> Početkom listopada HRM je položila minsku zapreku i u Splitskim vratima. Dana [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim, daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je JRM, uz tri poginula, napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u Šibeniku gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime "Šolta". U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u - gradu po kojem je dobio ime.<ref name="index">I.Ć., [http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559 ''Kapetan Brčić: Moj brod nije pucao na EU promatrače, ispalili smo granate upozorenja''], index.hr, 29. srpnja 2008.</ref> Nakon toga, cijela taktička grupa "Kaštela" je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima JRM-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka Brača oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]]. Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG "Vis" koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG "Kaštela" se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenoga]], sastala s TG "Ploče" sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (ML-143 "Iž", ML-144 "Olib" i ML-153 "Blitvenica"). Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenoga]] otvorile vatru po brodovima TG "Kaštela" i TG "Ploče". Došlo je do razmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML-143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok Vis. ==== 1992. – 1995. ==== [[Datoteka:Ship Sveti Vlaho.JPG|left|thumb|''Sveti Vlaho'', prvi brod [[odred naoružanih brodova Dubrovnik|ONB Dubrovnik]]]] Iz Visa i Lastova brodovi JRM više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je JRM poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga. Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili unutarnjim morskim vodama. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi JRM, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u Dubrovnik. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog bojišta na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]]. Nakon pregovora, u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. Flota Ratna mornarica [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] bazirana u Boki kotorskoj, unatoč problemima s održavanjem, raspolagala je s 3 [[Fregata|fregate]], 4 raketne topovnjače, 5 raketnih brodova, 5 torpednih brodova, 2 [[podmornice klase Heroj]], 2 - 3 [[podmornice klase Una]], 15 desantno-jurišnih čamaca, bojnom mornaričko-desantnog pješaštva, diverzantima i oko četiri tisuće raznih mina.<ref>Raguž, Jakša. (2009.) [https://hrcak.srce.hr/clanak/87647 "Operacija “Burin” – planovi Hrvatske vojske za zauzimanje istočne Hercegovine 1995. godine"], Časopis za suvremenu povijest, sv. 41, br. 3. Prosinac 2009., str. 638.</ref> Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uvedena raketna topovnjača ''[[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|Kralj Petar Krešimir IV]].'', sagrađena u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]], a dovršen je i desantni brod-minopolagač ''[[DBM-81 Cetina|Cetina]]''. Ubrzo su položene kobilice i za ''[[DBM-82 Krka|Krku]]'' i novu raketnu topovnjaču ''[[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|Dmitar Zvonimir]]'', a dovršavala se i podmornica ''[[P-01 Velebit|Velebit]]''. U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo. Još u studenom 1991. na području Dubrovnika je bio osnovan [[Mješoviti odred mornaričko - desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko - desantnog pješaštva]]. U siječnju 1993. HRM je brodovima, [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva "Vange"|mornaričkim pješaštvom]] i diverzantima sudjelovala u [[Operacija Maslenica|operaciji Maslenica]]. Mornaričko desantno pješaštvo je sudjelovalo u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]]. Diverzanti su pazili [[pontonski most]], a desantni brodovi su vršili prebacivanje postrojbi na ruti Ražanac-Starigrad.<ref name="SD">Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/30907/Default.aspx ''Naš prvi ratni brod šminka se za muzej: kaštelanski škver obnavlja muzejski eksponat.''] // Portal "Slobodna Dalmacija.hr", Split, 20. studenoga 2008., 22:38, Pristup.: 26. siječnja 2011., {{ISSN|1333-9192}}</ref> Raketna topovnjača ''[[RTOP-21 Šibenik|Šibenik]]'' je vršila protuzračno osiguranje prostora helikopterskog prebacivanje gardijskih brigada na ruti [[Aerodrom Lučko|Lučko]]-[[Vojna baza Šepurine|Šepurine]]. Maslenica je bila prva operacija hrvatskih snaga u kojoj su zajednički djelovale sve tri grane [[OSRH]]. Nakon provedene operacije, brodovi ''Šibenik'', ''[[TB-51 Vukovar|Vukovar]]'' i ''[[OBM-41 Dubrovnik|Dubrovnik]]'' su više od tri mjeseca vršili protuzračnu obranu i osiguranje Zadra te izgradnje novog [[Maslenički most (autocesta A1)|masleničkog mosta]].<ref name="kardum25">[[Zdravko Kardum|Kardum, Zdravko]]. [http://obris.org/hrvatska/hrm-25-godina-poslije/ "HRM - 25 godina poslije"], obris.org, 12. rujna 2016.</ref> U listopadu 1994. održana je združena vježba [[HRZ|zrakoplovstva]] i mornarice pod nazivom "Posejdon-94", prilikom koje su s ''[[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV]]'' i ''[[RTOP-21 Šibenik|Šibenika]]'' ispaljene rakete [[RBS-15]]B zarobljene od [[JRM]].<ref>Vesna Pintarić: [http://www.hrvatski-vojnik.hr/godina-2015-menu/item/541-protubrodskom-raketom-rbs-15b-izravno-u-cilj.html "Protubrodskom raketom RBS-15B izravno u cilj"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150731034744/http://www.hrvatski-vojnik.hr/godina-2015-menu/item/541-protubrodskom-raketom-rbs-15b-izravno-u-cilj.html |date=31. srpnja 2015. }}, ''Hrvatski vojnik'', broj 474, 26. svibnja 2015.</ref> Kao mete iskorišteni su zarobljeni i potom otpisani brodovi RČ-310 ''Velimir Škorpik'' i TČ-219 ''Streljko''.<ref>[http://www.maketarstvo.net/forum/viewtopic.php?start=0&t=2889 ''HRM "Vukovar" i "Dubrovnik"'']</ref><ref name="PSD">[http://www.youtube.com/watch?hl=en&v=daysDxlF50c&gl=US ''Vojna vjezba drill posjedon- Hrvatska Croatia, Jadran Adriatic 1994''] Operacija ''Posjedon'', video</ref> Rakete i tehnologiju je Švedska prodala Jugoslaviji netom prije rata, a kako je tijekom rata Hrvatska bila pod [[embargo]]m, bez mogućnosti nabave sustava upravljanja ciljanjem, razvio se vlastiti. Uvođenjem raketa RBS-15 u uporabu, HRM je ostvarila prednost pred flotom [[Vojska Jugoslavije|VJ]] koja je raspolagala sličnim starijim i inferiornijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] i P-21 sovjetskog podrijetla. Tijekom [[Operacija Oluja|operacije Oluja]] u kolovozu 1995. mornarica je pripremljenom akcijom kodnog imena "Maestral" izvodila aktivnu obranu u južnom Jadranu za slučaj napada [[SR Jugoslavija|jugoslavenske]] flote iz Boke kotorske.<ref>[[Davor Marijan|Marijan, Davor]]. (2007.) "Oluja", str. 125.</ref> Noć prije početka operacije, dvije raketne topovnjače isplovile su u akvatorij [[Mljet]]a te su bile spremne raketno djelovati.<ref name="kardum25"/> No, do napada RM VJ ipak nije došlo. Usto, za vrijeme operacije brodovi ratne mornarice prevozili su oružane snage u [[Operacija Oluja#Sektor Dalmacija|sektoru Zadar]].<ref name="kardum25"/> HRM je do kraja Domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama. Tijekom rata ukupno je poginulo 58 pripadnika Hrvatske ratne mornarice.<ref>Marović, Tihana. [http://slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/275611/cpg/2 "Grabar-Kitarović svečano postrojila mornare u Lori: Nositi uniformu na ovako visokim temperaturama je čast"], ''Slobodna Dalmacija'', 4. lipnja 2015.</ref> Jedino potopljeno plovilo HRM je [[barkasa]] BRM-42, koja je [[28. siječnja]] 1992. naišla je na protubrodsku minu SAG-2.<ref>[https://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/268/28-sijecnja-1992-jedini-potopljeni-brod-hrm 28. siječnja 1992. - Jedini potopljeni brod HRM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305212428/https://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/268/28-sijecnja-1992-jedini-potopljeni-brod-hrm |date=5. ožujka 2021. }}, daniponosa.hrt.hr, pristupljeno 1. lipnja 2020.</ref> Predsjednik i [[Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|vrhovni zapovjednik]] oružanih snaga Franjo Tuđman u [[s:Izvješće predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1995. godini|Izvješću o stanju Republike u 1995.]] podnesenom [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] u siječnju 1996., napomenuo je da su se ''"među pripadnicima Hrvatske ratne mornarice, pod zapovjedništvom admirala [[Sveto Letica|Svete Letice]], u Domovinskom ratu posebno istakli: kapetan bojnog broda Kuzma Pecotić, pukovnik Zdravko Žuvela, kapetan korvete Mile Čatlak te pripadnici [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik|Odreda naoružanih brodova - Dubrovnik]]"''.<ref>[https://static.squarespace.com/static/50a667d9e4b02ac9585b28e4/t/52d525ece4b02a4ced959bfa/1389700588140/Izvjesce%20o%20stanju%20drzave%20i%20nacije%201995.pdf Izvješće o stanju hrvatske države i nacije u 1995. godini]</ref> === Nakon rata === Ratno brodovlje bivše Jugoslavije uključeno je u pitanje sukcesije država nasljednica, no tijekom veljače 1996. godine, Republika Hrvatska izjavljuje kako odustaje od podjele bivše flote, koja je u to doba smještena u Boki kotorskoj.<ref>Švel, Boris (2000.) [https://hrcak.srce.hr/clanak/4881 "Mogući smjerovi razvoja flotnih snaga HRM između 2000. i 2015."] ''Polemos'' 3 (2000.) 1: 69-85, str. 73.</ref> Jugoslavenska podmornica ''Soča'', tijekom rata zarobljena na remontu u Splitu, preinačena je i konačno uvedena u službu u rujnu 1996. pod imenom P-01 ''Velebit''. Godine 1997. planirana je izgradnja [[Korveta|korvete]] po modularnom načelu, deplasmana do dvije tisuće tona, pod radnim nazivom „Hrvatski ratni brod za 21. stoljeće“ te obalne podmornice od 400 do 500 tona, no do ostvarivanja ovih planova nije došlo.<ref>Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Sport/Hajduk/tabid/83/articleType/ArticleView/articleId/203685/Default.aspx "Kotromanović najavio izgradnju pet brodova za Obalnu stražu i odbacio mogućnost da se Lora vrati Gradu"], Slobodna Dalmacija, 27. veljače 2013.</ref> Godine 2001. u [[Brodogradilište Kraljevica|Kraljevici]] je kao dio klase ''Kralj'' porinuta raketna topovnjača ''[[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|Kralj Dmitar Zvonimir]]''. ''Zvonimir'' je dugo bio nedovršenog naoružanja. Pod zapovjednikom kontraadmiralom [[Zdravko Kardum|Zdravkom Kardumom]] (2002. – 2007.) HRM je imala podosta problema s ispravnošću i održavanjem brodovlja.<ref>Eduard Šoštarić, [http://arhiva.nacional.hr/clanak/11110/hrm-nema-nijedan-ispravni-brod "HRM nema nijedan ispravni brod"], objavljeno u Nacionalu br. 460, 7. rujna 2004., pristupljeno 17. listopada 2015.</ref> Američki radari ''Enhanced Peregrine'' nabavljeni su 2003./04. godine kako bi se uspostavio radarski nadzor Jadrana, no nikako nisu stavljeni u funkciju.<ref name="kezic">dipl.ing. Vili Kezić, [http://obris.org/hrvatska/radarska-lutanja-falcon-do-enhanced-peregrine-i-natrag/ "Radarska lutanja - Falcon do Enhanced Peregrine i natrag"], Obris.org, 23. siječnja 2015.</ref> Dugoročnim planom razvoja obrambenog sustava 2006. – 2015. otpisana je jedina hrvatska podmornica ''[[P-01 Velebit|Velebit]]''. Kako je 2007. u sklopu HRM osnovana [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalna straža]], prepušten joj je dio plovila i osoblja. HRM je 2008. u sklopu "offset" sporazuma s Finskom prilikom kupnje borbenih oklopnih vozila [[Patria AMV]] za simboličnu cijenu kupila dvije raketne topovnjače [[Klasa Helsinki|klase Helsinki]], te ih je imenovala ''[[RTOP-42 Dubrovnik|Dubrovnik]]'' (42) i ''[[RTOP-41 Vukovar|Vukovar]]'' (41). Nakon toga, Ministarstvo obrane na čelu s [[Branko Vukelić (ministar)|Brankom Vukelićem]] je razmatralo prodaju raketnih topovnjača ''Zvonimir'' i ''Krešimir'' [[Gruzija|Gruziji]] tijekom [[Rusko-gruzijski rat 2008.|rata s Rusijom]], od čega se odustalo.<ref>Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/20157/Default.aspx "Moskva stopirala prodaju ‘Petra Krešimira’ Gruziji"], Slobodna Dalmacija, Objavljeno 28.08.2008.</ref> Iste 2008. [[Vijeće za obranu Republike Hrvatske|Vijeće za obranu]], nakon velike cijene koju je proizvođač zatražio, donijelo je odluku o odustajanju od remontiranja uskladištenih raketa [[RBS-15]] koje čine glavno i najmoćnije oružje HRM-a te, zapravo, njihovom otpisu.<ref name="tabak">Igor Tabak, [http://obris.org/hrvatska/ispaljivanje-rbs-15-poduhvat-ili-rutina/ "Ispaljivanje RBS-15: Poduhvat ili rutina?"], obris.org, 19. svibnja 2015.</ref> Zbog toga se 2009. razmatrao i otpis dviju raketnih topovnjača, jer su im motori dizajnirane za ratne zadaće - brzo isplovljavanje i raketno djelovanje - te nisu osobito pogodni za dugotrajni nadzor mora.<ref>Denis Krnić, [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/54280/Default.aspx "Topovnjače "Krešimir" i "Zvonimir" idu u rashod"], Slobodna Dalmacija, objavljeno 12. svibnja 2009.</ref> [[Datoteka:Petar Kresimir Ri 180909.jpg|mini|300px|''Kralj Petar Krešimir IV'' na Dan HRM-a 18. rujna 2009. u Rijeci]] Godine 2011., zbog mjera štednje i višegodišnjeg nedovoljnog financiranja HRM-a, održavanje plovila i mornaričkih tehničkih sredstava obavljano je selektivno kako bi se zadržala plovidbenost, dok se pojedini brodski sustavi, oprema i mornarička tehnička sredstva nisu održavali propisanom dinamikom.<ref name="izvje15">[[#refizvje|Godišnje izvješće (...) za 2011. godinu]], 15.</ref> Obavljen je remont na 12 brodova, a odustalo se od remonta šest brodova.<ref name="izvje15"/> U održavanju plovidbenosti brodova prioritet su brodovi Obalne straže (100% ispravnosti na kraju 2011. godine). Plovidbenost brodova [[Flotila Hrvatske ratne mornarice|Flotile HRM-a]] je iznosila 90%. Kao najveći pojedinačni problem u održavanju brodova i nadalje je bila neispravnost glavnih motora na [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ("Krešimiru")]].<ref name="izvje15"/> Nakon što je "Krešimir" proveo dvije i pol godine izvan funkcije, u lipnju 2014. je konačno remontiran u Šibeniku te je otad u punoj operativnoj uporabi.<ref>Lada Puljizević, [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_452.pdf "Raketna topovnjača Kralj Petar Krešimir IV. ponovno zaplovila Jadranom"], ''Hrvatski vojnik'', broj 452, 18. srpnja 2014., str. 14-15.</ref> U [[Brodosplit]]u 17. rujna 2014., nakon višestrukog odgađanja, ministar obrane [[Ante Kotromanović]] svečano je položio kobilicu za prvi iz serije od pet OOB-a (obalnih ophodnih brodova) koji se grade za potrebe Obalne straže HRM-a.<ref>D. Vlahović, [https://hrvatski-vojnik.hr/polozena-kobilica-obalno-ophodnog-broda/ "Položena kobilica obalnog ophodnog broda"], ''Hrvatski vojnik'', 18. rujna 2015.</ref> U listopadu 2014. [[Sabor]]ski odbor za obranu odlučio je konačno osposobiti i modernizirati [[radar]]ski sustav ''Enhanced Peregrine'' te je natječan raspisan u prosincu.<ref name="kezic"/> Odlukom Vijeća za obranu [[2014.]] ipak je u konačnici odlučeno da će HRM zadržati svoje raketne sposobnosti.<ref name="tabak"/> Rakete su se prigodom pregleda pokazale u iznimno dobrom stanju te se pristupilo općem remontu u Hrvatskoj.<ref name="tabak"/><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/257227/Default.aspx "Kontraadmiral Robert Hranj: NATO nema dovoljno brodova, dat ćemo im jednoga"], ''Slobodna Dalmacija'', 15. rujna 2014.</ref> Dana [[14. svibnja]] [[2015.]] izvršeno je pokusno lansiranje: prvi put u povijesti Hrvatske ispaljena je raketa RBS-15 s [[MOL|mobilnog obalnog lansera]] na cilj na moru, što je bio i prvi put da je raketa uopće ispaljena još od 1994.<ref name="tabak"/><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=vzKbshXytTs Nadzorno tehničko gađanje protubrodskom raketom RBS 15B], youtube.com</ref> Nakon uspješnog djelovanja, [[6. listopada]] je prigodom velike vojne vježbe "Združena snaga" s ''[[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]]'' u akvatoriju [[Dugi otok|Dugog otoka]] ispaljena raketa na 26&nbsp;km udaljen cilj.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=lC_SQQCJ3Qg Integrirano djelovanje raketa RBS-15], youtube.com</ref> Nakon sudjelovanja posade i broda ''[[BŠ-72 Andrija Mohorovičić|Andrija Mohorovičić]]'' u operaciji nadzora vanjske pomorske granice EU-a i spašavanja migranata, u listopadu 2015. desantni brodovi-minopolagači ''[[DBM-81 Cetina|Cetina]]'' i ''[[DBM-82 Krka|Krka]]'' su upućeni u Španjolsku kako bi prevezli vojnike i tehniku koji su sudjelovali na [[NATO]]-voj vojnoj vježbi, čime je HRM počela obavljati zadatke i izvan Jadrana. == Literatura == * Barić, Nikica. ''Ustaše na Jadranu. Uprava Nezavisne Države Hrvatske u jadranskoj Hrvatskoj nakon kapitulacije Kraljevine Italije'', Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2012. * Bukovčan, S. i D. Frigelj. (1993.) [https://hrvatski-vojnik.hr/pdfmagazin/hv_037_91_95.pdf "Stasanje HRM"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161001193735/https://hrvatski-vojnik.hr/pdfmagazin/hv_037_91_95.pdf |date=1. listopada 2016. }}, ''[[Hrvatski vojnik]]'', br. 37, god. III (str. 80-87) * Freivogel, Zvonimir i Achille Rastelli. ''Pomorski rat na Jadranu: 1940. – 1945.'', Zagreb: Despot infinitus, 2014. * {{cite web|ref={{harvid |Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim Snagama Republike Hrvatske za 2011. godinu, s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu |2012}}|date=2012|publisher=[[Vlada RH]]|url=https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/Arhiva//27.%20-%208.pdf|format=PDF|title=Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim Snagama Republike Hrvatske za 2011. godinu, s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu|trans-title=|accessdate=10. listopada 2015|url-status=}} * Novak, Grga. ''Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća'', Knjigotisak, 2004. {{ISBN|9532142215}} * Petković, Dario. ''Ratna mornarica Austro-ugarske Monarhije'', Pula, 2004. {{ISBN|953-6250-80-2}} * Pintarić, Vesna. (rujan 2005.) [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_051.pdf "Razgovor - kontraadmiral Zdravko Kardum, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice"], ''Hrvatski vojnik'', godina II, broj 51., str. 4-7. * Poparić, Bare. [https://books.google.com/books?id=ncsJAAAAIAAJ&hl=hr&pg=PR1#v=onepage&q&f=false ''O pomorskoj sili Hrvata za dobe narodnih vladara''], Matica Hrvatska, Zagreb, 1899. * ''Prilozi za povijest Hrvatske ratne mornarice u Domovinskom ratu (1991.)'', [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata|HMDCDR]], Zagreb, 2007. {{ISBN|978-953-7439-06-4}} *{{cite journal |last=Reljanović |first=Marijo |journal=Hrvatski vojnik |title=Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana |date=Studeni 2001. |language= |url=https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_077_95-04.pdf |issn=1333-9036 |publisher=Ministarstvo obrane Republike Hrvatske |issue=77 |url-status=}} * Seretinek, Željko. (2007.). ''Bitka za Jadran: Razbijanje pomorske blokade jadranskog plovnog puta 14. – 16. studenoga 1991.'', Grad Korčula: centar za kulturu Korčula * Vasiljević, Jovan (1972.) ''Mornarica NOVJ'', Vojnoizdavački zavod, Beograd. * {{cite news |ref={{harvid |Žabec |9 October 2015}}|newspaper=Jutarnji list|date=9. listopada 2015|first=Krešimir|last=Žabec|title='Dmitar Zvonimir' nakon 21 godine ispalio bojnu raketu na moru|trans-title=|language=|url=http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434309/|accessdate=16. listopada 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151011000543/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434309/|archive-date=11. listopada 2015.}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.hpms.hr/index.php Hrvatski pomorski muzej Split] * [http://www.viribus-unitis.hr/ Društvo za proučavanje prošlosti Carske i kraljevske mornarice "Viribus unitis" - Pula] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160719063604/http://www.viribus-unitis.hr/ |date=19. srpnja 2016. }} * [http://www.udhrm.com/ Udruga Dragovoljaca Hrvatske Ratne Mornarice Domovinskog Rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160501065841/http://www.udhrm.com/ |date=1. svibnja 2016. }} * [http://catalogue-lumiere.com/series/info-five-11/ Najstarije snimke] vojnih luka Šibenik i Pula te mornaričkih manevara, 1898. * Midžić, Enes. [http://snimanje.adu.hr/stivo/promio01.html "Prve filmske snimke iz Hrvatske i prve snimke naše mornarice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304204428/http://snimanje.adu.hr/stivo/promio01.html |date=4. ožujka 2016. }}, [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademija dramske umjetnosti]], Zagreb * Kalajžić, Mišel. [http://www.slobodnadalmacija.com/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/293900/Default.aspx "Krševan Meštrović: »Ćaća i stariji brat austrijski, ja i dva brata talijanski, drugi brat partizanski, a unuk hrvatski vojnik!«"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150812082010/http://www.slobodnadalmacija.com/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/293900/Default.aspx |date=12. kolovoza 2015. }}, ''Slobodna Dalmacija'', 26. srpnja 2015. * Šarac, Damir. [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/178824/vjeko-sumic-englezima-sam-na-visu-krao-latu-a-za-tita-u-americi-kupovao-jahtu "Vjeko Sumić: Englezima sam na Visu krao latu, a za Tita u Americi kupovao jahtu - Umirovljeni pukovnik Vjeko Sumić, osnivač i zadnji živući pripadnik prvoga partizanskoga mornaričkog odreda"], ''Slobodna Dalmacija'', 10. rujna 2012. * Lokošek, Nives. [http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/473680/imali-smo-sveti-cilj--obranu-jadranskog-mora "Imali smo sveti cilj - obranu Jadranskog mora; 25 godina porinuća ''Petra Krešimira IV''"], ''Slobodna Dalmacija'', 18. ožujka 2017. * [http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/218159/Default.aspx "Zdravko Kardum: Ratna mornarica osuđena je na nestanak"], 10. kolovoza 2013. * [http://obris.org/hrvatska/vrata-hrvatskog-zerp-a-treba-cvrsce-zatvoriti/ O problematici radarskog nadzora Jadrana] * [https://www.youtube.com/watch?v=vuXVudcZ0x4 15 godina HRM-a], prigodni film MORH-a (2006.) [[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica]] [[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]] huzueljo1hrzl3kd1eyrjnc9cvmya44 0 199666 7616395 6940474 2026-10-11T09:40:29Z ~2026-54606-13 375127 /* Vanjske poveznice */ 7616395 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hrvatski glazbeni zavod - Muzička akademija Zagreb.jpg|thumb|250px|Zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu]] '''Hrvatski glazbeni zavod''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Croatian Music Institute'') najstarija je [[glazba|glazbena]] [[ustanova]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=CDCEFB91-3886-4DC0-8393-C49F6C755D21 |title=Arhivirana kopija |access-date=14. lipnja 2012. |archive-date=14. lipnja 2012. |archive-url=https://archive.today/20120614115741/http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=CDCEFB91-3886-4DC0-8393-C49F6C755D21 |url-status=dead }}</ref> == Povijest == Zavod svojim osnutkom<ref name="vijenac">{{cite web |url=http://mirror.veus.hr/vijenac/stari/broj87/87-11.html |title=Vijenac 87 - Vječno mlad HGZ |year=1997 |accessdate=2009-11-20 |work=Matica hrvatska - Vijenac |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050111062112/http://mirror.veus.hr/vijenac/stari/broj87/87-11.html |archivedate=11. siječnja 2005.}}</ref> smatra prvi koncert održan [[18. travnja]] [[1827.]] pod ravnanjem [[Juraj Wisner von Morgenstern|Jurja Wisnera von Morgensterna]] u dvorani Kraljevske akademije (danas Gornjogradska gimnazija) na Katarininu trgu u Zagrebu. Toga dana prvi je put javno nastupila skupina zagrebačkih glazbenih amatera i profesionalaca, koji su se okupili uz društvenu i materijalnu potporu biskupa [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijana Vrhovca]] i bana [[Ignjat Gyulay|Ignjata Gyulaya]]. Tada je započeo rad ''Glazbenog društva'' koje je kasnije, tijekom svoga postojanja, nekoliko puta promijenilo svoje ime. Ipak, službena dozvola za rad stigla je iz [[Budim]]a tek [[8. svibnja]] [[1827.]]<ref name="vijenac"/> Hrvatski je glazbeni zavod [[16. veljače]] [[1829.]] otvorio glazbenu školu koja se brzo širila i napredovala, a [[1916.]] je proglašena konzervatorijem. Godine [[1920.]] postaje državnom školom koja se kasnije preustrojila u [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičku akademiju]], koja i danas dio svoje nastave održava u zgradi Hrvatskog glazbenog zavoda. Novo razdoblje Hrvatskoga glazbenoga zavoda započinje dolaskom [[Ivan Zajc|Ivana pl. Zajca]] na mjesto ravnatelja [[1870.]] godine. U tome je razdoblju, [[1876.]] godine, dovršena zgrada u Gundulićevoj ulici u koju se Zavod uselio. Tu su zgradu projektirali hrvatski arhitekti [[Janko Nikola Grahor|Janko Grahor]] i [[Franjo Klein]], a u njoj se nalazi i prva zagrebačka koncertna dvorana. Nakon potresa [[1880.]] godine u manjim je popravcima sudjelovao [[Hermann Bolle]].<ref name="vijenac"/> Godine [[1895.]], dovršena je i druga zgrada Zavoda u kojoj se nalazi mala dvorana. Nju je svečano otvorio car [[Franjo Josip I.]]<ref name="vijenac"/> [[Datoteka:HGZ concert hall.jpg|mini|Koncertna dvorana Hrvatskog glazbenog zavoda]] Danas u sklopu Hrvatskog glazbenog zavoda djeluje više ansambala: Društveni orkestar, Društveni jazz orkestar (Big Band HGZ-a), Društveni zbor te Društveni komorni ansambl. Uz to, Zavod posjeduje i knjižnicu te arhiv. == Promjene imena Zavoda od njegova osnutka == * [[1827.]] - službeni naziv ''Societas filharmonica zagrabiensis'', a u javnosti poznat kao ''Musikverein in Agram'', tj. samo ''Musikverein'' * [[1851.]] - ''Društvo prijatelja glazbe u Hrvatskoj i Slavoniji'' * [[1861.]] - ''Narodni zemaljski glazbeni zavod'' * [[1895.]] - ''Hrvatski zemaljski glazbeni zavod'' * [[1925.]] - ''Hrvatski glazbeni zavod'' == Poznati djelatnici == Ravnatelji: * [[Vjekoslav Klaić]], hrv. povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta ([[1890.]] – [[1920.]])<ref name="vijenac"/> * [[Ivan Zajc|Ivan pl. Zajc]], hrv. skladatelj i dirigent ([[18. studenog]] [[1869.]] – [[21. veljače]] [[1908.]]) Nastavnici: * [[Nikola Faller]],<ref name="ivanec">{{cite web |url=http://www.ivanec.hr/opsirnije.asp?strID=10 |title=Znameniti Ivančani |accessdate=2009-11-20 |work=Grad Ivanec - ivanec.hr |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071008173403/http://www.ivanec.hr/opsirnije.asp?strID=10 |archivedate=8. listopada 2007.}}</ref> hrv. dirigent i skladatelj; nastavnik glasovira * [[Vaclav Huml]], češ. i hrv. violinist i glazbeni pedagog * [[Vatroslav Kolander]], hrv. skladatelj i orguljaš; učitelj glasovira * [[Franjo Lučić]], hrv. skladatelj, orguljaš i glazb. teoretičar; profesor teorijskih predmeta * [[Đuro Prejac]], hrv. skladatelj, glumac i redatelj * [[Ivan Zajc|Ivan pl. Zajc]], hrv. skladatelj i dirigent; vokalni pedagog (1869. – 1908.) Osoblje: * [[Vatroslav Lisinski]], hrv. skladatelj; besplatni nadzornik školskih učionica Zavoda (1851. – 1853.) == Počasni članovi == * [[Emil Cossetto]], hrv. skladatelj, dirigent, zborovođa i glazbeni pedagog * [[Koraljka Kos]], hrv. akademkinja i muzikologinja * [[Franz Liszt]], mađ. skladatelj, pijanist, dirigent i glazbeni pisac * [[Ivo Maček]], hrv. akademik i koncertni pijanist * [[Andrija Tomašek]],<ref name="tomasek">{{cite web |url=http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=27761 |title=Glazbena tribina povodom 90. rođendana muzikologa i glazbenog pisca Andrije Tomašeka |date=2009-10-01 |accessdate=2009-11-20 |work=Muzički informativni centar - mic.hr}}</ref> hrv. muzikolog i glazbeni pisac * [[Ivan Zajc|Ivan pl. Zajc]], hrv. skladatelj i dirigent == Literatura == # Jugoslavenski leksikografski zavod, Enciklopedija leksikografskog zavoda - 3 (Heliodor - Lagerlöf), Zagreb, 1967., str. 97 # Jugoslavenski leksikografski zavod, Enciklopedija leksikografskog zavoda - 4 (Laghouat - Oživljavanje), Zagreb, 1968., str. 99 # Jugoslavenski leksikografski zavod, Enciklopedija leksikografskog zavoda - 6 (Skandar - Žvale), Zagreb, 1969., str. 711 == Izvori == # [http://www.hgz.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=48&Itemid=61 - Povijest Zavoda] # [http://info.hazu.hr/clanovi_akademije info.hazu.hr - Članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130824095807/http://info.hazu.hr/clanovi_akademije |date=24. kolovoza 2013. }} {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Croatian Music Institute}} * [https://glazbeni.hr Službene stranice ''Hrvatskog glazbenog zavoda''] {{Coord|45.8122526198294|N|15.9718492627144|E|region:HR-21_type:landmark_scale:4000|display=title|format=dms}} [[Kategorija:Hrvatska glazba]] [[Kategorija:Hrvatska kultura]] [[Kategorija:Kultura u Zagrebu]] gezuiluxn4hs2jvb0ujknwfu6h43s5z 0 205396 7616104 7456442 2026-10-10T15:06:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616104 wikitext text/x-wiki {{Infookvir kineske pokrajine |ime = Xinjiang |izvorno ime = شىنجاڭ<br>新疆 |pinyin = ''Xīnjiāng'' |ime_genitiv = Xinjianga |slika = Xinjiang in China (de-facto).svg |vrsta uprave = [[Kineske autonomne regije|Autonomna regija]] |sjedište = [[Ürümqi]] |najveći grad = Ürümqi |partijski sekretar = [[Zhang Chunxian]] |guverner = [[Nur Bekri]] |površina = 1 664 897.17<ref name="新疆">{{Citiranje weba |url=http://www.gov.cn/test/2013-04/07/content_2371589.htm |title='''新疆''' — 中国政府网 (Xinjiang — Chinese Government Network) |access-date=7. studenoga 2014. |archive-date=8. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141008214837/http://www.gov.cn/test/2013-04/07/content_2371589.htm |url-status=dead }}</ref> |površ_br = 1 |stanovnika = 21.813.334 |god_popisa = 2010. |stan_br= 25 |gust_naseljen = 13 |gust_br = 29 |službeni jezici i dijalekti = Uglavnom [[mandarinski kineski]] i [[Ujgurski jezik|ujgurski]], ali i [[mongolski jezici|mongolski]] i 41 drugi jezik |HDI = 0,803 |HDI_godina = 2008. |HDI_rang = 13. |narodi = [[Ujguri]] (43,3%)<br>[[Han Kinezi]] (41%)<br>[[Kazasi]] (8,3%)<br>[[Huej]] (5%)[[Kirgizi]] (0,9%)<br>[[Mongoli]] (0,8%)<br>[[Dongxiang]] (0,3%)<br>[[Pamirski narodi|Pamiri]] (0,2%)<br>[[Xibe]] (0,2%)<br> |broj prefektura = 14 |broj županija = 99 |broj gradova = 1.005 |ISO = CN-65 |web stranica = [http://www.xinjiang.gov.cn/ www.xinjiang.gov.cn/] |slika2 = Xinjiang nationalities by prefecture 2000.png }} '''Xinjiang''' ([[ujgurski]]: شىنجاڭ‎, [[kineski]]: 新疆; [[pinyin]]: ''Xīnjiāng''; [[transliteracija]]: ''Sinkjang'') je zapadna pokrajina [[Kina|Kine]], u regiji [[Vanjska Kina]], smještena sjeverno od [[Tibet]]a, a obuhvaća [[Džungarija|Džungariju]] i [[Tarimska zavala|Tarimsku zavalu]]. [[Datoteka:Central Tian Shan mountains.jpg|mini|lijevo|<center>[[Vrh Pobjede]], najviši vrh [[Tanšan]]a Xinjianga]] ==Naziv== [[Datoteka:Taklamakan-d43.jpg|mini|lijevo|<center>[[Pustinja]] [[Taklamakan]] u [[Tarimska zavala|Tarimskoj zavali]]]] ''Xinjiang'' su [[Kinezi]] stoljećima zvali ''Xiyu'' („Zapadne teritorije”), a tek od 18. stoljeća i [[dinastija|dinastije]] [[Dinastija Qing|Qing]], kad su stekli kontrolu nad tom regijom zovu je ''Xinjiang'', što na [[kineski jezik|kineskom]] znači „Nova granica”.<ref name="brit">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/546118/Xinjiang |title=Xinjiang |publisher=Encyclopædia Britannica |language=engleski |accessdate=2013-01-17}}</ref> Europljani su s druge strane isti taj kraj zvali ''Kineski Turkestan'', kako bi ga razlikovali od ''[[Ruski Turkestan|Turkestana]]''.<ref name="brit"/> Xinjiang je povijesna domovina mnogih [[turkijski narodi|turkijskih]] naroda, od kojih su najbrojniji [[Ujguri]]. ==Zemljopis== [[Datoteka:Tianchi_Lake.jpg|mini|lijevo|<center>[[Jezero]] [[Tianchi]] („Nebesko jezero”) na gorju Bogda]] [[Datoteka:Kashgar-mezquita-id-kah-d01.jpg|mini|lijevo|<center>[[Ujguri|Ujgurska]] [[džamija]] u [[Kašgar]]u]] Xinjiang graniči s Autonomnom regijom [[Tibet]] i [[Indija|Indijom]] na jugu, [[Mongolija|Mongolijom]] na istoku, [[Rusija|Rusijom]] na sjeveru i [[Kazahstan]]om, [[Kirgistan]]om, [[Tadžikistan]]om, [[Afganistan]]om i [[Pakistan]]om na zapadu. Xinjiang je veliko i slabo naseljeno područje, otprilike veličine Irana. Najveća je [[kineska pokrajina]] koja svojom površinom od 1.660.001 km² zauzima 1/6 zemlje. God. 2004. gustoća naseljenosti je bila oko 11,8 stanovika/km², a prema popisu iz 2010. god. bila je 13 stanovnika/km², što je čini tek 29. u Kini. Pokrajina je 2004. imala 19.630.000 stanovnika, a najveće gradsko naselje i glavni grad pokrajine je [[Urumqi]] (2,68 mil. stanovnika, 2005.). Od istoka ka zapadu, gorje [[Tanšan]] ([[Kineski jezik|kineski]]: 天山, ''Tiān Shān''; [[kirgijski jezik|kirgijski]]: ''Теңир тоо'', što znači „Nebeske planine” ili „Božanske planine”) dijeli [[Džungarija|Džungariju]] na sjeveru od [[Tarimska zavala|Tarimske zavale]] na jugu. Džungarija je suha stepa, dok je Tarimska zavala pustinja okružena oazama. Na istoku pokrajine je Turpanska depresija, a na zapadu Tanšanski prolaz tvori dolinu [[Ili (rijeka)|rijeke Ili]]. ==Povijest== U Xinjiangu su pronađeni deseci dobro očuvanih [[mumija]] koje bi mogle biti stare oko 4.000 godina. One su vjerojatno mumificirane na prirodan način, za razliku od mumificiranja u [[Drevni Egipat|Drevnom Egiptu]]. One su izložene u Zavičajnom muzeju grada [[Urumqi]]ja, zajedno s arheološkim nalazima koja imaju veze s [[Put svile|Putom svile]]. Ovo područje je od davnina je odigrao ulogu u razmjeni između [[Srednja Azija|srednje]] i [[Južna Azija|južne Azije]] i [[Europa|Europe]], vjerskoj i kulturnoj ([[budizam]], [[islam]], [[kršćanstvo]] i kasnije [[nestorijanstvo]]) i komercijalnoj (čuveni [[Put svile]]). Ti kontakti su u velikoj mjeri ostvareni kroz niz [[oaza]]-[[država]], koje su s vremena na vrijeme nastajale i nestajale. Južni Xinjiang je bio kineski protektorat za dinastije [[Han]] (206. pr. Kr. – 220.), a na kraju dinastije [[Tang]] (618. – 907.) nekoliko puta su ga osvojila razna [[turkijski narodi|turkijska]] plemena koja su osnavala samostalne kanate (Orhunski Kanat od 745. – 840.; ujgurski Idikutski Kanat od 850. do 1275. u većini Xinjianga; Kansuanski Kanat od 870. – 1036. (sada u kineskoj pokrajini [[Gansu]]); te Karačanski Kanat od 870. do 1212. god.). U 13. stoljeću ovo područje osvajaju snage mongolskog vođe [[Džingis-kan]]a, a do 15. stoljeća, [[islam]] je postao glavna religija. U 18. stoljeću osvajaju ga Mongoli iz Rusije, [[Kalmici]], ali se polovicom istog stoljeća Xinjiang vratio pod kinesku vlast za vrijeme [[dinastija Qing|dinastije Qing]] (1644. – 1911.). Budući da je područje bilo daleko od glavnog grada [[Peking]]a, uprava je bila ograničena i često je stvarna moć ležala na lokalnim gospodarima rata. Tako su Xinjiangom vladali su [[Ujguri]] iz [[Kašgar]]a i [[Turpan]]a, Kraljevstvo Kašgarija od 1866. – 1877. god. Od. 1875. – 1880. god. područje je tijekom islamske [[Durgani|Durganske]] pobune privremeno povučeno iz kineske vlasti. Konačno je Xinjiang, u današnjim granicama, postao kineskom pokrajinom 1884. god. Od 12. studenoga 1933. do 1934. god., zbog narodnog ustanka protiv kineske vlade, na istoku Xinjianga je postojala Prva Istočna Republika Turkestan, a od studenog 1944. do listopada 1949. god. Druga Istočna Republika Turkestan, na sjeveru Xinjianga, koju je podržao [[Sovjetski Savez]]. Dana 20. listopada 1949. Istočni Turkestan je uključen u NR Kinu, opet pod nazivom Xinjiang. Godine 1955., postao je autonomna regija sa statusom pokrajine, a manje upravne jedinice su stvorene za manjinske Kirgize, Kazase, Mongole i druge narode. Od tada dolazi do velike migracija [[Han Kinezi|Kineza]] u Xinjiang. Nastaju sukobi nomadskog načina života graničnog stanovništva i kineskog prisiljavanja na sjedilački život, ali s Rusima s obje strane granice, što je dovelo do oružanih sukoba 1969. god., posebice u području Tacheng. Osim toga tu su bile i redovite pobune protiv kineske vlasti koje su se temeljile na etničkim i vjerskim razlikama. Zbog toga je kineska vlada poticala politiku [[sinizacija|sinizacije]], posebice miješanim brakovima, otežavanjem razvoda i novčanom podrškom doseljenicima s istoka. Od 2002. god. Ujguri, usprkos ustavnim odredbama, nemaju obrazovanje na svom jeziku,<ref>[http://www.china.org.cn/e-white/4/index.htm Govt. White Papers - china.org.cn] {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2013.</ref> a islamske četvrti i vjerski objekti se uklanjaju zbog izgradnje cesta i stanova.<ref>[http://www.rferl.org/content/Chinas_Ancient_Silk_Road_City_Of_Kashgar_Facing_Chinese_Bulldozers/1765682.html China's Ancient Silk Road City Of Kashgar Facing Threat Of Bulldozers ], Radio Free Europe, 30. lipnja 2009. {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2013.</ref> Pored toga, Ujguri su doživljavali i represiju loših i neredovitih plaća, te prisile rada u udaljenim područjima. Zbog toga su nastali prosvjedi Ujgura u Xinjiangu, što je dovelo do oštrog odgovora kineskih vlasti 2007. god. u kojemu je poginulo 19 osoba,<ref>[http://www.cctv.com/english/20070110/100828.shtml Chinese police destroy terrorist camp in Xinjiang, one policeman killed], CCTV International, 1. listopada 2007. {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2013.</ref> te neuspjelog bombaškog napada na letu kineske tvrtke [[China Southern Airlines]]<ref>Elizabeth Van Wie Davis, ''[http://www.atimes.com/atimes/China/JD18Ad01.html China confronts its Uyghur threat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130603200354/http://atimes.com/atimes/China/JD18Ad01.html |date=3. lipnja 2013. }}'', Asia Times Online, 18. travnja 2008. {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2013.</ref> i Kašgarskog terorističkog napada 4. kolovoza 2008. god.,<ref>Andrew Jacobs, ''[http://www.nytimes.com/2008/08/05/world/asia/05china.html Ambush in China Raises Concerns as Olympics Near]'', The New York Times. 27. ožujka 2010. {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2013.</ref> u kojemu je poginulo 16 osoba. Zbog glasina o silovanju ujgurske djevojke koje su navodno izveli kineski radnici, ujgurski emigranti su u lipnju 2009. napali tvornicu igračaka u [[Guangzhou]]. U masakru koji je uslijedio ubijeno je dvoje, a ranjeno 118 ljudi.<ref>[http://www.rfa.org/english/news/uyghur/armedchinese-07042009104353.html?searchterm=None Armed Assailants Stormed Dorms], Radio Free Asia, 7. svibnja 2009. {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2013.</ref> Uslijedili su petodnevni prosvjedi u Ürümqiju u srpnju 2009., pri čemu je poginulo pet osoba i pretučeno je nekoliko hongkoških novinara, ali i Bombaški napad u Aksuu 19. kolovoza 2010. god., u kojemu je ubijeno 7 ljudi, a za koji je suđeno 376 ljudi.<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2011/jan/17/china-prosecuted-hundreds-xinjiang-unrest China prosecuted hundreds over Xinjiang unrest] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''The Guardian'' (London), 17. siječnja 2011. {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2013.</ref> ==Znamenitosti== [[Datoteka:Karakorum-d04.jpg|mini|<center>Kod [[autocesta|autoceste]] za [[Karakorum]] u Xinjiangu]] [[Datoteka:Urumqi_panorama.jpg|mini|<center>Glavni grad i industrijsko središte, [[Ürümqi]]]] [[Datoteka:ColourfulBeach.jpg|mini|<center>Rijeka [[Irtysh]] u Burqinu]] [[Datoteka:Turpan-flaming-mountains-d02.jpg|mini|<center>„Plamteće planine” istočno od [[Turpan]]a]] [[Datoteka:Afaq Khoja Mausoleum in Kashgar, 11 October 2005.jpg|mini|<center>Mauzolej Apag Hodže u [[Kašgar]]u]] ''[[Tanšan]] Xinjianga'' je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2013. godine kao „jedinstveno zemljopisno područje slikovite ljepote sa spektakularnim snježnim vrhovima, ledenjacima, nedirnutim šumama i livadama, bistrim rijekama i jezerima, te dubokim klancima”.<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/list/1414 Xinjiang Tianshan] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 29. lipnja 2013.</ref> ==Upravna podjela== Xinjiang je podijeljen na dvije gradske prefekture, 7 prefektura i 5 autonomnih prefektura za manjinske narode: [[Mongoli]], [[Kirgizi]], [[Kazasi]] i [[Huej]]. Prefekture su nadalje podijeljene na 11 distrikta, 21 gradska okruga, 62 okruga i 6 autonomnih okruga. Šest gradskih okruga ne pripada ni jednoj prefekturi i ''[[de facto]]'' im izravno upravlja [[Vlada Xinjianga]]: {| class="wikitable" style="font-size:90%; margin:auto;" |- |+ style="text-align:center; background:#bfd7ff;"| '''Upravna podjela Autonomne ujgurske regije Xinjiang''' |- | colspan="7" style="text-align:center;"| [[File:Xinjiang prfc map.png|500px|Zemljovid Xinjianga]] |- ! Zemljovid # ! Naziv ([[romanizacija]]) ! Upravno sjedište ! [[Ujgurski]]<br>Ujgurska romanizacija ! [[Kinesko pismo]]<br>[[Pinyin]] ! Stanovništvo ([[2010.]]) |- style="background:lightblue;" | colspan="7" style="text-align:center;"|'''Podpokrajinski grad''' |- | 11. | [[Ili (grad)|Ili]]<br> (za [[Kazasi|Kazase]]) | [[Yining]] | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">ئىلى قازاق ئاپتونوم ئوبلاستى<br>Ili Qazaq Aptonom Oblasti | <span style="font-size:125%;">伊犁哈萨克自治州</span><br>Yīlí Hāsàkè Zìzhìzhōu | 2.482.627 |- style="background:lightblue;" | colspan="7" style="text-align:center;"|'''Gradske prefekture''' |- | 4. | [[Karamay]] | [[Karamay (distrikt)]] | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">قاراماي شەھرى<br>Qaramay Shehri | <span style="font-size:125%;">克拉玛依市</span><br>Kèlāmǎyī Shì | 391.008 |- | 8. | '''[[Ürümqi]]''' | [[Tianshan (distrikt)]] | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">ئۈرۈمچى شەھرى<br>Ürümchi Shehri | <span style="font-size:125%;">乌鲁木齐市</span><br>Wūlǔmùqí Shì | 3.110.280 |- style="background:lightblue;" | colspan="7" style="text-align:center;"|'''— Prefekture —''' |- | 1. | [[Altay]]<br /><small>podređena [[Ili (grad)|Iliju]] (za Kazase)</small> | [[Altay (grad)|Altay]] | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">ئالتاي ۋىلايىتى<br>Altay Wilayiti | <span style="font-size:125%;">阿勒泰地区</span><br>Ālètài Dìqū | 526.980 |- | 3. | [[Tacheng]]<br /><small>podređena [[Ili (grad)|Iliju]] (za Kazase)</small> | [[Qoqek]] | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">تارباغاتاي ۋىلايىتى<br>Tarbaghatay Wilayiti | <span style="font-size:125%;">塔城地区</span><br>Tǎchéng Dìqū | 1.219.212 |- | 9. | [[Turpan]] | Turpan | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">تۇرپان ۋىلايىتى<br>Turpan Wilayiti | <span style="font-size:125%;">吐鲁番地区</span><br>Tǔlǔfān Dìqū | 622.679 |- |10. | [[Kumul]] | [[Kumul (grad)|Kumul]] | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">قۇمۇل ۋىلايىتى<br>Qumul Wilayiti | <span style="font-size:125%;">哈密地区</span><br>Hāmì Dìqū | 572.400 |- | 13. | [[Kashgar]] | [[Kaxgar]] | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">قەشقەر ۋىلايىتى<br>Qeshqer Wilayiti | <span style="font-size:125%;">喀什地区</span><br>Kāshí Dìqū | 3.979.362 |- | 15. | [[Aksu]] | Aksu | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">ئاقسۇ ۋىلايىتى<br>Aqsu Wilayiti | <span style="font-size:125%;">阿克苏地区</span><br>Ākèsū Dìqū | 2.370.887 |- | 17. | [[Hotan]] | Hotan | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">خوتەن ۋىلايىتى<br>Xoten Wilayiti | <span style="font-size:125%;">和田地区</span><br>Hétián Dìqū | 2.014.365 |- style="background:lightblue;" | colspan="7" style="text-align:center;"|'''— Autonomne prefekture —''' |- | 2. | [[Bortala]]<br> (za [[Mongoli|Mongole]]) | [[Bole]] | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">بۆرتالا موڭغۇل ئاپتونوم ئوبلاستى<br>Börtala Mongghul Aptonom Oblasti | <span style="font-size:125%;">博尔塔拉蒙古自治州</span><br>Bó'ěrtǎlā Měnggǔ Zìzhìzhōu | 443.680 |- | 6. | [[Changji]]<br> (za [[Huej]]e) | Changji | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">سانجى خۇيزۇ ئاپتونوم ئوبلاستى<br>Sanji Xuyzu Aptonom Oblasti | <span style="font-size:125%;">昌吉回族自治州</span><br>Chāngjí Huízú Zìzhìzhōu | 1.428.592 |- | 12. | [[Kizilsu]]<br> (za [[Kirgizi|Kirgize]]) | [[Artux]] | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">قىزىلسۇ قىرغىز ئاپتونوم ئوبلاستى<br>Qizilsu Qirghiz Aptonom Oblasti | <span style="font-size:125%;">克孜勒苏柯尔克孜自治州</span><br>Kèzīlèsū Kē'ěrkèzī Zìzhìzhōu | 525.599 |- | 18. | [[Bayin'gholin]]<br> (za [[Mongoli|Mongole]]) | [[Korla]] | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">بايىنغولىن موڭغۇل ئاپتونوم ئوبلاستى<br>Bayingholin Mongghul Aptonom Oblasti | <span style="font-size:125%;">巴音郭楞蒙古自治州</span><br>Bāyīnguōlèng Měnggǔ Zìzhìzhōu | 1.078.492 |- style="background:lightblue;" | colspan="8" style="text-align:center;"|'''— Okružni grad —''' |- | 5. | [[Shihezi]] | ''Shihezi'' | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">شىخەنزە شەھرى<br>Shixenze Shehri | <span style="font-size:125%;">石河子市</span><br>Shíhézǐ Shì | 635.582 |- | 7. | [[Wujiaqu]] | ''Wujiaqu'' | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">ئۇجاچۇ شەھرى<br>Wujachu Shehri | <span style="font-size:125%;">五家渠市</span><br>Wǔjiāqú Shì | 72.613 |- | 14. | [[Tumshuke]] | ''Tumxuk'' | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">تۇمشۇق شەھرى<br>Tumshuq Shehri | <span style="font-size:125%;">图木舒克市</span><br>Túmùshūkè Shì | 147.465 |- | 16. | [[Aral]] | ''Aral'' | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">ئارال شەھرى<br>Aral Shehri | <span style="font-size:125%;">阿拉尔市</span><br>Ālā'ěr Shì | 166.205 |- | 19. | [[Beitun]] | ''Beitun'' | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height:170%;">بەيتۈن شەھىرى<br>Beatün Shehiri | <span style="font-size:125%;">北屯市</span><br>Běitún Shì | 76.300 |- | 20. | [[Tiemenguan]] | ''Tiemenguan'' | style="text-align: right;" | <span style="font-size:120%; line-height: 170%;">باشئەگىم شەھىرى<br>Bashegym Shehiri | <span style="font-size:125%;">铁门关市</span><br>Tiĕménguān Shì | 200,.000 |} ==Gospodarstvo== Glavna gospodarska djelatnost je [[nomad]]skim [[stočarstvo]] i [[ratarstvo]]. Ovaj kraj posjeduje i prirodna bogatstva među kojima se ističu nalazišta [[zlato|zlata]] i [[fosilna goriva|fosilnih goriva]]. Najveće gradsko naselje i glavni grad pokrajine, [[Urumqi]], ima razvijenu petrokemijsku industriju i proizvodnju [[tepih]]a. ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat}} * [http://www.xinjiang.gov.cn Službene stranice vlade Xinjianga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101204205212/http://www.xinjiang.gov.cn/ |date=4. prosinca 2010. }} {{zh}} {{eng oznaka}} * [http://info.hktdc.com/mktprof/china/xinjiang.htm Gospodarski profil Xinjianga] na Hong Kong Trade Development Council * {{Eng oznaka}} {{zh}} [http://www.wdl.org/en/item/11385/ Opći atlas Xinjianga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201101083114/https://www.wdl.org/en/item/11385/ |date=1. studenoga 2020. }} {{Administrativna podjela NR Kine}} [[Kategorija: Kineske pokrajine]] rbgj28ns8e5gbklwj4258z225gb7f6a 0 210401 7616115 6194630 2026-10-10T15:45:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7616115 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = You Must Love Me |slika = You Must Love Me.jpg |ime_glazbenika = [[Madonna]] |s_albuma = [[Evita (soundtrack)|Evita]] |B-strana = Rainbow High |format = CD, Kaseta, 7" singl |objavljeno = [[27. listopada]] [[1996.]] (UK) <br> [[28. listopada]] [[1996.]] (USA) |snimanje = 1995 |žanr = [[Pop]] |trajanje = 3:09 |izdavač = Warner Bros. |tekstopisac = Tim Rice, Andrew Lloyd Webber |skladatelj = |producent = Nigel Wright, Alan Parker, Andrew Lloyd Webber, David Caddick |singl_prije = [[One More Chance]] |singl0 = 1996. |singl = 1996. |singl_poslije = [[Don't Cry for Me Argentina]] |singl2 = 1996./1997. }} "'''You Must Love Me'''" je prvi singl američke pjevačice [[Madonna|Madonne]] sa soundtracka ''[[Evita (soundtrack)|Evita]]'' za istoimeni film. Pjesma je [[1997.]] osvojila [[Oscar]]a. Kao singl je izdana u listopadu 1996. ==O pjesmi== Pjesma je jedina koja nije bila uključena u originalnu verziju mjuzikla. Napisali su je [[Tim Rice]] i [[Andrew Lloyd Webber]] nakon 13 godina odkada su radili zajedno. Pjesma je napisana za film jer su se tražile neke promjene u zadnjim scenama, a na kazališne daske se pjesma uvrstila tek u lipnju 2006. u [[London]]u. Pjesma je u ožujku 1997. dobila nagradu Akademije filmskih umjetnosti i znanosti, [[Oscar]]a, za "najbolju pjesmu". Madonna je uživo i izvela pjesmu na samoj dodjeli. Pjesma je osvojila i [[Zlatni Globus]], također u kategoriji "najbolje pjesme". Pjesma je vratila Madonnu u Top 10 na [[UK|britanskoj]] ljestvici s prodanih 90.428 kopija. To je bio i početak osmogodišnjeg Madonninog boravka u Top 10 sve do pjesme "[[Love Profusion]]" iz 2004. Pjesma je bila hit i u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], gdje je dospjela na #18. Na koncertnim turnejama, Madonna je prvi i zasada jedini put izvela pjesmu na [[Sticky & Sweet Tour]] 2008. ==Verzije pjesme== *Album Version (2:50) *Single Version (3:09) *Orchestral Version (Evita end credits) (4:27) *Radio Edit (2:22) <div style="clear:both;"></div> ==Na ljestvicama== {|class="wikitable sortable" !align="left"|Ljestvica (1996) !align="center"|Pozicija |- |align="left"|Australija<ref name="hitparade">{{cite web |author=Hit Parade |title=Madonna &mdash; You Must Love Me (European Charts) |publisher=hitparade.ch |year=1996 |url=http://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=Madonna&titel=You+Must+Love+Me&cat=s |accessdate=2008-09-12}}</ref> |align="center"|11 |- |align="left"| Belgija |align="center"|50 |- |align="left"|Europa |align="center"|29 |- |align="left"|Finska |align="center"|11 |- |align="left"|Francuska |align="center"|41 |- |align="left"|Irska |align="center"|21 |- |align="left"|Italija |align="center"|4 |- |align="left"|Japan |align="center"|5 |- |align="left"|Kanada |align="center"|2 |- |align="left"|Švedska |align="center"|49 |- |align="left"|Švicarska |align="center"|43 |- |align="left"|Ujedinjeno Kraljevstvo |align="center"|10 |- |align="left"|U.S. Billboard Hot 100 |align="center"|18 |- |align="left"|U.S. Billboard Hot 100 Airplay<ref>[http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=350&cfgn=Singles&cfn=Hot+100+Airplay&ci=3025098&cdi=7122499&cid=11%2F23%2F1996 Billboard Hot 100 Airplay - You Must Love Me] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |align="center"|25 |- |align="left"|U.S. Billboard Hot Adult Contemporary Tracks<ref>[http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=341&cfgn=Singles&cfn=Hot+Adult+Contemporary+Tracks&ci=3025841&cdi=7148803&cid=02%2F08%2F1997 Hot Adult Contemporary Tracks - You Must Love Me] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |align="center"|15 |- |align="left"|U.S. ARC Weekly Top 40 |align="center"|6 |- |} ==Izvori== {{izvori}} {{Madonnini singlovi}} [[Kategorija:Skladbe Madonne]] [[Kategorija:Singlovi iz 1996.]] hiupwhvo6hzzrstev06pb6pt475o7ab 0 212583 7616144 7564937 2026-10-10T16:52:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7616144 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Free Software Foundation logo and wordmark.svg|mini|300px| Logo Zaklade za slobodan softver]] '''Zaklada za slobodan softver''' ([[engleski jezik|engl.]] ''Free Software Foundation'' - '''FSF''') je [[neprofitna organizacija]] koju je 4. Studenog 1985. osnovao [[Richard Stallman]] kao podršku pokretu [[slobodna programska podrška|slobodnog softvera]], zasnovanog na [[copyleft]]u, čiji je cilj promicanje slobode distribuiranja i mijenjanja računalnog [[softver]]a.<ref>[http://www.gnu.org/philosophy/linux-gnu-freedom.html Linux, GNU i sloboda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130722055527/http://www.gnu.org/philosophy/linux-gnu-freedom.html |date=22. srpnja 2013. }}, pribavljeno 27. 06. 2009</ref> Od začetka do sredine 1990-ih, novčana sredstva zaklade korištena su za sponzoriranje programera kako bi razvijali slobodan softver za [[GNU]] projekt. Od sredine 1990-ih, zaposlenici i dobrovoljci zaklade većinom rade na [[pravo|pravnim]] i [[organizacija|organizacijskim]] pitanjima zajednice i pokreta slobodnog softvera. === Provođenje GPL-a === FSF posjeduje [[autorsko pravo]] na više neophodnih dijelova GNU sustava, kao što je [[GCC|GNU kolekcija prevoditelja]]. Kao vlasnik autorskih prava, ima ekskluzivno pravo pozvati se na [[GNU General Public License]] (GPL) kada se javi povreda autorskih prava nad tim softverom. Iako su vlasnici autorskih prava drugih softverskih sustava preuzeli GPL kao svoju [[licencija|licencu]], FSF je bila jedina organizacija koja je konstantno branila softver pod tom licencom, sve dok Herald Welte nije 2004. osnovao stranicu koja se bavi povredama GPL-a, [http://gpl-violations.org gpl-violations.org]. Od 1991. do 2001., provođenje GPLa je bilo neformalno, najčešće je to činio sam Stallman, često uz pomoć odvjetnika FSF-a, [[Eben Moglen|Ebena Moglena]]. Najčešće su se povrede GPLa u to vrijeme rješavale razmjenom [[e-mail|elektroničke pošte]] između Stallmana i kršitelja (npr. vidi slučaj [[CLISP]]a<ref>[http://clisp.cvs.sourceforge.net/*checkout*/clisp/clisp/doc/Why-CLISP-is-under-GPL Razgovor Brune Haiblea i Richarda Stallmana], pribavljeno 27. 06. 2009</ref>). Kasno u 2001., Bradley M. Kuhn (tadašnji izvršni direktor) je uz pomoć Moglena, Davida Turnera i Petera T. Browna, formalizirao ova nastojanja stvaranjem FSF-ovog Laboratorija za GPL usklađenost (engl. ''GPL Compliance Labs''). Od 2002-2004, veći slučajevi provođenja GPL-a, kao što su oni protiv [[Linksys]]a<ref>[http://www.linuxinsider.com/story/qECCd2x743n32T/The-Legend-of-Linksys.xhtml Legenda o Linksys-u] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090419230853/http://linuxinsider.com/story/qECCd2x743n32T/The-Legend-of-Linksys.xhtml |date=19. travnja 2009. }}, pribavljeno 27. 06. 2009</ref><ref>[http://lwn.net/Articles/51570/ Povreda GPL od strane Linksysa/Cisco-a], pribavljeno 27. 06. 2009</ref> i OpenTV-a<ref>[https://web.archive.org/web/20030524174013/http://weblog.siliconvalley.com/column/dangillmor/archives/001029.shtml Pravna bitka za GPL na pomolu?], pribavljeno 27. 06. 2009</ref> postali su česti. Tokom ovog perioda, važna aktivnost FSF-a bile su obrazovne kampanje o usklađenosti s GPL-om.<ref>[http://www.denniskennedy.com/blog/2004/01/a_great_learning_opportunity_f.html Prilika za odvjetnike - nadolazeći GPL seminar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928125310/http://www.denniskennedy.com/blog/2004/01/a_great_learning_opportunity_f.html |date=28. rujna 2007. }}, pribavljeno 27. 06. 2009</ref><ref>[http://yro.slashdot.org/article.pl?sid=03/07/18/1835252 Seminar o detaljima GPL-a i sličnih licenci], pribavljeno 27. 06. 2009</ref> U prosincu 2008., FSF je podnio tužbu protiv [[Cisco]]-a zbog korištenja GPL-licenciranih komponenti isporučivanih s Linksys-om. Cisco je obavješten već 2003. o problemu licenciranja, ali je iznova zanemarivao svoje obveze pod GPL-om.<ref>[http://arstechnica.com/news.ars/post/20081211-free-software-foundation-lawsuit-against-cisco-a-first.html Prva FSF-ova tužba - protiv Cisco-a], pribavljeno 27. 06. 2009</ref> === SCO-ova tužba === U Ožujku 2003, SCO je podnio tužbu protiv [[IBM]]a rekavši da IBM-ovo pridonošenje raznom slobodnom softveru, uključivši i [[GNU]], je povrijeda SCO-ovih prava. Iako FSF nije nikad bila stranka u tužbi, zaklada je bila primorana svjedoćiti 5. Listopada 2003.<ref>[http://www.fsf.org/licensing/sco/sco-subpoena.pdf Poziv FSF-u za svjedočenje na sudu], pribavljeno 27. 06. 2009</ref> Tijekom 2003 i 2004, FSF je uložila značajna pravna sredstva u odgovor na tužbu i otklanjanje negativnog utjecaja na usvajanje i promociju slobodnog softvera.<ref>[http://www.gnu.org/press/2004-01-02-nyc-seminars.html FSF će biti domaćin seminarima o licenciranju i razgovorima o slučaju SCO v. IBM] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pribavljeno 27. 06. 2009</ref><ref>[http://www.gnu.org/press/2004-01-02-nyc-seminars.html FSF: O SCO-ovu pozivu FSF-a na svjedočenje] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pribavljeno 27. 06. 2009</ref> === Trenutne i dugoročne aktivnosti === [[Datoteka:Trisquel_GNU_Linux_4.0_LTS_Taranis_screenshot.png|thumb|300px|[[Trisquel]] je operacijski sustav koji ''FSF'' službeno podupire]] *''GNU projekt'' :Izvorna svrha FSF-a je bila promicanje ideala slobodnog softvera. Organizacija je, kao primjer istog, razvila [[GNU]] [[operacijski sustav]]. *''GNU licence'' :GNU General Public License - [[GPL]] (engl. GNU opća javna licenca) je široko korištena licenca za projekte slobodnog softvera. Trenutna verzija (verzija 3) izdana je u lipnju 2007. FSF je također izdala i GNU Lesser General Public License - [[LGPL]] (engl. GNU niža opća javna licenca) korištenu za ''određene'' biblioteke,<ref>[http://www.fsf.org/licensing/licenses/why-not-lgpl.html FSF: Zašto ne bi trebali koristiti LGPL za vašu sljedeću biblioteku], pribavljeno 27. 06. 2009</ref> GNU Free Documentation License - [[GFDL]] (engl. GNU licenca za slobodnu dokumentaciju), te GNU Affero General Public License - [[AGPL]] (engl. GNU Affero opća javna licenca), namijenjenu internetskim servisima. *''GNU tisak'' :Izdavački odjel FSF-a, odgovoran je za "izdavanje knjiga koje se mogu priuštiti pod slobodnim licencama" *''Direktorij slobodnog softvera'' (engl. [http://directory.fsf.org/ Free Software Directory]) :Popis slobodnih programskih paketa koji su provjereno slobodan softver. Svaki paket sadrži 47 [[informacija]] kao što su [[mrežna stranica]] projekta, razvijatelji, [[programski jezik]] itd. Cilj je pružiti [[tražilica|tražilicu]] za slobodan softver, i više različitih izvora koji potvrđuju da je paket slobodan softver. FSF je primila manji doprinos od [[UNESCO]]a za ovaj projekt. Nada se <!-- fuj --> da će se direktorij u budućnosti moći prevesti u mnogo drugih jezika. *''Održavanje definicije slobodnog softvera'' (engl. [http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html Free Software Definition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19980126185518/http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html |date=26. siječnja 1998. }}) :FSF održava mnoge dokumente koji definiraju pokret slobodnog softvera *''Domaćin za projekte (''hosting'')'' :FSF je domaćin razvoju softverskih projekata na njihovoj [http://savanah.org Savannah] stranici. *''Političke kampanje'' :FSF je pokrovitelj više kampanja protiv onoga što smatra da ugrožava slobodan softver, uključujući softverske patente, [[DRM|digital rights management]] (engl. digitalno upravljanje pravima), koji FSF zove "digital restriction management" (eng. digitalno upravljanje zabranama) u sklopu nastojanja da se naglasi njihovo mišljenje da su takve tehnologije "dizajnirane da se oduzmu i ograniče vaša prava".<ref>[http://www.fsf.org/campaigns/drm.html FSF: Digitalno upravljanje zabranama i izdajničko računarstvo], pribavljeno 27. 06. 2009</ref> === Projekti velike važnosti === FSF održava popis "projekata visokog prioriteta" na koje Zaklada tvrdi da "postoji neophodna potreba da se usmjeri pozornost zajednice slobodnog koda".<ref>[http://www.fsf.org/campaigns/priority.html FSF: Projekti slobodnog softvera visokog prioriteta], pribavljeno 27. 06. 2009</ref> FSF smatra da su ovi projekti "važni jer se korisnici računala neprestano zavode da koriste neslobodan softver, jer nema dostojne slobodne zamjene" Prošli naglašeni projekti uključivali su slobodne implementacije jave GNU Classpath i GNU Java prevoditelj, za osiguravanje kompatibilnosti za [[Java (programski jezik)]] dio paketa [[OpenOffice.org]] (zbog problema s Javinim licenciranjem), te [[GNOME]] desktop okruženje. ===Priznanja=== *1999: ''Nagrada Linus Torvalds'' za "[[open source]] [[računarstvo]]"<ref>[http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2002/janfeb/showcase/motionpictures.html Što sam ja vidjela u Revoluciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051214070203/http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2002/janfeb/showcase/motionpictures.html |date=14. prosinca 2005. }}, pribavljeno 27. 06. 2009</ref> *2005: Prix Ars Electronica nagrada izuzetnosti u kategoriji "Digitalne zajedince"<ref>[http://www.fsf.org/news/digital-communities.html FSF počašćen Prix Ars Electronica nagradom], pribavljeno 27. 06. 2009</ref> == Povezani članci == *[[Slobodna programska podrška]] *[[Richard Stallman]] == Vanjske poveznice == *[http://www.fsf.org/ Zaklada za slobodan softver] {{jezikk|engleski}} *[http://fsfe.org/index.hr.html Zaklada za slobodan softver, Europa] - sestrinska organizacija == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija: Slobodna programska podrška]] [[Kategorija:Zaklade]] mk45epho2por107rk1t69srj5nspqm5 0 222748 7616413 7580330 2026-10-11T11:33:37Z Ziv 297435 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Mathis Gothart Grünewald 030.jpg]] → [[File:Matthias Grünewald - Isenheim Altarpiece, first opening‎.jpg]] [[c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] · Name of the artwork and not just a generic number 7616413 wikitext text/x-wiki {{Slika | slika= Grunewald Isenheim1.jpg | slika_širina= 350px | ime= Isenheimski oltar (zatvoren) | autor= [[Matthias Grünewald]] | godina= [[1510.]] – [[1515.]] | tip= ulje na dasci | visina=336 | širina=589 | grad= [[Colmar]] | muzej= [[Muzej Unterlinden]] }} '''Isenheimski oltar''' [[glavni oltar|glavni]] je [[oltar]] u Crkvi svetog Antuna [[samostan]]a [[antoniti|antonita]]<ref>Monasi ovog samostana su se bili specijalizirali za liječenje kožnih bolesti, posebice [[Ergotizam|ergotizma]] koji se još zvao ''“Vatrom Svetog Antuna”''</ref> u [[Isenheim]]u kraj [[Colmar]]a ([[Francuska]]) izrađivan od 1510. do 1515. godine. Potpuno je oslikan, a [[poliptih]] je [[remek-djelo]] [[Sjevernoeuropska renesansna umjetnost|sjevernorenesansnoga njemačkog]] [[slikar]]a [[Matthias Grünewald|Matthiasa Grünewalda]].<ref>James Snyder i Harry N. Abrams, ''[[Sjeverna renesansa]]'', Prentice Hall, Inc., 1985. {{ISBN|0-8109-1081-0}}</ref> Danas se nalazi u [[Muzej Unterlinden|Muzeju Unterlinden]] (''Musée d'Unterlinden'') u Colmaru. Sklopivi oltari bili su jako popularni u Njemačkoj između [[1450.]] i [[1525.]] godine. Obično su se sastojali od središnjeg korpusa (tijela) s izrezbarenim [[skulptura]]ma koje su s obiju strana bile zatvorene oslikanim ili izrezbarenim krilima oltara. Isenheimski oltar ima samo skulpture triju [[svetac]]a zatvorenih dvostrukim oltarskim oslikanim krilima, dok su ostale skulpture na postolju. Rezbarene figuralne i dekorativne dijelove od pozlaćena drva načinio je još jedan renesansni majstor, njemački drvorezbar [[Nicholas de Hagenauer]]. On je na tijelu zatvorenog oltara izrezbario okrunjenoga [[Sveti Antun Padovanski|svetog Antuna]] na prijestolju okružena slijeva [[Sveti Augustin|sv. Augustinom]], a zdesna [[Sveti Jeronim|sv. Jeronimom]] s [[lav]]om, njegovim atributom, u rukama. Ispod njih, na postolju oltara, prikazao je [[Krist]]a i [[apostoli|dvanaestoricu apostola]]. ==Poliptih== [[Datoteka:Matthias Grünewald - Isenheim Altarpiece, first opening‎.jpg|mini|350px|<center>'''Isenheimski oltar''' (otvoren)<center>]] Kako je oltar bio namijenjen monasima liječnicima, svaka slika na zatvorenoj strani Isenheimskog oltara podsjeća na rane, bolesti i iscjeljenje, aludirajući na iscjeljiteljsku moć vjere. Tako vanjske slike prikazuju ''[[Raspeće]]'' na središnjem retablu, na užima su, s lijeva ''[[Sveti Sebastijan]]'' (poznat kao “kužni svetac” zbog svojih rana od [[strijela]] koje su podsjećale na rane od [[kuga|kuge]]), a s desna ''[[Sveti Antun Padovanski]]'' (koji je bio poznat kao zacijeljitelj), dok je na plitkom retablu ispod njih oslikana ''[[Pieta]] (Oplakivanje Krista).'' Na Raspeću je naglasak na [[Krist]]ovoj fizičkoj patnji i njegovim ranama (što se dovodi u vezu s monasima koji su bili liječnici za kožne bolesti). Grünwald je istaknuo rane svojom revolucionarnom uporabom boje, npr. zelenkasta boja tijela podsjeća na trovanje krvi ([[gangrena|gangrenu]]), a tamno sivo nebo i crvene [[draperija|draperije]] su eko Isusove krvi, kao da želi uvećati dramatični dojam prikaza. Kraci križa su savijeni pod Kristovom težinom, a [[ekspresionizam|ekspresionistički]] prikaz Krista nije nimalo nalik dotadašnjem preovladavajućem [[idealizacija|idealiziranu]] prikazu. Na Grünewaldov prikaz Krista je utjecao tajanstveni spis iz 14. stoljeća koji daje opis viđenja švedske svetice, [[Brigita Švedska|Svete Brigite]]: ''“Kruna od trnja mu je bila čvrsto utisnuta odozgo na glavu do polovice čela, dok mu je krv liptala od rana njezina trnja ... Boja smrti se širila kroz njegovo tijelo ... koljena ukočena ... stopala zgrčena i uvrnuta ... Zgrčeni prsti na bolno ispruženim rukama.”'' S Kristove lijeve strane stoji [[Sveti Ivan Krstitelj]] pokazujući prstom na Krista, dok pored njega, u crnilu pozadine, stoji krvavi natpis na [[latinski|latinskom]]: ''“On se mora podići, a ja spustiti,”'' aluzija na Kristovu važniju ulogu. Pored Ivanovih nogu je žrtveno janje s križem u ustima, dok njegova krv kapa u pehar simbolizirajući Svetu [[Euharistija|Euharistiju]]. S Kristove desne strane [[Sveta Marija Magdalena]] sklapa ruke u tjeskobnoj molitvi, a krivulja njenih ruku se ponavlja u rukama [[Gospa|Djevice Marije]] koju iznad nje pridržava [[Sveti Ivan]]. Tamno nebo je u skladu s opisom iz [[Biblija|Biblije]] koji navodi pomračinu sunca koja je uslijedila, ali i simbolično predstavlja samu smrt kao nedostatak svjetla. Ispod Raspeća, na zatvorenoj bazi (''predella''), Grünewald je prikazao ''[[Oplakivanje Krista]]'' na kojemu je Krist umotan u rasparane prljave plahte ispred snježnog alpskog pejzaža s ogoljenim drvećem. I snijeg i golo drveće su prirodne [[metafora|metafore]] koje odjekuju Kristovu smrt. Oltar je obično držan zatvorenim i ovo su bile scene ispred kojih su bolesnici ispovijedali svoje grijehe i molili za ozdravljenje. No nedjeljama i za svetkovina oltar se otvarao i iznenađivao svojim sjajnim bojama i pozitivnim scenama. Na lijevom retablu prikazano je ''[[Navještenje]]'' smješteno u interijer gotičke katedrale, u sredini je ''Djevica s Djetetom i korom anđela'' ispred [[Pejzaž (likovni motiv)|pejzaža]], a s desne strane je ''[[Uskrsnuće Kristovo]]''. Na Uskrsnuću, Kristova duhovna preobrazba je prikazana u uznesenju njegova vijugavog i poluprozirnog tijela koje lebdi i kao da isijava svjetlost, poistovjećujući se s vatrenim sunčevim diskom koji se pojavljuje usred noći. U kontrastu s ovakvim Kristom su rimski vojnici koji zbog svoje grešne nezainteresiranosti padaju u kamenitu tamu. <gallery> Slika:Chapel of Musée d'Unterlinden with Isenheim altarpiece.jpg|<center>Oltar ''in situ'' ([[Muzej Unterlinden]])<center> Slika:Matthias_Grünewald_-_Resurrection.jpg|<center>''[[Uskrsnuće Kristovo]]''<center> Slika:Mathis Gothart Grünewald 015.jpg|<center>''[[Iskušavanje Svetog Antuna]]''<center> Slika:The Temptation of Saint Anthony (Grünewald) detail.jpg|<center>''Iskušavanje Svetog Antuna'' (detalj)<center> </gallery> ==Bilješke i izvori== * {{citiranje časopisa|naslov=A Masterpiece Born of Saint Anthony's Fire|prezime=Meisler|ime=Stanley|datum=rujan 1999|časopis=Smithsonian|url=https://www.stanleymeisler.com/article/a-masterpiece-born-of-saint-anthonys-fire}} {{izvori}} ==Daljnje čitanje== * Hayum, Andrée. 1989. ''The Isenheim Altarpiece: God's Medicine and the Painter's Vision''. Princeton University Press. * Mellinkoff, Ruth. 1988. ''The Devil at Isenheim: Reflections of Popular Belief in Grünewald's Altarpiece''. University of California Press. ==Vanjske poveznice== {{WProjekti|commonscat=Isenheim Altarpiece}} * Roy A. Harrisville, [http://findarticles.com/p/articles/mi_m0MDO/is_1_31/ai_114050791/pg_1 Encounter with Grunewald] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071209112531/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0MDO/is_1_31/ai_114050791/print |date=9. prosinca 2007. }}, ''Currents in Theology and Mission'', veljača 2004. [[Kategorija:Renesansne slike]] [[Kategorija:Slike iz 1510-ih]] 9tjf1tx6zld7t9ek94b27cyy8yriypd 0 223573 7616354 7396539 2026-10-10T23:45:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7616354 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Karstformationen Nationalpark-Nord-Velebit.JPG|thumb|Škrape pored [[Premužićeva staza|Premužićeve staze]]]] '''Škrape''' (žlijebovi ili brazde u vapnencu) su [[morfologija|morfološki]] oblik i jedna od karakterističnih površina [[Krš|krškog krajolika]]. Nastaje kroz [[otopine|otapanje]] stijena [[Vapnenac|vapnenca]], [[dolomit]]a, i [[gips]]a pod utjecajem [[voda|vode]]. Tekuća voda u obliku kiše pod utjecajem [[organske kiseline|organskih kiselina]] (koje absorbira u [[atmosfera|atmosferi]]) sporo otapa vapnenac. Škrape u nekim mjestima mogu biti vrlo oštre. ==Šport== Popularne, s natjecateljske i turističke perspektive, su trkačke utrke koje prolaze škrapama; [[Škraping]], 3bunj Trail<ref>https://3sporta.com/prijavite-se-za-3bunj-trail-i-iskusajte-se-na-skrapama/</ref><ref>https://sibenskiportal.hr/zupanija/tribunj/okusajte-se-u-trcanju-po-skrapama-i-skrilama-na-trecem-izdanju-3bunj-traila/ {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>, ŠKRAPula Brodet Run<ref>https://test.pulainfo.hr/hr/skrapula-brodet-run/ {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>https://www.pula.hr/hr/novosti/detail/15099/u-nedjelju-utrka-po-skrapama-oko-poluotoka-stoja/</ref> ... ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Krški reljefni oblici]] cqgpucmyi6o0kfyjvono0m330as80i2 0 230229 7616101 7012335 2026-10-10T14:47:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616101 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Wálter Herrmann |slika = Walter herrmann shooting.jpg |slika_širina = |slika_opis = Herrmann u dresu [[Detroit Pistons|Pistonsa]] |država = {{Z+X|ARG}} |nadimak = |datum_rođenja = [[26. lipnja]] [[1979.]] |mjesto_rođenja = [[Venado Tuerto]], [[Pokrajina Santa Fe|Santa Fe]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[nisko krilo]] |visina = 2,06 |težina = 102 |sveučilište = |draft = nedraftiran, [[2001.]] |karijera = 1996.- |liga = [[Asociación de Clubs de Baloncesto|ACB]]<br />[[Euroliga]] |klub = [[Saski Baskonia|Caja Laboral]] |broj = |bivši_klubovi = [[Olimpia Venado Tuerto]] (1996.–00.)<br />[[Asociación Deportiva Atenas|Atenas Córdoba]] (2000.–02.)<br />[[Baloncesto Fuenlabrada]] (2002.–03.)<br />[[CB Málaga|Unicaja Málaga]] (2003.–06.)<br /> [[Charlotte Bobcats]] (2006.–07.)<br />[[Detroit Pistons]] (2007.–09.)<br /> |nagrade = |medalje = {{Medalje OI}} {{Medalje zlato|[[Košarka na OI 2004.|Atena 2004.]]|{{KošRep|ARG}}}} }} '''Wálter Herrmann Heinrich''' ([[Venado Tuerto]], [[Pokrajina Santa Fe|Santa Fe]], [[26. lipnja]] [[1979.]]) [[Argentina|argentinski]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[nisko krilo|niskog krila]], a trenutačno je član španjolske [[Saski Baskonia|Caje Laboral]]. Bio je član [[Argentinska košarkaška reprezentacija|argentinske košarkaške reprezentacije]] koja je na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] [[Košarka na OI 2004.|u Ateni 2004.]] godine osvojila zlatnu medalju. == Karijera == === Početci i Španjolska === Herrmann je košarkašku karijeru započeo 1996. u argentinskom prvoligašu [[Olimpia Venado Tuerto]] i ondje proveo četiri godine. U tom razdoblju dva puta je osvajao nagradu za najboljeg zakucavača argentinske lige. Od 2000. do 2002. igrao je za još jedan argentinski klub [[Asociación Deportiva Atenas|Atenas Córdobu]], a u posljednjoj sezoni osvojio je nagradu za najkorisnijeg igrača lige i finala. Odlazi u Europu i sezonu 2003./04. provodi u dresu španjolskog [[Asociación de Clubs de Baloncesto|ACB]] ligaša [[Baloncesto Fuenlabrada|Fuenlabrade]], a iste godine osvojio je nagradu za najkorisnijeg igrača španjolske lige. Tri sezone nosio je dres španjolske [[CB Málaga|Unicaja Málage]]. S Unicajom je 2005. osvojio Kup kralja, a godinu kasnije i domaće prvenstvo. U Euroligi je za svoj klub u posljednjoj sezoni prosječno bilježio 7.3 poena i 1.6 skokova za 18:15 minuta po utakmici, dok je na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Svjetskom prvenstvu u Japanu 2006.]], gdje je [[Argentinska košarkaška reprezentacija|njegova reprezentacija]] osvojila četvrto mjesto, u prosjeku postizao 9.8 poena. === NBA === Odličnim igrama u europskim natjecanjima zapeo je za oko NBA skautima i 2006. dobio je poziv [[Charlotte Bobcats]]a.<ref>[http://209.85.129.132/search?q=cache:H7oLG7AjNkUJ:kosarka.org/main.asp%3Fdir%3Dnews%26newsID%3D10103+W%C3%A1lter+Herrmann+u+bobcatsima&cd=9&hl=hr&ct=clnk&gl=hr&lr=lang_hr&client=firefox-a Još jedan Argentinac prešao u NBA] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U Bobcatsima je na početku igrao vrlo malo, a kada je dobio priliku, slabo ju je iskoristio, a često je bio drugom planu jer su na njegovoj poziciji igrali [[Gerald Wallace]], [[Adam Morrison]] i [[Matt Carroll]]. Međutim, u travnju 2007. je dobio dobio veliku priliku, koju je odlično iskoristio i postao član startne petorke. U 14 utakmica od kraja ožujka do početka travnja u prosjeku je igrao 32.2 minute te postizao 16.8 koševa, 5 skokova i 1.3 asistencijom, uz 58% šuta iz igre, od čega gađa odličnih 44% za tricu.<ref>[http://www.kosarka.hr/main.asp?dir=news&newsID=14027 Čudesni Walter Herrmann]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Herrmann je u ''rookie'' sezoni bio na prosjeku od 9.2 koša, 2.9 skokova i 0.5 asistencija. Na kraju sezone sa suigračem Morrisonom izabran je u [[NBA All-Rookie momčad|All-Rookie drugu petorku]], a Bobcatsi su zadovoljni njegovim napretkom aktivirali opciju za produženje ugovora i na sljedeću sezonu. U prosincu 2007. sa slovenskim je centrom [[Primož Brezec|Primožom Brezecom]] mijenjan u [[Detroit Pistons]]e za centra [[Nazr Mohammed|Nazra Mohammeda]]. [[2. kolovoza]] [[2008.]] potpisao je jednogodišnje produženje ugovora s Pistonsima te je u svojoj četvrtoj NBA sezoni u 60 utakmica prosječno je postizao 3.9 koševa i imao 1.8 skokova. === Povratak u Europu === Nakon toga se natrag vratio u Europu i potpisao dvogodišnji ugovor sa španjolskom [[Saski Baskonia|Tau Ceramicom]].<ref>[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&task=view&id=2970&Itemid=65 Walter Herrmann odlazi u Španjolsku (video)]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://sport.dnevnik.hr/clanak/kosarka/tau-ceramica-dovela-nba-igraca.html |title=Tau Ceramica dovela NBA igrača |archive-url=https://web.archive.org/web/20090926205841/http://sport.dnevnik.hr/clanak/kosarka/tau-ceramica-dovela-nba-igraca.html |archive-date=26. rujna 2009. |access-date=18. rujna 2009.}}</ref> == NBA statistika == === Regularni dio === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 2006./07. | align="left" | [[Charlotte Bobcats|Charlotte]] | 48 || '''12''' || '''19.5''' || '''.527''' || '''.461''' || .774 || '''2.9''' || '''.5''' || '''.3''' || '''.2''' || '''9.2''' |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | Charlotte | 17 || 0 || 10.2 || .385 || .346 || '''.900''' || 2.1 || .2 || .2 || .0 || 4.0 |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | [[Detroit Pistons|Detroit]] | 28 || 0 || 7.1 || .392 || .289 || .800 || 1.3 || '''.5''' || .1 || .0 || 3.0 |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | Detroit | '''59''' || 0 || 10.7 || .396 || .342 || .760 || 1.8 || .4 || .1 || .1 || 3.8 |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 152 || 12 || 12.8 || .458 || .381 || .786 || 2.1 || .4 || .2 || .0 || 5.4 |} === Doigravanje === {| class="wikitable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | 2007./08. | align="left" | [[Detroit Pistons|Detroit]] | '''4''' || 0 || '''6.8''' || .250 || '''1.000''' || '''.500''' || '''.3''' || .0 || .0 || .0 || 1.3 |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | Detroit | '''4''' || 0 || 5.5 || '''.375''' || .500 || .000 || '''.3''' || '''.5''' || '''.2''' || .0 || '''2.0''' |- | align="left" | Ukupno | align="left" | | 8 || 0 || 6.1 || .333 || .600 || .500 || .3 || .3 || .1 || .0 || 1.6 |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?pcode=BRQ&seasoncode=E2005 Profil] na Euroleague.net *[http://www.fiba.com/pages/eng/fe/06_wcm/teamPlay/play/fe_teamPlay_playStat.asp?roundID=3507&playerNumber=42341&langLC=en&teamNumber=237&eventID=3507&lid_6937_cp=&langID=1&competitionCode=&season=&zone=&lid_7562_newsID= Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311014725/http://www.fiba.com/pages/eng/fe/06_wcm/teamPlay/play/fe_teamPlay_playStat.asp?roundID=3507&playerNumber=42341&langLC=en&teamNumber=237&eventID=3507&lid_6937_cp=&langID=1&competitionCode=&season=&zone=&lid_7562_newsID= |date=11. ožujka 2007. }} na FIBA.com *[http://basketpedya.com/Acc002InfJug.php?idjug=13132 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312002621/https://www.google.com/adsense/domains/caf.js |date=12. ožujka 2021. }} na Basketpedya.com *[http://hoopshype.com/players/walter_herrmann.htm Profil] na Hoopshype.com {{GLAVNIRASPORED:Hermann, Wálter}} [[Kategorija:Argentinski košarkaši]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u košarci]] [[Kategorija:Niska krila]] 3ldvct5md7jrjzce2jo6a5lwofyjo1z 0 234848 7616281 7308633 2026-10-10T21:40:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616281 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Červari |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|ISŽ}} |općina = [[Kanfanar]] |najbliži grad = |površina = 3,5 |visina = |z. širina = 45.149 |z. dužina = 13.795 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 28 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 52352 Kanfanar |pozivni broj = +385 (0)52 |autooznaka = PU |web = |bilješke = }} '''Červari''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Kanfanar]], [[Istarska županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 41 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 14 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Červari |p1857=0 |p1869=0 |p1880=63 |p1890=69 |p1900=72 |p1910=90 |p1921=0 |p1931=0 |p1948=87 |p1953=99 |p1961=83 |p1971=65 |p1981=51 |p1991=42 |p2001=41 |p2011=37 |p2021=28 |napomena=U 1857., 1869. i 1931. podaci su sadržani u naselju Mrgani, a u 1921. u naselju Barat. Od 1880. do 1910. označavano kao dio naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Šport == Červari su mjesto održavanja jedne etape [[Rally Poreč|Rallyja Poreč]].<ref>[https://rallyporec.wixsite.com/rallyporec/untitled Rally Poreč] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Mape BI/SS Maps (pristupljeno 3. studenoga 2019.)</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Kanfanar}} [[Kategorija:Naselja u Istarskoj županiji]] 8yy1et9j8yzmffm7c44joo9qj65u9a4 0 244957 7616095 7564683 2026-10-10T14:42:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 3) #IABot (v2.0.9.6 7616095 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Wow |slika = KylieWow.jpg |ime_glazbenika = [[Kylie Minogue]] |s_albuma = [[X (album Kylie Minogue)|X]] |B-strana = Cherry Bomb"<br>"Do It Again"<br>"Carried Away"<br>"Can't Get You out of My Head (Greg Kurstin Remix) |format = [[CD singl]], [[Digitalni download]], 12" picture disk |objavljeno = [[16. veljače]] [[2008.]] <small>(vidi [[#Povijest objavljivanja|povijest objavljivanja]]) |snimanje = Majestic Studios, [[Ibiza]] i Echo Studios, [[Los Angeles]] |žanr = [[Dance-pop]] |trajanje = 3:13 (Albumska inačica)<br>3:12 (Video i singl inačice) |izdavač = [[Parlophone]] |tekstopisac = Kylie Minogue<br>[[Greg Kurstin]]<br>[[Karen Poole]] |skladatelj = |producent = Greg Kurstin |kronologija = |singl_prije = [[2 Hearts]] |singl0 = 2007. |singl = 2008. |singl_poslije = [[In My Arms (Kylie Minogue)|In My Arms]] |singl2 = 2008. |ostalo = }} "'''Wow'''" je [[dance-pop]] pjesma [[Australija|australske]] pjevačice [[Kylie Minogue]]. Objavljena je kao drugi singl s njenog desetog studijskog albuma, ''[[X (album Kylie Minogue)|X]]'', u veljači 2008. godine u izdanju diskografske kuće [[Parlophone]]. == O pjesmi == Pjesmu napisali su Minogue, [[Greg Kurstin]] i [[Karen Poole]] a producirao ju je Kurstin. Postigla je komercionalni uspjeh, dospijevajući na jedno od prvih 20 mjesta na većini top ljestvica na koje je dospjela. Pjesma je objavljena kao treći singl s albuma ''[[X (album Kylie Minogue)|X]]'' u Europi u lipnju, a u Centralnoj Americi nije objavljena kao singl. Pjesma sadrži isječke iz Madonnine pjesme "[[Holiday (Madonna)|Holiday]]". Minogue je izvodila pjesmu na sljedećim koncertnim turnejama: * [[KylieX2008]] * [[For You, For Me Tour]] * [[Aphrodite World Tour]] Pjesma je također izvedena u televizijskoj emisiji iz 2007. godine, [[The Kylie Show]]u. Minogue je prvi put uživo izvela pjesmu u emisiji ''[[The Kylie Show]]'' u studenom 2007. godine, kao jednu od novih pjesama s njenog albuma ''[[X (album Kylie Minogue)|X]]''. Nastupala je u srebrnoj haljini s resicama, a plesači su imali valovite kostime i perike. Snimak je dostupan na [[YouTube]]-u. Također, pjesma je korištena u finalnoj emisiji američkog TV showa ''[[So You Think You Can Dance]]''. "Wow" je također korištena kao pozadinska glazba u epizodama od ABC-jevih serija ''[[Kućanice]]'' i ''[[Brothers and Sisters]]'' u travnju 2008. godine. === Uspjeh na top ljestvicama === [[15. prosinca]] [[2007.]] godine, Minogue je izvela "Wow" na finalu četvrte sezone od ''[[The X Factor (UK)|The X Factor]]''.<ref name="xfactor">Levine, Nick. [http://www.digitalspy.co.uk/xfactor/a81544/kylie-to-appear-on-x-factor-final.html "Kylie to appear on 'X Factor' final"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080927212831/http://www.digitalspy.co.uk/xfactor/a81544/kylie-to-appear-on-x-factor-final.html |date=27. rujna 2008. }}. [[Digital Spy]].</ref> Nakon nastupa, pjesma je debitirala na 32. mjestu ljestvice [[UK Singles Chart]] [[24. prosinca]] [[2007.]] godine, samo zbog prodanih digitalnih primjeraka.<ref>[http://acharts.us/uk_singles_top_75/2007/52 "UK Singles Top 75 (Monday December 24th, 2007)"]. aCharts.us.</ref> Deset tjedana kasnije, pjesma je dospjela na 5. mjesto. U veljači 2008. godine, pjesma je završila na vrhu ljestvice UK Upfront Club.<ref>{{eng icon}}[http://kylie.com/news/1723278 "'Wow' Tops The Club Charts"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080211115058/http://kylie.com/news/1723278 |date=11. veljače 2008. }}. Kylie.com. [[7. veljače]] [[2008.]]</ref> U [[Australija|Australiji]], "Wow" je službeno puštena na radiju [[14. siječnja]] [[2002.]] godine.<ref>McCabe, Kathy. [http://www.news.com.au/dailytelegraph/story/0,22049,23039320-5001026,00.html "Wow! Kylie's online fanbase"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080115103136/http://www.news.com.au/dailytelegraph/story/0,22049,23039320-5001026,00.html |date=15. siječnja 2008. }}. ''The Daily Telegraph''.</ref> Pjesma je debitirala na 11. mjestu, i ostala na ljestvici 6 tjedana.<ref>[http://australian-charts.com/showitem.asp?key=383392&cat=s australian-charts.com - Kylie Minogue - Wow]</ref> Pjesma je trebala biti debitantski singl s albuma u [[SAD]]-u, ali je na kraju odluka pala na pjesmu "[[All I See]]" koja ima više R&B osjećaja da se svidi američkim slušateljima, ali je pjesma, kad je objavljena na američkim radijskim postajama, postigla priličan uspjeh, te ubrzo završila na devetnaestom mjestu ljestvice ''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'' [[Dance Radio Airplay]]. Na rumunjskoj ljestvici [[Romanian Singles Chart]], pjesma je debitirala na 63. mjestuu veljači,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rt100.ro/top-100-edition.html?edition=617&go=Go |title=Romanian Singles Chart |journal= |access-date=15. prosinca 2009. |archive-date=14. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090114034045/http://www.rt100.ro/top-100-edition.html?edition=617&go=Go |url-status=dead }}</ref> i završila na 42. mjestu u lipnju,<ref name="Romanian Top 100">[http://www.rt100.ro/top-100-edition.html "Romanian Top 100"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070323212718/http://www.rt100.ro/top-100-edition.html |date=23. ožujka 2007. }} Please see "Issue 23" of the year 2008</ref> postajući Minogueina prva pjesma koja je na toj ljestvici zaobišla prvih 20 mjesta. ==Kritički osvrti== "Wow" je primila različite kritike od pop glazbenih kritičara. === Digital Spy=== Alex Fletcher je za [[Digital Spy]] napisao da su pjesmini "disko ritmovi i vrtlozi i sintsajzeri sjajna zabava", ali je rekao da "Wow" "nema 'oomph' faktor zbog kojeg padnemo za njom kao što smo u prošlosti".<ref>Fletcher, Alex. [http://www.digitalspy.co.uk/music/a86640/kylie-minogue-wow.html "Kylie Minogue: 'Wow'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081123092641/http://www.digitalspy.co.uk/music/a86640/kylie-minogue-wow.html |date=23. studenoga 2008. }}. [[Digital Spy]].</ref> === The Guardian=== U kritici za ''[[The Guardian]]'', Alexis Petridis nazvao je pjesmu "fantastičnom" i usporedio je s Minogueinim pjesmama koje je radila sa [[Stock Aitken Waterman|Stock, Aitken and Waterman]].<ref>Petridis, Alexis. [http://arts.guardian.co.uk/filmandmusic/story/0,,2215263,00.html "Kylie Minogue, X"]. ''[[The Guardian]]''.</ref> === Pitchfork Media=== Kritičar za [[Pitchfork Media]] Tom Ewing napisao je da pjesmino "uzbuđenje je zarazno" iako se "kukavički elektro seksepil može osjećati izmišljenim".<ref>Ewing, Tom. [https://web.archive.org/web/20070724132847/http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/47346-x "Kylie Minogue, X [Parlophone/Capitol; 2007]"]. [[Pitchfork Media]].</ref> ==Popis pjesama== {{col-begin}} {{col-2}} '''Digitalni download'''<br /> <small>(Objavljeno [[18. veljače]] [[2008.]])</small> # "Wow" '''UK CD singl #1'''<br /> <small>(CDR6754; Objavljeno 18. veljače 2008.)</small> # "Wow" # "Cherry Bomb" <small>(Minogue, [[Karen Poole]], Christian Karlsson, Pontus Winnberg, Jonas Quant)</small> '''UK CD singl #2'''<br /> <small>(UK: CDRS6754; Objavljeno 18. veljače 2008.)</small> # "Wow" # "Do It Again" <small>(Minogue, Kurstin, Poole)</small> # "Carried Away" <small>(Minogue, Kurstin, Poole)</small> # "Wow" (Death Metal Disco Scene mix) '''UK 12" Picture disk'''<br /> <small>(12R6754; Objavljeno 18. veljače 2008.)</small> # "Wow" # "Wow" ([[CSS (sastav)|CSS]] remix) # "Wow" (F*** Me I'm Famous remix by [[David Guetta]] + [[Joachim Garraud]]) # "Wow" ([[MSTRKRFT]] remix) '''Australski CD singl'''<br /> <small>(5144270082; Objavljeno [[16. veljače]] 2008.)</small> # "Wow" # "Do It Again" # "Carried Away" # "Wow" (Death Metal Disco Scene mix) {{col-2}} '''Digitalni download Bundle #1'''<br /> <small>(Objavljeno 16. veljače 2008.)</small> # "Wow" # "Do It Again" # "Carried Away" # "Cherry Bomb" '''Digitalni download Bundle #2'''<br /> <small>(Objavljeno 16. veljače 2008.)</small> # "Wow" # "Wow" (CSS remix) # "Wow" (MSTRKRFT remix) # "Wow" (F*** Me I'm Famous remix by David Guetta + Joachim Garraud) # "Wow" (Death Metal Disco Scene mix) '''Digitalni download Bundle #3'''<br /> <small>(Objavljeno 16. veljače 2008.)</small> # "Wow" (Edit) # "[[2 Hearts]]" (Mark Brown's Pach Ibiza Upper Terrace mix) # "Wow" music video <small>(UK only)</small> '''EU 2 Track CD'''<br /> <small> (Objavljeno 6. lipnja 2008.)</small> # "Wow" # "[[Can't Get You Out of My Head]]" (Greg Kurstin Remix) '''EU Maxi CD'''<br /> <small> (Objavljeno 4. srpnja 2008.</small> #"Wow" #"Wow" (Death Metal Disco Scene Mix) #"Wow" (CSS Remix) #"Wow" (Spot) {{col-end}} ==Videospot== Spot za pjesmu snimljen je u [[Los Angeles]]u pod redateljskom palicom redateljice Meline zajedno s spotom za pjesmu "[[In My Arms (pjesma Kylie Minogue)|In My Arms]]" u ranom siječnju 2008. godine.<ref>Adams, Cameron. [http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,23052665-2862,00.html "Kylie Minogue keeps mum on tour plans"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080117190328/http://www.news.com.au/heraldsun/story/0,21985,23052665-2862,00.html |date=17. siječnja 2008. }}. ''Herald Sun''.</ref> Spot prikazuje Minogue kako pleše u futurističkom noćnom kluu okružena plesačima u vanzemaljskim kostimima. Spot započinje Minogueinom siluetom na osvijetljenoj pozadini. Onda je ona prikazana u bijeloj trenirci s jako svijetlom bob frizurom okružena grupom plesača. Scene Minogue i njenih plesača kako plešu ispred osvijetljene pozadine su pomiješane. Svjetska premijera spota bila je na web stranici [[Perez Hilton|PerezHilton.com]] [[29. siječnja]] [[2008.]] godine.<ref>{{eng icon}}[http://perezhilton.com/2008-01-28-new-kylie-4 "Perez Hilton to World Premiere "Wow" Video on evening of January 29th, 2008"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081202142157/http://perezhilton.com/2008-01-28-new-kylie-4 |date=2. prosinca 2008. }}. PerezHilton.com.</ref> Trebala je biti na TV programu [[Channel 4]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[30. siječnja]] [[2008.]] godine, ali je otkazana.<ref>{{eng icon}}[http://uk-tv-guide.com/programme-details/Channel+4/30+January+2008/23%3A05/Video+Exclusive/Music "Video Exclusive on Channel 4 at 11:05pm January 30th, 2008"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210322185705/http://uk-tv-guide.com/programme-details/Channel+4/30+January+2008/23%3A05/Video+Exclusive/Music |date=22. ožujka 2021. }}. UK-TV-Guide.com.</ref> Medijski regulator [[Ofcom]] uklonio je spot nakon što su otkrili da ima previše šarenih svjetala i da zato nije podoban za sve gledaoce. Spot je uređen i postavljen na televizije Ujedinjenog Kraljevstva idućeg tjedna. Spot je Minoguein drugi najgledaniji službeni spot na YouTubeu, s preko, 5 milijuna pregleda. ==Top ljestvice== {|class="wikitable sortable" !align="left"|Top ljestvica (2008.) !align="center"|Najviša<br>pozicija |- |align="left"|[[ARIA Singles Top 50|Australija]]<ref>{{eng icon}}[http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&titel=Wow&cat=s australian-charts.com - Kylie Minogue - Wow]</ref> |align="center"|11 |- |align="left"|[[Ultratop|Belgija]]<ref name="acharts"/> |align="center"|37 |- |align="left"|[[European Hot 100 Singles|Europa]]<ref>[http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=349&cfgn=Singles&cfn=European+Hot+100+Singles&ci=3092185&cdi=9689255&cid=03%2F08%2F2008] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |align="center"|18 |- |align="left"|Euro Digital Tracks<ref>[https://web.archive.org/web/20090114040955/http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=349&cfgn=Singles&cfn=European+Hot+100+Singles&ci=3097209&cdi=9815071&cid=07%2F05%2F2008 Top Music Charts - Hot 100 - Billboard 200 - Music Genre Sales]</ref> |align="center"|16 |- |align="left"|Euro Digital Songs<ref>[http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=846&cfgn=Singles&cfn=Euro+Digital+Songs&ci=3092353&cdi=9694843&cid=03%2F15%2F2008] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |align="center"|13 |- |align="left"|[[Media Control Singles Top 100|Njemačka]]<ref name="acharts">[http://acharts.us/song/31284 Uspjeh na top ljestvicama]</ref> |align="center"|41 |- |align="left"|[[Global Dance Tracks]]<ref>[http://www.billboard.com/bbcom/esearch/chart_display.jsp?cfi=417&cfgn=Singles&cfn=Global+Dance+Tracks&ci=3093302&cdi=9724830&cid=04%2F12%2F2008] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |align="center"|21 |- |align="left"|[[Irish Singles Chart|Irska]]<ref name="acharts"/> |align="center"|10 |- |align="left"|[[FIMI Singles Top 50|Italija]]<ref name="acharts"/> |align="center"|24 |- |align="left"|[[Romanian Top 100|Rumunjska]]<ref name="Romanian Top 100"/> |align="center"|42 |- |align="left"|[[Russian Airplay Chart|Rusija]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.tophit.ru/cgi-bin/trackinfo.cgi?id=11710 |title=Russian Airplay Chart |journal= |access-date=15. prosinca 2009. |archive-date=13. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090113180301/http://www.tophit.ru/cgi-bin/trackinfo.cgi?id=11710 |url-status=dead }}</ref> |align="center"|120 |- |align="left"|[[Sverigetopplistan|Švedska]]<ref name="acharts"/> |align="center"|32 |- |align="left"|[[Dutch Top 40|Nizozemska]]<ref name="acharts"/> |align="center"|15 |- |align="left"|[[Schweize Singles Top 100|Švicarska]]<ref name="acharts"/> |align="center"|51 |- |align="left"|[[Turkey Top 20 Chart|Turska]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.billboard.com.tr/pages/Turkiye_top20.aspx/ |title=Turkish Top 20 Chart |archive-url=https://web.archive.org/web/20090201021758/http://www.billboard.com.tr/pages/Turkiye_top20.aspx/ |archive-date=1. veljače 2009. |access-date=15. prosinca 2009.}}</ref> |align="center"|15 |- |align="left"|[[UK Singles Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name="UK">{{eng icon}}[https://web.archive.org/web/20080202160207/http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=33612 Uspjeh u Ujedinjenom Kraljevstvu]</ref> |align="center"|5 |- |} ==Povijest objavljivanja== {|class="wikitable" ! Regija ! Datum |- | Australija | 16. veljače 2008. |- | Ujedinjeno Kraljevstvo | 18. veljače 2008. |- | Europa | 6. lipnja 2008. |- | Njemačka | 4. srpnja 2008. |- | SAD | 30. kolovoza 2008. |- |} ==Impresum== Sljedeći ljudi doprinijeli su stvaranju pjesme "Wow":<ref>''X'' (CD liner notes). [[Parlophone]]. Studeni 2007.</ref> *Kylie Minogue – glavni [[pjevač|vokali]] *[[Greg Kurstin]] - [[produkcija]], svi instrumenti, [[mikseta]] *Karen Poole – pozadinski vokali, vokalna produkcija *Eddie Miller – audio tehnika *Geoff Pesche - dirigent *Snimljeno u Magnetic Studios u [[Ibiza|Ibizi]] i Echo Studios u [[Los Angeles]]u, [[Kalifornija]] ==Izvori== {{izvori|30em}} {{Kylie Minogue}} {{Singlovi Kylie Minogue}} [[Kategorija:Singlovi iz 2008.]] [[Kategorija:Skladbe Kylie Minogue]] stt1okk8ghf8dbigr8k8tr1v6zr8o80 0 250755 7616329 7612619 2026-10-10T22:34:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616329 wikitext text/x-wiki '''Đuro Bago''' ([[Zagreb]], [[20. travnja]] [[1961.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener. Trenutačno trener je [[NK Kustošija Zagreb|Kustošije]].<ref>Slavko Konopljak, [https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/hnl/druga-hnl/djuro-bago-novi-trener-kustosije-debi-protiv-opatije-na-kantridi-15751620 ''Bivši trener Dinama vodit će Soudanija i Belinha, to je 14. promjena trenera u pet godina''], ''[[Sportske novosti|SN]]'', 1. listopada 2026., pristupljeno 4. listopada 2026.</ref> Školovao se na kineziološkom fakultetu u Zagrebu i [[1996.]] diplomirao kao nogometni trener. Đuro Bago je vjerojatno najzaslužniji za pokretanje karijere [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatskog nogometnog reprezentativca]] [[brazil]]skih korijena, [[Eduardo da Silva|Eduarda da Silve]], a i brojnih drugih mladih nogometaša tijekom svoga rada u zagrebačkom [[NK Dinamo|Dinamu]]. Bio je sportski direktor nogometnog kluba [[NK Inter-Zaprešić|Inter-Zaprešić]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * Dean Sinovčić, [https://web.archive.org/web/20120717003802/http://www.nacional.hr/clanak/36420/brazilski-menadzer-u-ratu-za-eduardove-milijune ''Brazilski menadžer u ratu za Eduardove milijune''], ''[[Nacional]]'', br. 610, 24. srpnja 2007.{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717003802/http://www.nacional.hr/clanak/36420/brazilski-menadzer-u-ratu-za-eduardove-milijune |date=17. srpnja 2012.}} {{GLAVNIRASPORED:Bago, Đuro}} [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri GNK Dinama]] pfmico752b7bxyvbjpy10r6jc1v0566 0 253075 7616219 7577674 2026-10-10T19:43:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616219 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Zoran Mušič |period = [[ekspresionizam]], [[informel]] |slika = SignatureMusic.jpg |veličina = |opis = Potpis Zorana Mušiča |rođenje = [[12. veljače]] [[1909.]] |mjesto rođenja = selo Bukovica u [[Goriška|Goriškoj]] |smrt = [[25. svibnja]] [[2005.]] |mjesto smrti = [[Venecija]] |vrsta = [[slikarstvo]] |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = }} '''Zoran Mušič''' (selo Bukovica u [[Goriška|Goriškoj]], [[12. veljače]] [[1909.]] – [[Venecija]], [[25. svibnja]] [[2005.]]) [[venecija]]nski je [[slikar]] i grafičar [[Slovenija|slovenskog]] podrijetla, đak [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Zagrebačke likovne akademije]]. == Životopis == Zoran Mušič (kršten kao '''Anton Zoran Musič''', a poslije 1945. zvan i upisivan kao ''Zoran Music'') rođen je u obitelji [[Slovenci|slovenskih]] učitelja u selu Bukovica kod Goriških brda u [[Goriška|Goriškoj]]. Otac mu je bio ravnatelj, a majka učiteljica u Bukovici.<ref name="#1">{{Citiranje weba |title=Zoran Music Biography - Infos for Sellers and Buyers |url=http://www.zoran-music.com/ |access-date=2021-07-20 |website=www.zoran-music.com}}</ref> Kako je taj kraj uskoro postao prva linija bojišnice za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], obitelj je bila prisiljena pobjeći u selo Arnače kod [[Velenje|Velenja]] gdje je Zoran pohađao osnovnu školu. Pri kraju rata vratili su se u Gorišku, ali su ih ubrzo potjerali Talijani koji su taj kraj pripojili [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]]. Obitelj se preselila u selo Grebinj u [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruškoj]], ali ni ondje se nisu uspjeli skrasiti jer su i iz tog sela protjerani nakon provedenog referenduma u listopadu [[1920.]] Obitelj se zatim preselila u blizinu [[Maribor]]a, dok se Zoran Mušič preselio u sam Maribor, gdje je 1928. završio srednju školu za učitelje. Između [[1930.]] i [[1934.]] studirao je na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu]] u klasi [[Ljubo Babić|Ljube Babića]] i [[Tomislav Krizman|Tomislava Krizmana]]. Nakon diplome [[1934.]] Mušić se, iako bez novca, otisnuo na putovanja i skitanja. Tri je mjeseca proveo u [[Španjolska|Španjolskoj]] ([[Madrid]], [[Toledo]]) i vjerno kopirao slike [[El Greco|El Greca]] i [[Francisco Goya|Goye]] te pisao svoje dojmove za novine u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Prije razbuktavanja [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]] vraća se u Maribor i služi vojni rok u Bileći. Svake godine posjećuje [[Dalmacija|Dalmaciju]] (poslije mu je [[Korčula]] bila drag motiv). U tom razdoblju više puta izlaže s kolegama u Zagrebu, [[Osijek]]u i [[Beograd]]u. Seli se u [[Ljubljana|Ljubljanu]] [[1940.]] U tom ratnom razdoblju slika i [[pejzaž]]e rodne Goričke. Sa svojim prijateljem [[Avgust Černigoj|Avgustom Černigojem]] 1942. radi freske u Drežnici. U listopadu [[1943.]] seli se u [[Trst]], odakle često pohodi Veneciju u kojoj prodaje gvaševe. Radi ilustracije za časopise u Trstu. Zapravo živi na relaciji [[Trst]] – Gorica – [[Venecija]]. Krajem studenoga [[1944.]] uhićen je i poslan u [[koncentracijski logor]] [[Dachau]]. Mušič i ondje crta; napravio je 200 skiciranih crteža života i patnji iz logora, ali uspio je sačuvati 80 % njih do svibnja [[1945.]] godine, kad su ga oslobodili [[Amerikanci]].<ref name="#1"/> Nakon oslobođenja vraća se u [[Ljubljana|Ljubljanu]]. Život u poslijeratnom siromaštvu novoustanovljene [[Socijalizam|socijalističke]] [[FNR Jugoslavija|Jugoslavije]] ne sviđa mu se i već krajem lipnja [[1945.]] seli se u talijansku Goricu, a ubrzo nakon toga u listopadu [[1945.]] u Veneciju. [[Image:Music, Manessier et Eudaldo.jpg|260px|mini|lijevo|Mušič s kolegama slikarima (slijeva nadesno): Zoran Mušič, Manessier i Eudaldo (oko 1960.)]] Ondje drugi put naiđe na svoju prijateljicu, poslije životnu partnericu, venecijansku slikaricu Idu Cadorin-Barbarigo, kojom se oženio [[1949.]] godine. U Veneciji radi svašta: [[akvarel]]ne [[Pejzaž (likovni)|vedute]] Venecije, slike dalmatinskih pejzaža, [[Grafika|grafičke listove]] i reklamne prospekte. Intenzivno izlaže u Veneciji, [[Trst]]u i [[Rim]]u. Izlaže na [[Venecijanski bijenale|Venecijanskom bijenalu]] [[1950.]] Godine 1956. dobiva i svoj prvi ''Grand Prix'' za izložene grafike. Nakon uspjeha na bijenalu dobiva nagradu i u Cortini – ''Prix de Paris'' (s talijanskim slikarom Antonijom Corporom) [[1951.]] U Pariz se seli [[1952.]] i jedno vrijeme živi na relaciji [[Pariz]] – [[Venecija]] (s tim da ljeta od 1956. provodi u [[Dalmacija|Dalmaciji]]). U Parizu upoznaje [[Francuska|francusku]] lirsku apstrakciju – [[informel]] – koja ga osvaja. Nakon toga ponovno izlaže na [[Venecijanski bijenale|Bijenalu]] [[1956.]] u [[FNR Jugoslavija|jugoslavenskom]] paviljonu s [[Vojin Bakić|Vojinom Bakićem]] i ponovno je nagrađen. Na Venecijanskom bijenalu izlaže i [[1960.]] i osvaja [[UNESCO]]-ovu nagradu. Veliki uspjeh postigao je svojom serijom iz [[1970-ih]] ''Noi non siamo gli ultimi'' (Mi nismo posljednji) u kojoj prikazuje patnje iz logora [[Dachau]], ali taj put nastoji to dovesti do univerzalne tragedije. U mladosti je volio slikati konje i krajolike, a od [[1980-ih]] pred kraj života venecijanske oronule fasade, bogate bojama i finom teksturom. Prvi stalni postav njegovih radova od 134 odabrana grafička lista, koje je Mušič darovao Općini Nova Gorica, priredili su 1991. Goriški muzej i kustosica izložbe Nelida Nemec (predsjednik povjerenstva Dušan Šinigoj) u Renesansni ljetnikovac Dobrovo (Galerija Zoran Mušič) u Goriškim Brdih u Sloveniji. Izložbu su posle 20 godina zatvorili. Narodna galerija u Ljubljani je 2016 otvorila nov stalni postav u Narodnoj galeriji u Ljubljani. Katalog su pripremili Gojko Zupan, Jean Clair i Mateja Krapež. Radovi su donacija porodice Mušič.<ref>{{Citiranje knjige|last=Mušič|first=Zoran Antonio|title=Zoran Mušič: (1909-2005): iz umetniške zbirke Ljubana, Milade in Vande Mušič: Narodni galeriji podarjena in posojena dela|last2=Zupan|first2=Gojko|last3=Mušič|first3=Vanda|date=2016|publisher=Narodna galerija|others=Galerija Narodni Dom|isbn=978-961-6743-53-2|editor-last=Krapež|editor-first=Mateja|location=Ljubljana}}</ref> Mušič je rijetki slikar s prostora bivše [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]] koji je uživao veliki ugled i bio izuzetno cijenjen u svjetskim krugovima u svijetu likovne umjetnosti; godine [[1995.]] priređena mu je velika retrospektivna izložba u pariškom [[Grand Palais|''Grand Palaisu'']] (izložbu su otvorili predsjednici [[François Mitterrand]] i [[Milan Kučan]]). U povodu stote obljetnice njegova rođenja u prosincu [[2009.]] u Veneciji priređena mu je manja retrospektivna izložba u Palači Franchetti, sjedištu Instituta za znanost, književnost i umjetnost (otvorena do 3. ožujka 2010.).<ref>[http://www.artdaily.com/index.asp?int_sec=2&int_new=35406 Venice Pays Homage to Zoran Music with Exhibition at Palazzo Franchetti] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Slovenija]] je također priredila veliku izložbu Mušiču u čast u Modernoj Galeriji Ljubljana (170 slika i crteža); izložba je bila otvorena do [[28. ožujka]] [[2010.]] Posljednju izvanrednu retrospektivu u Gorici/Gorizii 2025. godine kurirala je Daniela Ferretti. Osim talijanskih autora je za katalog pozvala i renomirane: Jeana Clairea iz Francuske, Michaela Peppiatta iz Engleske i Gojka Zupana iz Slovenije. Mušič je umro u dubokoj starosti (96. god) u Veneciji [[2005.]] Pokopan je na mjesnom groblju na otoku [[Isola Di San Michele|San Michele]]. ==Mušičeva djela po muzejima i galerijima== [[Austrija]] *[[Muzej Albertina u Beču|Albertina]], [[Beč]] *Sammlung Essl, Klosterneuburg [[Hrvatska]] *Galerija Moderne umjetnosti, [[Zagreb]] *[[Muzej moderne i suvremene umjetnosti]], [[Rijeka]] [[Francuska]] *Musée des Beaux-Arts, [[Caen]] *Musée national d´art moderne, [[Pariz]] *Musée des Beaux-Arts André Malraux, [[Le Havre]] *Musée de Valence, Valence, Drôme|Valence [[Njemačka]] *Museum Abteiberg, Mönchengladbach *Museum Folkwang, [[Essen]] [[Italija]] *Galleria d´Arte Moderna, [[Bologna]] *Galleria internazionale d'Arte Moderna Ca' Pesaro, [[Venecija]] *Galleria Nazionale, [[Rim]] *GaMeC gallery, [[Bergamo]] *Musei Provinciali di Gorizia, Gorica *[[Museo Morandi]], [[Bologna]] *Museo Revoltella, [[Trst]] [[Izrael]] *Yad Vashem (muzej), [[Jeruzalem]] [[Nizozemska]] *Stedelijk Museum, [[Amsterdam]] [[Slovenija]] *Belokranjski muzej, [[Metlika]] *Galerija Vena Pilona, [[Ajdovščina]] *Goriški muzej Kromberk, Galerija Zorana Mušiča, Dobrovo *Koroška galerija likovnih umetnosti, [[Slovenj Gradec]] *Mestni muzej, [[Ljubljana]] *Moderna galerija Ljubljana, [[Ljubljana]] *Muzej novejše zgodovine, [[Ljubljana]] *Narodna galerija, [[Ljubljana]], stalna izložba *Umetnostna galerija, [[Maribor]] [[Španjolska]] *Museo Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] *Collecio IVAM, [[Valencia]] [[Švedska]] *Museum, [[Stockholm]] [[Švicarska]] *Kunstmuseum, [[Basel]] *Musée Jenisch, [[Vevey]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] *Estorick Collection, London *Tate Modern, London [[Sjedinjene Američke Države]] *Fine Arts Museum of San Francisco *MIT List Visual Arts Center, [[Cambridge, Massachusetts|Cambridge]] *[[MoMA|Museum of Modern Art]], [[New York]] *Carnegie Museums of Pittsburgh, [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburgh]] == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.zoran-music.com/ Portal Zorana Mušiča] *[http://www.tate.org.uk/servlet/ArtistWorks?cgroupid=999999961&artistid=1685&page=1 Zoran Mušič na portaluTate Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090911093047/https://www.tate.org.uk/servlet/ArtistWorks?cgroupid=999999961&artistid=1685&page=1 |date=11. rujna 2009. }} *[http://www.galerie-maxime-groosman.com/ Djela Zorana Mušiča na portalu Art gallery]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{GLAVNIRASPORED:Music, Zoran}} [[Kategorija:Slovenski slikari]] gttj9k46jfnfxgdpgayx1k5rjf7sz49 0 255040 7616073 7609536 2026-10-10T12:49:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616073 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Wavin' Flag |slika = Wavin'_Flag_single.jpg |ime_glazbenika = [[K'naan]] |s_albuma = [[Troubadour]] |format = digitalni download, CD singl |objavljeno = [[kolovoz]] [[2009.]] |snimanje = [[2008.]] |žanr = [[hip hop]], [[world music]] |trajanje = 3:41 |izdavač = [[A&M/Octone]] |tekstopisac = [[K'naan|Keinan Abdi Warsame]], [[Peter Hernandez]], Philip Lawrence, Jean Daval |producent = [[Kerry Brothers, Jr.]], [[Bruno Mars]] |singl_prije = [[If Rap Gets Jealous]] |singl0 = [[2009.]] |singl = [[2009.]] |singl_poslije = [[Stop for a Minute]] |singl2 = [[2010.]] |ostalo = {{Videospot|link=[http://www.youtube.com/watch?v=amXeJrA-wDc "Wavin' Flag" <small>(feat. will.i.am & David Guetta)</small>] na [[YouTube]]-u}} }} "'''Wavin' Flag'''" je pjesma [[Somalija|somalsko]]-[[kanada|kanadskog]] pjevača [[K'naan]]a s njegovog albuma ''[[Troubadour]]''. K'naanoa verzija je [[Canadian Hot 100|na kanadskim ljestvicama]] ostvarila 2. mjesto, dok je ''obrada'' pjesme, koju su snimili [[Young Artists for Haiti]], završio na prvom mjestu tih istih ljestvica. Verzija pjesme na kojoj, uz K'naana, sudjeluju i [[will.i.am]] i [[David Guetta]] namijenjena je međunarodnoj distribuciji. Pjesma se pojavljuje i na popisu pjesama u igrama ''[[NBA 2K10]]'' i ''[[2010 FIFA World Cup (videoigra)|2010 FIFA World Cup South Africa]]''. Pjesma je također izabrana za [[Coca-Cola|Coca-Colinu]] promotivnu himnu povodom [[Nogometno SP 2010.|Svjetskog nogometnog prvenstva 2010.]] koje se održalo u [[JAR|Južnoafričkoj Republici]]. Ta je verzija izdana pod naslovom "Wavin' Flag (The Celebration Mix)", a ubrzo su uslijedile i brojne dvojezične verzije za razna tržišta. Nakon izdavanja Celebration Mixa, malo prije početka prvenstva, pjesma je dosegla prvo mjesto na ljestvicama u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]], a drugo mjesto u [[Kanada|Kanadi]], [[Italija|Italiji]], [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Irska|Irskoj]]. == K'naanova verzija pjesme "Wavin' Flag" == === Verzija s albuma === "Wavin' Flag" je treći službeni singl (sveukupno osmi) s [[K'naan]]ova albuma ''[[Troubadour]]'' kojega su producirali [[Kerry Brothers, Jr.]] i [[Bruno Mars]].<ref>{{cite web |url=http://www.undergroundhiphop.com/store/detail.asp?UPC=AM47802CD |title=K'Naan feat. Chali 2na (of Jurassic 5), Chubb Rock, Damian Marley, Mos Def - 'Troubadour' (Audio CD) Detail - Underground Hip Hop - Store |publisher=Underground Hip Hop |accessdate=2010-05-02 |url-status=dead |archive-date=18. prosinca 2012. |archive-url=https://archive.today/20121218012445/http://www.undergroundhiphop.com/store/detail.asp?UPC=AM47802CD }}</ref> Prva izvedba pjesme bila je uživo na ''[[Q (radio emisija)|Q TV-u]]'' s ciljem predstavljanja i promocije novog albuma. === Celebration mix === {{Singl |ime_singla = Wavin' Flag<br>(The Celebration Mix) |slika = Wavin'_Flag.jpg |ime_glazbenika = [[K'naan]] |s_albuma = [[Troubadour|Troubadour: Champion Edition]] |B-strana = Wavin' Flag<br>(feat. [[David Guetta]] & [[will.i.am]]) |format = digitalni download, CD singl |objavljeno = [[30. travnja]] [[2010.]] |snimanje = [[2010.]] |žanr = [[hip hop]], [[pop]] |trajanje = 3:38 |izdavač = [[Universal Music Group]] |tekstopisac = [[K'naan]] |producent = [[The Smeezingtons]] |singl_prije = [[Stop for a Minute]] |singl0 = [[2010.]] |singl = [[2010.]] |singl_poslije = Each Tear |singl2 = 2010. |ostalo = {{Videospot|link=[http://www.youtube.com/watch?v=WTJSt4wP2ME "Wavin' Flag (The Celebration Mix)"] na [[YouTube]]-u}} }} [[Coca-Cola]] je ovu pjesmu odabrala kao službenu himnu svog promotivnog programa povodom [[Nogometno SP 2010.|Svjetskog nogometnog prvenstva]] [[2010.]]<ref>[http://www.billboard.biz/bbbiz/content_display/industry/e3ife9d9d88fcefbcdce6fc9bb98de68870 K'Naan Celebrates His World Cup Anthem] billboard.biz</ref> Pjesma je snimljena pod naslovom "Wavin' Flag (The Celebration Mix)", a ubrzo je uvrštena i na ''soundtrack'' igre ''[[2010 FIFA World Cup (videoigra)|2010 FIFA World Cup South Africa]]''. K'naan je posebno snimio novu verziju pjesme za prvenstvo u [[JAR|Južnoafričkoj Republici]]. Ovaj je remix dio Coca-Coline globalne integracijske marketinške kampanje ''"inspirirane veselim afričkim plesnim proslavama"''. Coca-Cola je i svoj poznati jingl ugradila u pjesmu, time povezujući pjesmu i svoj svjetski poznati brend. K'naanova pjesma "Wavin' Flag" bit će korištena kao glazbeni element tijekom cijele kampanje uključujući i kao pozadina svih Coca-Colinih reklama vezanih uz prvenstvo. Također će se puštati tijekom Coca-Coline "FIFA World Cup Trophy" turneje, te na digitalnoj platformi tijekom prvenstva. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se pjesma može čuti na reklami vezanoj uz [[Roger Milla|Rogera Millu]], [[kamerun]]skog nogometaša koji je prvi u povijesti proslavio postignuti pogodak plesom i tako inspirirao generacije nakon njega, koja slavi ples i veselje, dok je u [[Slovačka|Slovačkoj]] vezana uz Coca-Colinog vozača koji prevozi pehar Svjetskog prvenstva u kamionu, ali mora pričekati dok carinici ne izvrše inspekciju. Njih dva, u međuvremenu, zaplešu tijekom inspekcije i to upravo na K'naanovu pjesmu. Snimljen je i spot za pjesmu "Wavin' Flag (The Celebration Mix)" u kojem cameo nastup ima i [[Damian Marley]].<ref>{{cite web |url=http://www.goodlookvideos.com/reggae_music_videos/knaan-wavin-flag.html |title=K'naan - Wavin' Flag - Reggae Music Videos |publisher=Goodlookvideos.com |accessdate=2010-05-02 |archive-date=17. travnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100417140815/http://www.goodlookvideos.com/reggae_music_videos/knaan-wavin-flag.html |url-status=dead }}</ref> Nakon izdavanja Celebration Mixa, pjesma "Wavin' Flag" popela se na vrh ljestvica u [[Media Control Charts|Njemačkoj]], [[Swiss Music Charts|Švicarskoj]] i [[Austrian Singles Chart|Austriji]], a drugo mjesto zauzela je u [[UK Singles Chart|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Canadian Hot 100|Kanadi]], [[FIMI|Italiji]] i [[Irish Singles Chart|Irskoj]]. ==== Razlike od originala ==== "Wavin' Flag (The Celebration Mix)" je zapravo nova verzija K'naanove izvorne pjesme s ''[[Troubadour]]a''. Iako sadrži velik broj elemenata kao i original, dodan je novi početak koji podiže atmosferu pjesme i tako ona postaje ''"otvorenija, gostoljubivija i svečanija"'', kako je sam K'naan rekao. Za ''Billboard.Biz'', K'naan je rekao kako je iznimno ponosan na novu verziju pjesme. Također, ova verzija uklanja velik dio tzv. "mračnog teksta" izvorne verzije, što nije bilo u skladu s ciljem [[Coca-Cola|Coca-Coline]] kampanje, kojoj atmosfera "borbe za život" nije bila sukladna ideji veselja i ujedinjena koja je postignuta izmjenama pjesme.<ref>{{cite web |url=http://www.billboard.com/features/features/how-k-naan-s-song-became-coca-cola%27s-1004096346.story?page=2 |title=How K'Naan's Song Became Coca-Cola's World Cup Soundtrack |access-date=1. srpnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100614003356/http://www.billboard.com/features/features/how-k-naan-s-song-became-coca-cola%27s-1004096346.story?page=2 |archive-date=14. lipnja 2010. |url-status=dead}}</ref> {{citat|Uzeli smo nekih 50 bubnjeva i napravili mix pjesme s njima. To je zapravo o onom jednom trenutku kada se svi skupimo i cijeli svijet zaboravi svoje probleme i sukobe te kada se posvetimo jedinstvu i slavlju. Taj je trenutak sada vezan uz 'Wavin' Flag'}} === Dvojezične verzije === Nakon izdavanja originalnog Celebration Mixa, verzija "Wavin' Flag (The Celebration Mix)" doživjela je niz novih, dvojezičnih verzija, kao što su [[španjolski|španjolsko]]-[[engleski|engleska]], [[arapski|arapsko]]-[[engleski|engleska]] ili [[francuski|francusko]]-[[engleski|engleska]]. U tim je verzijama često dolazilo do izbacivanja dobrog dijela izvornog engleskog teksta kao i promjene glazbenog aranžmana. Prvu dvojezičnu verziju napravili su K'naan i španjolski pjevač [[David Bisbal]] (na [[španjolski|španjolskom]] i [[engleski|engleskom]]) s ciljem izdavanja na latinoameričko tržište ([[Španjolska]], [[Meksiko]], [[Srednja Amerika|Srednja]] i [[Južna Amerika]]). Pjesma "Wavin' Flag (Coca Cola Spanish Celebration Mix)" izvorno je, kao digitalni download, bila dostupna već u [[veljača|veljački]] [[2010.]] Kao dio promocije pjesme, snimljen je spot u kojem K'naan i Bisbal zajedno izvode pjesmu. [[Arapski|Arapska]] verzija pjesme (pjevana [[egipat|egipatskim dijalektom]]), naslovljena "Wavin' Flag/Shagga' Bi Alamak", nastala je kao suradnja K'naana i [[libanon]]ske pjevačice [[Nancy Ajram]]. Spot za pjesmu režirala je Leila Kanaan, a snimanje je trajalo više od mjesec dana. Snimanje se odvijalo u [[Danska|Danskoj]], [[Portugal]]u, [[Brazil]]u, [[Libanon]]u i [[JAR|Južnoafričkoj Republici]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.waleg.com/archives/020172.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100725023815/http://www.waleg.com/archives/020172.html |archive-date=25. srpnja 2010. |access-date=1. srpnja 2010.}}</ref> [[Kina|Kinesku verziju]] pjesme izvode K'naan, [[Jacky Čeung]] i [[Jane Žang]], a u Kini je dosegla broj 1 na ljestvicama,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fm974.rbc.cn/zgb/wqbd/201005/t20100524_596704.htm |title=China Music Chart, as of 23 May, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101019065631/http://fm974.rbc.cn/zgb/wqbd/201005/t20100524_596704.htm |archive-date=19. listopada 2010. |access-date=1. srpnja 2010.}}</ref> dok je [[tajlandski|tajlandsku]] verziju uz K'naana izvodio [[Tattoo Colour]]. ;Dosadašnje verzije * [[Slika:Flag of the Arab League.svg|23px|border]] [[Arapski svijet]]: "Wavin' Flag/Shagga' Bi Alamak" - K'naan i [[Nancy Ajram]] * {{Z+X|BRA}}: "Comemorar" - K'naan i [[Skank]] * {{Z+X|FRA}}: "Wavin' Flag " - K'naan i [[Féfé]] * {{Z+X|GRČ}}: "Wavin' Flag" - K'naan i [[Professional Sinnerz]] feat. [[Komis X]] * {{Z+X|HAI}}: "Wavin' Flag" - K'naan i [[MikaBen]]. * {{Z+X|IND}}: "Wavin' Flag" - K'naan i Jasim. * {{Z+X|INDN}}: "Wavin' Flag/Semangat Berkibar" - K'naan i [[Ipang]] * {{Z+X|ITA}}: Wavin' Flag" - K'naan ft. [[Mr. Blaza and MagicEmy]] * {{Z+X|JAP}}: "Wavin' Flag" ([[japanski]]: ウェイヴィン・フラッグ) - K'naan i [[Ai_(pjevačica)| Ai]] * {{Z+X|KIN}}: "Wavin' Flag" ([[kineski]]: 旗开得胜) - K'naan, [[Jacky Čeung]] i [[Jane Žang]] * {{Z+X|MAĐ}}: "Nálunk van a labda" - novinari [[Magyar Televízió]] * {{Z+X|MNG}}: "Wavin' Flag" - P.Bayartsengel, D.Anu, E.Solongo i E.Soyombo . * {{Z+X|NIG}}: "Wavin' Flag (Naija Remix)" - K'naan i [[Banky W.]] & M.I. * {{Z+X|RUS}}: "Wavin' Flag" - K'naan i [[St1m]] * {{Z+X|SOM}}: "Wavin' Flag" - K'naan i [[Gulled Ahmed]] * {{Z+X|ŠPA}} ([[Latinska Amerika]]): "Wavin' Flag (Bandera de Libertad)" - K'naan i [[David Bisbal]]. * {{Z+X|ŠRI}}: "Wavin' Flag/Ekama Irak Yata" ([[sinhala]]: එකම ඉරක් යට) - K'naan, remix napravio Pradeep * {{Z+X|TAJ}}: "Wavin' Flag" - K'naan i [[Tattoo Colour]]. * {{Z+X|VIJ}}: "Wavin' Flag" - K'naan i [[Phương Vy]]. === Remix Davida Guette & will.i.am-a === Međunarodni remix pjesme su, uz K'naana, radili [[Francuska|francuski]] glazbenik [[David Guetta]] i [[SAD|američki]] [[rap]]er/[[producent]] i frontman grupe [[Black Eyed Peas]], [[will.i.am]], a namijenjena je međunarodnoj distribuciji izvan [[Kanada|Kanade]]. Velik dio teksta kojeg izvodi will.i.am je nadodan originalu, a neki dijelovi K'naanovog izvornog teksta su izbačeni. Pjesmu je na kraju miksao Dylan "3-D" Dresdow. Verzija s Davidom Duettom i will.i.am-om izdana je kao B-strana Celebration Mixa u [[Europa|Europi]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.musicline.de/de/product/602527418834///2220846 |title=Musicline.de - K'Naan - Wavin' Flag |access-date=1. srpnja 2010. |archive-date=14. srpnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100714011235/http://www.musicline.de/de/product/602527418834/2220846 |url-status=dead }}</ref> Poseban spot također je snimljen za ovu verziju, a na njemu izvođači stoje ispred velike crne zastave. No, neke scene s ovog spota preuzete su iz izvorne kanadske verzije, kao i iz Celebration Mixa. == Ljestvice == Pjesma "Wavin' Flag" je bila objavljena za digitalno preuzimanje u ožujku. Plasirala se na 99. mjestu ljestvice [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] te je to njegova prva pjesma plasirana na toj ljestvici. Na [[Canadian Hot 100|kanadskoj ljestvici]] singlova je pjesma debitirala na 82. mjestu, a nedugo nakon toga dosegla je 2. mjesto i time postala njegov najveći hit u [[Kanada|Kanadi]]. Pjesmu je izvodio 22. siječnja 2010. godine na humanitarnom koncertu za žrtve [[Potres u Haitiju 2010.|potresa u Haitiju]], a jedan dan poslije pjesma se popela na vrhu kanadske [[iTunes]] ljestvice. {|class="wikitable sortable" |- !align="left"|Ljestvica (2009. – 2010.) ! style="text-align:center;"|Najviša pozicija |- |[[Ö3 Austria Top 40]] |align="center"|1 |- |[[Ultratop]] [[Flandrija]] |align="center"|22 |- |[[Ultratop]] [[Valonija]] |align="center"|17 |- |align="left"|[[Canadian Hot 100]]<ref>[http://www.billboard.com/#/artist/k-naan/736689 Canadian Hot 100 chart] billboard.com</ref> | style="text-align:center;"|2 |- |[[IFPI]] |align="center"|60 |- |[[IFPI]] |align="center"|17 |- |[[European Hot 100 Singles]]<ref>[https://archive.is/20120525141044/www.billboard.com/charts/european-hot-100%23/charts/european-hot-100] Billboard</ref> |align="center"|1 |- |[[SNEP]] |align="center"|11 |- |[[Media Control Charts|Media Control AG]] |align="center"|1 |- |[[IRMA]] |align="center"|2 |- |[[FIMI]] |align="center"|2 |- |[[Nederlandse Top 40]] |align="center"|4 |- |[[VG-lista]] |align="center"|5 |- |[[IFPI]] |align="center"|5 |- |[[PROMUSICAE]] |align="center"|7 |- |[[Media Control Charts|Media Control AG]] |align="center"|1 |- |[[Sverigetopplistan]] |align="center"|10 |- |[[UK Singles Chart]] |align="center"|2 |- |[[UK R&B Chart]] |align="center"|1 |- |align="left"|[[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]]<ref>[http://www.billboard.com/bbcom/esearch/searchResult.jsp?configType=BBCOM_SIMPLEDEFAULT&pubList=Billboard&an=bbcom&action=Submit&kw=&exposeNavigation=true&keyword=k%27naan+wavin%27+flag&searchType=ARTICLE_SEARCH Billboard Hot 100 chart position] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} billboard.com</ref><ref>http://www.billboard.com/charts/hot-100#/song/k-naan/wavin-flag/12863149</ref> | style="text-align:center;"|82 |} == Young Artists for Haiti verzija == U veljači 2010. snimljena je obrada pjesme. Pjesmu su snimile sve kanadske zvijezde pod imenom Young Artists for Haiti te je objavljena kao humanitarni singl za pomoć žrtvama [[Potres u Haitiju 2010.|potresa u Haitiju]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rockstarweekly.com/content/view/1465/206/ |title=Obrada pjesme Wavin' Flag za pomoć Haitiju |archive-url=https://web.archive.org/web/20100224130815/http://www.rockstarweekly.com/content/view/1465/206/ |archive-date=24. veljače 2010. |access-date=28. veljače 2010.}}</ref> Glavni predvoditelj ovog projekta je [[Bob Ezrin]]. Ostali izvođači koji se nalaze u projektu su K'naan, [[Nikki Yanofsky]], [[Deryck Whibley]], [[Jay Malinowski]], [[Emily Haines]], [[James Shaw]], [[Fefe Dobson]], [[Drake]], [[Justin Bieber]], [[Avril Lavigne]], [[Nelly Furtado]], [[Jully Black]] i [[Kardinal Offishall]]. Studenti s nekih sveučilišta su potvrdili da će svirati u orkestru.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://blog.muchmusic.com/canadian-all-star-benefit-single-for-haiti-update/ |title=Izvođači koji susjeluju u projektu |journal= |access-date=28. veljače 2010. |archive-date=3. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140203010205/http://blog.muchmusic.com/canadian-all-star-benefit-single-for-haiti-update/ |url-status=dead }}</ref> {|class="wikitable sortable" |- !Ljestvica (2010.) !Najviša pozicija |- |[[Canadian Hot 100]]<ref>{{cite web |url=http://www.billboard.com/charts/canadian-hot-100#/charts/canadian-hot-100 |title=Canadian Hot 100 |publisher=Billboard.com |accessdate=2010-05-02}}</ref> | style="text-align:center;"|1 |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Singlovi Avril Lavigne}} {{David Guetta}} {{Nelly Furtado}} [[Kategorija:Singlovi iz 2009.]] [[Kategorija:Singlovi iz 2010.]] [[Kategorija:Kanadske skladbe]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu]] cg1tkejpwoue24xmf4o97mwi0suutep 0 258774 7616110 6869982 2026-10-10T15:29:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616110 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Yashbum | ime_genitiv =Yashbuma | izvorno_ime = ياشمتسكع | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Jemen | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =14 | širina-minute =31 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =46 | dužina-minute =53 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|JEM}} | lokacija1_ime = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | visina =950 | visina_min = | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 2.831<ref>[http://www.fallingrain.com/world/YM/00/a/Y/ Alphabetical listing of Places in Muhafazat Shabwah, by Falling Rain Genomics, Inc]</ref> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | vremenska_zona = | utc_pomak =+3 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | web_stranica = | bilješke = }} '''Yashbum''' ([[Arapski jezik|arapski]]: ياشمتسكع) ili ''Assaid'' je drevni grad na jugu [[Jemen]]a, u unutrašnjosti [[Šabva (muhafaza)|muhafaze Šabve]], nekoć je bio sjedište [[Šeikat Gornji Aulaki|Šeikata Gornji Aulaki]]. Yashbum ima brojne zgrade tipične jemenske arhitekture izgrađene od [[Adobe|nepečene cigle]], prava mala arhitektonska remek-djela, stara više stotina godina, koja svjedoče o autentičnosti grada. Danas su brojne zgrade, osobito one u središtu grada, napuštene i ne održavaju se, pa im prijeti uništenje.<ref name="#1">[http://findarticles.com/p/news-articles/yemen-times-sanaa/mi_8204/is_20081016/assaid-twinkling-star-yashbum-valley/ai_n52149179/ Bnet, CBS Interactive Inc, Nasser Abdullah Nasser Salah: Assaid: A twinkling star in the Yashbum valley, Yemen Times 2008.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Zemljopisne osobine== Yashbum je smješten na visoravni 35 km jugoistočno od [[Ataq]]a, glavnog grada [[Šabva (muhafaza)|muhafaze Šabve]]. Grad leži na planinskom platou od 1400 n. m, skriven između tri planine; Hid Bin Radhi, Hid Mura'aeh i Al-Hid Burieh. Grad ima 2831 stanovnika, upravno je središte [[Vadi|Wadi]] Yashbuma koji ima 15.000 stanovnika. Smješten je na brežuljku iznad dviju [[vadi]]ja Marbon s desne strane i Yaromeh s lijeve strane. Oba vadija na svom južnom kraju stapaju se s Wadi Arbahenom i Wadi Aimanahom koji se pak pružaju na jug do [[Arapsko more|Arapskog mora]]. ==Povijest == Yashbum je bio sjedište malog [[Šeikat Gornji Aulaki|Šeikata Gornji Aulaki]], od kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] do [[1967.]], koji je bio dio [[Britansko Carstvo|britanskog]] [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]]. Svu vlast u gradu imala je obitelj Aulaki (al-Awlaqi) koji su od šeici u gradu, Wadi Yashbumu i okolici od [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. ==Gospodarstvo== U ne tako davnoj prošlosti, stanovnici Yashbuma bavili su se stočarstvom (koze) i ratarstvom; [[pšenica]], [[kukuruz]] i [[sezam]]. Danas su grad i okolica poznati po uzgoju [[Citrus|agruma]], [[krumpir]]a, [[luk]]a i [[Pčelarstvo|pčelarstvu]]. Danas poljoprivreda proizvodnja nije tako velika, razlozi za to su uglavnom suša i nestašica podzemnih voda. Najveći dio obradive zemlje u cijelosti se navodnjava oborinskim vodama koje se skupljaju u malim akomulacijama i posle koriste tijekom cijele godine, ali to danas više nije dostatno. Stari podzemni kanali (tuneli) za navodnjavanje poput Al-Bawadhena je neporeciv dokaz da se ova metoda navodnjavanja koristi kroz stoljeća. Srmi kanal iskopan okomito kroz vapnenačke stijene do Wadi Marbona dug je 25 metara i 4 metra visok. Točno vrijeme izgradnje još uvijek nije utvrđeno, neki drže da je bar 200 godina star, dok drugi - osobito stariji kažu da je znatno stariji (ali neznaju koliko).<ref name="#1"/> Danas stanovnike Yashbuma više brine stanje javnih zgrada i ustanova u njihovom gradu. Bolnica Gamal Abdul-Nasser, vladine zgrade, srednje i osnovne škole izgrađene su [[1960-ih]], i usprkos povremenim renovacijama u jadnom su stanju. Tijekom godina, nakon oslobođenja napravljeno je dosta toga u obrazovanju, zdravstvu, transportu, poljoprivredi, kao i na vodovodu i elektrifikaciji. Za potrebe poljoprivrede, izgrađena su umjetna jezera (rezervari) na Wadi Marbonu i Wadi Dhumarenu. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gradovi u Jemenu]] [[Kategorija:Drevni gradovi u Jemenu]] badhcm4spxh6c38i14433nmk6s02ai8 0 259283 7616356 7612976 2026-10-10T23:55:30Z Tbdn52zg 372828 7616356 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #F6EB37 | slika = Dynasty-Logo.png | natpis_pod_slikom = Službeni logotip sapunice | orig_naslov = Dynasty | orig_pismo = | format_serije = | žanr = [[sapunica]] | autor = Richard i Esther Shapiro | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = Irving J. Moore | glumci = | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | broj_sezona = 9 | broj_epizoda = 222 | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = Aaron Spelling<br>Douglas S. Cramer<br>Richard i Esther Shapiro | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | produkcijska_kuća = | tv_kuća = [[ABC]] | početak_serije = {{premijera|12|1|1981|link=da}} | kraj_serije = {{finale|11|5|1989|link=da}} | u_hrv = [[HRT]] | početak_serije_hrv = | kraj_serije_hrv = | ostale_kuće = | povezano = [[Dinastija (televizijska serija, 2017.)|Dinastija]] <span style="font-style:normal">(2017.)</span> | web_stranica = | imdb_id = 0081856 }}[[Datoteka:Dinastija promo na HRT 2015.png|mini|desno|300px|Promotivni kadar HRT-a za emitiranje serije ''Dinastija'' 2015. godine.]]'''''Dinastija''''' ({{eng.|Dynasty}}) popularna je [[SAD|američka]] televizijska [[sapunica]] koja se od [[1981.]] do [[1989.]] prikazivala na televizijskoj mreži [[ABC]]. Radnja serije se odvija u američkom gradu [[Denver]]u, u saveznoj državi [[Colorado]], te prati život bogate naftaške obitelji Carrington. ''Dinastija'' je [[1985.]] godine bila najgledanija televizijska serija u SAD-u, s prosječno 21,2 milijuna gledatelja.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1985-04-23-mn-11449-story.html|title=Battle of Soaps : J.R. Deposed by ‘Dynasty’|website=latimes.com|access-date=25. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250925170952/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1985-04-23-mn-11449-story.html|archive-date=25. rujna 2025.}}</ref> == Radnja == Radnja serije prati život Carringtonovih i njihovih privatnih i poslovnih suparnika Colbyjevih, dviju bogatih naftnih obitelji koje žive u [[Denver]]u. Serija započinje vjenčanjem Blakea Carringtona s njegovom bivšom tajnicom Krystle Jennings, koja se suočava s prezirom kućnog osoblja, ali i Blakeove promiskuitetne kćeri Fallon iz prvog braka. Dodatni problemi nastaju kada Blake sazna da je njegov sin Steven homoseksualac. Nakon što Blake nesretnim slučajem usmrti Stevenova partnera Teda Dinarda, završava na suđenju za ubojstvo. Situacija se dodatno zakomplicira pojavom Blakeove prve supruge Alexis, koja se nakon šesnaest godina izbivanja vraća u Denver kako bi svjedočila protiv njega. Odlučuje ostati u gradu i osvetiti se bivšem suprugu. Istodobno se u odnos Blakea i Krystle počinju uplitati i drugi ljudi, što dodatno produbljuje obiteljske sukobe, ljubavne spletke i poslovna suparništva. ==Glumačka postava== ===Glavna glumačka postava=== {| class="wikitable" |- ! width="150" style="background: #F6EB37"|Glumac/glumica ! width="150" style="background: #F6EB37"|Lik ! width="100" style="background: #F6EB37"|Sezona u seriji |- | [[John Forsythe]] | Blake Carrington | 1981. – 1989. |- | [[Linda Evans]] | Krystle Jennings Carrington | 1981. – 1989. |- | [[Joan Collins]] | Alexis Carrington Colby Dexter Rowan | 1981. – 1989. |- | [[Pamela Sue Martin]] | Fallon Carrington Colby #1 | 1981. – 1984. |- | [[Al Corley]] | Steven Carrington #1 | 1981. – 1982. |- | [[John James]] | Jeffrey "Jeff" Colby | 1981. – 1989. |- | [[Pamela Bellwood]] | Claudia Blaisdel Carrington † | 1981. – 1986. |- | [[Lloyd Bochner]] | Cecil Colby † | 1981. – 1982. |- | [[Lee Bergere]] | Joseph Anders † | 1981. – 1983. |- | [[James Farentino]] | Dr. Nick Toscanni | 1981. – 1982. |- | [[Dale Robertson]] | Walter Lankershim † | 1981. |- | [[Bo Hopkins]] | Matthew Blaisdel † | 1981.; 1987. |- | [[Katy Kurtzman]] | Lindsay Blaisdel † | 1981. |- | [[Wayne Northrop]] | Michael Culhane | 1981.; 1986. – 1987. |- | [[Heather Locklear]] | Samantha Josephine "Sammy Jo" Carrington | 1981. – 1989. |- | [[Gordon Thomson]] | Adam Carrington/Michael Torrence | 1982. – 1989. |- | [[Geoffrey Scott]] | Mark Jennings † | 1982. – 1984. |- | [[Kathleen Beller]] | Kirby Anders Colby | 1982. – 1984. |- | [[Jack Coleman]] | Steven Carrington #2 | 1983. – 1989. |- | [[Michael Nader]] | Farnsworth "Dex" Dexter † | 1983. – 1989. |- | [[Deborah Adair]] | Tracy Kendall | 1983. – 1984. |- | [[Helmut Berger]] | Peter De Vilbis | 1983. – 1984. |- | [[Catherine Oxenberg]] | Amanda Carrington | 1984. – 1986. |- | [[Diahann Carroll]] | Dominique Deveraux | 1984. – 1987. |- | [[Lean Hunley]] | Dana Waring Carrington | 1984. – 1987. |- | [[Billy Dee Williams]] | Brady Lloyd | 1984. – 1985. |- | [[Rock Hudson]] | Daniel Reece | 1984. – 1985. |- | [[Emma Samms]] | Fallon Carrington Colby #2 | 1985. – 1988. |- | [[Stephanie Beacham]] | Sabella "Sable" Colby | 1985.; 1988. – 1989. |- | [[Tracy Scoggins]] | Monica Colby | 1985.; 1988. – 1989. |- | [[Ali MacGraw]] | Lady Ashley Mitchell | 1985. |- | [[Michael Praed]] | princ Michael od Moldavije | 1985. – 1986. |- | [[George Hamilton]] | Joel Abrigore | 1985. – 1986. |- | [[Ken Howard]] | Garrett Boydston | 1985. – 1986. |- | [[Maxwell Caulfield]] | Miles Colby | 1985. – 1986. |- | [[Christopher Cazenove]] | Benjamin "Ben" Carrington | 1986. – 1987. |- | [[Kate O'Mara]] | Cassandra "Caress" Morell | 1986. |- | [[Ted McGinley]] | Clay Fallmont | 1986. – 1987. |- | [[Terri Garber]] | Leslie Carrington | 1987. – 1988. |- | [[Cassie Yates]] | Sarah Curtis | 1987. |- | [[James Healey]] | Sean (Anders) Rowan | 1987. – 1988. |- |} ===Sporedna glumačka postava=== {| class="wikitable" |- ! width="150" style="background: #F6EB37"|Glumac/glumica ! width="150" style="background: #F6EB37"|Lik ! width="100" style="background: #F6EB37"|Sezona u seriji |- | [[Virginia Hawkins]] | Jeanette Robbins | 1981. – 1989. |- | [[William Beckley]] | Gerard | 1981. – 1989. |- | [[Betty Hardford]] | Hilda Gunnerson | 1981. – 1989. |- | [[Peter Mark Richman]] | Andrew Laird | 1981. – 1984. |- | [[Brian Dennehy]] | D.A. Jake Dunham | 1981. |- | [[Mark Withers]] | Ted Dinard | 1981. |- | [[Lance LeGault]] | Ray Bonning | 1981. – 1982. |- | [[John Saxon]] | Rashid Ahmed | 1982. – 1984. |- | [[Paul Burke]] | Neal MacVane | 1982. – 1984.; 1987. – 1988. |- | [[Hank Brandt]] | Morgan Hess | 1982. – 1988. |- | [[John Larch]] | Gerald Wilson | 1982. – 1988. |- | [[Paul Keenan]] | Tony Driscoll | 1982. – 1984. |- | [[Robert Symonds]] | Dr.Jonas Edwards | 1982. – 1987. |- | [[Grant Goodeve]] | Chris Deegan | 1983. – 1987. |- | [[James Sutorius]] | Gordon Wales | 1984. – 1988. |- | [[Billy Campbell]] | Luke Fuller | 1984. – 1985. |- |} == Popularnost u SFRJ == Serija „Dinastija“ je u tadašnjoj [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] i bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]], kao i u ostatku svijeta, stekla golemu popularnost i postala veliki fenomen koji je utjecao na tadašnju popularnu kulturu. Na području SFRJ prava na emitiranje serije 1983. godine planirala je otkupiti TV Zagreb, ali se od toga odustalo jer se smatralo da serija nije primjerena jugoslavenskoj publici. Kada je TV Zagreb odustao od kupnje serije, TV Beograd predomislio se i najavio početak emitiranja za siječanj 1984. godine, ali je zbog nesuglasica među jugoslavenskim televizijskim centrima početak odgođen za ljeto 1984. Tako se Dinastija u SFRJ počela emitirati 25. lipnja 1984., ponedjeljkom na Drugom programu u terminu od 21:00 sat. Serija se poslije emitirala u sklopu noćnog programa „Noć sa vama“, koji su prenosile sve postaje JRT-a, a emitirane su dvije epizode tjedno, petkom i subotom i tako do službenog kraja serije. Popularnost serije u Jugoslaviji tumačila se specifičnim okolnostima gospodarske krize u kojoj se tadašnja država nalazila. Toliki glamur, raskoš i bogatstvo bili su gotovo nepoznati u tadašnjem društvu, pa je Dinastija bila jedna od prvih serija u kojoj se mogao vidjeti život iznimno bogatih ljudi u jednoj kapitalističkoj državi, što je postalo prihvatljiva alternativa tadašnjem socijalističkom samoupravnom poretku. == Nastavak i reprizna prikazivanja u Hrvatskoj == Četverodijelnu miniseriju ''[[Dinastija – opet na okupu (miniserija iz 1991. godine)|Dinastija – opet na okupu]]'' (engl. ''Dynasty: The Reunion'') [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] je počeo emitirati 28. ožujka 1994. godine na [[HRT 2]] u 20:15. {| class="wikitable" |+ '''[[Dinastija – opet na okupu (miniserija iz 1991. godine)|Dinastija – opet na okupu]]''' (''Dynasty: The Reunion'') ! Zemlja ! TV mreža ! Dio ! Prvo emitiranje ! Repriza |- | rowspan="4" | 🇭🇷 [[Hrvatska]] | rowspan="4" | [[HRT 2]] | 1. dio | 28. ožujka 1994. | 29. ožujka 1994. |- | 2. dio | 29. ožujka 1994. | 30. ožujka 1994. |- | 3. dio | 30. ožujka 1994. | 31. ožujka 1994. |- | 4. dio | 1. travnja 1994. | — |} Nakon [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. „Dinastija“ je bila ponovno emitirana u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i prvi put na standardnom hrvatskom jeziku s hrvatskim podnaslovima. [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] započela je reprizno prikazivanje serije 5. ožujka 2001. Serija se emitirala radnim danima u 12:10, no prikazivanje je prekinuto nakon prve sezone. {| class="wikitable" style="text-align:center; width:600px;" |+ '''NOVA TV REPRIZA''' ! Televizija ! Početak emitiranja ! Sezona ! Termin ! Napomena |- | {{ZD|HRV}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] [[Hrvatska]] | 5. ožujka 2001. | 1. | Radnim danima<br />u 12:10 | Prikazivanje<br />prekinuto nakon<br />prve sezone. |} Ponovna repriza u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] krenula je [[22. lipnja]] [[2015.]] radnim danima na [[HTV 1]]. Nakon prve sezone serija je preseljena na [[HTV 2]]. Emitiranje je prekinuto [[29. rujna]] [[2015.]] nakon četvrte sezone. [[Datoteka:Dinastija posljednja epizoda na HRT 2015.png|mini|desno|300px|Kadar iz posljednje, 88. epizode serije ''Dinastija'' emitirane na HRT-u 29. rujna 2015. godine (S4.E27, ''The Nightmare'').]] {| class="wikitable" style="text-align:center; width:565px;" |+ '''HRT REPRIZA''' ! Zemlja ! TV mreža ! Sezona ! Premijera sezone ! Kraj sezone |- | rowspan="4" | {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]] | [[HRT 1]] | 1. | 22. lipnja 2015. | 8. srpnja 2015. |- | rowspan="3" | [[HRT 2]] | 2. | 9. srpnja 2015. | 12. kolovoza 2015. |- | 3. | 13. kolovoza 2015. | 10. rujna 2015. |- | 4. | 11. rujna 2015. | 29. rujna 2015. |} ==Povezane serije== ===Colbyjevi=== {{glavni|Colbyjevi}} Obitelj Colby iz ''Dinastije'' dobila je vlastitu sapunicu pod nazivom ''Colbyjevi'' ({{eng.|The Colbys}}) koja se prikazivala na ABC-u od 1985. do 1987. godine.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1985-03-13-ca-22246-story.html|title=‘DYNASTY’ TO SPIN OFF ‘COLBYS’ SERIES|language=en|access-date=25. rujna 2025.|website=latimes.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20240911170257/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1985-03-13-ca-22246-story.html|archive-date=11. rujna 2024.}}</ref> ===Adaptacija iz 2017.=== {{glavni|Dinastija (televizijska serija, 2017.)}} [[The CW]] je od [[2017.]] do [[2022.]] prikazao pet sezona nove, moderne verzije [[Dinastija (televizijska serija, 2017.)|''Dinastije'']], u kojima su neke od glavnih uloga igrali [[Elizabeth Gillies]] (Fallon Carrington), [[Grant Show]] (Blake Carrington), [[Nathalie Kelley]] (Cristal Flores Carrington), [[James Mackay]] (Steven Carrington), [[Robert Christopher Riley]] (Michael Culhane) i [[Sam Adegoke]] (Jeff Colby).<ref>{{citiranje weba|url=https://www.rottentomatoes.com/tv/dynasty/cast-and-crew|title=Dynasty: Full Cast & Crew|publisher=[[Rotten Tomatoes]]|language=en|access-date=25. rujna 2025.}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb|id=0081856|naslov=Dinastija}} * [https://web.archive.org/web/20100804035051/http://www.ultimatedynasty.net/home.php Ultimate ''Dynasty''] {{Televizijski program na ABC-u}} [[Kategorija:Televizijski program na ABC-u]] [[Kategorija:Američke televizijske sapunice]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 1980-ih]] d58wt44ebrx2vly6z8yalez661je4yu 7616367 7616356 2026-10-11T00:54:16Z Tbdn52zg 372828 7616367 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = #F6EB37 | slika = Dynasty-Logo.png | natpis_pod_slikom = Službeni logotip sapunice | orig_naslov = Dynasty | orig_pismo = | format_serije = | žanr = [[sapunica]] | autor = Richard i Esther Shapiro | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = Irving J. Moore | glumci = | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | broj_sezona = 9 | broj_epizoda = 222 | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = Aaron Spelling<br>Douglas S. Cramer<br>Richard i Esther Shapiro | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | produkcijska_kuća = | tv_kuća = [[ABC]] | početak_serije = {{premijera|12|1|1981|link=da}} | kraj_serije = {{finale|11|5|1989|link=da}} | u_hrv = [[HRT]] | početak_serije_hrv = | kraj_serije_hrv = | ostale_kuće = | povezano = [[Dinastija (televizijska serija, 2017.)|Dinastija]] <span style="font-style:normal">(2017.)</span> | web_stranica = | imdb_id = 0081856 }}[[Datoteka:Dinastija promo na HRT 2015.png|mini|desno|300px|Promotivni kadar HRT-a za emitiranje serije ''Dinastija'' 2015. godine.]]'''''Dinastija''''' ({{eng.|Dynasty}}) popularna je [[SAD|američka]] televizijska [[sapunica]] koja se od [[1981.]] do [[1989.]] prikazivala na televizijskoj mreži [[ABC]]. Radnja serije se odvija u američkom gradu [[Denver]]u, u saveznoj državi [[Colorado]], te prati život bogate naftaške obitelji Carrington. ''Dinastija'' je [[1985.]] godine bila najgledanija televizijska serija u SAD-u, s prosječno 21,2 milijuna gledatelja.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1985-04-23-mn-11449-story.html|title=Battle of Soaps : J.R. Deposed by ‘Dynasty’|website=latimes.com|access-date=25. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250925170952/https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1985-04-23-mn-11449-story.html|archive-date=25. rujna 2025.}}</ref> == Radnja == Radnja serije prati život Carringtonovih i njihovih privatnih i poslovnih suparnika Colbyjevih, dviju bogatih naftnih obitelji koje žive u [[Denver]]u. Serija započinje vjenčanjem Blakea Carringtona s njegovom bivšom tajnicom Krystle Jennings, koja se suočava s prezirom kućnog osoblja, ali i Blakeove promiskuitetne kćeri Fallon iz prvog braka. Dodatni problemi nastaju kada Blake sazna da je njegov sin Steven homoseksualac. Nakon što Blake nesretnim slučajem usmrti Stevenova partnera Teda Dinarda, završava na suđenju za ubojstvo. Situacija se dodatno zakomplicira pojavom Blakeove prve supruge Alexis, koja se nakon šesnaest godina izbivanja vraća u Denver kako bi svjedočila protiv njega. Odlučuje ostati u gradu i osvetiti se bivšem suprugu. Istodobno se u odnos Blakea i Krystle počinju uplitati i drugi ljudi, što dodatno produbljuje obiteljske sukobe, ljubavne spletke i poslovna suparništva. ==Glumačka postava== ===Glavna glumačka postava=== {| class="wikitable" |- ! width="150" style="background: #F6EB37"|Glumac/glumica ! width="150" style="background: #F6EB37"|Lik ! width="100" style="background: #F6EB37"|Sezona u seriji |- | [[John Forsythe]] | Blake Carrington | 1981. – 1989. |- | [[Linda Evans]] | Krystle Jennings Carrington | 1981. – 1989. |- | [[Joan Collins]] | Alexis Carrington Colby Dexter Rowan | 1981. – 1989. |- | [[Pamela Sue Martin]] | Fallon Carrington Colby #1 | 1981. – 1984. |- | [[Al Corley]] | Steven Carrington #1 | 1981. – 1982. |- | [[John James]] | Jeffrey "Jeff" Colby | 1981. – 1989. |- | [[Pamela Bellwood]] | Claudia Blaisdel Carrington † | 1981. – 1986. |- | [[Lloyd Bochner]] | Cecil Colby † | 1981. – 1982. |- | [[Lee Bergere]] | Joseph Anders † | 1981. – 1983. |- | [[James Farentino]] | Dr. Nick Toscanni | 1981. – 1982. |- | [[Dale Robertson]] | Walter Lankershim † | 1981. |- | [[Bo Hopkins]] | Matthew Blaisdel † | 1981.; 1987. |- | [[Katy Kurtzman]] | Lindsay Blaisdel † | 1981. |- | [[Wayne Northrop]] | Michael Culhane | 1981.; 1986. – 1987. |- | [[Heather Locklear]] | Samantha Josephine "Sammy Jo" Carrington | 1981. – 1989. |- | [[Gordon Thomson]] | Adam Carrington/Michael Torrence | 1982. – 1989. |- | [[Geoffrey Scott]] | Mark Jennings † | 1982. – 1984. |- | [[Kathleen Beller]] | Kirby Anders Colby | 1982. – 1984. |- | [[Jack Coleman]] | Steven Carrington #2 | 1983. – 1989. |- | [[Michael Nader]] | Farnsworth "Dex" Dexter † | 1983. – 1989. |- | [[Deborah Adair]] | Tracy Kendall | 1983. – 1984. |- | [[Helmut Berger]] | Peter De Vilbis | 1983. – 1984. |- | [[Catherine Oxenberg]] | Amanda Carrington | 1984. – 1986. |- | [[Diahann Carroll]] | Dominique Deveraux | 1984. – 1987. |- | [[Lean Hunley]] | Dana Waring Carrington | 1984. – 1987. |- | [[Billy Dee Williams]] | Brady Lloyd | 1984. – 1985. |- | [[Rock Hudson]] | Daniel Reece | 1984. – 1985. |- | [[Emma Samms]] | Fallon Carrington Colby #2 | 1985. – 1988. |- | [[Stephanie Beacham]] | Sabella "Sable" Colby | 1985.; 1988. – 1989. |- | [[Tracy Scoggins]] | Monica Colby | 1985.; 1988. – 1989. |- | [[Ali MacGraw]] | Lady Ashley Mitchell | 1985. |- | [[Michael Praed]] | princ Michael od Moldavije | 1985. – 1986. |- | [[George Hamilton]] | Joel Abrigore | 1985. – 1986. |- | [[Ken Howard]] | Garrett Boydston | 1985. – 1986. |- | [[Maxwell Caulfield]] | Miles Colby | 1985. – 1986. |- | [[Christopher Cazenove]] | Benjamin "Ben" Carrington | 1986. – 1987. |- | [[Kate O'Mara]] | Cassandra "Caress" Morell | 1986. |- | [[Ted McGinley]] | Clay Fallmont | 1986. – 1987. |- | [[Terri Garber]] | Leslie Carrington | 1987. – 1988. |- | [[Cassie Yates]] | Sarah Curtis | 1987. |- | [[James Healey]] | Sean (Anders) Rowan | 1987. – 1988. |- |} ===Sporedna glumačka postava=== {| class="wikitable" |- ! width="150" style="background: #F6EB37"|Glumac/glumica ! width="150" style="background: #F6EB37"|Lik ! width="100" style="background: #F6EB37"|Sezona u seriji |- | [[Virginia Hawkins]] | Jeanette Robbins | 1981. – 1989. |- | [[William Beckley]] | Gerard | 1981. – 1989. |- | [[Betty Hardford]] | Hilda Gunnerson | 1981. – 1989. |- | [[Peter Mark Richman]] | Andrew Laird | 1981. – 1984. |- | [[Brian Dennehy]] | D.A. Jake Dunham | 1981. |- | [[Mark Withers]] | Ted Dinard | 1981. |- | [[Lance LeGault]] | Ray Bonning | 1981. – 1982. |- | [[John Saxon]] | Rashid Ahmed | 1982. – 1984. |- | [[Paul Burke]] | Neal MacVane | 1982. – 1984.; 1987. – 1988. |- | [[Hank Brandt]] | Morgan Hess | 1982. – 1988. |- | [[John Larch]] | Gerald Wilson | 1982. – 1988. |- | [[Paul Keenan]] | Tony Driscoll | 1982. – 1984. |- | [[Robert Symonds]] | Dr.Jonas Edwards | 1982. – 1987. |- | [[Grant Goodeve]] | Chris Deegan | 1983. – 1987. |- | [[James Sutorius]] | Gordon Wales | 1984. – 1988. |- | [[Billy Campbell]] | Luke Fuller | 1984. – 1985. |- |} == Popularnost u SFRJ == Serija „Dinastija“ je u tadašnjoj [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] i bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]], kao i u ostatku svijeta, stekla golemu popularnost i postala veliki fenomen koji je utjecao na tadašnju popularnu kulturu. Na području SFRJ prava na emitiranje serije 1983. godine planirala je otkupiti TV Zagreb, ali se od toga odustalo jer se smatralo da serija nije primjerena jugoslavenskoj publici. Kada je TV Zagreb odustao od kupnje serije, TV Beograd predomislio se i najavio početak emitiranja za siječanj 1984. godine, ali je zbog nesuglasica među jugoslavenskim televizijskim centrima početak odgođen za ljeto 1984. Tako se Dinastija u SFRJ počela emitirati 25. lipnja 1984., ponedjeljkom na Drugom programu u terminu od 21:00 sat. Serija se poslije emitirala u sklopu noćnog programa „Noć sa vama“, koji su prenosile sve postaje JRT-a, a emitirane su dvije epizode tjedno, petkom i subotom i tako do službenog kraja serije. Popularnost serije u Jugoslaviji tumačila se specifičnim okolnostima gospodarske krize u kojoj se tadašnja država nalazila. Toliki glamur, raskoš i bogatstvo bili su gotovo nepoznati u tadašnjem društvu, pa je Dinastija bila jedna od prvih serija u kojoj se mogao vidjeti život iznimno bogatih ljudi u jednoj kapitalističkoj državi, što je postalo prihvatljiva alternativa tadašnjem socijalističkom samoupravnom poretku. == Nastavak i reprizna prikazivanja u Hrvatskoj == Četverodijelnu miniseriju ''[[Dinastija – opet na okupu (miniserija iz 1991. godine)|Dinastija – opet na okupu]]'' (engl. ''Dynasty: The Reunion'') [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] je počeo emitirati 28. ožujka 1994. godine na [[HRT 2]] u 20:15. {| class="wikitable" |+ '''[[Dinastija – opet na okupu (miniserija iz 1991. godine)|Dinastija – opet na okupu]]''' (''Dynasty: The Reunion'') ! Zemlja ! TV mreža ! Dio ! Prvo emitiranje ! Repriza |- | rowspan="4" | 🇭🇷 [[Hrvatska]] | rowspan="4" | [[HRT 2]] | 1. dio | 28. ožujka 1994. | 29. ožujka 1994. |- | 2. dio | 29. ožujka 1994. | 30. ožujka 1994. |- | 3. dio | 30. ožujka 1994. | 31. ožujka 1994. |- | 4. dio | 1. travnja 1994. | — |} Nakon [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. „Dinastija“ je bila ponovno emitirana u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i prvi put na standardnom hrvatskom jeziku s hrvatskim podnaslovima. [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] započela je reprizno prikazivanje serije 5. ožujka 2001. Serija se emitirala radnim danima u 12:10, no prikazivanje je prekinuto nakon prve sezone. {| class="wikitable" style="text-align:center; width:600px;" |+ '''NOVA TV REPRIZA''' ! Televizija ! Početak emitiranja ! Sezona ! Termin ! Napomena |- | {{ZD|HRV}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] [[Hrvatska]] | 5. ožujka 2001. | 1. | Radnim danima<br />u 12:10 | Prikazivanje<br />prekinuto nakon<br />prve sezone. |} Ponovna repriza u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] krenula je [[22. lipnja]] [[2015.]] radnim danima na [[HTV 1]]. Nakon prve sezone serija je preseljena na [[HTV 2]]. Emitiranje je prekinuto [[29. rujna]] [[2015.]] nakon četvrte sezone. [[Datoteka:Dinastija posljednja epizoda na HRT 2015.png|mini|desno|300px|Kadar iz posljednje, 88. epizode serije ''Dinastija'' emitirane na HRT-u 29. rujna 2015. godine (S4.E27, ''The Nightmare'').]] {| class="wikitable" style="text-align:center; width:565px;" |+ '''HRT REPRIZA''' ! Zemlja ! TV mreža ! Sezona ! Premijera sezone ! Kraj sezone |- | rowspan="4" | {{ZD|HRV}} [[Hrvatska]] | [[HRT 1]] | 1. | 22. lipnja 2015. | 8. srpnja 2015. |- | rowspan="3" | [[HRT 2]] | 2. | 9. srpnja 2015. | 12. kolovoza 2015. |- | 3. | 13. kolovoza 2015. | 10. rujna 2015. |- | 4. | 11. rujna 2015. | 29. rujna 2015. |} ===Povezane serije=== == Colbyjevi (The Colbys) == Spin-off serija ''[[Dinastija (1981.)|Dinastije]]'', ''Colbyjevi'' (''The Colbys''), prati život Jeffa i Fallon u Kaliforniji, u vili obitelji Colby, koja je poslovno i privatno povezana s Carringtonovima. Serija nikada nije službeno prikazana na nekoj od hrvatskih nacionalnih televizijskih postaja. Ipak, hrvatski gledatelji mogli su je pratiti putem tadašnjeg kabelskog kanala [[:en:CBS Drama|CBS Drama]], gdje se emitirala s hrvatskim titlovima. Prije početka emitiranja ''Colbyjevih'', glavni likovi serije predstavljeni su gledateljima tijekom šeste sezone ''Dinastije'', u epizodama [https://www.imdb.com/title/tt0567486/ The Californians] (S6.E3), [https://www.imdb.com/title/tt0567521/ The Man] (S6.E4), [https://www.imdb.com/title/tt0567508/ The Gown] (S6.E5) te ''The Titans: Part 1'' i ''Part 2'' (S6.E6 i S6.E7), koje su poslužile kao uvod u novu seriju. Pojedine priče započete u ''Dinastiji'' nastavile su se i završile u ''Colbyjevima'', poput Jeffova pronalaska Fallon, koja pati od amnezije. Zbog toga je gledateljima koji nisu imali priliku pratiti ''Colbyjeve'' bilo teže razumjeti određene događaje i zaplete u ''Dinastiji''. U ''Colbyjevima'' su gostovali i pojedini glumci iz ''Dinastije'', među kojima su [[John Forsythe]] (Blake Carrington), [[Jack Coleman]] (Steven Carrington), [[Diahann Carroll]] (Dominique Deveraux) i [[Gordon Thomson]] (Adam Carrington). Poznato je i da je [[Joan Collins]] odbila gostovati u ''Colbyjevima'' jer je željela ostati vjerna matičnoj seriji, ''Dinastiji''. ''Colbyjevi'' su otkazani nakon druge sezone, a likovi Jeffa i Fallon vratili su se u Denver tijekom osme sezone ''Dinastije''. S druge strane, likovi Sable Colby ([[Stephanie Beacham]]) i Monice Colby ([[Tracy Scoggins]]) iz ''Colbyjevih'' pridružili su se glumačkoj postavi posljednje, devete sezone ''Dinastije''. ===Adaptacija iz 2017.=== {{glavni|Dinastija (televizijska serija, 2017.)}} [[The CW]] je od [[2017.]] do [[2022.]] prikazao pet sezona nove, moderne verzije [[Dinastija (televizijska serija, 2017.)|''Dinastije'']], u kojima su neke od glavnih uloga igrali [[Elizabeth Gillies]] (Fallon Carrington), [[Grant Show]] (Blake Carrington), [[Nathalie Kelley]] (Cristal Flores Carrington), [[James Mackay]] (Steven Carrington), [[Robert Christopher Riley]] (Michael Culhane) i [[Sam Adegoke]] (Jeff Colby).<ref>{{citiranje weba|url=https://www.rottentomatoes.com/tv/dynasty/cast-and-crew|title=Dynasty: Full Cast & Crew|publisher=[[Rotten Tomatoes]]|language=en|access-date=25. rujna 2025.}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb|id=0081856|naslov=Dinastija}} * [https://web.archive.org/web/20100804035051/http://www.ultimatedynasty.net/home.php Ultimate ''Dynasty''] {{Televizijski program na ABC-u}} [[Kategorija:Televizijski program na ABC-u]] [[Kategorija:Američke televizijske sapunice]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 1980-ih]] mpjlmijg1m0jfg5rptk0dkq7yptomjk 0 260473 7616326 7577132 2026-10-10T22:30:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616326 wikitext text/x-wiki '''Đula Milodanović''' (udano '''Kujundžić''') ([[Žednik]], [[19. srpnja]] [[1938.]]) je [[Bačka|bačka]] [[Hrvati u Vojvodini|hrvatska]] [[hrvatska književnost|književnica]], pučka pjesnikinja. Piše [[poezija|pjesme]], [[igrokaz]]e<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/651/ZV20.html ''Zvonik''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (K.Č.), Igrokaz i tombola za poklade, ožujak 2000.</ref> i [[skeč]]eve, rodom iz [[Žednik]]a.<ref name="IKA">[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=131359 IKA] Stota obljetnica crkve u Starom Žedniku, 27. travnja 2011.</ref> Poznata je i kao [[naivna umjetnost|naivna umjetnica]] u [[naivna umjetnost u tehnici slame|tehnici slame]].<ref name="clanice">[http://www.matijagubec.org.rs/galerija06.htm HKPD Matija Gubec Tavankut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313095655/http://matijagubec.org.rs/galerija06.htm |date=13. ožujka 2016. }} Stranice posvećene prijašnjim članicama Likovne kolonije, preuzeto 21. ožujka 2011.</ref> Rodom je [[Bačka|bačka]] [[Hrvati u Vojvodini|Hrvatica]]. Sestra je slikarica [[Teza Milodanović|Teze]] i [[Ana Milodanović|Ane]].<ref name="HNV">[http://www.hnv.org.rs/knjiznica/lira_naiva.pdf HNV RS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151006081638/http://www.hnv.org.rs/knjiznica/lira_naiva.pdf |date=6. listopada 2015. }} Izabrane pjesme: Lira naiva 2004. (izabrala i uredila Katarina Čeliković), str. 83.</ref> Pjesme piše na [[Materinski jezik|materinskoj]] štokavskoj ikavici bunjevačkih Hrvata i na standardnom hrvatskom jeziku.<ref name="HNV"/> == Životopis == Đula Milodanović rodila se 1938. godine u Žedniku. Bila je sedmo i najmlađe u obitelji. Pjesme piše od 22. godine. Autorica je šaljivih igrokaza i skečeva koje se izvodi pri crkvenim svečanostima te na festivalima pučkih kazališta. Još ožujka [[1962.]] godine je izlagala na izložbi slikara amatera u Tavankutu.<ref name="clanice"/> Od [[14. veljače|14.]] do [[22. veljače]] [[1965.]] godine imala je svoju izložbu, gdje je izložila svoje radove zajedno s još nekoliko naivnih umjetnica iz KUD-a Matija Gubec (slikarice naivke [[Cilika Dulić Kasiba]], [[Kata Rogić]], slamarke [[Marga Stipić]], [[Ana Milodanović]], [[Teza Milodanović]]) i slikara amatera. Bilo je to u Subotici, a izložba se zvala ''Amateri i naivci - Tavankut''.<ref name="clanice"/> Zbog velike pozornosti koju su privukle i povoljnih ocjena kritičara i javnosti, slamarke više nisu morale izlagati zajedno sa slikarima, nego su od onda mogle izlagati samostalno.<ref name="slamarke">[http://www.matijagubec.org.rs/slamarska.htm HKPD Matija Gubec Tavankut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120505124125/http://www.matijagubec.org.rs/slamarska.htm |date=5. svibnja 2012. }}, Slamarska sekcija, preuzeto 21. ožujka 2011.</ref> Đula i njene sestre [[Teza Milodanović|Teza]] i [[Ana Milodanović|Ana]], [[Marija Ivković Ivandekić]], [[Kata Rogić]] i ostale poznate pletilje predmeta od žitne slame (perlica, ornamenata i kruna) za proslave Dužijance te za katedralnu crkvu u Subotici i u mjesnim crkvama (u [[Đurđin]]u, [[Mala Bosna|Maloj Bosni]], [[Tavankut]]u, Žedniku i drugim selima) prvo su radile etnografske predmete kao što su dijademe, krune, perlice i vjerski simboli, a poslije su prešle na izradu slika od slame.<ref name="slamarke"/> Od [[1964.]] godine članicom je Likovne kolonije [[HKPD Matija Gubec Tavankut|HKPD Matija Gubec]] iz Tavankuta sve do [[1972.]] godine. Ukupno je izlagala na oko 40 izložbi. Knjige poezije su joj predstavljene na Književnom prelu [[Hrvatska čitaonica (Subotica)|Hrvatske čitaonice]]. Pjesme je objavljivala u [[Zvonik (časopis)|Zvoniku]], [[Subotička Danica|Subotičkoj Danici]] i u zbornicima sa susreta pjesnika [[Lira naiva]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://baza.gskos.hr/bib/22/bibl28.html |title=Lira naiva 2004. |access-date=20. prosinca 2011. |archive-date=27. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100527065437/http://baza.gskos.hr/bib/22/bibl28.html |url-status=dead }}</ref> (sudjelovala je [[2003.]] i [[2004.]] godine). Autoricom je ''kraljičke pisme'' (pjesme za žedničke ''[[kraljice]]''), svečane pjesme-himne žedničkoj crkvi napisane povodome stote obljetnice crkve sv. Marka u Žedniku<ref name="IKA"/> i pjesme posvećene Međunarodnom danu starih.<ref> ''Zvonik'', listopad 1999.: (Zv) Dan starih i bolesnih</ref> [[Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović]] joj je [[2008.]] godine objavio zbirku ''Voljena ravnica''.<ref>[http://books.google.hr/books/about/Voljena_ravnica.html?id=VPHUZwEACAAJ&redir_esc=y Google Knjige] Đula Milodanović: Voljena ravnica</ref> == Izvori == * [http://www.zvonik.rs/arhiva/173/kultura.html ''Zvonik'', br. 173] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090425052423/http://www.zvonik.rs/arhiva/173/kultura.html |date=25. travnja 2009. }} Održano treće "Književno prelo" Hrvatske čitaonice {{izvori}} {{mrva-biog-knjiž-hrvatska-vojvodina}} {{GLAVNIRASPORED:Milodanović, Đula}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Vojvodine]] [[Kategorija:Hrvatski umjetnici iz Vojvodine]] [[Kategorija:Hrvatski naivni slikari]] [[Kategorija:Životopisi, Bačka]] [[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]] [[Kategorija:Žednik]] m7k5cn97yd2s5h50x2m5zw88etq6hg9 0 264683 7616305 7615255 2026-10-10T22:03:36Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Pleistocenski sisavci|Pleistocenski sisavci]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Pleistocenske zvijeri|Pleistocenske zvijeri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616305 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Američki lav | raspon_fosila = [[pleistocen]] | status = izumrli | slika = Panthera leo atrox Sergiodlarosa.jpg | slika_opis = Rekonstrukcija američkog lava | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | genus = ''[[Panthera]]'' | species = ''[[Lav|P. leo]]'' | subspecies = '''''P. l. atrox''''' | troimeno = ''Panthera leo atrox'' | troimeno_autorstvo = ([[Joseph Leidy|Leidy]], [[1853.]]) }} '''Američki lav''' ({{lat.|Panthera leo atrox}}), isto tako poznat kao '''Sjevernoamerički''' ili '''Američki pećinski lav''', je [[izumiranje|izumrla]] zvijer iz porodice [[felidae|mačaka]] koju danas poznajemo po [[fosil]]ima. Američki lav je bio endemičan u Sjevernoj Americi tijekom pleistocena. Po svojoj veličini je sličan [[Eurazija|eurazijskom]] [[pećinski lav|pećinskom lavu]], najvećoj mački koja je ikada živjela, a bio je oko 25% veći od modernog afričkog [[lav]]a.<ref>SDNHM Fossil Mysteries Field Guide: American lion. Accessed 7/31/07. [http://www.sdnhm.org/exhibits/mystery/fg_lion.html http://www.sdnhm.org/exhibits/mystery/fg_lion.html]</ref><ref>Yukon Beringia Interpretive Centre - American Lion. Accessed 2008-08-13. [http://www.beringia.com/02/02maina5.html http://www.beringia.com/02/02maina5.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041210080545/http://www.beringia.com/02/02maina5.html |date=10. prosinca 2004. }}</ref> Neke procjene govore da je težio više od 380 kilograma. == Opis == Američki lav je izumrla životinja podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Bio je dug između 3 i 3.7 metara, te veći od također izumrle vrste ''Panthera leo fossilis'' i od modernog [[sibirski tigar|sibirskog tigra]]. Tjelesna struktura ovih lavova dobro je poznata. Njihovi zubi nalikuju onima kod modernih lavova, iako su znatno veći. Vrebali su [[jelen]]e, sjevernoameričke konje (sada izumrli), američke [[bizon]]e, [[mamut]]e i ostale velike [[biljojed]]e. Proširio se iz Amerike u Aljasku i Peru te je izumro prije oko 10 000 godina. == Popularna kultura == Američki lav je bio opisan u [[BBC]]-evim dokumentarnim serijama Ice Age Death Trap, Prehistoric America i Monster we Met, te je njegovu ulogu imao [[lav|afrički lav]]. ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20041210080545/http://www.beringia.com/02/02maina5.html American lion], by C. R. Harrington, from Yukon Beringia Interpretative Center. * [http://dml.cmnh.org/1996Aug/msg00152.html Hoyle and cavetigers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160113013735/http://dml.cmnh.org/1996Aug/msg00152.html |date=13. siječnja 2016. }}, from the Dinosaur Mailing List (Groiss). == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pleistocenske zvijeri]] [[Kategorija:Izumrle pantere]] j0evlbzr6j2wfrj5x6lyxpksaml5453 0 266411 7616121 7323627 2026-10-10T16:10:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616121 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=Prvi zagorski partizanski odred |slika= |opis slike= |osnovana datum=[[17. ožujka]] [[1942.]] |ukinuta datum=[[1945.]] |period=[[Drugi svjetski rat]] |država={{Z|NDH}} [[Nezavisna Država Hrvatska]] |odanost=[[Antifašizam]] |grana=[[kopnena vojska]] |vrsta=[[pješaštvo]] |uloga= |specijalizacija= |veličina=odred |zapovjedna struktura= |vojarna oznaka= |sjedište= |nadimak= |zaštitnik= |geslo=''Smrt fašizmu, sloboda narodu!'' |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= 1945. |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici=[[Ivan Krajačić]] |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Prvi zagorski partizanski odred''', osnovan je tijekom [[ožujak|ožujka]] [[1942.]]<ref name ="zbornik">Zbornik ''Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi'' (Osnivanje Zagorskog partizanskog odreda), uredio Vlado Stopar, Epoha, Zagreb 1959., str. 61. - 85.</ref> kod [[Zlatar]]a. Odred je bio prva veća [[Partizani u Hrvatskoj|partizanska]] vojna postrojba u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]]. Odred je imao oko 147 boraca, djelovao je kao tipično partizanska jedinica, iznenadno je napadao i potom se brzo povlačio na [[Ivančica|Ivančicu]], [[Medvednica|Medvednicu]] ili [[Žumberačko gorje]], izbjegavajući frontalne sukobe. Veće akcije tog odreda bile su napad na [[Veliko Trgovišće]], [[Ludbreg]], [[Hum na Sutli]].<ref>[http://www.slobodnajugoslavija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=69:u-zagorju-neprijatelj-nema-mira&catid=16:bitke-nor-a&Itemid=30 U zagorju neprijatelj nema mira, na portalu slobodna jugoslavija.org] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Osnutak == Kako je već bilo neorganiziranih pokušaja [[NOB|oslobodilačkih]] akcija, ukazala se potreba da se nešto smislenije napravi u [[Hrvatsko zagorje|Zagorju]], zato je [[28. veljače]] [[1942.]] održan je u [[Bedekovčina|Bedekovčini]] prošireni sastanak Okružnoga komiteta [[Komunistička partija Hrvatske|KPH]] [[Krapina]]. Sastanku je nazočio kao delegat CK KPH [[Marko Belinić]], koji je iznio plan za dizanje ustanka u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]] i rasporedio dužnosti. Sastanku su još nazočili Edo Leskovar, Lacko Jakuš, Antun Jakuš, AIojz Čleković, Ivan Jadan i August Herceg.<ref>[http://vinovo.magnify.net/video/Hrvatsko-Zagorje-u-revoluciji-C Hrvatsko zagorje u revoluciji, s portala vinovo.magnify.net]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Nakon toga osnovana je prva zagorska oružana jedinica [[17. ožujka]] [[1942.]], iznad [[Brdovec|Brdovca]], u kleti u vinogradu. Za zapovjednika je postavljen Ivan Sokolić - Fabijan, a za političkog komesara Pavel Videković.<ref name ="zbornik"/> Uskoro nakon toga je došlo do osnivanja Zagorskoga odreda (čete), koja je bila sastavljena od tri partizanske skupine: [[Stubica|stubičke]], [[zlatar]]ske i [[Klanjec|klanječke]], koje su djelovale u tri različita [[kotar]]a. Zapovjednik odreda je bio [[Ivan Krajačić]], a [[komesar]] [[Marko Belinić]].<ref name ="zbornik"/> == Borci Prvoga zagorskoga partizanskoga odreda == Danas se zna za većinu boraca, ali ne i za sve, popis boraca koji je naveden dolje, prikupljen je iz ''Zbornika Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi''<ref name ="zrtve">Zbornik ''Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi'' (Popis poginulih boraca i žrtava fašističkog terora), Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb 1959., str. 381. - 469.</ref> Borci iz Lobora: **Franjo Sambol, ubile ga ustaše u Zlataru 1944. Borci iz [[Kupljenovo|Kupljenova]]: **Josip Jandras – poginuo za prvih borbi u Zagorju **Stjepan Tucman – poginuo za prvih borbi u Zagorju **Bzik – ime nepoznato Borci iz [[Pojatno|Pojatna]]: **Stjepan Filković – ranjen za vrijene prvih borbi u Zagorju, uhvaćen i strijeljan **Stjepan Zebec – uhićen, otjeran u Jasenovac, poslije rata živio u Zagrebu **Stjepan Misir – poslije rata radi u Vodnoj zajednici [[Kupljenovo]] **Karlo Zebec – uhićen, bio u logoru, poslije rata radi u bolnici na Rebru **Slavko Vidak – poginuo **Nikola Jandras – poginuo prilikom borbi za [[Ludbreg]] Borci iz [[Bregovljana|Bregovljane]]: **Nikola Saša – kapetan [[JNA]], **Stjepan Bzik – poslije rata živi u [[Pušća|Pušći]] Borci iz [[Hruševec|Hruševca]]: **Mirko Barilović – zarobljen, poginuo u [[Jasenovac|Jasenovcu]] **Josip Milić – zarobljen, poginuo u Jasenovcu Borci iz [[Prigorje Brdovečko|Brdovečkoga Prigorja]]: **Škrba – ime nepoznato, poginuo **Josip Širanović Borci iz [[Jakovlje|Jakovlja]]: **[[Ivan Krkač]] (politički [[komesar]] 1. čete) – poginuo **Barica Krkač – ustaše su ju zarobile prilikom razbijanja Vračarićeve grupe, i izmrcvarenu vodili po selima, poginula je u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] **jedan omladinac [[SKOJ]]-evac – ime i prezime nepoznato **Franjo Kuhta **Ivan Coha – kasnije poginuo **Đuro Đunđek – ubijen u logoru **Ivan (?) Svetek Borci iz [[Gornja Stubica|Gornje]] i [[Donja Stubica|Donje Stubice]]: **Milan Kuren Gubec **jedan član Partije – ime i prezime nepoznato **Tomo Nikoličić **Ivan Landripet **Franjo Lacković Borci iz [[Mokrice|Mokrica]]: **jedan čuvar u tvornici – ime i prezime nepoznato **Ljudevit Lončar – zarobljen i ubijen u Jasenovcu **Božo Lončar – zarobljen i ubijen u Jasenovcu **Josip Ščitnik **Dva borca iz [[Posavina|Posavine]] – imena i prezimena nepoznata **Petar Lončar Borci iz [[Veliko Trgovišće|Velikog Trgovišća]]: **[[Franjo Tuđman]] – omladinski rukovodioc Borci iz [[Brdovec|Brdovca]]: **Pavao Belokan – seljak, poginuo izdajom **Joža Širanović – radnik Borci iz [[Novaki (Sveta Nedelja)|Novaka (Sveta Nedelja)]]: **Pavel Videković – seljak **Tomaš Čahanić – seljak **Andrija Benceković – seljak Borci iz [[Rakitje|Rakitja]]: **Ivan Sokolčić – seljak, poginuo Borci iz Horvata: **Ignac Pipić – seljak **Tomaš – seljak Borci iz [[Oroslavje|Oroslavja]]: **dva brata Lončara [[File:Vito Globočnik - Franjo Bajt, portret iz logora, 1943.jpg|thumb|Vito Globočnik - Franjo Bajt, portret iz logora, 1943.]] Borci iz [[Zagreb]]a: **Blaž Valin – sindikalni dužnosnik, poginuo **Stjepan Glumpak – radnik, bio potpukovnik [[JNA]] **jedan krojač vojne bolnice – ime i prezime nepoznato **jedan stari građevinski radnik – ime i prezime nepoznato **radnik Nikola – prezime nepoznato **Tramvajski radnik – ime i prezime nepoznato **Maček – metalski radnik, ime nepoznato **jedan mladi [[Židovi|židov]] – ime i prezime nepoznato **Franjo Bajt – krojač, bivši časnik JNA **Dragutin Petrović, sindikalni funkcioner, poginuo, **Lazo Vračarić, kasnije pronevjerio oko 45 mil. DM; u Partizane otišao nakon atentata pre kinom Zvonimir na tri osobe<ref>[http://www.spiegel.de/spiegel/print/d-42713705.html Unser Lazo], ''Spiegel'', 5/1973. {{deu oznaka}}</ref> Borci iz [[Dugo Selo|Dugog Sela]]: **dvojica seljaka – imena i prezimena nepoznata **drug sa [[Žumberak|Žumberka]] – ime i prezime nepoznato Borci iz [[Sušak]]a: **Tomislav Radić – učitelj, poginuo herojskom smrću Borci iz [[Bedekovčina|Bedekovčine]] i [[Poznanovec|Poznanovca]]: **Alojz Čleković – poginuo **Valent Jakuš – poginuo **Pavao Jakuš – poginuo **Milan Vidiček – poginuo **Josip Jurin – poginuo **Viktor Vidiček – poginuo **Vilča Vidiček – poginuo **Rudi Vidiček **Marko Mrkoci **Dragec Glumpak – sekretar kotarskog komiteta [[Ivanec]] **Draga Jakuš **Franc Jakuš **Ludva Vidiček **Kata Vidiček **Gustav Jurin **Štef Pozaić **Gabro Mrkoci **Josip Vidiček **Ruda Novosel **Josip Novosel **Josip Mrkoci **Blaž Jakuš **Lacko Jakuš **Tonč Jakuš **Janko Čajko **Josip Špiranec **Mato Špiranec **Antun Špiranec **Ivan Špiranec **Alojz Špiranec **Ivan Jadan **Jura Glumpak – ubijen **Antun Pilek **Franjo Pilek **Viktor Car **Gabro Jug **Viktor Jakuš – poginuo **Josipa Špiranec – poslije ju je uhitio i ubio [[gestapo]]vac u [[Začretje|Začretju]] [[1943.]] godine. == Pogledajte i ove stranice == * [[Prvi zagrebački partizanski odred]] * [[Popis postrojba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske]] == Literatura == * Zbornik ''Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi'', uredio Vlado Stopar, Epoha, Zagreb, 1959. * ''Zagrebački partizanski odred'', Spektar, Zagreb, 1972. == Izvori == {{izvori}} [[kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Odredi NOVJ-a]] [[Kategorija:Povijest Hrvatskog zagorja]] 4r0k81eq7ib7rfak2uin0j9ycwf8mwq 0 267656 7616156 6910306 2026-10-10T17:47:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616156 wikitext text/x-wiki U [[zrakoplovstvo|zrakoplovstvu]], ''' Zbornik zrakoplovnih informacija''' ([[engleski|engl.]] '''AIP''' – '''A'''eronautical '''I'''nformation '''P'''ublication), publikacija koju je definirala [[Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva]] kao službenu objavu državnih vlasti koja sadrži vrijedeće zrakoplovne informacije bitne za zračnu plovidbu. Osmišljen je kao priručnik s iscrpnim podatcima o propisima, postupcima i drugim informacijama važnim za let [[zrakoplov]]a u državi na koju se odnosi. Obično se izdaje u ime uprave civilnoga zrakoplovstva određene zemlje. ===Pregled=== Struktura i sadržaj AIP-a su standardizirani međunarodnim ugovorom preko ICAO-a. AIP uobičajeno ima tri dijela: "''GEN''" (općenito), "''ENR''" (putno) i "''AD''" (zračne luke). Dokument sadrži brojne detaljne karte od kojih su većina sastavni dio "''AD''" dijela, s detaljima i kartama svih javnih [[Zračna luka|zračnih luka]]. AIP podliježe redovnim obnovama i revizijama u propisanim ciklusima. Za značajnije operativne promjene informacija, koristi se ciklus poznat kao "''AIRAC''" (zrakoplovni podatci o propisima i kontroli): revizija se provodi svakih 56 dana (dvostruki "''AIRAC''" ciklus) ili svakih 28 dana (pojedinačni "''AIRAC''" ciklus). Ove promjene se šalju unaprijed kako bi svi korisnici mogli ažurirati zrakoplovne podatke u svojim [[Sustav za upravljanje leta|Sustavima za upravljanje leta]]. Neznatne promjene objavljuju se u redovnim izdanjima. U nekim zemljama AIP je neslužbeno poznat kao ''Priručnik pilota''. === Elektronički AIP === [[Eurocontrol]] je objavio specifikacije za elektronički AIP (eAIP).<ref>[https://web.archive.org/web/20080921123432/http://www.eurocontrol.int/aim/public/standard_page/eaip_specification.html EUROCONTROL - Specification<!-- Bot generated title -->]</ref> Cilj eAIP specifikacije je uskladiti strukturu i predstavljanje AIP-a za digitalne medije.<ref>[https://web.archive.org/web/20080421172919/http://www.eurocontrol.int/aim/public/standard_page/eaip.html EUROCONTROL - Electronic Aeronautical Information Publications (eAIP)<!-- Bot generated title -->]</ref> U tom smislu, digitalno izdanje papirnate inačice AIP-a obično je dostupno u [[PDF]] formatu, dok je elektronički AIP uz PDF dostupan i u drugim oblicima, prikladnijim za elektroničko razmjenjivanje i za čitanje na [[zaslon]]u. Mnoge zemlje svijeta pružaju digitalni AIP bilo na [[kompaktni disk|kompaktnom disku]], uz pretplatu ili na [[web stranica]]ma. ==Vanjske poveznice== *[[Eurocontrol]] **[https://web.archive.org/web/20071024135038/http://www.eurocontrol.int/aim/public/standard_page/web_eur.html Europski AIP] **[http://www.ead.eurocontrol.int/publicuser/public/pu/login.jsp slobodni pristup europskim izdanjima AIP-a] **[https://web.archive.org/web/20071024140312/http://www.eurocontrol.int/aim/public/standard_page/web_af.html Afrički AIP] **[https://web.archive.org/web/20070610001528/http://www.eurocontrol.int/aim/public/standard_page/web_ap.html Azijsko-pacifički AIP] **[https://web.archive.org/web/20071024142053/http://www.eurocontrol.int/aim/public/standard_page/web_me.html AIP Srednjeg Istoka] **[https://web.archive.org/web/20070610001528/http://www.eurocontrol.int/aim/public/standard_page/web_na.html AIP Sjeverne, Središnje Amerike i Kariba] **[http://www.eurocontrol.int/aim/public/standard_page/web_sa.html AIP Južne Amerike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101230144447/http://www.eurocontrol.int/aim/public/standard_page/web_sa.html |date=30. prosinca 2010. }} **[http://www.eurocontrol.int/aim/public/standard_page/web_mil.html Vojni AIP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071024142045/http://www.eurocontrol.int/aim/public/standard_page/web_mil.html |date=24. listopada 2007. }} *Države s elektronskim AIP izdanjima **[http://www.cra.gov.ar/dta/ais/aip.php Argentina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090310171445/http://www.cra.gov.ar/dta/ais/aip.php |date=10. ožujka 2009. }} **[http://www.armats.com/rus/sai/products/eaip/html/index-en-GB.html Armenija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080927072259/http://www.armats.com/rus/sai/products/eaip/html/index-en-GB.html |date=27. rujna 2008. }} **[http://www.airservices.gov.au/publications/aip.asp?pg=10 Australija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110301050216/http://www.airservices.gov.au/publications/aip.asp?pg=10 |date=1. ožujka 2011. }} **Azerbajdžan (CD-ROM) **[http://www.belgocontrol.be/belgoweb/publishing.nsf/Content/Operational Belgija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080524062714/http://www.belgocontrol.be/belgoweb/publishing.nsf/Content/Operational |date=24. svibnja 2008. }} **[http://www.aisweb.aer.mil.br/aisweb/aip_brasilMain.do Brazil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100610174547/http://www.aisweb.aer.mil.br/aisweb/aip_brasilMain.do |date=10. lipnja 2010. }} **[http://www.navcanada.ca/NavCanada.asp?Language=en&Content=ContentDefinitionFiles\Publications\AeronauticalInfoProducts\AIP\default.xml Kanada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130827155016/http://navcanada.ca/NavCanada.asp?Language=en&Content=ContentDefinitionFiles%5CPublications%5CAeronauticalInfoProducts%5CAIP%5Cdefault.xml |date=27. kolovoza 2013. }} **[http://portal.aerocivil.gov.co/portal/page/portal/Aerocivil_Portal_Internet/ais_informacion_aeronautica/aip Kolumbija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707053408/http://portal.aerocivil.gov.co/portal/page/portal/Aerocivil_Portal_Internet/ais_informacion_aeronautica/aip |date=7. srpnja 2011. }} **[http://www.aipchile.cl/ Čile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110608205624/http://www.aipchile.cl/ |date=8. lipnja 2011. }} **[http://lis.rlp.cz/ais_data/www_main_control/frm_en_aip.htm Češka] **[http://aip.eans.ee/index.aw/set_lang_id=3 Estonija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100330160428/http://aip.eans.ee/index.aw/set_lang_id=3 |date=30. ožujka 2010. }} **[https://ais.fi/ais/eaip/en/ Finska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210505214553/https://ais.fi/ais/eaip/en/ |date=5. svibnja 2021. }} **[http://www.sia.aviation-civile.gouv.fr/ Francuska] (na [http://www.sia.aviation-civile.gouv.fr/html/frameset_aip_fr.htm francuskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081113160205/http://www.sia.aviation-civile.gouv.fr/html/frameset_aip_fr.htm |date=13. studenoga 2008. }} i [http://www.sia.aviation-civile.gouv.fr/html/frameset_aip_uk.htm engleskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081124220819/http://www.sia.aviation-civile.gouv.fr/html/frameset_aip_uk.htm |date=24. studenoga 2008. }}) **Mađarska (preko europske AIP baze podataka) **[http://www.iaa.ie/safe_reg/iaip/ Irska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091216141016/http://www.iaa.ie/safe_reg/iaip/ |date=16. prosinca 2009. }} **Letonija (preko europske AIP baze podataka) **[http://aip.dca.gov.my/ Malezija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111102145631/http://aip.dca.gov.my/ |date=2. studenoga 2011. }} **Moldavija – Republika Moldavija (samo CD-ROM) **[http://www.aip.net.nz/default.aspx Novi Zeland] **[http://www.ippc.no Norveška] **[https://web.archive.org/web/20111024015558/http://ais.pansa.pl/aip/ Poljska] **Portugal (preko europske AIP baze podataka) **Rumunjska (preko europske AIP baze podataka) **[http://www.caas.gov.sg/caas/en/Regulations_And_Guidelines/Rules_and_Regulations/ATS/AIP/?__locale=en Singapur] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100528200034/http://www.caas.gov.sg/caas/en/Regulations_And_Guidelines/Rules_and_Regulations/ATS/AIP/?__locale=en |date=28. svibnja 2010. }} **[http://www.lps.sk/aim Slovačka] **[http://www.sloveniacontrol.si/acrobat/aip/eaip/Operations/history-en-GB.html Slovenija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101120070141/http://www.sloveniacontrol.si/acrobat/aip/eaip/Operations/history-en-GB.html |date=20. studenoga 2010. }} **[http://www.aena.es/csee/Satellite?cid=1078418725020&pagename=subHome&Language=ES_ES&SMO=1&SiteName=NavegacionAerea&Section=7&c=Page&MO=2 Španjolska] **[http://lfv.se/sv/FPC/IAIP/ Švedska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100822054509/http://www.lfv.se/sv/FPC/IAIP/ |date=22. kolovoza 2010. }} **[http://eaip.caa.gov.tw/ Republika Kina na Tajvanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210506194112/http://eaip.caa.gov.tw/ |date=6. svibnja 2021. }} **[http://www.ais-netherlands.nl/aim/index.html Nizozemska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100819171853/http://www.ais-netherlands.nl/aim/index.html |date=19. kolovoza 2010. }} **[http://www.nats-uk.ead-it.com/public/index.php%3Foption=com_content&task=blogcategory&id=165&Itemid=3.html Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210421155017/http://www.nats-uk.ead-it.com/public/index.php%3Foption%3Dcom_content%26task%3Dblogcategory%26id%3D165%26Itemid%3D3.html |date=21. travnja 2021. }} **[http://www.naco.faa.gov/index.asp?xml=naco/onlineproducts Sjedinjene Američke Države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527102304/http://www.naco.faa.gov/index.asp?xml=naco%2Fonlineproducts |date=27. svibnja 2010. }} **[http://info.mot.gov.il/EN/index.php?option=com_content&view=article&id=153&Itemid=64 Izrael] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100525030632/http://info.mot.gov.il/EN/index.php?option=com_content&view=article&id=153&Itemid=64 |date=25. svibnja 2010. }} == Literatura == *http://www.icao.int/icaonet/anx/info/an15_info_en.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100601233119/http://www.icao.int/icaonet/anx/info/an15_info_en.pdf |date=1. lipnja 2010. }} ICAO Annex 15: Zrakoplovne informacije na [[ICAO]] web stranici *[http://www.eurocontrol.int/aim/public/standard_page/qm_airacadh_intro.html AIRAC Adherence and AIRAC Calendar 2010-2020] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610001528/http://www.eurocontrol.int/aim/public/standard_page/qm_airacadh_intro.html |date=10. lipnja 2007. }} pri [[Eurocontrol]] AIM web stranici == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Zrakoplovstvo]] r1r0h7m14mcgt2r8aj3luqpjhh6ighp 0 269318 7616078 7609570 2026-10-10T13:21:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616078 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Wilco | Img = Wilco.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Chicago]], [[Illinois]], [[SAD]] | Prebivalište = | Žanr = [[alternativni rock]], [[alternativni country]], [[folk rock]], [[eksperimentalni rock]] | Djelatno_razdoblje = 1994. - | Producentska_kuća = [[Nonesuch Records|Nonesuch]], [[Reprise Records|Reprise]] | Angažman = [[Uncle Tupelo]], [[Loose Fur]], [[The Autumn Defense]], [[7 Worlds Collide]], [[Billy Bragg]] | URL = [http://www.wilcoworld.net/ wilcoworld.net] | Sadašnji članovi = [[Jeff Tweedy]]<br />[[John Stirratt]]<br />[[Nels Cline]]<br />[[Glenn Kotche]]<br />[[Pat Sansone]]<br />[[Mikael Jorgensen]] | Bivši članovi = [[Leroy Bach]]<br />[[Max Johnston]]<br />[[Jay Bennett]]<br />[[Bob Egan]]<br />[[Ken Coomer]] }} '''Wilco''' je američki [[alt-rock]] sastav osnovan u [[Chicago|Chicagu]] u [[Illinois]]u. Ime sastava je izvedenica od "will comply", radioamaterskog izraza za "razumijem". Godine 1994. osnovali su ga preostali članovi [[alt-country]] sastava [[Uncle Tupelo]] nakon odlaska pjevača [[Jay Farrar|Jaya Farrara]]. Postava Wilca često se mijenjala, a jedini prvotni članovi ostali su pjevač [[Jeff Tweedy]] i basist [[John Stirratt]]. Od početka 2004., ostali trenutačni članovi su gitarist [[Nels Cline]], multiinstrumentalisti [[Pat Sansone]] i [[Mikael Jorgensen]] te bubnjar [[Glenn Kotche]]. Wilco je objavio sedam studijskih albuma, dvostruki koncertni album i tri suradnička izdanja: dva s [[Billy Bragg|Billyjem Braggom]] i jedan s [[The Minus 5]]. Glazba sastava inspirirana je raznolikim glazbenicima i stilovima, među kojima su i [[Bill Fay]] i [[Television (sastav)|Television]], a i sâm je izvršio utjecaj na mnoge predstavnike modernog alternativnog rocka. Sastav je na debitantskom albumu ''[[A.M. (album)|A.M.]]'' (1995.) nastavio s alternativnim countryjem u stilu Uncle Tupela, ali je otada u svoju glazbu uveo eksperimentalne aspekte, uključujući elemente alternativnog rocka i klasičnog popa. Wilco je privukao medijsku pažnju svojim četvrtim albumom, ''[[Yankee Hotel Foxtrot]]'' (2002.), i kontroverzama koje su ga okruživale. Nakon što je snimanje dovršeno, [[Reprise Records]] je odbio album i otpustio Wilco iz svojeg izdavačkog kataloga. U sklopu izlazne ugovorne klauzule, Reprise je sastavu besplatno dao prava na album. Nakon što je album djelomično objavio na svojoj službenoj stranici, Wilco ga je 2002. prodao [[Nonesuch Records]]u. Obje izdavačke kuće bile su podružnice [[Warner Music Group]], što je navelo jednog kritičara da kaže kako je album pokazao "kako je glazbena industrija na početku 21. stoljeća bila poremećena".<ref>{{cite news |last=Fricke |first=David |url=http://www.rollingstone.com/artists/wilco/albums/album/322307/review/5946403/yankee_hotel_foxtrot |title=Yankee Hotel Foxtrot |publisher=[[Rolling Stone]] |date=2002-05-09 |access-date=23. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061021184320/http://www.rollingstone.com/artists/wilco/albums/album/322307/review/5946403/yankee_hotel_foxtrot |archive-date=21. listopada 2006.}}</ref> ''Yankee Hotel Foxtrot'' je najuspješniji album Wilca do danas, prodan u više od 590.000 primjeraka. Wilco je za svoj peti studijski album iz 2004., ''[[A Ghost Is Born]]'', osvojio dva [[Grammy]]ja, među kojima i onaj za najbolji album alternativne glazbe. Sedmi studijski album, ''[[Wilco (The Album)]]'', sastav je objavio 30. lipnja 2009. == Povijest == === Formiranje === {{Glavni|Uncle Tupelo}} Wilco je formiran nakon raspada utjecajnog alt-country sastava [[Uncle Tupelo]]. Pjevač [[Jay Farrar]] napustio je sastav 1994. zbog teškog odnosa s drugim pjevačem i autorom [[Jeff Tweedy|Jeffom Tweedyjem]].<ref>{{cite news |last=Blackstock |first=Peter |url=http://www.nodepression.net/issues/nd01/sonvolt.html |title=Jay Farrar Traces a Path Away from Uncle Tupelo |publisher=No Depression |date=1995 |access-date=2010-06-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928002617/http://www.nodepression.net/issues/nd01/sonvolt.html |archive-date=28. rujna 2007.}}</ref> I Tweedy i Farrar pokušavali su formirati sastav odmah nakon raspada. Tweedy je uspio zadržati cijelu postavu Uncle Tupela izuzev Farrara, uključujući basista Johna Stirratta, bubnjara [[Ken Coomer|Kena Coomera]] i multiinstrumentalista [[Max Johnston|Maxa Johnstona]]. Angažirao je i gostujućeg gitarista Uncle Tupela [[Brian Henneman|Briana Hennemana]] iz [[Bottle Rockets]]a, koji je svirao na mnogim pjesmama na debitantskom albumu Wilca, ''[[A.M. (album)|A.M.]]''<ref name="undertowmusic.com">{{Citiranje časopisa |url=http://www.undertowmusic.com/messageboards/viewtopic.php?f=20&t=3926&p=26462#p26462 |title=Undertownmusic.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20081220011754/http://www.undertowmusic.com/messageboards/viewtopic.php?f=20&t=3926&p=26462#p26462 |archive-date=20. prosinca 2008. |access-date=23. lipnja 2010.}}</ref> Sastav je htio sačuvati ime Uncle Tupelo, ali se na kraju odlučio za novo ime.<ref>{{cite news |last=Sheridan |first=Phil |title=Roger, Wilco |publisher=Magnet |date=Veljača 1995.}}</ref> Nazvali su se "Wilco", izvedenici od radioamaterskog izraza "Will Comply",{{sfn|Kot|2004|p=89}} što je bio izbor koji je Tweedy nazvao "prilično ironičnim za rock sastav".<ref name="CBS News Sunday Morning">Cynthia Bowers (23. kolovoza 2009.). "A Summer Song", CBS News Sunday Morning</ref> === ''A.M.'' i ''Being There'' === Nakon suradnje sa [[Syd Straw|Sydom Strawom]] na obradi pjesme [[Ernest Tubb|Ernesta Tubba]], "The T.B. is Whipping Me" (objavljenoj u rujnu 1994. na kompilaciji ''Red Hot + Country''), Wilco je počeo snimati pjesme za ''[[A.M. (album)|A.M.]]'', njihov prvi studijski album, u studiju Easley u lipnju 1994.<ref name="undertowmusic.com"/><ref name="Pillar of Alt"/><ref>{{cite news |last=Dawne |first=Vanessa |title=Wilco |publisher=Pop Culture Press |year=1995}}</ref> Demovrpca s tih snimanja poslana je šefovima [[Reprise Records]]a, podružnici [[Warner Brothers]]a, a kuća je s Tweedyjem potpisala ugovor. Iako je Tweedy izjavio da je htio kolaborativniji projekt nego što je to bio Uncle Tupelo, samo se njegovo ime pojavilo u ugovoru s Repriseom.{{sfn|Kot|2004|p=92}} Tweedy je zahtijevao autorske honorare za druge članove sastava, ali je na kraju na albumu završila samo jedna pjesma s dodatnim potpisom — "It's Just That Simple" Johna Stirratta. Bila je to posljednja pjesma Wilca koju je sam napisao neki član osim Tweedyja.{{sfn|Kot|2004|p=92}} Stilski slična Uncle Tupelu, glazba na ''A.M.'' opisivana je kao otvoreni alternativni country rock, što je Tweedy kasnije opisao kao "pokušaj da se privuče ciljana publika".<ref>{{cite news |last=Cameron |first=Keith |title=Last Twang in Town |publisher=Vox |date=Svibanj 1997.}}</ref> ''A.M.'' se popeo na 27. mjesto na ''[[Billboard (časopis)|Billboardovoj]]'' ljestvici Top Heatseekers, mnogo slabije od debitantskog albuma novog sastava Jaya Farrara, [[Son Volt]].<ref>{{cite news |title=Heatseekers |publisher=Billboard |date=1995-04-15}}</ref><ref>{{cite news |title=The Billboard 200 |publisher=Billboard |date=1995-10-07}}</ref> Album je dočekan skromnim recenzijama, iako se našao na 35. poziciji u godišnjem izboru kritičara ''[[Village Voice]]a'' [[Pazz & Jop]] za 1995. godinu.<ref>{{cite news |last=George-Warren |first=Holly |url=http://www.rollingstone.com/artists/wilco/albums/album/230153/review/5942185/am |title=Wilco: ''A.M.'' |publisher=Rolling Stone |date=1998-02-02 |access-date=23. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061021184804/http://www.rollingstone.com/artists/wilco/albums/album/230153/review/5942185/am |archive-date=21. listopada 2006.}}</ref><ref>{{cite web |last=Erlewine |first=Stephen Tomas |url=http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:kmmyxdyboolk |title=''A.M.'' > Overview |publisher=Allmusic |accessdate=2007-07-09}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.robertchristgau.com/xg/pnj/pjres95.php |title=The 1995 Pazz & Jop Critics Poll |publisher=The Village Voice |accessdate=2007-07-11}}</ref> Kako je slabije dočekan i na tržištu i među kritikom od albuma Son Volta, članovi Wilca doživjeli su ''A.M.'' kao neuspjeh.{{sfn|Kot|2004|p=97}} Ubrzo nakon izdanja albuma, sastavu se pridružio multiinstrumentalist [[Jay Bennett]], čime je Wilco dobio klavijaturista i još jednog gitarista. Wilco je koncertni debi ostvario 17. studenog 1994. u Cicero's Basement Baru u [[St. Louis]]u u [[Missouri]]ju (za tu priliku sastav je najavljen kao "Black Shampoo").<ref>{{cite news |last=Kuelker |first=Michael |title=New Wilco Satisfies Tupelo Fans |publisher=St. Louis Dispatch |date=1994-11-19}}</ref> Tijekom turneje za ''A.M.'', koja se sastojala od dvjestotinjak nastupa, Tweedy je počeo pisati pjesme za drugi album. Stihovne teme pjesama odražavale su odnos između glazbenog umjetnika i slušatelja; Tweedy je odabrao tu temu jer je pokušavao izbjeći bazu obožavatelja alternativnog countryja. Ken Coomer je objasnio:{{sfn|Kot|2004|p=110–111}}</ref> <blockquote>"Cijela ta stvar s ''[[No Depression (časopis)|No Depression]]'' nama je bila vrlo smiješna jer se činilo kako su ljudi zaboravili da je Jeff bio veći obožavatelj punk-rocka nego countryja. To je dovelo do situacija u kojima smo mijenjali instrumente na "Misunderstood", gdje ja sviram gitaru."</blockquote> Mnoge pjesme snimljene su s tom temom, između ostalih "Sunken Treasure" i "Hotel Arizona",{{sfn|Kot|2004|p=112}} no Wilco je snimao i pjesme u stilu ''A.M.-a''<ref name="ND">{{cite news |last=Blackstock |first=Peter |url=http://www.nodepression.net/issues/nd05/wilco.html |title=Being There, Doing That |publisher=No Depression |date=Rujan 1996. |access-date=23. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928002630/http://www.nodepression.net/issues/nd05/wilco.html |archive-date=28. rujna 2007.}}</ref> Album su nazvali ''[[Being There (album)|Being There]]'' po [[Being There|po istoimenom filmu]] s [[Peter Sellers|Peterom Sellersom]]. Sastav je tijekom snimanja prolazio kroz neke privatne promjene. Max Johnston je otišao jer je vjerovao kako se njegova uloga umanjila u odnosu na Bennettovu; na jednoj ga je pjesmi zamijenio violinist Jesse Greene jer je sastav smatrao kako on ne može odsvirati tu dionicu. Bob Egan iz [[Freakwater]]a na kratko se pridružio sastavu u studiju, svirajući pedal steel gitaru na "Far, Far Away" i "Dreamer in My Dreams", a u rujnu 1996. je postao službeni član.{{sfn|Kot|2004|p=115, 119}} Za razliku od snimanja ''A.M.'', sastav u drugom pokušaju nije bio vičan produciranju hit-pjesme.{{sfn|Kot|2004|p=114}} Snimanje je iznjedrilo 19 pjesama, previše za jedan album. Tweedy je bio zabrinut zbog visoke prodajne cijene za koju bi se prodavao dvostruki album (bar 30 dolara), pa je zamolio Reprise Records da ga objavi kao dvostruki album po cijeni običnog (17,98 dolara ili manje). Reprise je pristao na to pod uvjetom da dobiju dio tantijema za album koji pripadaju Wilcu. 2003. je procijenjeno da je sastav tim dogovorom izgubio gotovo 600.000 dolara, ali Tweedy je bio zadovoljan.{{sfn|Kot|2004|p=116}} ''Being There'' je naišao na dobar kritički prijem u nekoliko istaknutih publikacija, uključujući ''[[Rolling Stone]]''.<ref name="ND"/><ref>{{cite web |last=Ankeny |first=Jason |url=http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:varvad6ky8wn |title=Being There > Overview |publisher=Allmusic |accessdate=2007-07-11}}</ref><ref>{{cite news |last=Kot |first=Greg |url=http://www.rollingstone.com/artists/wilco/albums/album/240156/review/5946124/being_there |title=Being There |publisher=Rolling Stone |date=1996-10-24 |access-date=23. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070619094452/http://www.rollingstone.com/artists/wilco/albums/album/240156/review/5946124/being_there |archive-date=19. lipnja 2007.}}</ref> Album je dosegnuo 73. poziciju na ''Billboardovoj'' ljestvici albuma,<ref>{{cite news |title=The ''Billboard'' 200 |publisher=Billboard |date=1996-11-16}}</ref> što je bio značajan napredak u odnosu na ''A.M.'', te se smjestio na 14. poziciju u kritičkom izboru Pazz & Jop za 1996.<ref>{{cite news |url=http://www.robertchristgau.com/xg/pnj/pjres96.php |title=The 1996 Pazz & Jop Critics Poll |publisher=The Village Voice |accessdate=2007-07-11}}</ref> === ''Summerteeth'' i ''Mermaid Avenue'' === U studenom 1997. Wilco je ušao u studio [[Willie Nelson|Willieja Nelsona]] u [[Spicewoodu]] u [[Teksas]]u kako bi snimio svoj treći studijski album.{{sfn|Kot|2004|p=138}} Album je stihovno bio inspiriran bračnim problemima Tweedyja i njegove supruge, kao i književnošću dvadesetog stoljeća.{{sfn|Kot|2004|p=135}} Tweedy se uvelike oslanjao na Bennetta da pridonese glazbom za pjevačeve "odvažne, ali depresivne" stihove.{{sfn|Kot|2004|p=140–141}} Wilco je snimio nekoliko pjesama, uključujući "Via Chicago" i "She's a Jar", ali je opet počeo raditi na drugom projektu prije okupljanja pjesama na albumu.{{sfn|Kot|2004|p=138}} [[Datoteka:Woody Guthrie 2.jpg|lijevo|mini|Dva albuma ''Mermaid Avenue'' sastojala su se od neobjavljenih snimki pjesama [[Woody Guthrie|Woodyja Guthrieja]].]] [[Nora Guthrie]] u proljeće 1995. kontaktirala je pjevača i kantautora [[Billy Bragg|Billyja Bragga]] u vezi snimanja nekih neobjavljenih pjesama njenog oca, folk pjevača [[Woody Guthrie|Woodyja Guthrieja]]. Većina pjesama nastala je pred kraj Guthriejeva života kad nije mogao snimati zbog motoričkih poteškoća uzrokovanih [[Huntingtonova bolest|Huntingtonovom bolešću]]. Guthrie je do devedesetih MTV generaciji postao "dio prošlosti", a Nora je tražila drugačiju vrstu ostavštine za svoga oca. Prema Nori, Bragg je bio "jedini pjevač koji se bavio istim temama kao Woody". Međutim, Bragg je bio zabrinut da njegovi obožavatelji neće shvatiti da je pjesme napisao Guthrie kad bi ih izvodio na turneji, pa je odlučio snimiti album s drugim sastavom.{{sfn|Kot|2004|p=143}} Bragg je kontaktirao Tweedyja i Bennetta o zajedničkom snimanju albuma dok je Wilco bio na europskom dijelu turneje za ''Being There''. Bragg je bio posebno zadovoljan s ''Being There'' zbog utjecaja pedesetih koji su se osjećali na albumu. Dok je Tweedy bio ravnodušan po pitanju ponude, Bennett je bio uzbuđen zbog snimanja pjesama svojih idola — Bennettov prijašnji sastav [[Titanic Love Affair]] dobio je ime po stihu Billyja Bragga. Ugovor za snimanje između Bragga i Wilca potpisan je nakon koncerta u Shepherd's Bush Empireu. Bragg je uglavnom snimao politički nabijene pjesme, dok je Tweedy preferirao snimati stihove koji su prikazivali Guthrieja kao "čudaka". Snimanje ''[[Mermaid Avenue]]'' počelo je 12. prosinca 1997. te je bilo predmet [[BBC]]-jeva dokumentarca ''Man in the Sand''.{{sfn|Kot|2004|p=144–145}} Nakon dovršetka albuma pojavile su se trzavice između Bragga i Wilca. Bennett je smatrao da Bragg pretjeruje u produkciji svojih pjesama u odnosu na oskudnije doprinose Wilca. Bennett je nazvao Bragga kako bi ga upitao za mogućnost remiksanja njegovih pjesama, na što je Bragg odvratio, "ti snimaj svoj album, a ja ću svoj, budalo". Bragg je kasnije poslao primjerke svojih snimki u Chicago kako bi ih Bennett remiksati, ali je odbio koristiti nove mikseve na albumu. Dvije strane nisu mogle dogovoriti promotivnu turneju te su se posvađali oko tantijema i honorara gostujućih glazbenika. Usprkos tim sukobima, album je objavljen 23. lipnja 1998. te je prodan u više od 277.000 primjeraka.{{sfn|Kot|2004|p=151–153}} Dobio je odlične kritike od Roberta Christgaua i ''Rolling Stonea'' te je nominiran za [[Grammy]] za najbolji album suvremenog folka.<ref>{{cite news |last=Marcus |first=Greil |url=http://www.rollingstone.com/artists/wilco/albums/album/225606/review/6213088/mermaid_avenue |title=Mermaid Avenue |publisher=Rolling Stone |date=1998-06-01 |access-date=23. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061021184113/http://www.rollingstone.com/artists/wilco/albums/album/225606/review/6213088/mermaid_avenue |archive-date=21. listopada 2006.}}</ref><ref>{{cite web |last=Christgau |first=Robert |url=http://www.robertchristgau.com/get_artist.php?id=2579&name=Billy+Bragg+%26+Wilco |title=CG: Billy Bragg & Wilco |publisher=robertchristgau.com |accessdate=2007-07-14}}</ref> Uvršten je na četvrto mjesto u izboru Pazz & Jop za 1998.<ref>{{cite news |url=http://www.robertchristgau.com/xg/pnj/pjres98.php |title=The 1998 Pazz & Jop Critics Poll |publisher=The Village Voice |accessdate=2007-07-14}}</ref> Nakon što je album objavljen, Bob Egan je zamijenjen multiinstrumentalistom [[Leroy Bach|Leroyom Bachom]].{{sfn|Kot|2004|p=169}} Nakon dovršetka snimanja ''Mermaid Avenue'', Wilco se vratio u Spicewood kako bi kompletirao svoj treći studijski album, ''[[Summerteeth]]''. Za razliku od prijašnjih albuma Wilca i Uncle Tupela, na ovom je korištena digitalna montaža zvuka.{{sfn|Kot|2004|p=154–155}} Stirratt i Coomer bili su zabrinuti zbog produkcije, jer je smanjila njihovo sudjelovanje u glazbi. Stirratt je rekao:{{sfn|Kot|2004|p=158}} <blockquote>"Priča o ''Summerteethu'' u prvom redu govori o Jayu koji je kupio [[melotron]] i namjeravao ga je koristiti pod svaku cijenu. Bilo je to lijepo, ali se pretjeralo. Kad su počeli s presnimavanjem, nisu stali. I nitko u sastavu nije ustao da zaustavi to ludilo ... Podsjeća me to na ''[[Srce tame]]'', gdje svjesno produžavate kreativni proces u svrhu istraživanja ili iskupljenja, ili bilo čega što tražite."</blockquote> Tijekom 1999. Warner Brothers je tražio pomoć u otplaćivanju duga od 16 milijardi dolara nakupljenog tijekom nedavnog spajanja Warner Communicationsa s [[Time Inc.]]-om.{{sfn|Kot|2004|p=161}} Zato su Warnerove glazbene ispostave bile pod pritiskom proizvodnje glazbenih izvođača koji će producirati hit-albume. Čelnik Reprisea, Howie Klein, koji je prethodno odobrio izdanje ''Being There'' kao dvostrukog albuma, bio je spreman prepustiti Wilcu produkciju ''Summerteetha'' bez uplitanja izdavačke kuće. Međutim, kad je Klein predstavljao album u Repriseovu odjelu za produkciju, oni su tražili radijski singl. Wilco je pristao učiniti to "samo jednom" i na zahtjev Davida Kahnea, šefa produkcijskog odjela, snimio radijski pogodnu verziju "Can't Stand It".{{sfn|Kot|2004|p=162–165}} Singl-verzija "Can't Stand It" nije se uspjela probiti s radijskih postaja za albume za odrasle na one koji emitiraju alternativni rock. Album se na kraju prodao u 200.000 primjeraka, mnogo manje od ''Being There''.{{sfn|Kot|2004|p=167}} Dogodilo se to unatoč kritičkim pohvalama; album je uvršten na osmu poziciju u izboru Pazz & Jop za 1999.<ref>{{cite news |url=http://www.robertchristgau.com/xg/pnj/pjres99.php |title=The 1999 Pazz & Jop Critics Poll |publisher=The Village Voice |accessdate=2007-07-15}}</ref> Nakon izdanja ''Summerteetha'', sastav je nastavio sa snimanjem ''Mermaid Avenue''. Iako su snimili dovoljno materijala za drugo izdanje 1998., Wilco je za ''[[Mermaid Avenue Vol. II]]'' snimio nekoliko novih pjesama. "Someday Some Morning Sometime", s vibrafonom filtriranim kroz uređaj za efekt zvučne odgode, Tweedy je nazvao "djelić mozaika" u stvaranju njihova četvrtog studijskog albuma. Album je objavljen 30. svibnja 2000. te je bio posljednje izdanje sa snimanjâ.{{sfn|Kot|2004|p=175}} === ''Yankee Hotel Foxtrot'' === Ubrzo nakon snimanja ''Mermaid Avenue Vol. II'', Wilco je kupio studio u Irving Parku u Chicagu, kojeg su nazvali Wilco Loft.{{sfn|Kot|2004|p=168}} Sastav je neke pjesme za četvrti album snimio u studiju početkom 2000. U svibnju te godine Tweedy je zahtijevao nastup s [[Jim O'Rourke|Jimom O'Rourkeom]] na festivalu u Chicagu; bio je obožavatelj O'Rourkeova albuma ''Bad Timing''. O'Rourke je upoznao Tweedyja s bubnjarom [[Glenn Kotche|Glennom Kotcheom]] i trojac je počeo raditi zajedno toliko da su odlučili snimiti album u sklopu projekta kojeg su nazvali [[Loose Fur]].{{sfn|Kot|2004|p=177–179}} Wilco je do tada snimio cijeli album, ali je Tweedy bio nezadovoljan s bubnjarskim dionicama. Toliko mu se sviđao Kotcheov doprinos u Loose Furu da ga je odlučio dovesti u studio kako bi presnimio neke demosnimke. Kad je Kotche u siječnju 2001. službeno zamijenio Kena Coomera, neki su vjerovali kako je Tweedy tražio načina da Wilco zvuči kao Loose Fur.{{sfn|Kot|2004|p=186–188}} Dok je Bennett na produkciji ''[[Yankee Hotel Foxtrot]]a'' htio biti i mikser i inženjer zvuka, Tweedy nije bio siguran da on to može odraditi dobro kao O'Rourke. Tweedy i Bennett često su se svađali bi li album trebao biti dostupan širem slušateljstvu ili pokušati pokriti novi glazbeni teren.{{sfn|Kot|2004|p=195–196}} Dok je to Bennettu bilo nepoznato, Tweedy je pozvao O'Rourkea da remiksa "I Am Trying to Break Your Heart", a rezultati su impresionirali druge članove sastava - čak i Bennetta. Tenzije između Bennetta i O'Rourkea javile su se jer je Bennett htio miksati svaki pjesmu na albumu. O'Rourke je izbacio doprinose drugih članova na nekoliko pjesama; na nekim pjesmama, kao što je "Poor Places", svirao je samo trojac iz Loose Fura.{{sfn|Kot|2004|p=198–199}} Album je dovršen 2001., a Bennett je odmah nakon toga izbačen iz sastava.<ref>{{cite news |last=Fricke |first=David |title=In from the Cold |publisher=Mojo |date=Svibanj 2002.}}</ref> Snimanje albuma dokumentirao je [[Sam Jones (redatelj)|Sam Jones]] i objavio ga 2002. kao film ''[[I Am Trying to Break Your Heart: A Film About Wilco]]''. Time Warner, u posjedu Warner Brothersa, 2001. se spojio s [[America Online]]om, što je dovelo do još većeg stvaranja pritiska na Warnerove glazbene etikete da smanje troškove. Otpušteno je više od 600 zaposlenika Warner Music Groupa, među njima i Howie Klein, predsjednik Reprisea. Kao privremeno rješenje zamijenio ga je David Kahne.{{sfn|Kot|2004|p=201}} Kahne je zadužio Mia Vukovica da nadzire napredak produkcije ''Yankee Hotel Foxtrota'' te da ponudi prijedloge. Glazbeni novinar Greg Kot tvrdi da je Vukovic prezirao album te da nije bio sretan što je Wilco ignorirao njegove prijedloge.{{sfn|Kot|2004|p=202}} Odnio je album Kahneu, koji je smatrao da na albumu nema nijedne pjesme vrijedne objavljivanja u formatu singla. Reprise je u lipnju 2001. odbio album, a Wilco je zamoljen da napusti izdavačku kuću.{{sfn|Kot|2004|p=203}} Wilco je uspio dogovoriti uvjete otkupljivanja albuma od Reprisea. Kot je napisao da je umjesto financijske kompenzacije sastav pristao napustiti etiketu s master vrpcama ''Yankee Hotel Foxtrota''.{{sfn|Kot|2004|p=207}} Kuća je već bila na lošem glasu zbog svog odnosa prema sastavu te su bili spremni udovoljiti zahtjevu Wilca.<ref>{{cite news |last=Kot |first=Greg |url=http://www.chicagotribune.com/features/lifestyle/chi-0108150038aug15.story?coll=chi-leisure-hed |title=Wilco's Shot in the Arm |publisher=Chicago Tribune |date=2001-08-15 |accessdate=2007-07-15 |archive-date=26. kolovoza 2001. |archive-url=https://web.archive.org/web/20010826133635/http://www.chicagotribune.com/features/lifestyle/chi-0108150038aug15.story?coll=chi-leisure-hed |url-status=bot: unknown }}</ref> Međutim, Allmusic tvrdi da je Wilco "kupio dovršene studijske vrpce od Warnera/Reprisea za navodno 50.000 dolara i napustio kuću" jer Wilco "nije bio spreman promijeniti album kako bi zvučao 'komercijalnije'".<ref>[http://allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:jxfqxqqgld6e~T1 Allmusic Wilco Biography] allmusic.com</ref> Kako bi umanjio negativni publicitet, Reprise je počeo više investirati u sastave kao što je [[The Flaming Lips]]. Glavni pjevač [[Wayne Coyne]] jednom je izjavio:{{sfn|Kot|2004|p=209}} <blockquote>"Beremo plodove žaljenja izdavačke kuće zbog izbacivanja Wilca. Živimo u zlatnom dobu jer je to bila javna pogreška. Ljudi u Warneru su rekli, 'nikad nećemo imati sastav kao što je Wilco jer im više nećemo vjerovati'. Rekli su mi da se to nama nikad neće dogoditi. Kakav je to bio sjajan dan za mene!"</blockquote> Dok je sastav tražio novu izdavačku etiketu kako bi objavio album, odlučili su ga emitirati na svojoj službenoj internetskoj stranici kako bi obeshrabrili ilegalnu razmjenu niskokvalitetnih MP3 izdanja.{{sfn|Kot|2004|p=225–226}} Sastav je potpisao s [[Nonesuch Records]]om, još jednom podružnicom [[Time Warner]]a, a album je objavljen u proljeće 2002. Kad je objavljen, ''[[Yankee Hotel Foxtrot]]'' zauzeo je 13. poziciju na ljestvici [[Billboard 200|''Billboard'' 200]], što je najbolja pozicija Wilca do danas.<ref>{{cite news |title=The Billboard 200 |publisher=Billboard |date=2002-05-11}}</ref> ''Yankee Hotel Foxtrot'' prodan je u više od 590.000 primjeraka i do danas ostao najprodavaniji album sastava.<ref name="Cohen">{{cite news |last=Cohen |first=Jonathan |url=http://www.billboard.com/bbcom/feature/article_display.jsp?vnu_content_id=1003571465 |title=Wilco: In the Comfort Zone |publisher=Billboard |date=2007-04-13 |accessdate=2007-07-15 |archive-date=19. svibnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070519155816/http://www.billboard.com/bbcom/feature/article_display.jsp?vnu_content_id=1003571465 |url-status=bot: unknown }}</ref> Dočekan je velikim kritičkim pohvalama: zauzeo je vrh izbora Pazz & Jop za 2002., a ''[[Q Magazine]]'' ga je uvrstio među sto najboljih albuma svih vremena.<ref>{{cite web |url=http://www.villagevoice.com/specials/pazznjop/02/ |title=Pazz & Jop 2002 |publisher=The Village Voice |accessdate=2007-07-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20030220134654/http://www.villagevoice.com/specials/pazznjop/02/ |archivedate=20. veljače 2003.}}</ref><ref>{{cite news |title=2006 Q Magazine Readers' 100 Greatest Albums Ever |publisher=Q |date=Veljača 2006.}}</ref><ref>Levy 2005. str. 216</ref> === ''Down with Wilco'', ''A Ghost Is Born'' i ''Kicking Television: Live in Chicago'' === Dok je čekao komercijalno izdanje ''Yankee Hotel Foxtrota'', Wilco je pristao poduprijeti suradnika [[R.E.M.]]-a [[Scott McCaughey|Scotta McCaugheya]] za izdanje albuma sastava [[The Minus 5]]. Dogovorili su snimanje za 11. rujna 2001., ali ih je omeo [[Teroristički napadi 11. rujna|teroristički napad]] tog dana.{{sfn|Kot|2004|p=220}} Kasnije istog dana, Wilco i McCaughey dogovorili su da će ipak snimiti neki materijal.{{sfn|Kot|2004|p=221}} Pod utjecajem ''[[Time of the Last Persecution]]'' [[Bill Fay|Billa Faya]], 2003. je objavljen je ''[[Down with Wilco]]'' The Minus 5-a.{{sfn|Kot|2004|p=222}} [[Datoteka:Wired Wilco.jpg|mini|200px|Wilco na dodjeli nagrada [[Wired|Wired Rave]] 2003.]] U studenom 2003., Wilco je otputovao u New York City kako bi snimili svoj peti album. Album je producirao Jim O'Rourke, koji je miksao ''Foxtrot'' te bio član Wilcova projekta Loose Fur. Za razliku od ''Summerteetha'' i ''Yankee Hotel Foxtrota'', ''[[A Ghost Is Born]]'' imao je pjesme koje su stvorene pomoću Pro Toolsa prije nego što su ih izveli uživo.{{sfn|Kot|2004|p=240–241}} Na album je uvrštena pjesma "Less Than You Think", koja je uključivala 15 minuta elektroničke buke i sintesajzera, koju je Tweeedy nazvao "pjesmom koju će svi mrziti". Opravdavao je uvrštenje pjesme:{{sfn|Kot|2004|p=240–241}} <blockquote>"Znam da se 99 posto naših obožavatelja neće svidjeti pjesma, reći će da je to besmisleno. Čak je i ja ne želim slušati svaki put kad prolazim kroz album. Ali kad jesam smirim se i obratim pozornost na nju, mislim da je vrijedna, dirljiva i pročišćavajuća. Ne bih je stavio na album da nisam mislio da je sjajna."</blockquote> Leroy Bach je napustio sastav odmah nakon dovršetka albuma kako bi se pridružio kazališnoj glazbenoj skupini u Chicagu.<ref>{{cite news |last=Pouncey |first=Edwin |title=Free the Spirit |publisher=The Wire |date=Kolovoz 2004.}}</ref> Kao i ''Yankee Hotel Foxtrot'', Wilco je objavio album na internetu prije komercijalnog izdanja. Umjesto korištenja vlastite službene stranice, sastav ga je pustio u [[MPEG-4]] formatu na [[Apple Inc.|Appleovoj]] stranici.<ref>{{cite news |last=Jardin |first=Xeni |url=http://www.wired.com/culture/lifestyle/news/2004/11/65688 |title="Music Is Not a Loaf of Bread" |publisher=Wired |date=2004-11-15 |accessdate=2007-07-23}}</ref> Wilco je nakon Bachova odlaska htio unijeti značajne promjene u postavi pa je dodao [[Mikael Jorgensen|Mikaela Jorgensena]], koji je bio inženjer zvuka na ''Down with Wilco'', [[Pat Sansone|Pata Sansonea]] iz [[The Autumn Defense]]a i avangardnog gitarista [[Nels Cline|Nelsa Clinea]].{{sfn|Kot|2004|p=221,243}} Taman kad je sastav namjeravao krenuti na promotivnu turneju za album, Tweedy se prijavio u kliniku za odvikavanje u Chicagu zbog ovisnosti o lijekovima protiv bolova. Planovi za europsku turneju su otkazani, a datum objavljivanja albuma odgođen je za nekoliko tjedana.{{sfn|Kot|2004|p=244}} ''A Ghost Is Born'' objavljen je 22. lipnja 2004. te je postao prvi album Wilca koji se probio među deset najprodavanijih u Sjedinjenim Državama.<ref>{{cite web |last=D'Angelo |first=Joe |url=http://www.mtv.com/news/articles/1489256/20040707/story.jhtml |title=Lloyd Banks' Hunger Debuts at #1; Brandy Settles for #3 |publisher=MTV News |date=2004-07-07 |accessdate=2007-07-16 |archive-date=20. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081220232139/http://www.mtv.com/news/articles/1489256/20040707/story.jhtml |url-status=dead }}</ref> Album je Wilcu 2005. priskrbio [[Grammy]]je za najbolji album alternativne glazbe i najbolje pakiranje albuma.<ref>{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/stories/2005/02/14/in_depth_showbiz/main673822.shtml |title=2005 Grammy Award Winners: Complete List of 47th Annual Grammy Awards Winners |publisher=Associated Press |date=2005-02-13 |accessdate=2007-07-16 |archive-date=20. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130620131904/http://www.cbsnews.com/stories/2005/02/14/in_depth_showbiz/main673822.shtml |url-status=dead }}</ref> Uvršten je i na 13. poziciju u godišnjem izboru Pazz & Jop za 2004.<ref>{{cite news |url=http://www.villagevoice.com/specials/pazznjop/04/albums_winners1.php |title=The 2004 Pazz & Jop Critics Poll |publisher=The Village Voice |access-date=23. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20050210035404/http://www.villagevoice.com/specials/pazznjop/04/albums_winners1.php |archive-date=10. veljače 2005.}}</ref> Sastav je 2004. objavio ''[[The Wilco Book]]'', slikovnicu s detaljnim opisom stvaranja ''A Ghost Is Born''. Knjiga sadrži i bilješke i crteže članova sastava, kao i CD s demosnimkama sa snimanja albuma.<ref>{{cite web |last=Tangari |first=Joe |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/23182-the-wilco-book?artist_title=23182-the-wilco-book |title=The Wilco Book: Pitchfork Record Review |publisher=Pitchfork Media |date=2004-11-01 |accessdate=2007-07-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080115182017/http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/23182-the-wilco-book?artist_title=23182-the-wilco-book |archivedate=2008-01-15}}</ref> Iste godine glazbeni kritičar ''Chicago Tribunea'' [[Greg Kot]] objavio je biografiju sastava nazvanu ''[[Wilco: Learning How to Die]]''. Nova šestočlana postava Wilca debitirala je na ''[[Kicking Television: Live in Chicago]]'', dvostrukom koncertnom albumu snimljenom u The Vic Theateru u Chicagu. Objavljen 15. studenog 2005., album je zaradio iznimne pohvale u ''[[Spin (časopis)|Spinu]]'', ''Billboardu'' i ''[[Entertainment Weekly]]ju''.<ref>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/music/artists/wilco/kickingtelevision |title=Wilco: Kicking Television: Live in Chicago (2005) |publisher=Metacritic |accessdate=2007-07-16 |archive-date=23. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090923024507/http://www.metacritic.com/music/artists/wilco/kickingtelevision |url-status=dead }}</ref> Prema podacima iz 2007. prodan je u više od 114.000 primjeraka.<ref name="Cohen"/> === ''Sky Blue Sky'' === Wilco se 2006. vratio u svoj studio u Chicago kako bi snimili šesti studijski album. Pod utjecajem [[The Byrds]]a i [[Fairport Convention]]a, sastav je vjerovao kako je ''[[Sky Blue Sky]]'' manje eksperimentalan nego prijašnja izdanja.<ref name="Cohen"/> Osim toga, također za razliku od prijašnjih izdanja, pjesme su nastale kao suradnje. 3. ožujka 2007. objavili su pjesme na internetu i ponudili "What Light" na besplatno MP3 digitalno preuzimanje.<ref>{{cite web |last=Crock |first=Jason |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/feature/42415-interview-wilco |title=Interview: Wilco |publisher=Pitchfork Media |date=2007-05-07 |accessdate=2007-07-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070509021257/http://www.pitchforkmedia.com/article/feature/42415-interview-wilco |archivedate=2007-05-09}}</ref> Kako bi dodatno predstavili album, Wilco je dopustio korištenje nekoliko pjesama sa snimanja ''Sky Blue Sky'' za [[Volkswagen]]ovu reklamnu kampanju. Potez su kritizirali i kritičari i obožavatelji; Wilco je odgovorio ističući da su prije radili kampanje za [[Apple Inc.]] i [[movistar|Telefónica Móviles]].<ref>{{cite web |url=http://wilcoworld.net/news/index.php |title=Wilco–News |publisher=wilcoworld.net |access-date=16. srpnja 2007.}}</ref><ref>{{cite news |last=Cohen |first=Jonathan |url=http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003594075 |title=Wilco Takes a Spin with Volkswagen for TV Ads |publisher=Billboard |date=2007-06-05 |accessdate=2007-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605124719/http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003594075 |archive-date=5. lipnja 2011. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news |last=Caro |first=Mark |url=http://metromix.chicagotribune.com/tv/mmx-0610_pop1jun10,0,2442800.story?coll=mmx-television_heds |title=Does VW Deal Make Wilco a Sellout? |publisher=Chicago Tribune |accessdate=2007-07-26 |archive-date=17. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080117005346/http://metromix.chicagotribune.com/tv/mmx-0610_pop1jun10,0,2442800.story?coll=mmx-television_heds |url-status=dead }}</ref> Album je objavljen 15. svibnja 2007. te je bio komercijalno uspješan: u prvom je tjednu prodan u 87.000 primjeraka te je zauzeo petu poziciju na američkoj ljestvici najprodavanijih albuma.<ref>{{cite news |last=Hasty |first=Katie |url=http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003589114 |title=Linkin Park Scores Year's Best Debut with 'Midnight' |publisher=Billboard |date=2007-05-23 |accessdate=2007-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110116131040/http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003589114 |archive-date=16. siječnja 2011. |url-status=dead}}</ref> Ušao je i u top 40 u sedam drugih zemalja.<ref>{{cite web |url=http://acharts.us/album/26043 |title=Wilco–''Sky Blue Sky''–Music Charts |publisher=acharts.com |accessdate=2007-07-16}}</ref> Recenzent James Brubaker izjavio je da Wilco na ''Sky Blue Sky'' "sjaji u tucetu pjesama". Iako je album nazvao "jednim od najboljih tradicionalnih rock i folk albuma u dugo vremena", dodao je, "kad jednom prođete nekoliko majstorskih i lijepih izvedbi... ostatak albuma u nekim se prilikama čini kao otupljen i isforsiran".<ref>{{cite web |url=http://www.30music.com/rev.php?mode=revrec&rev=2030 |title="Sky Blue Sky" (CD) |last=Brubaker |first=James |date=2007-05-15 |work=30music.com |accessdate=2008-02-28 |url-status=dead}}</ref> Recenzija ''allaboutjazz-a'' također je imala podijeljene osjećaje. Dok ga je hvalio kao "varljivo umilan, gotovo opčinjavajući za slušanje" i naglašavao "nesprijekornu kvalitetu zvuka", recenzent je ustvrdio da je "''Sky Blue Sky'' postao prvi album Wilca koji zvuči preoprezno za svoje dobro".<ref>{{cite web |url=http://www.allaboutjazz.com/php/article.php?id=25762 |title=Sky Blue Sky |last=Collette |first=Doug |date=2007-06-09 |work=Allaboutjazz.com |accessdate=2008-02-28}}</ref> Pabs Hernandez, kritičar ''Lost at Sea'', hvalio je "veselu atmosferu i ritam" albuma te istaknuo da ga nije "lako procjenjivati nakon prvog slušanja". Hernandez je dodao da, "iako možda nije remek-djelo, i u svojem najgorem izdanju više je nego vrijedno izdanje u hvalevrijednom katalogu Wilca".<ref>{{cite web |url=http://www.lostatsea.net/review.phtml?id=12361925304652f9100a2f1 |title=Sky Blue Sky |last=Hernandez |first=Pablo |date=2007-05-22 |work=Lost at Sea Magazine |accessdate=2008-02-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071021064512/http://lostatsea.net/review.phtml?id=12361925304652f9100a2f1 |archivedate=21. listopada 2007.}}</ref> Recenzent Greg Locke hvalio ga je kao "jedan od najboljih albuma godine", nazvavši ga "bezvremenskom pločom, punom ugode, sofisticiranosti i profinjenosti". Kao i Hernandez, Locke je dodao da se album ne može propisno ocijeniti nakon prvog slušanja.<ref>{{cite web |url=http://www.whatzup.com/Music/cd070507b.html |title=Sky Blue Sky Wilco |last=Locke |first=Greg |year=2007 |work=WhatzUp |publisher=Ad Media Inc. |accessdate=2008-02-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090113092023/http://www.whatzup.com/Music/cd070507b.html |archivedate=13. siječnja 2009.}}</ref> Iako su recenzenti NPR-a napisali da album "nije revolucionaran", hvalili su ga zbog "smislenog glazbenog izražaja" te stavili naglasak na "solidno i nepretenciozno kantautorstvo" koje je izrodilo "zadovoljavajući i melodičan album".<ref>{{cite web |url=http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=17174915 |title=The Best Albums of the Year, from KUT |last=Brown |first=David |date=2007-12-14 |work=National Public Radio |accessdate=2008-02-28}}</ref> U iščekivanju [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.|predsjedničkih izbora u SAD-u 2008.]], Wilco je objavio obradu "I Shall Be Released" [[Bob Dylan|Boba Dylana]] za digitalno preuzimanje koju su izveli s [[Fleet Foxes]]. MP3 je bio dostupan za slobodno preuzimanje u zamjenu za obećanje o izlasku na izbore.<ref>{{cite web |last=Solarski |first=Matthew |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/news/145869-plan-to-vote-get-wilco-fleet-foxes-dylan-cover-mp3 |title=Plan to Vote? Get Wilco/Fleet Foxes' Dylan Cover MP3 |publisher=Pitchfork Media |date=2008-09-23 |accessdate=2008-11-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080924123138/http://www.pitchforkmedia.com/article/news/145869-plan-to-vote-get-wilco-fleet-foxes-dylan-cover-mp3 |archivedate=2008-09-24}}</ref> Sastav se pojavio i u ''[[The Colbert Report]]'' kako bi podupro predsjedničku kandidaturu [[Barack Obama|Baracka Obame]].<ref>{{cite web |url=http://www.colbertnation.com/the-colbert-report-videos/189726/october-30-2008/exclusive-wilco-song |title=Colbert Report world premiere video |publisher=colbertnation.com |accessdate=2008-11-22}}</ref> Wilco je 18. travnja 2009. objavio koncertni DVD ''[[Ashes of American Flags]]'', u povodu proslave Dana glazbenih trgovina.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://ashesofamericanmovie.com/ |title=Ashesofamericanmovie.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20090822084036/http://ashesofamericanmovie.com/ |archive-date=22. kolovoza 2009. |access-date=23. lipnja 2010.}}</ref> Jeff Tweedy, Pat Sansone, Glenn Kotche i John Stirratt u prosincu 2008. otputovali su u Auckland u Novi Zeland kako bi sudjelovali u nastavku projekta 7 Worlds Collide [[Neil Finn|Neila Finna]], The Sun Came Out, zajedno s [[Ed O'Brien|Edom O'Brienom]], [[Phil Selway|Philom Selwayom]], [[Johnny Marr|Johnnyjem Marrom]], [[KT Tunstall]]om, [[Liam Finn|Liamom Finnom]] i [[Lisa Germano|Lisom Germano]]. Napisali su i snimili nekoliko novih pjesama za dobrotvorni album, uključujući "You Never Know", "What Could Have Been", "Over and Done" i "Don't Forget Me". Jeff Tweedy je bio suautor "Too Blue" s Johnnyjem Marrom, dok su Kotche, Stirratt i Sansone svirali na većini pjesama na albumu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/07/29/neil-finn-recruits-wilco-radiohead-members-for-7-worlds-collides-the-sun-came-out/ |title=Rollingstone.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20091206063037/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2009/07/29/neil-finn-recruits-wilco-radiohead-members-for-7-worlds-collides-the-sun-came-out/ |archive-date=6. prosinca 2009. |access-date=23. lipnja 2010.}}</ref> === ''Wilco (The Album)'' === Wilco je svoj sedmi album, ''[[Wilco (The Album)]]'', objavio 30. lipnja 2009.<ref>{{cite web |last=Cohen |first=Jonathan |url=http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003840065 |title=Wilco Eyeing Spring 09 for New Album |publisher=Billboard |date=2008-08-18 |accessdate=2008-09-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420065332/http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003840065 |archive-date=20. travnja 2010. |url-status=dead}}</ref> U ožujku 2009. je objavljeno kako će na novom albumu gostovati pjevačica i kantautorica [[Feist]], na pjesmi "You and I".<ref>{{cite web |url=http://www.idiomag.com/peek/68646/wilco |title=Feist to guest on Wilco album |accessdate=2009-03-06 |date=2009-03-11 |publisher=idiomag}}</ref> Kao i svoja tri prethodna albuma, Wilco je i ovaj prije službenog izdanja objavio na službenoj internetskoj stranici.<ref>{{cite web |url=http://wilcoworld.net/discs/thealbum/ |title=Wilco (The Stream) |publisher=wilcoworld.net |date=2009-05-13 |accessdate=2009-05-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090517035431/http://wilcoworld.net/discs/thealbum/ |archivedate=17. svibnja 2009.}}</ref> Album je postao najuspješniji u povijesti sastava što se pozicija na ljestvici tiče. Zauzeo je četvrto mjesto Billboardove ljestvice Top 200 s 99.000 prodanih primjeraka u prvom tjednu, kao i drugo na ljestvici rock albuma.<ref>{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/charts/chart_display.jsp?g=Albums&f=Top%20Rock%20Albums |title=Billboard Top Rock Albums |publisher=Billboard |date=2009-07-18 |accessdate=2009-07-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121026064109/http://www.billboard.com/bbcom/charts/chart_display.jsp?g=Albums&f=Top%20Rock%20Albums |archive-date=26. listopada 2012. |url-status=dead}}</ref> Bio je to treći album Wilca u top 10 third top 10 na američkoj pop listi. Prvi singl s albuma, "You Never Know", dosegnuo je broj jedan na AAA Chartu i time postao njihov prvi broj jedan u 12 godina.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.billboard.com/column/chartbeat/chart-beat-darius-rucker-mariah-carey-brad-1004000604.story |title=Billboard.com |access-date=23. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090813190927/http://www.billboard.com/column/chartbeat/chart-beat-darius-rucker-mariah-carey-brad-1004000604.story |archive-date=13. kolovoza 2009. |url-status=dead}}</ref> Wilco je 30. travnja, na prijedlog [[Nora Guthrie|Nore Guthrie]], besplatno distribuirao obradu pjesme Woodyja Guthrieja "The Jolly Banker", snimljene u njihovu studiju u veljači 2009.<ref>{{cite web |url=http://marketplace.publicradio.org/display/web/2009/04/30/pm_jolly_banker_q/ |title=Jolly Banker lives on with Wilco |publisher=Marketplace |date=2009-04-30 |accessdate=2009-04-30 |archive-date=29. lipnja 2012. |archive-url=https://archive.is/20120629055921/http://marketplace.publicradio.org/display/web/2009/04/30/pm_jolly_banker_q/ |url-status=dead }}</ref> Korisnici su potaknuti da doniraju za Woody Guthrie Foundation. 25. svibnja 2009. u svojem domu u Urbani u Illinoisu umro je bivši član sastava, [[Jay Bennett]].<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/8066913.stm |work=BBC News |title=Ex-Wilco member Jay Bennett dies |date=2009-05-25 |accessdate=2010-03-27}}</ref> Jeff Tweedy je u izjavi napisao kako je "duboko ožalošćen" Bennettovom smrću.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.chicagotribune.com/news/chi-ap-il-obit-bennett,0,2828497.story |title=Chicagotribune.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20090528074736/http://www.chicagotribune.com/news/chi-ap-il-obit-bennett,0,2828497.story |archive-date=28. svibnja 2009. |access-date=23. lipnja 2010.}}</ref> U lipnju, tijekom svoje turneje po Zapadnoj obali, Wilco se u studiju pridružio [[Beck]]u, Feist, [[Jamie Lidell|Jamieju Lidellu]] i [[James Gadson|Jamesu Gadsonu]] na snimanju Beckova projekta Record Club, obradivši album [[Skip Spence|Skipa Spencea]] ''Oar''.<ref>[http://pitchfork.com/news/35990-beck-and-wilco-cover-skip-spence/ Pitchfork.com]</ref> Prva pjesma "Little Hands" objavljena je 12. studenog 2009. na Beckovoj internetskoj stranici. Wilco je izveo i tematsku pjesmu za [[Adventure Time with Finn & Jake]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://pitchfork.com/news/37108-beck-wilco-feist-jamie-lidell-team-up-to-cover-skip-spences-album-ioari/ |title=Pitchfork.com |journal= |access-date=23. lipnja 2010. |archive-date=14. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100114064453/http://pitchfork.com/news/37108-beck-wilco-feist-jamie-lidell-team-up-to-cover-skip-spences-album-ioari/ |url-status=dead }}</ref> 6. travnja 2010., sastav je tijekom koncerta u Bostonu najavio kako će organizirati festival u [[North Adams, Massachusetts|North Adamsu]] u [[Massachusetts]]u, nazvan Solid Sound Festival. Događaj će trajati od 13. do 15. kolovoza, a uključivat će razne projekte.<ref>[http://www.bostonherald.com/blogs/entertainment/guestlisted/index.php/2010/04/07/wilco-fest-at-mass-moca/ Bostonherald.com]</ref> == Glazbeni stil i utjecaj == [[Datoteka:WilcoFIB.jpg|mini|250px|lijevo|Wilco na pozornici tijekom promotivne turneje za ''Sky Blue Sky'' na Festival Internacional de Benicàssim 20. srpnja 2007.]] Glazba Wilca obično se kategorizira kao [[alternativni rock]] i [[alternativni country]]. Iako su tijekom cijele karijere surađivali s velikim izdavačkim kućama, obično ih se povezuje s [[indie rock]]om.<ref>Ankeny, Jason & Johnson, Zac. [http://allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:jxfqxqqgld6e Wilco > Overview]. Allmusic. Preuzeto 28. veljače 2007.</ref> Wilco vuče utjecaje od sastava raznolikih glazbenih žanrova, ali uglavnom iz glazbe nastale između 1966. i 1974.<ref>{{cite web |last=Crock |first=Jason |url=http://www.pitchforkmedia.com/article/feature/42415-interview-wilco |title=Interview:Wilco |publisher=Pitchfork Media |date=2007-05-07 |accessdate=2007-07-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070509021257/http://www.pitchforkmedia.com/article/feature/42415-interview-wilco |archivedate=2007-05-09}}</ref><ref>{{cite web |last=Kot |first=Greg |url=http://www.popmatters.com/pm/features/article/39168/back-to-basics-an-interview-with-wilco |title=Back to Basics: An Interview with Wilco |publisher=PopMatters |date=2007-05-14 |accessdate=2007-07-23}}</ref> Album [[John Cale|Johna Calea]] ''[[Paris 1919 (album)|Paris 1919]]'' navodi se kao osnovna glazbena inspiracija sastava. Među druge glazbenike koje sastav navodi kao uzore iz tog razdoblja spadaju [[John Lennon]], [[Neil Young]] i [[Brian Wilson]].<ref>{{cite web |last=Cashmere |first=Paul |url=http://www.undercover.com.au/idol/wilco2004.html |title=Wilco (interview) |publisher=undercover.com.au |accessdate=2007-07-23}}</ref><ref>{{cite news |last=Green |first=Joshua |url=http://www.salon.com/ent/music/int/1999/03/17int.html |title=Been There |publisher=Salon |date=1999-03-17 |access-date=23. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070814013215/http://www.salon.com/ent/music/int/1999/03/17int.html |archive-date=14. kolovoza 2007.}}</ref> Tweedy je za svoj 34. rođendan dobio privatnu lekciju gitare od [[Richard Lloyd (gitarist)|Richarda Lloyda]] iz [[Television (sastav)|Televisiona]]; Tweedy je bio veliki obožavatelj sastava te mu je bila dobro poznata njegova gitarska tehnika, koju je htio inkorporirati u svoju glazbu.{{sfn|Kot|2004|p=240–241}} Uncle Tupelo je inspiraciju pronalazio u sastavima kao što su [[Jason & the Scorchers]] i [[The Minutemen]], koji su izvršili utjecaj i na album Wilca ''A.M.''{{sfn|Kot|2004|p=24-26}} Tweedy i O'Rourke voljeli su [[free jazz]] glazbenike kao što su [[Ornette Coleman]], [[Albert Ayler]] i [[Derek Bailey (gitarist)|Derek Bailey]]; slušali su i mainstream jazz glazbenike kao što su [[Miles Davis]] i [[John Coltrane]].<ref name="Pillar of Alt">{{cite news |last=Kot |first=Greg |title=Pillar of Alt |publisher=Guitar World Acoustic |date=Rujan 2004.}}</ref><ref name="Magnet">{{cite news |last=Valania |first=Jonathan |title=Heroes and Villains |publisher=Magnet |date=Lipanj 2002.}}</ref> Stihovne strukture pjesama Wilca diktirali su klasična književnost i ''cadavre exquis'' — vježba u kojoj su se članovi sastava mijenjali za pisaćim strojem, ali im je bilo dopušteno vidjeti samo posljednju napisanu rečenicu.<ref name="Magnet"/> Sastav je naveo kako su na njihov stil utjecale knjige ''In the Heart of the Heart of the Country'' [[William H. Gass|Williama H. Gassa]], ''Jarčeva obratnica'' [[Henry Miller|Henryja Millera]] i ''The Anxiety of Influence: A Theory of Poetry'' [[Harold Bloom|Harolda Blooma]].<ref name="Magnet"/>{{sfn|Kot|2004|p=136}} Neki kritičari su Wilco nazvali "američkim [[Radiohead]]om", zbog njihova stilski raznovrsnog kataloga.<ref>{{cite news |last=Hoard |first=Christian |url=http://www.villagevoice.com/music/0217,hoard,34151,22.html |title=Doo Doo Doo (Heartbreaker) |publisher=The Village Voice |date=2002-04-24 |accessdate=2007-07-18 |archive-date=12. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012213748/http://www.villagevoice.com/music/0217,hoard,34151,22.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |last=Metevier |first=Michael |url=http://www.popmatters.com/pm/music/reviews/33236/wilco-sky-blue-sky/ |title=Sky Blue Sky (review) |publisher=PopMatters |date=2007-05-14 |accessdate=2007-07-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080829153658/http://www.popmatters.com/pm/music/reviews/33236/wilco-sky-blue-sky |archive-date=29. kolovoza 2008. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news |last=Keefe |first=Jonathan |url=http://www.slantmagazine.com/music/music_review.asp?ID=1123 |title=Sky Blue Sky (review) |publisher=Slant Magazine |date=2007-05-13 |accessdate=2007-07-18}}</ref> Kritičar ''New York Timesa'' ustvrdio je da Wilco ima "[[roots rock]] korijene ... zvuk koji potječe od dokazanih materijala: zveketa countryja, čvrstog štektanja rocka 1960-ih, lelujaćeg sjaja [[Beach Boys]]a, [[honky-tonk]] himni [[The Band]]a i melodijske simetrije popa".<ref>{{cite news |first=Jon |last=Pareles |title=Running the Roots-Rock Sound Through a Shape-Shifting Machine |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D03E2DC1730F933A25755C0A9629C8B63 |work=[[The New York Times]] |publisher=The New York Times Company |date=2004-06-10 |accessdate=2008-02-28}}</ref> ''Rolling Stone'' je opisao Wilco kao "jedan od američkih najkonzistentije zanimljivih sastava" i "američke najistaknutije rock impresioniste".<ref>{{cite news |last=Pareles |first=Jon |url=http://www.rollingstone.com/artists/wilco/albums/album/6187605/review/6194215/a_ghost_is_born |title=A Ghost Is Born (review) |publisher=Rolling Stone |date=2004-07-08 |deadurl=yes |access-date=23. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070619094431/http://www.rollingstone.com/artists/wilco/albums/album/6187605/review/6194215/a_ghost_is_born |archive-date=19. lipnja 2007.}}</ref><ref>{{cite news |last=Hoard |first=Christian |url=http://www.rollingstone.com/artists/wilco/albums/album/8683989/review/8855801/kicking_television_live_in_chicago |title=Kicking Television: Live in Chicago (review) |publisher=Rolling Stone |date=2005-11-21 |deadurl=yes |access-date=23. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071001224206/http://www.rollingstone.com/artists/wilco/albums/album/8683989/review/8855801/kicking_television_live_in_chicago |archive-date=1. listopada 2007.}}</ref> Među sastave na koje je Wilco izvršio utjecaj svrstavaju se [[Derek Webb]] (iz [[Caedmon's Call]]a),<ref>{{cite news |last=Snyder |first=Jillian |url=http://www.marshillonline.com/an-interview-with-derek-webb |title=An Interview with Derek Webb |publisher=Mars' Hill |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071012214033/http://www.marshillonline.com/an-interview-with-derek-webb |archivedate=2007-10-12 |deadurl=yes |accessdate=2007-07-17}}</ref> [[The National (sastav)|The National]],<ref name="BH">{{cite news |last=Gottlieb |first=Jed |url=http://theedge.bostonherald.com/musicNews/view.bg?articleid=1007464 |title=National Anthems Eschew Catchy for Wilco-like Sound |publisher=Boston Herald |date=2007-06-21 |deadurl=yes |access-date=23. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070923070422/http://theedge.bostonherald.com/musicNews/view.bg?articleid=1007464 |archive-date=23. rujna 2007.}}</ref> i [[Grace Potter and the Nocturnals]].<ref>{{cite news |last=Bruss |first=Andrew |url=http://www.glidemagazine.com/Articles/47840/Grace-Potter-and-the-Nocturnals:--Bring-It-On-Home.html |title=Grace Potter and the Nocturnals: Bring It on Home |publisher=Glide |date=2006-09-01 |accessdate=2007-07-18 |archive-date=12. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012214049/http://www.glidemagazine.com/Articles/47840/Grace-Potter-and-the-Nocturnals:--Bring-It-On-Home.html |url-status=dead }}</ref> Engleski indie rock sastav [[Cherry Ghost]] uzeo je ime iz stiha Wilcove pjesme "Theologians" (s albuma ''A Ghost Is Born'') — glavni pjevač Simon Aldred sam je priznao da je "ogromni obožavatelj Wilca".<ref>{{cite news |last=Swift |first=Jacqui |url=http://www.thesun.co.uk/article/0,,2006140003-2007310077,00.html |title=Something for the Weekend: Cherry Ghost's Ripe for Picking |work=The Sun |date=2007-07-06 |accessdate=2007-07-17 |url-status=dead }}</ref> Glazbenici koji su na koncertima izvodili pjesme Wilca su [[Norah Jones]], čija je izvedba "Jesus, Etc."<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://stereogum.com/archives/mp3/wilco-debut-new-tunes-get-covered-by-norah-jones_031701.html |title=Stereogum.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20091212192841/http://stereogum.com/archives/mp3/wilco-debut-new-tunes-get-covered-by-norah-jones_031701.html |archive-date=12. prosinca 2009. |access-date=23. lipnja 2010.}}</ref> objavljena kao bonus pjesma na njezinom albumu iz 2009. ''The Fall'', te [[Counting Crows]] i [[Wallflowers]] ("California Stars").<ref>[http://fuelfriends.blogspot.com/2006/01/counting-crows-live-covers.html Fuelfriends.blogspot.com]</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Wilca}} === Albumi === * ''[[A.M. (album)|A.M.]]'' (28. ožujka 1995.) * ''[[Being There (album)|Being There]]'' (29. listopada 1996.) * ''[[Summerteeth]]'' (9. ožujka 1999.) * ''[[Yankee Hotel Foxtrot]]'' (23. travnja 2002.) * ''[[A Ghost Is Born]]'' (22. lipnja 2004.) * ''[[Kicking Television: Live in Chicago]]'' (15. studenog 2005.) * ''[[Sky Blue Sky]]'' (15. svibnja 2007.) * ''[[Wilco (The Album)]]'' (30. lipnja 2009.) * ''[[The Whole Love]]'' (2011.) * ''[[Star Wars (album)|Star Wars]]'' (2015.) * ''[[Schmilco]]'' (2016.) * ''[[Ode to Joy]]'' (2019.) == Članovi sastava == <timeline> ImageSize = width:600 height:auto barincrement:25 PlotArea = left:100 bottom:60 top:0 right:50 Alignbars = justify DateFormat = yyyy Period = from:1994 till:2010 TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy Colors = id:official value:claret legend:Official id:producer value:tan1 legend:Producer id:manager value:tan2 legend:Manager Legend = orientation:horizontal position:bottom ScaleMajor = increment:1 start:1994 PlotData= width:20 textcolor:black align:left anchor:from shift:(10,-4) bar:Jeff&nbsp;Tweedy text:"glavni pjevač i gitarist" from:1994 till:end color:official bar:John&nbsp;Stirratt text:"basist" from:1994 till:end color:official bar:Nels&nbsp;Cline text:"gitarist" from:2004 till:end color:official bar:Glenn&nbsp;Kotche text:"udaraljke" from:2000 till:end color:official bar:Pat&nbsp;Sansone text:"multiinstrumentalist" from:2004 till:end color:official bar:Mikael&nbsp;Jorgensen text:"pijanist" from:2002 till:end color:official bar:Ken&nbsp;Coomer text:"udaraljke" from:1994 till:2000 color:official bar:Max&nbsp;Johnston text:"multiinstrumentalist" from:1994 till:1996 color:official bar:Brian&nbsp;Henneman text:"gitara" from:1994 till:1995 color:official bar:Bob&nbsp;Egan text:"multiinstrumentalist" from:1995 till:1998 color:official bar:Jay&nbsp;Bennett text:"multiinstrumentalist" from:1995 till:2001 color:official bar:Leroy&nbsp;Bach text:"multiinstrumentalist" from:2000 till:2004 color:official bar:Jim&nbsp;O'Rourke text:"producent/multiinstrumentalist (samo u studiju)" from:2001 till:2007 color:producer bar:Tony&nbsp;Margherita text:"menadžer" from:1994 till:end color:manager </timeline> == Nagrade i nominacije == === Nagrade Grammy === {| class="wikitable" ! Godina ! Nagrada ! Djelo ! Ishod |- |1999. |Najbolji suvremeni folk album |''Mermaid Avenue'' | align="center" style="background: #ffdddd" | Nominacija |- |rowspan="2"|2005. |Najbolji album alternativne glazbe |rowspan="2"|''A Ghost Is Born'' | align="center" style="background: #ddffdd"| Pobjeda |- |Najbolje pakiranje albuma | align="center" style="background: #ddffdd"| Pobjeda |- |2008. |Najbolji rock album |''Sky Blue Sky'' | align="center" style="background: #ffdddd" | Nominacija |- |2009. |Najbolji americana album |''Wilco (The Album)'' | align="center" style="background: #ffdddd" | Nominacija |} === Shortlist Music Prizes === {| class="wikitable" ! Godina ! Nagrada ! Djelo ! Ishod |- |2004. |Shortlist Music Prize |''A Ghost Is Born'' | align="center" style="background: #ffdddd" | Nominacija |- |2007. |Shortlist Music Prize |''Sky Blue Sky'' | align="center" style="background: #ffdddd" | Nominacija |} === Nagrade Wired Rave === {| class="wikitable" ! Godina ! Nagrada ! Djelo ! Ishod |- |2003. | Nagrada ''[[Wired]]'' Rave |''Yankee Hotel Foxtrot'' | align="center" style="background: #ddffdd" | Pobjeda |} == Izvori == {{izvori|30em}} * [http://loftlifemag.com/mu/?p=3503= "The Wilco Loft"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} LoftLifeMag.com == Literatura == * {{Cite book |last=Kot |first=Greg |year=2004 |title=Wilco: Learning How to Die |url=https://archive.org/details/wilcolearninghowt00kotg |edition=1. izdanje |place=New York City, New York |publisher=Broadway Books |isbn=0-7679-1558-5}} * {{Cite book |last=Levy |first=Joe |year=2005 |title=Rolling Stone's 500 Greatest Albums of All Time |edition=1. izdanje |place=New York City, New York |publisher=Wenner Books |isbn=1-9329-5861-4}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Wilco}} * [http://www.wilcoworld.net/ Službena stranica] * [http://www.rollingstone.com/artists/wilco Wilco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100417042030/http://www.rollingstone.com/artists/wilco |date=17. travnja 2010. }} na [[Rolling Stone]]u * [http://wilcobase.com Interaktivna baza set-listi] {{Wilco}} [[Kategorija:Američki rock-sastavi]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]] 30pfhramf0f3sig0p42b8ylss3okjaw 0 275527 7616114 7609662 2026-10-10T15:44:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616114 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = You Belong With Me |slika = YouBelongWithMe.jpg |ime_glazbenika = [[Taylor Swift]] |s_albuma = [[Fearless]] |B-strana = |format = digitalni download, CD singl |objavljeno = 21. travnja 2009. |snimanje = 2008. |žanr = [[country pop]] |trajanje = 3:52 |izdavač = [[Big Machine Records|Big Machine]] |tekstopisac = Taylor Swift, [[Liz Rose]] |producent = Nathan Chapman, Taylor Swift |singl_prije = [[White Horse]] |singl0 = 2008. |singl = 2009. |singl_poslije = [[Fifteen]] |singl2 = 2009. |ostalo = {{Videospot|link=[http://www.youtube.com/watch?v=VuNIsY6JdUw "You Belong With Me"] na [[YouTube]]-u}} }} "'''You Belong With Me'''" je pjesma američke country kantautorice [[Taylor Swift]]. Objavljena je 21. travnja 2009. godine kao treći singl s njezinog drugog studijskog albuma ''[[Fearless (album)|Fearless]]'' u izdanju diskografske kuće [[Big Machine Records]]. == O pjesmi == Pjesmu "You Belong With Me" napisale su Taylor Swift i [[Liz Rose]], a producenti su Nathan Chapman i Swift. Prvobitno je pjesma objavljena 4. studenog 2008. godine kao promotivni singl preko [[iTunes Music Store]]a, no kasnije je objavljena kao treći singl u Americi i drugi međunarodni singl.<ref>[http://itunes.apple.com/us/podcast/taylor-swift-countdown-to/id293154082 Countdown to Fearless] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121108114933/https://itunes.apple.com/us/podcast/taylor-swift-countdown-to/id293154082 |date=8. studenoga 2012. }} [[iTunes]]</ref> == Nagrade i nominacije == Na [[52-im Grammy nagradama]],"You Belong with Me" je dobila tri nominacije; za pjesmu godine (izgubila je od pjesme "[[Single Ladies (Put a Ring on It)]]", od [[Beyoncé Knowles]]), za snimku godine (izgubila od [[Kings of Leon]] pjesme "[[Use Somebody]]",) i za najbolji ženski pop vokal u pjesmi (izgubila od Beyoncine "[[Halo]]"). Ipak,te večeri Taylor je osvojila četiri Grammy-ja,uključujući 'album godine'. "You Belong with Me" je osvojila nagradu za omiljenu pjesmu na [[Kids Chioce nagradama]] 2010. i nominirana je za pjesmu godine na 45.-im [[Nagradama Country muzike]]. == Uspjeh pjesme == Nakon što je pjesma objavljena kao promotivni singl, plasirala se na 12. poziciji američke ljestvice singlova, [[Billboard Hot 100]] s prodanih 172.000 primjeraka u prvom tjednu.<ref>[http://www.billboard.com/search/?keyword=T.I.+Leads+Hot+100%3B+Kanye%2C+Taylor+Debut+High&x=0&y=0#/news/t-i-leads-hot-100-kanye-taylor-debut-high-1003890832.story T.I. Leads Hot 100; Kanye, Taylor Debut High] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Nakon službenog objavljivanja pjesma se 16. svibnja 2009. ponovo plasirala unutar američke ljestvice singlova na 87. poziciji. Dana 15. kolovoza 2009. pjesma se pomakla do treće pozicije time postala njena najbolje plasirana pjesma, prešavši pjesmu "[[Love Story]]", koja se plasirala u siječnju 2009. godine na četvrtoj poziciji ljestvice Billboard Hot 100. == Popis pjesama == {{col-begin}} {{col-2}} ;Digitalni download #"You Belong with Me" &ndash; 3:52 ;CD singl 1 #"You Belong with Me" &ndash; 3:52 #"[[Love Story]]"<small> (stripped)</small> &ndash; 3:54 {{col-2}} ;Promotivni CD singl #"You Belong with Me"<small> (Radio Mix)</small> &ndash; 3:54 ;CD singl 2 #"You Belong with Me" &ndash; 3:52 #"You Belong with Me"<small> (radio mix)</small> &ndash; 3:54 {{col-end}} == Glazbeni video == Spot je premijerno prikazan 2. svibnja 2009. na CMT televiziji. Na [[MTV Video Awards]] 2009. video je osvojio nagradu za najbolji ženski video. Dok je Taylor Swift držala govor, [[Kanye West]] se popeo na pozornicu, uzeo mikrofon i rekao: "Taylor, sretan sam zbog tebe, i pustit ću te da završiš, ali Beyonce je imala jedan od najboljih spotova ikada!". Kasnije, kada je Beyonce primala nagradu za video godine, ona je zamolila Taylor da se popne na pozornicu kako bi završila svoj govor. Razni kritičari, slavne osobe i fanovi kritizirali su Westa, uključujući američkog predsjednika [[Barack Obama|Baracka Obamu]]. == Ljestvice == {{col-begin}} {{col-2}} === Ljestvice === {| class="wikitable sortable" |- !width="200"|Ljestvice (2008. – 2009.) !Najviša <br /> pozicija |- |- |[[ARIA Singles Top 50|Australija]]<ref name = "top">[http://swisscharts.com/showitem.asp?interpret=Taylor+Swift&titel=You+Belong+With+Me&cat=s Uspjeh pjesme na ljestvicama (1)] {{eng icon}}</ref> |align="center"|5 |- |Belgija ([[Ultratop 50|Flandrija]])<ref name = "top" /> |align="center"|61 |- |Belgija ([[Ultratop 40|Valonija]])<ref name = "top" /> |align="center"|63 |- |[[Tracklisten Top-40|Danska]]<ref name = "top" /> |align="center"|32 |- |[[Eurochart Hot 100 Singles|Europa]]<ref name = "billboard">[http://www.billboard.com/#/song/taylor-swift/you-belong-with-me/12052734 Uspjeh pjesme na ljestvicama (2)] {{eng icon}}</ref> |align="center"|14 |- |[[Irish Singles Chart|Irska]]<ref name = "top3">[http://acharts.us/song/40324 Uspjeh pjesme na ljestvicama (3)] {{eng icon}}</ref> |align="center"|12 |- |[[Japan Hot 100|Japan]]<ref name = "billboard" /> |align="center"|14 |- |[[Canadian Hot 100|Kanada]]<ref name = "billboard" /> |align="center"|3 |- |[[RIANZ Top 40 Singles Chart|Novi Zeland]]<ref name = "top" /> |align="center"|5 |- |SAD ([[Billboard Hot 100|Billboard Hot 100]])<ref name = "billboard" /> |align="center"|2 |- |SAD ([[Hot Country Songs]])<ref name = "billboard" /> |align="center"|1 |- |SAD ([[Pop Songs]])<ref name = "billboard" /> |align="center"|2 |- |[[Sverige Top 60 Singlar|Švedska]]<ref name = "top" /> |align="center"|47 |- |[[Schweize Singles Top 100|Švicarska]]<ref name = "top" /> |align="center"|58 |- |[[UK Singles Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]]<ref name = "top3" /> |align="center"|30 |} {{col-2}} === Certifikacije i prodaja === {| class="wikitable" |- !Država !Certifikacija !Prodaja |- |align="left"|[[ARIA|Austaralija]] |align="left"|2x Platinasta |align="left"|140.000 |- |align="left"|[[RIANZ|Novi Zeland]] |align="left"|Platinata |align="left"|15.000 |- |align="left"|[[RIAA|Sjedinjene Države]] |align="left"|2x Platinasta |align="left"|2.000.000 |- |} {{col-end}} == You Belong with Me (Taylor's Version) == {{Skladba |ime_skladbe = You Belong with Me (Taylor's Version) |slika = |veličina slike = |izvođač = [[Taylor Swift]] |album = [[Fearless#Fearless (Taylor's Version)|Fearless (Taylor's Version)]] |objavljeno = 9. travnja 2021. |snimanje = 2020. - 2021. |žanr = [[country pop]] |jezik = [[engleski]] |trajanje = |izdavač = Republic Records |tekstopisac = [[Taylor Swift]] |skladatelj = |producent = |skladba_prije = [[White Horse#White Horse (Taylor's Version)|White Horse (Taylor's Version)]] |skladba0 = 2021. |skladba = 2021. |skladba_poslije = [[Breathe (Taylor Swift)#Breathe (Taylor's Version)|Breathe (Taylor's Version)]] |skladba2 = 2021. |ostalo =  }} 11. veljače 2021. godine u emisiji Good Morning America, Swift je izjavila kako će ponovno snimljena verzija pjesme "You Belong with Me", naslovljena "You Belong with Me (Taylor's Version)", biti objavljena 9. travanja 2021. kao  pjesma sa Swiftinog ponovno snimljenog "[[Fearless]]" albuma, pod nazivom "[[Fearless#Fearless (Taylor's Version)|Fearless (Taylor's Version)]]".<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.billboard.com/articles/news/9524797/taylor-swift-fearless-rerecorded-love-story-release/ |title=Taylor Swift Announces Re-Recorded ‘Fearless’ Album, ‘Love Story’ Single Drop |work=Billboard |language=en |accessdate=2021-02-12}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Pjesme Taylor Swift}} [[Kategorija:Singlovi iz 2009.]] [[Kategorija:Skladbe Taylor Swift]] 8xwlcckk4x7xk8kno0l0s8ttypr9tv2 0 276606 7616378 7615928 2026-10-11T04:37:34Z Amon16 121913 Proširen prikaz zatočenika, djece, rada, nasilja i otpora; dodani citati svjedočanstava, cijeli objavljeni Fatimin izvadak, slike i poveznice na podrobnije članke; dorađene reference. 7616378 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Koncentracijski logor Stara Gradiška | podzaglavlje = Logor V jasenovačkoga sustava | bodystil = width:23em; | paramstil = width:37%; | zaglavljestil = background:#e5e5e5; | slika = [[Datoteka:Stara Gradiska concentration camp.jpg|300px|alt=Pogled na logorski kompleks u Staroj Gradiški.]] | opis = Logor Stara Gradiška, 1942. | slika2 = {{Lokacijska karta|NDH|label=Stara Gradiška|lat=45.148611|long=17.246667|width=300|float=center|caption=|alt=Položaj Stare Gradiške na karti NDH}} | opis2 = Položaj Stare Gradiške na karti NDH 1941. godine. | zaglavlje1 = Logor u Drugom svjetskom ratu | param2 = Država | vrijednost2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|23px|border|alt=Zastava NDH]] [[Nezavisna Država Hrvatska]] | param3 = Mjesto | vrijednost3 = [[Stara Gradiška]], uz rijeku [[Sava|Savu]]<br />(danas [[Hrvatska]])<br />{{Coord|45|8|55|N|17|14|48|E|type:landmark_region:HR|display=inline,title}} | param4 = Razdoblje | vrijednost4 = Prve skupine zatočenika pod ustaškom vlašću u svibnju 1941.; logor se oblikuje potkraj 1941. i početkom 1942.; djeluje do travnja 1945.<ref name="JUSP-SG-povijest" /><ref name="Hutinec2022-SG" /> | param5 = Smještaj | vrijednost5 = Nekadašnja tvrđava i kaznionica | param6 = Logorski sustav | vrijednost6 = [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]], Logor V<ref name="USHMM-SG" details="str. 64–65." /> | param7 = Uprava | vrijednost7 = [[Ustaška obrana]], isprva Ured III [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]]<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /><ref name="SG-HBL-Luburic" /> | zaglavlje8 = Zatočenici i žrtve | param9 = Zatočenici | vrijednost9 = Muškarci, žene i djeca; [[Srbi]], [[Židovi]], [[Romi]], [[Hrvati]] i drugi. Među zatočenicima bili su i politički protivnici režima<ref name="JUSP-SG-logor" /> | param10 = Poimenično utvrđene žrtve | vrijednost10 = 12.790, prema presjeku JUSP-a od 31. kolovoza 2008. (vidi [[#Žrtve i poslijeratna istraživanja|obuhvat podataka]])<ref name="JUSP-SG-povijest" /> }} '''Koncentracijski logor Stara Gradiška''' bio je [[Ustaše|ustaški]] [[koncentracijski logor]] u nekadašnjoj tvrđavi i kaznionici u [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]], na obali [[Sava|Save]], tridesetak kilometara nizvodno od Jasenovca. Kao Logor V pripadao je [[Koncentracijski logor Jasenovac|jasenovačkom logorskom sustavu]] u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH). Prve skupine zatočenika dovedene su u svibnju 1941., a kaznionica je postupno pretvarana u logor potkraj te godine i početkom 1942.<ref name="JUSP-SG-povijest" /><ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> Uz zatočenje i [[Prisilni rad|prisilni rad]] u radionicama i poljoprivredi, služio je i za prikupljanje ljudi koje se odvodilo na rad u Njemačku i okupirane zemlje ili premještalo u druge logore.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /><ref name="SG-Koljanin2018" details="str. 48." /> Zatočenici su bili muškarci, žene i djeca: [[Srbi]], [[Židovi]], [[Romi]], [[Hrvati]] i drugi. Ljudi su zatvarani zbog nacionalne ili vjerske pripadnosti te zbog protivljenja ustaškom režimu. Pristizali su iz zatvora i logora NDH te s područja zahvaćenih masovnim progonima. Razdvajani su prema spolu, nacionalnosti i vjeroispovijesti, a uvjeti su se razlikovali među dijelovima logora.<ref name="JUSP-SG-logor" /><ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> Broj zatočenih obitelji i djece osobito je porastao tijekom [[Bitka na Kozari|kozaračke ofenzive]] 1942. Pri odvođenju odraslih na prisilni rad mala su djeca ostajala u logoru.<ref name="JUSP-SG-logor" /><ref name="SG-Matausic2013" details="str. 41–42." /> Život zatočenika obilježavali su glad, iscrpljujući rad, bolesti, mučenje i seksualno nasilje. Pojedinačna i masovna ubojstva izvršavana su unutar logora i na okolnim stratištima, među kojima su Uskočke šume i Međustrugovi. Skupine zatočenika ubijane su i namjernim uskraćivanjem hrane i vode.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 135–143 i 155–160." /><ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 504–510." /><ref name="JUSP-Hrvati" /> Spomen-područje Jasenovac ubraja Staru Gradišku među [[Logor smrti|logore smrti]] jasenovačkoga sustava.<ref name="JUSP-Hrvati" /> Prema njegovu mrežnom prikazu, na dan 31. kolovoza 2008. bilo je poimenično utvrđeno 12.790 žrtava; popis ostaje otvoren za dopune i ispravke.<ref name="JUSP-SG-povijest" /><ref name="SG-JUSP-Popis" /> Pomoć je stizala preko obitelji, židovskih općina, humanitarnih djelatnika i tajnih veza. Zatočenici su dijelili hranu i lijekove, pomagali bolesnicima te održavali tajnu organizaciju koja je pripremala bijeg i pobunu.<ref name="SG-VEJ14" details="str. 53; dokument 145, str. 429–430." /><ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 65–69 i 77." /><ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 133 i 136–140." /> U izvlačenju djece važnu su ulogu imali [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici, djelatnici Crvenoga križa, liječnici, ustanove i građani. Dio djece umro je od bolesti i iscrpljenosti i nakon izlaska iz logora.<ref name="JUSP-djeca" /> Neki odrasli zatočenici oslobođeni su razmjenama s partizanima, amnestijama ili pojedinačnim otpuštanjem.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 133–135." /> Pražnjenje logora u jesen 1944. pratili su ubojstva i premještaji u Jasenovac i Lepoglavu, no manja skupina zatočenika ostala je do travnja 1945. U završnim danima dio je ubijen, a dio se uspio sakriti ili pobjeći prije ulaska partizana.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 46." /><ref name="Hutinec2022-SG" /><ref name="JUSP-Kraj2013" details="7.–8. list PDF-a." /> Kompleks je poslije rata ponovno služio kao kaznionica, a tijekom [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] kao mjesto zatočenja pod srpskim i JNA-ovim nadzorom.<ref name="SG-Smreka" /><ref name="SG-UN1994" /> Na žrtve ustaškoga logora podsjećaju Kula, logorsko groblje i spomenici na okolnim stratištima.<ref name="JUSP-SG-povijest" /><ref name="SG-JUSP-Uskočke" /> == Povijesni kontekst == {{Glavni|Nezavisna Država Hrvatska|Ustaški sabirni logori}} [[Datoteka:Stara Gradiška fortress (1750).png|thumb|alt=Plan utvrde uz rijeku Savu s bedemima i rasporedom zgrada.|Plan tvrđave u Staroj Gradiški iz 1750., prije njezine uporabe kao kaznionice i logora.]] <span id="Politički_okvir_i_sustav_progona"></span> Nakon [[Travanjski rat|osovinskoga napada na Kraljevinu Jugoslaviju]] u travnju 1941. proglašena je [[Nezavisna Država Hrvatska]]. Ustaške su vlasti uspostavile jednostranačku diktaturu ovisnu o Njemačkoj i Italiji te već 30. travnja donijele rasne zakonske odredbe usmjerene protiv Židova i Roma. Oduzimanje prava pratili su deportacije i ubojstva, dok su Srbi bili izloženi isključenju iz javnoga života, progonima i masovnim likvidacijama. U logore su, uz nacionalno i rasno progonjene skupine, upućivani i politički protivnici režima, među njima komunisti i pristaše [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]].<ref name="SG-HE-NDH" /> == Osnivanje i ustroj == {{Glavni|Koncentracijski logor Jasenovac}} Tvrđava u Staroj Gradiški, oko 30 kilometara nizvodno od Jasenovca, imala je dugu zatvorsku povijest. Od 1799. služila je za zatočenje vojnih zarobljenika, a i u kasnijim je državama nastavila služiti kao zatvor. Ustaške su vlasti u svibnju 1941. u kaznionicu dovele prve skupine zatočenika, uglavnom utjecajnijih i imućnijih Srba i Židova iz okolnih slavonskih i bosanskih gradova. Potkraj te godine i početkom 1942. pristizali su i zatočenici iz zagrebačkih zatvora, [[Lepoglava|Lepoglave]], [[Koprivnica|Koprivnice]] i Jasenovca. Pretvaranje kaznionice u logor pratila je zakonska odredba iz veljače 1942. kojom je dotadašnja kaznionica ukinuta, a njezini zatvorenici premješteni u [[Srijemska Mitrovica|Srijemsku Mitrovicu]].{{#tag:ref|Dva mrežna pregleda Spomen-područja Jasenovac navode različite dane ukidanja kaznionice: 17. odnosno 19. veljače 1942.<ref name="JUSP-SG-povijest" /><ref name="JUSP-SG-logor" />|group=bilješka}}<ref name="JUSP-SG-povijest" /> === Prostor logora === [[Datoteka:Court at former Stara Gradiska Prison.jpg|thumb|alt=Dvorište obraslo raslinjem, okruženo zatvorskim zgradama s oštećenim krovovima.|Dvorište nekadašnje kaznionice u Staroj Gradiški, snimljeno 2015.]] <span id="Prostor_i_funkcija"></span> Za potrebe logora ustaške su vlasti proširile zidove kaznionice, podigle stražarnice i nove zgrade te 1942. srušile pravoslavnu crkvu u središtu kompleksa.<ref name="SG-Skiljan2009-Bastina" details="str. 208, bilj. 79." /> Istočno od kaznionice uređeno je groblje za umrle zatočenike. Dio radno sposobnih zatočenika iz Stare Gradiške deportiran je na prisilni rad u Njemačku i na područja pod njemačkom okupacijom.<ref name="Hutinec2022-SG" details="odjeljak „Subcamp V—Stara Gradiška”, bilješke 37–39." /> === Uprava === {{Glavni|Ustaška obrana|Ustaška nadzorna služba}} [[Datoteka:Vjekoslav Luburić.jpg|thumb|upright=0.65|alt=Crno-bijela fotografija Vjekoslava Luburića u odori, za stolom s dokumentom.|[[Vjekoslav Luburić]], voditelj [[Ustaška obrana|Ustaške obrane]].]] Sustavom ustaških logora upravljala je [[Ustaška obrana]], prvotno organizirana kao Ured III [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]].<ref name="SG-HBL-Luburic" /> Početkom 1943. poslovi UNS-a prešli su u [[Ravnateljstvo za javni red i sigurnost|Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost]].<ref name="SG-Kovacic2005" details="str. 83 i 92." /> Na čelu Ustaške obrane bio je [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslav Maks Luburić]], organizator Jasenovca, koji je zadržao znatan utjecaj na logorsku upravu i nakon privremenoga udaljavanja s dužnosti 1943.<ref name="SG-HBL-Luburic" /> U početnom ustroju sustava starogradiška je uprava bila razmjerno samostalna i izravno je komunicirala s Uredom III UNS-a.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> ==== Zapovjednici i upravitelji ==== [[Datoteka:Ante Vrban photo.jpg|thumb|upright=0.65|alt=Crno-bijeli portret Ante Vrbana.|[[Ante Vrban]], koji je obnašao dužnost zamjenika zapovjednika logora.]] Rani slijed zapovjednika prikazan je u organizacijskoj shemi koju je Antun Miletić objavio uz zbirku dokumenata o jasenovačkom sustavu. Shema za 1942. razlikuje zapovjednika logora, voditelje odsjeka i zapovjednika bojne zadužene za osiguranje.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 24, shema 3: organizacija Ureda III UNS-a sredinom 1942." /> Tablica donosi dužnosti i razdoblja zabilježena u literaturi; ondje gdje nema preciznih datuma ne predstavlja neprekinut popis smjena. {| class="wikitable" |+ Zapovjednici i upravitelji Stare Gradiške u izvorima ! scope="col" | Osoba ! scope="col" | Dužnost i razdoblje ! scope="col" | Izvor i napomene |- ! scope="row" | [[Ante Vrban]] | Prema Spomen-području Jasenovac, zamjenik Mile Oreškovića. U logor je stigao 13. studenoga 1941. sa skupinom uhićenih [[Slobodno zidarstvo|slobodnih zidara]]; podatak o dolasku ne određuje datum imenovanja. | JUSP. Enciklopedijski pregled USHMM-a opisuje ga kao prvog zapovjednika.<ref name="JUSP-Vrban" /><ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> |- ! scope="row" | Ivan Rako | Zapovjednik u siječnju 1942. | Prema Miletićevoj organizacijskoj shemi.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 24, shema 3." /> |- ! scope="row" | Mate Mandušić | Zapovjednik u veljači 1942. | Prema Miletićevoj organizacijskoj shemi.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 24, shema 3." /> |- ! scope="row" | Ivica (Ivan) Brkljačić | U Miletićevoj shemi zapovjednik u ožujku 1942.; Kovačić ga navodi i nakon Bosaka, prije Stojčića, bez preciznijeg datiranja toga razdoblja. | Miletić; Kovačić.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 24, shema 3; ime navedeno kao Ivica Brkljačić." /><ref name="SG-Kovacic2000" details="str. 104, bilješka 27; ime navedeno kao Ivan Brkljačić." /> |- ! scope="row" | Mile Orešković | Zapovjednik od travnja do jeseni 1942. prema Miletićevoj shemi. | JUSP Vrbana navodi kao njegova zamjenika.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 24, shema 3." /><ref name="JUSP-Vrban" /> |- ! scope="row" | [[Miroslav Filipović|Miroslav Filipović-Majstorović]] | Od 27. listopada 1942. do ožujka 1943. | JUSP završetak zapovijedanja datira 20., a Kovačić 27. ožujka 1943.<ref name="SG-JUSP-Filipovic" /><ref name="SG-Kovacic2000" details="str. 109." /> |- ! scope="row" | Nikola Gadžić | Upravitelj od proljeća do jeseni 1943., nakon Filipovića-Majstorovića. | Radanović početak datira u ožujak, a Kovačić u travanj 1943.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 131, osobito bilješka 11." /><ref name="SG-Kovacic2000" details="str. 104, bilješka 27." /> |- ! scope="row" | Branimir (Branko) Slipčević | Upravitelj nakon Gadžića, oko tri tjedna u jesen 1943. | Radanović.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 131, osobito bilješka 11." /> |- ! scope="row" | Stjepan Bosak | Za upravitelja postavljen početkom prosinca 1943., uz zadržavanje zapovjedništva nad 3. bojnom 1. ustaškoga obrambenog zdruga. | Radanović; obje dužnosti prikazuje i Miletićeva shema s početka 1944.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 131 i 183." /><ref name="SG-Miletic1986" details="str. 33, shema 6." /> |- ! scope="row" | Josip (Jozo) Stojčić | Upravni odsjek vodi od početka listopada 1943.; upravitelj logora postaje u drugoj polovici 1944. | Radanović.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 186–187, osobito bilješka 120." /> |} Gadžićevu službu potvrđuje i sačuvana upravna korespondencija: akt upućen redarstvenoj oblasti u Mostaru 2. rujna 1943. potpisao je kao upravitelj logora. Prijepis i faksimil objavljeni su u drugoj knjizi Miletićeve zbirke.<ref name="SG-Miletic1986-II" details="dokument 274, akt Upraviteljstva sabirnog logora Stara Gradiška od 2. rujna 1943.; Arhiv VII, a. NDH, k. 198, reg. br. 15/16." /> Njegov raniji položaj izvori opisuju različito: Miletić u bilješci uz organizacijsku shemu navodi da je Gadžić tijekom 1942. vodio politički pododsjek, dok ga JUSP u prikazu represije iz ožujka te godine naziva zapovjednikom.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 33, napomena uz shemu 6 o političkom pododsjeku tijekom 1942." /><ref name="SG-JUSP-Otpor" /> Bosak je prije dolaska na čelo logora služio u postrojbama Ustaške obrane na području Pakraca i Lipika te u Bosni i Hercegovini. U Staroj Gradiški objedinio je upravljanje logorom i zapovijedanje njegovom vojnom posadom. Ubijen je u Bosanskoj Dubici u noći između 12. i 13. travnja 1944.; prema Radanovićevu istraživanju, ubio ga je ustaški časnik Josip Tomić.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 182–183, osobito bilješka 117." /> Stojčić je, prije dolaska u Staru Gradišku, bio student medicine i službenik upravnog odsjeka zapovjedništva logora Jasenovac. Ustaškoj obrani pristupio je krajem 1941., a pri pražnjenju starogradiškoga logora u jesen 1944. premješten je natrag u Jasenovac.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 186–187, osobito bilješka 120." /> ==== Odsjeci, posada i nadzorno osoblje ==== [[Datoteka:Maja Buždon (cropped).jpg|thumb|upright=0.65|alt=Portret Maje Buždon u tamnom kaputu.|[[Maja Buždon Slomić|Maja Buždon]], upraviteljica ženskog dijela logora, nakon uhićenja 1945.]] Podjela poslova vidljiva je iz Miletićeve sheme za početak 1944. Uz Bosaka kao zapovjednika logora i, zasebno, III. bojne, prikazani su opći odsjek na čelu s Jozom Stojčićem, radni odsjek Tihomira Kordića te sigurnosni odsjek kojim je upravljao Ante Ćenan, uz pomoćnika Nikolu Gagru.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 33, shema 6: organizacija koncentracijskog logora Stara Gradiška početkom 1944." /><ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 184, biografski podatci o Anti Ćenanu." /> Promjene u upravi pratili su i [[#Promjene režima i odnos prema zatočenicima|različiti oblici postupanja prema zatočenicima]]. Prema JUSP-ovu prikazu Filipovićeva priznanja, on je tijekom zapovijedanja osobno sudjelovao u ubojstvima zatočenika.<ref name="SG-JUSP-Filipovic" /> Među rukovodećim osobama bio je i [[Dinko Šakić (1921.)|Dinko Šakić]]. Enciklopedija USHMM-a od 1942. navodi ga kao zamjenika zapovjednika, dok JUSP opisuje njegov rad u općem odsjeku Stare Gradiške.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /><ref name="SG-JUSP-Sakic" /> ''Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina'' njegov položaj 1942. opisuje kao pobočnika starogradiškoga zapovjednika, a od studenoga iste godine navodi ga kao zamjenika zapovjednika Jasenovca.<ref name="SG-Leksikon2020-Sakic" details="str. 957, natuknica „Šakić, Dinko Ljubomir”." /> Stražu su činili ustaše i ustašice.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> Kovačić među voditeljima ženskog logora za 1942. navodi Tomu Sabola.<ref name="SG-Kovacic2000" details="str. 104, bilješka 29." /> Od kraja te godine ženskim je dijelom upravljala [[Maja Buždon Slomić|Maja Buždon]], rođena 1923. u [[Praputnjak|Praputnjaku]], krojačica po zanimanju. Ustaškom pokretu pristupila je u listopadu 1942. i ubrzo bila postavljena na tu dužnost.<ref name="SG-Jurisic2022" details="str. 47 i 49–50." /> Martina Bitunjac opisuje je kao glavnu nadzornicu te na temelju dokumenata i svjedočanstava prikazuje sudjelovanje nje i drugih stražarica u zlostavljanju i ubijanju zatočenika.<ref name="SG-Bitunjac2019" details="str. 473–475." /> == Zatočenici i dolasci u logor == Starogradiška kaznionica postupno je postala mjesto zatočenja ljudi koje su ustaške vlasti progonile zbog nacionalne i vjerske pripadnosti ili političkog djelovanja. Ured III [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] namijenio ju je političkom „preodgoju” hrvatskih zatočenika, ali su u nju i prije formalnog osnivanja logora dovođeni Srbi, Židovi i Romi. Uz skupine iz okolnih gradova pristizali su zatočenici iz zagrebačkih zatvora, [[Lepoglava|Lepoglave]] i [[Sabirni logor Danica|Danice]], pa je Stara Gradiška povezivala lokalna uhićenja sa širim sustavom zatvora i logora NDH. Ondje su završavali politički aktivisti i zarobljeni pripadnici otpora, ali i članovi njihovih obitelji te stanovništvo odvedeno u masovnim progonima. Među zatočenicima zato su se nalazili muškarci, žene i djeca različite dobi.<ref name="JUSP-SG-logor" /> Unutar logora zatočenici su razdvajani prema spolu, nacionalnosti i vjeroispovijesti. Muški i ženski dio imali su više odsjeka, a politički zatočenici bili su izdvajani u ćelijama nekadašnje vojarne. Brojno stanje pritom se stalno mijenjalo zbog novih dolazaka, premještaja i otpuštanja, pa podatak o broju zatočenika u određenom trenutku obuhvaća samo jednu fazu rada logora.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> [[Datoteka:Stara Gradiska prisoners.jpg|alt=Skupina muškaraca, većinom s kapama i šeširima, sjedi na tlu na otvorenom.|thumb|Zatočenici logora Stara Gradiška na otvorenom, 1942.]] === Srpski zatočenici === {{Glavni|Srbi u NDH}} Zatvaranje [[Srbi|srpskog]] stanovništva u Staroj Gradiški bilo je dio šire politike ustaškoga režima prema Srbima u NDH, koja je obuhvaćala prisilno iseljavanje, oduzimanje imovine, vjerske progone i masovna ubojstva. Već 1941. na udaru su se našli imućniji i ugledniji građani.<ref name="JUSP-Srbi" /><ref name="SG-Skiljan2009" details="str. 35–38." /> U starogradišku kaznionicu dovođeni su i prije nego što je ona u cijelosti pretvorena u koncentracijski logor.<ref name="JUSP-SG-logor" /> Među njima je bio novogradiški trgovac Rajko Marković, uhićen u travnju i premješten u Staru Gradišku 6. svibnja 1941. U iskazu Zemaljskoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača opisao je kako je oslobođen nakon što je potpisao darovanje obiteljske imovine NDH, a potom s obitelji prisilno iseljen u Srbiju. Filip Škiljan navodi i druge slične iznude, dok je dio te skupine poslije premješten u Jasenovac.<ref name="SG-Skiljan2009" details="str. 37–38." /> Tijekom 1942. među zatočenike su pristizale čitave seoske obitelji, s djecom i starijim članovima. Ustaše su 20. svibnja opkolile sela Rađenovce, Milisavce, Rajčiće i Alavuke te njihove stanovnike odvele u Staru Gradišku. Dio je ondje ubijen, dok su drugi odvedeni u Jasenovac ili na rad u Njemačku.<ref name="SG-Skiljan2009" details="str. 45–47, osobito str. 45 i bilj. 70." /> Obitelji su razdvajane pri odabiru odraslih za [[Prisilni rad|prisilni rad]], o čemu govori izvještaj njemačkoga natporučnika Schmidta Zabierowa o posjetu 12. lipnja 1942. Prema izvještaju koji objavljuje Nataša Mataušić, u logoru su se nalazile mnoge pravoslavne obitelji bez muškaraca; za poljoprivredne radove u Njemačkoj preuzimane su žene sa starijom djecom, dok su mala djeca ostajala u logoru.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 40–42, osobito izvještaj Schmidta Zabierowa na str. 42." /> Nakon [[Bitka na Kozari|njemačko-ustaško-domobranske ofenzive na Kozaru]] u Jasenovac i Staru Gradišku odvedeno je mnoštvo srpskoga civilnog stanovništva.<ref name="JUSP-Srbi" /> Velik broj djece stigao je u Staru Gradišku zajedno s roditeljima, od kojih su potom odvajana.<ref name="JUSP-SG-logor" /> U srpnju 1942. ustaše su u Staru Gradišku dovele srpsko stanovništvo iz Dubovca, Kosovca, [[Okučani|Okučana]] i [[Bodegraj|Bodegraja]]. Pero Vasiljević iz Kosovca opisao je Zemaljskoj komisiji odvođenje stanovnika svih dobi 28. srpnja i oduzimanje njihove imovine pri dolasku. Nakon nekoliko dana njemačka komisija izdvojila je sposobne za rad u Njemačkoj. Stariji i nemoćni upućeni su prema Jasenovcu i, prema njegovu iskazu, ubijeni kod Jablanca, dok su djeca odvedena u [[Koncentracijski logor Sisak|Sisak]].<ref name="SG-Skiljan2009" details="str. 49." /> === Židovski zatočenici === {{Glavni|Holokaust u NDH}} Prema Jasenovcu i Staroj Gradiški odvedeni su [[Židovi]] iz [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] 26. i 27. prosinca 1941. te [[Slavonski Brod|Slavonskoga Broda]] 22. siječnja 1942.<ref name="SG-Bucin2021" details="str. 617, bilj. 31." /> U svibnju 1942. u [[Vinkovci|Vinkovcima]] su uhićeni Židovi iz grada i okolnih naselja te zatvoreni u zgradu Hrvatskoga sokola. Za više stotina odraslih sastavljeni su kartoni s jednako oblikovanim optužbama da šire britansku promidžbu i neprijateljski se odnose prema [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] i [[Sile Osovine|silama Osovine]]. Na toj je osnovi predlagano njihovo petogodišnje zatočenje. Odlukom [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] od 21. svibnja upućeni su u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i Staru Gradišku; priloženi popis sadrži 358 imena, ali taj broj obuhvaća oba odredišta zajedno.<ref name="SG-Bucin2021" details="str. 620–621." /> Zatočenik Erwin Miller u svojim je sjećanjima opisao dolazak majke Ružice i sestre Felicitas u Staru Gradišku, gdje se tada i sam nalazio. Rajka Bućin njihov dolazak povezuje s imenima na tome popisu.<ref name="SG-Bucin2021" details="str. 621, osobito bilj. 59–60." /> U mjesecima koji su slijedili dolazile su i skupine iz [[Zemun|Zemuna]]. Jedan je transport 30. srpnja stigao u Jasenovac, odakle su žene i djeca odvedeni u Staru Gradišku. Skupina od 63 Židova iz [[Stara Pazova|Stare Pazove]] odvedena je 6. svibnja 1942. u Jasenovac odnosno Staru Gradišku, bez zadržavanja u Vinkovcima.<ref name="SG-Bucin2021" details="str. 623–624." /> Razdvajanje obitelji i premještaje prikazuje i sudbina sarajevskoga liječnika Arnolda Sternberga. Prema prikazu [[Yad Vashem|Yad Vashema]], nakon obiteljskog zatočenja u Sarajevu u studenome 1941. odveden je u Staru Gradišku, dok su supruga Josephine i dvoje djece poslije završili u logoru u [[Đakovo|Đakovu]]. Djeca su spašena uz pomoć židovskih obitelji i Ignaca Weissa, a supruga je ubijena pri likvidaciji đakovačkoga logora. Arnoldova dopisnica prijatelju u Sarajevo od 28. svibnja 1943. sačuvani je trag njegova boravka u Staroj Gradiški. Poslije je premješten u Jasenovac, početkom 1945. u Lepoglavu, a zatim ponovno u Jasenovac, gdje je ubijen.<ref name="SG-YV-Sternberg" /> === Romi === {{Glavni|Porajmos}} Zatočenje [[Romi|Roma]] u Staroj Gradiški bilo je dio progona romskoga stanovništva u NDH i njegova odvođenja u jasenovački sustav logora. Sustavne deportacije širom države započele su nakon okružnice od 19. svibnja 1942., kojom je Ministarstvo unutarnjih poslova policijskim i vojnim vlastima naložilo upućivanje Roma u Jasenovac. Većina romskih zatočenika toga sustava bila je zatočena i ubijena u Logoru III, [[Uštica|Uštici]] i na okolnim stratištima, dok je u Staru Gradišku dovođen manji dio, pretežito žene. Prve su iz Jasenovca premještene već potkraj 1941. i smještene u Kulu sa Srpkinjama, Židovkama i dijelom hrvatskih zatočenica. Progoni su se nastavili i u kasnijim ratnim godinama: u jesen 1944. u Staru Gradišku doveden je i odmah ubijen znatan broj Roma s područja [[Gradiška (BiH)|Bosanske Gradiške]], uključujući selo Mokrice. Prema Vojakovu pregledu poimeničnoga popisa iz 2025., uz Staru Gradišku vezana je 641 evidentirana romska žrtva.<ref name="SG-Vojak2026" details="odjeljci „Mass Arrests and Deportations”, „Roma in the Jasenovac Camp Complex” i „Number of Victims”; stanje popisa iz 2025." /> O vlastitom zatočenju svjedočio je Nadir Dedić iz okolice Bosanske Gradiške, tada maloljetan, čiji se objavljeni životopis temelji ponajprije na razgovoru s djelatnicima Spomen-područja Jasenovac od 12. veljače 2004. Prema tom prikazu, nakon prekida školovanja radio je kao pastir, a u rujnu 1942. uhićen je pod sumnjom da surađuje s partizanima jer je vatra koju je zapalio čuvajući stoku izmaknula nadzoru. Najprije je zatočen u Staroj Gradiški, a potom premješten u Jasenovac, gdje su ga, prema njegovu sjećanju, smatrali muslimanom, a ne Romom. U Jasenovcu je nekoliko tjedana čistio bravarsku radionicu, nakon čega je pušten te se vratio u svoje selo i ponovno radio kao pastir.<ref name="SG-Vojak2024-Dedic" details="uvod i odjeljak „Imprisonment”; prema iskazu od 12. veljače 2004." /> === Politički zatočenici i zarobljeni pripadnici otpora === [[Datoteka:Nada Dimić.jpg|thumb|upright=0.65|alt=Crno-bijeli portret Nade Dimić.|[[Nada Dimić]], jedna od zatočenica ubijenih u Staroj Gradiški.]] Politički zatočenici dolazili su iz različitih društvenih i političkih sredina. Među njima su bili komunisti i njihovi pomagači, pristaše [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] te književnici, profesori i drugi javni djelatnici.<ref name="JUSP-Hrvati" /><ref name="SG-HBL-Jakovljevic" /> Dio komunista već je prije uspostave NDH bio u zatvorima Kraljevine Jugoslavije, odakle su predani novim ustaškim vlastima. Pridruživale su im se osobe uhićene zbog političkoga djelovanja, a zakonska odredba od 25. studenoga 1941. omogućila je upućivanje u logore osoba koje su vlasti smatrale opasnima za javni red ili ustaški poredak.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 64–65." /> Nasilje nad političkim zatočenicima uključivalo je i zatvaranje skupina komunista u samice, gdje su tijekom 1942. ubijeni glađu i žeđu.<ref name="JUSP-Hrvati" /><ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 66." /> Jedan od zatočenih HSS-ovih pristaša bio je odvjetnik i književnik [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilija Jakovljević]], nekadašnji predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. Nakon uhićenja, oslobađanja i ponovnog uhićenja u listopadu 1941. dospio je u Staru Gradišku s takozvanom masonskom skupinom. Pušten je u prosincu 1942., a iskustvo zatočenja poslije je opisao u zapisima objavljenima pod naslovom ''Konclogor na Savi''.<ref name="SG-HBL-Jakovljevic" /> U logoru je stradao i HSS-ov književnik i političar [[Mihovil Pavlek Miškina]], dok je književni povjesničar [[Antun Barac]] preživio zatočenje u Jasenovcu i Staroj Gradiški od kraja 1941. do svibnja 1942.<ref name="SG-HE-Miskina" /><ref name="SG-HBL-Barac" /> Sastav zatočenika nastavio se mijenjati s novim uhićenjima, premještajima, razmjenama i otpuštanjima. Novi politički zatvorenici pristizali su i potkraj 1943.: Marijan Kustorin doveden je sredinom prosinca iz zagrebačkoga ustaškog zatvora u skupini od dvadeset hrvatskih komunista i simpatizera. U iskazu pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Zagrebu 6. lipnja 1945. opisao je prijetnje i oduzimanje stvari pri ulasku u logor.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 133–136, osobito str. 135–136, bilj. 18." /> Među zatočenicima bilo je i zarobljenih [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]], poput mostarskoga komesara Džemaila Kajtaza. Iako predviđen za razmjenu, ubijen je u studenome 1943.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 137–138." /> Radanović zaključuje da je početkom 1944. Stara Gradiška, za razliku od 1942., kada je ponajprije služila interniranju Srba, postala prije svega mjesto zatočenja i izolacije antifašistički opredijeljenih Hrvata.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 162." /> === Brojno stanje i sačuvane evidencije === Sačuvani prijepis izvještaja Logorskog komiteta [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] (KPH) bilježi stanje početkom travnja 1944.:<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 134, bilj. 15.; str. 161–162, bilj. 77." /> {| class="wikitable" |+ Zatočenici početkom travnja 1944. ! scope="col" | Zatočenici ! scope="col" | Broj |- ! scope="row" | Muškarci | 1508 |- ! scope="row" | Žene | 846 |- ! scope="row" | Ukupno | 2354 |} Presjek prikazuje tadašnje stanje, a ne ukupan broj zatočenika ili žrtava.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 161–162." /> === Poznati zatočenici i njihove sudbine === [[Datoteka:Antun Barac.jpg|thumb|upright=0.75|alt=Portret Antuna Barca.|[[Antun Barac]], književni povjesničar koji je preživio zatočenje u Jasenovcu i Staroj Gradiški.]] Među zatočenicima Stare Gradiške bili su i književnici, znanstvenici i politički djelatnici. {| class="wikitable" |+ Odabrani zatočenici Stare Gradiške ! scope="col" | Osoba ! scope="col" | Zatočenje i sudbina |- ! scope="row" | [[Antun Barac]] | Književni povjesničar i kritičar. Od kraja 1941. do svibnja 1942. bio je zatočen u Jasenovcu i Staroj Gradiški; navedeno razdoblje obuhvaća oba logora. Preživio je rat.<ref name="SG-HBL-Barac" /> |- ! scope="row" | [[Josip Badalić]] | Slavist i književni povjesničar. Početkom rata proveo je ukupno dva mjeseca u Jasenovcu i Staroj Gradiški. Preživio je rat.<ref name="SG-HBL-Badalic" /> |- ! scope="row" | [[Magda Bošković]] | Publicistkinja i komunistička aktivistica, ubijena u Staroj Gradiški u proljeće 1942.<ref name="HBL-Boskovic" /> |- ! scope="row" | [[Nada Dimić]] | Iz zatvora je dovedena u Staru Gradišku 1942. U logoru je ubijena 21. ožujka iste godine.<ref name="JUSP-zene" /> |- ! scope="row" | [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]] | Komunistički političar, uhićen u veljači 1942. Iz logora je oslobođen razmjenom 23. rujna 1942.<ref name="SG-HE-Hebrang" /> |- ! scope="row" | [[Olga Hebrang]] | Komunistička aktivistica, uhićena u jesen 1941. i zatočena u Staroj Gradiški. Oslobođena je razmjenom u rujnu 1942., zajedno s Andrijom Hebrangom, za kojega se poslije udala.<ref name="SG-BrandlKardum2025" details="str. 236." /> |- ! scope="row" | [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilija Jakovljević]] | Odvjetnik, književnik i pristaša [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]], zatočen 1941. i 1942. Preživio je logor, o kojem je ostavio zapise objavljene u knjizi ''Konclogor na Savi''.<ref name="SG-HBL-Jakovljevic" /> |- ! scope="row" | Ernest Krajanski | Pravnik, zborovođa i glazbeni pisac, odveden u Staru Gradišku u ljeto 1941. Hrvatski biografski leksikon navodi da je ondje umro u studenome iste godine.<ref name="SG-HBL-Krajanski" /> |- ! scope="row" | [[Mihovil Pavlek Miškina]] | Književnik i političar HSS-a. Prema Hrvatskoj enciklopediji ubijen je u Staroj Gradiški 1942.<ref name="SG-HE-Miskina" /> |- ! scope="row" | Ljubica Vrhovac | Poznata kao Teta Ljuba, bila je zatočenica i logornica u Kuli. Pomagala je drugim zatočenicima, a ustaše su je ubile u logoru 1943.<ref name="JUSP-zene" /> |} == Zatočenice == [[Datoteka:Children in Stara Gradiska.jpg|alt=Žene i djeca sjede na drvenom podu prostorije s neobloženim zidovima od opeke; nekoliko osoba stoji.|thumb|Majke i djeca zatočeni u Kuli logora Stara Gradiška; fotografija datirana između 1942. i 1945.]] Prve skupine političkih zatočenica stigle su u Staru Gradišku krajem 1941. godine. Hrvatice, Židovke, Srpkinje i Romkinje isprva su bile zajedno zatočene u Kuli.<ref name="JUSP-zene" /> U ožujku 1942. Hrvatice su izdvojene u takozvani Hrvatski ženski logor, koji je obuhvaćao nekoliko zgrada ograđenih žicom. Ondje su dobile zasebnu kuhinju i mogle su se dopisivati te primati pakete, pa je njihov položaj bio povoljniji od položaja Srpkinja i Židovki koje su s djecom ostale u Kuli.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 36–38." /> U izdvojenom dijelu bile su zatočene i muslimanke, a žene iz Hrvatskoga ženskog logora rjeđe su odvođene na masovne likvidacije.<ref name="JUSP-SG-logor" /><ref name="JUSP-zene" /> === Evidencije ženskog logora === Kretanje broja zatočenica tijekom 1944. može se pratiti i u dijelu sačuvanih službenih izvještaja. [[Mario Kevo]] objavio ih je 2009. i 2010. prema gradivu Državnoga arhiva u Slavonskom Brodu, u dva nastavka: prvi obuhvaća razdoblje od 27. svibnja do 31. kolovoza, a drugi od 1. rujna do 4. prosinca 1944. Izvještaji pokrivaju ženski dio logora, odnosno Grupu »Ž« i Kulu, pa se iz njih ne može sastaviti neprekinuta dnevna evidencija svih zatočenika Stare Gradiške.<ref name="Kevo2009" details="str. 523–524." /><ref name="SG-Kevo2010" details="str. 595–596." /> U obrasce su upisivani prethodno i novo brojno stanje te dolasci, odlasci i smrti. Zatočenice su razvrstavane prema vjeroispovijesti, dok su podatci o Kuli unošeni u rubriku »Opazka«. Oznake »grko-istočnjaci« i »hrvatski pravoslavci« pritom nisu bile istoznačne, nego su odražavale različite kategorije u vjerskoj klasifikaciji NDH, kako objašnjava Kevo.<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 596." /> Ni oznaka »Otpućeni« nije nužno značila puštanje na slobodu. Uz tablice su ponegdje dopisana imena i druge pojedinosti, pa tako obrazac od 9. studenoga izričito bilježi da je 135 žena prethodnoga dana premješteno u Lepoglavu.<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 635." /> {| class="wikitable" |+ Odabrani sačuvani izvještaji ženskoga dijela logora 1944. ! scope="col" | Datum obrasca ! scope="col" | Broj upisan u rubriku »Ukupno« ! scope="col" | Podatci uz taj izvještaj ! scope="col" | Izvor |- ! scope="row" | 1. rujna 1944. | 804 | Prvi obrazac objavljen u drugome nastavku rada. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 597." /> |- ! scope="row" | 19. rujna 1944. | 800 | Evidentirana jedna smrt; poimenično je navedena Vlasta Seidl, rođena 1944. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 606." /> |- ! scope="row" | 8. listopada 1944. | 583 | Bilješka navodi da su 93 žene iz Jablanca upućene u Jasenovac. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 616." /> |- ! scope="row" | 11. listopada 1944. | 280 | Navedeno je premještanje 302 žene u Jasenovac; zasebno je evidentirana jedna smrt. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 618." /> |- ! scope="row" | 16. listopada 1944. | 264 | Upisano je osam umrlih, bez navođenja uzroka smrti. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 622." /> |- ! scope="row" | 9. studenoga 1944. | 27 | Bilješka datirana 8. studenoga navodi premještanje 135 žena u Lepoglavu. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 635." /> |- ! scope="row" | 4. prosinca 1944. | 35 | Posljednji obrazac objavljen u drugome nastavku rada. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 647." /> |} Brojke u tablici pokazuju stanje zabilježeno u odabranim obrascima. Budući da izvještaji prate samo dio zatočenika, a broj se mijenjao i dolascima te premještanjima u druge logore, iz njih se ne može iščitati ukupan broj ljudi koji su prošli kroz Staru Gradišku niti broj njezinih žrtava.<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 595–596, 616, 618 i 635." /> == Djeca i akcije spašavanja == {{Glavni|Diana Budisavljević}} [[Datoteka:Djeca Kozare u logoru Stara Gradiška.jpg|thumb|alt=Skupina djece u logoru.|Djeca s Kozare u logoru Stara Gradiška nakon kozaračke ofenzive, srpanj 1942.]] Tijekom ljeta 1942., u vrijeme progona stanovništva i kozaračke ofenzive, u Staru Gradišku masovno su dovođena djeca. Stizala su s obiteljima ili su u logoru ostajala nakon odvajanja od roditelja. Za njihovo izvlačenje trebalo je osigurati prijevoz, liječničku pomoć i smještaj, a u organiziranju pomoći i prihvata sudjelovali su [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici, [[Kamilo Brössler]] iz Ministarstva udružbe, članice [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskoga crvenog križa]], Narodna pomoć, [[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]] i građani. Prihvat u [[Zagreb|Zagrebu]] i [[Sabirni logor Jastrebarsko|Jastrebarskom]] nije za svu djecu značio oporavak; dio je, iscrpljen i bolestan, umro nakon izlaska iz logora.<ref name="JUSP-djeca" /> === Odvajanje obitelji i deportacije na rad === [[Datoteka:Oduzimanje dece od majki u logoru Stara Gradiška. Deca sa ustašama na ulazu u logor, u leto 1942.jpg|thumb|alt=Djeca i odrasli pred logorskom zgradom s otvorenim prozorima.|Djeca pred ulazom u logor Stara Gradiška u ljeto 1942.]] Obitelji su razdvajane i pri odvođenju odraslih zatočenika na [[Prisilni rad|prisilni rad]]. U ljeto 1942. predstavnici Organizacije Todt preuzimali su muškarce i žene za rad u Njemačkoj i Norveškoj. Kada je 8. lipnja na zagrebački [[Zapadni kolodvor (Zagreb)|Zapadni kolodvor]] stigao transport žena iz Stare Gradiške sa starijom djecom, Diana Budisavljević pokušala je djecu zadržati u Zagrebu. Majke se, međutim, nisu htjele odvojiti od njih, a upozorile su je i da u logoru ostaje mnogo djece bez roditelja.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 40–41." /> Radi preuzimanja radne snage logor su 12. lipnja 1942. posjetili natporučnik Schmidt Zabierow iz ureda njemačkoga zrakoplovnog atašea i dr. Peterson, opunomoćenik njemačkoga Ministarstva vanjskih poslova. Schmidt Zabierow u svojem je izvještaju opisao i odvajanje djece od majki. Izvještaj prenosi Mataušić:<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 41–42." /> <blockquote>Zatočenici u zajedničkom logoru Stara Gradiška regrutiraju se od pravoslavaca, Židova i komunista. Uprava logora nije mi dala nikakvih konkretnih podataka o njihovom broju, ali sam od povjerenika koji su već duže vrijeme ondje aktivni čuo da je u tom logoru nekoliko tisuća zatočenika. Predavanje Židova kao radne snage isključeno je samo po sebi, osim toga njih više nema mnogo jer su najvećim dijelom likvidirani. Preostalo je, znači samo prikupljanje pravoslavaca i to prvenstveno žena. Većina obitelji upućena je u logor s mnogo djece, ali bez muškaraca i prebacuju se u Njemačku za radove u poljoprivredi. Do 12. lipnja 1942. godine bilo je oko 2.500 osoba koje su otpremljene u Njemačku. Kako opunomoćenici mogu uputiti samo obitelji sa starijom djecom, mala djeca moraju biti prepuštena brizi hrvatske države. Nužna posljedica toga je, znači odvajanje. U nekom dvorištu video sam stotine djece već odvojene od njihovih majki i sabijene zajedno na nečovječan način, kako očekuju dalju sudbinu. Sanitarnih uređaja nema i djeca leže na dvorištu pod vedrim nebom, vape za vodom i plaču za hranom.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 42, bilješka 38; izvještaj prenesen prema zbirci Otpor u žicama, knj. I, 1969., str. 529." /></blockquote> U monografiji ''Jasenovac'' [[Ivo Goldstein]] navodi Giordanu Mandić Friedländer među zatočenicama zaduženima za njegu djece i prenosi njezin opis djece koja su ležala u nečistoći i bez odgovarajuće njege, među kojima je bilo i umrle djece.<ref name="SG-Goldstein2018-djeca" /> ==== Svjedočanstvo Mare Vejnović-Smiljanić o njezi djece ==== Mara Vejnović-Smiljanić u naknadnom je svjedočanstvu opisala kako je s drugim mladim zatočenicama bila zadužena za danonoćnu skrb o bolesnoj djeci. Službu njege vodila je Ružica Štajner, koju u iskazu opisuje kao kapo hrvatskoga ženskog odjela.<ref name="SG-VejnovicSmiljanic-LituchyDE" details="poglavlje 25, odlomak s rečenicom »Ich erhielt zusammen mit anderen jungen internierten Frauen…«." /> O pokušajima pomoći djeci navela je (prijevod iz njemačkog izdanja): <blockquote>Mi zatočenice koje smo bile na dužnosti pomagale smo toj djeci tako što smo ih tješile i hrabrile. Prale smo ih i davale im čaj kako bismo im osigurale dovoljno tekućine, ali to je bilo premalo da bismo mogle išta postići protiv fašista. Ustaše su na kraju, usprkos nama, ostvarile svoju namjeru da ubiju djecu.<ref name="SG-VejnovicSmiljanic-LituchyDE" details="poglavlje 25, cijeli odlomak od »Wir diensthabenden weiblichen Insassen…« do »…letztlich gegen uns durch«; prikaz čitača 362. Prijevod iz njemačkog izdanja." /></blockquote> === Pripreme za preuzimanje djece === Nakon razgovora s majkama na zagrebačkom kolodvoru Budisavljević je preko voditelja njemačkih radnih transporta Heckera počela tražiti dopuštenje za preuzimanje djece. U njegovu je uredu 9. lipnja upoznala kapetana Alberta von Kotziana, kojemu je objasnila da vodi privatnu akciju pomoći i da ne nastupa u ime Crvenoga križa. Kotzian je razgovarao sa Slavkom Kvaternikom, koji ga je uputio Eugenu Kvaterniku. Poslije se u posredovanje uključio i major Wilhelm Knehe iz njemačke Feldkommandanture. Dok su trajali ti razgovori, Budisavljević i njezine suradnice pomagale su Dragici Habazin pri opskrbi vlakova s deportiranim zatočenicima. Pomoć se dijelila i u suradnji s predstavnicima ilegalnoga Slovenskog crvenog križa.<ref name="Diana2002" details="str. 58–61 i 65–66; zapisi od 8. do 14. i 27. lipnja 1942." /><ref name="SG-Koljanin2007" details="str. 199–201; analiza dnevnika i njemačkog posredovanja." /> Prilika za prihvat dijela zatočenika pojavila se kada su iz radnih transporta počeli vraćati bolesne i iscrpljene. Prema dnevniku, Hecker je 14. lipnja ponudio da se skupinu vraćenu iz Maribora preda Budisavljević umjesto da je se vrati u logor. Prihvatila je cijelu skupinu i prije nego što je za odrasle uspjela osigurati smještaj. Transport je u Zagreb stigao 15. lipnja s 220 djece, 124 žene i šest muškaraca. Djeca su nakon raskuživanja odvedena u Zavod za gluhonijeme, dok su odrasli prvu noć proveli u barakama stanice za raskuživanje. Za njih je potom dobivena dvorana Hrvatskoga književnog društva sv. Jeronima, a neke su žene odmah prebačene u Bolnicu za zarazne bolesti. U smještaju su sudjelovali Marko Vidaković i Caritas, dok su sestre Crvenoga križa kuhale hranu koja se dopremala s kolodvora. Dana 17. lipnja Budisavljević je zabilježila da je u Zavodu bolesno 147 djece, među ostalim od tuberkuloze, skorbuta, svraba i proljeva, te da se žene iz Jeronimske dvorane svakodnevno upućuju u zaraznu bolnicu zbog bolesti za koju se poslije ustanovilo da je pjegavac.<ref name="Diana2002" details="str. 62–63; zapisi od 14. do 18. lipnja 1942." /><ref name="SG-Koljanin2007" details="str. 201." /> U zasebnom zapisu od 29. lipnja Budisavljević je navela povratak 280 žena i djece iz Linza zbog velike slabosti. Za tu skupinu te žene i djecu zaostale iz transporta od 25. lipnja Vidaković je dogovorio smještaj u barakama u dvorištu Zavoda za gluhonijeme, koje je trebalo hitno popraviti. Prihvat novih skupina otežavale su zarazne bolesti: sam je Zavod krajem lipnja bio u karanteni, a Budisavljević je s Breslerom i zdravstvenim djelatnicima tražila dodatni prostor u kojem bi se djeca iz logora mogla najprije smjestiti i liječiti. U dnevniku je naglasila da se djecu zbog opasnosti od širenja zaraze nije moglo odmah slati u obitelji.<ref name="Diana2002" details="str. 65–67; zapisi od 25. do 30. lipnja 1942. Mariborski i linški transport opisani su odvojeno." /> Prije njezina odlaska u Staru Gradišku kroz Zagreb su prošle i skupine upućene u Gornju Rijeku. Dana 2. srpnja pozvana je pomoći pri dijeljenju mlijeka stotini djece iz Stare Gradiške, a 4. srpnja zabilježila je još 200 dječaka i djevojčica pod ustaškim nadzorom, o kojima su se brinule zatočenice iz istoga logora. Dok su vagoni čekali nastavak puta, ona i njezine suradnice dijelile su hranu i prepisivale podatke s kartončića obješenih djeci oko vrata. Za prvi transport to nisu učinile jer su se pouzdale u obećanje voditelja da će im predati popis. Budisavljević je potom tražila da se u Gornjoj Rijeci organizira liječnička služba. Dana 7. srpnja u Heckerovu je uredu primila obavijest da je Eugen Kvaternik dopustio preuzimanje djece iz koncentracijskih logora, nakon čega su s Breslerom i Habazin dogovorene pripreme za odlazak u Staru Gradišku.<ref name="Diana2002" details="str. 67–69; zapisi od 2. do 9. srpnja 1942." /><ref name="SG-Koljanin2007" details="str. 200–201." /> === Preuzimanje djece u srpnju 1942. === [[Datoteka:Diana Budisavljević.jpg|thumb|upright=0.75|alt=Portret Diane Budisavljević.|[[Diana Budisavljević]], organizatorica akcije pomoći zatočenoj djeci i njihovim obiteljima.]] Budisavljević je s Dragicom Habazin i skupinom djelatnika Crvenoga križa 9. srpnja 1942. doputovala u [[Gradiška (BiH)|Bosansku Gradišku]]. Odatle je s Habazin i voditeljem transporta Brozom otišla u logor kako bi dogovorili preuzimanje djece. Sljedećega dana zatekli su djecu već odvojenu od majki i bolesnike smještene u prostorijama nazvanima dječjom bolnicom. Dok je liječnik pregledavao dječja grla zbog [[Difterija|difterije]], pokušavali su preuzeti i teško bolesne. O stanju u dijelu dječje bolnice Budisavljević je zapisala u dnevniku:<ref name="Diana2002" details="str. 69–71; zapisi od 9. i 10. srpnja 1942." /> <blockquote>A onda je došlo nešto stravično. Sobe bez ikakvog namještaja. Bile su tu samo noćne posude, a na podu su sjedila ili ležala neopisivo mršava mala djeca. Svakom se djetetu već mogla nazrijeti smrt u očima. Što s njima učiniti? Liječnik je kazao da je tu svaka pomoć već prekasna. Vođa transporta je odlučio da svako dijete koje se nekako može povesti povedemo i tako pokušamo pomoći. Učinjen je izbor. Djeca su postavljena na noge i ono koje se još nekako moglo držati, bilo je predviđeno za transport. Djeca koja su se rušila, koja više nisu imala nimalo snage, morala su ostati. I stvarno je većina tih jadnih bića umrla još tijekom dana. U jednu sobu u kojoj je vladala difterija i već su sva djeca bila na smrt bolesna nismo ni ulazili, kako ne bismo i druge zarazili.<ref name="Diana2002" details="str. 71; zapis od 10. srpnja 1942." /></blockquote> Pri preuzimanju djece suradnici su sastavljali popise i vezivali im oko vrata kartone s brojevima. Podatke o najmanjoj i umirućoj djeci često nisu mogli dobiti, pa ih je Budisavljević pokušavala prikupiti i od zatočenica koje su se o njima brinule. Skupina je toga dana imala nalog preuzeti djecu bez roditelja ili uz roditeljski pristanak. Neke majke isprva nisu pristajale na odvajanje, ali su poslije molile da se djecu odvede jer ih više nisu mogle prehraniti.<ref name="Diana2002" details="str. 71–73; zapis od 10. srpnja 1942." /> U prvom je transportu, prema dnevniku, bilo 700 djece. Iz logora su djecu autobusom prevozili do željezničke postaje u [[Okučani|Okučanima]], a put su nastavila vlakom. Budisavljević je putovala u teretnom vagonu sa 62 teško bolesna djeteta koja su ležala na drvenom podu. Kupila im je mineralnu vodu, a pomagali su im i ljudi uz prugu. Transport je u Zagreb stigao 11. srpnja, no troje djece iz njezina vagona umrlo je između dolaska na kolodvor i dolaska u stanicu za raskuživanje.<ref name="Diana2002" details="str. 73–75; zapisi od 10. i 11. srpnja 1942." /> U istom zapisu opisala je i susret oca iz Mostara, koji se s rada u Njemačkoj vratio potražiti obitelj, s njegovom teško bolesnom kćeri. Njegova žena i drugo dijete već su se nalazili u zagrebačkoj zaraznoj bolnici nakon povratka iz Maribora. Djevojčicu je prepoznao tek kada je Budisavljević počela podizati djecu koja više nisu mogla sjediti; potom ju je još živu odnio liječnicima u stanici za raskuživanje.<ref name="Diana2002" details="str. 75; zapis o dolasku transporta 11. srpnja 1942." /> ==== Dnevnički zapis Diane Budisavljević od 13. srpnja 1942. ==== Pri ponovnom preuzimanju djece 13. srpnja skupini su pomagala i dvojica [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskih]] liječnika. Budisavljević je, za razliku od prethodnog dolaska, ovaj put opisala prisilno razdvajanje obitelji. Njezin dnevnički zapis od toga dana glasi:<ref name="Diana2002" details="str. 76–77; zapis od 13. srpnja 1942." /> <blockquote> <p>Ujutro u 6,25 ponovno odlazak u Staru Gradišku. Ovaj put su nalog za put dobila i dva domobranska liječnika, dr. Tomašić i dr. Milas. Pomogli su nam kod preuzimanja i transporta djece. Kako je poslijepodne padala kiša, pisali smo liste u predvorju dječje bolnice. Djecu koju smo popisali ustaše su odvodile na prvi kat. Odmah su ih odvajali od majki koje su bile zatvarane iza drvenog zida u dvorištu te zgrade. Ne može se opisati kakvi su se bolni prizori tu odvijali. Koliko je bilo hrabrosti u tih žena. Neka mala djeca nisu se htjela odvajati od majki i sada su očajne majke govorile svojim najdražima "bit će ti lijepo, nemoj se bojati, uskoro ću doći po tebe". I uvijek opet tiho pitanje upućeno nama, hoće li više ikada vidjeti svoju djecu. Stalno smo ponavljali da će djeca doći u domove, da im nećemo učiniti ništa nažao, da ćemo se za njih brinuti dok se majka ne vrati iz Njemačke i sama preuzme svoje dijete. I nakon upisa u listu, posljednji poljubac, posljednji zagrljaj, često samo na brzinu, jer su bezdušni ustaše nasilno razdvajali majke od djece.</p> <p>Naš je nalog bio ne preuzeti previše djece odjednom, kako bi ih se u vagonima moglo bolje smjestiti i da bi raskuživanje i smještaj djece u Zagrebu bolje funkcionirao. Zbog toga smo morali izvjestan broj djece ostaviti, ali smo s komandantom logora dogovorili da ćemo za dva dana doći po tu djecu. Oba domobranska liječnika su trebala ostati, tako da nam mogu pomoći i kod idućeg transporta. Imali smo 650 djece. S još jednom sestrom preuzela sam vagon s 56 djece. Većina ih je bila mlađa od pet godina. Bilo je i osmero dojenčadi starih od deset dana do godine. No ovaj put smo na podu imali slamu. U Okučanima su znali za transport i žene su nam navečer donijele čaja, kruha, voća i kolača. Tako su se djeca barem malo mogla okrijepiti.<ref name="Diana2002" details="str. 76–77; cijeli dnevnički zapis od 13. srpnja 1942., bez uredničkih bilježaka." /></p> </blockquote> ==== Nastavak akcije preuzimanja djece ==== Transport je u Zagreb stigao 14. srpnja.<ref name="Diana2002" details="str. 77; zapis od 14. srpnja 1942." /> Kada su 15. srpnja pokušali preuzeti preostalu djecu, u Okučanima su dobili obavijest da su žene i djeca odvedeni u [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaku]]. Budisavljević i njezini suradnici pokušavali su preko njemačkih vojnih predstavnika doznati gdje su djeca i ishoditi njihovo preuzimanje. U naknadnoj napomeni uz dnevnički zapis Budisavljević je ispravila tada dobivenu obavijest: djeca nisu bila premještena, nego su ostala u logoru. Od više od 300 djece koju su morali ostaviti, 12. studenoga 1942. dovezeno je 91 teško bolesno dijete.<ref name="Diana2002" details="str. 77–79; zapisi od 13. do 24. srpnja 1942." /> Dok je još pokušavala preuzeti djecu koja su ostala u Staroj Gradiški, Budisavljević je pripremala i odlazak u druge logore. Kotzian joj je 21. srpnja javio da se mogu preuzeti sva djeca i trudnice, a dva dana poslije istu je obavijest dobila Kneheovim pismom. Dana 25. srpnja u kolodvorskoj je misiji čula izvještaj sestre iz Jablanca o teškim prilikama među zatočenicima koji su iz Stare Gradiške dovedeni u Mlaku i Jablanac. Nakon novih dogovora krenula je 29. srpnja prema tim logorima, a 30. srpnja ondje je sudjelovala u preuzimanju djece. Ni tada nisu mogli povesti svu djecu: prema njezinu dnevniku, dobili su nalog da zbog manjka smještaja ne dovode teško bolesne i dojenčad, pa su liječnički pregledi i raspoloživa mjesta određivali koga će preuzeti.<ref name="Diana2002" details="str. 79–83; zapisi od 21. do 30. srpnja 1942. Odnose se na daljnju akciju u Mlaki i Jablancu, ne na skupinu djece ostavljenu u Staroj Gradiški." /> === Identitet i daljnja sudbina djece === {{Glavni|Sabirni logor Jastrebarsko}} Kako bi se sačuvao identitet djece i omogućilo njihovo ponovno povezivanje s roditeljima, u široj akciji pomoći nastala je kartoteka s podatcima o približno 12.000 djece. Taj se broj odnosi na cijelu akciju pomoći djeci iz logora, a ne samo na Staru Gradišku.<ref name="JUSP-djeca" /> Popisi transporta i bolničke kartoteke služili su kao osnova za prikupljanje podataka. Za malu djecu kojoj se nije znalo ime bilježila su se i posebna tjelesna obilježja kako bi ih roditelji poslije mogli prepoznati. Budisavljević je održavala i prepisku s roditeljima odvedenima na prisilni rad u Njemačku, Poljsku i Norvešku.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 46; metode šire akcije za očuvanje identiteta djece." /> Daljnji putovi djece razlikovali su se i nakon izlaska iz Stare Gradiške. Dio starije djece iz sela petrinjskoga kotara, internirane u svibnju 1942., prebačen je 11. srpnja u Jastrebarsko. Milan Radanović utvrdio je imena najmanje sedmero djece iz Blinjskog Kuta, Bestrme i Petrinjaca koja su ondje umrla te njihovu smrt povezuje s posljedicama boravka u Staroj Gradiški. Manji broj djece iz Bestrme i Kinjačke odveli su partizani nakon napada na Jastrebarsko u noći s 25. na 26. kolovoza. Preko Korduna stizala su rođacima na Baniji; neka su utočište našla u Starom Selu jer u njihovim selima više nije bilo stanovništva koje bi ih prihvatilo.<ref name="SG-Radanovic2023" details="str. 169–170, bilj. 153–155; posebno skupina djece iz petrinjskog kotara i iskaz Jovana Balaća od 21. siječnja 1944." /> === Djeca u logoru 1944. === Djeca su u Staroj Gradiški bila zatočena i nakon velikih transporta iz ljeta 1942. Tijekom posjeta u srpnju 1944. Julius Schmidlin, poslanik [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodnog odbora Crvenoga križa]], zabilježio je školu sa sedamnaestero djece.<ref name="Kevo2008" details="str. 578–580." /> O njihovu boravku u logoru svjedoče i izvještaji ženskoga dijela: u zapisu od 19. rujna 1944. među umrlima je navedena Vlasta Seidl, rođena iste godine. Četvero djece rođene 1944. nalazi se i među pet imena u rubrici »Otpućeni«, u bilješci od 11. listopada priloženoj obrascu za sljedeći dan. Kamo su ta djeca odvedena, u bilješci nije navedeno.<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 606 i 619." /> == Rad i život u logoru == <span id="Rad,_uvjeti_zatočenja_i_ubojstva"></span> === Prisilni rad === [[Datoteka:Propagandna fotografija iz tkaonice u koncetracijskom logoru Stara Gradiška, 1942.jpg|thumb|alt=Žena sjedi uz tkalački stan u zatvorenoj prostoriji.|Ustaška propagandna fotografija logorske tkaonice, 1942.]] [[Prisilni rad]] u Staroj Gradiški obuhvaćao je zanatsku proizvodnju, poljoprivredne poslove i održavanje samoga logora. Zatočenici su najčešće radili u manjim skupinama, među ostalim u stolarskim, lončarskim i krojačkim radionicama. Žene su obavljale i poslove potrebne za svakodnevno funkcioniranje logora.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> Sačuvana fotografija iz 1942. prikazuje zatočenike pri izradi košara, ali je snimljena za potrebe ustaške promidžbe.<ref name="JUSP-rad" /> Iz iste je godine i promidžbena snimka starogradiške tkaonice, objavljena u hrvatsko-njemačkoj izložbi o prisilnom radu.<ref name="SG-Schoelzel2007" details="pano 6, opis fotografije tkaonice." /> Štefica Serdar Sabolić u naknadnom je svjedočanstvu opisala i poslove koje su žene obavljale u krojačnicama, praonici i skladištima. Šivale su košulje, tkale te plele čarape i pulovere, prale rublje i ustaške odore te čupale perje iz opljačkane posteljine. Stare jugoslavenske vojne odore rasparivale su kako bi se ponovno obojile i upotrijebile za ustaše, dok su druge zatočenice razvrstavale oduzetu odjeću i ostalu imovinu. Serdar Sabolić sama je u krojačnici obrubljivala rupice za gumbe.<ref name="SG-SerdarSabolic-LituchyDE" details="poglavlje 21, odlomak koji počinje riječima »Sehr bald wurde für die Frauen harte Arbeit…«." /> U izvještaju o obilasku iz srpnja 1944. Schmidlin je pobrojao pogone koje je vidio u logoru i poslove za koje se upotrebljavao zatočenički rad. Na sjevernoj strani nalazile su se strojarnica za proizvodnju električne energije, mehaničke, stolarske, postolarske i krojačke radionice te oružarnica, dok su u drugim zgradama radili mlin, pekarnica, praonica, pogon za proizvodnju soda-vode, drvorezbarski, keramički i kemijski odjel. Tiskara je bila smještena u trima prostorijama na katu jedne od zgrada. U izdvojenom dijelu stare tvrđave opisao je ljevaonicu željeza, kovačnicu, bravariju i drvnu radionicu, s priprostim zatočeničkim spavaonicama iznad pogona. Žene su radile u tkaonicama, predionicama i krojačnicama te na okolnim poljima. Proizvodi radionica služili su izgradnji i održavanju logora te opremanju ustaških snaga. Tijekom tog obilaska zabilježio je radno vrijeme od 7 do 12 i od 14 do 19 sati.<ref name="Kevo2008" details="str. 578–580 i 583, odlomci 21–23, 28, 31–33 i 69 izvještaja od 2. kolovoza 1944." /> Zanatsko znanje imalo je ulogu pri odabiru zatočenika za rad. Automehaničar Jakov Atias u razgovoru snimljenom 2005. opisao je kako su pri dolasku transporta u Staru Gradišku izdvajani zanatlije, dok su ostali zatočenici ubijani. U istom se iskazu prisjetio čestih strijeljanja te svojeg boravka do kolovoza 1942., kada je u skupini zatočenika vraćen u Jasenovac.<ref name="SG-Schoelzel2007" details="panoi 8–9; biografska bilješka i izvod razgovora s Jakovom Atiasom iz 2005." /> Među kvalificiranim radnicima bio je i Otto Langfelder, koji je prošao više logora jasenovačkoga sustava, a u Staroj Gradiški bio zatočen tijekom 1942. i 1943. Autori enciklopedije USHMM-a taj podatak navode prema njegovu iskazu istražnoj komisiji od 12. lipnja 1946.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64–65, osobito bilj. 3." /> Marijan Kustorin, zatočen od prosinca 1943., u iskazu Zemaljskoj komisiji od 6. lipnja 1945. opisao je desetosatni i katkad dulji rad u krojačnici te prenošenje trupaca od [[Sava|Save]] do logora, pri čemu su zatočenike kundacima tukli mladi ustaški stražari.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 135–136, bilj. 18; Kustorinov iskaz Zemaljskoj komisiji u Zagrebu od 6. lipnja 1945." /> Dio prisilnih poslova obavljao se izvan logorskoga prostora. Prema svjedočenju Momčila Dojića koje prenosi Filip Škiljan, židovski zatočenici Stare Gradiške upotrijebljeni su za rušenje pravoslavne crkve u [[Okučani|Okučanima]].<ref name="SG-Skiljan2009" details="str. 43, bilj. 52." /> Josip Erlih u naknadnom je svjedočanstvu opisao kako su ustaše zatočenike koji su se javili izvodili na pokusni rad na gospodarstvu. Neki stariji zatočenici odbili su poći, dok je on želio izići iz zatvorskih zidina. Pri tim je izlascima uspio susresti dvojicu bliskih rođaka, Krausa i njegova sina, koji su bili u povoljnijem položaju i u nekoliko mu navrata potajno dali hranu.<ref name="SG-Erlih-LituchyDE" details="poglavlje 20, prvi dio, odlomak koji počinje riječima »Als wir im September 1942 in der Kula ankamen…«." /> Radne skupine bile su raspoređene i na izdvojenim gospodarstvima i šumskim radilištima. Schmidlin je na putu prema Staroj Gradiški u Jablancu vidio muškarce i žene zaposlene na košnji, u odvojenim skupinama pod stalnom stražom. Opisao je njihovu poderanu odjeću, drvene sandale i smještaj na drvenim klupama u trima zgradama. U Strugu je zatekao skupinu muškaraca na šumskim radovima i gradnji drvenoga mosta, a za gospodarstvo Gređani Salaš naveo je poljoprivredni rad, smještaj u drvenim barakama i ogradu od bodljikave žice. Proizvode toga gospodarstva odvozila je Ustaška vojnica. U izvještaju je procijenio da je u Jablancu bilo oko 140 ljudi, u Strugu oko 110 muškaraca, a u Gređanima Salašu 95 muškaraca i žena; to su podaci o skupinama viđenima tijekom obilaska, a ne ukupnom broju zatočenika Stare Gradiške.<ref name="Kevo2008" details="str. 577–578 i 581, odlomci 9–14 i 39 izvještaja." /> ==== Svjedočanstvo Sadika Danona o rastanku s ocem ==== Sadik Danon u intervjuu iz 1997. opisao je izdvajanje tridesetak mlađih i snažnijih zatočenika iz Stare Gradiške za poljoprivredni rad. Bio je u toj skupini, dok je njegov otac ostao raditi u logorskoj kuhinji.<ref name="SG-Danon-USHMM1997" details="str. 35 transkripta; odabir za poljoprivredni rad." /> Na pitanje o odlasku na poljoprivredno dobro opisao je rastanak s ocem i put preko [[Našice|Našica]] u [[Feričanci|Feričance]]: <blockquote>Jeste. Te noći, tata i ja ležali smo jedan pored drugoga u Staroj Gradiški, u kuli, u tvrđavi toj prokletoj, ja nisam mogao da zaspem, jer sam znao da ću da se rastanem od oca i s obzirom da mi je jasna bila situacija, bio sam ubeđen da ga nikad više neću videti. Tata je takođe, video sam, bio budan i ujutro je on morao ranije da ode u kujnu gde je kuvao i rekao mi da dođem pre polaska da se pozdravim. Došao sam u kujnu i stali smo na vrata od kujne. Tata mi je jednu ruku prebacio preko ramena, uzbuđen očigledno kao i ja, i rekao mi gde šta imamo od imanja, kuća, ovo, ono, spomenuo mi je da treba da pazim na majku i sestre, ukoliko preživim, i dodao vidiš kakva su vremena, niko ne zna šta ga čeka i ko će preživeti. Kad je sve to završio, ustvari ostavio mi je u amanet da pazim na sestre i majku. Tada mi je rekao, rukama me je uhvatio za ramena, gledao pravo u oči i rekao: ajde sad pravo prema kapiji i molim te ne okreći se sine. Jasno mi je bilo zašto je to rekao. Ja sam krenuo, koracima koji su bili nesigurni, jer sam bio svestan da mi je to poslednje što sam s njim bio. Ipak, nagon za samoodržanje je bio toliko jak i želja za bekstvom koja mi je bila stalno u glavi, održalo me i nisam se okrenuo do kapije. Na kapiji su nas čekalo nekoliko ustaša i jedna korpa za rublje puna isečenih komada proje, kukuruznog hleba i rekli su da svako uzme po jedan komad. To je bilo prvi put od kad sam došao u logor da sam video hleb, ustvari kukuruzni hleb. Izišli smo iz logora, opet su nas oterali u vagone, opet putovanje i istovarili su nas na stanici u Našicama. Nastavili smo peške do mesta opredeljenja, tada nisam znao ništa, ni gde sam, ni kuda idem, a to je ustvari bilo u mesto Ferićanci, imanje pravoslavnih popova.<ref name="SG-Danon-USHMM1997" details="str. 37 transkripta; cijeli odgovor na pitanje o odlasku na poljoprivredno dobro." /></blockquote>{{#tag:ref|U navodu su vraćeni dijakritički znakovi iz tehnički neispravnoga prijepisa, a govor svjedoka zadržan je u izvornom obliku.|group=bilješka}} Po dolasku u Feričance skupina je čistila zapuštene staje i pripremala ih za smještaj novih skupina zatočenika.<ref name="SG-Danon-USHMM1997" details="str. 38 transkripta." /> === Smještaj, prehrana i higijena === <span id="Prehrana_i_higijena"></span> <span id="Prehrana,_higijena_i_sačuvani_predmeti"></span> <span id="Zapisi_političkih_zatočenika"></span> Životni uvjeti ovisili su i o tome u kojem je dijelu logora zatočenik bio smješten.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> Nataša Mataušić opisuje Kulu, prvotno mjesto zatočenja žena, kao hladno i mračno zdanje s dugim hodnicima te ćelijama koje su zaudarale na vlagu i štakorski izmet.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 36–38." /> O životu u logoru pisao je zatočeni književnik [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilija Jakovljević]], u zbirci ''Lirika nevremena'' (1945.) i zapisima ''Konclogor na Savi'' (1999.).<ref name="SG-HBL-Jakovljevic" /> Opisujući Kulu, zapisao je: »U njezinim se ćelijama čamilo s jednim obrokom hrane na dan ili uopće bez hrane«.<ref name="SG-Jakovljevic-citat" /> Glad i iscrpljivanje prisilnim radom u jasenovačkim su logorima služili kao sredstva mučenja i ubijanja.<ref name="JUSP-uvjeti" /> Za preuzimanje uglavnom tekućih obroka važni su bili vlastita posuda i pribor. O tome svjedoči sačuvana aluminijska porcija Milene Bon, koja je pri predaji muzeju zapisala: »Iz ove posude hranila sam se u logoru St. Gradiška. Nju sam dobila u logoru, ne sjećam se od koga«. Sačuvane su i žlica i vilica spojene zakovicom, koje su pripadale Jelki Mandić Pahl.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 54." /> U sjećanju objavljenom 1984. Helena (Jelka) Pachl-Mandić opisala je kako je njezina skupina početkom 1942. u Kuli potrošila zalihe donesene iz prethodnih zatvora, dok se hrana iz jedinoga primljenog paketa čuvala za bolesne. Drugi kovčeg hrane njezinoj sestri nisu dopustili predati, pa je zatočenicima koji su radili na nasipu uspjela dobaciti nekoliko hljebova. Logorske je obroke opisala kao pljesnivu puru ili vodu s malo graha, repe i kupusa. Kruh koji su počele dobivati nakon početka rada krojačnice dijelile su s članicama zajednice koje ondje nisu radile. Primanje paketa s hranom i lijekovima te jedne dopisnice mjesečno u svojem je sjećanju vezala uz početak travnja 1942.<ref name="SG-Pachl1984" details="str. 362–363; naknadno sjećanje na vlastitu skupinu zatočenica." /> Anđela Hrg i Anđela Heder s glađu su se suočavale zapisivanjem recepata kojih su se sjećale ili ih čule od drugih zatočenica. U Hrginu notesu sačuvano je 178 recepata, a u Hederinu 118.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 74–75." /> Hrg je svoj notes sama izradila i sačuvala ga do oslobođenja.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 51." /> Muzejski prikaz tumači ih kao način očuvanja identiteta i nade u povratak svakodnevnom životu. Na unutarnjoj strani korica Hrgina notesa nalazi se poruka, vjerojatno dodana poslije rata:<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 74–75." /> <blockquote>Jer nisam postala narodni heroj ovi se zapisi ne nalaze u nikakvom muzeju. Ali, ja imam djecu i želim da se to sačuva. Pisano je u siječnju i veljači 1942. kada se uopće nije jelo /od 3. do 26. siječnja 1942./ i veljači iste godine kad se dobivao jedan obrok rijetke pure ili graha.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 51; prijepis poruke s fotografije notesa Anđele Hrg." /></blockquote> Nedostajale su i osnovne higijenske potrepštine. [[Židovska općina Zagreb|Židovska bogoštovna općina u Zagrebu]] u dopisu od 27. siječnja 1942. tražila je menstrualne uloške za žene u Staroj Gradiški i još trima logorima, navodeći približno 800 zatočenih Židovki u Staroj Gradiški. Mataušić iz sačuvanoga gradiva nije mogla utvrditi je li molbi udovoljeno.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 25–27." /> ==== Svjedočanstvo Josipa Erliha o prvim danima u Kuli ==== Josip Erlih, koji je u Kulu stigao u rujnu 1942., opisao je smještaj svoje skupine na gornjem katu: muškarci su bili u zapadnom, a žene i djeca u istočnom dijelu.<ref name="SG-Erlih-LituchyDE" details="poglavlje 20, prvi dio, odlomak »Unmittelbar nach unserer Ankunft…«." /> O prvim danima zatočenja u naknadnom je svjedočanstvu naveo (prijevod iz njemačkog izdanja): <blockquote>Počeli su prvi zatvorski dani. U jednu su prostoriju smjestili oko četrdeset zatočenika. Jedva smo se mogli kretati. Legli smo na goli pod. Stražar nas je promatrao kroz malu rupu u vratima. Ozračje je bilo strašno. Više se ne sjećam je li bilo istoga ili sljedećega dana kada su nam donijeli kotao s malo kukuruznog brašna bez soli i masti. Otključali su vrata i pustili nas da malo jedemo, ako je čovjek uopće imao posudu za hranu. Bili smo očajni. Čak ni svinja ne bi taknula tu hranu. Ali poslije, kada smo postali gladniji, jeli smo svakakve otpatke. Dani su prolazili. Svakoga smo dana bili sve slabiji. Bilo je iznimno teško priviknuti se na te uvjete. U našoj je skupini bio vrlo drag mladi čovjek, dr. Klajn iz Slavonske Požege. Savjetovao nam je da budemo što mirniji i da se, koliko je moguće, ne krećemo, kako bismo sačuvali i najmanji djelić preostale snage. Ustaše su nas svakoga dana izvodile i nalagale nam da u dvoredima, naravno pod oružanom stražom, obiđemo Kulu. Tako smo mogli udahnuti malo svježega zraka. Tijekom naših obilazaka nismo vidjeli nijednu zatočenicu, ali smo mogli čuti plač djece.<ref name="SG-Erlih-LituchyDE" details="poglavlje 20, prvi dio, cijeli odlomak od »Die ersten Gefängnistage begannen« do »…weinende Kinder hören«; prikaz čitača 275. Prijevod iz njemačkog izdanja." /></blockquote> === Bolesti i liječenje === U jasenovačkom sustavu [[Pothranjenost|pothranjenost]], loši sanitarni uvjeti, nedostatak pitke vode i nedostatna zdravstvena skrb pogodovali su širenju [[Pjegavi tifus|pjegavoga]] i [[Trbušni tifus|trbušnoga tifusa]], [[Dizenterija|dizenterije]] i drugih bolesti.<ref name="JUSP-uvjeti" /> Pachl-Mandić je za Kulu početkom 1942. opisala začepljenu kanalizaciju, izmet oko nužnika i štakore te noćna dežurstva kojima su zatočenice pokušavale spriječiti daljnje onečišćenje hodnika. U njezinu sjećanju rano proljeće donijelo je najprije dizenteriju, a zatim tifus. Nakon premještaja u Hrvatski ženski logor bolesne su žene odvajale od ostalih i skrivale ih pred ustašama, bojeći se da će biti odvedene i ubijene. I sama je oboljela; krajem travnja ili početkom svibnja, bez sigurnosti u točan datum, prebačena je u Zagreb i završila u Bolnici za zarazne bolesti.<ref name="SG-Pachl1984" details="str. 363–364; osobno sjećanje. Autorica navodi tifus bez podvrste i nesiguran datum izlaska." /> Među zatočenim liječnicima bio je i bakteriolog Viktor Budicki. Davor Kovačić, pozivajući se na memoarske zapise Đorđa Miliše i Ilije Jakovljevića, navodi da je Budicki u Staroj Gradiški osnovao serobakteriološku stanicu i utvrdio da se tifus širi i vodom iz zaraženih bunara, kojom su se zatočenici služili za piće i kuhanje. U logor je prokrijumčario dezinfekcijsko sredstvo »kaporit« i potajno ga stavljao u bunare. Prema istom prikazu, i sam je obolio od tifusa te ga prebolio; Kovačić prenosi navod da su ga potom ustaše otrovale injekcijom.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 517, bilj. 48; prikaz koji upućuje na Đorđa Milišu, U mučilištu pakla Jasenovac (1945.), str. 254, i Iliju Jakovljevića, Konclogor na Savi (1999.), str. 103." /> U opisu Stare Gradiške iz srpnja 1944. poslanik [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodnog odbora Crvenoga križa]] Julius Schmidlin zabilježio je drvene ležajeve bez madraca, oskudnu odjeću dijela zatočenika i manjak sanitetskoga materijala. Urednost pojedinih prostorija ocijenio je povoljno. Židovski i kršćanski liječnici zatočenici radili su u bolnici, u kojoj su prema njegovu izvještaju bolesnici bili pretežno ustaše, a dvije liječnice zatočenice skrbile su o ženama na bolesničkom odjelu. Spomenuo je i ambulantu, stomatološku ordinaciju te oštećenu rendgensku opremu. Taj opis potječe iz službenog obilaska tijekom kojega mu razgovor sa zatočenicima nije bio dopušten.<ref name="Kevo2008" details="str. 576 i 578–580." /> ==== Svjedočanstvo Štefice Serdar Sabolić o bolesti u logoru ==== O vlastitoj bolesti nakon rada u logorskoj praonici i pomoći druge zatočenice Štefica Serdar Sabolić u naknadnom je svjedočanstvu navela (prijevod iz njemačkog izdanja): <blockquote>Tada sam otprilike tjedan dana radila u praonici kada su neke zatočenice oboljele. Pretpostavljam da sam se i ja zarazila zbog ušiju u odorama, jer sam jedne večeri dobila visoku temperaturu i bila napola bez svijesti. U deliriju sam se borila protiv ustaša i samo svojoj velikoj samokontroli mogu zahvaliti što nisam glasno vrištala. Sljedećega jutra, kada mi je temperatura pala, toga sam se još samo vrlo nejasno sjećala i zamolila sam Bubu (Ljubicu Jančić) da se brine o meni. Zatim sam gotovo tjedan dana bila bez svijesti. Za to mi je vrijeme otpala kosa i oćelavila sam. Bez svoje crne kose, s ćelavom glavom, doteturala sam do prozora. Stabla su u međuvremenu zazelenjela.<ref name="SG-SerdarSabolic-LituchyDE" details="poglavlje 21, cijeli odlomak od »Ich hatte seinerzeit etwa eine Woche lang in der Wäscherei gearbeitet…« do »Die Bäume waren inzwischen grün geworden«; prikaz čitača 295. Prijevod iz njemačkog izdanja." /></blockquote> === Priredbe i pjesma === Zatočenice su organizirale i zajedničko pjevanje i recitacije. Pachl-Mandić se prisjetila priredbe koju je u Kuli početkom 1942. organizirala Magda Bošković, s izvođenjem »Bilećanke«, »Mitrovčanke« i starih hebrejskih pjesama. Navela je i obilježavanje 8. ožujka zasebnom priredbom. U bilješci je zapisala da je, koliko se sjeća, među Židovkama bila koncertna pjevačica iz Austrije koja je pjevala hebrejske pjesme; nije joj navela ime.<ref name="SG-Pachl1984" details="str. 363 i 365, bilj. 9; naknadno autobiografsko sjećanje." /> Za kasnije razdoblje poslijeratni iskaz Zdenka Schwartza, koji je analizirala Tamara Jurkić Sviben, spominje osnivanje kazališnih sekcija i orkestra u Jasenovcu i Staroj Gradiški 1943. godine.<ref name="Jurkic2024" details="str. 79, bilj. 38; analiza i prijenos Schwartzeva iskaza, br. 126/45." /> === Promjene režima i odnos prema zatočenicima === [[Datoteka:Miroslav Filipović-Majstorović-u odori.jpg|thumb|upright=0.65|alt=Miroslav Filipović-Majstorović fotografiran u vojnoj odori.|[[Miroslav Filipović|Miroslav Filipović-Majstorović]] u ustaškoj odori.]] Milan Radanović razdoblje od ožujka do studenoga 1943. opisuje kao relativno mirnije, dok s [[#Uprava|Bosakovim preuzimanjem uprave]] povezuje povratak strožega režima i [[Vjekoslav Luburić|Luburićeva]] utjecaja. Pooštravanje se očitovalo u težem radu, smanjivanju obroka, oduzimanju hrane iz paketa i učestalom premlaćivanju. Na prijelazu u 1944. slijedila su masovna ubojstva koja su trajala do početka veljače.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 131–132, 136 i 139–140." /> Goran Hutinec u pregledu savezničkih zračnih snimaka govori općenitije o nešto blažem postupanju tijekom 1943. i 1944. Kao konkretan primjer navodi dopuštenje zatočenicima da u proljeće i ljeto 1944. urede nogometno igralište unutar zidina, čiji se obrisi vide na snimkama. Njegov pregled bilježi i ubojstva stanovnika susjednih Uskoka u siječnju iste godine.<ref name="Hutinec2022-SG" details="odjeljak „Subcamp V—Stara Gradiška”." /> S promjenama u upravi povezana je i sudbina Petra Nemeta, dotadašnjega voditelja radne službe. Prema Radanoviću, smijenjen je i zatočen u Jasenovcu zbog pomaganja logorašima i nespremnosti da sudjeluje u logorskim zločinima. Autor, oslanjajući se na Ivu Goldsteina, istodobno navodi Nemetovu raniju odgovornost za zločine nad srpskim stanovništvom u kotaru Pakrac. Za njegovu smrt u Jasenovcu 14. travnja 1944. Radanović navodi dvije mogućnosti: samoubojstvo vješanjem ili ustaško insceniranje samoubojstva. Radanović prenosi i poslijeratni iskaz Slavka Dobrile, koji je s Nemetom razgovarao u logoru i zabilježio sumnju zatočenika da je ubijen.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 132, bilj. 12." /> == Nasilje i ubijanje == Ubojstva zatočenika izvršavana su unutar logora i na okolnim stratištima. U jasenovačkom sustavu, kojemu je pripadala Stara Gradiška, zatočenici su ubijani vješanjem, vatrenim oružjem, noževima, maljevima i sjekirama.<ref name="JUSP-smrt" /> Mala vrata iz Kule vodila su kroz bedem prema groblju. Kroz taj su izlaz noću odvođene skupine Srba, Židova i Roma, i muškaraca i žena, prema stratištima uz Savu, u Mlaki, Jablancu, Uskočkim šumama i Međustrugovima.<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> Među načinima ubijanja bilo je i namjerno uskraćivanje hrane i vode zatočenicima zatvorenima u samice. U proljeće i ljeto 1942. tako su ubijene dvije skupine političkih zatočenika.<ref name="JUSP-Hrvati" /> Prema pregledu Spomen-područja Jasenovac iz 2020., prvu je skupinu logorska uprava zatvorila krajem ožujka, u sklopu obračuna s komunistima i njihovom organizacijom u logoru.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 65–66." /> Uvečer 27. ožujka Nikola Gadžić dao je prozvati dvadesetoricu zatočenika, uključujući logornika Željka Pompera, i dao ih zatvoriti u podrumsku ćeliju K-nastambe. Uskraćivanje hrane i vode nije isključivalo povremenu pomoć koju su im drugi zatočenici pokušavali doturiti. U razgovoru koji prenosi Mirko Peršen, Josip Vidan opisao je spuštanje vodom natopljene vate, kriški limuna i kocaka šećera kroz otvor prozora zatvorenoga kosim daskama, na ćeliji zvanoj „trica”.<ref name="SG-Persen1990" details="str. 238; rekonstrukcija na temelju iskaza i sjećanja te Josip Vidan o pokušajima pomoći." /> Budući da je komunistička organizacija nastavila djelovati i nakon njihove smrti, 5. srpnja na zajedničkom postrojavanju izdvojena je nova skupina i zatvorena u samice K-nastambe, zgrade muškoga logora. Muzejski pregled tu odluku povezuje i s dolaskom zarobljenika s Kozare: uprava je nastojala spriječiti njihovo povezivanje sa zatočenim komunistima i jačanje organiziranoga otpora.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 65–66." /> Zvonko Tkalec u opisu koji objavljuje Peršen naveo je da je u jednu ćeliju, pet koraka dugu i tri široku, smješteno 36 zatočenika. Trećega dana navečer provalili su iz nje na logorsko dvorište, nakon čega su ustaše otvorile vatru. U Tkalecovu prikazu četrnaestorica su ubijena, trinaestorica uhvaćena živa te odvedena u ustašku bolnicu, gdje su mučena i ubijena, dok devetorica više nisu imala snage izići iz ćelije. Četvorica od posljednje skupine umrla su tijekom srpnja, a preostala petorica ubijena su noću na 12. kolovoza.<ref name="SG-Persen1990" details="str. 239–240; preneseni opis Zvonka Tkaleca." /> U usporedbi najmanje šest svjedočanstava Nikodijević nalazi podudaranje u glavnom slijedu događaja, ali i različite navode o broju stradalih, uključujući 40 i 47.<ref name="SG-Nikodijevic2019" details="str. 181, bilješka 225." /> O ubojstvu skupine muškaraca iz okolice [[Petrinja|Petrinje]] govori iskaz Đure Vujičića iz Cerovljana, koji je 23. siječnja 1943. zabilježen pred Komesarijatom za izbjeglice i preseljenike u Beogradu. Prema njegovu iskazu, koji objavljuje Milan Radanović, početkom lipnja 1942. u Staroj Gradiški ubijena je skupina od dvanaest zatočenika iz okolice Petrinje. Radanović pretpostavlja da je riječ o stanovnicima Staroga Sela i Svinice odvedenima iz petrinjskoga zatvora.<ref name="SG-Radanovic2023" details="str. 165, bilj. 140." /> Pri masovnom odvođenju stanovnika petrinjskih sela u svibnju 1942. muškarci i žene s djecom bili su razdvojeni već pri ukrcavanju u vlak. Muškarci su uglavnom iskrcani u Jasenovcu, dok su žene i djeca preko [[Okučani|Okučana]] dovedeni u Staru Gradišku. Stariji muškarci iz tih transporta ubijani su u Donjoj Gradini, stratištu glavnoga jasenovačkog logora.<ref name="SG-Radanovic2023" details="str. 164–165." /> === Odvođenja na stratišta === Davor Kovačić prenosi odluke Zemaljske komisije prema kojima su u proljeće 1942. iz logora izdvajani bolesni i nemoćni zatočenici, navečer odvoženi kamionima i ubijani izvan logora; odjeća ubijenih vraćana je sljedećega jutra. Komisija među njima navodi osamdeset bolesnika odvedenih 10. travnja te skupinu nemoćnih Židova izdvojenu u svibnju. U drugoj odluci navedeno je da su 1. studenoga 1942. Židovke i drugi zatočenici izvedeni iz Kule pod izgovorom odlaska na rad u Njemačku, a zatim ubijeni u Jablancu.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 508–509." /> Isti pregled bilježi ubojstvo tridesetero zatočenika na logorskoj ekonomiji Mlaka u kolovozu 1943., nakon kojega su tijela bačena u [[Sava|Savu]]. Komisija je među neposrednim izvršiteljima zločina u Staroj Gradiški navela Nikolu Gagru kao voditelja mučilišta u logorskoj bolnici.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 510, osobito bilješka 31." /> Među stratištima bili su Međustrugovi i Uskočke šume, šumska područja uz Savu i Strug, nekoliko kilometara južno od [[Vrbovljani|Vrbovljana]]. Spomen-područje Jasenovac u zajedničkom prikazu tih stratišta navodi da su ondje masovni pokolji i strijeljanja zatočenika Logora V osobito provođeni tijekom 1944. Među žrtvama bili su muškarci, žene i djeca, a među identificiranima u Uskočkoj šumi prevladavale su osobe dovedene iz [[Srijem|Srijema]]. U grobnici u Međustrugovima, prema istom prikazu, nalazili su se i brojni mještani Vrbovljana.<ref name="SG-JUSP-Uskočke" /> Saopćenje Zemaljske komisije koje prenosi Kovačić žrtve ekshumirane u Uskočkoj šumi povezuje s ubojstvima krajem rujna 1944. Prema prenesenim nalazima sudsko-medicinskih vještaka, većina pregledanih žrtava usmrćena je udarcima tupim predmetima ili sjekirom u glavu.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 505–506." /> Veliku grobnicu u Međustrugovima, koje naziva Međustružjem, Kovačić povezuje s ubojstvom Srba i Židova 1. studenoga 1942.; stanje ostataka onemogućilo je identifikaciju.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 506." /> Masovno ubojstvo u Međustrugovima na taj datum navodi i Radanović, koji uspoređuje svjedočanstva preživjelih i podatke o probnom iskapanju iz svibnja 1946.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 141–142, osobito bilješka 34." /> Nalazi s tih grobišta podrobnije su prikazani u odjeljku o [[#Žrtve_i_poslijeratna_istraživanja|žrtvama i poslijeratnim istraživanjima]]. === Ubijanje djece i uporaba plina === <span id="Svjedočanstva_o_nasilju_nad_djecom"></span> Giordana Mandić Friedländer svjedočila je o odvajanju djece od majki u Staroj Gradiški tijekom ljeta 1942. Njezin je iskaz 2025. prenesen u časopisu ''Ha-Kol'', pod imenom Cijordana Friedlender. Prema tom iskazu, [[Ante Vrban]] naredio je da se djeca okupe u jednoj prostoriji, a njoj i drugim zatočenicama naloženo je da ih donose. Jedno dijete sprječavalo je zatvaranje vrata; Friedländer je navela da ga je Vrban ozlijedio vratima, a potom usmrtio udaranjem o zid. O sudbini ostale djece kazala je: »Kada je soba bila popunjena, Vrban je donio otrovni plin i sve ih pobio.«<ref name="SG-Friedlender-HaKol" /> U monografiji ''Jasenovac'' [[Ivo Goldstein]] donosi iskaze Božice Stulić-Ptiček i Marijane Amulić o zatvaranju djece bez hrane i vode te o Vrbanovu ubijanju djece plinom. Prema tim iskazima, uklonjena su tijela već umrle djece, a pri ubijanju plinom prozori i vrata zatvarani su papirom. U njegovu je prikazu plin kojim su djeca ubijena imenovan kao ciklon. Amulić se osvrnula i na dugotrajne psihičke posljedice koje je događaj ostavio na zatočenice koje su mu svjedočile.<ref name="SG-Goldstein2018-djeca" /> Prema biografskom prikazu Spomen-područja Jasenovac, Vrban je na [[#Poslijeratne_istrage_i_sudski_postupci|suđenju 1948.]] priznao trovanje 63 djece ciklonom B.<ref name="JUSP-Vrban" /> U prijepisu njegova saslušanja koji objavljuje Ivan Fumić, Vrban je naveo da je trovanje počinio zajedno s Grubišićem, u sobi manjoj od četiri puta četiri metra. Plin je nazvao ciklonom, a dob djece opisao kao od dvije do deset, možda i dvanaest godina.<ref name="SG-Fumic2011" details="str. 50–51, bilješka 41; prijepis Vrbanova saslušanja prenesen prema Miletiću (1986.), str. 1045–1046." /> Dušan Nikodijević u usporedbi svjedočanstava o zločinima nad djecom u Staroj Gradiški donosi više iskaza o ubijanju plinom, ali upozorava da se u njima često preklapaju ukupni brojevi umrle i ubijene djece s brojevima djece usmrćene na taj način. Razmatra i neslaganja u datiranju pojedinih zločina.<ref name="SG-Nikodijevic2019" details="str. 176–179." /> Opisi plinskih komora u pregledima logorskoga sustava razlikuju se. Michele Frucht Levy u radu iz 2009. piše da je Luburić u Staroj Gradiški dao izgraditi plinsku komoru, u kojoj su tijekom tri mjeseca provođeni pokusi ubijanja zatočenika [[Sumporov(IV) oksid|sumporovim dioksidom]] i [[Ciklon B|ciklonom B]]. Prema njezinu prikazu, uporaba komore napuštena je zbog neprikladne izvedbe.<ref name="Levy-2009" details="str. 824." /> Emil Kjerte, nasuprot tomu, u radu iz 2025. navodi da u jasenovačkom logorskom kompleksu nije bilo plinskih komora te opisuje sustavna masovna ubojstva na stratištima u blizini logora.<ref name="SG-Kjerte2025" details="str. 80." /> === Masovna ubojstva krajem 1943. i početkom 1944. === [[Datoteka:Stara Gradiška BV042104626.jpg|thumb|upright=1.5|alt=Povijesna topografska karta Save, Stare i Bosanske Gradiške te okolnih sela.|Stara i Bosanska Gradiška te okolna sela na topografskoj karti iz 1915., u izvornom mjerilu 1 : 75.000. Karta prikazuje područje prije Drugoga svjetskog rata.]] Krajem 1943. u Kuli je izgladnjivanjem ubijena skupina srpskih zatočenika, većinom žena i djece. Uspoređujući iskaze četvero preživjelih, Radanović zaključuje da je bilo stotinjak žrtava.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 142–143." /> Đorđe Miliša u sjećanjima objavljenima 1945. opisao je da su, nakon četrnaest dana bez hrane i vode, mnogi zatočenici već bili mrtvi, a preživjelima je dan otrovan obrok od kojega su također umrli. Naveo je i da su grobari koji su uklonili tijela potom ubijeni. Te navode Radanović prenosi kao dio Milišina opisa događaja.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 142–143, bilješka 37; Milišina sjećanja iz 1945., str. 268–269." /> Od početka siječnja do 4. veljače 1944. uslijedila su nova odvođenja muškaraca i žena iz zatočeničkih nastambi. Ubijani su u bolničkom podrumu, samicama i prostorijama logorske uprave, a dio tijela bacan je u [[Sava|Savu]]. Za taj niz ubojstava Radanović navodi oko osamdeset žrtava; upozorava da za dio pogubljenih žena nije sačuvan broj. U tom su nizu ubijene i 22 zatočenice, Srpkinje i Židovke.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 155–160 i 193." /> Jednu od tih skupina opisao je Nikola Kuhada u iskazu Zemaljskoj komisiji u Zagrebu od 23. svibnja 1945.: u noći s 2. na 3. siječnja iz muškoga dijela logora izvedeno je 25 zatočenika i ubijeno u podrumu ustaške bolnice. Njihova imena i nacionalnost u iskazu nisu navedeni.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 156, bilješka 64; Kuhadin iskaz od 23. svibnja 1945." /> Dana 31. siječnja ubijena su šestorica muškaraca, od kojih je poznat identitet bivšega logornika Nijaza Salihodžića iz Bihaća. Nakon mučenja u uredu sigurnosne službe odvedeni su u samicu Kule i ubijeni sjekirama. O tom događaju govori izvještaj vodstva KPH u logoru iz rujna 1944.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 158, bilješka 68." /> Spomenute 22 zatočenice ubijene su između 17. siječnja i 2. veljače: među njima je bilo petnaest Srpkinja i sedam Židovki, a većina je ubijena u ćeliji broj 18.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 158–160." /> Krajem prosinca 1943. borbe su se približile samom logoru. U sklopu Prve banjalučke operacije 11. krajiška brigada napala je Bosansku Gradišku sa zadatkom da svlada tamošnju posadu i poruši pontonski most na Savi, čime je trebalo spriječiti dolazak pojačanja u Banju Luku. Logorska je posada pomogla obrani mostobrana, a partizani su se 1. siječnja 1944. povukli. Na slavonskoj strani pripadnici Posavskog partizanskog odreda 31. prosinca dospjeli su do Donje Varoši. Radanović naglašava da planirani napadi nisu podrazumijevali zauzimanje i oslobađanje logora.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 144–146 i 163." /> Pripadnici logorske posade ubijali su i izvan logora. Nakon borbi u [[Gradiška (BiH)|Bosanskoj Gradiški]] 1. siječnja 1944. ondje su, uz lokalne ustaše, sudjelovali u pogubljenjima građana; među žrtvama bila su i trojica zatočenika dovedena iz Stare Gradiške.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 147–154 i 156." /> Ti su zatočenici, Mile Milašinović, Dušan Knežević i Rade Kodžić, predvečer obješeni na gradskom trgu i predstavljeni kao zarobljeni partizani, premda su prethodno oko dvije godine proveli u logoru.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 156, bilješka 63." /> U napadu na susjedne [[Uskoci (Stara Gradiška)|Uskoke]] 6. siječnja stanovnici su ubijani u selu, a Radanović usporedbom popisa utvrđuje najmanje 154 žrtve.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 162–173, osobito str. 171–172." /> Drukčiji je bio put zarobljenih mještana Šumetlice, među kojima su prevladavale žene i djeca: nakon zatočenja u Novoj Gradiški, 25. siječnja odvedeni su u logor. Radanović njihovo stradanje smješta u Staru Gradišku, ali ne utvrđuje točan datum i mjesto ubojstva.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 175–181, osobito str. 179–181." /> == Mučenje i ponižavanje zatočenika == Logorski istražni odjel u Staroj Gradiški vodio je Nikola Gagro. Ondje su nad dijelom zatočenika nastavljane istrage započete prije njihova upućivanja u logor. Gagro je pri ispitivanju mučio zatočenike, osobito komuniste i antifašistički orijentirane građanske intelektualce hrvatske nacionalnosti. Milan Radanović njegovu ulogu opisuje na temelju više svjedočanstava, među kojima izdvaja sjećanja [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilije Jakovljevića]]. Navodi i izvještaj Logorskog komiteta KPH iz rujna 1944., čijim vjerojatnim autorom smatra Ivana Sabljaka. Prema tom izvještaju, Gagro je napredovao u činu upravo zbog sudjelovanja u ubijanju i mučenju zatočenika.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 128–129, bilješka 6; str. 187–188, osobito bilješka 121." /> Samice u podrumu ustaške bolnice bile su poznate kao „Hotel Gagro”, nazvane po Nikoli Gagri, koji je ondje ispitivao, mučio i ubijao zatočenike.<ref name="SG-Nikodijevic2019" details="str. 182." /> Opis bolničkih prostorija ostavio je zatočenik Mustafa Ahmetović, koji je radio u njezinoj kuhinji. U iskazu Zemaljskoj komisiji u Zagrebu od 30. svibnja 1945. naveo je da se u podrumu ubijalo noževima, sjekirama i maljevima, davljenjem rukom ili žicom te glađu, dok je strijeljanje ondje bilo rijetko. U prizemlju je opisao šest samica, a na prvom i drugom katu prostorije za saslušavanje zatočenika. Naveo je da je Gagro redovito prisustvovao tim saslušavanjima. Među zatočenicima čije je mučenje opisao bio je HSS-ov zastupnik Karlo Kovačević: prema tom iskazu, Gagro ga je tukao bikovačom, nakon čega je obješen naglavce i boden noževima, a potom su mu izbijene oči te je umro.<ref name="SG-Miletic1987-III" details="str. 548–550, dokument 231, osobito str. 549; zapisnik iskaza Mustafe Ahmetovića od 30. svibnja 1945." /> === Kazne i svakodnevno zlostavljanje === Ivan Koprivnjak, zatočenik iz Zagreba, u iskazu zabilježenom 10. srpnja 1942. pred Komesarijatom za izbjeglice i preseljenike u Beogradu opisao je kažnjavanje glađu i zatočenjem u samicama. Prema njegovu iskazu, dvadeset i jedan mladić iz skupine dovedene iz Dalmacije bio je premlaćen i zatvoren u dvije podrumske ćelije. Tijekom približno dva mjeseca dobili su hranu i vodu samo tri puta, a do njegova odlaska u Zemun ostala su živa dvojica. Naveo je i da se za najmanje prijestupe izricala kazna deset dana samice, iz koje se, prema njegovu svjedočenju, kažnjeni nisu vraćali živi.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 383–385, dokument 146; zapisnik od 10. srpnja 1942., osobito str. 384." /> Kontrole su uključivale i iscrpljujuća postrojavanja. Serdar Sabolić opisala je višesatno stajanje zatočenica u redovima na dvorištu, u vrućini i prašini. Pri dolasku [[Vjekoslav Luburić|Maksa Luburića]] čitane su odluke o njihovu zatočenju, a žene su morale stati u odvojene skupine prema određenom trajanju od jedne, dvije ili tri godine. Navodi optužbi čitani su naglas, uz viku i psovke.<ref name="SG-SerdarSabolic-LituchyDE" details="poglavlje 21, odlomak koji počinje riječima »Häufige Kontrollen stellten ein neues Problem…«." /> Mučenje žeđu opisao je i [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilija Jakovljević]] u zapisima ''Konclogor na Savi'', prenoseći ono što mu je ispričao neimenovani zatočenik zadužen za pranje hodnika pred ćelijom: <blockquote>Jedan zatočenik, koji je imao dužnost da svakoga dana pere hodnik pred tom ćelijom, pripovijedao mi je: – Od svih poslova koje sam obavljao u logoru, ovaj je, pod takvim okolnostima, bio najstrašniji. Donesem kantu s vodom i zapljusnem hodnik. Ispod vrata proklete ćelije pokažu se prsti. To netko moči ruke. Vidim također gdjekoju žlicu. Nesretnik hvata prljavu vodu. Neki podmeću čak i cipele, a neki legnu na pod i ližu zamazanu tekućinu. Prag je nizak, i kako zapljusnem, voda prodire pomalo u ćeliju. I dok se jedni bacaju na svaku kap, drugi viču: "Ne pljušti, ne pljušti! Prestani već jednom, ne možemo slušati kako voda pljušti."<ref name="SG-Erdelja2007" details="str. 95, izvor III–15; prijenos iz Jakovljevićeva Konclogora na Savi (Zagreb, 1999.), str. 164–165." /></blockquote> Skupina devetnaestorice bivših zatočenika s područja Vojnića u zajedničkom iskazu istom Komesarijatu 8. srpnja 1942. opisala je i nasilje tijekom premještanja. Pri odlasku iz Stare Gradiške 18. svibnja morali su uglavnom trčati do željezničke postaje u Okučanima, a one koji nisu mogli ustaše su udarale kundacima. U logoru su im oduzeti novac i osobne stvari, koje nisu vraćene unatoč obećanju. Istodobno su vlastiti kratki boravak u Staroj Gradiški, prehranu i postupanje ondje opisali povoljno.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 378–380, dokument 144; zajednički zapisnik od 8. srpnja 1942." /> U prikazu stražarica jasenovačkog sustava Martina Bitunjac prenosi iskaz Mare Vejnović-Smiljanić o upadima naoružanih stražarica u ženski logor, šamaranju, pogrdama i ubijanju zatočenica. Uz njega navodi svjedočanstvo Mije Prebežca prema kojem se glavna nadzornica [[Maja Buždon Slomić|Maja Buždon]] opijala s muškim kolegama i tijekom noćnih likvidacija s njima natjecala u broju ubijenih. Bitunjac njezino djelovanje povezuje i s nastojanjem da stekne priznanje drugih počinitelja.<ref name="SG-Bitunjac2019" details="str. 474, osobito bilj. 1304–1306." /> === Okrutnost i uloga logorskog osoblja === Emil Kjerte, koji istražuje stražare cijeloga jasenovačkog sustava, povezuje svakodnevno nasilje s poticajima zapovjednika, pritiskom drugih stražara i načinom na koji su zatočenici bili razvrstavani prema podrijetlu i političkoj pripadnosti. Upozorava na izrazito neravnopravan odnos stražara i zatočenika, kojima je ostajalo malo prostora da utječu na postupanje prema sebi. Povremeno pomaganje pojedincima, prema njegovoj analizi, moglo je pratiti daljnje sudjelovanje istih počinitelja u nasilju. Posebno izdvaja okrutno postupanje prema zarobljenim partizanima i njihovo izgladnjivanje u samicama, za što se poziva i na izvještaj komunističke organizacije u Staroj Gradiški iz travnja 1944.<ref name="SG-Kjerte2025" details="str. 83–86, osobito str. 86, bilj. 62." /> Kjerte ulogu zapovjednika razmatra i kroz način na koji su nove stražare uvodili u ubijanje. Sudjelovanje u masovnim likvidacijama na Gradini, stratištu glavnoga jasenovačkog logora, bilo je, prema njegovoj analizi, način povezivanja osoblja zajedničkim zločinom i učvršćivanja njegove odanosti režimu. Autor uspoređuje iskaz preživjeloga Ljube Šarića iz 1956. s poslijeratnim iskazom stražara Ante Anića-Matića iz 1953.; obojica su takvo uključivanje povezivali s nastojanjem uprave da od stražara stvori pouzdane izvršitelje. Iskazi koje razmatra pokazuju i promjene u ponašanju: neki su stražari nakon početnog oklijevanja poslije dobrovoljno odlazili na stratišta.<ref name="SG-Kjerte2025" details="str. 83–84, osobito bilj. 45–50." /> Kjerte nadalje razlikuje organizirana masovna ubojstva od svakodnevnog zlostavljanja, pri kojem su počinitelji imali široku slobodu odlučivanja. Posebno razmatra namjerno ponižavanje zatočenika: prisilno razodijevanje muškaraca na radu tumači kao istodobnu zabavu stražara i pokazivanje nadmoći, a šišanje zarobljenih partizanki kao kažnjavanje žena koje su prekoračile ustaške predodžbe o njihovoj društvenoj ulozi. Za potonje se poziva i na izvještaj logorskog komiteta iz Stare Gradiške iz studenoga 1944.<ref name="SG-Kjerte2025" details="str. 87–88 i 90; za starogradiški izvještaj str. 88, bilj. 78." /> U tumačenju okrutnosti Kjerte upozorava i na ograničenja suprotstavljanja ustaških počinitelja navodno hladnim i racionalnim nacističkim izvršiteljima. Njemački vojni i SS-ovski zapovjednici sudjelovali su u oblikovanju takve slike, koju je dio kasnije literature preuzeo. Autor smatra da pripisivanje nasilja isključivo patološkom sadizmu prikriva njegove ideološke i društvene poticaje. Takva kritika odnosi se na tumačenje ponašanja počinitelja, dok svjedočanstva preživjelih koja analizira opisuju i namjerno nanošenje patnje bez neposredne praktične svrhe.<ref name="SG-Kjerte2025" details="str. 78–80, osobito str. 78, bilj. 5–8." /> Bitunjac djelovanje stražarica povezuje sa širim položajem žena u ustaškom pokretu. Iako je promidžba kao njihovu najvažniju zadaću isticala majčinstvo i odgoj, pripadnice pokreta sudjelovale su i u obavještajnom radu, progonu i logorskom nadzoru. Autorica upozorava da ih se zato ne može promatrati samo kao podređene pomoćnice muškaraca: dio njih imao je vlastitu ulogu u provedbi rasističke politike i počinjenim zločinima. Sudjelovanje stražarica u ubijanju zatočenika u njezinu je prikazu u izravnoj suprotnosti s ustaškom predodžbom o ženi kao miroljubivoj majci.<ref name="SG-Bitunjac2019" details="str. 473–477, osobito str. 476–477." /> === Seksualno nasilje === Svjedočanstva o Staroj Gradiški opisuju seksualno nasilje povezano s premlaćivanjem, prisilnim razodijevanjem, mučenjem i ubijanjem zatočenica. U iskazu Fatime Brkić ono se odvija u prostorijama logorske uprave i bolnice, dok ratni izvještaji o zbivanjima početkom 1944. govore o odvođenju žena iz zajedničkih nastambi radi silovanja i ubojstva.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 78–80." /><ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 159–160." /> Nataša Mataušić u zaključku svojega istraživanja povezuje različite oblike seksualnog nasilja s položajem ustaških vojnika i dužnosnika koji su u logorima odlučivali o životu zatočenica: uz napastovanje i nedopuštene dodire navodi iznuđivanje spolnih odnosa, silovanja i držanje žena protiv njihove volje radi seksualnog iskorištavanja. Brojne žene, prema njezinu prikazu, nakon zlostavljanja bile su ubijene.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 84." /> ==== Iskaz Fatime Brkić ==== Fatima Brkić iz [[Mostar|Mostara]] opisala je svoje zatočenje i mučenje u iskazu datiranom u Mostaru 4. listopada 1942.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 517–518, dokument 212, bilješka 2." /> Identitet i kasnija sudbina davateljice iskaza u objavljenim prikazima nisu jednako navedeni. Mensur Seferović identificira je kao Fatimu zvanu Mala, koja je završila učiteljsku školu i preživjela rat, te je razlikuje od rođakinje i imenjakinje, Velike Fatime, studentice medicine ubijene u Staroj Gradiški.<ref name="SG-Seferovic2009" details="poglavlje „Ljepota djevojke”, str. 102–108." /> Mrežna biografija projekta ''Partizansko spomen-groblje'' isti iskaz pripisuje Velikoj Fatimi i navodi njezin povratak u logor i smrt 1943.<ref name="SG-Partizansko-Fatima" />{{#tag:ref|Miletićev objavljeni izvadak i ulomci koje prenosi Mataušić davateljicu iskaza navode kao Fatimu Brkić, bez nadimka. Mataušić na drugome mjestu donosi fotografiju Velike Fatime s podatkom da je bila studentica medicine i da je ubijena u svibnju 1943., ali u odlomku s iskazom izričito ne povezuje te podatke s davateljicom iskaza.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 517–518, dokument 212, bilješka 2." /><ref name="SG-Matausic2013" details="str. 61 i 78–79, bilješka 83." />|group=bilješka}} Prema iskazu koji prenosi Seferović, uhićena je u Mostaru 20. veljače 1942., a dva dana poslije odvedena u [[Sarajevo]].<ref name="SG-Seferovic2009" details="poglavlje „Ljepota djevojke”, str. 102–108, odjeljak „U spletu agenata”." /> U zbirci dokumenata Antuna Miletića objavljen je izvadak njezina saslušanja. Cijeli objavljeni izvadak glasi: <blockquote> <p>Za vrijeme istrage koja je trajala za cielo vrieme mog boravka u Sarajevu bila sam podvrgnuta dva puta batinjanju. Bili su me trojica sa drvenim štapovima i silom su mi mećali kašiku soli da progutam, sve za to da bi me primorali da priznam izložene optužbe protiv mene sa kojim me je teretio Šarić. Ja nijesam nikad ništa priznala. Poslije su me otpremili u Staru Gradišku u Koncentracioni logor. To je bilo 10. maja 1942. g. Metnuli su me u žensko odjeljenje. U ovom Koncentracionom logoru nisu me stvarno mećali na muke (podvrgli mučenju), međutim postupanje koje mi je dolazilo redovno bijaše najgore kao i za sve ostalo.</p> <p>Svi bijasmo uviek maltretirani i hrana, koja se nije mogla jesti. U ovom Koncentracionom logoru obolili su svi od svih mogućih bolesti. Tifus, dezinterija, difterija, tuberkuloza i druge zarazne bolesti. Smrtnost je zaprepašćujuća svakim danom umire 20 do 30 osoba. Jevreji su osigurani da kopaju jame, gdje se sahranjuju lješevi. Svi Jevreji bivaju zamjanjivani svaka dva do tri mjeseca sa drugim nesretnicima, a njih ubijaju. Budu ubijeni sa udarcima sjekira ili štapovima, jer municija je suviše skupa. Mnogi budu odpremljeni u Krivo Đakovo, mjesto gdje postoji visoka peć za fabrikaciju crieva i živi bacani unutra i tako spaljivani.</p> <p>Većina dodijeljenih ljudi za ovaj posao su iz Mostara: Bevanda Jozo, star 26. god. Cazdić Nikola, pisar kod advokata Kordića, star 30 god. iz Mostara, Buntić Šimun, sudski pripravnik kod advokata Božića Božidara, star 42 godine iz Mostara, Miloš Ljubo, ustaški poručnik, star 24. g. iz Ljubuškog.</p> <p>Oko 6 ili 7og u mjesecu septembru bila sam pozvana da sliedim poručnika Vrbana Antu porijeklom iz Like, koji me je poveo na ustašku komandu, koja se nalazi iza zidnog bedema Koncentracionog logora. Ova komanda me pozivlje da ispričam sve činjenice kod kojih sam ja bila glavna ličnost. Pričala sam im što sam znala, ali oni nezadovoljni -mojim izjavama počeli su me udarati sa štapovima. Matković je slomio debeli štap o moje tijelo. Nezadovoljan donio je redar drugi štap. Udarali su me pesnicama, šamarima i kožnim kajišom. Turali su mi svom snagom moje čarape i tukli su me tri puta od 16 do 19.30 sati, posle su me odveli u ćeliju. Poslije dva dana došao je kod mene neki Gazdić Nikola sa namjerom, da se uvjeri u svoje dobre namjere. Poveo me je malo u dvorište i rekao da će me zaštiti ako pristanem na ono što je on zahtijevao. Njega su interesovala imena osoba koja su bila protivna njihovim idejama; uzgred moram reći da patos i zidovi moje ćelije gdje su me metnuli bili su poprskani krvlju. Bijaše jedna ćelija tako zvana mrtva ćelija, koja je bila uviek u funkciji. Ja sam očekivala iz sata u sat da budem gotova i želila da svršim sa svojim životom, pošto su muke postajale sve češće. Namjeravala sam počiniti samoubijstvo, ali zato nisam imala prilike. Međutim ustaše su imale podijeljene namjere, a svrha im je da spolno iskoriste. Držanje ustaških pojedinaca u mojim očima bijaše dobro, kad su me posjećivali u moju ćeliju. Svaki od njih tražio je, da mu se podam i da me polno iskoristi (svaki zasebno). Ante Vrban kada me je odpratio u ćeliju posle batinjanja htio me je silovati i ako sam bila napola mrtva. Ne znam kako sam smogla snagu da se oduprem, ma kako mu drago bilo on nije mogao zadovoljiti svoje prohtjeve.</p> <p>Poslije nekoliko dana bila sam otpremljena u jednu veliku bolničku salu Koncentracionog logora. Bijahu prisutni: Ljubo Miloš i Šimun Buntić. Poslije je došao Gazdić Nikola i Barbarić Stjepan, a poslije Dinko Šakić, koji nosaše željeznu žicu i jedna kliješta. Svukli su me sasvim golu, stegli mi noge željeznom žicom bez milosti i objesili me na čiviluk. Bijah sva krvava, ranjenih nogu, dok tukahu sa nekim gvozdenim tanjirićem po nogama. Počupaše mi sa polnog organa sve dlake, ovako svezanu tukli su me odprilike pet sati. Željezna šipka kojom su me tukli bila je sva iskrivljena od udaraca. Padala sam tri ili četiri puta u nesvijest, zatim su me polijevali vodom da se osvijestim, pa ponovo počinjali mučiti.</p> <p>Ljubo Miloš sa kliještima mi je istrgao jedan komadić mesa na lijevom ramenu, zatim mi je opalio takav šamar, da sam izgubila svijest. Bijah sva krvava. Metnuo mi je usijano željezo na prsa, bijaše jedna vrsta gvožđa koje bi usijali sa komunističkom zvijezdom, te me sa ovim žigosali. Poslije su me metnuli na jednu vrstu željezne stolice na kojoj bijaše žeravica i Buntić sa jakom snagom primorao me da sjednem na žeravu. Svi tragovi inkvizitorskih muka vidljivi su, te služe kao najjasniji dokaz na mome tijelu. Ovaj poduhvat (tortura) ponovljena je dva puta, zatim su me poslali u bolnicu, gdje me je jedan ljekar Jevrejin liječio (njegovao) više od 15 dana. Tako poslije 15 dana bila sam stavljena na raspolaganje Zagrebačkoj policiji...<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 517–518, dokument 212, bilješka 2; cijeli objavljeni izvadak saslušanja Fatime Brkić, datiran u Mostaru 4. listopada 1942." /></p> </blockquote>{{#tag:ref|Miletić tekst izričito označava kao izvadak saslušanja. Ovdje je prenesen cijeli taj objavljeni izvadak, bez dodatnih kraćenja; završna trotočka potječe iz izdanja. Vraćeni su dijakritički znakovi oštećeni u digitalnom primjerku, a ostale jezične i pravopisne osobitosti zadržane su.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 517–518, dokument 212, bilješka 2." />|group=bilješka}} Prema Seferovićevu prikazu, u Zagrebu su od nje zahtijevali obavještajnu suradnju i približavanje talijanskim časnicima. Pristala je smatrajući da time može spasiti život, a zatim uz dopuštenje za posjet roditeljima otišla u Mostar, u pratnji ustaškog agenta. Ondje su nakon intervencije mostarskih muslimanskih uglednika nadzor nad njom preuzeli talijanski karabinjeri. Seferović navodi da je iskaz od 4. listopada dala talijanskom zapovjedništvu, tražeći internaciju; poslije je bila zatočena na Prevlaci i u Italiji, a nakon talijanske kapitulacije priključila se tamošnjim partizanima.<ref name="SG-Seferovic2009" details="poglavlje „Ljepota djevojke”, str. 102–108, odjeljci „U spletu agenata” i „Vrijeme je donijelo rasplet”." /> Njezin se iskaz širio još tijekom rata. Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost NDH u dopisu od 12. studenoga 1942. zatražilo je pronalaženje osoba koje su raspačavale prijepis.<ref name="SG-Miletic1986" details="str. 516–517, dokument 212." /> Iskaz je dio šire sačuvane građe o mučenju i seksualnom nasilju u jasenovačkom sustavu. Uz osobna iskustva žrtava, ona obuhvaća svjedočenja drugih zatočenika i ratne izvještaje o zlostavljanju i ubijanju žena. Osobni iskazi samih žrtava seksualnog nasilja ipak su rijetki, na što Mataušić upozorava pri razmatranju te građe.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 65–66, 75–80 i 84." /> ==== Druga svjedočanstva i ratni izvještaji ==== O stradanju žena nakon odvođenja iz Stare Gradiške svjedočio je i agronom Dušan Ličina. U iskazu zabilježenom 19. svibnja 1945. pred Zemaljskom komisijom Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača opisao je dolazak veće skupine žena koje su u kolovozu 1942. pješice dovedene iz Stare Gradiške u Jasenovac. Spomenuo je i naknadni dolazak žena iz logora u Zemunu. Prema njegovu iskazu, mlađe žene iz pristiglih transporta ustaše su držali u kućama na drugoj obali Save, gdje su ih silovali, a nakon nekoliko dana ubijali i zamjenjivali novopridošlim zatočenicama. Starije žene i malu djecu, naveo je, ubijali su odmah nakon dolaska. Ličina te zločine smješta na jasenovačko područje preko Save.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 76, bilješka 79; iskaz Dušana Ličine od 19. svibnja 1945., prenesen prema Antunu Miletiću, Koncentracioni logor Jasenovac – Dokumenta, knj. III, str. 511." /> Za početak 1944. sačuvani su izvještaji zatočenika nastali još tijekom rata. Zatočenica Danica, čije prezime Milan Radanović nije uspio utvrditi, nakon izlaska iz logora 18. ožujka izvijestila je Centralni komitet KPH o odvođenju žena iz nastambi. Opisala je kako je u noći između 1. i 2. veljače, nakon pijanke ustaša s njemačkim gostima, izabrano šest mladih zatočenica koje su silovane i ubijene. Kao pokretača zločina navela je upravitelja Stjepana Bosaka. Radanović njezin izvještaj datira najvjerojatnije na kraj ožujka 1944.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 158–159, osobito bilješka 69; izvještaj zatočenice Danice Centralnom komitetu KPH." /> Silovanja i ubojstva zatočenica opisuju i dva izvještaja Logorskog komiteta KPH iz 1944. Onaj iz rujna navodi odvođenje žena iz Kule u politički odsjek, gdje su zlostavljane i ubijane. Drugi izvještaj, objavljen u Miletićevoj zbirci kao tekst nepoznatoga logoraša, Radanović smješta u prvu polovinu 1944., a vjerojatnim autorom smatra sekretara logorskog komiteta Ivana Sabljaka.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 132, bilješka 12; str. 140, nastavak bilješke 30; str. 160, bilješke 70–71." /> Ulomke toga drugog izvještaja prenosi i Mataušić. U njemu su kao žrtve seksualnog nasilja imenovane žene, među njima Viola Fleischer, Jozefina Ledecki, Olga Steiner i Vukica Milanović. Mataušić izdvaja sedamnaest navedenih imena, ističući koliko su rijetki izvori u kojima žrtve nisu ostale bezimene; taj popis nije procjena ukupnog broja seksualno zlostavljanih zatočenica.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 79–80, bilješke 84–86; imenovane žrtve u prenesenom izvještaju." /> ==== Sačuvana građa i istraživanja ==== Istraživanje tih iskustava otežava oskudnost građe koja prenosi glas samih žrtava. U pregledu objavljenom 2013. Mataušić upozorava da su o ustaškim logorima uglavnom pisali preživjeli muškarci, a da se seksualno nasilje rijetko opisivalo čak i u opsežnim memoarima i iskazima prikupljenima pred poslijeratnim komisijama. Šutnju preživjelih povezuje s traumom i strahom od osude obitelji i okoline, dok mnoge ubijene žene nisu mogle ostaviti vlastito svjedočanstvo. U prvim trima knjigama Miletićeve zbirke, među 629 objavljenih dokumenata, seksualno zlostavljanje žena pronašla je u njih devet.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 65–66 i 75." /> Mataušić pritom razlikuje iskaze o osobno doživljenom ili viđenom nasilju od naknadno prenesenih priča. Upozorava da su u mnogim opisima žene ostale neimenovane, a njihovo stradanje služilo ponajprije prikazivanju počinitelja i njegove okrutnosti. U dijelu poslijeratne literature koju razmatra prevladavao je herojski prikaz žena u narodnooslobodilačkoj borbi, u kojemu su traumatična iskustva seksualnog nasilja ostajala po strani. Zato sačuvane navode smatra polazištem za daljnje istraživanje pojedinačnih sudbina, uz provjeru okolnosti nastanka iskaza i načina na koji su poslije objavljeni.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 65–66, 68–71 i 73." /> == Premještaji i izlazak iz logora == === Odvođenje na prisilni rad u Njemačku i Norvešku === Stara Gradiška bila je i polazište za odvođenje zatočenika na prisilni rad u [[Nacistička Njemačka|Njemački Reich]] i okupiranu [[Norveška|Norvešku]]. Prema Milanu Koljaninu, u drugoj polovici travnja 1942. njemački SS-ovski i policijski zapovjednik u Srbiji August Meyszner i ravnatelj ustaškoga redarstva [[Eugen Dido Kvaternik]] dogovorili su preuzimanje zatočenika iz Jasenovca i Stare Gradiške jer broj ljudi prikupljenih u logorima u Srbiji nije zadovoljavao njemačke potrebe u Norveškoj. Predviđeni put vodio je preko njemačkoga [[Sabirni logor Sajmište|logora Sajmište]] u [[Zemun|Zemunu]]. Početkom svibnja ondje su počele pristizati nove skupine zatočenika, među njima i ljudi iz Stare Gradiške. Sajmište je tada postajalo središnje mjesto prikupljanja i daljnjeg upućivanja prisilnih radnika u Njemačku i okupirane zemlje.<ref name="SG-Koljanin2018" details="str. 48." />{{#tag:ref|Koljanin sporazum datira u drugu polovicu travnja 1942., dok ga Schölzelov izložbeni pregled smješta u kraj svibnja.<ref name="SG-Koljanin2018" details="str. 48." /><ref name="SG-Schoelzel2007" details="pano 6, uvodni tekst." />|group=bilješka}} Takav put opisao je Uroš Majstorović u razgovoru snimljenom 2005. Nakon zatvora u [[Osijek|Osijeku]] prošao je kroz Jasenovac i bio zatočen u Staroj Gradiški, iz koje je, prema svojem iskazu, 4. svibnja 1942. deportiran u Zemun. Potom je odveden u Norvešku, gdje je radio na gradnji bunkera kod [[Trondheim|Trondheima]] i ostao do svibnja 1945.<ref name="SG-Schoelzel2007" details="pano 6; izvod razgovora s Urošem Majstorovićem iz 2005." /> Prikupljanje ljudi za rad u samoj Njemačkoj dokumentirano je dopisom hrvatske ispostave njemačkoga opunomoćenika za rad njemačkom poslanstvu u Zagrebu od 16. lipnja 1942., koji govori o preuzimanju Srba iz Stare Gradiške.<ref name="SG-Schoelzel2007" details="pano 6; dopis od 16. lipnja 1942." /> Od ljeta do zime 1942. u logoru je djelovala komisija [[Organizacija Todt|Organizacije Todt]], koja je odabirala radno sposobne muškarce i žene, među njima Srbe, Hrvate i Muslimane.<ref name="JUSP-tranzitni" /> Odvođenje žena pratilo je [[#Odvajanje obitelji i deportacije na rad|razdvajanje obitelji]], pri čemu su mala djeca ostajala u logoru.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 41–42; izvještaj Schmidta Zabierowa na str. 42." /> === Premještaji u druge logore i deportacijski planovi === U veljači 1942. iz Stare Gradiške u logor u [[Đakovo|Đakovu]] stiglo je oko 1200 židovskih žena i djece te skupina srpskih žena. Đakovački je logor već od prosinca 1941. primao skupine žena i djece, uglavnom iz Sarajeva. Novopridošli iz Stare Gradiške bili su izgladnjeli, bolesni i iscrpljeni, a u logoru je izbila epidemija tifusa. Ondje je u početku skrb o zatočenicima organizirala osječka židovska općina, ali su u ožujku nadzor preuzele ustaše iz Jasenovca, koje su njezinim članovima zabranile ulazak. Pri likvidaciji đakovačkoga logora u lipnju preostale su zatočenice i djeca odvedeni u Jasenovac i ubijeni.<ref name="SG-YV-Djakovo" /> Staroj Gradiški bila je namijenjena i uloga sabirališta u planovima novih deportacija Židova iz NDH. U tajnom dopisu od 27. siječnja 1943. njemački policijski izaslanik Hans Helm potvrdio je Filipu Crvenkoviću, koji je vodio Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost, dogovor postignut 19. siječnja uz sudjelovanje Franza Abromeita i Vilka Kühnela. Prema tom dogovoru, za deportaciju u Njemačku trebalo je izdvojiti Židove iz Jasenovca, Stare Gradiške i Feričanaca koji nisu bili zaposleni kao radna snaga. Židove uhićene po prijavama njemačkoga policijskog izaslanika trebalo je sprovesti u Jasenovac. Svi predviđeni za odvođenje trebali su biti okupljeni i popisani u Staroj Gradiški. Abromeit je trebao preuzeti odgovornost za njihov daljnji prijevoz, a njemačka državna željeznica osigurati vlak. Dopis je ujedno ograničavao mogućnost intervencija za Židove zaposlene u gospodarstvu: o njima je trebao odlučivati sam glavni ravnatelj, dok se molbe podnesene nižim službama ne bi razmatrale.<ref name="SG-VEJ14" details="dok. 171, str. 471–472; tajni dopis Hansa Helma od 27. siječnja 1943." /> Julius Schmidlin u izvještaju Međunarodnom odboru Crvenoga križa od 10. svibnja 1943. opisuje deportacije Židova iz Zagreba i provincije, ali pritom navodi da se stanje Židova zatočenih u hrvatskim logorima do toga dana nije promijenilo.<ref name="SG-VEJ14" details="dok. 182, str. 491–492; Schmidlinov izvještaj od 10. svibnja 1943." /> U srpnju je iz Berlina stigao novi nalog da se pripremi deportacija oko 800 Židova, većinom žena i djece, koji su se prema njemačkoj obavijesti još nalazili u hrvatskim koncentracijskim logorima.<ref name="SG-VEJ14" details="dok. 189, str. 500–501; nalog od 13. srpnja 1943., proslijeđen njemačkom poslanstvu 15. srpnja." /> Potrebe radne službe utjecale su i na premještanje žena u druge logore. Sačuvani su popisi zatočenica upućenih iz Stare Gradiške u Jasenovac 9. i 23. lipnja 1943.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 55." /> Preživjela zatočenica Nada Salamon u svjedočanstvu koje prenosi Spomen-područje Jasenovac povezuje početak organiziranoga ženskog logora u Jasenovcu s dolaskom stotinjak žena na poljoprivredne radove u ljeto te godine.<ref name="JUSP-zene" /> Većina se vratila u Staru Gradišku nakon završetka radova u kasnu jesen, a dvadesetak žena ostalo je raditi u jasenovačkoj praonici. U kasnu jesen 1944. uslijedila su nova premještanja u ženski logor u Jasenovcu.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 55–56." /> === Razmjene, amnestije i otpuštanja === Dio zatočenika napustio je Staru Gradišku razmjenom s partizanima, amnestijom ili pojedinačnim puštanjem. U pregledu Spomen-područja Jasenovac razmjene i otpuštanja povezuju se s ustaškom zamisli o političkom „preodgoju” zatočenika, zbog koje su takvi postupci bili osobito vezani uz ovaj logor.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 64." /> U razmjeni za dvojicu ustaških časnika 23. rujna 1942. oslobođen je i [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]], uhićen u veljači iste godine.<ref name="SG-HE-Hebrang" /> Potkraj 1943. razmjene su obuhvatile veće skupine zatočenika. Iz logora su 26. listopada otpuštena 22 muškarca i 28 žena, a razmjena je obavljena pet dana poslije u [[Pisarovina|Pisarovini]]; u [[Otočac|Otočcu]] je 9. prosinca razmijenjeno još 25 zatočenica. Odabir osoba bio je predmet neslaganja između logorske uprave i partizanske strane. Prema Radanovićevu prikazu izvještaja Logorskog komiteta KPH, uprava je u listopadsku skupinu nastojala uključiti ljude za koje je procjenjivala da su manje spremni pridružiti se partizanima, zanemarujući zahtjeve partizanske strane za puštanje poimence navedenih zatočenika. Negativne ocjene razmijenjenih u komunističkom izvještaju Radanović objašnjava upravo razlikama u političkim očekivanjima.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 133–134, osobito bilješka 15." /> Zasebnom amnestijom 24. prosinca 1943. pušteno je 140 zatočenika. Logorski komitet navodio je da su oni već ranije izdržali određenu kaznu zatočenja, ali su i dalje bili zadržani u logoru. Podatak o njihovu broju sačuvan je u pismu Štefice Serdar od 30. prosinca. Razmjene i amnestija odvijale su se istodobno s novim dovođenjima: upravo je sredinom toga mjeseca u logor pristigla skupina komunista i simpatizera iz zagrebačkoga zatvora.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 134–135, osobito bilješke 15 i 17." /> == Pomoć, solidarnost i otpor == === Međusobno pomaganje i tajna organizacija === Međusobna pomoć bila je jedna od osnova organiziranog otpora u logoru. Zatočenici su se udruživali u ekonomske zajednice i dijelili hranu, odjeću i druge potrepštine. Zajednice su isprva okupljale komuniste, a krajem 1942. i početkom 1943. otvorile su se i drugim zatočenicima. Istodobno se obnavljala tajna partijska organizacija: njezini su članovi znali da postoji logorski komitet, ali im radi sigurnosti nisu otkrivana imena njegova vodstva.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 65–67." /> Važnu ulogu u obnovi imao je zagrebački obućarski radnik Ivica (Ivan) Sabljak, koji je preživio progone zatočenih komunista 1942. i potom vodio pripreme za zajedničko oslobođenje. Prema sjećanjima preživjelih, posao podvornika u logorskoj komandi omogućavao mu je uvid u dokumente i razgovore časnika.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 128–129, bilješka 6; str. 133, bilješka 14." /> <span id="Pomoć_bolesnima_i_tajne_veze"></span> Pava Molnar Peršić poslije je svjedočila o skrivanju oboljelih žena tijekom [[Epidemija|epidemije]] 1942. Zatočenice su ih, prema njezinu iskazu, skrivale jer je [[Ante Vrban]] prijetio uništenjem logora ako se potvrdi tifus. Liječnik Buki Konorti{{#tag:ref|U objavljenom prijepisu svjedočanstva Pave Molnar Peršić liječnik je naveden kao Buki Konorti.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 77." />|group=bilješka}} nastojao je osigurati lijekove i pomoć bolesnicama, a bolest je pred upravom prikazivao kao [[Gripa|gripu]].<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 77." /> Otpor se očitovao i u svakodnevnom radu. Serdar Sabolić opisala je kako su zatočenice u krojačnici namjerno radile sporije, a katkad pokretale šivaće strojeve u praznom hodu. Takvo usporavanje proizvodnje za ustaške potrebe u svojem je svjedočanstvu nazvala malom sabotažom. Prisjetila se i čarapa koje su žene plele za sebe i za partizane. Pri pretrazi prostorija Maja Buždon oduzela je pletene vunene čarape i konac pronađene pod slamnatim madracima te odjeću pronađenu u drugoj prostoriji.<ref name="SG-SerdarSabolic-LituchyDE" details="poglavlje 21, odlomci »Wir arbeiteten langsam…« i »Im Oktober 1942 kamen Frauen…«." /> === Međusobna pomoć i odnosi među zatočenicama === <span id="Svjedočanstva_i_dokumentacija"></span> Političke zatočenice još su u Kuli osnovale ekonomsku zajednicu za prikupljanje i podjelu hrane, lijekova i odjeće, koja je nastavila djelovati i nakon njihova preseljenja u Hrvatski ženski logor.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 37–38." /> Svjedočanstva se, međutim, razlikuju u opisu toga kome je pomoć bila dostupna i kako ju je vodstvo raspodjeljivalo. Lida Zlatić, predratna članica [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] zatočena od veljače 1942., izjavila je u kolovozu 1946. da je vodstvo svoj postupak opravdavalo ovim riječima:<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 39, bilješka 30; objavljeni ulomci izjave Lide Zlatić iz kolovoza 1946." />{{#tag:ref|Mataušić izjavu Lide Zlatić iz kolovoza 1946., naslovljenu »Izjava o logoru Stara Gradiška«, navodi prema gradivu Kontrolne komisije (KOK) u Hrvatskom državnom arhivu. U navedenoj bilješci ne objašnjava kome je izjava dana ni u kojem je postupku nastala.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 39, bilješka 30." />|group=bilješka}} <blockquote>Sve žene se neće moći održati na životu. Prema tome je bolje sačuvati jedan mali broj vrijednih, koje će doprinijeti kasnije mnogo u izgradnji socijalizma, a ostale mogu propasti bez velike štete. Onaj mali broj vrijednih treba sačuvati dakle makar i na račun ostalih.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 39." /></blockquote> O raspodjeli hrane i paketa Zlatić je izjavila: <blockquote>…kuharica Katica Ferceg krala je od općeg kazana mast, šećer itd. za zajednicu, od mlijeka koje se dobivalo za djecu kralo se za zajednicu i mjesto toga djeci dolijevala voda, u paketarnici vadile su naše drugarice neke naročito lijepe stvari.., a koji puta zadržavali su se i čitavi tuđi paketi. To sve radi održavanja nekolicine važnih za socijalizam.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 39." /></blockquote> Drukčije je raspodjelu pomoći opisala Ljubica Jančić-Buba u izvještaju [[Komunistička partija Hrvatske|Centralnom komitetu KPH]], sastavljenom 14. siječnja 1944. Pišući o razdoblju od siječnja 1942. do veljače 1943., obrazložila ju je riječima koje prenosi [[Nataša Mataušić]]:<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 40, bilješke 34–35; objavljeni ulomak izvještaja Ljubice Jančić-Bube od 14. siječnja 1944." /> <blockquote><p>…Čim smo dobili zasebnu kuhinju za naš logor, odlučile smo da za zajednicu uzimamo jedan mali dio sledovanja… Isto to činile smo i s mlijekom koje je jedno kratko vrijeme dolazilo za bolesnike i za djecu i taj mali dio davali našim bolesnim drugaricama…</p> <p>Sve one pakete koji više nisu imali vlasnika u logoru zadržavali smo za izdržavanje zajednice kao i za pomaganje hranom drugarica Srpkinja i Židovki koje su se nalazile u Kuli.</p> <p>Ove stvari koje sam spomenula predmet su raznih tračeva i glasina. .. U suštini one su izgledale ovako kako sam ih prikazala. One nisu postavljane radi interesa bilo kojeg pojedinca, kako se to obično u glasinama naglašava. .. spasiti pored zajednice i sve poštene i nama odane žene.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 40." /></p></blockquote> Zbog različitih iskustava zatočenica Mataušić smatra da je teško sa sigurnošću utvrditi kako se zajednica doista odnosila prema ostalim ženama. Pritom ističe da je od veljače 1943. u nju ulazilo sve više žena različite društvene pripadnosti i političkoga opredjeljenja.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 40." /> Marica Karakaš istražila je 37 poslijeratnih izjava žena iz Stare Gradiške i Jasenovca, sačuvanih u gradivu Kontrolne komisije CK KPH. Njihovi se opisi najvećim dijelom odnose na 1942. i 1943., osobito na Hrvatski ženski logor i na radne skupine upućene u Jasenovac. U tim se postupcima ispitivalo držanje članova Partije u logoru, rad rukovodstva, podjelu paketa, odnose prema zatočenicama izvan zajednice i odnos prema bijegu. Karakaš pretpostavlja da su među povodima za davanje izjava bili i izdavanje partijskih isprava, provjera ratnoga držanja i dodjela Spomenice 1941. Ujedno upozorava da se iz samih iskaza ne može ustanoviti jesu li slijedile kazne ili je pri ispitivanju bilo fizičke prisile, premda smatra da je postojao strah od gubitka političkoga i društvenog položaja.<ref name="SG-Karakas2003" details="str. 493–496; opseg i okolnosti nastanka analiziranih izjava. Gradivo je prikupljano i kod različitih partijskih komiteta, a dio je poslije proslijeđen Kontrolnoj komisiji." /> O prijateljstvima među zatočenicama svjedoče i fotografije s posvetama. Ružica Steiner, logornica Hrvatskoga ženskog logora, svoju je fotografiju 13. rujna 1943. darovala Mariji Amulić-Buci. U posveti se prisjetila njihovih zajedničkih dana i nesuglasica te je zamolila da je se sjeti u budućem životu. Steiner je ubijena u logoru u jesen iste godine.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 51–52." /> Uz fotografije sačuvani su i predmeti koje su zatočenice izrađivale jedna za drugu. Radmila Radovanović izvezla je srca za pribadače od materijala uzetog iz logorske krojačnice i darovala ih Pavici Bosinac, koja ih je sačuvala nakon rata. Radovanović, osamnaestogodišnja učenica iz Prijedora, ubijena je u logoru u lipnju 1942. Studentica medicine Atifa Lipičević iz Bijeljine isplela je od vune ukradene iz ustaškoga skladišta prsluk za Marijanu Krvarić. Krvarić je preživjela, dok je Lipičević u ljeto 1944., u dobi od 23 godine, umrla u Staroj Gradiški od tuberkuloze.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 48–49; opis sačuvanih predmeta, JUSP Jasenovac18/P-STG i41/P-STG." /> === Pomoć izvana i tajne veze === Židovske općine prikupljale su za zatočenike hranu, odjeću, obuću, pokrivače i lijekove, a vlasti NDH nametnule su im i obvezu opskrbe židovskih logoraša. Osječka je općina 9. veljače 1942., nakon dobivenoga dopuštenja logorskog zapovjedništva, pozvala svoje članove da pomognu ženama i djeci u Staroj Gradiški. Zbog hladnoće i oskudne odjeće tražila je hitne priloge, od rublja, kaputa i cipela do tkanine za šivanje i sanitetskog materijala. Mladi članovi općine trebali su preuzimati darovane stvari kod onih koji ih nisu mogli sami donijeti.<ref name="SG-VEJ14" details="str. 53; dokument 145, str. 429–430." /> Zagrebačka je općina još u travnju 1944. slala 2500 paketa mjesečno u Jasenovac i Staru Gradišku zajedno. Njihovu važnost opisao je preživjeli Jakov Kabiljo, prisjećajući se poslije rata dolaska paketa u Staru Gradišku početkom ljeta 1942. Prema njegovu iskazu, ustaše su ih otvarali bez prisutnosti primatelja i uzimali bolji dio sadržaja, no i preostala je hrana mnogima pomogla izdržati zatočeništvo.<ref name="SG-VEJ14" details="str. 53, uključujući bilješku 118, koja upućuje na objavljena Kabiljina sjećanja." /> Uz pomoć općina stizale su i pošiljke pojedinaca. O njima svjedoče pisma koja su zatočenici iz Stare Gradiške slali Haimu Altarcu, židovskom ljekarniku iz [[Vareš|Vareša]]. Sačuvana su u Arhivu Bosne i Hercegovine, a objavile su ih arhivistice Sandra Biletić i Amira Hujdur, upozoravajući da su pisana pod ustaškom cenzurom.<ref name="SG-Altarac-pisma" details="str. 1–3." /> Mordehaj Papo pisao je Altarcu 20. ožujka 1944. da prima općinske pakete, ali ga je molio i za dodatnu hranu te [[kinin]] protiv [[malarija|malarije]]. Mato Demajo u ožujku je tražio lijekove, a 21. kolovoza zahvaljivao na primljenim injekcijama i [[Kodein|kodeinu]], pišući da mu je pošiljka ulila nadu. Erna Atijas Zekić, zatočena sa sinom, u ožujku je tražila četkice za zube i sapun.<ref name="SG-Altarac-pisma" details="str. 22, pisma 183–184, 187 i 189, upućena Haimu Altarcu iz Stare Gradiške 1944." /> Dopisivanje je ostajalo strogo ograničeno. Štefica Serdar Sabolić prisjetila se da je njezina skupina u travnju 1942. dobila dopuštenje za slanje dopisnica obiteljima. Dopisnica je imala dva perforirana dijela, jedan za poruku zatočenice, a drugi za obiteljski odgovor; poruka je smjela sadržavati najviše dvadeset riječi i podlijegala je cenzuri. U njima su uglavnom molile za hranu. Paketi su stizali neredovito i s velikim zakašnjenjem, a prije predaje zatočenicama bili su temeljito pregledavani.<ref name="SG-SerdarSabolic-LituchyDE" details="poglavlje 21, odlomak koji počinje riječima »Im April bekamen wir die Erlaubnis…«." /> Isto ograničenje od dvadeset riječi navela je i Marijana Krvarić-Amulić u sjećanjima koja je objavio Mirko Peršen. Prema njezinu opisu, liječnik Buki Konforti ishodio je dopuštenje da se izvan toga broja dopišu nazivi potrebnih lijekova. Tako su uz hranu u paketima počeli stizati i lijekovi, premda su ustaše pri pregledu uzimali dio sadržaja.<ref name="SG-Persen1990" details="str. 258–260, osobito str. 260; objavljena sjećanja Marijane Krvarić-Amulić." /> Veze s vanjskim svijetom nastajale su i preko medicinskog rada. Kada je epidemiolog Nikola Nikolić u prosincu 1942. premješten u Staru Gradišku zbog epidemije [[pjegavi tifus|pjegavca]], uzorci krvi zatočenica i zatočenika slani su na analizu Higijenskom zavodu u Zagrebu. U Nikolićevu životopisu Ivica Vučak navodi da se pritom računalo i na to da će preko zavoda obitelji doznati gdje su im zatočeni članovi.<ref name="SG-Vucak2015" details="str. 68." /> Veze između muškog logora i Hrvatskoga ženskog logora održavali su zatočenici koji su radili u kuhinji, kantini, zapovjedništvu te na održavanju vodovoda i kanalizacije. Paketarnica je omogućavala i tajnu komunikaciju sa [[Zagreb|Zagrebom]]: uz hranu, u logor su stizale obavijesti o događajima izvan njegovih zidina, dok su iz njega slani izvještaji o zatočeničkim prilikama. U muzejskom pregledu opisano je osam sačuvanih pisama iz razdoblja od 19. svibnja do 24. kolovoza 1944. Pisma upućena iz logora Sabljak je naslovljavao na Katicu Bukovac, a preuzimala ih je Anđela Žnidarčić iz zagrebačkog Odbora za pomoć logorima. Tajni dijelovi pisani su nevidljivom tintom, a poruke su skrivane i u dvostrukom dnu posude s pekmezom.<ref name="JUSP-Godisnjak2020" details="str. 68–69; prikaz pisama Ivice Sabljaka i Odbora za pomoć logorima." /> Radne veze između dvaju logora pokušalo se upotrijebiti i za pripremu zajedničkog izlaska. Fabijan Rukavina u poslijeratnom je svjedočenju opisao kako je ljeti 1944. Jusuf Sabljaković dobio zadatak održavati vezu s jasenovačkim zatočenicima. Prema njegovu iskazu, Sabljaković se dogovorio s inženjerom [[Emerik Blum|Emerikom Blumom]] da bude premješten k njemu na rad, kako bi mogao putovati brodićem kojim se prevozila roba između Stare Gradiške i Jasenovca. Rukavina je tvrdio da je veza uspostavljena, ali da je očekivana pomoć izvana i dalje izostajala, a komunikacija se prekidala.<ref name="SG-KomaricaOdic2008" details="str. 184–185, osobito bilj. 17–18; Rukavinino poslijeratno svjedočenje preneseno prema publikaciji Otpor u logoru Stara Gradiška i Peršenu." /> === Bijegovi i pripreme pobune === Planiranje bijega pratila je bojazan od odmazde nad onima koji ostanu. Radanović na temelju ratnih izvještaja i poslijeratnih izjava opisuje bijeg petorice muslimanskih zatočenika 1. studenoga 1943., koji je odobrio logorski komitet. Pomogao im je ustaški stražar, također musliman, koji im se pridružio. Među bjeguncima bio je član komiteta Remzija Omanović. Organizatori su očekivali da će oni uspostaviti vezu s partizanima na [[Kozara|Kozari]] radi napada na logor, ali taj cilj nije ostvaren. Komitet se istodobno protivio samostalnim bjegovima: u poslijeratnoj izjavi Dragutin Roler to povezuje sa strahom od pooštravanja režima i pripremama za zajednički izlazak.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 136–138, osobito bilješke 21–22 i 25; Rolerova izjava od 28. lipnja 1946." /> O pripremama svjedoči i ratna poruka komiteta od 21. prosinca 1943., koja spominje nabavljeno oružje, ali i poplavljeno područje te jaku stražu zbog kojih je plan ocijenjen neizvedivim.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 140, bilješka 31; poruka prenesena u pismu Štefice Serdar od 30. prosinca 1943." /> Poteškoće u održavanju veze i strah od likvidacije logora vidljivi su u prosvjednom pismu logorskoga partijskog rukovodstva od 15. kolovoza 1944., koje objavljuju Slavko Komarica i Slavko Odić. Pisci su naveli da na pitanja upućena u travnju još nisu dobili odgovor te tražili stav Centralnoga komiteta KPH o oslobođenju, razmjenama i povezivanju s partizanskim odredima na [[Psunj|Psunju]] i [[Kozara|Kozari]]. Udar iznutra bez pomoći izvana smatrali su teško izvedivim: kao zapreke povlačenju naveli su Savu, željezničku prugu i jake posade u Okučanima i Novoj Gradiški. Za razmjenu su predlagali jednoga člana rukovodstva koji bi izvan logora mogao prenijeti potrebne podatke, a prigovarali su što se odabir zatočenika, prema njihovu mišljenju, oslanjao na rodbinske i osobne veze. Pohvalili su zagrebačku vezu za pomoć logoru, ali od partijskoga vodstva zahtijevali hitan odgovor. Komarica i Odić nisu mogli sa sigurnošću utvrditi jesu li pismo i raniji izvještaj dospjeli do Andrije Hebranga ili Ivana Krajačića, vodećih dužnosnika CK KPH.<ref name="SG-KomaricaOdic2008" details="str. 194–197, osobito bilj. 35–38; pismo od 15. kolovoza 1944. i popratni akt Odbora za pomoć logorima." /> Prema Radanovićevu prikazu poslijeratnih izvještaja, pobuna je bila predviđena za 22. rujna 1944. Od nje se odustalo nakon dolaska dodatnih ustaških snaga tijekom Druge banjalučke operacije.<ref name="SG-Radanovic2019" details="str. 133, bilješka 14." /> == Posjet Međunarodnog odbora Crvenoga križa 1944. == {{Glavni|Međunarodni odbor Crvenog križa}} Julius Schmidlin, poslanik [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodnog odbora Crvenoga križa]], mjesecima je od vlasti NDH tražio dopuštenje za obilazak logora. Odobrenje je dobio u srpnju 1944.<ref name="Kevo2008" details="str. 554." /> U sklopu srpanjskog obilaska jasenovačkih logora u Staroj Gradiški boravio je 15. i 16. srpnja, u pratnji Milutina Jurčića i drugih dužnosnika NDH. Nije smio fotografirati ni razgovarati sa zatočenicima; fotografije je snimao ustaški časnik iz pratnje.<ref name="Kevo2008" details="str. 554–556 i 577–581." /> U izvještaju je opisao radionice, smještaj muškaraca i žena, bolesničke prostorije i školu. Urednost pojedinih prostorija i izgled dijela zatočenika ocijenio je povoljno, ali je zabilježio i nedostatak odjeće, medicinskoga materijala i dostatne hrane. Za radnike u dijelu starogradiških radionica napomenuo je da su mu predstavljeni kao povlašteni zatočenici, odabrani prema stručnosti i ponašanju. Na kraju izvještaja naveo je da je s cijeloga obilaska ponio relativno dobar dojam te da se nadležne vlasti trude poboljšati stanje. Oskudicu je objašnjavao i ratnim teškoćama, uz zaključak da zatočenicima treba što prije osigurati hranu, odjeću i lijekove.<ref name="Kevo2008" details="str. 578–580 i 583–584, osobito odlomci 21, 67 i 72–73 izvještaja." /> Isti izvještaj sadrži i znatno oštriju ocjenu logorskoga vodstva. Opisujući razgovor održan 14. srpnja u Jasenovcu, uoči odlaska u Staru Gradišku, Schmidlin je naveo da njegovi sugovornici nemaju razumijevanja za argumente zasnovane na pravu i međunarodnim konvencijama, nego postupaju prema vlastitim interesima. Smatrao je da njegovim nastojanjima oko pomoći zatočenicima u takvim okolnostima pogoduje tek razvoj ratnih događaja.<ref name="Kevo2008" details="str. 576–577, odlomak 8 izvještaja." /> Jedan od ciljeva posjeta bio je osigurati da pomoć jasenovačkim logorima doista stigne do zatočenika. Inozemni financijeri tražili su podatke o potrebama i jamstva o raspodjeli, a američka Uprava za ratne izbjeglice i procjenu troškova nabave hrane. U dogovoru sa Schmidlinom liječnik Mile Bošković preuzeo je praćenje pomoći koju je Međunarodni odbor Crvenoga križa slao izravno ili preko Židovske općine u Zagrebu. O raspodjeli je trebao izvještavati zagrebačko poslanstvo. Zbog opasnosti od logorskih vlasti ta je veza održavana u tajnosti. Nakon Boškovićeva ubojstva krajem rujna 1944. ulogu povjerenika preuzeo je liječnik kojega Kevo navodi kao dr. Kunortija (Konfortija).<ref name="Kevo2008" details="str. 556–558, osobito bilj. 42–43." /> Tijekom kolovoza i rujna 1944. u Jasenovac i Staru Gradišku upućene su veće količine hrane, odjeće, lijekova i sanitetskoga materijala. Kevo navodi sedam sačuvanih potvrda o primitku pomoći. Schmidlin je, međutim, u pismu od 18. lipnja 1947. tvrdio da su stvarne isporuke bile veće nego što pokazuju potvrde, ali i da su logorske vlasti zlorabile pošiljke.<ref name="Kevo2008" details="str. 558, bilj. 44–45." /> Za Schmidlinova posjeta izvedena je i ''Gospođa ministarka''. Prema njegovu izvještaju, predstavu su izveli muški zatočenici, u stankama je svirao zatočenički orkestar, a zatočenici i ustaše sjedili su u odvojenim redovima. Rečeno mu je da se predstave i koncerti održavaju redovito. Muzikologinja Tamara Jurkić Sviben upozorava na razliku između onoga čemu je prisustvovao i takvih tvrdnji koje su mu prenesene. Uspoređujući taj obilazak s praksom pripremanja logora za najavljene inspekcije, pretpostavlja da su uređivanje prostora i prikaz kulturnoga programa mogli poslužiti ustaškoj promidžbi o uvjetima zatočenja.<ref name="Jurkic2024" details="str. 84–86, osobito rasprava uz Schmidlinov odlomak 37 na str. 85–86." /> == Završetak djelovanja == === Postupno pražnjenje u jesen 1944. === U jesen 1944. sudbina logora bila je povezana s borbama u njegovoj okolici. Za vrijeme partizanskih operacija oko [[Banja Luka|Banje Luke]] u rujnu Stara Gradiška dobila je važnu ulogu u obrani prometnice prema Slavoniji i željezničkoj pruzi Zagreb–Beograd, a u logor su pristigli njemački tenkovi. Nataša Mataušić uz te okolnosti veže početak postupnoga pražnjenja logora: dio zatočenika, među njima židovski i srpski pravoslavni zatočenici, ubijen je, dok su skupine iz hrvatskoga muškog i ženskog logora premještane u [[Lepoglava|Lepoglavu]] i Jasenovac.<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 46." /> Premještaji žena mogu se pratiti u sačuvanim logorskim obrascima, koji uz promjene brojnoga stanja ponegdje navode i odredište. Uz obrazac od 8. listopada zabilježeno je upućivanje 93 žene iz Jablanca u Jasenovac, a uz onaj od 11. listopada upućivanje još 302 žene u Jasenovac. U studenome je dio zatočenica poslan u Lepoglavu: bilješka uz izvještaj od 9. studenoga izričito navodi da je prethodnoga dana premješteno 135 žena.<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 616, 618 i 635; posljednja bilješka premještaj datira 8. studenoga 1944." /> Zatočenice upućene tim transportima nastavile su zatočenje u drugim logorima. Ženski dio Stare Gradiške i dalje je vodio evidenciju, a sačuvani niz završava obrascem od 4. prosinca.<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 595–596 i 635–647." /> Katalog Spomen-područja Jasenovac povezuje smanjivanje logora s masovnim ubojstvima u jesen 1944. te odvođenjem zatočenika željeznicom u [[Lepoglava|Lepoglavu]] ili prisilnim trčanjem do tridesetak kilometara udaljenog Jasenovca. U Staroj Gradiški ostalo je nekoliko desetaka ljudi za održavanje pogona.<ref name="JUSP-Kraj2013" details="odjeljak „Oslobađanje logora Stara Gradiška 24. travnja 1945.”, 7. list PDF-a." /> Do kraja 1944. većina je zatočenika premještena u glavni jasenovački logor, ali Stara Gradiška time nije potpuno prestala djelovati. U njoj je ostala malobrojna skupina zatočenika i stražara, a logor je u tom smanjenom opsegu nastavio djelovati do evakuacije u travnju 1945.<ref name="Hutinec2022-SG" details="odjeljak „Subcamp V—Stara Gradiška”, odlomak uz bilješku 42." /> === Posljednji dani i oslobođenje === [[Datoteka:Logor Stara Gradiška nakon ulaska Jugoslovenske armije.jpg|thumb|alt=Ruševine zgrade od opeke lijevo od prolaza i sačuvana višekatna zgrada desno.|Logor Stara Gradiška nakon ulaska Jugoslavenske armije, 24. travnja 1945. Fotografija Drage Mažara.]] Prema katalogu Spomen-područja Jasenovac, tijekom borbi oko [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]] u noći s 23. na 24. travnja 1945. ustaška je posada počela ubijati preostale zatočenike. Dio ih je pobjegao preko zida u okolne šume. Ema Wagner, Rajka Pivčević i Ljubica Đajić sakrile su se na tavanu logorske zgrade, a Zijad Midžić, Branko Jeličić i Anton Benički u bunaru.<ref name="JUSP-Kraj2013" details="7. list PDF-a." /> Zatočenici Ivan Klasić i Fabijan Rukavina prije odlaska aktivirali su eksploziv na dijelu logorskog zida. Katalog navodi da je eksplozija potaknula bijeg preostalih ustaša, nakon čega su partizani 24. travnja ušli u logor bez otpora.<ref name="JUSP-Kraj2013" details="7.–8. list PDF-a." />{{#tag:ref|Enciklopedija USHMM-a i Davor Kovačić ulazak partizana datiraju 23. travnja 1945., a katalog Spomen-područja Jasenovac 24. travnja.<ref name="USHMM-SG" details="str. 65." /><ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 502." /><ref name="JUSP-Kraj2013" details="7.–8. list PDF-a." />|group=bilješka}} Rukavina je u svojem poslijeratnom svjedočenju, koje prenose Komarica i Odić, dao drukčije pojedinosti o eksploziji. Tvrdio je da su ustaše prije povlačenja postavile mine povezane s električnom centralom te da je ondje aktivirao avionsku bombu od 25 kilograma kako bi spriječio njihovo paljenje i ugasio rasvjetu. Prema tom iskazu, bomba je eksplodirala tek nakon što se udaljio, uništila centralu i ostavila logor u mraku; zatim je izašao kroz otvorena i nečuvana glavna vrata. Njegovo sjećanje na uništenje centrale razlikuje se od kataloškog prikaza koji eksploziv veže uz logorski zid.<ref name="SG-KomaricaOdic2008" details="str. 263–264, osobito bilj. 35; Rukavinino svjedočenje preneseno prema Otporu u logoru Stara Gradiška (1980.), str. 189–190." /> == Žrtve i poslijeratna istraživanja == Spomen-područje Jasenovac do 31. kolovoza 2008. prikupilo je imena i podatke za 12.790 osoba ubijenih u Staroj Gradiški. Toliko je žrtava bilo poimenično utvrđeno u tom trenutku; broj ne označava današnje stanje popisa ni broj ekshumiranih osoba.<ref name="JUSP-SG-povijest" />{{#tag:ref|U ranijem prikazu kustosice Jelke Smreke ista je brojka navedena uz datum 31. kolovoza 2007.<ref name="SG-Smreka" details="str. 1." />|group=bilješka}} === Poimenični popisi i procjene === Procjene ukupnog broja stradalih razlikovale su se među autorima i izdanjima. Broj od oko 75.000 žrtava Stare Gradiške navodile su ''Vojna enciklopedija'' iz 1967. i ''Enciklopedija Jugoslavije'' iz 1971.<ref name="SG-Geiger2013" details="str. 214, osobito bilješka 15." /> Davor Kovačić osporio je tu procjenu u radu iz 2003., u kojem je uspoređivao iskaze, dokumentaciju i tada dostupne popise. Iako je naglašavao nepotpunost evidencija i ograničen doseg iskapanja, u zaključku je iznio vlastitu procjenu gornje granice od oko 9.000 žrtava.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 502–504, 511 i 515–519." /> U istom je radu prenio i podatak da je popisom ratnih žrtava iz 1964. za Staru Gradišku zabilježeno 9.586 osoba.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 518–519." /> Poimenično istraživanje žrtava Stare Gradiške dio je rada na popisu žrtava cijeloga jasenovačkog sustava. Spomen-područje Jasenovac kao polazište uzelo je podatke Saveznog zavoda za statistiku iz 1964., a zatim ih uspoređivalo s dokumentima, knjigama, fotografijama, obiteljskim iskazima i terenskim istraživanjima. Uz ime i biografske podatke bilježe se mjesto i okolnosti stradanja, izvori u kojima se osoba spominje te razlike među njihovim podatcima. Ustanova naglašava da popis nije konačan ni potpun i da ostaje otvoren za dopune i ispravke.<ref name="SG-JUSP-Popis" /> Objavljeni popisi pokazuju kako se evidencija mijenjala. U poimeničnim podatcima popisa ratnih žrtava iz 1964., objavljenima 1992. i 1998., za Staru Gradišku bilo je zabilježeno 9.586 osoba. Dopunjeni i revidirani popis Spomen-područja Jasenovac iz 2007. sadržavao je 12.790 starogradiških žrtava.<ref name="SG-Geiger2013" details="str. 216, 220 i 225; tablice 2 i 5, str. 235–236." /> Ista je brojka navedena u mrežnom pregledu Spomen-područja Jasenovac uz presjek istraživanja do 31. kolovoza 2008.<ref name="JUSP-SG-povijest" /> Vladimir Geiger u pregledu tih istraživanja upozorava da raniji popisi imaju i izostavljene žrtve i pogrešne ili ponovljene zapise, zbog čega podatke treba provjeravati i dopunjavati.<ref name="SG-Geiger2013" details="str. 216–220 i 225; tablice 2 i 5, str. 235–236." /> === Ekshumacije i identifikacija žrtava === Istraživanja grobnica u Staroj Gradiški i okolici provodila je Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača. U travnju i svibnju 1946. uz iskapanje su obavljani liječnički pregledi ostataka i pokušaji identifikacije. U povjerenstvu su bili liječnici Ante Premeru i Veljko Bujan, a istraživanjima je nazočila i rodbina žrtava, koja je pomagala pri prepoznavanju.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 504–507." /> Iz četiriju [[Masovna grobnica|masovnih grobnica]] u Uskočkoj šumi 1946. [[Ekshumacija|ekshumirani]] su ostatci 967 osoba: 311 muškaraca, 467 žena i 189 djece. Preneseni su na logorsko groblje u Staroj Gradiški, dok su ostatci identificiranih žrtava vraćeni u njihove zavičaje, pretežno na područje [[Srijem|Srijema]].<ref name="SG-JUSP-Uskočke" /> Prema Kovačićevu prikazu izvješća Zemaljske komisije, od tih 967 žrtava identificirana je 221 osoba.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 506." /> Mario Šimunković u svojem pregledu dokumentacije iz fotomonografije Đorđa Mihovilovića navodi da su pri identifikaciji služili odjeća, fotografije i osobni predmeti.<ref name="SG-Simunkovic2025" /> Prema Šimunkovićevu prikazu Mihovilovićeve fotomonografije, u Međustrugovima su izvađena četiri tijela prije nego što je iskapanje obustavljeno zbog prodiranja vode, stanja ostataka i nemogućnosti identifikacije. Komisija je, prema površini grobnice te položaju i stanju ostataka, procijenila da je u njoj najmanje 960 žrtava. Taj se broj zato odnosi na procjenu sadržaja grobnice, a ne na provedene ekshumacije.<ref name="SG-Simunkovic2025" /> Još jedna masovna grobnica pronađena je 1946. sjeverozapadno od logorskih bedema. Šimunković, oslanjajući se na Mihovilovića, navodi da je sadržavala ostatke oko 600 osoba, koji zbog raspadanja nisu ekshumirani.<ref name="SG-Simunkovic2025" /> Za sva ta istraživanja iz 1946. Kovačić, prema Saopćenju br. 39 Zemaljske komisije, navodi ukupno 2.570 pronađenih žrtava: 967 u Uskočkoj šumi, 960 u Međustružju, 600 u skupnoj jami kod logora te 43 u pojedinačnim grobovima.<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 505, bilješka 15, i str. 507." /> Za iste lokacije Šimunković razdvaja provedene ekshumacije od procjena: broj 960 izričito označava kao procjenu komisije, a za grobnicu s oko 600 ostataka navodi da nije bila ekshumirana.<ref name="SG-Simunkovic2025" /> {| class="wikitable" |+ Podatci o žrtvama i obuhvat istraživanja ! scope="col" | Podatak ! scope="col" | Na što se odnosi ! scope="col" | Izvor |- ! scope="row" | 9.586 osoba | Podatci popisa iz 1964. u poimeničnim izdanjima objavljenima 1992. i 1998.; starije stanje evidencije | Geigerov pregled popisa<ref name="SG-Geiger2013" details="str. 216 i 219–220; tablica 2, str. 235." /> |- ! scope="row" | 12.790 osoba | Poimenično utvrđene žrtve Stare Gradiške prema presjeku od 31. kolovoza 2008. | Spomen-područje Jasenovac<ref name="JUSP-SG-povijest" /> |- ! scope="row" | 967 ekshumiranih | Četiri grobnice u Uskočkoj šumi, istražene 1946. | Spomen-područje Jasenovac<ref name="SG-JUSP-Uskočke" /> |- ! scope="row" | 221 identificirana osoba | Dio prethodno navedenih 967 ekshumiranih | Kovačić prema izvješću Zemaljske komisije<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 506." /> |- ! scope="row" | Četiri ekshumirana tijela; procjena najmanje 960 žrtava | Djelomično istražena grobnica u Međustrugovima; odvojeno su iskazani provedena ekshumacija i procjena komisije | Šimunković prema Mihoviloviću<ref name="SG-Simunkovic2025" /> |- ! scope="row" | Oko 600 žrtava | Broj naveden za grobnicu sjeverozapadno od bedema; ostatci nisu ekshumirani. | Šimunković prema Mihoviloviću<ref name="SG-Simunkovic2025" /> |- ! scope="row" | 2.570 pronađenih prema Kovačićevu pregledu | Podatak za Uskočku šumu, Međustružje, skupnu jamu kod logora i pojedinačne grobove. Šimunković za Međustrugove navodi procjenu, a za grobnicu uz bedeme da ostatci nisu ekshumirani. | Kovačić; Šimunković<ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 505, bilješka 15, i str. 507." /><ref name="SG-Simunkovic2025" /> |} == Poslijeratne istrage i sudski postupci == Nakon rata dio logorskih zapovjednika i osoblja izveden je pred sud. Nekadašnjega zapovjednika Stare Gradiške [[Miroslav Filipović|Miroslava Filipovića-Majstorovića]] Britanci su uhitili u Austriji i predali jugoslavenskim vlastima, a na suđenju u Zagrebu 29. lipnja 1945. osuđen je na smrt.<ref name="SG-JUSP-Filipovic" /> Na smrt je osuđena i [[Maja Buždon Slomić|Maja Buždon]], koja je upravljala ženskim dijelom logora, no izvori se razlikuju u podatcima o presudi i pogubljenju.{{#tag:ref|Martina Bitunjac navodi da ju je vojni sud Druge armije u Zagrebu u lipnju 1945. osudio na smrt vješanjem.<ref name="SG-Bitunjac2019" details="str. 474–475." /> Marina Alia Jurišić, pozivajući se na spis Vojnoga suda Komande grada Zagreba br. 6/1945. u Državnom arhivu u Zagrebu, navodi da je pogubljena strijeljanjem 28. svibnja 1945. te da je vijest o vješanju bila netočna.<ref name="SG-Jurisic2022" details="str. 52, bilješka 17." />|group=bilješka}} Bitunjac prenosi dio njezina poslijeratnog iskaza u kojem je priznala sudjelovanje u masovnim ubojstvima i opisala ubojstvo jedne zatočenice u Kuli, uz napomenu da je iskaz možda dan pod pritiskom.<ref name="SG-Bitunjac2019" details="str. 474–475, osobito bilj. 1307." /> [[Datoteka:Ljubo Miloš.jpg|thumb|upright=0.65|alt=Crno-bijeli portret Ljube Miloša u odori.|[[Ljubo Miloš]].]] [[Ante Vrban]], raniji zamjenik zapovjednika Stare Gradiške, uhićen je u ljeto 1947. na [[Papuk|Papuku]], u skupini [[Križari (gerila)|ustaških križara]] koju je predvodio [[Ljubo Miloš]]. Sljedećeg mu je ljeta suđeno pred Vrhovnim sudom Narodne Republike Hrvatske u Zagrebu. Prema Spomen-području Jasenovac, na tom je suđenju priznao trovanje 63 djece ciklonom B. Osuđen je na smrt vješanjem.<ref name="JUSP-Vrban" /> Postupci protiv nekadašnjega logorskog osoblja nastavljeni su i desetljećima poslije. [[Dinko Šakić (1921.)|Dinko Šakić]], koji je prije zapovijedanja Jasenovcem služio u Staroj Gradiški, izručen je Hrvatskoj 1998.<ref name="SG-JUSP-Sakic" /> Županijski sud u Zagrebu osudio ga je 4. listopada 1999. na dvadeset godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a Vrhovni sud 26. rujna 2000. odbio je njegovu žalbu i potvrdio presudu. Postupak se odnosio na zločine počinjene tijekom njegova zapovijedanja jasenovačkim logorom 1944. Sud je utvrdio odgovornost za osobno sudjelovanje u zločinima i njihovo naređivanje, ali i za propuštanje da spriječi zločine podređenih.<ref name="SG-Peric2014" details="str. 138–139, osobito bilj. 119–121." /> U to je vrijeme istraživana i uloga njegove supruge Nade Šakić, nekadašnje stražarice u Staroj Gradiški. Prema prikazu Martine Bitunjac, svjedoci su je optuživali za mučenje zatočenika, zatvaranje u samice bez hrane i vode te sudjelovanje u odabiru bolesnih, nemoćnih i djece za ubijanje. Saslušana je, ali je puštena jer državno odvjetništvo nije raspolagalo dokazima kojima bi je povezalo s pojedinačnim kaznenim djelom. U kasnijem razgovoru s Bitunjac 2009. svoju je ulogu opisivala kao povremeno pomaganje te je poricala da je bila logorska dužnosnica.<ref name="SG-Bitunjac2019" details="str. 475–476, osobito bilj. 1308–1310." /> == Kasnija uporaba zatvorskog kompleksa == {{Glavni|KPD Stara Gradiška}} === Poslijeratna kaznionica === Nakon završetka rata kompleks je nastavio služiti za zatočenje. U svibnju 1945. partizanske su vlasti u njemu držale [[Ratni zarobljenik|ratne zarobljenike]], među kojima su bili ustaše i [[Četnici|četnici]], a 1948. prostor je reorganiziran u kazneno-popravni dom zatvorenoga tipa. Iste su godine komunističke vlasti srušile katoličku crkvu u Staroj Gradiški.<ref name="SG-Skiljan2009-Bastina" details="str. 208, bilj. 80." /> Uz osobe osuđene za kaznena djela ondje su kaznu izdržavali i politički zatvorenici različitih uvjerenja. Nakon sukoba jugoslavenskoga vodstva sa [[Josif Staljin|Staljinom]] zatvarani su komunisti koji su podržavali [[Informbiro]], a nakon sloma [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskoga proljeća]] 1971. i sudionici toga pokreta, među njima intelektualci i studenti.<ref name="SG-Smreka" /> Među političkim zatvorenicima bili su ljudi različitih nacionalnosti i društvenih slojeva, uključujući katoličke svećenike. Povjesničar Vladimir Geiger, prikazujući istraživanje Augustina Franića, opisuje i sustav nadzora unutar kaznionice: među samim zatvorenicima vrbovani su doušnici, dobrovoljno ili pod pritiskom, a informacije su se nagrađivale lakšim poslovima, boljom hranom ili novcem. Dio njih djelovao je kao suradnička mreža [[UDBA|UDBA-e]], koja je pratila ponašanje i namjere političkih zatvorenika te se služila i provokatorima. Franićevo istraživanje obuhvaća i političke zatvorenike koji su tijekom izdržavanja kazne umrli ili bili ubijeni. Geiger navodi da se ono, uz svjedočanstva i literaturu, oslanja na matične knjige, pojedinačne zatvoreničke evidencije, knjige umrlih i gradivo Službe državne sigurnosti iz [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskoga državnog arhiva]].<ref name="SG-Geiger2010-KPD" details="str. 241–243, osobito str. 242." /> Kazneno-popravni dom formalno je ukinut odlukom [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] od 6. veljače 1991., koja je stupila na snagu objavom u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]'' 13. veljače.{{#tag:ref|Jelka Smreka rasformiranje i zatvaranje kazneno-popravnog doma datira u 1990. godinu.<ref name="SG-Smreka" /> Odluka o njegovu ukidanju objavljena je 13. veljače 1991.<ref name="SG-NN1991" />|group=bilješka}} Ministarstvo pravosuđa trebalo je osuđenike premjestiti u druge hrvatske kazneno-popravne ustanove do 31. ožujka. Odlukom je predviđen i prijenos dijela zatvorske imovine Općini Nova Gradiška te osnivanje javnog poduzeća od dotadašnje gospodarske jedinice »Kombinat Sava«.<ref name="SG-NN1991" details="točke I.–V. i X." /> === Zatočenja tijekom Domovinskoga rata === [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] zauzela je Staru Gradišku 17. kolovoza 1991., a u rujnu je nekadašnja kaznionica ponovno pretvorena u mjesto zatočenja, pod nadzorom srpskih policijskih i vojnih struktura. Među zatočenicima bili su zarobljeni pripadnici hrvatske policije i [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] te civili. Vojna policija banjalučkoga korpusa JNA 27. studenoga preuzela je skupinu vojnih zarobljenika, a početkom prosinca i dio civila dotad pod nadzorom starogradiške milicije.<ref name="SG-Penava2013" details="str. 568–569; prikaz knjige Vlade Radošića o logoru 1991." /> Komisija stručnjaka [[Ujedinjeni narodi|UN-a]] u izvješću iz 1994. među zatočenicima navodi pretežno Hrvate, ali i bosanskohercegovačke Muslimane te Srbe koji su odbili boriti se protiv hrvatskih snaga. U prikupljenim izvještajima i svjedočanstvima opisani su prenapučenost, spavanje na podu, oskudna prehrana, premlaćivanja i mučenje električnom strujom. Komisija je pritom zabilježila razlike među iskazima: jedan je zatočenik naveo blago poboljšanje nakon priznanja Hrvatske u siječnju 1992., a drugi je uvjete pod JNA ocijenio podnošljivijima nego u Bučju. Drugi iskazi opisuju teško zlostavljanje i tijekom 1992. Najviše zatočenika bilježi od studenoga 1991. do siječnja 1992. te u svibnju i lipnju 1992. Uz navod o premještanju zatočenika u [[Logor Manjača|Manjaču]] i napuštanju zatvora u lipnju 1992., izvješće donosi podatak da su promatrači [[Europska zajednica|Europske zajednice]] 29. srpnja 1993. ondje zatekli četiri zatočenika.<ref name="SG-UN1994" details="III.B.22, Stara Gradiska Prison; bilješke 4825–4863, osobito 4828, 4853–4854 i 4857–4862." />{{#tag:ref|Komisija u bilješci 4825 upozorava da pojedini izvještaji brkaju smještaj ustanove između Hrvatske i Bosne i Hercegovine te da je moguće preklapanje podataka o Staroj i Bosanskoj Gradiški.<ref name="SG-UN1994" details="bilješka 4825." />|group=bilješka}} Prema prikazu objavljenom u ''Hrvatskom vojniku'', koji se oslanja na istraživanja Vlade Radošića i razgovore s preživjelima, od sredine 1992. u kompleksu je djelovao srpski vojno-istražni zatvor. Hrvatske snage ušle su u Staru Gradišku tijekom [[Operacija Bljesak|operacije Bljesak]], početkom svibnja 1995.<ref name="SG-HV2023" /> U logoru su tada pronađene knjige evidencije zatočenika i dnevnih događaja iz 1991., poslije korištene u istraživanju njegove ratne uporabe.<ref name="SG-Penava2013" details="str. 569." /> == Sjećanje i spomenička baština == [[Datoteka:Stara Gradiška spomenik.jpg|thumb|upright=0.8|alt=Kameni spomenik s natpisom Žrtvama fašizma 1941–1945, okružen zelenilom.|Spomenik žrtvama fašizma u Staroj Gradiški, snimljen 2025.]] <span id="Spomenička_baština"></span> Na žrtve logora u samoj Staroj Gradiški podsjećaju Kula i logorsko groblje. Kula, koja je bila dio bedema nekadašnje tvrđave, u prikazu Spomen-područja Jasenovac istaknuta je kao simbol stradanja žena i djece. Na groblju su preživjeli zatočenici podigli spomenik žrtvama. Tragovi dugotrajne zatvorske uporabe kompleksa ostali su i u zapisima ugrebanima u žbuku njegovih zidova.<ref name="JUSP-SG-povijest" /> O Kuli i logorskom groblju skrbi Spomen-područje Jasenovac.<ref name="SG-MDC" /> Memorijalni prostor obuhvaća i nekadašnja stratišta izvan logora. Grobnice u Uskočkoj šumi označene su spomenikom i ograđene, a u Međustrugovima spomenik stoji unutar niske betonske ograde koja okružuje masovnu grobnicu. Na logorsko groblje u Staroj Gradiški poslije rata preneseni su posmrtni ostatci žrtava ekshumiranih u Uskočkoj šumi, kako je opisano u odjeljku o [[#Žrtve_i_poslijeratna_istraživanja|poslijeratnim istraživanjima]].<ref name="SG-JUSP-Uskočke" /> Zaštita građevina i njihova muzejska namjena predmet su dugoročnih planova. U strateškom planu Spomen-područja Jasenovac za 2013.–2015., sastavljenom u kolovozu 2012., zabilježeno je da je uz potporu Ministarstva kulture započela sanacija Kavalira, odnosno Kule. Planirana obnova trebala je omogućiti stalni postav o logoru Stara Gradiška, povremene izložbe te radionice i učionice. Za stalni je postav bila predviđena približno polovica od oko 3000 četvornih metara prostora, a završetak radova tada se očekivao 2017. godine. Dokument je te zahvate prikazivao kao buduće ciljeve obnove zaštićene tvrđave.<ref name="SG-JUSP-Plan2013" details="naslovnica; str. 8–9 i 19." /> Spomen-područje Jasenovac prikuplja i istražuje dokumentaciju o jasenovačkom logorskom sustavu, surađuje s preživjelim zatočenicima i organizira komemoracije. Postav njegova Memorijalnog muzeja u Jasenovcu, otvoren 2006., stavlja naglasak na pojedinačne sudbine žrtava u kontekstu masovnih zločina. Njihova se imena istražuju uz pomoć knjiga, dokumenata, fotografija i iskaza rodbine i prijatelja, kao i terenskim radom te proučavanjem podataka sa spomenika.<ref name="SG-MDC" /> Na stanje spomeničkog prostora upozoravali su i sudionici komemoracija. U ožujku 2019. [[Srpsko narodno vijeće]] i Inicijativa mladih za ljudska prava organizirali su posjet Staroj Gradiški u sjećanje na [[Nada Dimić|Nadu Dimić]]. Pedesetak sudionika položilo je cvijeće i minutom šutnje odalo počast pred spomenikom žrtvama. Organizatori su pritom upozorili na njegovo loše stanje, povezujući ga sa zanemarivanjem sjećanja na žrtve ustaškog režima.<ref name="SG-BIRN2019-komemoracija" /> Prostor je korišten i za međunarodne obrazovne programe. Od 16. do 23. listopada 2023. u Staroj Gradiški održavao se projekt ''Zvuk u tišini'' (''Sound in the Silence''), u kojem su srednjoškolci proučavali povijest mjesta i s umjetnicima pripremali izvedbu na prostoru nekadašnjeg logora. Uz Europsku mrežu sjećanja i solidarnosti, među partnerima su bili Spomen-područje Jasenovac i [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|Documenta]]. Izvještaj mreže o tome programu Kulu opisuje kao poluruševnu građevinu od opeke, uz koju se nalazi velika zatvorska zgrada; taj se opis odnosi na stanje zabilježeno 2023. godine.<ref name="SG-ENRS2023" /> == Galerija == === Dokumentarne fotografije i predmeti === <gallery widths="220" heights="170"> Datoteka:Deca sa Kozare u logoru Stara Gradiška posle kozaračke ofanzive, jula 1942.jpg|alt=Skupina djece uz bijelu logorsku zgradu s rešetkama na prozorima.|Djeca s Kozare u logoru Stara Gradiška nakon kozaračke ofenzive, u srpnju 1942. Datoteka:Свјетлопис копије дописнице логорашице Анке Панић из Новог Топоља (код Сл.Брода) својој дјеци.jpg|alt=Dopisnica s otiskom uprave logora, adresom, poštanskim markama i žigom.|Adresna strana dopisnice Anke Panić s otiskom uprave logora Stara Gradiška. Datoteka:Свјетлопис копије дописнице логорашице Анке Панић из Новог Топоља (код Сл.Брода) својој дјеци2.jpg|alt=Dopisnica s imenom Anke Panić, zatočeničkim brojem 48 i rukom pisanom porukom.|Strana dopisnice s porukom Anke Panić, na obrascu s otisnutom godinom 1943. Datoteka:U tek napuštenom logoru u Staroj Gradišci, april 1945.jpg|alt=Prostorija s rešetkama na prozoru, metalnim posudama, šeširima i drugim odbačenim predmetima.|Napuštena logorska prostorija u travnju 1945. Fotografija Drage Mažara. Datoteka:Iz koncentracionog logora u Staroj Gradišci, 24. april 1945.jpg|alt=Pogled odozgo na stubište s obućom, drugim predmetima i tijelom žrtve.|Odbačeni predmeti i tijelo žrtve na logorskom stubištu, 24. travnja 1945. Fotografija Drage Mažara. Datoteka:Maks Luburić in Stara Gradiška.jpg|alt=Vjekoslav Luburić sjedi za stolom s njemačkim časnikom.|[[Vjekoslav Luburić]] s njemačkim časnikom u Staroj Gradiški, 1942. Datoteka:Ljubo Miloš na suđenju.jpg|alt=Ljubo Miloš u pratnji uniformiranih stražara, s drugim osobama u povorci iza njega.|[[Ljubo Miloš]] tijekom sprovođenja na suđenje 1948. </gallery> === Sačuvani kompleks i kasnije snimke === <gallery widths="220" heights="150"> Datoteka:Main entrance of former Stara Gradiska Prison.jpg|alt=Ulazna vrata ispred zgrade oštećena krova, s prilazom i travnjakom u prednjem planu.|Glavni ulaz u nekadašnji zatvor u Staroj Gradiški, 2015. Datoteka:Watchtower at former Stara Gradiska Prison.jpg|alt=Stražarska kula na uglu visokoga zida, uz makadamski put i drveće.|Stražarska kula nekadašnjeg zatvora, 2015. Datoteka:View from Watchtower of former Stara Gradiska Prison.jpg|alt=Pogled odozgo duž visokoga zida, s drvećem i zgradama s jedne te cestom s druge strane.|Pogled sa stražarske kule na kompleks nekadašnjeg zatvora, 2015. Datoteka:Stara Gradiška camp inside.jpg|alt=Prostorija sa svodom od opeke, ostatcima žbuke i nizom lučnih prolaza; kroz otvor desno vidi se raslinje.|Unutrašnjost sačuvanoga kompleksa, 2025. Datoteka:Memorial plaque near main entrance of former Stara Gradiska Prison.jpg|alt=Spomen-ploča na zidu uz vrata, s položenim vijencem i svijećama.|Spomen-ploča uz glavni ulaz u nekadašnji zatvor, snimljena 2015. Datoteka:River Save near former Stara Gradiska Prison.jpg|alt=Pogled na Savu i njezine obale obrasle raslinjem.|Sava u blizini nekadašnjega logorskog i zatvorskog kompleksa, snimljena 2015. </gallery> == Kronologija == {| class="wikitable" |+ Pregled važnijih događaja ! scope="col" | Vrijeme ! scope="col" | Događaj ! scope="col" | Izvor |- ! scope="row" | Svibanj 1941. | Ustaške vlasti počinju dovoditi skupine Srba i Židova u starogradišku kaznionicu. | JUSP<ref name="JUSP-SG-povijest" /> |- ! scope="row" | Potkraj 1941. | Stara Gradiška uključuje se u jasenovački sustav kao Logor V. | USHMM<ref name="USHMM-SG" details="str. 64." /> |- ! scope="row" | Veljača 1942. | Formalno ukidanje dotadašnje kaznionice i premještanje njezinih zatvorenika. | JUSP<ref name="JUSP-SG-povijest" /><ref name="JUSP-SG-logor" /> |- ! scope="row" | Ožujak 1942. | Hrvatice se iz Kule premještaju u zaseban ženski dio logora. | JUSP; Mataušić<ref name="JUSP-zene" /><ref name="SG-Matausic2013" details="str. 36–37." /> |- ! scope="row" | 12. lipnja 1942. | Schmidt Zabierow i dr. Peterson posjećuju logor radi preuzimanja radne snage; izvještaj opisuje i teško stanje odvojene djece. | Mataušić, prema objavljenom izvještaju<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 41–42." /> |- ! scope="row" | 9.–13. srpnja 1942. | Diana Budisavljević i suradnici organiziraju preuzimanje djece; dnevnik opisuje boravke 9.–10. i 13. srpnja. | Budisavljević<ref name="Diana2002" details="str. 69–79." /> |- ! scope="row" | 27. listopada 1942. – ožujak 1943. | Logorom zapovijeda Miroslav Filipović-Majstorović; JUSP završetak službe datira 20., a Kovačić 27. ožujka. | JUSP; Kovačić<ref name="SG-JUSP-Filipovic" /><ref name="SG-Kovacic2000" details="str. 109." /> |- ! scope="row" | 9. i 23. lipnja 1943. | Popisi bilježe upućivanje žena iz Stare Gradiške na rad u Jasenovac. | Mataušić<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 55." /> |- ! scope="row" | Kasna jesen 1943. | Nakon završetka poljoprivrednih radova većina premještenih žena vraćena je iz Jasenovca u Staru Gradišku. | Mataušić<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 56." /> |- ! scope="row" | 15.–16. srpnja 1944. | Schmidlin posjećuje Staru Gradišku u sklopu srpanjskog obilaska jasenovačkih logora. | Kevo<ref name="Kevo2008" details="str. 554–561 i 577–581." /> |- ! scope="row" | Rujan 1944. | U vrijeme borbi oko Banje Luke logor dobiva obrambenu ulogu; počinje postupno pražnjenje, praćeno ubojstvima i premještajima zatočenika. | Mataušić<ref name="SG-Matausic2013" details="str. 46." /> |- ! scope="row" | 8. i 11. listopada 1944. (datumi obrazaca) | Izvještaji ženskoga dijela logora bilježe upućivanje 93 žene iz Jablanca te još 302 žene u Jasenovac. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 616 i 618." /> |- ! scope="row" | 8. studenoga 1944. | Prema bilješci uz obrazac od sljedećega dana, 135 žena premješteno je u Lepoglavu. | Kevo<ref name="SG-Kevo2010" details="str. 635." /> |- ! scope="row" | Potkraj 1944. – travanj 1945. | Nakon premještanja većine zatočenika logor nastavlja djelovati u smanjenom opsegu, do evakuacije u travnju 1945. | Hutinec<ref name="Hutinec2022-SG" /> |- ! scope="row" | Travanj 1945. | Završna ubojstva, bijeg i skrivanje dijela zatočenika te ulazak partizana. JUSP ulazak datira 24., a USHMM i Kovačić 23. travnja. | JUSP; USHMM; Kovačić<ref name="JUSP-Kraj2013" details="7.–8. list PDF-a." /><ref name="USHMM-SG" details="str. 65." /><ref name="SG-Kovacic2003" details="str. 502." /> |} == Povezani članci == * [[Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Ustaški koncentracijski logori]] * [[Koncentracijski logor Sisak]] * [[Sabirni logor Jastrebarsko]] * [[Diana Budisavljević]] == Bilješke == <references group="bilješka" /> == Izvori == <references> <ref name="JUSP-SG-povijest">{{Citiranje weba | ref=none | title=Stara Gradiška | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5960 | accessdate=9. listopada 2026.}}. odjeljak „Spomen obilježja KL Jasenovac”, bez datuma.</ref> <ref name="Hutinec2022-SG">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Goran Hutinec | year=2022 | title=Allied Aerial Imagery of the Jasenovac Concentration Camp and Killing Center | journal=Holocaust and Genocide Studies | volume=36 | issue=2 | pages=190–208 | doi=10.1093/hgs/dcac025 | url=https://doi.org/10.1093/hgs/dcac025}}. [https://academic.oup.com/hgs/article/36/2/190/6644785 Mrežno izdanje]; odjeljak »Subcamp V—Stara Gradiška«.</ref> <ref name="USHMM-SG">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Ivo Goldstein | author2=Jens Hoppe | author3=Alexander Korb | author4=Mirza Velagic | editor=Geoffrey P. Megargee | editor2=Joseph R. White | editor3=Mel Hecker | year=2018 | chapter=Jasenovac V/Stara Gradiška | title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany | volume=III | publisher=Indiana University Press i United States Holocaust Memorial Museum | location=Bloomington | pages=64–65 | url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf}}.</ref> <ref name="JUSP-SG-logor">{{Citiranje weba | ref=none | title=Logor Stara Gradiška | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5414 | accessdate=9. listopada 2026.}}. odjeljak „Jasenovački sustav logora”, bez datuma.</ref> <ref name="JUSP-Hrvati">{{Citiranje weba | ref=none | title=Hrvati u KL Jasenovac | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9639 | accessdate=9. listopada 2026.}}. odjeljak „Skupine zatočenika”, bez datuma.</ref> <ref name="JUSP-djeca">{{Citiranje weba | ref=none | title=Djeca u logorima NDH | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 | accessdate=9. listopada 2026.}}.</ref> <ref name="SG-Smreka">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Jelka Smreka | title=Stara Gradiška: ustaški koncentracijski logor | pages=1–2 | url=https://web.archive.org/web/20110717120002if_/http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=13416}}. Bez datuma; arhivirana preslika 17. srpnja 2011.; tekst navodi rezultate istraživanja do 31. kolovoza 2007.</ref> <ref name="SG-UN1994">{{Citiranje knjige | ref=none | author=United Nations Commission of Experts | title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to Security Council Resolution 780 (1992): Annex VIII—Prison camps | year=1994 | url=https://phdn.org/archives/www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VIII-09.htm}}. S/1994/674/Add.2 (Vol. IV), III.B.22, »Nova Gradiska«, odjeljak »Stara Gradiska Prison« i bilješke 4825–4863. Preslika izvornoga izvješća.</ref> <ref name="SG-MDC">{{Citiranje weba | ref=none | title=Memorijalni muzej Spomen-područja Jasenovac | publisher=Muzejski dokumentacijski centar | url=https://hvm.mdc.hr/memorijalni-muzej-spomen-podrucja-jasenovac,745:JSV/hr/info/ | accessdate=9. listopada 2026.}}. Odjeljak »O muzeju«.</ref> <ref name="SG-HE-NDH">{{Citiranje weba | ref=none | title=Nezavisna Država Hrvatska | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža | url=https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska | accessdate=9. listopada 2026.}}. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.</ref> <ref name="JUSP-Vrban">{{Citiranje weba | ref=none | title=Ante Vrban | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9700 | accessdate=9. listopada 2026.}}.</ref> <ref name="SG-HBL-Luburic">{{Citiranje weba | ref=none | title=Luburić, Vjekoslav | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža | author=Davor Kovačić | author2=Paulina Radonić Vranjković | year=2021 | url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/luburic-vjekoslav | accessdate=9. listopada 2026.}}. Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje.</ref> <ref name="SG-JUSP-Filipovic">{{Citiranje weba | ref=none | title=Miroslav Filipović Majstorović | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9698 | accessdate=9. listopada 2026.}}.</ref> <ref name="JUSP-zene">{{Citiranje weba | ref=none | title=Žene u KL Jasenovac | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9577 | accessdate=9. listopada 2026.}}.</ref> <ref name="HBL-Boskovic">{{Citiranje weba | ref=none | title=Bošković, Magda | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža | year=1989 | url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/boskovic-magda}}. Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje.</ref> <ref name="JUSP-Godisnjak2020">{{Citiranje knjige | ref=none | chapter=Otpor u logorima Jasenovac i Stara Gradiška | title=Godišnjak Spomen-područja Jasenovac | editor=Martina Barešić i Ines Sogonić | year=2020 | pages=62–79 | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Uploads/61/5019/5024/5058/9206/Godisnjak_Spomen-podrucja_Jasenovac.pdf}}. God. I, br. 1, svibanj 2020.</ref> <ref name="Diana2002">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Diana Budisavljević | year=2002 | title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. | journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest | volume=8 | pages=13–171 | url=https://hrcak.srce.hr/54981}}. Hrvatski prijevod Silvije Szabo; priredio Josip Kolanović.</ref> <ref name="JUSP-rad">{{Citiranje weba | ref=none | title=Radni logor | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9460 | accessdate=9. listopada 2026.}}.</ref> <ref name="JUSP-uvjeti">{{Citiranje weba | ref=none | title=Uvjeti u logoru | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9671 | accessdate=9. listopada 2026.}}.</ref> <ref name="JUSP-smrt">{{Citiranje weba | ref=none | title=Logor smrti | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9459 | accessdate=9. listopada 2026.}}.</ref> <ref name="Levy-2009">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Michele Frucht Levy | year=2009 | title=“The Last Bullet for the Last Serb”: The Ustaša Genocide against Serbs: 1941–1945 | journal=Nationalities Papers | volume=37 | issue=6 | pages=807–837 | doi=10.1080/00905990903239174 | url=https://doi.org/10.1080/00905990903239174}}. Osobito str. 824 i bilješka 118.</ref> <ref name="SG-Nikodijevic2019">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Dušan Nikodijević | title=Jasenovac između broja i žrtve: Prilog proučavanju broja žrtava u sistemu koncentracionog logora Jasenovac | year=2019 | publisher=Muzej žrtava genocida | location=Beograd | isbn=978-86-86831-54-5 | url=https://www.muzejgenocida.rs/wp-content/uploads/2024/03/31Jasenovac_opt.pdf}}.</ref> <ref name="SG-HBL-Jakovljevic">{{Citiranje weba | ref=none | title=Jakovljević, Ilija | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža | author=Dunja Detoni-Dujmić | author2=Filip Hameršak | year=2005 | url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/jakovljevic-ilija | accessdate=9. listopada 2026.}}. Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje.</ref> <ref name="SG-HE-Hebrang">{{Citiranje weba | ref=none | title=Hebrang, Andrija | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža | url=https://enciklopedija.hr/clanak/hebrang-andrija-1899-1949 | accessdate=9. listopada 2026.}}. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.</ref> <ref name="SG-Jakovljevic-citat">{{Citiranje weba | ref=none | title=Logor Stara Gradiška | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5414 | accessdate=9. listopada 2026.}}. Posredno navedeno: Ilija Jakovljević, Konclogor na Savi, Konzor, Zagreb, 1999., str. 115.</ref> <ref name="SG-Friedlender-HaKol">{{Citiranje časopisa | ref=none | year=2025 | title=Svjedočanstva logoraša Jasenovca | journal=Ha-Kol | issue=189 | pages=28 | url=https://eu-central-1.graphassets.com/AP8v63MU8RVuXGEwz27MNz/cmaxwk38j8uge07uli460dq4v}}. Ožujak–travanj–svibanj 2025.; Židovska općina Zagreb. Priredio Miljenko Hajdarović; objavljeni prijenos svjedočanstva Cijordane Friedlender.</ref> <ref name="SG-Goldstein2018-djeca">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Ivo Goldstein | title=Jasenovac | chapter=Tragedija djece s Kozare i iz ‘dignutih srpskih sela’ | year=2018 | pages=557–566 | publisher=Fraktura | location=Zaprešić}}. [https://autograf.hr/tragedija-djece-s-kozare-istina-o-krvavoj-brutalnosti-ustasa/ Pregledani prijenos uz autorovo dopuštenje na Autograf.hr], 10. prosinca 2018., osobito odlomci o Giordani Mandić Friedländer, Božici Stulić-Ptiček i Marijani Amulić te bilješke iv i vi. Pristupljeno 9. listopada 2026.</ref> <ref name="Kevo2009">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Mario Kevo | year=2009 | title=Kretanje broja zatočenica ženskog dijela logora Stara Gradiška (svibanj – prosinac 1944.) – I. dio | journal=Scrinia Slavonica | volume=9 | issue=1 | pages=523–592 | url=https://hrcak.srce.hr/62138}}. [https://www.academia.edu/88216942/Trends_in_the_number_of_female_detainees_of_Stara_Gradiska_concentration_camp_May_to_December_1944_Part_I Mrežna preslika].</ref> <ref name="SG-Kevo2010">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Mario Kevo | year=2010 | title=Kretanje broja zatočenica ženskog dijela logora Stara Gradiška (svibanj – prosinac 1944.) – II. dio | journal=Scrinia Slavonica | volume=10 | issue=1 | pages=595–648 | url=https://hrcak.srce.hr/77920}}.</ref> <ref name="Kevo2008">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Mario Kevo | year=2008 | title=Posjet poslanika Međunarodnog odbora Crvenog križa logorima Jasenovac i Stara Gradiška u ljeto 1944. | journal=Časopis za suvremenu povijest | volume=40 | issue=2 | pages=547–585 | url=https://hrcak.srce.hr/en/file/48460}}.</ref> <ref name="Jurkic2024">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Tamara Jurkić Sviben | year=2024 | title=Musicking in Captivity – Traces from the Kerestinec, Stara Gradiška, Jasenovac, and Kraljevica Camps, 1941–1945 | journal=Arti musices | volume=55 | issue=1 | pages=71–96 | doi=10.21857/mzvkptok49 | url=https://hrcak.srce.hr/319642}}.</ref> <ref name="JUSP-Kraj2013">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Đorđe Mihovilović | title=Kraj logora Jasenovac – u spomen na sve stradale i preživjele zatočenike | year=2013 | edition=2. | publisher=Spomen-područje Jasenovac | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Uploads/61/5019/5024/5058/9174/katalog_izlozbe_kraj_logora.pdf}}. Katalog izložbe.</ref> <ref name="SG-Kovacic2003">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Davor Kovačić | year=2003 | title=Iskapanja na prostoru koncentracijskog logora Stara Gradiška neposredno poslije završetka Drugog svjetskog rata i procjene broja žrtava | journal=Scrinia Slavonica | volume=3 | issue=1 | pages=500–520 | url=https://hrcak.srce.hr/20126}}.</ref> <ref name="SG-JUSP-Uskočke">{{Citiranje weba | ref=none | title=Međustrugovi i Uskočke šume | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5967 | accessdate=9. listopada 2026.}}.</ref> <ref name="SG-Simunkovic2025">{{Citiranje weba | ref=none | author=Mario Šimunković | title=Kliofakt: Osvrt na izjavu Krešimira Rotima o broju ekshumiranih na području Koncentracijskog logora Jasenovac | work=Historiografija.hr | date=17. srpnja 2025. | url=https://historiografija.hr/?p=47468}}. Za podatke o ekshumacijama poziva se na: Đorđe Mihovilović, Jasenovac 1945.–1947. Fotomonografija, JUSP Jasenovac, Jasenovac, 2016., str. 38–41.</ref> <ref name="SG-NN1991">{{Citiranje weba | ref=none | title=Odluka o ukidanju Kazneno-popravnog doma u Staroj Gradiški | work=Narodne novine | date=13. veljače 1991. | url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_02_6_156.html}}. 6/1991, br. 156; točke I., II. i X.</ref> <ref name="SG-HBL-Barac">{{Citiranje weba | ref=none | title=Barac, Antun | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža | author=Miroslav Šicel | year=1983 | url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/barac-antun-knjizevni-povjesnicar | accessdate=9. listopada 2026.}}. Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje.</ref> <ref name="SG-HBL-Badalic">{{Citiranje weba | ref=none | title=Badalić, Josip | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža | author=Karmen Milačić | year=1983 | url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/1031 | accessdate=9. listopada 2026.}}. Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje.</ref> <ref name="SG-HBL-Krajanski">{{Citiranje weba | ref=none | title=Krajanski, Ernest | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža | author=Magdalena Lončarić | year=2013 | url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/krajanski-ernest | accessdate=9. listopada 2026.}}. Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje.</ref> <ref name="SG-HE-Miskina">{{Citiranje weba | ref=none | title=Pavlek, Mihovil – Miškina | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža | url=https://enciklopedija.hr/clanak/pavlek-mihovil-miskina | accessdate=9. listopada 2026.}}. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje.</ref> <ref name="SG-BrandlKardum2025">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Michal Brandl | author2=Marijana Kardum | year=2025 | title=Taking the Road Less Traveled? – Jewish Modern Women Thinkers in 20th Century Croatia | journal=Eastern European Holocaust Studies | volume=3 | issue=2 | pages=223–246 | doi=10.1515/eehs-2024-0070 | url=https://doi.org/10.1515/eehs-2024-0070}}. [https://npregional.dnb.de/objekte?idn=138307173X&iln=63 Mrežna preslika].</ref> <ref name="SG-Bitunjac2019">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Martina Bitunjac | year=2019 | title=U službi fašizma: akterke ustaškog pokreta između karijere, politike i zločina | journal=Zbornik Janković | volume=IV | issue=4 | pages=446–480 | doi=10.47325/zj.4.4.14 | url=https://hrcak.srce.hr/242744}}.</ref> <ref name="SG-JUSP-Sakic">{{Citiranje weba | ref=none | title=Dinko Šakić | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9701 | accessdate=9. listopada 2026.}}.</ref> <ref name="SG-Matausic2013">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Nataša Mataušić | title=Žene u logorima Nezavisne Države Hrvatske | publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske | location=Zagreb | year=2013 | url=https://mojaserbija.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/04/natasa-matausic-zene-u-logorima-ndh.pdf}}. ISBN 978-953-7587-17-8 (tiskano izdanje); ISBN 978-953-7587-27-7 (digitalno izdanje).</ref> <ref name="SG-Vojak2026">{{Citiranje weba | ref=none | title=Jasenovac | publisher=Forschungsstelle Antiziganismus, Sveučilište u Heidelbergu | author=Danijel Vojak | url=https://encyclopaedia-gsr.eu/lemma/jasenovac-en-1-0/ | accessdate=9. listopada 2026.}}. Karola Fings (ur.), Enzyklopädie des NS-Völkermordes an den Sinti und Roma in Europa; inačica 1.0, 3. kolovoza 2026.</ref> <ref name="SG-Miletic1986">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Antun Miletić | title=Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta | volume=I | edition=2. | publisher=Narodna knjiga i Spomen-područje Jasenovac | location=Beograd | year=1986 | url=https://znaci.org/00003/510.pdf}}.</ref> <ref name="SG-Seferovic2009">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Mensur Seferović | title=Zvijezde stajačice: zapisi o djevojkama i majkama iz dva rata 1941–45 i 1991–95 | chapter=Ljepota djevojke | pages=102–108 | publisher=Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava; Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu; Bosanska biblioteka | location=Sarajevo – Chicago | year=2009 | isbn=978-9958-740-59-6}}. [https://iziz.unsa.ba/bs/stranica.php?idstranica=15 Digitalno izdanje na stranici izdavača (stavka 65)].</ref> <ref name="SG-Kovacic2005">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Davor Kovačić | year=2005 | title=Uspostava i djelovanje policijskog i sigurnosno-obavještajnog sustava Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1943. godine | journal=Časopis za suvremenu povijest | volume=37 | issue=1 | pages=83–99 | url=https://hrcak.srce.hr/8393}}.</ref> <ref name="SG-Bucin2021">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Rajka Bućin | year=2021 | title=Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata | journal=Časopis za suvremenu povijest | volume=53 | issue=2 | pages=611–660 | doi=10.22586/csp.v53i2.13693 | url=https://hrcak.srce.hr/260463}}. [https://hrcak.srce.hr/file/378850 Puni tekst].</ref> <ref name="SG-Skiljan2009">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Filip Škiljan | year=2009 | title=Genocid nad Srbima, Romima i Židovima u kotaru Nova Gradiška tijekom Drugog svjetskog rata | journal=Tokovi istorije | issue=3 | pages=33–62 | url=https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/3%202009/2009_3_03_Skiljan.pdf}}.</ref> <ref name="SG-Radanovic2019">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Milan Radanović | year=2019 | title=Zločini 3. bojne 1. ustaškog obrambenog zdruga na području Stare Gradiške i Bosanske Gradiške krajem 1943. i početkom 1944. | journal=Tragovi | volume=2 | issue=1 | pages=123–196 | url=https://hrcak.srce.hr/221397}}. [https://hrcak.srce.hr/en/file/323203 Puni tekst].</ref> <ref name="SG-YV-Sternberg">{{Citiranje weba | ref=none | title=Ignac-Eliyahu Weiss, Director of the Jewish Retirement Home in Zagreb | publisher=Yad Vashem | url=https://wwv.yadvashem.org/yv/en/exhibitions/rescue-by-jews/weiss.asp | accessdate=9. listopada 2026.}}. Mrežna izložba Rescue by Jews: One for All; prikaz obitelji Sternberg i dopisnice od 28. svibnja 1943.</ref> <ref name="SG-Vojak2024-Dedic">{{Citiranje weba | ref=none | title=Nadir Dedić | publisher=Forschungsstelle Antiziganismus, Sveučilište u Heidelbergu | author=Danijel Vojak | url=https://encyclopaedia-gsr.eu/lemma/dedic-nadir-en-1-0/?oes-language-switch=language1 | accessdate=9. listopada 2026.}}. Karola Fings (ur.), Encyclopaedia of the Nazi Genocide of the Sinti and Roma in Europe; inačica 1.0, 6. svibnja 2024.</ref> <ref name="JUSP-Srbi">{{Citiranje weba | ref=none | title=Srbi u KL Jasenovac | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9593 | accessdate=9. listopada 2026.}}.</ref> <ref name="JUSP-tranzitni">{{Citiranje weba | ref=none | title=Tranzitni logor | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9461 | accessdate=9. listopada 2026.}}.</ref> <ref name="SG-Schoelzel2007">{{Citiranje knjige | ref=none | title=Prisilni rad i Nezavisna Država Hrvatska 1941–1945 / Zwangsarbeit und der „Unabhängige Staat Kroatien“ 1941–1945 | year=2007 | publisher=Culture and more | location=München | url=https://www.cultureandmore.com/de/projekte/ausstellungen/wechselausstellungen/projekte_ausstellungen_wechselausstellungen_zwangsarbeit_kroatien_austellungstafeln.pdf}}. Izložbeni panoi, osobito panoi 6 i 8–9. Christian Schölzel: koncepcija i vodstvo projekta; u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, Savezom antifašističkih boraca i antifašista RH i Stiftung Neue Synagoge – Centrum Judaicum.</ref> <ref name="SG-Kjerte2025">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Emil Kjerte | year=2025 | title=Guards at the Jasenovac Camp Complex: Violence, Morality, and Interaction | journal=S:I.M.O.N. – Shoah: Intervention. Methods. Documentation. | volume=12 | issue=4 | pages=77–96 | doi=10.23777/sn.0425/art_ekje01 | url=https://simon.vwi.ac.at/index.php/simon/article/view/327}}. [https://simon.vwi.ac.at/index.php/simon/article/download/327/234/2801 Puni tekst].</ref> <ref name="SG-Radanovic2023">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Milan Radanović | year=2023 | title=Interniranje srpskog stanovništva s područja kotara Petrinja u logore Jasenovac i Stara Gradiška svibnja 1942. | journal=Tragovi | volume=6 | issue=1 | pages=120–178 | doi=10.52328/t.6.1.4 | url=https://hrcak.srce.hr/303537}}. [https://snv.hr/wp-content/uploads/2025/01/Tragovi_god6br1_CijeliBroj.pdf Puni broj časopisa].</ref> <ref name="SG-YV-Djakovo">{{Citiranje weba | ref=none | title=The Flying Brigade: Rescuing Children in the Djakovo Camp, Croatia | publisher=Yad Vashem | url=https://wwv.yadvashem.org/yv/en/exhibitions/rescue-by-jews/flying-brigade.asp}}. Mrežna izložba Rescue by Jews: One for All.</ref> <ref name="SG-VEJ14">{{Citiranje knjige | ref=none | title=Besetztes Südosteuropa und Italien | series=Die Verfolgung und Ermordung der europäischen Juden durch das nationalsozialistische Deutschland 1933–1945 | volume=14 | year=2017 | publisher=De Gruyter Oldenbourg | location=Berlin | isbn=978-3-11-055559-2 | url=https://open.ifz-muenchen.de/handle/repository/7957}}. Priređivači Sara Berger, Erwin Lewin, Sanela Schmid i Maria Vassilikou.</ref> <ref name="SG-Koljanin2018">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Milan Koljanin | chapter=The Camps as a Source of Forced Labour in Serbia 1941–1944 | editor=Sanela Schmid i Milovan Pisarri | title=Forced Labour in Serbia: Producers, Consumers and Consequences of Forced Labour 1941–1944 | publisher=Center for Holocaust Research and Education | location=Beograd | year=2018 | pages=44–53 | url=https://www.cpi.rs/media/publications/Collection-EN-WEB-ISBN-3d.pdf}}.</ref> <ref name="SG-Altarac-pisma">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Sandra Biletić | author2=Amira Hujdur | title=Pisma Haimu Altarcu iz koncentracionih logora u Drugom svjetskom ratu | year=2010 | publisher=Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine | location=Sarajevo | pages=1–24 | url=https://jzbih.ba/wp-content/uploads/2025/05/prilog_juni2010_HaimAltarac.pdf}}. Prilog uz Jevrejski glas.</ref> <ref name="SG-Vucak2015">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Ivica Vučak | year=2015 | title=Dr. Nikola Nikolić – od Jasenovca do Golog otoka | journal=Liječničke novine | volume=XIV | issue=142 | pages=66–73 | url=https://www.hlk.hr/EasyEdit/UserFiles/lnpdf/2015/LN-142-za-web.pdf}}. 15. rujna 2015.; Hrvatska liječnička komora.</ref> <ref name="SG-JUSP-Popis">{{Citiranje weba | ref=none | title=Poimenični popis žrtava | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 | accessdate=10. listopada 2026.}}.</ref> <ref name="SG-Geiger2013">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Vladimir Geiger | year=2013 | title=Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941.–1945. (procjene, izračuni, popisi) | journal=Časopis za suvremenu povijest | volume=45 | issue=2 | pages=211–242 | url=https://hrcak.srce.hr/109878}}.</ref> <ref name="SG-Peric2014">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Josip Perić | year=2014 | title=Kritički osvrt na implementaciju i praktičnu primjenu instituta zapovjedne odgovornosti u hrvatskom kaznenom pravu | journal=Pravnik | volume=47 | issue=1 (95) | pages=117–144 | url=https://hrcak.srce.hr/file/199879}}.</ref> <ref name="SG-Geiger2010-KPD">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Vladimir Geiger | year=2010 | title=Augustin Franić, KPD Stara Gradiška mučilište i gubilište hrvatskih političkih osuđenika, Dubrovnik, 2009. | journal=Časopis za suvremenu povijest | volume=42 | issue=1 | pages=241–243 | url=https://hrcak.srce.hr/60131}}. Prikaz knjige; osobito str. 242.</ref> <ref name="SG-Penava2013">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Šimun Penava | year=2013 | title=Prikaz knjige Vlade Radošića Pakao srpskog logora. Stara Gradiška 1991. godine | journal=Scrinia Slavonica | volume=13 | issue=1 | pages=568–570 | url=https://hrcak.srce.hr/116654}}. [https://hrcak.srce.hr/en/file/172449 Puni tekst].</ref> <ref name="SG-HV2023">{{Citiranje novina | author=Lada Puljizević | title=Logor Stara Gradiška | newspaper=Hrvatski vojnik | issue=676 | date=17. veljače 2023. | url=https://hrvatski-vojnik.hr/logor-stara-gradiska/}}.</ref> <ref name="SG-JUSP-Plan2013">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | title=Strateški plan JUSP Jasenovac 2013.–2015. | year=2012 | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Uploads/61/5019/5024/8254/Strate_ki_plan.pdf}}. Kolovoz 2012.</ref> <ref name="SG-BIRN2019-komemoracija">{{Citiranje novina | author=Anja Vladisavljević | title=Hrvatska: Komemoracija povodom godišnjice smrti mlade partizanke Nade Dimić | newspaper=Balkan Insight | date=18. ožujka 2019. | url=https://balkaninsight.com/sr/2019/03/18/hrvatska-komemoracija-povodom-godisnjice-smrti-mlade-partizanke-nade-dimic/}}.</ref> <ref name="SG-ENRS2023">{{Citiranje weba | ref=none | title=Sound in the Silence 2023 – What is Missing Here? | publisher=European Network Remembrance and Solidarity | url=https://enrs.eu/news/sound-in-the-silence-2023-what-is-missing-here}}. Izvještaj o programu iz listopada 2023., bez istaknutoga nadnevka objave.</ref> <ref name="SG-Kovacic2000">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Davor Kovačić | year=2000 | title=Zapovjednici i dužnosnici jasenovačke skupine logora 1941.–1945. | journal=Časopis za suvremenu povijest | volume=32 | issue=1 | pages=97–111 | url=https://hrcak.srce.hr/207131}}.</ref> <ref name="SG-Jurisic2022">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Marina Alia Jurišić | chapter=Maja Buždon, zapovjednica logora za žene i djecu u Staroj Gradišci i načini na koje se govorilo o njezinim zločinima | editor=Husnija Kamberović | title=Reprezentacije nasilja u Jugoistočnoj Evropi 20. stoljeća | publisher=Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest | location=Sarajevo | year=2022 | pages=47–60 | isbn=978-9926-477-19-6 | url=https://historiografija.ba/assets/documents/REPREZENTACIJE%20NASILJA%20KB_PRESS%2003.11..pdf}}.</ref> <ref name="SG-Leksikon2020-Sakic">{{Citiranje knjige | ref=none | chapter=Šakić, Dinko Ljubomir | editor=Vlado Šakić i Ljiljana Dobrovšak | title=Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina | publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika | location=Zagreb | year=2020 | pages=957 | url=https://www.pilar.hr/wp-content/uploads/2020/10/Leksikon_hrvatskoga_iseljenistva_i_manjina_full.pdf}}.</ref> <ref name="SG-Miletic1986-II">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Antun Miletić | title=Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta | volume=II | publisher=Narodna knjiga i Spomen-područje Jasenovac | location=Beograd | year=1986}}.</ref> <ref name="SG-JUSP-Otpor">{{Citiranje weba | ref=none | title=Otpor u logoru | publisher=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9680 | accessdate=10. listopada 2026.}}.</ref> <ref name="SG-Erdelja2007">{{Citiranje knjige | ref=none | editor=Krešimir Erdelja | title=Drugi svjetski rat | series=Nastava suvremene povijesti jugoistočne Europe | publisher=Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava / Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi | location=Zagreb – Solun | year=2007 | isbn=978-953-6991-17-4 | url=https://jointhistory.net/wp-content/uploads/2025/03/workbook4_cro.pdf}}. Čitanka 4. Pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> <ref name="SG-Partizansko-Fatima">{{Citiranje weba | ref=none | title=Fatima M. Brkić | publisher=projekt Partizansko spomen-groblje | url=https://partizansko.info/partizan/fatima-m-brkic/ | accessdate=10. listopada 2026.}}. Mrežna biografija.</ref> <ref name="SG-KomaricaOdic2008">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Slavko Komarica | author2=Slavko Odić | title=Zašto Jasenovac nije oslobođen | location=Zagreb | year=2008 | url=https://znaci.org/00003/680.pdf}}. Pretisak prvog izdanja iz 2005.; upotrijebljeni objavljeni ratni dokumenti i posredno prenesena poslijeratna svjedočanstva.</ref> <ref name="SG-Koljanin2007">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Milan Koljanin | year=2007 | title=Akcija „Diana Budisavljević” | journal=Tokovi istorije | issue=3 | pages=191–207 | url=https://tokovi.istorije.rs/lat/uploaded/3%202007/2007_3_12_Koljanin.pdf}}. Historiografska analiza objavljenoga dnevnika.</ref> <ref name="SG-Pachl1984">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Helena (Jelka) Pachl-Mandić | year=1984 | chapter=Jedna logoraška odiseja | title=Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu 1941–1945 | volume=I | publisher=Gradska konferencija SSRNH Zagreb; Gradski odbor Saveza udruženja boraca NOR-a Zagreb; Sveučilišna naklada Liber | location=Zagreb | pages=355–365 | url=https://www.znaci.org/00001/217_6.pdf}}. Memoarski prilog; naslovni podatci provjereni u [https://znaci.org/00001/217_1.pdf početnom dijelu sveska].</ref> <ref name="SG-Karakas2003">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Marica Karakaš | year=2003 | chapter=Žene u logorima Stara Gradiška i Jasenovac prema svjedočenju logorašica 1946.–1948. godine | title=Dijalog povjesničara–istoričara | editor=Hans-Georg Fleck | editor2=Igor Graovac | volume=7 | location=Zagreb | pages=493–508 | url=https://web.archive.org/web/20140830121640/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7261.pdf}}. Historiografska analiza poslijeratnih izjava zatočenica.</ref> <ref name="SG-Miletic1987-III">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Antun Miletić | title=Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta | volume=III | location=Beograd | publisher=Narodna knjiga i Spomen-područje Jasenovac | year=1987 | isbn=86-331-0025-8 | url=https://znaci.org/00003/512.pdf}}. Zbirka izvornih dokumenata; upotrijebljen poslijeratni iskaz zatočenika.</ref> <ref name="SG-Persen1990">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Mirko Peršen | title=Ustaški logori | location=Zagreb | publisher=Globus | year=1990 | isbn=86-343-0547-3 | url=https://uaba-otoka-krka.hr/wp-content/uploads/2026/01/Ustaski-logori-Mirko-Persen.pdf}}. Povijesna monografija koja donosi i rekonstruira iskaze i sjećanja zatočenika.</ref> <ref name="SG-Fumic2011">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Ivan Fumić | title=Djeca – žrtve ustaškog režima | location=Zagreb | publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske | year=2011 | isbn=978-953-7587-09-3 | url=https://znaci.org/00003/563.pdf}}. Upotrijebljen prijepis Vrbanova saslušanja koji autor prenosi prema Miletićevoj zbirci.</ref> <ref name="SG-Skiljan2009-Bastina">{{Citiranje časopisa | ref=none | author=Filip Škiljan | year=2009 | title=Graditeljska baština zapadne Slavonije nestala u 19. i 20. stoljeću | journal=Scrinia Slavonica | volume=9 | issue=1 | pages=183–220 | url=https://hrcak.srce.hr/61455}}.</ref> <ref name="SG-SerdarSabolic-LituchyDE">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Štefica Serdar Sabolić | chapter=Stara Gradiška: Lager V des Konzentrationslagers Jasenovac – Das kroatische Frauenlager | title=Jasenovac und der Holocaust in Jugoslawien: Analysen und Augenzeugenberichte | editor=Barry M. Lituchy | language=njemački | url=https://lesen.amazon.de/?asin=B08CVG34KS}}. Poglavlje 21; naknadno konferencijsko svjedočanstvo u njemačkoj e-knjizi.</ref> <ref name="SG-Erlih-LituchyDE">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Josip Erlih | chapter=Kula: Das Gefängnis im Konzentrationslager Stara Gradiška | title=Jasenovac und der Holocaust in Jugoslawien: Analysen und Augenzeugenberichte | editor=Barry M. Lituchy | language=njemački | url=https://lesen.amazon.de/?asin=B08CVG34KS}}. Poglavlje 20; naknadno svjedočanstvo u njemačkoj e-knjizi.</ref> <ref name="SG-VejnovicSmiljanic-LituchyDE">{{Citiranje knjige | ref=none | author=Mara Vejnović-Smiljanić | chapter=Das Leiden der Kinder und ihrer Mütter im Konzentrationslager Stara Gradiška/Jasenovac | title=Jasenovac und der Holocaust in Jugoslawien: Analysen und Augenzeugenberichte | editor=Barry M. Lituchy | language=njemački | url=https://lesen.amazon.de/?asin=B08CVG34KS}}. Poglavlje 25; naknadno svjedočanstvo u njemačkoj e-knjizi.</ref> <ref name="SG-Danon-USHMM1997">{{Citiranje weba | ref=none | author=Sadik Danon | title=Svedočanstvo Sadika Danona | url=https://collections.ushmm.org/oh_findingaids/RG-50.459.0001_trs_sr.pdf | website=United States Holocaust Memorial Museum | year=1997 | language=srpski}}. Transkript usmenog intervjua, RG-50.459.0001, zbirka Jeff and Toby Herr. Na početku transkripta razgovor je datiran 24. travnja 1997. i naveden je intervjuer Jaša Almuli; [https://collections.ushmm.org/search/catalog/irn513553 muzejski katalog] navodi 23. travnja 1997. i Petera Ryana. USHMM uz transkript napominje da nije provjeren u pogledu pravopisa i točnosti.</ref> </references> == Literatura == * {{Citiranje knjige | ref=none | author=Slavko Komarica | author2=Slavko Odić | title=Zašto Jasenovac nije oslobođen | location=Zagreb | year=2008 | url=https://znaci.org/00003/680.pdf}}. Pretisak prvog izdanja iz 2005.; upotrijebljeni objavljeni ratni dokumenti i posredno prenesena poslijeratna svjedočanstva. * {{Citiranje časopisa | ref=none | author=Milan Koljanin | year=2007 | title=Akcija „Diana Budisavljević” | journal=Tokovi istorije | issue=3 | pages=191–207 | url=https://tokovi.istorije.rs/lat/uploaded/3%202007/2007_3_12_Koljanin.pdf}}. Historiografska analiza objavljenoga dnevnika. * {{Citiranje knjige | ref=none | author=Helena (Jelka) Pachl-Mandić | year=1984 | chapter=Jedna logoraška odiseja | title=Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu 1941–1945 | volume=I | publisher=Gradska konferencija SSRNH Zagreb; Gradski odbor Saveza udruženja boraca NOR-a Zagreb; Sveučilišna naklada Liber | location=Zagreb | pages=355–365 | url=https://www.znaci.org/00001/217_6.pdf}}. Memoarski prilog; naslovni podatci provjereni u [https://znaci.org/00001/217_1.pdf početnom dijelu sveska]. * {{Citiranje knjige | ref=none | author=Marica Karakaš | year=2003 | chapter=Žene u logorima Stara Gradiška i Jasenovac prema svjedočenju logorašica 1946.–1948. godine | title=Dijalog povjesničara–istoričara | editor=Hans-Georg Fleck | editor2=Igor Graovac | volume=7 | location=Zagreb | pages=493–508 | url=https://web.archive.org/web/20140830121640/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7261.pdf}}. Historiografska analiza poslijeratnih izjava zatočenica. * {{Citiranje knjige | ref=none | author=Antun Miletić | title=Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta | volume=III | location=Beograd | publisher=Narodna knjiga i Spomen-područje Jasenovac | year=1987 | isbn=86-331-0025-8 | url=https://znaci.org/00003/512.pdf}}. Zbirka izvornih dokumenata; upotrijebljen poslijeratni iskaz zatočenika. * {{Citiranje knjige | ref=none | author=Mirko Peršen | title=Ustaški logori | location=Zagreb | publisher=Globus | year=1990 | isbn=86-343-0547-3 | url=https://uaba-otoka-krka.hr/wp-content/uploads/2026/01/Ustaski-logori-Mirko-Persen.pdf}}. Povijesna monografija koja donosi i rekonstruira iskaze i sjećanja zatočenika. * {{Citiranje knjige | ref=none | author=Ivan Fumić | title=Djeca – žrtve ustaškog režima | location=Zagreb | publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske | year=2011 | isbn=978-953-7587-09-3 | url=https://znaci.org/00003/563.pdf}}. Upotrijebljen prijepis Vrbanova saslušanja koji autor prenosi prema Miletićevoj zbirci. * Škiljan, Filip. [https://hrcak.srce.hr/61455 „Graditeljska baština zapadne Slavonije nestala u 19. i 20. stoljeću”]. ''Scrinia Slavonica'', sv. 9, br. 1, 2009., str. 183–220. * Krešimir Erdelja (ur.), [https://jointhistory.net/wp-content/uploads/2025/03/workbook4_cro.pdf ''Drugi svjetski rat''], ''Nastava suvremene povijesti jugoistočne Europe'', čitanka 4, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava / Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi, Zagreb – Solun, 2007. ISBN 978-953-6991-17-4. * Sara Berger, Erwin Lewin, Sanela Schmid i Maria Vassilikou (prir.), [https://open.ifz-muenchen.de/handle/repository/7957 ''Besetztes Südosteuropa und Italien''], ''Die Verfolgung und Ermordung der europäischen Juden durch das nationalsozialistische Deutschland 1933–1945'', sv. 14, De Gruyter Oldenbourg, Berlin, 2017. ISBN 978-3-11-055559-2. * Biletić, Sandra; Hujdur, Amira. 2010. [https://jzbih.ba/wp-content/uploads/2025/05/prilog_juni2010_HaimAltarac.pdf ''Pisma Haimu Altarcu iz koncentracionih logora u Drugom svjetskom ratu'']. Prilog uz ''Jevrejski glas''. Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine, Sarajevo, str. 1–24. * Martina Bitunjac, [https://hrcak.srce.hr/242744 »U službi fašizma: akterke ustaškog pokreta između karijere, politike i zločina«], ''Zbornik Janković'', sv. IV, br. 4, 2019., str. 446–480. DOI: [https://doi.org/10.47325/zj.4.4.14 10.47325/zj.4.4.14]. * Michal Brandl i Marijana Kardum, [https://doi.org/10.1515/eehs-2024-0070 »Taking the Road Less Traveled? – Jewish Modern Women Thinkers in 20th Century Croatia«], ''Eastern European Holocaust Studies'', sv. 3, br. 2, 2025., str. 223–246. DOI: 10.1515/eehs-2024-0070. [https://npregional.dnb.de/objekte?idn=138307173X&iln=63 Mrežna preslika]. * Rajka Bućin, [https://hrcak.srce.hr/260463 „Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata”], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 53, br. 2, 2021., str. 611–660. DOI: [https://doi.org/10.22586/csp.v53i2.13693 10.22586/csp.v53i2.13693]. [https://hrcak.srce.hr/file/378850 Puni tekst]. * Diana Budisavljević, [https://hrcak.srce.hr/54981 »Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.«], ''Fontes: izvori za hrvatsku povijest'', sv. 8, 2002., str. 13–171. Hrvatski prijevod Silvije Szabo; priredio Josip Kolanović. * Vladimir Geiger, [https://hrcak.srce.hr/109878 »Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941.–1945. (procjene, izračuni, popisi)«], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 45, br. 2, 2013., str. 211–242. * Ivo Goldstein, ''Jasenovac'', Fraktura, Zaprešić, 2018., str. 557–566, poglavlje »Tragedija djece s Kozare i iz ‘dignutih srpskih sela’«, [https://autograf.hr/tragedija-djece-s-kozare-istina-o-krvavoj-brutalnosti-ustasa/ preneseno uz autorovo dopuštenje na Autograf.hr], 10. prosinca 2018., osobito odlomci o Giordani Mandić Friedländer, Božici Stulić-Ptiček i Marijani Amulić te bilješke iv i vi. Pristupljeno 9. listopada 2026. * Ivo Goldstein, Jens Hoppe, Alexander Korb i Mirza Velagic, „Jasenovac V/Stara Gradiška”, u: Geoffrey P. Megargee, Joseph R. White i Mel Hecker (ur.), ''The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945'', sv. III: ''Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany'', Bloomington: Indiana University Press i United States Holocaust Memorial Museum, 2018., str. 64–65. [https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf Mrežno izdanje]. * Goran Hutinec, „Allied Aerial Imagery of the Jasenovac Concentration Camp and Killing Center”, ''Holocaust and Genocide Studies'', sv. 36, br. 2, 2022., str. 190–208, odjeljak „Subcamp V—Stara Gradiška”. DOI: [https://doi.org/10.1093/hgs/dcac025 10.1093/hgs/dcac025]. [https://academic.oup.com/hgs/article/36/2/190/6644785 Mrežno izdanje]. * Marina Alia Jurišić, »Maja Buždon, zapovjednica logora za žene i djecu u Staroj Gradišci i načini na koje se govorilo o njezinim zločinima«, u: Husnija Kamberović (ur.), [https://historiografija.ba/assets/documents/REPREZENTACIJE%20NASILJA%20KB_PRESS%2003.11..pdf ''Reprezentacije nasilja u Jugoistočnoj Evropi 20. stoljeća''], Udruženje za modernu historiju / Udruga za modernu povijest, Sarajevo, 2022., str. 47–60. ISBN 978-9926-477-19-6. * Tamara Jurkić Sviben, [https://hrcak.srce.hr/319642 »Musicking in Captivity – Traces from the Kerestinec, Stara Gradiška, Jasenovac, and Kraljevica Camps, 1941–1945«], ''Arti musices'', sv. 55, br. 1, 2024., str. 71–96. DOI: [https://doi.org/10.21857/mzvkptok49 10.21857/mzvkptok49]. * Mario Kevo, [https://hrcak.srce.hr/en/file/48460 »Posjet poslanika Međunarodnog odbora Crvenog križa logorima Jasenovac i Stara Gradiška u ljeto 1944.«], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 40, br. 2, 2008., str. 547–585. * Mario Kevo, [https://hrcak.srce.hr/62138 »Kretanje broja zatočenica ženskog dijela logora Stara Gradiška (svibanj – prosinac 1944.) – I. dio«], ''Scrinia Slavonica'', sv. 9, br. 1, 2009., str. 523–592. [https://www.academia.edu/88216942/Trends_in_the_number_of_female_detainees_of_Stara_Gradiska_concentration_camp_May_to_December_1944_Part_I Mrežna preslika]. * Mario Kevo, [https://hrcak.srce.hr/77920 »Kretanje broja zatočenica ženskog dijela logora Stara Gradiška (svibanj – prosinac 1944.) – II. dio«], ''Scrinia Slavonica'', sv. 10, br. 1, 2010., str. 595–648. * Emil Kjerte, [https://simon.vwi.ac.at/index.php/simon/article/view/327 „Guards at the Jasenovac Camp Complex: Violence, Morality, and Interaction”], ''S:I.M.O.N. – Shoah: Intervention. Methods. Documentation.'', sv. 12, br. 4, 2025., str. 77–96. DOI: [https://doi.org/10.23777/sn.0425/art_ekje01 10.23777/sn.0425/art_ekje01]. [https://simon.vwi.ac.at/index.php/simon/article/download/327/234/2801 Puni tekst]. * Milan Koljanin, »The Camps as a Source of Forced Labour in Serbia 1941–1944«, u: Sanela Schmid i Milovan Pisarri (ur.), [https://www.cpi.rs/media/publications/Collection-EN-WEB-ISBN-3d.pdf ''Forced Labour in Serbia: Producers, Consumers and Consequences of Forced Labour 1941–1944''], Center for Holocaust Research and Education, Beograd, 2018., str. 44–53. * Davor Kovačić, [https://hrcak.srce.hr/207131 »Zapovjednici i dužnosnici jasenovačke skupine logora 1941.–1945.«], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 32, br. 1, 2000., str. 97–111. * Davor Kovačić, [https://hrcak.srce.hr/20126 »Iskapanja na prostoru koncentracijskog logora Stara Gradiška neposredno poslije završetka Drugog svjetskog rata i procjene broja žrtava«], ''Scrinia Slavonica'', 3/1, 2003., str. 500–520. * Davor Kovačić, [https://hrcak.srce.hr/8393 »Uspostava i djelovanje policijskog i sigurnosno-obavještajnog sustava Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1943. godine«], ''Časopis za suvremenu povijest'', sv. 37, br. 1, 2005., str. 83–99. * Michele Frucht Levy, »“The Last Bullet for the Last Serb”: The Ustaša Genocide against Serbs: 1941–1945«, ''Nationalities Papers'', sv. 37, br. 6, 2009., str. 807–837, osobito str. 824 i bilješka 118. DOI: [https://doi.org/10.1080/00905990903239174 10.1080/00905990903239174]. * Nataša Mataušić, ''[https://mojaserbija.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/04/natasa-matausic-zene-u-logorima-ndh.pdf Žene u logorima Nezavisne Države Hrvatske]'', Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2013. ISBN 978-953-7587-17-8 (tiskano izdanje); ISBN 978-953-7587-27-7 (digitalno izdanje). * Antun Miletić, [https://znaci.org/00003/510.pdf ''Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta''], knjiga I, drugo izdanje, Narodna knjiga i Spomen-područje Jasenovac, Beograd, 1986. * Antun Miletić, ''Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta'', knjiga II, Narodna knjiga i Spomen-područje Jasenovac, Beograd, 1986. * Dušan Nikodijević, ''Jasenovac između broja i žrtve: Prilog proučavanju broja žrtava u sistemu koncentracionog logora Jasenovac'', Muzej žrtava genocida, Beograd, 2019. ISBN 978-86-86831-54-5. [https://www.muzejgenocida.rs/wp-content/uploads/2024/03/31Jasenovac_opt.pdf Mrežno izdanje]. * »Otpor u logorima Jasenovac i Stara Gradiška«, u: Martina Barešić i Ines Sogonić (ur.), [https://www.jusp-jasenovac.hr/Uploads/61/5019/5024/5058/9206/Godisnjak_Spomen-podrucja_Jasenovac.pdf ''Godišnjak Spomen-područja Jasenovac''], god. I, br. 1, svibanj 2020., str. 62–79. * Josip Perić, [https://hrcak.srce.hr/file/199879 »Kritički osvrt na implementaciju i praktičnu primjenu instituta zapovjedne odgovornosti u hrvatskom kaznenom pravu«], ''Pravnik'', sv. 47, br. 1 (95), 2014., str. 117–144. * Milan Radanović, [https://hrcak.srce.hr/221397 „Zločini 3. bojne 1. ustaškog obrambenog zdruga na području Stare Gradiške i Bosanske Gradiške krajem 1943. i početkom 1944.”], ''Tragovi'', sv. 2, br. 1, 2019., str. 123–196. [https://hrcak.srce.hr/en/file/323203 Puni tekst]. * Milan Radanović, [https://hrcak.srce.hr/303537 »Interniranje srpskog stanovništva s područja kotara Petrinja u logore Jasenovac i Stara Gradiška svibnja 1942.«]. ''Tragovi'', sv. 6, br. 1, 2023., str. 120–178. DOI: [https://doi.org/10.52328/t.6.1.4 10.52328/t.6.1.4]. [https://snv.hr/wp-content/uploads/2025/01/Tragovi_god6br1_CijeliBroj.pdf Puni broj časopisa]. * Christian Schölzel (koncepcija i vodstvo projekta), [https://www.cultureandmore.com/de/projekte/ausstellungen/wechselausstellungen/projekte_ausstellungen_wechselausstellungen_zwangsarbeit_kroatien_austellungstafeln.pdf ''Prisilni rad i Nezavisna Država Hrvatska 1941–1945 / Zwangsarbeit und der „Unabhängige Staat Kroatien“ 1941–1945'']. Izložbeni panoi. Culture and more, München; u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, Savezom antifašističkih boraca i antifašista RH i Stiftung Neue Synagoge – Centrum Judaicum. 2007., panoi 6 i 8–9. * Mensur Seferović, ''Zvijezde stajačice: zapisi o djevojkama i majkama iz dva rata 1941–45 i 1991–95'', Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu i Bosanska biblioteka, Sarajevo – Chicago, 2009., poglavlje „Ljepota djevojke”, str. 102–108. ISBN 978-9958-740-59-6. [https://iziz.unsa.ba/bs/stranica.php?idstranica=15 Digitalno izdanje na stranici izdavača (stavka 65)]. * Vlado Šakić i Ljiljana Dobrovšak (ur.), [https://www.pilar.hr/wp-content/uploads/2020/10/Leksikon_hrvatskoga_iseljenistva_i_manjina_full.pdf ''Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina''], Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2020. * Filip Škiljan, [https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/3%202009/2009_3_03_Skiljan.pdf „Genocid nad Srbima, Romima i Židovima u kotaru Nova Gradiška tijekom Drugog svjetskog rata”], ''Tokovi istorije'', br. 3, 2009., str. 33–62. * Danijel Vojak, [https://encyclopaedia-gsr.eu/lemma/jasenovac-en-1-0/ „Jasenovac”], u: Karola Fings (ur.), ''Enzyklopädie des NS-Völkermordes an den Sinti und Roma in Europa'', Forschungsstelle Antiziganismus, Sveučilište u Heidelbergu, inačica 1.0, 3. kolovoza 2026. Pristupljeno 9. listopada 2026. * Vučak, Ivica. 2015. [https://www.hlk.hr/EasyEdit/UserFiles/lnpdf/2015/LN-142-za-web.pdf »Dr. Nikola Nikolić – od Jasenovca do Golog otoka«]. ''Liječničke novine'', XIV., 142: 66–73. Hrvatska liječnička komora. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Stara Gradiška concentration camp}} * [https://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5414 Logor Stara Gradiška], Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5960 Stara Gradiška – povijest i spomenički prostor], Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac {{DEFAULTSORT:Stara Gradiška, koncentracijski logor}} [[Kategorija:Logori u NDH]] [[Kategorija:Koncentracijski logor Jasenovac]] [[Kategorija:Holokaust]] [[Kategorija:Zatvori]] [[Kategorija:Povijest Slavonije]] [[Kategorija:Zatvorenički logori pod srpskom upravom u Domovinskom ratu]] sbp2dfx6qfxhpq1t9tbltby62qa2bjw 0 278304 7616134 6808389 2026-10-10T16:35:07Z Philipus2 354355 /* Događaji */ 7616134 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnia-Herzegovina and Sanjak of Novibazar.JPG|thumb|250px|desno|[[Bosna i Hercegovina]] i [[Novopazarski sandžak]]]] '''Aneksijska kriza''' ili '''Bosanska kriza''' bila je politička kriza koja je trajala tijekom [[1908.]] i [[1909.]] zbog [[aneksija|aneksije]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u sastav [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[7. listopada]] [[1908.]] godine. [[Berlinski sporazum|Berlinskim sporazumom]]{{nedostaje izvor}} iz travnja 1909. ta kriza se je okončala. == Događaji == Nakon pobjede mladoturske [[revolucija|revolucije]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskom Carstvu]], [[Austro-Ugarska]] se zabrinula da bi morali vratiti BiH. S toga je 1908. odlučila te pokrajine pripojiti izravno u svoj državni sustav. Austro-Ugarska je 29. veljače 1909. postigla dogovor s Osmanlijskim Carstvom u kome se obavezala na isplatu 2,5 milijuna turskih funtâ (54 milijuna [[Austro-ugarska kruna|austro-ugarskih krunâ]]) u zlatu kao naknadu za aneksiju Bosne i Hercegovine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://wwwg.uni-klu.ac.at/kultdoku/kataloge/20/html/1831.htm |title=Izvorni dokument sporazuma o priznanju aneksije između Austro-Ugarske i Osmanlijskog Carstva |access-date=23. lipnja 2015. |archive-date=24. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130624050029/http://wwwg.uni-klu.ac.at/kultdoku/kataloge/20/html/1831.htm |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.jstor.org/stable/pdf/2212637.pdf?acceptTC=true Protocol between Austria-Hungary and Turkey. Signed February 26, 1909.], The American Journal of International Law, Vol. 3, No. 4, Supplement: Official Documents (Oct., 1909), pp. 286-289, American Society of International Law</ref> U [[Kraljevina Srbija|Srbiji]] je [[pripajanje]] izazvalo veliku zabrinutost, jer se osjećalo da [[Austrija]] time učvršćuje svoj položaj na [[Balkan]]u. Tako je ugrožavala sve nade u stvaranje buduće [[Velika Srbija|velikosrpske države]]. Slijedili su [[prosvjed]]i Srba i Muslimana. Srpski političari su prema [[velikosrpska ideologija|velikosrpskoj ideologiji]] tvrdili kako su ne samo pravoslavci nego svi katolici i muslimani koji govore štokavskim narječjom zapravo Srbi. U [[Srbija|Srbiji]] je osnovana [[Narodna obrana]] s ciljem da prikupi dragovoljce za moguće borbe. S druge su strane [[5. studenoga]] [[1908.]] [[pravaštvo|hrvatski pravaši]] osnovali [[Hrvatska narodna legija|Hrvatsku narodnu legiju]] koja se trebala suprotstaviti upadima vojnih i paravojnih postrojbi iz Srbije: [[Vojska Kraljevine Srbije|srbijanske vojske]], [[četnici|četničkih]] i [[komiti|komitskih]] odreda.<ref>[[Zlatko Hasanbegović]]: Islam i muslimani u pravaškoj ideologiji: o pokušaju gradnje "pravaške" džamije u Zagrebu 1908., u zborniku radova Pravaška misao i politika, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-6324-61-3}}, str. 93.</ref><ref name="Kaldana">Kronologija pravaštva (XI.), priredio Mladen Kaldana, [[Politički zatvorenik (novine)|Politički zatvorenik]], br.239/veljača 2012.</ref> Uz podršku Rusije i saveznika Crne Gore, Bugarske i Grčke ušla 1912. u [[Prvi balkanski rat]] u kojem je potisnuta Turska. U [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]] (1913.) Srbija je zajedno sa saveznicima porazila Bugarsku i proširila svoj teritorij na jug. U Srbiji je ova kriza izazvala jačanje nacionalizma i nacionalne solidarnosti. Ova kriza je na neko vrijeme poremetila odnose između [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i carske Rusije. Osim toga se ova kriza se smatra uvodom u [[Prvi svjetski rat]]. [[Mlada Bosna]] koja je isticala svoj tobožnji oslobodilački i jugoslavenski program i čiji su članovi su bili uvježbani i naoružani iz Srbije organizirali su [[28. lipnja]] [[1914.]] [[Sarajevski atentat]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.hic.hr/books/pavlic2/06.htm Hrvatski informativni centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100902135706/http://www.hic.hr/books/pavlic2/06.htm |date=2. rujna 2010. }} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina pod Austro-Ugarskom]] ekuze759w6cdkep1oofcbccmc9fy0dw 0 278462 7616133 7395178 2026-10-10T16:30:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616133 wikitext text/x-wiki {{infookvir vojna postrojba |naziv = Prvi zagrebački partizanski odred |slika = |opis slike = |osnovana datum = [[srpanj]] [[1941.]] (razbijen), [[18. rujna]] [[1943.]] |ukinuta datum = [[1945.]] |period = [[Drugi svjetski rat]] |država = [[Nezavisna Država Hrvatska]] |odanost = [[antifašizam]] |grana = |vrsta = [[pješaštvo]] |uloga = |specijalizacija = |veličina = odred |zapovjedna struktura = |vojarna oznaka = |sjedište = |nadimak = |zaštitnik = |geslo = ''Smrt fašizmu, sloboda narodu!'' |boje = |marš = |maskota = |obljetnica = |oprema = |oprema oznaka = |bitke = |bitke oznaka = |odlikovanja = |raspuštena = [[1945.]] |zapovjednik1 = |zapovjednik oznaka = |trenutačni zapovjednik = |trenutačni zapovjednik oznaka = |zapovjednik2 = |zapovjednik2 oznaka = |ceremonijalni zapovjednik = |ceremonijalni zapovjednik oznaka = |istaknuti zapovjednici = Stevan Došen<br>Ljuban Čolak<br>Mato Škrljan<br>Mato Ostović – Majstor<br>Jovica Mandić<br>Josip Podboj<br>Franjo Hađina<br>Zlatko Kvaternik<br>Mićo Marić |simbol raspoznavanja = |simbol raspoznavanja oznaka = |simbol raspoznavanja 2 = |simbol raspoznavanja 2 oznaka = |simbol raspoznavanja 3 = |simbol raspoznavanja 3 oznaka = |simbol raspoznavanja 4 = |simbol raspoznavanja 4 oznaka = |zrakoplov lovac = |zrakoplov bombarder = |zrakoplov ostali = |zrakoplov borbeni = |zrakoplov helikopter = |zrakoplov presretač = |zrakoplov izviđački = |zrakoplov patrolni = |zrakoplov školski = |zrakoplov transportni = }} '''Prvi zagrebački partizanski odred''', osnovan je još početkom [[Srpanj|srpnja]] [[1941.]]<ref name="zgb">{{eng oznaka}} [http://www.vojska.net/eng/world-war-2/yugoslavia/detachment/partisan/croatia/zagreb/ Zagreb partisan detachment, s portala vojska.net], pristupljeno 6. rujna 2010.</ref> kod [[Sesvete|Sesveta]], ali je ubrzo razbijen. Ponovno je oformljen [[18. rujna]] [[1943.]]<ref name="zgb"/> i od tada je djelovao pod tim imenom sve do kraja rata [[1945.]] Odred je bio prva veća [[Partizani u Hrvatskoj|partizanska]] vojna postrojba u neposrednoj blizini [[Zagreb]]a. == Povijest jedinice == === Prvi odred iz šume Divjača (lipanj – kolovoz 1941.) === Zagrebački partizanski odred osnovala je jedna mala skupina od svega dvadesetak uvjerenih [[Komunizam|komunista]] i [[Antifašizam|antifašista]], koji su svi odreda bili [[Hrvati]], na imanju Slavka Gmanjića između Sesveta i [[Dubrava (Zagreb)|Dubrave]]<!--u Zagrebu-->. Komandir odreda bio je Silvije Pelcl (metalski radnik, član jednog rajonskog komiteta partije), a politički [[komesar]] Antun Dobrila, također znan pod imenima Vivere i Pepo (srednjoškolac, [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|skojevac]]). Borci ovog prvog odreda bili su: [[Zvonimir Komarica]] (bjegunac iz zatvora Kerestinac), Andrija Čorković (učitelj), [[Petar Biškup Veno]] (soboslikar), Ivan Kuzmijak (zidar), Branko Špalj (student veterine), Đuro Mirković (soboslikar), Branko Švagalj (đak srednje tehničke škole), Joža Fistrić (soboslikarski šegrt), Zvonko Furst (đak srednje tehničke škole) i Marijan Grozaj (đak srednje tehničke škole), Joža ? (postolarski šegrt, skojevac) i Rudi ? (avijatičar, skojevac).{{fusg|1}}<ref name="zagreb">[http://sites.google.com/site/zagrebsebori/partizanskejedinice Partizanske jedinice, sa portala zagreb se bori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921062422/https://sites.google.com/site/zagrebsebori/partizanskejedinice |date=21. rujna 2016. }}, pristupljeno 6. rujna 2010.</ref> Cilj odreda je bio vršiti napade na manje neprijateljske vojne i policijske oružane postrojbe i diverzije na komunikacijama i drugim objektima koji su služili [[Ustaše|ustašama]] i [[Treći Reich|Nijemcima]]. No, i prije nego što je odred uspio poduzeti bilo kakvu akciju, primjećeno je njegovo kretanje i uvježbavanje u šumi Divljača. Jednu desetinu odreda je opkolila i napala skupina [[Oružništvo (NDH)|oružnika]] [[19. kolovoza]] [[1941.]] godine. Nakon okršaja od pola sata, jedan oružnik je poginuo (Mile Novaković), a jedan je ranjen. Oružnici su se razbježali, ali i borci odreda su se povukli iz šume, svatko na svoju stranu. Jedan dio vratio se u Zagreb i ponovno latio ilegalnih aktivnosti, drugi su se prebacili u [[Žumberak]] i na [[Bilogora|Bilogoru]] u tamošnje partizane. Tadašnji veliki župan za Župu prigorje dr. Marko Lemešić raspisao je [[20. kolovoza]] [[1941.]] godine tjeralicu „s nagradom od 10.000 [[Kuna (NDH)|kuna]] za svaku glavu ove četničko-komunističke bande.” Time je okončana prva faza Zagrebačkog partizanskog odreda.<ref name="zagreb"/> === Zagrebački partizanski odred (rujan 1943.) === Nakon prvog, neuspjelog pokušaja, okolica Zagreba ostala je prividno mirna sve do rujna [[1943.]] godine, kada je Zagrebačka partijska organizacija odlučila na svojoj sjednici održanoj [[13. rujna]] [[1943.]] da se ponovno treba u neposrednoj okolici Zagreba ([[Prigorje]], [[Stubica]]) osnovati novi Zagrebački partizanski odred. Na osnovi te odluke, [[18. rujna]] [[1943.]] u selu [[Preseka]] osnovan je 2. [[Bojna|bataljon]], a 19. rujna i 1. bataljon (Zagorski bataljon) u selu [[Hrušćica]]. Prigorska partizanska četa bila je isprva izuzeta iz odreda i djelovala je samostalno, no i ona je početkom listopada [[1943.]] pridružena Odredu i postala je njegov 3. bataljon.<ref name="zgb"/> U trenutku svojeg osnutka, Zagrebački partizanski odred imao je 272 boraca (od toga 6 žena), 159 pušaka, 8 puškomitraljeza i 7950 metaka. Odred je zapravo imao čak 500 boraca, ali je stvarni broj tajio kako ne bi morao dio svojih boraca premjestiti u druge jedinice. Višim su štabovima službeno tvrdili da imaju samo 150 boraca.<ref name="zgb"/> Drugi i Treći bataljon, svaki s oko 200 boraca, su [[15. prosinca]] [[1943.]] izuzeti iz Odreda i ušli u sastav novoutemeljene [[Brigada Matija Gubec|Brigade Matija Gubec]]. Odred je ponovno osnovao svoj 2. bataljon, polovicom siječnja [[1944.]], a 3. bataljon tek [[20. rujna]] [[1944.]] No već [[28. rujna]] [[1944.]], cijeli 2. bataljon pridružio se [[Prva Zagorska brigada|Prvoj Zagorskoj brigadi]], a 3. bataljon postao je tako 2. bataljon, na kraju se i on sa svojih 220 boraca, [[15. studenoga]] [[1944.]], pridružio Prvoj Zagorskoj brigadi.<ref name="zgb"/> Tako je [[28. studenoga]] [[1944.]] Prvi zagrebački odred imao samo jedan bataljon sa 150 boraca podijeljenih u tri čete, svaka po 40 boraca. === Borbe Zagrebačkog partizanskog odreda === Aktivnost Zagrebačkog partizanskog odreda isprva se svodila na postavljanje zasjeda, i diverzija na sjeveroistočnim prilazima Zagreba, naročito često napadali su komunikaciju Zagreb – [[Zelina]]. Od [[3. studenoga|3.]] do [[16. studenoga]] [[1943.]] porušeno je oko 100 m željezničke pruge, na sektoru [[Dugo Selo]] – [[Sesvetski Kraljevec|Kraljevec]], oko 1000 m na sektoru Dugo Selo – [[Prečec]] i oko 600 m na sektoru Dugo Selo – [[Vrbovec]].<ref name="zbornik">Zbornik ''Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi'' (Zagrebački odred), Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb 1959., str. 174.-175.</ref> Odred je tijesno surađivao sa susjednim [[Prvi zagorski partizanski odred|Prvim zagorskim partizanskim odredom]] s kojim je dijelio teritorij [[Medvednica|Zagrebačke gore]] i borce. Zagorski bataljon (1. bataljon) odreda – zapravo se cijelo vrijeme borio u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom Zagorju]] u kotarima Stubica i Zelina.<ref name="zbornik"/> Odred je [[8. studenoga]] [[1943.]] napao [[Komin (Sveti Ivan Zelina)|Komin]], ali je ustaška posada odbila napad. Nakon toga odred je porušio tri mosta na cesti Zagreb – [[Varaždin]], i porušio rudnik Poljanica kod [[Zlatar]]a.<ref name="zbornik"/> U studenome [[1944.]] jedna četa Zagrebačkog odreda postavila je zasjedu na cesti [[Donja Stubica|Stubica]] – Zagreb kod sela [[Ivanec Bistranski|Ivanca]], blizu [[Podsused – Vrapče|Podsuseda]]. U zasjedu su ušla 3 kamiona [[Ustaška vojnica|ustaša]] iz pravca [[Donja Stubica|Donje Stubice]]. Nakon kratke borbe ustaše su se razbježali i povukli u pravcu [[Zaprešić]]a, a kamioni zaplijenjeni.<ref name="slobodna">[http://www.slobodnajugoslavija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=69:u-zagorju-neprijatelj-nema-mira&catid=16:bitke-nor-a&Itemid=30 U Zagorju neprijatelj nema mira, sa portala slobodna jugoslavija.org] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 7. rujna 2010.</ref> U prosincu [[1944.]], kod [[Krušljevo Selo|Krušljevog sela]] u [[Oroslavje|Oroslavju]], jedan je vod Zagrebačkog odreda postavio zasjedu na kolonu neprijatelja. Tom prilikom ubijen je jedan [[Wehrmacht|njemački]] [[general]], a jedan [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranski]] [[general]] je ranjen.<ref name="slobodna"/> Krajem [[1943.]] partizanski pokret u sjeverozapadnoj Hrvatskoj se već uveliko razmahao i ojačao tako da je [[19. siječnja]] [[1944.]] osnovan je [[Deseti zagrebački korpus NOVJ-a|Deseti zagrebački korpus NOVH-a]], pod zapovjedništvom Vlade Matetića ([[komesar]] [[Ivan Šibl]]). U sastav tog [[korpus]]a ušao je i Zagrebački partizanski odred, korpus je pri osnutku imao oko 6 tisuća naoružanih boraca. Do kraja rata taj se broj popeo na preko 10 tisuća boraca. Partizani su uspjeli kontrolirati velik dio teritorija zagrebačke okolice. U razdoblju od [[1943.]] do [[1944.]] povremeno su uspjevali zauzeti i držati pod svojom kontrolom više [[kotar]]skih i općinskih središta: [[Koprivnica]], [[Čazma]], [[Zlatar]], [[Ivanec]], [[Ludbreg]], [[Novi Marof]], [[Đurđevac]], [[Varaždinske Toplice]] i druga manja mjesta. === Zapovjedna struktura Zagrebačkog partizanskog odreda === ''Komandiri Odreda:'' * Stevan Došen (18. rujna 1943. – 10. prosinca 1943.) * Ljuban Čolak (10. prosinca 1943. – 7. ožujka 1944.) * Mato Škrljan (7. ožujka 1944. – 20. svibnja 1944.) * Mato Ostović – Majstor (20. svibnja 1944. – 15. lipnja 1944.) * Jovica Mandić (15. lipnja 1944. – 22. rujna 1944.) * Josip Podboj (22. rujna 1944. – 13. listopada 1944.) * Franjo Hađina (14. listopada 1944. – 25. prosinca 1944.) * Zlatko Kvaternik (25. prosinca 1944. – 19. siječnja 1945.) * Mićo Marić (19. siječnja 1945. – 9. svibnja 1945.) Pomoćnici komandira Odreda: * Mijo Cvetković – Šmajser (18. rujna 1943. – 10. prosinca 1943.) * Stjepan Bobinec – Šumski (25. studenoga 1943. – 1. veljače 1944.) * Josip Podboj (1. veljače 1944. – 10 ožujka 1944.) * Mato Ostović – Majstor (10. ožujka 1944. – 1. svibnja 1944.) * Josip Podboj (20. svibnja 1944. – 22. rujna 1944.) ''Politički komesari Odreda:'' * Milan Kuren – Gubec (18. rujna 1943. – 31. ožujka 1944.) * Stjepan Šelendić (31. ožujka 1944. – 20. studenoga 1943.) * Vjekoslav Pavlinić (20. studenog 1944. – 20. siječnja 1945.) * Josip Knezević (1. siječnja 1945. – 20. siječnja 1945.) ''Pomoćnici političkih komesara Odreda: '' * Mirko Herak – Gorski (18. rujna 1943. – 20. prosinca 1943.) * Vjekoslav Pavlinić (15. prosinca 1943. – 20. studenoga 1943.) ''Komandir za informiranje:'' * Josip Benc – Moser (18. rujna 1943. – 30. listopada 1943.) * Milan Horvat (30. listopada 1943. – 15. prosinca 1943.) ''Obavještajac Odreda:'' * Živko Grgurić – Čedo (18. rujna 1943. – 15. prosinca 1943.) ''Intendant Odreda:'' * Vilko Šafar (18. rujna 1943. – 15. svibnja 1944.) ''Liječnik Odreda:'' * [[Jakov Sirotković]] (18. rujna 1943. – 1. kolovoza 1944.) ''Komandir štaba Odreda:'' * Zdravko Fantov (18. rujna 1943. – 10. prosinca 1944.) ''Sekretar SKOJ-a Odreda:'' * Gašpar Jurina (1. studenoga 1943. – 1. svibnja 1944.) == Vidi još == * [[Prvi zagorski partizanski odred]] * [[popis postrojba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske]] == Bilješke == #{{fusd|1}}{{citat2|Po Anti Dobrili-Pepo "krajem lipnja ili početkom srpnja 1941. u šumi Divjača kraj Sesveta formiran je jedan od prvih partizanskih odreda u sjevernoj Hrvatskoj, poznat pod imenom Prvi zagrebački partizanski odred Silvestar Pelci". U osobnom pismu kojeg sam 6. veljače 1988. dobio od Ante Dobrile stoji da je "Zagrebački odred formiran 15. lipnja 1941.", ali ne daje nekih konkretnih povijesnih dokaza za takvo stajalište, nego iznosi svoja sjećanja. Poznato je da je Zagrebački NOP odred osnovan tek 13. veljače 1943. na Zagrebačkoj gori.}}<ref name="Anić">[[Nikola Anić]], ''Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945.'', Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-7254-00-3}}, str. 34.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * ''Zagrebački partizanski odred'', Spektar, Zagreb, 1972. * Ahmetović, Lutvo. ''Zagreb u ustanku i revoluciji'', Zagreb, 1966. * Zbornik ''Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi'', Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb, 1959. [[Kategorija:Zagreb u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Odredi NOVJ-a]] caepf3cfrzrqnmuuw5v2zn7zi0hyhpi 0 279676 7616331 7588780 2026-10-10T22:36:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616331 wikitext text/x-wiki {{Infookvir kršćanski čelnici | vrsta = biskup | počasni-prefiks = Njegova preuzvišenost | ime = Đuro Koška | počasni-sufiks = | naslov = [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački]] pomoćni biskup | image = Djuro Koksa.jpg | image_size = 220px | alt = | opis = | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik= | crkva = [[Katolička Crkva]] | nadbiskupija = | pokrajina = | metropolija = [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačka]] | biskupija = | stolica = | imenovan = | početak_službe = | kraj_službe = | ukinuto = | prethodnik = | nasljednik = | nasuprot = | druge_službe = | ređenje = [[26. studenog]] [[1947.]] | zareditelj = | posvećenje = [[23. srpnja]] [[1978.]] | posvetitelj = | kardinal = | kreirao = | rang = <!---------- Osobni detalji ----------> | datum_rođenja = [[17. svibnja]] [[1922.]] | mjesto_rođenja = [[Molve]] | datum_smrti = [[26. studenog]] [[1998.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | pokopan = | koordinate_groba = | nacionalnost = [[Hrvat]] | vjera = [[Katolička Crkva|katolik]] | rezidencija = | roditelji = | prethodna_služba = | obrazovanje = doktor teologije | alma_mater = [[Papinsko sveučilište Gregoriana]] | moto = | potpis = | potpis_alt = | grb = | grb_alt = }} [[Datoteka:Zbirka Kokša.jpg|mini|[[Plakat]] [[izložba|izložbe]] Zbirke Kokša u [[Klovićevi dvori|Klovićevim dvorima]].]] '''Đuro Kokša''' ([[Molve]], [[17. svibnja]] [[1922.]] – [[Zagreb]], [[26. studenog]] [[1998.]]) bio je pomoćni zagrebački [[biskup]], [[pisac]] i kolekcionar umjetnina. ==Životopis== Rodio se u obitelji Petra i Marije r. Kolar, [[17. svibnja]] 1922. godine u Molvama. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. Zatim je dvije godine pohađao humanističku gimnaziju u Zagrebu. Nakon toga prelazi u Dječačko sjemenište u Zagrebu na Šalati. Filozofsko-teološki studij započeo je [[1941.]] godine u [[Zagreb]]u.{{sfn|Bogdan|1998|p=424}} Studij je nastavio u Rimu na Papinskom sveučilištu Gregoriani te je boravio u zavodu Germanicum-Hungaricum. U Rimu je tako boravio od [[23. prosinca]] 1942. sve do [[8. veljače]] 1980. godine. Zaređen je za svećenika u [[Rim]]u [[26. studenog]] 1947. godine. Mladu misu proslavio je u crkvi sv. Jeronima.{{sfn|Bogdan|1998|p=425}} Godinu dana nakon svećeničkoga ređenja, primljen je [[10. srpnja]] 1948. godine u zavod sv. Jeronima. Godine [[1951.]] za svoju radnju i ispite za magistarski stupanj iz crkvene povijesti dobio je zlatnu medalju Sveučilišta. Dana [[15. siječnja]] 1952. obranio je doktorat iz teologije temom „Die Lehre der Scholastiker des XVI und XVII Jahrhunderts von der Gnade und dem Verdienst der Alttestamentlichen Gerechten”. Iako je postigao doktorat iz teologije i licencijat iz filozofije, nastavlja sa studijem povijesti. Kasnije postiže i licencijat iz kanonskog prava.{{sfn|Bogdan|1998|p=425}} Uz pastoralno djelovanje pri crkvi sv. Jeronima službovao je kao kapelan kod obitelji Ruspoli. Nakon smrti rektor Zavoda Juraja Megjereca imenovan je [[11. rujna]] [[1957.]] vicerektorom Zavoda. Dana [[15. rujna]] 1959., postao je rektor Zavoda. Na toj službi ostaje do [[8. veljače]] 1980. godine. Papa [[Pavao VI.]] imenovao ga je [[20. travnja]] 1978. naslovnim biskupom Grumenta te pomoćnim zagrebačkim biskupom. Posvećen je za biskupa u zagrebačkoj katedrali [[23. srpnja]] [[1978.]] godine. Nastavio je upravljati Zavodom do [[8. veljače]] 1980. godine. Nakon toga je upravu Zavodom predao Ratku Periću.{{sfn|Bogdan|1998|p=426}} Papa [[Ivan Pavao II.]] prihvatio je [[2. ožujka]] 1998. njegovu zamolbu za umirovljenjem. Posljednje mjesece života živio je u svom domu u Zagrebu. Tu je preminuo [[26. studenog]] [[1998.]] godine.{{sfn|Bogdan|1998|p=426}} Od 1980. bio je glavni namjesnik zagrebačkog nadbiskupa [[Franjo Kuharić|Franje Kuharića]], a od 1985. i njegov savjetnik. Godine 1984. ustoličen je za [[kanonik]]a, a 1987. za velikog predstojnika [[Kaptol zagrebački|Prvostolnoga kaptola zagrebačkog]]. Od 1985. predsjednik je novoutemeljenog Vijeća za ekumenizam i dijalog [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]], a obavljao je i mnoge druge dužnosti u Zagrebačkoj nadbiskupiji te u [[Biskupska konferencija Jugoslavije|Biskupskoj konferenciji Jugoslavije]] i [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatskoj biskupskoj konferenciji]]. Jedno vrijeme predavao je na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkome bogoslovnom fakultetu]] u Zagrebu.{{ni}} Kao veliki ljubitelj [[umjetnost]]i, sakupio je veliku kolekciju umjetnina, čije dijelove je i izložio na nekoliko izložbi. Bio je prvi pokrovitelj [[Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić"|Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić"]]. Također je bio član [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja"]], sa zmajskim imenom Zmaj od Krbuljina, prema brijegu u Molvama na kojem se nalazi [[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Molvama|župna crkva]]. Pokopan je na [[Mirogoj]]u, u arkadi Prvostolnoga kaptola.{{ni}} == Spomen == * Zagrebačka galerija [[Klovićevi dvori]] održava od [[13. prosinca]] [[2022.]] do [[12. ožujka]] [[2023.]] [[izložba|izložbu]] umjetnina iz Umjetničke zbirke Đure Kokše ''Pečat vjere, trag umjetnosti''.<ref>[https://gkd.hr/2022/11/24/izlozba-pecat-vjere-trag-umjetnosti-umjetnicka-zbirka-biskupa-dure-kokse/Izložba Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše – Pečat vjere, trag umjetnosti [13. prosinac 2022. – 12. ožujak 2023.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''gkd.hr''. [[Klovićevi dvori|JU Galerija Klovićevi dvori]]. Objavljeno 24. studenoga 2022.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Bogdan |first=Jure |date=1998 |title=Mons. Đuro Kokša - in memoriam |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/78680 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=33 |number=4 |pages=424–430}} ==Vanjske poveznice== ;Mrežna mjesta * [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9702 Kokša, Đuro] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220808023446/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9702 |date=8. kolovoza 2022. }}, ''[[Hrvatski biografski leksikon]]'' {{Zagrebački biskupi}} {{GLAVNIRASPORED:Kokša, Đuro}} [[Kategorija:Životopisi, Molve]] [[Kategorija:Zagrebački pomoćni biskupi]] [[Kategorija:Hrvatski biskupi]] [[Kategorija:Hrvatski crkveni povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog sveučilišta Gregoriana]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] 0sgrgl7vbz55fs6nfv29xu5i0n27jsw 0 280286 7616343 7615726 2026-10-10T22:52:57Z Amon16 121913 Proširen članak dodatnim izvorima o skrbi, udomljavanju, premještajima tijekom 1943., evidencijama i javnom sjećanju. 7616343 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Sabirni logor Jastrebarsko | podzaglavlje = Jastrebarsko i Donja Reka, 1942. | bodystil = width:23em; | paramstil = width:37%; | zaglavljestil = background:#e5e5e5; | slika = [[Datoteka:Djeca sa Kozare u logoru Jastrebarsko.jpg|300px|alt=Skupina male djece uz drvenu zgradu.]] | opis = Djeca s Kozare u Jastrebarskom 1942. | slika2 = {{Lokacijska karta|NDH|label=Jastrebarsko|lat=45.672|long=15.651|width=300|float=center|alt=Položaj Jastrebarskog na karti NDH|caption=}} | opis2 = Položaj Jastrebarskog u NDH | zaglavlje1 = Dječja ustanova iz 1942. | param2 = Država | vrijednost2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|23px|border|alt=Zastava NDH]] [[Nezavisna Država Hrvatska]] | param3 = Mjesto | vrijednost3 = [[Jastrebarsko]] i [[Donja Reka]]<br />(danas [[Hrvatska]]) | param4 = Smještaj djece | vrijednost4 = srpanj – jesen 1942.; bolnica je nastavila raditi (vidi [[#Raspuštanje i nastavak zbrinjavanja|tekst]])<ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lukic1980" details="str. 281." /> | param5 = Lokacije | vrijednost5 = dvorac Erdödy, franjevački samostan i bivši talijanski vojni objekti<ref name="jusp1" /> | param6 = Upraviteljica | vrijednost6 = Pulherija Barta<ref name="Diana2002" details="str. 76, urednička bilješka 65." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /> | zaglavlje7 = Djeca i stradanje | param8 = Ukupno primljeno | vrijednost8 = 3336, pretežno srpske djece<ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /> | param9 = Broj umrlih | vrijednost9 = 449 prema podatcima koje prenosi Barić; druge procjene u literaturi (vidi [[#Bolesti i broj umrle djece|tekst]])<ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /><ref name="Lukic1980" details="str. 280–281, bilješka 63." /> | param10 = Partizanska akcija | vrijednost10 = 26. kolovoza 1942.; odveden dio djece<ref name="pportal3" /> }} '''Sabirni logor Jastrebarsko''', u literaturi nazivan i '''dječjim logorom''', '''dječjim domom''' ili '''Prihvatilištem za djecu izbjeglica''', obuhvaćao je nekoliko objekata u [[Jastrebarsko|Jastrebarskom]] i obližnjoj [[Donja Reka|Donjoj Reci]] u koje su od srpnja 1942. dopremana pretežno [[Srbi|srpska]] djeca iz ustaških logora. Bila su odvojena od obitelji tijekom progona i vojnih operacija u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH), osobito na [[Kozara|Kozari]]. Za smještaj su služili [[Dvorac Erdődy u Jastrebarskom|dvorac Erdődy]], [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jastrebarskom|franjevački samostan]], nekadašnje talijanske barake i ciglana u Reci.<ref name="jusp1" /><ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /> U Jastrebarskom je prethodno, od srpnja do jeseni 1941., djelovao sabirni i tranzitni logor, iz kojega su zatočenici premještani u druge logore NDH.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90." /> Djeca su stizala izgladnjela i bolesna, a nepripremljen smještaj i nedostatak osnovnih potrepština dodatno su otežavali skrb. U njihovu liječenju i zbrinjavanju sudjelovali su liječnici, redovnice, odgojiteljice, djelatnici [[Crveni križ|Crvenoga križa]] i stanovnici okolnih mjesta, uz akciju [[Diana Budisavljević|Diane Budisavljević]] i rad [[Kamilo Brössler|Kamila Breslera]].<ref name="Lengel1976" details="str. 894–895." /><ref name="Adeli2004" details="str. 179–180." /> Prema podatcima koje navode Zdravko Dizdar i Nikica Barić, u Jastrebarsko i Reku primljeno je 3336 djece, od kojih je 449 umrlo. U literaturi postoje i drukčiji podatci o ukupnom broju djece i broju umrlih.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lukic1980" details="str. 280–281, bilješka 63." /> U partizanskoj akciji 26. kolovoza 1942. odveden je dio djece, među kojima su neka pronašla članove svojih obitelji. Druga su djeca smještana u obitelji i preko [[Caritas]]a. Masovni smještaj u Jastrebarskom i Reci prestao je u jesen 1942., ali bolnica je nastavila raditi i poslije toga.<ref name="Baric2016" details="str. 96 i 102." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /> Udomljavanje i premještaji pojedinih skupina djece nastavljeni su tijekom 1943.<ref name="Diana2002" details="str. 120–121, 127 i 132–134, zapisi od 8. veljače, 7. svibnja te 16. lipnja i 6., 13.–15. srpnja 1943.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /> O karakteru ustanove i ulozi pojedinih sudionika spašavanja postoje različita historiografska tumačenja: dio literature obrađuje je kao logor, dok je drugi autori razlikuju od logora u Sisku i Gornjoj Rijeci te naglašavaju njezinu ulogu u liječenju i zbrinjavanju djece.<ref name="Korb2018" details="str. 65–66." /><ref name="pportal3" /> == Povijesni kontekst == NDH je proglašena 10. travnja 1941., tijekom napada [[Sile Osovine|sila Osovine]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. [[Ustaše|Ustaški režim]] na čelu s [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]] ovisio je o Njemačkoj i Italiji. Uspostavio je jednostranačku diktaturu, provodio progone i masovne likvidacije Srba te rasnim zakonskim odredbama isključio Židove i Rome iz građanskog života. Zatočenje, deportacije i ubijanje progonjenih skupina provodili su se i u mreži koncentracijskih logora. Protivnici režima bili su progonjeni i neovisno o svojoj nacionalnoj pripadnosti.<ref name="ndh5" /> Velika njemačka operacija protiv partizanskih snaga na Kozari i Prosari provedena je u lipnju i srpnju 1942., uz znatno sudjelovanje domobranskih i ustaških postrojbi. Pogodila je velik broj civila, pretežno Srba. Dio zarobljenog stanovništva odveden je u logore ili na rad u Njemačku, pri čemu su razdvajane obitelji. Djeca su potom prebacivana u više ustanova, među njima Jastrebarsko i Reku. Podatci o transportima i zbrinjavanju djece nisu usklađeni.<ref name="Baric2016" details="str. 53, 62–64 i 95–96." /> == Logor iz 1941. godine == Prije dolaska djece 1942. u Jastrebarskom je postojao sabirni i tranzitni logor pod upravom [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]]. Otvoren je u srpnju 1941., u gospodarskim zgradama i podrumima dvorca Erdödy. U njega su dopremani zatočenici iz Gospića, [[Sabirni logor Jadovno|Jadovna]] i logora na [[Pag]]u, u vrijeme napuštanja toga logorskog sustava i ponovnoga širenja talijanske vojne kontrole.<ref name="Vojak2026" /><ref name="Korb2018" details="str. 65." /> Zdravko Dizdar procjenjuje da je ondje bilo zatočeno između 2500 i 3000 ljudi, među njima oko 1500 Židova, zatim Srbi, Hrvati i drugi. Od početka rujna zatočenici su premještani ponajprije u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staru Gradišku]], a raspuštanje logora smješta u rujan ili listopad 1941.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90." /> Među odredištima bili su i [[Sabirni logor Danica|Danica]], Kruščica i [[Logor Lobor|Loborgrad]]. Židovske i srpske žene i djeca upućivani su u Kruščicu kraj Travnika, a odatle u Loborgrad u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]]. Muški židovski i srpski zatočenici slani su preko željezničke postaje u Jasenovcu u logor [[Krapje]], prvi logor novoga jasenovačkog kompleksa.<ref name="Koljanin2015" details="str. 333; prikaz premještaja iz 1941." /> Vojak navodi da su zatočenici u ovoj ranijoj ustanovi mogli primati pakete i dopisivati se s obiteljima te da nije bilo prisilnoga rada i sustavnog mučenja, iako je bilo moguće samovoljno nasilje stražara. Prema svjedočanstvima koja prenosi, među zatočenicima su bili i Romi, čiji identitet i kasnija sudbina nisu utvrđeni.<ref name="Vojak2026" /> Dizdar procjenjuje da je više od 2000 zatočenika iz jastrebarskoga logora iz 1941. poslije stradalo u drugim logorima, zatvorima i na stratištima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90." /> Zatočenik Đuro Medić u iskazu Nedićevoj komisiji za izbjeglice i preseljenike u Beogradu od 11. travnja 1942. opisao je i prehranu u jastrebarskom logoru. Prema njegovu iskazu, logorska uprava nije osiguravala dovoljno hrane, pa su židovski zatočenici koji su primali pakete od kuće dijelili namirnice sa srpskim i hrvatskim zatočenicima koji takve pošiljke nisu dobivali.<ref name="Adeli2004" details="str. 107 i 115, bilješka 48; Medićev iskaz od 11. travnja 1942. prenesen prema Adeli." /> == Početak akcije spašavanja == Vijesti o djeci u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staroj Gradiški]] dospjele su do humanitarnih djelatnika u Zagrebu. [[Diana Budisavljević]], koja je već pomagala zatočenim srpskim ženama i djeci, povezala se s pedagogom i socijalnim djelatnikom [[Kamilo Brössler|Kamilom Breslerom]] (Brösslerom). Bresler je od 10. lipnja 1941. bio nadstojnik Odsjeka brige za obitelj i djecu u državnoj socijalnoj upravi.<ref name="LecekDugac2014" details="str. 146, osobito bilješke 59–60." /> Zauzimali su se kod vlasti NDH, uključivali predstavnike Crvenoga križa, a Diana je kontaktirala i s njemačkim vojnim predstavnicima. Njemački su predstavnici 7. srpnja 1942. Diani prenijeli da je [[Eugen Dido Kvaternik]], ravnatelj Ravnateljstva za javni red i sigurnost i zapovjednik Ustaške nadzorne službe, odobrio preuzimanje djece iz sabirnih logora. [[Ante Pavelić]] je 10. srpnja njemačkom poslaniku [[Siegfried Kasche|Siegfriedu Kascheu]] izjavio da će djeca s Kozare biti smještena u bivše talijanske barake u Jastrebarskom, zdravstveno zbrinuta i zatim preuzeta na planski odgoj.<ref name="Baric2016" details="str. 98, bilješke 179–180; obavijest od 7. srpnja prema Dianinu dnevniku, Pavelićeva izjava prema njemačkom izvještaju." /> Nakon dobivanja dopuštenja organizirano je odvođenje djece u Zagreb i Jastrebarsko, gdje je Bresler nastojao osigurati smještaj i njegu.<ref name="Adeli2004" details="str. 179–180." /> [[Datoteka:Diana Budisavljević.jpg|thumb|upright=0.75|alt=Portret Diane Budisavljević.|[[Diana Budisavljević]], organizatorica akcije pomoći zatočenoj djeci i njihovim obiteljima.]] Preuzimanje djece nije značilo da su prostorije za njihov prihvat već bile pripremljene. U zapisu od 11. srpnja 1942., nakon dolaska prvoga transporta u Zagreb, Diana Budisavljević opisala je teškoće u osiguravanju smještaja, svoj doživljaj odnosa vlasti prema akciji te pomoć Breslera i liječnika. U dnevniku je zapisala: <blockquote>U transportu je bilo 700 djece. Neobično teško je bilo osigurati smještaj za djecu. Različiti moji razgovori u Ministarstvu zdravlja i kod nadbiskupa bili su svi bez rezultata. Veća zgrada koja bi poslužila kao karantena nije stavljena na raspolaganje. Neka si pomognemo kako znamo ili neka djecu ostavimo u logoru. Dozvola za dovođenje djece bila je tako nevoljko dana. Ustaše nisu stvarno željele da se djeca spase. I ministar udružbe je nevoljko dao odobrenje za smještaj i brigu za djecu, uz usmenu preporuku da se dovede što je moguće više nepoznate djece, koja će se onda odgajati u ustaškom duhu. Ni od kuda pomoći, tako da je problem smještaja bio isključivo prepušten prof. Bresleru koji je učinio čuda. Nedavno je bio napušten jedan veliki talijanski logor u Jastrebarskom. Štale još nisu bile porušene. Te su štale sad na brzinu, s ono malo sredstava s kojima se raspolagalo, koliko je bilo moguće uređene. U starom dvorcu su prof. Dragišić i njegova supruga s mnogo samoodricanja uredili bolnicu. Tu je sad smješten veliki broj djece. Mnoga za koju je već bilo prekasno, ali veliki broj je bilo moguće spasiti od sigurne smrti koja ih je čekala u logoru.<ref name="Diana2002" details="str. 75–76, zapis od 11. srpnja 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /></blockquote> {{#tag:ref|Diana u ovom zapisu navodi 700 djece u transportu, dok Dizdar za polazak prvoga transporta iz Stare Gradiške navodi 650. Broj u citatu zadržan je prema dnevniku; Dizdarovi podatci o transportu prikazani su u odjeljku »Prvi i kasniji transporti«.<ref name="Diana2002" details="str. 75–76, zapis od 11. srpnja 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 101." />|group=bilješka}} Bresler je prilagođavao dvorac za smještaj djece i uređivao karantenu u franjevačkom samostanu. Zagrebački Caritas poslao je sestre sv. Vinka na njegu djece, a njegova je komisija istraživala optužbe protiv upraviteljice Pulherije zbog postupanja prema djeci.<ref name="grunfelder9" /> == Uspostava i uprava == [[Datoteka:Z-1574 Dvorac Erdödy, Jastrebarsko 1.jpg|thumb|right|upright=1.15|alt=Pogled na pročelje i kule dvorca Erdödy u Jastrebarskom.|Dvorac Erdödy u Jastrebarskom, jedna od zgrada u kojima su bila smještena djeca; fotografija iz 2017. godine.]] === Uprava i nadležnosti === Dvorac Erdödy i prije rata služio je kao dječji dom kojim su upravljale časne sestre. U ljeto 1942. postojeći su prostori prilagođavani prihvatu novih skupina djece, a smještaj se širio na samostan, barake i obližnju Reku.<ref name="Fumic2011" details="str. 55." /><ref name="Lengel1976" details="str. 894." /> Ustanovom je upravljala Pulherija Barta,<ref name="Diana2002" details="str. 76, urednička bilješka 65." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /> dok je sestra Gaudencija vodila gospodarstvo. U njezi su uz redovnice sudjelovali liječnici, odgojiteljice i drugi pomagači.<ref name="forum8" /> U dopisu Ministarstvu zdravstva od 1. kolovoza 1942. ministar udružbe [[Lovro Sušić]] naveo je da je prihvatilište uređeno suradnjom dvaju ministarstava, prema Pavelićevu nalogu i odluci ministarskog vijeća. Budući da je Jastrebarsko već bilo popunjeno, zatražio je zdravstveno osoblje i za novo prihvatilište u [[Koncentracijski logor Sisak|Sisku]].<ref name="Matausic2022Dokumenti" details="str. 232–233, dokument 2." /> Alexander Korb dječju ustanovu u svojem pregledu smješta u jasenovački logorski sustav pod nadzorom [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Maksa Luburića]].<ref name="Korb2018" details="str. 65–66." /> === Objekti i njihova namjena === Smještaj je bio raspoređen na nekoliko lokacija u Jastrebarskom te u Reci, oko tri kilometra dalje. Objekti su imali različite namjene, od bolnice i karantene do baraka za zdraviju djecu. Donju Reku ne treba zamijeniti s [[Koncentracijski logor Gornja Rijeka|Gornjom Rijekom]] kraj Križevaca, iz koje su u kolovozu dopremani bolesni dječaci.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> Korištenje nekadašnjih talijanskih baraka ovisilo je i o dogovoru s talijanskim vojnim vlastima. Kada su talijanski predstavnici došli s namjerom da ih rastave i odnesu drvenu građu, Ministarstvo vanjskih poslova NDH 18. srpnja zatražilo je od Višeg zapovjedništva »Slovenija-Dalmacija« u Sušaku da ostanu na raspolaganju za smještaj djece. Talijanska je strana pristala prepustiti barake mjesnim hrvatskim vlastima.<ref name="Baric2016" details="str. 99, bilješka 185." /> Dizdar procjenjuje da su jastrebarski objekti mogli primiti oko tisuću djece. Navodi da je taj kapacitet bio premašen već dolaskom prvih triju transporta, zbog čega su za nove skupine tražene dodatne prostorije u Reci.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> {| class="wikitable" |+ Prostori za smještaj djece 1942. ! scope="col" | Objekt !! scope="col" | Namjena i raspored |- ! scope="row" | Dvorac Erdödy u Jastrebarskom | Bolnica za teško bolesnu djecu, kapaciteta oko 300 djece; bolnički je smještaj nastavljen i nakon raspuštanja logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /> |- ! scope="row" | Bivše talijanske vojne barake u Jastrebarskom | Smještaj zdravije i snažnije djece. U jednoj baraci uz dvorac bilo je 250 djevojčica, a u trima uz franjevački samostan oko 600 dječaka. Barake su prije toga služile kao staje i konjušnice.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> |- ! scope="row" | Franjevački samostan | Karantena, u koju su sredinom kolovoza smješteni dječaci oboljeli od tifusa, dopremljeni iz Gornje Rijeke. Karantena je osnovana 15. kolovoza.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Lengel1976" details="str. 894, bilješka 48." /> |- ! scope="row" | Reka, približno tri kilometra od Jastrebarskog | Dodatni smještaj u napuštenim talijanskim barakama, bivšim konjušnicama i ciglani. Ondje je bilo smješteno više od 2000 djece. Reka je imala zajedničku upravu s jastrebarskim objektima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /> |} Dizdar otvaranje odjela u Reci datira 31. srpnja, dok Diana Budisavljević djecu ondje opisuje već u dnevničkom zapisu od 27. srpnja. Različiti navodi o početku smještaja prikazani su i u kronologiji.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 27. srpnja 1942." /> == Rad ustanove i život djece == === Prvi i kasniji transporti === Prvi transport iz Stare Gradiške krenuo je sa 650 djece. Prema Dizdarovu prikazu, sedamnaestero je umrlo na putu, tridesetero pri prihvatu u Zagrebu, a trideset i sedmero teško bolesne djece izdvojene iz transporta umrlo je u zagrebačkim bolnicama.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> Korb za prvi dolazak u Jastrebarsko 11. srpnja navodi 566 djece.<ref name="Korb2018" details="str. 66." />{{#tag:ref|Dizdar početak rada datira 11. srpnja, kao i Korb prvi transport. Lengel-Krizman u radu iz 1976. dolazak prvog transporta u Zagreb i nastavak puta u Jastrebarsko datira 12. srpnja.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lengel1976" details="str. 894." />|group=bilješka}} 13. i 14. srpnja stiglo je još 770 djece.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> Preuzimanje i prijevoz novih skupina potkraj srpnja uređivani su i posebnim službenim nalozima. Ministarstvo udružbe osnovalo je komisiju pod vodstvom svojega nadzornika Franje Peršea, sa zadatkom preuzimanja djece iz Jasenovca, Mlake i Uštice. Hrvatski Crveni križ 28. srpnja izdao je Dragici Habazin putni nalog za pomoć pri preuzimanju i prijevozu te zatražio da izvijesti koliko je još sestara potrebno. Istoga dana dobila je desetodnevnu propusnicu Ustaške obrane za Mlaku i Jablanac, a istovjetne isprave dobila je i Diana Budisavljević.<ref name="Baric2016" details="str. 99, bilješke 186–188; Barić upozorava na pogrešno datiranje putnog naloga u starijem izdanju dokumenata." /> U dopisu željeznicama od 29. srpnja Ministarstvo je za prijevoz u Jastrebarsko predvidjelo skupine od 600 do 800 djece s postaja Raić i Jasenovac. Tražilo je dolazak vlakova u Zagreb rano ujutro, raskuživanje djece prije nastavka puta i polazak prema Jastrebarskom oko 16 sati.<ref name="Baric2016" details="str. 100, bilješka 189; plan prijevoza u dopisu željeznicama od 29. srpnja 1942." /> Dana 31. srpnja stiglo je 850 djece iz Jablanca, a 5. kolovoza 800 iz Mlake. Sredinom kolovoza u Jastrebarsko su preko Zagreba prebačeni i dječaci iz Gornje Rijeke te smješteni u karantenu u franjevačkom samostanu.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> Djeca dopremljena iz jasenovačkoga logorskog kompleksa bila su teško iscrpljena i bolesna. Prema dnevničkom zapisu koji prenosi Goldstein, Diana Budisavljević u Staroj Gradiški pokušavala je prikupiti podatke o najmanjoj djeci, ali neka nisu mogla govoriti i umrla su bez utvrđenog identiteta.<ref name="goldstein12" /> Djeca nisu dolazila samo s Kozare. Među njima bila su i djeca iz sela petrinjskoga kotara na [[Banovina|Banovini]], zatočena u Staroj Gradiški još u svibnju 1942. Dio je dočekao početak akcije spašavanja i 11. srpnja bio prebačen u Jastrebarsko. Radanović je na temelju poimeničnih popisa utvrdio najmanje sedmero umrlih iz Blinjskog Kuta, Bestrme i Petrinjaca, uz napomenu da popis nije konačan. Te smrti povezuje s posljedicama boravka u Staroj Gradiški. Za neke je žrtve u kasnijim popisima kao mjesto smrti navedena Stara Gradiška, iako su umrle nakon premještaja.<ref name="radanovic13" /> === Smještaj i higijenske prilike === Djeca su razmještena u nekoliko skupina zgrada, a uvjeti nisu bili jednaki na svim lokacijama. Spavalo se na podovima prekrivenima slamom, u barakama je nedostajalo tekuće vode i električne rasvjete, a sanitarne prilike bile su osobito loše u Donjoj Reci. Prehrana je u početku bila nedostatna. Svjedočenja objavljena u Fumićevoj knjizi navode strah od stražara i upraviteljice, odlazak na rad na gospodarstvo te kažnjavanje djece.<ref name="Fumic2011" details="str. 43–44 i 55–56." /> Neke su barake prije služile kao staje talijanske vojske te pri dolasku djece još nisu bile očišćene. Nedostajali su voda, struja i sanitarni prostori, a osoblje je uz pomoć okolnih stanovnika pribavljalo hranu, pokrivače i druge potrepštine.<ref name="Lengel1976" details="str. 894." /> Sanitarni pregled 16. srpnja utvrdio je nedovoljnu opskrbu samostana vodom, pa je sljedećeg dana počelo kopanje novoga zdenca i provedeno raskuživanje postojećega. Ciglana u Reci također nije imala odgovarajuću opskrbu vodom, zbog čega je zatraženo uređenje obližnjega izvora za piće, pranje i kuhanje. Ministarstvo zdravstva 22. srpnja zatražilo je od Ministarstva udružbe da hitno osigura novac za te radove.<ref name="Baric2016" details="str. 98–99." /> Diana Budisavljević posjetila je Jastrebarsko i Reku s Breslerom 27. srpnja 1942. O tom je obilasku ostavila sljedeći zapis: <blockquote>Prof. Bresler odlazi službeno autom u Jastrebarsko i poziva me da mu se pridružim. S nama se vozila i jedna od sestara zaposlenih u Jastrebarskom. U gradu je morala nešto obaviti. Prof. Bresler se trudio da mi tamo sve pokaže. Najprije bolnicu u starom dvorcu. Tu smo zajedno s liječnicima ručali. Poslijepodne odlazimo kolima u Reku gdje su smještena mala djeca, gotovo sva gola. Gđa dr. Dragišić nam tumači kako je teško što obično po troje djece leži u istom krevetu, bez pelena, tako da se stalno prljaju. Obećavam da će se moja Akcija pobrinuti za pelene. Pokazane su mi i barake gdje se nalaze veća djeca, park i groblje u kome svako dijete dobiva njegovani grob - ah, tako mnogo bezimenih grobova, a u svakom grobu majčino najdraže biće. Zahvalna sam prof. Bresleru što si je dao truda sve to mi pokazati.<ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 27. srpnja 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /></blockquote> Idućeg dana sa suradnicama je dogovorila pribavljanje odjeće i rublja, za što je bila zadužena gospođa Bojanić.<ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 28. srpnja 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /> U dnevniku od 26. studenoga 1942. Diana Budisavljević zabilježila je i da je za malu djecu u Jastrebarskom već bila isporučena velika pošiljka odjeće. Tkanine su nabavljene sredstvima njezine Akcije, a odjeću su šivale suradnica Bojanić i njezine znanice. Zbog potreba šire akcije zbrinjavanja šivanje je potom prošireno na učenice stručne škole i ženske tečajeve, a poslije je dogovorena i proizvodnja u tvornicama.<ref name="Diana2002" details="str. 110, zapis od 26. studenoga 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo. Pošiljka za Jastrebarsko opisana je retrospektivno; daljnja proizvodnja odnosi se na širu akciju." /> Ustaški je tisak prihvat djece prikazivao kao uspjeh državne skrbi. U reportaži objavljenoj 23. srpnja 1942. ''Hrvatski narod'' opisao je teško bolesnu i pothranjenu djecu, ali je naglašavao napore u njihovu liječenju i dobru prehranu te državu prikazivao kao njihovu spasiteljicu od gladi.<ref name="Baric2016" details="str. 101–102, bilješka 197; prikaz reportaže Hrvatskoga naroda od 23. srpnja 1942. prema Bariću." /> Teško stanje djece prebačene iz ustaških logora u Jastrebarsko bilježili su i talijanski vojni izvori.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Baric2016" details="str. 102." /> Obavještajno izvješće od 20. kolovoza 1942. opisuje oko tisuću djece kao vidljivo izgladnjelu i oslabljenu te navodi brojne smrti od ospica, difterije i dizenterije. U zasebnoj obavijesti, koju je Ministarstvo domobranstva primilo 12. rujna, prenesena je ocjena neimenovanoga talijanskog pukovnika da su uvjeti koje je zatekao pri obilasku bili očajni.<ref name="Baric2016" details="str. 102." /> === Svakodnevica, odgoj i sjećanja djece === Spomen-područje Jasenovac kao obilježje Jastrebarskog i Reke navodi preodgoj većinom pravoslavne djece. Pritom ističe da su mnoga već prije dolaska bila iscrpljena i bolesna. Fotografije sačuvane u muzejskoj zbirci prikazuju djecu odjevenu u odore s ustaškim oznakama.<ref name="jusp1" /> Najjača i starija djeca, osobito ona od 10 do 14 godina, izdvajana su i oblačena u ustaška odijela radi preodgoja u ustaškom duhu.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /> Preživjeli Mihajlo Veljić u razgovoru za ''Nezavisne novine'' 2010. prisjetio se putovanja željezničkim vagonima bez vode i presvlačenja djece u ustaške odore. O boravku u Jastrebarskom rekao je: »Spavali smo u barakama na slami«. Gojko Knežević u istom je izvještaju opisao udaranje djece brezovim prućem i rekao da je i desetljećima poslije osjećao strah pri susretu s časnim sestrama.<ref name="segrt15" /> === Liječenje i svakodnevna njega === [[Datoteka:Tatjana marinić.png|thumb|upright=0.75|alt=Portret Tatjane Marinić.|[[Tatjana Marinić]], koja je s učenicama škole iz Ruda sudjelovala u njezi djece; fotografija iz 1936.]] [[Tatjana Marinić]] bila je učiteljica i socijalna djelatnica koja je u Rudama kraj Samobora organizirala školu za odgojiteljice. Godine 1942. sudjelovala je u zbrinjavanju djece prebačene iz Stare Gradiške u Jastrebarsko i Reku. U pomoć su se uključile i njezine učenice. Iskustvo je stekla radeći s predškolskom djecom i organizirajući školske kuhinje, a imala je i veze s komunističkim i antifašističkim aktivistima preko kojih se prikupljala pomoć. Rad na skrbi za djecu nastavila je i nakon odlaska u partizane 1943.<ref name="hbl16" /><ref name="Richter2006" details="str. 150–151; navodi Marinić i Jelić preneseni prema ovom radu." /> Marinić i suradnice pribavljale su mlijeko, sir i kukuruz preko veza sa selima te organizirale smještaj dijela djece u zagrebačke obitelji. Uz fizičku iscrpljenost morale su svladavati dječji strah i nepovjerenje. U poslijeratno objavljenom zapisu Tatjane Marinić i Staše Jelić stoji: »Iz očiju im viri strah, a jedino oči odaju život.« Njega je obuhvaćala prehranu, higijenu i svakodnevni odnos s djecom koja su bila odvojena od obitelji. Pomoć je ovisila i o stanovnicima okolice koji su davali raspoložive namirnice.<ref name="Richter2006" details="str. 150–151; navodi Marinić i Jelić preneseni prema ovom radu." /> Neimenovana odgojiteljica u iskazu koji su zabilježile Marinić i Jelić rekla je: »Najteže nam je bilo svladati strah kod djece i u sebi.« Opisala je umiranje djece tijekom njege, u bolnici i barakama, te osjećaj da su njegovateljice ostajale same s teško bolesnom djecom.<ref name="Richter2006" details="str. 150–151; navodi Marinić i Jelić preneseni prema ovom radu." /> Među osobljem bili su liječnici Branko i Nina Dragišić, Černozubov s obitelji, Weissmann i Davila, učenice iz Ruda te tridesetak redovnica. U zajedničkom reagiranju s arhivisticom Rajkom Bućin, Mataušić ističe da su sestre njegovale djecu, ali da su u odgoju primjenjivale i šibu.<ref name="bucin18" /> Među liječnicima koji su pomagali djeci bio je zagrebački pedijatar Branko Dragišić. Godine 1941. prisilno je umirovljen i zatočen u Staroj Gradiški. Nakon puštanja iz logora, iscrpljen tifusom, upućen je u Jastrebarsko, gdje je sudjelovao u spašavanju djece.<ref name="Dugacki1993" /> U pismu Niktopolionu Černozubovu od 12. srpnja 1942. Bresler je opisao teško stanje pristigle djece i zatražio da se odmah pošalju medicinske potrepštine.<ref name="Adeli2004" details="str. 202; Breslerovo pismo od 12. srpnja 1942. preneseno prema Adeli." /> Pomoć u hrani i lijekovima donosili su i građani Jastrebarskog i Zagreba. Ustanovi je pristup imao i [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodni odbor Crvenoga križa]], čije je djelovanje pridonijelo poboljšanju uvjeta.<ref name="Korb2018" details="str. 66." /> Mataušić Breslerovu pomoć tumači kao osobno i često samoinicijativno djelovanje, koje ne treba poistovjećivati s potporom cijelog Ministarstva udružbe akciji spašavanja. U akciji su sudjelovali i glavna sestra Crvenoga križa [[Dragica Habazin|Dragica Habazin]] te liječnici koji su pomagali pri transportima. Caritas Zagrebačke nadbiskupije uključio se u smještanje djece po obiteljima i župama.<ref name="rfe2019" /> Mataušić, na temelju iskaza djece i osoblja, posebno kritizira postupanje upraviteljice Pulherije Barte. Navodi da je djeci ograničavala davanje hrane, odjeće i posteljine, premda su potrepštine bile dostupne u skladištu. Prema sjećanju Tatjane Marinić koje prenosi, zbog toga je došlo i do nasilnog otvaranja skladišta. Tu kritiku upraviteljice Mataušić razlikuje od optužbi protiv svih redovnica koje su sudjelovale u skrbi.<ref name="novosti2221" /> === Udomljavanje i ograničenja === Smještaj djece u obitelji u dokumentima se naziva ''kolonizacijom''. U kratkom zapisu od 10. kolovoza 1942. Diana je prenijela Breslerove informacije i njegovu bojazan za djecu: <blockquote>Odlazim prof. Bresleru. Kaže mi da su ustaše u Jaski postavile nekog komesara i profesor se boji da bi djeca mogla opet biti odvedena. Trebali bi ih što prije kolonizirati, ali ustaše to ne dozvoljavaju.<ref name="Diana2002" details="str. 92, zapis od 10. kolovoza 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /></blockquote> Tri dana poslije od njemačkih je vojnih predstavnika tražila pomoć u dobivanju dopuštenja za udomljavanje, osobito za djecu u Jastrebarskom. U dnevniku je navela opasnost od ponovnog odvođenja djece u logore i širenja zaraze među velikim brojem djece smještene zajedno.<ref name="Diana2002" details="str. 93, zapis od 13. kolovoza 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo." /> Odredba od 23. kolovoza 1942. predvidjela je povratak djece roditeljima ako za to nema političkih zapreka, zatim smještaj u hrvatske i katoličke obitelji ili u dječje domove i odgojne zavode. Djeca su smatrana pitomcima državne dječje zaštite, a za najmanju, o kojoj nisu postojali potrebni podatci, propisano je postupanje kao s nahodima.<ref name="Lengel1976" details="str. 892, bilješka 40." /> Diana je predložila uključivanje zagrebačkoga Caritasa u udomljavanje.<ref name="bucin18" /> U dnevničkom zapisu od 23. kolovoza opisala je kako joj je Bresler priopćio da je nakon razgovora s ministrom dobio dopuštenje za udomljavanje djece iz svih dječjih domova. Dodao je da Ministarstvo ne smije samo preuzeti organizaciju pa je zatražio pomoć njezinih suradnika u dogovorima sa seoskim općinama. Diana je odgovorila da bi oni, većinom pravoslavci, teško dobili putne dozvole te da nemaju potrebne veze na selu. Predložila je zato oslonac na postojeću crkvenu mrežu i svećenike koji poznaju stanovništvo. Istoga poslijepodneva u njezinu su se domu sastali Bresler, monsinjor Jesih i ravnatelj Caritasa Stjepan Dumić te dogovorili daljnje korake. Dumić je trebao uspostaviti veze sa svećenicima i općinskim predstavnicima radi smještaja djece.<ref name="Diana2002" details="str. 98–99, zapis od 23. kolovoza 1942.; hrvatski prijevod Silvije Szabo. Opis dogovora o široj akciji udomljavanja." /> === Bolesti i broj umrle djece === Među djecom bilo je oboljelih od [[Dizenterija|dizenterije]], [[Ospice|ospica]], tifusa, [[Difterija|difterije]] i [[Zaušnjaci|zaušnjaka]], a mnoga su istodobno bolovala od nekoliko bolesti.<ref name="Fumic2011" details="str. 55–56." /> Zabilježeni su i teški oblici [[Skorbut|skorbuta]], s ispadanjem zubi, te brojne gnojne infekcije.<ref name="Lengel1976" details="str. 894." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /> Prilike nakon premještaja bile su znatno bolje nego u logorima iz kojih su djeca dolazila, ali dio njih zbog posljedica prethodnog gladovanja i bolesti više se nije mogao oporaviti.<ref name="goldstein12" /> Pedijatar Branko Dragišić u iskazu Zemaljskoj komisiji od 10. prosinca 1945. veliku smrtnost povezao je s dolaskom prve skupine, u kojoj su mnoga djeca bila teško izgladnjela i iscrpljena. Posvjedočio je da su uređenje bolnice i liječnička pomoć poslije smanjili smrtnost.<ref name="novosti2221" details="Dragišićev iskaz prenesen prema Nataši Mataušić u ovom razgovoru." /> U objavljenom pregledu komisijskih podataka zabilježene su 153 smrti u srpnju, 216 u kolovozu, 67 u rujnu i osam u listopadu te još petero umrlih u zagrebačkim bolnicama. Najviše zabilježenih smrti tako pripada srpnju i kolovozu.<ref name="Lengel1976" details="str. 894–895." /> Podatci o ukupnom broju djece i umrlima razlikuju se među objavljenim prikazima. Dizdar prema Zemaljskoj komisiji za Jastrebarsko i Reku navodi 3336 primljene i 2887 spašene djece, a isti ukupan broj primljenih donosi i Barić. Korb u sažetom pregledu Jastrebarskoga navodi do 3000 djece. Za broj umrlih autori koriste komisijske i liječničke podatke te bilješke o pokopima, uz različita ograničenja i objašnjenja njihova obuhvata.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lukic1980" details="str. 280–281, bilješka 63." /> Jedan od izvora o pokopima bila je bilježnica čuvara mjesnog groblja Franje Ilovara. Prema opisu Dragoja Lukića, sadržavala je datirane i nedatirane bilješke o broju pokopane djece, ali i zapise o predujmovima, dugovanjima i računima za pokope. U razgovoru s Lukićem 27. kolovoza 1965. Ilovar je rekao da djecu nije pokapao sam, nego uz pomoć drugih.<ref name="Lukic1980" details="str. 281, bilješka 63; opis bilježnice i razgovor s Ilovarom preneseni prema Lukiću." /> {| class="wikitable" |+ Broj umrle djece u objavljenim prikazima ! scope="col" | Autor i godina !! scope="col" | Navedeni broj !! scope="col" | Podloga, razdoblje ili ograda u izvoru |- ! scope="row" | Narcisa Lengel-Krizman (1976.) | 449 || Prema podatcima Zemaljske komisije koje prenosi, od srpnja do kraja listopada 1942. umrlo je 449 djece, uključujući petero u zagrebačkim bolnicama. U bilješci upozorava na drukčije brojeve u drugim prikazima.<ref name="Lengel1976" details="str. 894–895, osobito bilješka 50." /> |- ! scope="row" | Dragoje Lukić (1980.) | 449; 768 || Prenosi 449 smrti od 12. srpnja do kraja listopada prema evidenciji Ministarstva udružbe, koju smatra nepotpunom. Iz svojeg čitanja bilježnice grobara Franje Ilovara izvodi vjerojatniji broj od 768 pokopane djece, ali navodi i mogućnost uvećavanja obračuna radi naplate.<ref name="Lukic1980" details="str. 280–281, osobito bilješka 63." /> |- ! scope="row" | Zdravko Dizdar (1990.) | 449; 452 || Za Jastrebarsko i Reku navodi 449 umrlih prema Zemaljskoj komisiji te 452 prema istraživanjima koja su bila novija u vrijeme objave njegova rada.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /> |- ! scope="row" | Nikica Barić (2016.) | 449 || Navodi 449 umrlih od ukupno 3336 djece; najveći broj smrti smješta između sredine srpnja i početka rujna 1942.<ref name="Baric2016" details="str. 95–96." /> |- ! scope="row" | Ivo Goldstein (2018.) | 449–768 || Prenosi raspon umrlih tijekom tri mjeseca nakon dolaska djece.<ref name="goldstein12" /> |- ! scope="row" | Nataša Mataušić (2022.) | 444; 449–468 || Prenosi Dragišićev iskaz o 444 smrti dok su on i njegova supruga radili u Jastrebarskom. Navodi da prikaz u knjizi ''Žene Hrvatske u NOB-u'' dodaje petero umrlih nakon raspuštanja logora te ukupni broj prema različitim izvorima smješta između 449 i 468.<ref name="novosti2221" /> |} == Partizanska akcija i odvođenje djece == U noći s 25. na 26. kolovoza 1942. [[Četvrta kordunaška brigada]] pod zapovjedništvom Nikole Vidovića napala je Jastrebarsko. Jedan od ciljeva bilo je preuzimanje djece. Napad je obuhvatio i druge dijelove grada: zapaljene su kolodvorska zgrada, zgrade poreznog ureda, kotarske oblasti i suda, školske zgrade te gospodarske zgrade dvorca. U akciji nisu stradala djeca niti osobe koje su o njima skrbile. Nakon povlačenja prema [[Gorica Svetojanska|Svetoj Jani]], djeca sposobna za nastavak puta odlazila su prema drugim područjima pod partizanskom kontrolom ili su smještana po selima. Dio je poslije ostao u zavičajnim mjestima, a dio je nastavio prema [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]].<ref name="pportal3" /> O broju odvedene i vraćene djece izvori donose različite podatke. Lisa Adeli uspoređuje partizanske navode o 727 ili 900 odvedene djece s Davilinim navodom o približno 400, koji prihvaća kao vjerojatniji broj odvedenih. Pomoć lokalnih stanovnika, pretežno Hrvata, srpskoj djeci tumači kao primjer međunacionalne suradnje.<ref name="Adeli2004" details="str. 180–181 i 202, bilješke 30–31; Mikulićevo sjećanje preneseno prema Adeli." /> Lukić navodi 727 odvedene djece, oko 400 slabijih ili bolesnih vraćenih nakon pregleda te oko 350 zdravijih dječaka i manji, neutvrđeni broj djevojčica koji su nastavili put.<ref name="Lukic1980" details="str. 281, bilješka 66." /> Dizdar također navodi 727 odvedene djece, ali piše da je 587 bilo sposobno nastaviti put s brigadom.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /> Barić Davilin zapis, nastao oko 1960., čita drukčije od Adeli: broj od približno 400 odnosi se na djecu vraćenu u Jastrebarsko.<ref name="Baric2016" details="str. 102, bilješka 200." /> Mataušić također govori o približno 400 vraćene djece, uglavnom male ili bolesne, i njihov povratak datira 28. kolovoza. Osoblje je zatim nastavilo skrb o njima.<ref name="novosti2221" /> === Susreti s djecom i sjećanja sudionika === Među sudionicima akcije bilo je i roditelja djece smještene u Jastrebarskom.<ref name="pportal3" /> U izvještaju Velike župe Pokupje navodi se da su neka djeca među partizanima »prepoznala svoju braću i svoje očeve«.<ref name="Baric2016" details="str. 102, bilješka 199; izvještaj Velike župe Pokupje prenesen prema autoru." /> Tomo Mikulić Gajdaš poslije je opisao pomiješane osjećaje s kojima su borci doživjeli susret s djecom. Prema njegovu sjećanju, radost zbog njihova oslobođenja pratili su gnjev zbog zatečenih uvjeta, tuga zbog dječjih patnji i snažna duševna bol. Većina boraca je plakala, a ono što su vidjeli dodatno ih je učvrstilo u odluci da se bore protiv progona.<ref name="Adeli2004" details="str. 180–181 i 202, bilješka 31; Adeli prenosi Mikulićeva Sjećanja i zapise iz narodnooslobodilačke borbe (1967), str. 105." /> Ilija Gvozdić prisjećao se iscrpljene djece koja su ležala u četiri reda na podu barake, s prolazom po sredini. Pri povlačenju veća su djeca nosila manju, a pomagali su im i borci. Gladna su djeca usput tražila hranu u vinogradima i poljima.<ref name="Fumic2011" details="str. 84, bilješka 68; Gvozdićevo sjećanje preneseno prema Fumiću." /> Anici Martinović prišao je dječak Rade Katić iz Sjeničaka i zagrlio je. Isprva ga nije prepoznala, sve dok joj nije rekao da mu je bila učiteljica; prisjećala se da ju je taj susret rasplakao. Opisala je i naporno povlačenje po brdovitom terenu, gdje su se bosoj djeci ranjavala stopala, te višednevni boravak u Pećnu, gdje su djeca raspoređena po kućama radi oporavka.<ref name="Fumic2011" details="str. 84–85, bilješka 70; sjećanje Anice Martinović preneseno prema Fumiću." /> Borac Branko Žutić zapamtio je djevojčicu od približno devet godina koja je na leđima nosila sestru staru oko godinu i pol.<ref name="Fumic2011" details="str. 85, bilješka 71; Žutićevo sjećanje preneseno prema Fumiću." /> Dragoje Lukić, koji je akciju doživio kao zatočeni dječak, u svojim je sjećanjima opisao radost kada su djeca začula borbu i ugledala partizane, ali i strah od ponovnoga zarobljavanja na daljnjem putu. Iz Bukovca na Žumberku krenuli su noću, a kroz Draganičku šumu prolazili su iscrpljeni i bosi: »Trnje nam se zabadalo u noge, jer smo bili bosi.« Borci su im donosili hranu, a poslije su dio puta prelazili kolima i kamionima.<ref name="Lukic1990" details="str. 170–172, poglavlje »Nepredviđeni raport«; autorova sjećanja na oslobođenje iz Jastrebarskog i daljnji put." /> == Raspuštanje i nastavak zbrinjavanja == Spomen-područje Jasenovac navodi da je Caritas zbrinuo oko 500 djece, a građani Zagreba, Jastrebarskog i okolnih mjesta preuzeli su 1637 djevojčica i dječaka. Više od polovice ukupnoga broja spašene djece u široj akciji smješteno je u obitelji. Za djecu koja su imala žive roditelje kartoteka je trebala omogućiti ponovno povezivanje obitelji.<ref name="jusp1" /> Udomljavanje i premještaji postupno su smanjivali broj djece u ustanovi. Jedan od prijevoza iz Reke zabilježen je u talijanskom vojnom obavještajnom pregledu od 20. listopada 1942.: prema tom izvještaju, ujutro 7. listopada 200 djece iz tamošnjih baraka željeznicom je poslano u Zagreb zbog potvrđenih zaraznih bolesti. U istom se izvještaju očekivao prijevoz još 200 djece idućih dana.<ref name="Baric2016" details="str. 103, bilješka 202; talijanski obavještajni pregled od 20. listopada 1942., prenesen prema Bariću. Prijevoz 7. listopada naveden je kao proveden, a idući samo kao očekivan." /> Lengel-Krizman, Dizdar i Korb raspuštanje dječjega logora datiraju u studeni, dok Lukić navodi kraj listopada.<ref name="Lengel1976" details="str. 895." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lukic1980" details="str. 281." /> Time nije prestala sva skrb u Jastrebarskom: Korb za bolnicu u dvorcu navodi da je nastavila raditi s oko 300 bolesne djece, od kojih je većina ondje ostala do kraja rata.<ref name="Korb2018" details="str. 66." /> === Zbrinjavanje tijekom 1943. godine === Udomljavanje i premještaji iz Jastrebarskog nastavili su se i 1943. Diana je 8. veljače posjetila Caritas radi dogovora o udomljavanju 50 djece iz Jastrebarskog i prepisivanju njegovih popisa. U dnevniku je upozorila da zbog odgađanja posudbe tih popisa njezina Akcija roditeljima koji su se javljali iz Njemačke nije mogla dati podatke o boravištu njihove djece.<ref name="Diana2002" details="str. 120–121, zapis od 8. veljače 1943.; hrvatski prijevod Silvije Szabo. Zapis o razgovoru, ne potvrda provedenog premještaja 50 djece." /> Dana 7. svibnja prenijela je Dumićevu obavijest da je iz Jastrebarskog doveo 18 djece u dobi od osam do trinaest godina te da ih sljedećeg dana namjerava poslati u Posavske Brege. U istom je zapisu navela da je u Jastrebarskom bilo još 72 male djece. Dumić je najavio i da će u Jastrebarsko poslati djecu iz Prozora, tada smještenu u zagrebačkom Stakleniku, o čemu se dogovorio s Pulherijom.<ref name="Diana2002" details="str. 127, zapis od 7. svibnja 1943.; hrvatski prijevod Silvije Szabo. Dolazak iz Prozora i nastavak puta prema Posavskim Bregima najavljeni su, a ne potvrđeni kao provedeni." /> Za skupinu male djece iz Jastrebarskog smještaj je dogovoren sa Savom Petrovićem iz [[Stara Pazova|Stare Pazove]]. Tijekom posjeta Diani u lipnju 1943. prihvatio je prijedlog da se pobrine za manju djecu, za koju je bilo teže pronaći obitelji, te je preuzeo trošak njihova odijevanja. Za dogovor s Caritasom pobrinuo se dr. Vidaković, a u pripremi putovanja sudjelovala je Anđela Rogulić. Trinaestoga srpnja Dumić je javio da je iz Jastrebarskog dovezeno 45 djece, 31 dječak i 14 djevojčica, dok ostala djeca zbog bolesti nisu mogla na put. Nakon poteškoća s osiguravanjem vagona, u kojima je pomogla Dragica Habazin, djeca su 15. srpnja autobusom Crvenog križa prevezena na zagrebački Zapadni kolodvor. Ondje su ušla u vlak, a njihov je vagon na Glavnom kolodvoru priključen vlaku kojim su iste večeri stigla u Staru Pazovu.<ref name="Diana2002" details="str. 132–134, zapisi od 16. lipnja te 6., 13.–15. srpnja 1943.; hrvatski prijevod Silvije Szabo. Ostvareni prijevoz 45 djece, uz ranije dogovore i pripreme." /> Kasnija prepiska pokazuje da su djeca bila smještena dijelom na Petrovićevu imanju, a dijelom u Zemunu i okolnim mjestima. Roditelji na prisilnom radu u Njemačkoj raspitivali su se o njima preko Diane Budisavljević, a Petrović je slao podatke o njihovu zdravlju i boravištu. Prenosio je i ono što se naknadno doznalo od djece, što je pomagalo u utvrđivanju njihova identiteta.<ref name="Burazor2017" details="str. 56, bilješka 29; analiza dnevnika i kasnije prepiske u ostavštini Dragoja Lukića." /> U zapisu od 15. listopada 1943. Diana je prenijela novu Dumićevu najavu: djeca iz Jastrebarskog trebala su biti dovedena u zagrebački Staklenik jer je vojska rekvirirala prostorije u Jastrebarskom.<ref name="Diana2002" details="str. 143, zapis od 15. listopada 1943.; hrvatski prijevod Silvije Szabo. Najava premještaja bez potvrde njegova izvršenja u ovom zapisu." /> == Kronologija == Pregled razdvaja logor iz 1941. od dječje ustanove iz 1942. Kod datuma o kojima se izvori ne slažu navedena su njihova različita datiranja. {| class="wikitable" |+ Kronologija logora iz 1941. i dječje ustanove iz 1942. ! scope="col" | Vrijeme !! scope="col" | Događaj i izvor |- ! scope="row" | Druga polovica srpnja 1941. | U Jastrebarskom je osnovan sabirni logor u dvorcu i gospodarskim zgradama. Ta je ustanova prethodila prihvatu djece iz 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90 i 101." /> |- ! scope="row" | Rujan – listopad 1941. | Zatočenici se premještaju u druge logore. Dizdar raspuštanje jastrebarskog logora smješta u kraj rujna ili listopad.<ref name="Dizdar1990" details="str. 90." /> |- ! scope="row" | 11. srpnja 1942. | Dizdar ovim datumom označuje dolazak prvoga transporta djece iz Stare Gradiške preko Zagreba i početak rada dječjeg prihvatilišta. Korb također navodi 11. srpnja i 566 pristigle djece. Lengel-Krizman u radu iz 1976. dolazak transporta u Zagreb i nastavak puta u Jastrebarsko datira dan poslije, 12. srpnja.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /><ref name="Lengel1976" details="str. 893–894." /> |- ! scope="row" | 13. i 14. srpnja 1942. | Stižu daljnji transporti iz Stare Gradiške, s ukupno 770 djece.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> |- ! scope="row" | 27. srpnja 1942. | Diana Budisavljević u dnevniku opisuje svoj posjet Jastrebarskom i djeci već smještenoj u Reci.<ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 27. srpnja 1942." /> |- ! scope="row" | 31. srpnja 1942. | Dizdar navodi dolazak 850 djece iz Jablanca i ovim datumom označuje osnivanje smještaja u Reci, dakle kasnije od posjeta zabilježenog u Dianinu dnevniku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /><ref name="Diana2002" details="str. 80, zapis od 27. srpnja 1942." /> |- ! scope="row" | 1. kolovoza 1942. | Ministarstvo udružbe u dopisu Ministarstvu zdravstva navodi da je jastrebarsko prihvatilište popunjeno i najavljuje osnivanje prihvatilišta u Sisku.<ref name="Matausic2022Dokumenti" details="str. 232–233, dokument 2." /> |- ! scope="row" | 5. kolovoza 1942. | Iz Mlake stiže transport s 800 djece.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> |- ! scope="row" | 14. i 15. kolovoza 1942. | Dječaci iz Gornje Rijeke stižu 14. kolovoza, a karantena u franjevačkom samostanu osnovana je 15. kolovoza.<ref name="Dizdar1990" details="str. 101." /> |- ! scope="row" | 23. kolovoza 1942. | Ministarstvo udružbe donosi odredbu o daljnjem smještaju djece. Predviđeni su predaja roditeljima ako nema političkih zapreka, smještaj u hrvatske i katoličke obitelji te, u posebnim slučajevima, u domove i zavode.<ref name="Baric2016" details="str. 107–108." /> |- ! scope="row" | Noć s 25. na 26. kolovoza 1942. | Četvrta kordunaška brigada napada Jastrebarsko i odvodi dio djece. U akciji nisu stradala djeca ni osobe koje su o njima skrbile.<ref name="pportal3" /> |- ! scope="row" | 28. kolovoza 1942. | Prema Davilinu zapisu koji prenosi Mataušić, u Jastrebarsko je vraćeno oko 400 djece, a osoblje nastavlja skrb o njima.<ref name="novosti2221" /> |- ! scope="row" | Kraj listopada – studeni 1942. | Lukić raspuštanje dječjeg logora datira krajem listopada, a Lengel-Krizman, Dizdar i Korb u studenome. Dio djece preuzima Caritas, a dio je smješten u obitelji.<ref name="Lukic1980" details="str. 281." /><ref name="Lengel1976" details="str. 895." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /> |- ! scope="row" | Do završetka rata 1945. | Bolnica s oko 300 djece nastavlja raditi; većina te djece ondje dočekuje kraj rata.<ref name="Dizdar1990" details="str. 102." /><ref name="Korb2018" details="str. 66." /> |} == Nasljeđe == === Sudbine preživjele djece i očuvanje identiteta === Diana Budisavljević i suradnici vodili su evidenciju djece kako bi sačuvali njihov identitet i omogućili povratak obiteljima. Marina Ajduković taj rad smatra važnim za razvoj socijalnog rada u Hrvatskoj.<ref name="ajdukovic27" /><ref name="jusp1" /> U podsjetniku o sređivanju kartoteke, objavljenom uz Dianin dnevnik, predloženo je da se glavna kartoteka usporedi s evidencijama Jastrebarskog i drugih mjesta u kojima su djeca boravila, osobito radi djece bez poznatog imena i one za koju nije zabilježeno kamo su odvedena. U bolnicama je trebalo provjeriti kome su djeca predana, a preko Caritasovih popisa i općina kod kojih su udomitelja živjela, jesu li se vratila kući ili ponovno bila premještena. Podsjetnik upozorava na pogrešno zapisana prezimena, predlaže pokazivanje fotografija roditeljima radi prepoznavanja djece te obavještavanje razdvojene braće i sestara o međusobnim adresama.<ref name="PriloziDiana2002" details="str. 252–256, prilog 77: »Podsjetnik o sređivanju kartoteke o djeci stradaloj u ratu«, osobito točke 7–9, 14, 17, 20 i 24. Prijedlozi postupanja, ne izvještaj o provedbi svih mjera." /> Nakon rata Diani Budisavljević oduzete su kartoteka, fotografije i druga dokumentacija. Predaju kartoteke zabilježila je u dnevniku 28. svibnja 1945.: uz nju je predala bilježnice za traženje nepoznate djece, registar fotografija i bilježnicu s posebnim oznakama na djeci.<ref name="Diana2002" details="str. 168–169, zapis od 28. svibnja 1945.; hrvatski prijevod Silvije Szabo. Predaja dokumentacije šire Akcije, ne zasebne jastrebarske kartoteke." /> Nalog za predaju potpisala je Tatjana Marinić, tada dužnosnica socijalne skrbi; prema Mataušić, nije utvrđeno tko joj ga je naložio.<ref name="konjikusic28" /> Draginja Rajković poslije je ispričala da zbog svraba nije mogla otići s partizanima. Iz Jastrebarskog ju je odveo Jovo Savić iz njezina rodnog sela Goleši, koji ju je prepoznao na prozoru samostana. Preko Zagreba stigli su u Rajić, gdje su se, prema njezinu sjećanju, mještani brinuli o njoj do 1945., kada je po nju došla rodbina i odvela je kući. Vremena odlaska iz Jastrebarskog nije se mogla sjetiti.<ref name="Fumic2011" details="str. 66–67, osobito str. 67 i bilješka 56; sjećanje Draginje Rajković preneseno prema Fumiću, koji upućuje na Tomu Rašića, Spojimo naše ruke (1982), str. 45–46." /> Među djecom koja su preživjela boravak u odjelu u Reci bio je budući slikar Dušan Šmitran. Izgubio je oba roditelja, a iz logora ga je u kasnu jesen 1942. izbavila strina. Poslije rata završio je zrakoplovno-tehničku školu, služio u Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu te se posvetio slikarstvu. Živio je u [[Pula|Puli]], a njegova je životna priča poslužila kao predložak za roman ''Vučići'' Toneta Svetine.<ref name="Levak2021" /> Mihajlo Veljić ispričao je u intervjuu 2012. da je njegova majka nakon rata pronašla njegovu braću Milorada i Peru u [[Koprivnica|Koprivnici]]. Sudbina jednoga bratića, kojega je i sam pokušavao pronaći 1951., ostala mu je nepoznata. Nakon rata pohađao je tenkovsku školu u Banjoj Luci. Početkom 1950-ih kao časnik je raspoređen u Jastrebarsko, gdje je služio četiri godine i prisustvovao otkrivanju spomenika na mjestu pokopa djece.<ref name="Jovanovic2012" /> === Prijava protiv redovnica i poslijeratni ishodi === Dana 15. listopada 1944. Tatjana Marinić podnijela je prijavu protiv Pulherije Barte i Gaudencije Zemaljskoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača. U prijavi ih je teretila za zlostavljanje i usmrćivanje neutvrđenog broja srpske i partizanske djece.<ref name="forum8" details="Prikaz prijave Tatjane Marinić od 15. listopada 1944., prema Mataušić; u izvorniku bilješka 30 (HDA, AFŽ-log 23/48)." /> Mataušić navodi da nijedna redovnica iz Jastrebarskog nije bila izvedena pred sud i osuđena za te optužbe. Pulherija je otišla u Austriju, a njezino izručenje nije zatraženo. Gaudencija, svjetovnim imenom Marija Milavec, nakon rata otišla je u Ljubljanu, napustila redovništvo i radila kao činovnica u banci.<ref name="novosti2221" /> === Spomen-obilježja i javno sjećanje === Na jastrebarskom groblju nalazi se spomenik majke s djetetom u naručju, rad kipara Steve Petanića. Uz njega se održavaju komemoracije u spomen na stradalu djecu i partizansku akciju od 26. kolovoza 1942.<ref name="Hina2020Spomenik" /> Na komemoraciji 2010. svoja su sjećanja iznijeli i preživjeli Mihajlo Veljić i Gojko Knežević.<ref name="segrt15" /> Godine 1982. u Pionirskom centru u Jastrebarskom otvoren je stalni postav ''Dječiji logor Jastrebarsko'', čiji je autor bio Dragoje Lukić.<ref name="Tutunovic2022" details="str. 195 i 197, bilješka 61." /> Lukić je za izložbe i dokumentarne filmove prikupljao dokumentaciju o stradanju djece, a svoju je istraživačku ostavštinu 1996. darovao Muzeju žrtava genocida u Beogradu.<ref name="Tutunovic2023" details="str. 104–105; pisana darovna izjava od 6. rujna 1996. opisana u radu." /> Hrvatski biografski leksikon u prikazu Tatjane Marinić navodi da je ona imala znatnu ulogu u poslijeratnom isticanju Komunističke partije kao ključnog nositelja skrbi za djecu te umanjivanju zasluga crkvenih i građanskih inicijativa, osobito Diane Budisavljević.<ref name="hbl16" /> Spašavanje djece tema je i filma ''Dnevnik Diane Budisavljević'' Dane Budisavljević iz 2019., koji povezuje arhivske snimke, iskaze preživjelih i igranu rekonstrukciju. Ana Kršinić Lozica smatra da je takav pristup javnosti približio građanski otpor ustaškom režimu i suradnju pomagača različitih nacionalnosti i vjera. Istodobno upozorava da film izostavlja ulogu komunističkih i antifašističkih aktivistica, osobito njihovu pomoć djeci u Jastrebarskom i Donjoj Reci. Takav izbor tumači kao pomak u javnom sjećanju od kolektivne partizanske borbe prema individualnoj građanskoj inicijativi.<ref name="KrsinicLozica2022" details="str. 90, 92 i 96–97, bilješka 11; zaključak na str. 108–109. Analiza filmskog prikaza." /> === Historiografska tumačenja === U literaturi se razlikuju i naziv i ocjena karaktera ustanove. Lengel-Krizman i Dizdar Jastrebarsko i Reku obrađuju među dječjim logorima NDH, uz prikaz liječničke i građanske pomoći.<ref name="Lengel1976" details="str. 893–895." /><ref name="Dizdar1990" details="str. 101–102." /> Korb Jastrebarsko u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta opisuje kao logorsku ustanovu povezanu s Jasenovcem: navodi ustašku stražu, izvještaje o grubom postupanju te poboljšanje uvjeta zahvaljujući Crvenom križu i građanskoj pomoći.<ref name="Korb2018" details="str. 65–66." /> [[Nataša Mataušić]] smatra da Jastrebarsko nije bilo dječji logor, nego dom odnosno prihvatilište. Takvu ocjenu temelji na liječničkoj skrbi, iskazima osoblja i razlikama u odnosu na Sisak i Gornju Rijeku. Naglašava da su mnoge smrti bile posljedica stanja u kojem su djeca dopremljena iz prethodnih logora. [[Milan Koljanin]] prihvaća razlikovanje od logora u uobičajenom smislu, ali upozorava da je odgoj u ustaškom i katoličkom duhu trebao srpskoj djeci oduzeti dotadašnju nacionalnu i vjersku pripadnost.<ref name="pportal3" /> Različito se vrednuje i odnos vlasti NDH prema akciji spašavanja. [[Nikica Barić]] zaključuje da je režim odobrio i organizirao preuzimanje, smještaj i kasnije udomljavanje djece. Priznaje humanitarne zasluge Diane Budisavljević, ali smatra da se u dijelu novijih prikaza njezine uloge zanemaruje sudjelovanje državnih ustanova.<ref name="Baric2016" details="str. 109–110." /> Mataušić, nasuprot tome, posebno ističe građansku inicijativu i Breslerovo samoinicijativno djelovanje te upozorava da njegovu pomoć ne treba izjednačavati s potporom cjelokupnoga Ministarstva udružbe.<ref name="rfe2019" /> Mataušić upozorava i na promjene pojedinih svjedočanstava tijekom vremena: uspoređujući verzije sjećanja Zorke Delić Skibe, odbacuje dio njezinih kasnijih optužbi protiv redovnica. Istodobno kritizira tumačenja koja prešućuju ustaške progone i razdvajanje obitelji te odgovornost za položaj djece pripisuju njihovim roditeljima.<ref name="novosti2221" /> === Crkveno sjećanje i suvremene polemike === Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] na svibanjskom zasjedanju 2022. pribrojio je svetima djecu stradalu u Jastrebarskom i Sisku pod nazivom djeca mučenici jastrebarski i sisački. Odluka je objavljena u priopćenju od 23. svibnja.<ref name="politika29" /> Katolički biskupi Zagrebačke metropolije u otvorenom pismu patrijarhu [[Porfirije|Porfiriju]] od 25. srpnja 2022. osporili su povijesne tvrdnje u prijedlogu kanonizacije, osobito optužbe protiv redovnica. Istaknuli su ulogu katoličkih ustanova i pojedinaca u spašavanju djece te se pozvali na liječničke iskaze i povijesna istraživanja.<ref name="ika30" /> U studenome iste godine Mataušić i Bućin javno su reagirale na prikaz njihova izlaganja na tribini u Osijeku u ''Hrvatskom tjedniku''. Osporile su pripisivanje tvrdnje da je djecu spašavao ustaški pokret. Mataušić je pritom ponovno razlikovala prihvatilište u Jastrebarskom od logora u Sisku: naglašavanje rada liječnika i redovnica u Jastrebarskom nije smatrala opravdanjem ustaške politike prema srpskom stanovništvu.<ref name="bucin18" /> == Vidi također == * [[Koncentracijski logor Sisak]] * [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]] * [[Diana Budisavljević]] * [[Tatjana Marinić]] * [[Bitka na Kozari]] == Bilješke == <references group="bilješka" /> == Izvori == <references> <ref name="LecekDugac2014">{{Citiranje časopisa | last=Leček | first=Suzana | last2=Dugac | first2=Željko | year=2014 | title=Kamilo Brössler – život za druge | journal=DG Jahrbuch | volume=21 | pages=131–150 | url=https://deutsche-gemeinschaft.eu/wp-content/uploads/2021/05/Jahrbuch-2014.pdf}}. Cjeloviti broj časopisa; rad na str. 131–150.</ref> <ref name="Lengel1976">{{Citiranje knjige | last=Lengel-Krizman | first=Narcisa | year=1976 | chapter=Sabirni logori i dječja sabirališta na području sjeverozapadne Hrvatske 1941–1942 | title=Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-u i socijalističkoj revoluciji | place=Varaždin | pages=884–898}}. [https://znaci.org/00003/476.htm Sadržaj zbornika]; [https://znaci.org/00003/476.pdf cjelovit tekst].</ref> <ref name="Vojak2026">{{Citiranje knjige | last=Vojak | first=Danijel | date=2. ožujka 2026. | chapter=Jastrebarsko | chapter-url=https://encyclopaedia-gsr.eu/lemma/jastrebarsko-en-1-0/ | editor-last=Fings | editor-first=Karola | title=Enzyklopädie des NS-Völkermordes an den Sinti und Roma in Europa | publisher=Forschungsstelle Antiziganismus, Universität Heidelberg | accessdate=9. listopada 2026.}} Verzija 1.0.</ref> <ref name="Korb2018">{{Citiranje knjige | last=Korb | first=Alexander | year=2018 | chapter=Jastrebarsko | editor-last=Megargee | editor-first=Geoffrey P. | editor2-last=White | editor2-first=Joseph R. | title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945. Sv. III: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany | publisher=Indiana University Press | place=Bloomington | pages=65–67 | isbn=978-0-253-02386-5 | url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf}}.</ref> <ref name="jusp1">{{Citiranje weba | author=Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac | title=Djeca u logorima NDH | url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 | accessdate=3. listopada 2026.}} Odjeljci o Jastrebarskom i spašavanju djece.</ref> <ref name="Baric2016">{{Citiranje časopisa | last=Barić | first=Nikica | year=2016 | title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece | journal=Pilar | volume=XI | issue=22 (2) | pages=53–111}}. [https://hrcak.srce.hr/187790 Bibliografski zapis]; [https://www.pilar.hr/wp-content/uploads/2017/10/P-22_kb_53.pdf cjelovit tekst kod izdavača].</ref> <ref name="Lukic1980">{{Citiranje knjige | last=Lukić | first=Dragoje | year=1980 | chapter=Zločini okupatora i njegovih saradnika nad decom kozarskog područja 1941–1945. godine | title=Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941–1945) | publisher=Nacionalni park Kozara | place=Prijedor | pages=269–283 | chapter-url=https://znaci.org/00001/165_16.pdf}}.</ref> <ref name="pportal3">{{Citiranje novina | last=Radović | first=Olivera | date=6. rujna 2020. | title=Jastrebarsko, slika civilizacijskog posrnuća | newspaper=P-portal | url=https://p-portal.net/jastrebarsko-slika-civilizacijskog-posrnuca}}. Razgovori s Natašom Mataušić i Milanom Koljaninom.</ref> <ref name="Dizdar1990">{{Citiranje časopisa | last=Dizdar | first=Zdravko | year=1990 | title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine | journal=Časopis za suvremenu povijest | volume=22 | issue=1–2 | pages=83–110}}. [https://hrcak.srce.hr/190520 Bibliografski zapis]; [https://hrcak.srce.hr/en/file/280842 cjelovit tekst].</ref> <ref name="ndh5">{{Citiranje weba | title=Nezavisna Država Hrvatska | work=Hrvatska enciklopedija | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža | url=https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska | accessdate=3. listopada 2026.}} Mrežno izdanje.</ref> <ref name="Adeli2004">{{Citiranje knjige | last=Adeli | first=Lisa M. | year=2004 | title=From Jasenovac to Yugoslavism: Ethnic persecution in Croatia during World War II | url=https://hdl.handle.net/10150/290017}}. Doktorska disertacija, University of Arizona. Digitalizirani primjerak u sveučilišnom repozitoriju.</ref> <ref name="forum8">{{Citiranje weba | last=Mataušić | first=Nataša | year=2017 | title=Revizionistički pamflet Igora Vukića o kozaračkoj djeci | work=Forum.tm | url=https://forum.tm/vijesti/revizionisticki-pamflet-igora-vukica-o-kozarackoj-djeci-5849}}.</ref> <ref name="grunfelder9">{{Citiranje knjige | last=Grünfelder | first=Anna Maria | year=2008 | chapter=Diana Obexer-Budisavljević und die Kinder der Ustascha-KZ | title=Jahrbuch 2008 | publisher=Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes | place=Beč | pages=232–260 | url=https://www.doew.at/cms/download/e1o3n/web_jahrbuch_08.pdf}}. Osobito str. 251–252. Upotrijebljeni odjeljak: str. 251–252.</ref> <ref name="Diana2002">{{Citiranje časopisa | last=Budisavljević | first=Diana | year=2002 | title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. | others=Prijevod s njemačkoga: Silvija Szabo | journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest | volume=8 | pages=13–171}}. [https://hrcak.srce.hr/54981 Bibliografski zapis i cjelovit tekst].</ref> <ref name="bucin18">{{Citiranje weba | last=Mataušić | first=Nataša | last2=Bućin | first2=Rajka | date=16. studenoga 2022. | title=Reagiranje na naslovnu stranicu i tekst objavljen u Hrvatskom tjedniku, br. 946 od 11. 11. 2022. | work=Historiografija.hr | url=https://historiografija.hr/?p=33451}}.</ref> <ref name="Matausic2022Dokumenti">{{Citiranje časopisa | last=Mataušić | first=Nataša | year=2022 | title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) | journal=Zbornik Janković | volume=VI | issue=7 | pages=212–281 | doi=10.47325/zj.6.7.2}}. [https://hrcak.srce.hr/307769 Bibliografski zapis i cjelovit tekst].</ref> <ref name="goldstein12">{{Citiranje knjige | last=Goldstein | first=Ivo | year=2018 | chapter=Tragedija djece s Kozare i iz ‘dignutih srpskih sela’ | title=Jasenovac | publisher=Fraktura | place=Zaprešić | pages=557–566 | chapter-url=https://autograf.hr/tragedija-djece-s-kozare-istina-o-krvavoj-brutalnosti-ustasa/}}. Poglavlje preneseno uz dozvolu autora na Autograf.hr, 10. prosinca 2018.</ref> <ref name="radanovic13">{{Citiranje časopisa | last=Radanović | first=Milan | year=2023 | title=Interniranje srpskog stanovništva s područja kotara Petrinja u logore Jasenovac i Stara Gradiška svibnja 1942. | journal=Tragovi | volume=6 | issue=1 | pages=120–178 | doi=10.52328/t.6.1.4 | url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2025/01/Tragovi_god6br1_CijeliBroj.pdf}}. Cijeli broj časopisa na stranicama izdavača. Upotrijebljeni odjeljak: str. 169–170.</ref> <ref name="Fumic2011">{{Citiranje knjige | last=Fumić | first=Ivan | year=2011 | title=Djeca – žrtve ustaškog režima | publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske | place=Zagreb | isbn=978-953-7587-09-3 | url=https://znaci.org/00003/563.pdf}}.</ref> <ref name="segrt15">{{Citiranje novina | last=Šegrt | first=Rade | date=26. kolovoza 2010. | title=Prvi put obilježeno stradanje djece | newspaper=Nezavisne novine | url=https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Prvi-put-obiljezeno-stradanje-djece/66739}}.</ref> <ref name="hbl16">{{Citiranje weba | last=Šojat | first=Lada | last2=Radonić Vranjković | first2=Paulina | year=2021 | title=Marinić, Tatjana | work=Hrvatski biografski leksikon | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža | url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/marinic-tatjana | accessdate=3. listopada 2026.}} Mrežno izdanje.</ref> <ref name="Richter2006">{{Citiranje časopisa | last=Richter-Malabotta | first=Melita | year=2006 | title=Život i vrijeme Tatjane Marinić, jedne od osnivača studija socijalnog rada u Hrvatskoj | journal=Ljetopis socijalnog rada | volume=13 | issue=1 | pages=143–158}}. [https://hrcak.srce.hr/7599 Bibliografski zapis]; [https://husr.hr/web/wp-content/uploads/2014/09/ZIVOT_I_VRIJEME_TATJANE_MARINIC.pdf digitalna inačica].</ref> <ref name="Dugacki1993">{{Citiranje weba | last=Dugački | first=Vladimir | year=1993 | title=Dragišić, Branko | work=Hrvatski biografski leksikon | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža | url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/dragisic-branko}}. Mrežno izdanje.</ref> <ref name="rfe2019">{{Citiranje novina | last=Zebić | first=Enis | date=9. rujna 2020. | title=Mataušić: Očekujem dezavuiranje istine o Jasenovcu i Diani Budisavljević | newspaper=Radio Slobodna Evropa | url=https://www.slobodnaevropa.org/a/natasa-matausic-knjiga-diana-budisavljevic/30829436.html}}.</ref> <ref name="novosti2221">{{Citiranje novina | last=Šimičević | first=Hrvoje | date=26. kolovoza 2022. | title=Nataša Mataušić: Djecu u logor nisu strpali partizani, već ustaška vojska | newspaper=Novosti | url=https://javniservis.net/mediji/region/novosti/natasa-matausic-djecu-u-logor-nisu-strpali-partizani-vec-ustaska-vojska/}}. Razgovor objavljen 26. kolovoza 2022., prenesen na portalu Javni servis 1. listopada 2022. Cjelovit razgovor.</ref> <ref name="ajdukovic27">{{Citiranje časopisa | last=Ajduković | first=Marina | year=2006 | title=Djelovanje Diane Budisavljević: rad s djecom stradalom u 2. svjetskom ratu | journal=Ljetopis socijalnog rada | volume=13 | issue=1 | pages=101–114 | url=https://hrcak.srce.hr/7596}}. Upotrijebljeni odjeljak: sažetak.</ref> <ref name="konjikusic28">{{Citiranje novina | last=Konjikušić | first=Davor | date=22. rujna 2020. | title=Nataša Mataušić: Istina o Diani mnogima se neće svidjeti | newspaper=Novosti | url=https://laguna.rs/bukmarker/natasa-matausic-istina-o-diani-mnogima-se-nece-svidjeti/}}. Preneseno na stranicama nakladnika Laguna.</ref> <ref name="Levak2021">{{Citiranje weba | last=Levak | first=Maurizio | date=8. veljače 2021. | title=Šmitran, Dušan | work=Istrapedia | url=https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/4141/smitran-dusan}}.</ref> <ref name="Jovanovic2012">{{Citiranje novina | last=Jovanović | first=Nenad | date=8. srpnja 2012. | title=Kako sam preživio dječji logor | newspaper=Novosti}}. [https://banija.rs/novosti/drustvo/13256-mihajlo-veljic-kako-sam-prezivio-djecji-logor.html Pregledani pretisak: Banija Online], 22. kolovoza 2015., odjeljak »Sretan završetak«.</ref> <ref name="politika29">{{Citiranje novina | last=Čalija | first=Jelena | date=24. svibnja 2022. | title=Сабор СПЦ унео у Диптихе светих децу мученике јастребарске и сисачке | newspaper=Politika | url=https://www.politika.rs/scc/clanak/508018/sabor-spc-uneo-u-diptihe-svetih-decu-mucenike-jastrebarske-i-sisacke}}.</ref> <ref name="ika30">{{Citiranje weba | author=Biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine | date=25. srpnja 2022. | title=Otvoreno pismo biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine patrijarhu Porfiriju | work=Informativna katolička agencija | url=https://ika.hkm.hr/novosti/otvoreno-pismo-biskupa-zagrebacke-crkvene-pokrajine-patrijarhu-porfiriju/}}. Hrvatski izvornik pisma.</ref> <ref name="Lukic1990">{{Citiranje knjige | last=Lukić | first=Dragoje | year=1990 | title=Rat i djeca Kozare | edition=3. izmijenjeno i dopunjeno | publisher=Književne novine, Beograd; Nacionalni park Kozara, Prijedor; Spomen-područje Jasenovac | isbn=86-391-0057-8}}. [https://znaci.org/00001/106_5.htm Digitalni prijepis poglavlja »Nepredviđeni raport«, str. 170–172].</ref> <ref name="Hina2020Spomenik">{{Citiranje novina | author=HINA | date=26. kolovoza 2020. | title=Jastrebarsko: Komemoracija u spomen na djecu iz ustaškog logora | newspaper=Glas Istre | url=https://www.glasistre.hr/hrvatska/jastrebarsko-komemoracija-u-spomen-na-djecu-iz-ustaskog-logora-662545}}.</ref> <ref name="Koljanin2015">{{Citiranje časopisa | last=Koljanin | first=Milan | year=2015 | title=The Role of Concentration Camps in the Policies of the Independent State of Croatia (NDH) in 1941 | journal=Balcanica | volume=XLVI | pages=315–340 | doi=10.2298/BALC1546315K | url=https://balcanica.rs/index.php/journal/article/view/215}}.</ref> <ref name="Burazor2017">{{Citiranje časopisa | last=Burazor | first=Gavro | year=2017 | title=Prilog istraživanju humanitarne akcije Diane Budisavljević | journal=Topola | volume=III | issue=3 | pages=47–63 | doi=10.7251/TOP1703047B | url=https://doisrpska.nub.rs/index.php/TDG/article/view/9787}}.</ref> <ref name="PriloziDiana2002">{{Citiranje časopisa | title=Prilozi uz dnevnik | year=2002 | journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest | volume=8 | pages=173–260 | url=https://hrcak.srce.hr/clanak/83665}}. Faksimili dokumenata; upotrijebljen prilog 77, str. 252–256.</ref> <ref name="Tutunovic2022">{{Citiranje časopisa | last=Tutunović-Trifunov | first=Jasmina | year=2022 | title=У потрази за собом и другима: Драгоје Лукић (1928–2005) | journal=Topola | volume=VIII | issue=8 | pages=185–211 | doi=10.7251/TOP2208185T | url=https://doisrpska.nub.rs/index.php/TDG/article/download/9910/9576}}.</ref> <ref name="Tutunovic2023">{{Citiranje časopisa | last=Tutunović-Trifunov | first=Jasmina S. | year=2023 | title=Лични фонд Драгоја Лукића (1928–2005) – осврт на архивску грађу | journal=Godišnjak za istraživanje genocida | issue=1 | pages=101–109 | doi=10.58378/GIG.15.2023.TUT.101-109 | url=https://www.muzejgenocida.rs/wp-content/uploads/2024/03/5-LINI-FOND-DRAGOJA-LUKIA.pdf}}.</ref> <ref name="KrsinicLozica2022">{{Citiranje časopisa | last=Kršinić Lozica | first=Ana | year=2022 | title=New Memory of the Old Trauma? The Diary of Diana B. and Dara of Jasenovac | journal=Politička misao | volume=59 | issue=4 | pages=88–115 | doi=10.20901/pm.59.4.05 | url=https://hrcak.srce.hr/288199}}.</ref> </references> == Literatura == * Adeli, Lisa M. (2004). ''From Jasenovac to Yugoslavism: Ethnic persecution in Croatia during World War II''. Doktorska disertacija, University of Arizona. [https://hdl.handle.net/10150/290017 Digitalizirani primjerak u sveučilišnom repozitoriju]. * Barić, Nikica (2016). »Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece«. ''Pilar'', XI, br. 22 (2), str. 53–111. * Budisavljević, Diana (2002). »Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.«. Prijevod Silvije Szabo. ''Fontes'', 8, str. 13–171. [https://hrcak.srce.hr/54981 Cjelovit tekst]. * Burazor, Gavro (2017). »Prilog istraživanju humanitarne akcije Diane Budisavljević«. ''Topola'', III, br. 3, str. 47–63. DOI: 10.7251/TOP1703047B. * Dizdar, Zdravko (1990). »Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine«. ''Časopis za suvremenu povijest'', 22, br. 1–2, str. 83–110. * Fumić, Ivan (2011). ''Djeca – žrtve ustaškog režima''. SABA RH, Zagreb. ISBN 978-953-7587-09-3. * Goldstein, Ivo (2018). ''Jasenovac''. Fraktura, Zaprešić. * Grünfelder, Anna Maria (2008). »Diana Obexer-Budisavljević und die Kinder der Ustascha-KZ«. ''Jahrbuch 2008''. Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes, Beč, str. 232–260. * Koljanin, Milan (2015). »The Role of Concentration Camps in the Policies of the Independent State of Croatia (NDH) in 1941«. ''Balcanica'', XLVI, str. 315–340. DOI: 10.2298/BALC1546315K. * Korb, Alexander (2018). »Jastrebarsko«. U: Megargee, Geoffrey P.; White, Joseph R. (ur.). ''The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945'', sv. III. Indiana University Press, str. 65–67. ISBN 978-0-253-02386-5. * Kršinić Lozica, Ana (2022). »New Memory of the Old Trauma? The Diary of Diana B. and Dara of Jasenovac«. ''Politička misao'', 59, br. 4, str. 88–115. DOI: 10.20901/pm.59.4.05. [https://hrcak.srce.hr/288199 Bibliografski zapis i cjelovit tekst]. * Lengel-Krizman, Narcisa (1976). »Sabirni logori i dječja sabirališta na području sjeverozapadne Hrvatske 1941–1942.«. ''Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-u i socijalističkoj revoluciji''. Varaždin, str. 884–898. * Leček, Suzana; Dugac, Željko (2014). »Kamilo Brössler – život za druge«. ''DG Jahrbuch'', 21, str. 131–150. [https://deutsche-gemeinschaft.eu/wp-content/uploads/2021/05/Jahrbuch-2014.pdf Cjeloviti broj]. * Lukić, Dragoje (1980). »Zločini okupatora i njegovih saradnika nad decom kozarskog područja 1941–1945. godine«. ''Kozara u narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji (1941–1945)''. Nacionalni park Kozara, Prijedor, str. 269–283. * Lukić, Dragoje (1990). ''Rat i djeca Kozare''. 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Književne novine, Beograd; Nacionalni park Kozara, Prijedor; Spomen-područje Jasenovac. ISBN 86-391-0057-8. [https://znaci.org/00001/106.htm Digitalni prijepis]. * Mataušić, Nataša (2022). »Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti)«. ''Zbornik Janković'', VI, br. 7, str. 212–281. DOI: 10.47325/zj.6.7.2. * »Prilozi uz dnevnik« (2002). ''Fontes'', 8, str. 173–260. Faksimili dokumenata; prilog 77 na str. 252–256. [https://hrcak.srce.hr/clanak/83665 Bibliografski zapis i cjelovit tekst]. * Radanović, Milan (2023). »Interniranje srpskog stanovništva s područja kotara Petrinja u logore Jasenovac i Stara Gradiška svibnja 1942.«. ''Tragovi'', 6, br. 1, str. 120–178. DOI: 10.52328/t.6.1.4. * Richter-Malabotta, Melita (2006). »Život i vrijeme Tatjane Marinić, jedne od osnivača studija socijalnog rada u Hrvatskoj«. ''Ljetopis socijalnog rada'', 13, br. 1, str. 143–158. * Tutunović-Trifunov, Jasmina (2022). »У потрази за собом и другима: Драгоје Лукић (1928–2005)«. ''Topola'', VIII, br. 8, str. 185–211. DOI: 10.7251/TOP2208185T. [https://doisrpska.nub.rs/index.php/TDG/article/download/9910/9576 Cjelovit tekst]. * Tutunović-Trifunov, Jasmina S. (2023). »Лични фонд Драгоја Лукића (1928–2005) – осврт на архивску грађу«. ''Godišnjak za istraživanje genocida'', br. 1, str. 101–109. DOI: 10.58378/GIG.15.2023.TUT.101-109. [https://www.muzejgenocida.rs/wp-content/uploads/2024/03/5-LINI-FOND-DRAGOJA-LUKIA.pdf Cjelovit tekst]. * Vojak, Danijel (2026). »Jastrebarsko«. ''Enzyklopädie des NS-Völkermordes an den Sinti und Roma in Europa''. Heidelberg, verzija 1.0. == Vanjske poveznice == * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH – Spomen-područje Jasenovac] * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:MediaSearch?type=image&search=Jastrebarsko Jastrebarsko na Wikimedijinu Zajedničkom poslužitelju] [[Kategorija:Logori u NDH]] [[Kategorija:Jastrebarsko]] 56hcjh25ikwxy44hc0p9xzciyn8gjbj 0 280950 7616196 7494622 2026-10-10T19:12:41Z ~2026-54572-54 375082 /* Uloge */ 7616196 wikitext text/x-wiki {{Infookvir film | naslov filma = Simpsoni film | slika = | naslov originala = The Simpsons Movie | režija = [[David Silverman]] | producenti = [[James L. Brooks]]<br />[[Matt Groening]]<br />[[Al Jean]]<br />[[Mike Scully]]<br />[[Richard Sakai]] | scenarij = [[James L. Brooks]]<br />[[Matt Groening]]<br />[[Al Jean]]<br />[[Ian Maxtone-Graham]]<br />[[George Meyer]]<br />[[David Mirkin]]<br />[[Mike Reiss]]<br />[[Mike Scully]]<br />[[Matt Selman]]<br />[[John Swartzwelder]]<br />[[Jon Vitti]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Dan Castellaneta]]<br />[[Julie Kavner]]<br />[[Nancy Cartwright]]<br />[[Yeardley Smith]]<br />[[Hank Azaria]]<br />[[Harry Shearer]]<br />[[Albert Brooks]]<br />[[Tress MacNeille]] | glazba = [[Hans Zimmer]]<br />[[Danny Elfman]] | snimatelj = | montaža = [[John Carnochan]] | distributer = [[20th Century Fox]], [[Continental Film]] | godina = [[2007.]] | trajanje = 83 min. | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | budžet = $75&nbsp;000&nbsp;000 | žanr = [[animirani film]] | prethodni = | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = 0462538 }} '''''Simpsoni film''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[animirani film]] zasnovan na televizijskoj seriji ''[[Simpsoni]]''. Film je premijerno prikazan u [[SAD]]-u [[21. srpnja]] [[2007.]] u Springfieldu, država Vermont. U Hrvatskoj je film distribuiran pod nazivom ''Simpsoni film''.<ref name="film">http://mojtv.hr/film/9759/simpsoni--film.aspx</ref><ref name="film2">{{Citiranje weba |url=http://www.filmski.net/filmovi/3483 |title=Arhivirana kopija |access-date=2. listopada 2010. |archive-date=30. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101230045508/http://www.filmski.net/filmovi/3483 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.superknjizara.hr/index.php?page=knjiga&id_knjiga=34996 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120331085629/http://www.superknjizara.hr/index.php?page=knjiga&id_knjiga=34996 |archive-date=31. ožujka 2012. |access-date=31. listopada 2010.}}</ref> == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Radnja filma počinje koncertom rock benda [[Green Day]]. Koncert završava tragično, kad zagađenje iz jezera [[Springfield]] uništi njihovu pozornicu. Na komemoraciji, djeda [[Simpsoni|Simpson]] dobije viziju o strašnim stvarima koje će se dogoditi u Springfieldu te [[Marge Simpson|Marge]] tu viziju shvati ozbiljno. U međuvremenu [[Homer Simpson|Homer]] izaziva [[Bart Simpson|Barta]] da prođe kroz grad gol, što on i učini. Lisa upoznaje [[Irska|Irca]] Colina s kojim pokuša nagovoriti ostale građane da očiste jezero. Homer za to vrijeme "posvaja" prase kojeg naziva Spider Pig. Bart se povjerava [[Ned Flanders|Flandersu]] jer ga Homer zapostavlja. Homer namjerno baca silos pun svinjskog otpada u jezero što izaziva ekološku katastrofu pa predsjednik [[Arnold Schwarzenegger]] po nagovoru direktora EPA (Environmental Protection Agency - Agencija za zaštitu okoliša), donosi odluku da se cijeli grad stavi u karantenu (pod kupolu) i time spriječi proširenje zagađenja na cijelu zemlju. Otkrivši da je Homer kriv za njihovu izolaciju i nestašice, građani Springfielda izbacuju Simpsone koji spas nalaze na [[Aljaska|Aljaski]], bježeći od policije. Russ Cargill tada donosi odluku provedbe plana za uništenje Springfielda, što Simpsoni doznaju i vrate se spasiti grad, osim Homera koji tvrdoglav ostaje na Aljaski. Kasnije kreće u potragu za svojom obitelji, koju je pronašla policija i vratila u grad. Homer doživljava prosvjetljenje koje mu pomaže u potrazi, ali ipak uspije da sve pokvari tako što uništava uže kojim su se građani Springfielda penjali i ostavlja bombu na zemlji. Homer na motoru zajedno s Bartom odnese bombu i baci je kroz otvor na kupoli koja se nakon eksplozije razbije i oslobodi građane Springfielda. Homer stiže natrag u grad gdje mu Marge oprosti za sve i poljubi ga. == Uloge == {| class="wikitable" !Ime !Hrvatska inačica |- |'''Homer Simpson''' |'''[[Sven Medvešek]]''' |- |'''Bart Simpson''' |'''[[Jadranka Krajina]]''' |- |'''Marge Simpson''' |'''[[Mirela Brekalo]]''' |- |'''Lisa Simpson''' |'''[[Vanja Ćirić]]''' |- |'''Russ Cargill''' |'''[[Pero Juričić]]''' |- |'''Ned Flanders''' |'''[[Dražen Čuček]]''' |- |'''Medicinska žena''' | rowspan="6" |'''[[Ksenija Marinković]]''' |- |'''Slatka starica''' |- |'''Agnes Skinner''' |- |'''Gđa. Muntz''' |- |'''Ženska radnica AZO-a''' |- |'''Cookie Kwan''' |- |'''Moe Szyslak''' | rowspan="6" |'''[[Dražen Bratulić]]''' |- |'''Šef policije Clancy Wiggum''' |- |'''Abraham Jay Simpson''' |- |'''Krusty Klaun''' |- |'''Carl Carlson''' |- |'''Charles Montgomery Burns''' |- |'''Gradonačelnik Diamond Joe Quimby''' | rowspan="13" |'''[[Luka Peroš]]''' |- |'''Lou''' |- |'''Apu Nahasapeemapetilon''' |- |'''Kent Brockman''' |- |'''Časnik Timothy Lovejoy''' |- |'''Čovjek-bumbar''' |- |'''Lubanja''' |- |'''Muški radnik AZO-a''' |- |'''Ravnatelj Seymour Skinner''' |- |'''Barney Gumble''' |- |'''Radnik AZS-a''' |- |'''Časnik''' |- |'''Čuvar''' |- |'''Tip iz stripa/Jeff Albertson''' | rowspan="10" |'''[[Ozren Grabarić]]''' |- |'''Cletus Spuckler''' |- |'''Nelson Muntz''' |- |'''Scratchy''' |- |'''Čovjek u panici''' |- |'''Profesor Frink''' |- |'''Sporedni Mel''' |- |'''Karnevalski glasnik''' |- |'''Dr. Julius Hibbert''' |- |'''Jeremy Freedman''' |- |'''Predsjednik Arnold Schwarzenegger''' |'''[[Stjepan Perić]]''' |- |'''Tom Hanks''' |'''[[Maro Martinović]]''' |- |'''Lenny Leonard''' | rowspan="4" |'''[[Sven Šestak]]''' |- |'''Službenik AZO-a''' |- |'''Putnik AZO-a''' |- |'''Otto Mann''' |- |'''Millhouse Van Houten''' | rowspan="5" |'''[[Zrinka Antičević]]''' |- |'''Martin Prince''' |- |'''Helen Lovejoy''' |- |'''Žena na telefonu''' |- |'''Djevojčica na telefonu''' |- |'''Pripovjedač''' | rowspan="4" |'''[[Toni Ostojić]]''' |- |'''Kupolaška reklama''' |- |'''Čovjek s naplatnim kućama''' |- |'''Pomoćnik Djeda Mraza''' |- |'''Itchy''' | rowspan="8" |'''[[Denin Serdarević]]''' |- |'''Billie Joe Armstrong''' |- |'''Debeli Tony''' |- |'''Gradonačelnikov pomoćnik''' |- |'''Dječak na telefonu''' |- |'''Vozač AZO-a''' |- |'''Dr. Nick Riviera''' |- |'''Waylon Smithers''' |- |'''Colin''' | rowspan="5" |'''[[Nina Kaić]]''' |- |'''GPS''' |- |'''Televizijska cura''' |- |'''Televizijski dječak''' |- |'''Todd Flanders''' |- |'''Ptica''' | rowspan="4" |'''[[Petra Vukelić]]''' |- |'''Lindsay Naegle''' |- |'''Ralph Wiggum''' |- |'''Maggie Simpson''' |- |'''Tré Cool''' |'''[[Antun Bahat]]''' |} * Sinkronizacija: Livada Produkcija * Prijevod dijaloga: [[Milovan Milosavljević]] * Redateljica dijaloga: [[Aida Bukvić]] == Izvori == {{izvori}} {{mrva-film}} {{Simpsoni}} [[Kategorija:Simpsoni]] [[Kategorija:Američki filmovi 2000-ih]] aqyrx74tu9884jvv7j2gad6iswabdf1 0 286135 7616178 7612111 2026-10-10T18:44:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616178 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Zlatko Dalić | slika = [[Datoteka:Zlatko Dalić Croatia.jpg|225px]] | opis slike = Dalić s [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatskom]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]] | država = {{Z+X|HRV}} | puno ime = Zlatko Dalić<ref name="FIFA 2022">{{cite web |url=https://fdp.fifa.org/assetspublic/ce44/pdf/SquadLists-English.pdf |title=FIFA World Cup Qatar 2022 – Squad list: Croatia (CRO) |publisher=[[FIFA]] |page=8 |date=15 November 2022 |access-date=15 November 2022}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[26. listopada]] [[1966.]] | datum smrti = | visina = | težina = | trenutačni klub = {{NogRep|UAE}} | broj u klubu = | pozicija = izbornik | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = [[NK Troglav 1918 Livno|Troglav]] | godina = 1983. – 1986.<br />1986. – 1987.<br />1987. – 1988.<br />1988. – 1989.<br />1989. – 1991.<br />1992. – 1996.<br />1996. – 1998.<br />1998.<br />1998. – 2000. | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br />[[HNK Cibalia Vinkovci|Dinamo Vinkovci]]<br />[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br />[[FK Budućnost Podgorica|Budućnost Titograd]]<br />[[NK Velež Mostar|Velež]]<br />[[NK Varteks Varaždin|Varteks]]<br />[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]<br />{{nowrap|→ [[NK Varteks Varaždin|Varteks]] (posudba)}}<br />[[NK Varteks Varaždin|Varteks]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}108 {{0}}{{0}}(13)<br />{{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = 2000. – 2002.<br />2002. – 2005.<br />2003. – 2005.<br />2005. – 2007.<br />2007. – 2008.<br />2008. – 2009.<br />2009. – 2010.<br />2010. – 2012.<br />2006. – 2011.<br />2012. – 2013.<br />2013.<br />2014. – 2017. <br/>2017. – 2026.<br/>2026. – | klubovi = [[NK Varteks|Varteks]] (pomoćni trener)<br />[[NK Varteks|Varteks]] (sportski direktor)<br />[[NK Varteks|Varteks]] (pomoćni trener)<br />[[NK Varteks|Varteks]]<br />[[NK Rijeka|Rijeka]]<br />[[KS Dinamo Tirana|Dinamo Tirana]]<br />[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]<br />[[Al Faisaly FC|Al Faisaly]]<br/>{{nowrap|{{NogRep|HRV|do=21}} (pomoćni trener)}}<br/>[[Al-Hilal|Al Hilal do 23]]<br/>[[Al-Hilal]]<br/>[[Al Ain FC|Al Ain FC]]<br/>{{NogRep|HRV}}<br/>{{NogRep|UAE}} | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje SP}} {{medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | }} {{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] | }} {{Medalje Lige nacija}} {{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|}} | bilješka = | ažurirano = 4. srpnja 2026. }} '''Zlatko Dalić''' ([[Livno]], [[26. listopada]] [[1966.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni [[trener]] i bivši nogometaš. Trenutačno je izbornik [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|nogometne reprezentacije UAE-a]]. Bio je izbornik [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]] od listopada [[2017.]] do srpnja [[2026.]] godine. Najdugovječniji je i najtrofejniji izbornik Hrvatske, s dvama osvojenim odličjima na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskim prvenstvima]]. Hrvatsku je preuzeo [[7. listopada]] [[2017.]] godine<ref>[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/prije-osam-godina-zlatko-dalic-preuzeo-je-hrvatsku-12369224 Prije osam godina Zlatko Dalić preuzeo je Hrvatsku] HRT. Pristupljeno 8. srpnja 2026.</ref> nakon niza loših rezultata te ju vodio do ključne pobjede od 2:0 u gostima protiv [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]] čime je osigurao doigravanje protiv [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčke]] za mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.]], zadatak koji je uspješno riješio. Na istome prvenstvu, nakon osvojene srebrne medalje, izabran je za trećeg najboljeg izbornika prvenstva. Hrvatska je u kolovozu iste godine zauzela četvrtu poziciju FIFA-ine ljestvice te ju zadržala do travnja 2019.<ref>[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id12280| Men's Ranking Date: 16 Aug 2018]</ref> S bitno izmijenjenom momčadi Hrvatske u odnosu na SP 2018. osvaja svjetsko brončano odličje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu u Kataru]] četiri godine kasnije te u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Euro 2024.]] Hrvatsku vodi 72. put čime se izjednačuje s [[Miroslav Blažević|Miroslavom Ćirom Blaževićem]] po broju utakmica na čelu hrvatske reprezentacije pobjedom od 2:0 protiv domaćina susreta, [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]]. U trećem izdanju [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]], vodi Hrvatsku do završnog turnira tog natjecanja ispred [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]], gdje osvaja srebrno odličje, pritom u grupnoj fazi pobjedivši [[Francuska|Francusku]] s 1:0, čime ostvaruje prvu pobjedu Hrvatske nad tom reprezentacijom u svojoj povijesti. U polufinalu Hrvatska je pobijedila [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemsku]] s 4:2. Rezultat je u finalu bio 0:0, no zlato je osvojila [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] boljim izvođenjem jedanaesteraca s 5:4 (0:0). Osvajanjem drugog mjesta u kvalifikacijskoj skupini 2023., odveo je Hrvatsku na njezino sedmo [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|europsko nogometno prvenstvo]] koje se igra u [[Njemačka|Njemačkoj]] 2024. Pripreme za EP reprezentacija je započela u ožujku sudjelovanjem na prijateljskom ACUD Cup turniru u [[Egipat|Egiptu]] koji je Hrvatska osvojila pobjedom u završnici nad domaćinom. Uoči Europskoga prvenstva reprezentacija je pobijedila [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] s 2:1, što je prva pobjeda Hrvatske nad tom reprezentacijom.<ref>[https://sport.hrt.hr/euro-2024/uoci-eura-portugal-hrvatska-11596636| Povijesna pobjeda Vatrenih protiv Portugala!]</ref> Na otvaranju [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskoga prvenstva]] Hrvatska je izgubila s 3:0 protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]], remizirala s [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanijom]] (2:2) i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]] (1:1).<ref>[https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/kakav-sok-hrvatska-je-imala-sve-ali-nije-uspjela-italija-je-izjednacila-na-samom-kraju/| Kakav šok. Hrvatska je imala sve, ali nije uspjela. Italija je izjednačila na samom kraju] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Hrvatska je s dva osvojena boda ispala u grupnoj fazi natjecanja, prvi puta od [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]] Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|svjetskome prvenstvu 2026.]] Hrvatska je kao drugoplasirana u skupini izborila drugi krug natjecanja, nakon poraza od Engleske (2:4) te pobjeda protiv [[Panamska nogometna reprezentacija|Paname]] (1:0) i [[Ganska nogometna reprezentacija|Gane]] (2:1). Ispala je u šesnaestini finala od [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] (1:2). Daliću je ugovor s HNS-om istekao [[3. srpnja]] [[2026.]] godine. Unatoč jednoglasnoj podršci [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]],<ref>[https://zadarskilist.novilist.hr/sport/nogomet/danas-ce-biti-poznato-ostaje-li-dalic-izbornik-ima-nasu-potporu-na-njemu-je-da-odluci-ima-li-volje/ Danas će biti poznato ostaje li Dalić izbornik: 'Ima našu potporu, na njemu je da odluči ima li volje] Zadarski list. Pristupljeno 8. srpnja 2026.</ref> nakon sastanka s vrhom HNS-a 8. srpnja odlučio je ne produžiti ugovor i nakon gotovo devet godina otišao s klupe hrvatske nogometne reprezentacije.<ref>HINA, [https://www.vecernji.hr/sport/zlatku-dalicu-danas-je-istekao-ugovor-s-hrvatskim-nogometnim-savezom-1974779 Zlatku Daliću danas je istekao ugovor s hrvatskim nogometnim savezom], Večernji list, objavljeno 3. srpnja 2026., pristupljeno 8. srpnja 2026.</ref> == Igračka karijera == Zlatko Dalić bio je profesionalni nogometaš i igrao je na položaju [[Nogometne pozicije|obrambenog veznog igrača]]. Nogometnu karijeru započeo je livanjskome klubu [[NK Troglav 1918 Livno|Troglavu]].<ref name="beti"/> Igrao je za [[split]]ski Hajduk, [[Vinkovci|vinkovačku]] Cibaliju, [[Podgorica|podgoričku]] Budućnost,<ref name="weltfussball.de"/> [[mostar]]ski Velež te [[varaždin]]ski Varteks, a po završetku igračke karijere krenuo je u stručne vode.<ref name="sn"/> Za Hajduk je postigao dva službena pogotka, [[Prva hrvatska nogometna liga|prvenstveni]] u sezoni [[1. HNL 1996./97.|1996./97.]], [[HNK Rijeka|Rijeci]] u [[Rijeka|Rijeci]] (1:3 za Hajduk) i u [[Hrvatski nogometni kup |hrvatskome kupu]] u sezoni [[Hrvatski nogometni kup 1996./97.|1996./97.]], [[NK Hajduk Pridraga|Hajduku iz Pridrage]] u Zadru (1:6 za splitski Hajduk). == Trenerska karijera == Nakon završetka igračke karijere trenersku karijeru započeo je u [[listopad]]u [[2000.]] godine kada je postao pomoćnim trenerom u varaždinskom [[NK Varteks Varaždin|Varteksu]]. Bio je i pomoćni trener [[Dražen Ladić|Draženu Ladiću]] u [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji do 21 godine]]. === NK Varteks Varaždin === Od svibnja [[2002.]] godine do svibnja [[2005.]] godine bio je na položaju sportskog direktora [[NK Varteks Varaždin|Varteksa]] te istodobno u od [[2003.]] do [[2005.]] godine je pomoćnik [[Miroslav Blažević|Miroslavu Blaževiću]]. U svibnju [[2005.]] godine postao je glavni trener [[NK Varteks Varaždin|Varteksa]] te u prvoj godini osvojio je treće mjesto u [[1. HNL]]. [[Hrvatski nogometni kup 2005./06.|2006. godine]] vodio je Varteks u završnici [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskoga nogometnog kupa]] izgubivši od HNK Rijeke nakon dvije utakmice po [[Pravilo gola u gostima|pravilu gola u gostima]] (0:4, 5:1). === HNK Rijeka === U ljeto [[2007.]] godine, nakon isteka ugovora s [[NK Varteks Varaždin|Varteksom]] preuzeo je klupu [[NK Rijeka|Rijeke]]. U sezoni 2007./08. s Rijekom osvojio je četvrto mjesto u [[1. HNL]]. === FC Dinamo Tirana === U sezoni 2008./09. dobiva poziv albanskoga prvaka [[FC Dinamo Tirana|Dinama iz Tirane]] te je s njime osvojio [[Albanski nogometni superkup|Albanski superkup]]. === NK Slaven Belupo === Nakon toga, u sezoni 2009./10. vodio je hrvatskoga prvoligaša, koprivnički [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]. === Al Faisaly, Harmah === U sezoni 2010./11. postao je trenerom novoga prvoligaša Saudijske Arabije – [[Al Faisaly Harmah|Al Faisaly]] iz [[Harmah]]a. U toj sezoni po izboru novinara Saudijske Arabije proglašen je trenerom godine. U klubu ostao je do [[2012.]] godine kada je dobio poziv za vođenje olimpijskog tima azijskog kluba. === Al Hilal === U svibnju 2012. godine a u sezoni 2012./13. Zlatko je postavljen za trenera Al Hilal olimpijske nogometne momčadi.<ref name="thenational"/><ref name="alhilal"/> Al Hilal olimpijska nogometna momčad ime je za drugu momčad toga azijskoga kluba.<ref name="thenational"/><ref name="alhilal"/> Usred sezone, nakon 16 službenih utakmica mijenja [[Antoine Kombouaré]]a na mjestu trenera prve momčadi kluba. S klubom osvaja King Cup, što predstavlja 54. trofej u klupskoj povijesti te se plasirao u fazu doigravanja Azijske Lige prvaka s drugog mjesta u Skupini D. Kao trener [[Al Hilal]]a završava kao 13. trener svijeta za mjesec ožujak 2013. godine po World Coach Rankingu.<ref name="coachworldranking.com"/> === Al-Ain FC === Nakon što je [[Al-Ain FC]] dao otkaz treneru [[Quique Sánchez Flores|Floresu‎]], Zlatko je istog dana predstavljen kao novi trener kluba iz [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. Prethodno je bio kandidatom za položaj športskoga direktora splitskoga Hajduka.<ref name="hajduk" /> Nakon 2006. godine, klub je po prvi puta prošao u play off fazu natjecanja Azijske Lige prvaka i to kao prvoplasirani tim u skupini C. Nakon niza uspješnih rezultata i sedam utakmica bez poraza, klub [[30. travnja]] [[2014.]] godine objavljuje produženje ugovora sa Zlatkom na naredne dvije godine.<ref name="twitteralainfcae"/> U šesnaestini završnice Azijske Lige prvaka, Al Ain je s rezultatom 2:1 u obje utakmice prošao u osminu završnice natjecanja pobijedivši [[Al Jazira Club]]. U završnici UAE President's Cupa, [[19. svibnja]] 2014. godine Al Ain je osvojio trofej pobijedivši prvaka Arapske Gulf Lige, klub Al Ahli iz Dubaija s 1:0. Ovo je bio Zlatkov drugi trofej u posljednje dvije godine na Bliskom Istoku, te ujedno treći u njegovoj trenerskoj karijeri. Ova utakmica označila je kraj sezone u kojem je klub, od dolaska Zlatka ostvario niz od 12 utakmica zaredom bez izgubljene utakmice. Zlatko je drugu sezonu u klubu započeo četvrtfinalnim utakmicama Azijske Lige prvaka protiv [[Ittihad FC]] u kojima je [[Al-Ain FC]] slavio u oba susreta rezultatima 2:0 i 3:1. U poluzavršnici od [[Al-Ain FC]] bio je bolji bivši Zlatkov klub [[Al Hilal]] s rezultatima 3:0 u gostima te 2:1 na domaćem terenu. Po izboru sportskih novinara u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]], Zlatko je na kraju godine dobio nagradu za trenera godine dok je njegov [[Al-Ain FC]] na kraju prvog dijela sezone zauzeo prvo mjesto na tablici s utakmicom zaostatka. Početkom svibnja završeno je natjecanje po skupinama u Azijskoj Ligi prvaka te se [[Al Ain FC]] plasirao u play-off fazu natjecanja završivši na prvom mjestu skupine B s 12 bodova bez izgubljene utakmice s četiri boda više od drugoplasiranog [[Naft Teheran FC]]. Ovo je Zlatkova treća godina za redom u Azijskoj Ligi prvaka te se sve tri godine uspio plasirati u fazu doigravanja toga natjecanja. Iako je titula prvaka [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] bila osigurana tri kola prije završetka, [[11. svibnja]] [[2015.]] odigrane su zadnje utakmice u sezoni te je tako Al Ain završio sezonu s 11 bodova više od drugoplasirane Al Jazire i trećeg Al Shababa. Zlatkov tim izgubio je samo dvije utakmice u cijeloj sezoni, u ukupno 25 utakmica njegov tim bio je neporažen s impozantnom razlikom pogodaka od +43. Al Ain je tijekom sezone ostvario brojna postignuća – primili su najmanje pogodaka, imali su najduži niz od 15 neporaženih utakmica, najduži niz od 8 pobijeđenih utakmica te najveću domaću pobjedu od 7:1, protiv Ajman FC. Još jedno veliko priznanje u svojem radu Zlatko je dobio [[12. srpnja]] 2015. godine u Abu Dhabiju gdje je proglašen za najboljeg trenera Ujedinjenih Arapskih Emirata u sezoni 2014./15.<ref name="najboljitrener2014">[http://uae.agleague.ae/en/news/winners-crowned-at-201415-arabian-gulf-league-awards.html Winners crowned at 2014/15 Arabian Gulf League Awards – News – UAE Pro League Committee] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181202070533/http://uae.agleague.ae/en/news/winners-crowned-at-201415-arabian-gulf-league-awards.html |date=2. prosinca 2018. }}, uae.agleague.ae, 12. srpnja 2015., pristupljeno 2. prosinca 2018.</ref> Tijekom pripremnog razdoblja za novu sezonu, Al Ain je gostovao u Maroku gdje se održao prvi UAE-Maroko Superkup ili tzv. Friendship Cup kako je nazivan u arapskim medijima. Utakmica je odigrana na rasprodanom Stade Mohammed V u Casablanci protiv Wydad Athletic Club. Al Ain je pobijedio nakon jedanaesteraca, dok je regularno vrijeme završilo 3:3. Prva utakmica nove sezone odigrana je [[15. kolovoza]] 2015. godine u Abu Dhabiju, Superkup Ujedinjenih Arapskih Emirata između prošlogodišnjeg osvajača lige Al Aina, i pobjednika kupa Al Nassra iz Dubaija. Al Ain je pobijedio s 4:2 i ovo je bio četvrti Zlatkov trofej, u nešto manje od dvije godine otkako je preuzeo klupu. Pobjedom od 3:0 u 10. kolu lige, Zlatko je postao najboljim trenerom otkako je liga postala profesionalna, u odigranih 70 utakmica pobijedio je u 47 utakmica, neriješeno je odigrao u njih 15 dok je izgubio svega 8 utakmica, u više od 88 % utakmica njegova momčad nije poražena. Sudeći po Football Database rankingu, Al Ain je u ožujku 2014. godine, prije nego što ga je Zlatko preuzeo bio 335. klub na svijetu. Nakon nešto manje od dvije godine, Al Ain zauzimao je 122. mjesto na tablici klubova te je bio 5. najbolji klub na Azijskom kontinentu. Na mjestu trenera naslijedio ga je [[Zoran Mamić]]. === Hrvatska nogometna reprezentacija === [[Datoteka:Zlatko Dalić 2018.jpg|200px|thumb|Dalić tijekom treninga reprezentacije.]] Godine [[2006.]] preuzeo je položaj trenera u [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji do 21 godine]]. Dana [[7. listopada]] [[2017.]] godine [[Hrvatski nogometni savez|HNS]] Zlatka Dalića postavio je na mjesto izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, gdje je naslijedio [[Ante Čačić|Antu Čačića]], za utakmicu protiv ukrajinske nogometne reprezentacije u posljednjoj kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine]]. Dana [[16. listopada]] 2017. godine HNS je potvrdio Zlatka Dalića za izbornika reprezentacije i u dodatnim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine.<ref>Branimir Korać, [http://sportnet.rtl.hr/vijesti/506947/nogomet-reprezentacija/tradicija-nije-iznevjerena-13-izbornik-13-hrvat/ ''Tradicija nije iznevjerena: 13. izbornik – 13. Hrvat''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171017145437/http://sportnet.rtl.hr/vijesti/506947/nogomet-reprezentacija/tradicija-nije-iznevjerena-13-izbornik-13-hrvat/ |date=17. listopada 2017. }}, sportnet.rtl.hr, pristupljeno 17. listopada 2017.</ref> Nekoliko dana poslije, Dalić je imenovao [[Ivica Olić|Ivicu Olića]] za svoga pomoćnika, u nogometnim krugovima govorilo se kako bi stožer mogao popuniti i [[Dražen Ladić]] no, to se nije dogodilo tada,<ref>V.R., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/hrvatski-izbornik-zlatko-dalic-odabrao-pomocnika-je-li-to-veliko-iznenadenje-foto-20171019 ''Hrvatski izbornik Zlatko Dalić odabrao pomoćnika; je li to veliko iznenađenje?''], tportal.hr, 19. listopada 2017., pristupljeno 30. listopada 2017.</ref> već u ožujku 2018. godine kada je Dražen Ladić postao pomoćnim trenerom u stožeru. Nakon dvije utakmice u dodatnim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine i pobjede nad Grčkom (4:1, 0:0), Zlatko Dalić sklopio je ugovor s HNS-om do [[30. srpnja]] [[2020.]] godine.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/reprezentacija/izvrsni-odbor-hns-a-presudio-na-dugo-ocekivanoj-sjednici-poznato-kad-je-izborna-sjednica-koliku-podrsku-ima-suker-i-do-kada-dalic-ostaje-izbornik/6768162/ ''Izvršni odbor HNS-a presudio na dugo očekivanoj sjednici. Poznato kad je izborna sjednica, koliku podršku ima Šuker i do kada Dalić ostaje izbornik!''], sportske.jutarnji.hr, 21. studenoga 2017., pristupljeno 30. studenoga 2017.</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] Zlatko Dalić s reprezentacijom je ostvario najveći uspjeh u povijesti plasiravši se u završnicu prvenstva nakon tri pobjede u skupini, nad [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerijom]] (2:0), [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]] (3:0) i [[Islandska nogometna reprezentacija|Islandom]] (2:1), te tri pobjede u drugoj fazi natjecanja, nad [[Danska nogometna reprezentacija|Danskom]] (1:1, 3:2), [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusijom]] (2:2, 4:3) i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleskom]] (2:1). U finalu pred punim [[Stadion Lužnjiki|Lužnjikijem]], [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] je slavila s 4:2 pogodcima [[Antoine Griezmann|Griezmanna]], [[Paul Pogba|Pogbe]], [[Kylian Mbappé|Mbappéa]] i autogolom [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]], dok su golove za Hrvatsku postigli [[Ivan Perišić]] i Mandžukić. Nakon završetka svjetskog prvenstva pojavile su se špekulacije o Dalićevu odlasku, o čemu je on i javno pričao rekavši kako je htio napustiti klupu još poslije utakmice s [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peruom]], no ipak je vodio reprezentaciju u Rusiji. Kako bi ostao na klupi reprezentacije, HNS je ponudio Daliću novi ugovor, te plaću od milijun eura godišnje, kako bi reprezentaciju vodio i na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|svjetskom prvenstvu u Kataru]] [[2022.]] godine.<ref name="24h">Antonio Bevanda, [https://www.24sata.hr/sport/gotovo-je-dalic-ostaje-i-vodi-hrvatsku-na-mundijal-u-kataru-580944 "Dobio Ruse ili izgubio, Dalić će nas voditi na Mundijal u Kataru"], 24sata.hr, 5. srpnja 2018., pristupljeno 18. srpnja 2018.</ref> Pobjedom Hrvatske nad [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusijom]] u posljednjoj utakmici grupe H kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Kataru, Hrvatska je izborila nastup na istom natjecanju te je time Dalić postao prvi hrvatski izbornik koji je odveo reprezentaciju na tri velika natjecanja. == Trenerske statistike == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! rowspan="2" |momčad ! rowspan="2" |od ! rowspan="2" |do ! colspan="8" |statistika |- !U!!P!!N!!I!!pobjede (%)!!GZ!!GP!!+/- |- |[[NK Varaždin|'''Varteks''']] | align="left" |'''svibnja 2005.''' | align="left" |'''svibnja 2007.''' |'''80'''||'''34'''||'''12'''||'''34'''||'''42,50 %'''||'''134'''||'''135'''||'''-1''' |- |[[HNK Rijeka|'''Rijeka''']] | align="left" |'''lipnja 2007.''' | align="left" |'''lipnja 2008.''' |'''37'''||'''15'''||'''12'''||'''10'''||'''40,54 %'''||'''57'''||'''47'''||'''+10''' |- |[[Al Hilal|'''Al Hilal''']] | align="left" |'''veljače 2013.''' | align="left" |'''svibnja 2013.''' |'''18'''||'''11'''||'''3'''||'''4'''||'''61,11 %'''||'''30'''||'''19'''||'''+11''' |- | colspan="3" |Saudi Professional League |8 |5 |2 |1 |62,50 % |16 |9 |<nowiki>+7</nowiki> |- | colspan="3" |Crown Prince Cup |2 |2 |0 |0 |100 % |2 |1 |<nowiki>+1</nowiki> |- | colspan="3" |AFC Champions League |8 |4 |1 |3 |50,00 % |12 |9 |<nowiki>+3</nowiki> |- |- |[[Al Ain FC|'''Al Ain FC''']] | align="left" |'''ožujka 2014.''' | align="left" |'''siječnja 2017.''' |'''34'''||'''24'''||'''6'''||'''4'''||'''70,58 %'''||'''83'''||'''34'''||'''+49''' |- | colspan="3" |Arabian Gulf League |21 |16 |4 |2 |76,19 % |57 |20 |<nowiki>+37</nowiki> |- | colspan="3" |Presidents Cup |1 |1 |0 |0 |100 % |1 |0 |<nowiki>+1</nowiki> |- | colspan="3" |AFC Champions League |12 |8 |2 |2 |66,66 % |25 |14 |<nowiki>+11</nowiki> |- |[[Hrvatska nogometna reprezentacija|'''Hrvatska''']] | align="left" |'''listopada 2017.''' | align="left" |'''srpnja 2026.''' |'''111'''||'''62'''||'''20'''||'''29'''||'''55,86 %'''||'''189'''||'''129'''||'''+60''' |} == Priznanja == ===Individualna=== * Trener godine u sezoni 2014./15. Arabian Gulf League.<ref name="najboljitrener2014"/> * 2018.: Priznanje Veliko zlatno srce,<ref>Dražen Novosel. [http://www.varazdinske-vijesti.hr/sport/hrvatskom-izborniku-zlatku-dalicu-veliko-zlatno-srce-udruga-hrvatskih-branitelja-22998/ Hrvatskom izborniku Zlatku Daliću Veliko zlatno srce udruga hrvatskih branitelja], varazdinske-vijesti.hr, 16. ožujka 2018., pristupljeno 9. rujna 2018.</ref> koje dodjeljuju braniteljske udruge pojedincima za izniman doprinos u stvaranju slobodne i samostalne Republike Hrvatske te očuvanju i širenju istine o [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. * 2018.: Počasni građanin [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]].<ref>[http://www.varazdinska-zupanija.hr/novosti/iz-%C5%BEupanije/zlatko-dali%C4%87-po%C4%8Dasni-gra%C4%91anin-vara%C5%BEdinske-%C5%BEupanije/ Zlatko Dalić počasni građanin Varaždinske županije, vijećnici i župan uputili mu podršku uoči polufinala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180714135440/http://www.varazdinska-zupanija.hr/novosti/iz-%C5%BEupanije/zlatko-dali%C4%87-po%C4%8Dasni-gra%C4%91anin-vara%C5%BEdinske-%C5%BEupanije/ |date=14. srpnja 2018. }}, varazdinska-zupanija.hr, 11. srpnja 2018., pristupljeno 14. srpnja 2018.</ref> * 2018.: Savez europskih trenerskih društava (AEFCA) na svom 39. simpoziju u Antalyji proglašava ga najboljim trenerom Europe te tom prigodom Dalić drži i predavanje o [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|uspjehu ''Vatrenih'' u Rusiji]]. Prethodno je u izboru [[FIFA]]-e uvršten među trojicu najboljih svjetskih nogometnih trenera u 2018. godini, iza [[Didier Deschamps|Deschampsa]] i [[Zinedine Zidane|Zidanea]].<ref> D.J. [https://www.braniteljski-portal.com/golemo-priznanje-aefca-zlatku-dalicu-imenovan-je-najboljim-trenerom-europe Golemo priznanje AEFCA Zlatku Daliću- imenovan je najboljim trenerom Europe!] braniteljski-portal.com, 10. studenoga 2018, pristupljeno 11. studenoga 2018. </ref> * Drugi izbornik na svijetu u 2018. godini prema izboru Međunarodnog instituta za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS-a).<ref> Damir Krajač, [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/clanak/id/577559/hrvati-dominiraju-modric-najbolji-nogometas-dalic-drugi-izbornik-svijeta Hrvati dominiraju: Modrić najbolji nogometaš, Dalić drugi izbornik svijeta], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 30. studenoga 2018., pristupljeno 1. prosinca 2018.</ref> * 2018.: Dobitnik je godišnje [[Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"|Državne nagrade za šport "Franjo Bučar"]] * 2018.: Odlukom [[Predsjednica Republike Hrvatske|Predsjednice Republike Hrvatske]] [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]] odlikovan je [[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom|Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]], za „izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju 2. mjesta na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji.”<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1933.html Odluka o dodjeli odlikovanja Reda kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom Zlatku Daliću], ''[[Narodne novine]]'', 14. studenoga 2018., pristupljeno 1. prosinca 2018. </ref> * 2023.: Počasni građanin [[Tomislavgrad]]a.<ref> {{Cite web|url=https://tomislavgrad.gov.ba/odrzana-svecana-sjednica-opcinskoga-vijeca-tomislavgrad/|website=tomislavgrad.gov.ba|publisher=Općina Tomislavgrad|title=Održana svečana sjednica Općinskoga vijeća Tomislavgrad|date=6. srpnja 2023.|access-date=7. srpnja 2023.}}</ref> * 2024.: Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] dodijeljena mu je [[Povelja Republike Hrvatske]].<ref>[https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305| Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina] sport.hrt.hr</ref> === Trener === ====Klupska ==== '''Dinamo Tirana''' * Albanski superkup '''(1):''' 2008. '''Al-Hilal''' * Saudi Crown Prince Cup '''(1):''' 2012./13. '''Al-Ain''' * UAE President's Cup '''(1):''' 2013./14. * Arabian Gulf League '''(1):''' 2014./15. * Arabian Gulf Super Cup '''(1):''' 2015. ==== Reprezentativna ==== '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]''' * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]] (2. mjesto),<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/44754965|title=France 4–2 Croatia|publisher=BBC |date=15 July 2018|access-date=15 July 2018|last=McNulty|first=Phil}}</ref> [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]] (3. mjesto)<ref>{{Cite web |last=Smyth |first=Rob |date=17 December 2022 |title=Croatia 2-1 Morocco: World Cup 2022 third-place playoff – as it happened |url=https://www.theguardian.com/football/live/2022/dec/17/croatia-morocco-world-cup-2022-third-place-playoff-live-score-updates |access-date=17 December 2022 |website=the Guardian}}</ref> * [[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]] (2. mjesto) == Ostalo == * Njegova knjiga ''Rusija naših snova: kako smo Hrvatsku učinili najsretnijom zemljom na svijetu'' objavljena je [[2018.]] godine u 2 izdanja u nakladi [[Sportske novosti|Sportskih novosti]]. Svu zaradu od prodaje knjige Dalić darovao je u humanitarne svrhe, Zakladi Vatreno srce za pomoć potrebitoj djeci.<ref>[https://www.jutarnji.hr/Promo/rusija-nasih-snova-knjiga-izbornika-dalica-ponovno-na-kioscima-prvo-izdanje-prodano-je-u-rekordnom-roku/8231345/ '''Rusija naših snova' Knjiga izbornika Dalića ponovno na kioscima, prvo izdanje prodano je u rekordnom roku''], jutarnji.hr, 31. prosinca 2018., pristupljeno 23. veljače 2019.</ref> Izdanje te knjige na [[Ruski jezik|ruskome jeziku]] objavljeno je [[2019.]] godine.<ref>Sanjin Bojić, [https://www.glaspodravine.hr/foto-podravka-u-rusiji-organizirala-promociju-knjige-zlatka-dalica-rusija-nasih-snova/ ''Podravka u Rusiji organizirala promociju knjige Zlatka Dalića “Rusija naših snova”''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312104257/https://www.glaspodravine.hr/foto-podravka-u-rusiji-organizirala-promociju-knjige-zlatka-dalica-rusija-nasih-snova/ |date=12. ožujka 2021. }}, glaspodravine.hr, 15. lipnja 2019.</ref> == Literatura == * ''Rusija naših snova: kako smo Hrvatsku učinili najsretnijom zemljom na svijetu'' (2018.) == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="beti">Ivica Beti, [https://www.vecernji.hr/sport/prije-svake-utakmice-stavljao-je-puno-gela-u-kosu-drukcije-nije-htio-na-travnjak-1201109 ''Prije svake utakmice stavljao je puno gela u kosu. Drukčije nije htio na travnjak''], vecernji.hr, 15. listopada 2917., pristupljeno 16 listopada 2017.</ref> <ref name="weltfussball.de">{{deu oznaka}} [http://www.weltfussball.de/spieler_profil/zlatko-dalic/ Zlatko Dalić], weltfussball.de, pristupljeno 16. listopada 2017.</ref> <ref name="sn">Dražen Antolić, [http://sportske.jutarnji.hr/nogomet/reprezentacija/zivotna-prica-zlatka-dalica-sanjao-je-hajduk-a-dobio-hrvatsku-zapisivao-je-treninge-cire-i-ivankovica-pa-eksplodirao-u-arapskom-svijetu/6626703/ ''Životna priča Zlatka Dalića. Sanjao je Hajduk, a dobio Hrvatsku: Zapisivao je treninge Ćire i Ivankovića pa eksplodirao u arapskom svijetu''], sportske.jutarnji.hr, 9. listopada 2017., pristupljeno 11. listopada 2017.</ref> <ref name="thenational">{{eng oznaka}} John McAuley, [https://www.thenational.ae/sport/the-time-is-now-for-al-ain-to-reward-coach-zlatko-dalic-1.234551 ''The time is now for Al Ain to reward coach Zlatko Dalic''], thenational.ae, 29. rujna 2014., pristupljeno 16. listopada 2017.</ref> <ref name="alhilal">{{eng oznaka}} [http://www.alhilal.com/en/news1311.html ''Dalic Zlatko Coaches Olympic Al Hilal Next Season''], alhilal.com, 3. svibnja 2012., pristupljeno 16. listopada 2017.</ref> <ref name="coachworldranking.com">[http://www.coachworldranking.com coachworldranking.com]</ref> <ref name="hajduk">Jurica Radić, [http://sportske.jutarnji.hr/novo-ime-na-listi-nasljednika-anderssona---zlatko-dalic-kandidat-za-sportskog-direktora-/1148696/ ''Nasljednik Anderssona: Zlatko Dalić novi kandidat za sportskog direktora''], sportske.jutarnji.hr, 20. prosinca 2013., pristupljeno 16. listopada 2017.</ref> <ref name="twitteralainfcae">[https://twitter.com/alainfcae/status/461552192835428352 twitter.com/alainfcae]</ref>}} {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://hrnogomet.com/hnl/igrac.php?id=311&stranica=1&lang=hr Zlatko Dalić], na hrnogomet.com * [https://int.soccerway.com/coaches/zlatko-dalic/143757/ Zlatko Dalić], na soccerway.com {{eng oznaka}} * [https://www.youtube.com/watch?v=TlOSzlBm1vA Razgovor sa Zlatkom Dalićem], serijal ''(Ne)uspjeh prvaka s [[Mario Stanić|Mariom Stanićem]]'', 2. listopada 2023. ([[YouTube]]) {{Sastav Hrvatska 2018 SP}} {{Sastav Hrvatska 2020. EP}} {{Sastav Hrvatska 2022 SP}} {{Sastav Hrvatska 2023 LN}} {{Sastav Hrvatska 2024 EP nogomet}} {{Sastav Hrvatska 2026 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Dalić, Zlatko}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] [[Kategorija:Izbornici hrvatske nogometne reprezentacije]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši NK Varteksa]] [[Kategorija:Nogometaši Veleža]] [[Kategorija:Treneri HNK Rijeke]] [[Kategorija:Treneri NK Slaven Belupa]] [[Kategorija:Životopisi, Livno]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] m5p49303al8pajq50yd3i1659ckznsz 0 286955 7616189 7614822 2026-10-10T19:06:27Z Kent Wang 280825 Views of the cloisters of Mosteiro dos Jerónimos 8498.jpg; uklonjena duplikatna slika iz galerije 7616189 wikitext text/x-wiki {{Dodaj infookvir|vjerski objekt}} {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Jeronimitski samostan i [[Toranj Belém]] |slika = {{#property:P18}} |godina = [[1983.]] <small>(7. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, vi |ugroženost = ne |dossier = 263 |država = {{DZ+X|POR}} |karta = Portugal Lisabon |karta-oznaka = {{nowrap|Jeronimitski samostan}} |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|38|41|51|N|9|12|24|W|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija samostana u Lisabonu }} '''Jeronimitski samostan''' ([[portugalski]]: ''Mosteiro dos Jerónimos'') je [[Jeronimiti|jeronimitski]] [[rimokatoličanstvo|rimokatolički]] [[samostan]] četvrti [[Santa Maria de Belém]] u [[Lisabon]]u. On je jedan od najboljih primjera originalnog portugalskog [[gotika|kasnogotičkog]] [[manuelinski stil|manuelinskog stila]]. Zbog njegove umjetničke i povijesne važnosti, upisan je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1983. godine, zajedno s obližnjim [[Toranj Belém|tornjem Belém]]. ==Povijest== [[Datoteka:Jeronimos-KingManuel-WesternPortal.jpg|mini|lijevo|150px|<center>Kralj [[Manuel I. Portugalski]] kleči ispred [[Sveti Jeronim|Svetog Jeronima]], skulpture sa zapadnog portala samostana]] [[Datoteka:Tratado de Lisboa 13 12 2007 (081).jpg|mini|<center>Čelnici Europske unije ispred južnog portala nakon potpisivanja Lisabonskog ugovora]] Samostan jeronimita je podignut na mjestu pustinje (svećenićke) ''Ermida do Restelo'' koju je osnovao [[Henrik Navigator]] oko 1450. godine. U toj pustinji je očajni [[Vasco da Gama]] proveo noć u molitvi prije putovanja za [[Indija|Indiju]] 1497. godine. Postojeću građevinu dao je izgraditi Manuel I. Portugalski (1515. – 21.) kako bi obilježio uspješan povratak Vasca de Game iz Indije, te kao mauzolej vladarske obitelji [[Avis]]. No, uskoro je postala mjestom molitve svih moreplovaca koji su odlazili ili dolazili u luku. Izgradnja je započela 1502. godine i trajala je 50 godina. Korišten je lokalni zlaćani [[vapnenac]] ''pedra lioz'', a financirana je porezom od 5% od trgovine [[začin]]ima, osim [[papar|papra]], [[cimet]]a i [[klinčić]]a jer su prihodi od ovih začina išli izravno kraljevskoj kući. [[Arhitekt]] [[Diogo de Boitaca]] (vjerojatno otac novog [[manuelinski stil|manuelinskog]] stila) je na taj način dobio velika sredstva i započeo je tako veliku građevinu da su radnici morali napustili gradnju [[Samostan Batalha|samostana Batalha]] i posvetiti se samo ovoj građevini. On je izgradio [[crkva|crkvu]], [[sakristija|sakristiju]] i [[refektorij]], a ostalo je dovršio [[Španjolci|Španjolac]] João de Castilho, koji je preuzeo gradnju 1517. godine i dovršio je u španjolskom [[renesansa|renesansnom]] [[pleterski stil|pleterskom stilu]]. Izgradnja je obustavljena nakon kraljeve smrti 1521. godine, a nastavio ju je 1550. godine arhitekt Diogo de Torralva dodavanjem renesansne kapele, kora i dva kata samostanske kuće. Njegov rad nastavio je Jérôme de Rouen 1571. godine u klasičnom stilu, ali je obustavljen 1580. godine ujedinjenjem Portugala i Španjolske, nakon čega je španjolska povukla sva sredstva za izgradnju španjolskog dvora u [[El Escorial]]u. Samostan je pretrpio manju štetu u velikom potresu 1755. godine, ali je počeo propadati nakon što su u Portugalu obustavljeni vjerski redovi 1833. godine. Pri obnovi u 19. stoljeću dodana je [[kupola]] na jugozapadnom tornju. Dana 13. prosinca 2007. godine u samostanu je potpisan [[Lisabonski ugovor]] kojim je otpočeta [[reforma]] [[Europska unija|Europske unije]]. [[Slika:Monasterio de los Jerónimos, Lisboa, Portugal, 2022-07-24, DD 38-40 HDR.jpg|mini|<center>Glavni [[brod (arhitektura)]]]] [[Slika:Tomb of Vasco da Gama 8515.jpg|mini|<center>Neomanuelinski sarkofag Vasca da Game]] [[Slika:Views of the cloisters of Mosteiro dos Jerónimos 8498.jpg|mini|<center>Središnji dvokatni klaustar]] ==Odlike== Samostan je ukrašen mnogim izvanrednim [[skulptura]]ma od kojih su najljepše one na južnom i zapadnom [[portal]]u, te u unutrašnjosti klaustra. Južni portal, ulaz u crkvu, je ukrašen dekoriranim visokim zabatom, nišama sa skulpturama i filijalama, a okrunjen je kanopusom na kojemu je križ [[Kristov red|Kristova reda]], dok je timpan ispunjen prizorima iz života sv. Jeronima i skulpturom Henrika Moreplovca. Zapadni portal, ulaz u [[klaustar]], je ukrašen skulpturama Manuela I. i njegove druge žene, Marije Aragonske, a iznad vrata su prizori: ''[[Navještenje]], [[Rođenja Krista]] i [[Poklonstvo mudraca]]''. Klaustar ima površinu od 55 m² i dva kata, donji ukrašen vitkim stupovima i manuelinskim [[peristil]]om, te gornji u skromnijem pleterskom stilu. Unutrašnjost crkve ima izvanredno bogat i raskošan glavni [[brod (arhitektura)]] s dekoriranim manuelinskim [[stup]]ovima i [[luk]]ovima. Na samom ulazu u crkvu su grobovi [[moreplovac]]a [[Vasco da Gama|Vasca da Game]] i [[Luís de Camões|Luísa de Camõesa]]. [[Barok]]ni [[transept]]i su mjesto kraljevskih grobnica, kao i [[kapela]] u kojoj je srebrni [[ciborij]]a iz 17. stoljeća koji je [[Alfons VI. Portugalski]] podigao u spomen na pobjedu u bitci za Montes Claros (1665.) protiv španjolskog kraljevstva. U samostanu se nalaze i Arheološki muzej, sa zbirkom koja prikazuje povijest Portugala od prapovijesti do rimskog doba, te Muzej pomorstva s izvanrednom zbirkom modela brodova iz različitih razdoblja. ===Sahranjeni u crkvi=== {| cellpadding="10" |- valign="top" | # Kraljević Antonio (rođen i preminuo 9. rujna 1516.) <small> (sin [[Manuel I. Portugalski|Manuela I.]]) </small> # [[Marija Aragonska]], kraljica Portugala (29. lipnja 1482. do 7. ožujka 1517.) <small> (druga supruga od Manuela I.)</small> # Kraljević Carlos (18. veljače 1520. do 15. travnja 1521.) <small> (sin Manuela I.) </small> #'''[[Manuel I. Portugalski|Manuel I.]]''', kralj Portugala (31. svibnja 1469. do 13. prosinca 1521.) # Kraljević Alfonso (24. veljače 1526. – 12. travnja 1526.) <small> (sin [[Ivan III. Portugalski|Ivana III.]]) </small> # Najstarija kći Isabella (28. travnja 1520. do 23. srpnja 1530.) <small> (kćer Ivana III.) </small> # Najstarija kći Beatrice (15. veljače 1530. – 1. kolovoza 1530.) <small> (kćer Ivana III.) </small> # Kraljević Ferdinand, vojvoda Guarda (5. lipnja 1507. do 7. studenog 1534.) <small> (sin Manuela I.) </small> # Kraljević Manuel (1. studenog 1531. – 14. travnja 1537.) <small> (sin Ivana III.) </small> # Dinis kraljević (16. travnja 1535. – 1. siječnja 1539.) <small> (sin Ivana III.)</small> # Kraljević Felipe (25. ožujka 1533. do 29. travnja 1539.) <small> (sin Ivana III.) </small> # Kraljević Antonio (9. ožujka 1539. do 20 siječnja 1540.) <small> (sin Ivana III.)</small> # Kardinal Alfons, kraljević (23. travnja 1509. do 21. travnja 1540.) <small>(sin Manuela I.)</small> || 14. Kraljević Island, vojvoda [[Guimares]]a (7. listopada 1515. do 20. rujna 1540.) <small> (sin Manuela I.) </small> 15. '''[[Ivan I. Portugalski]]''' (3. lipnja 1537. do 2. siječnja 1554.) <small> (sin Ivana III., a otac [[Sebastijan I. Portugalski|Sebastijana I.]]) </small> 16. Kraljević Louis, vojvoda od [[Beja]] (3. ožujka 1506. do 27. studenoga 1555.) <small> (sin Manuela I.) </small> 17. '''[[Ivan III. Portugalski]]''', kralj Portugala (6. lipnja 1502. do 11. lipnja 1557.) <small> (sin Manuela I.) </small> 18. [[Ivana Španjolska]] (24. lipnja 1535. do 7. rujna 1573.) <small> (supruga princa [[Ivan III. Portugalski|Ivana III.]]) </small> 19. [[Katarina Kastiljska]], kraljica Portugala (14. siječnja 1507. do 12. veljače 1578.) <small> (supruga [[Ivan III. Portugalski|Ivana III.]])</small> 20. '''[[Sebastijan I. Portugalski|Sebastijan I.]]''', kralj Portugala (20. siječnja 1554. do 4. kolovoza 1578.) <small> (sin princa Ivana III.) </small> (prazan grob) 21. '''[[Henrik I. Portugalski|Henrik I.]]''', kardinal tada kralj Portugala (31. siječnja 1512. do 31. siječnja 1580.) <small> (sin Manuela I.) </small> 22. '''[[Alfons VI. Portugalski]]''', (21. kolovoz 1643. do 12. rujna 1683.) <small> (sin [[Ivan IV. Portugalski|Ivana IV.]]) </small> 23. [[Katarina Braganza]], kraljica Engleske i Škotske (25. studenog 1638. do 31. prosinca 1705.) <small> (kćer Ivana IV.) </small> |} == Galerija == <gallery mode="packed"> File:South portal of Mosteiro dos Jerónimos 6171.jpg|Južni portal File:Monasterio de los Jerónimos, Lisboa, Portugal, 2022-07-24, DD 38-40 HDR.jpg|Unutrašnjost crkve File:Tomb of Vasco da Gama 8515.jpg|Grobnica Vasca da Game File:Tomb of Luís de Camões 8508.jpg|Grobnica Luísa de Camõesa File:Views of the cloisters of Mosteiro dos Jerónimos, upper floor 8486.jpg|Klaustar, gornji kat File:Views of the cloisters of Mosteiro dos Jerónimos, ground floor 8500.jpg|Klaustar, prizemlje File:Lion fountain in the cloisters of Mosteiro dos Jerónimos 8501.jpg|Fontana s lavovima u klaustru </gallery> {{Široka slika|Panorama of Jerónimos Monastery (edited).jpg|1800px|Panoramski pogled na samostan}} ==Izvori== {{izvori}} * J. Turner, ''Grove Dictionary of Art'' - MacMillan Publishers Ltd., 1996; {{ISBN|0-19-517068-7}} * ''The Rough Guide to Portugal'' - 11th edition March 2005 - {{ISBN|1-84353-438-X}} * Weimer, Alois & Weimer-Langer, Britta. Portugal, GeoCenter International Ltd., Basingstoke, UK, 2000. {{ISBN|3-82-976110-4}} * Tomar Rolf - De kunst van de Gotiek : Architectuur, Beeldhouwkunst en Schilderkunst - Köneman Verlag, Köln 1998 (Dutch translation : 1999); {{ISBN|3-8290-1740-5}} ==Vanjske poveznice== {{commons|Mosteiro dos Jerónimos}} * [http://www.mosteirojeronimos.pt/web_mosteiro_jeronimos/frameset.html Službena stranica samostana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100701113913/http://www.mosteirojeronimos.pt/web_mosteiro_jeronimos/frameset.html |date=1. srpnja 2010. }} {{pt}} *[https://web.archive.org/web/20110408233643/http://www.lisbonweekendguild.com/lisbon-sights/Mosteiro_dos_Jeronimos.html Mosteiro dos Jeronimos, Belem] Jeronimitski samostan{{eng oznaka}} * [http://www.igespar.pt/en/patrimonio/mundial/portugal/110/ Stranice portugalske vlade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101107074304/http://www.igespar.pt/en/patrimonio/mundial/portugal/110/ |date=7. studenoga 2010. }} {{pt}} * [http://www.pbase.com/joseelias/mosteiro_dos_jeronimos Fotografije Hijeronimitskog samostana] {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Portugalu}} [[Kategorija:Katolički samostani u Portugalu]] [[Kategorija:Gotički samostani]] [[Kategorija:Svjetska baština u Portugalu]] [[Kategorija:Građevine u Lisabonu]] [[Kategorija:Portugalske turističke atrakcije]] plkjkf720u41s7ibhak34yvnxoi3pzw 0 292777 7616093 7609622 2026-10-10T14:32:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616093 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Wiz Khalifa | Img = Wiz Khalifa Stavernfestivalen 2018 (231822).jpg | Img_capt = Wiz Khalifa (2018) | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Cameron Jibril Thomaz | Pseudonim = | Rođenje = [[8. rujna]] [[1987.]] | Mjesto rođenja = [[Minot, Sjeverna Dakota|Minot]], [[Sjeverna Dakota]], [[SAD]] | Smrt = | Prebivalište = [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburgh]], [[Pennsylvania]], [[SAD]] | Instrument = [[gitara]] | Žanr = [[hip hop]], [[pop]] | Zanimanje = [[reper]], [[pjevač]], [[tekstopisac]], [[glumac]] | Djelatno_razdoblje = [[2005.]] − danas | Diskografska_kuća = [[Atlantic Records|Atlantic]], [[Rostrum Records|Rostrum]], [[Taylor Gang Records|Taylor Gang]], [[Warner Bros. Records|Warner Bros.]] | Angažman = [[Snoop Dogg]], [[Mac Miller]], [[Chevy Woods]], [[Juicy J]], [[Big Sean]], [[Currensy]], [[Lola Monroe]], [[Pharrell]], [[Yelawolf]], [[Chris Brown]] | URL = [http://www.wizkhalifa.com/ Službena stranica] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Cameron Jibril Thomaz''' ([[Minot, Sjeverna Dakota|Minot]], [[Sjeverna Dakota]], [[SAD]], [[8. rujna]] [[1987.]]), bolje poznat po svom umjetničkom imenu '''Wiz Khalifa''' je američki [[reper]], [[pjevač]], [[tekstopisac]] i [[glumac]] iz [[Pittsburgh]]a, [[Pennsylvania|Pennsylvanije]]. Wiz Khalifa se rodio kao dijete roditelja koji su služili Američkoj vojsci. Od svoje šeste godine volio je glazbu, te je htio postati glazbenik. U svojoj 14. godini života pronašao je studio I.D. Labs gdje je počeo snimati prve pjesme. Pohađao je srednju školu Taylor Allderdice. Njegova glazbena karijera počela je 2005. godine kad je objavio svoj prvi miksani album ''[[Prince of the City: Welcome to Pistolvania]]''. Svoj prvi, nezavisni album ''[[Show and Prove]]'' objavio je 2006. godine, te je 2007. potpisao ugovor za diskografsku kuću [[Warner Bros. Records]]. Njegov prvi promotivni singl "[[Say Yeah]]" dostigao je 19. mjesto na top ljestvici [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]]. Khalifa je svoj drugi nezavisni album ''[[Deal or No Deal]]'' objavio u studenom 2009. godine. Miksani album ''[[Kush & Orange Juice]]'' objavio je kao besplatni download u travnju 2010. godine, a album je postao najtraženija tema na [[Google]]u. Prvi singl nakon što je potpisao ugovor za [[Atlantic Records]] bio je "[[Black and Yellow]]" koji je debitirao na 1. mjestu top ljestvice ''Billboard'' Hot 100. Svoj debitantski album ''[[Rolling Papers]]'' objavio je objavio 29. ožujka 2011. godine. Osim singla "Black and Yellow", album sadrži još tri hit singla; "[[Roll Up]]", "[[On My Level]]" i "[[No Sleep]]". U prosincu 2011. godine, zajedno sa [[Snoop Dogg]]om objavio je ''soundtrack'' ''[[Mac & Devin Go to High School (album)|Mac & Devin Go to High School]]'' za istoimeni film. Album sadrži hit singl "[[Young, Wild & Free]]" na kojem gostuje [[Bruno Mars]]. Trenutno radi na svom drugom studijskom albumu ''[[O.N.I.F.C.]]'' kojeg će objaviti 18. rujna 2012. godine. == Raniji život == === Djetinjstvo === Wiz Khalifa je rođen kao Cameron Jibril Thomaz, 8. rujna 1987. godine u [[Minot, Sjeverna Dakota|Minotu]], [[Sjeverna Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Majka Katie (djevojački Wimbush) i otac Laurence su mu služili [[Američka vojska|Američkoj vojsci]].<ref>[http://www.wizkhalifa.com/news/wiz-khalifa-his-dad-featured-ebony-magazine-50476 Wiz Khalifa i njegov otac u časopisu ''Ebony''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120527065553/http://www.wizkhalifa.com/news/wiz-khalifa-his-dad-featured-ebony-magazine-50476 |date=27. svibnja 2012. }} Wiz Khalifa. Preuzeto 12. svibnja 2012.</ref> Kad je imao dvije godine, on i njegovi roditelji su se preselili u [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburgh]] zbog vojnog roka.<ref>[http://www.allmusic.com/artist/p843628 Wiz Khalifa] Allmusic. Preuzeto 7. rujna 2011.</ref> U sljedećih trinaest godina živio je u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]], [[Georgia|Georgiji]], [[Oklahoma|Oklahomi]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Engleska|Engleskoj]] i [[Japan]]u. Godine 1990. njegovi roditelji su morali služiti na različitim mjestima, te je Wiz ostavljen sestri koja je služila u operaciji [[Zaljevski rat|Pustinjska oluja]]. Tijekom svojih putovanja, Wiz je bio prisiljen odrastati brže od svojih vršnjaka jer se stalno selio, mijenjao škole, prijatelje i bilo se teško povezati s nekim tko nije iz obitelji. Pohađao je srednju školu Taylor Allderdice.<ref>[http://artistwiki.com/wiz-khalifa/biography Biografija Wiz Khalife] Artist Wiki. Preuzeto 7. rujna 2011.</ref> === Počeci karijere === Umjetničko ime je dobio od svog djeda koji je bio musliman. Khalifa je riječ koja na [[Arapski jezik|arapskom]] znači "nasljednik", a Wiz je skraćenica od Wisdom što znači "mudrost".<ref>[https://web.archive.org/web/20120729144451/http://www.spinner.com/2010/03/12/wiz-khalifa-interview-sxsw-2010/ Intervju s Wiz Khalifom] Spinner. Preuzeto 7. rujna 2011.</ref> U dobi od 14 godina imao je već nekoliko pjesama, koje je napravio pod utjecajem svojih idola kao što su [[Snoop Dogg]], [[Bone Thugs-n-Harmony]], [[The Notorious B.I.G.]] i [[Cam'ron]], te [[Jimi Hendrix]].<ref>[http://www.westword.com/news/404/ Wiz Khalifa o svijetu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Westword. Preuzeto 7. rujna 2011.</ref> Spreman poduzeti sljedeći korak, počeo je potragu za glazbenim studijom kako bi snimao nove pjesme. Pronašao je vlasnika I.D. Labsa, Erica Dana koji je odmah prepoznao njegov talent zajedno s Chad Glick Identity Management. Kad je njegov talent primijetio Benjy Grinberg, vlasnik diskografske kuće [[Rostrum Records]], Wiz je odmah 2004. godine dobio ugovor za diskografsku kuću Rostrum Records. Kasnije za [[HitQuarters]], Grinberg je izjavio: "Iako je još bio mlad mogao sam reći da je grubi dijamant, te uz malo pažnje postat će nešto posebno".<ref>[http://www.hitquarters.com/index.php3?page=intrview/opar/intrview_BGrinberg.html Intervju s Benjyjem Grinbergom] HitQuarters. Preuzeto 29. travnja 2012.</ref> Kad je napunio 17 godina na tijelo je tetovirao svoje umjetničko ime.<ref>[http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a311148/wiz-khalifa-i-got-name-tattoo-at-17.html Wiz Khalifa - 17 godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110326205010/http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a311148/wiz-khalifa-i-got-name-tattoo-at-17.html |date=26. ožujka 2011. }} Digital Spy. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> == Karijera == === ''Show and Prove'' (2005. – 2007.) === Odmah nakon potpisivanja ugovora s diskografskom kućom [[Rostrum Records]], Wiz Khalifa je svoj prvi miksani album ''[[Prince of the City: Welcome to Pistolvania]]'' objavio 12. svinja 2005. godine. Miksani album je vodio do njegovog prvog nezavisnog albuma ''[[Show and Prove]]'' kojeg je objavio 5. rujna 2006. godine. Na albumu se nalazi i njegov prvi promotivni singl "[[All In My Blood (Pittsburgh Sound)]]". Kasnije ga je časopis ''[[Rolling Stone]]'' proglasio izvođačem koji može puno postići.<ref>[http://www.rollingstone.com/news/story/12683075/breaking_wiz_khalifa Wiz Khalifa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100412110633/http://www.rollingstone.com/news/story/12683075/breaking_wiz_khalifa |date=12. travnja 2010. }} ''Rolling Stone''. Preuzeto 11. rujna 2011.</ref><ref>[http://www.hiphopdx.com/index/news/id.16814/title.wiz-khalifa-working-on-next-album Wiz Khalifa radi na novom albumu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140303014026/http://www.hiphopdx.com/index/news/id.16814/title.wiz-khalifa-working-on-next-album |date=3. ožujka 2014. }} HipHopDX. Preuzeto 29. travnja 2012.</ref> Godine 2007., Wiz Khalifa je potpisao ugovor s diskografskom kućom [[Warner Bros. Records]], te je kasnije objavio dva miksana albuma preko diskografske kuće [[Rostrum Records]]: ''[[Grow Season]]'' zajedno s [[DJ Green Lantern]]om koji je objavljen 4. srpnja 2007. i ''[[Prince of the City 2]]'' koji je objavljen 20. studenog 2007. godine. Iste godine je objavio dva promotivna singla "[[Say Yeah]]" i "[[Youngin On His Grind]]". Njegov debitantski promotivni singl s Warner Brosa "Say Yeah" dosegnuo je poziciju broj 25 na [[Billboard|''Billboardovoj'']] top ljestvici [[Rhythmic Airplay Chart]] i poziciju broj 20 na top ljestvici [[Rap Songs|Hot Rap Songs]].<ref>[http://www.billboard.com/song/wiz-khalifa/say-yeah/11532720 Wiz Khalifa - Say Yeah] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Billboard''. Preuzeto 29. travnja 2012.</ref> Singl sadrži uzorke pjesme "[[Better Off Alone]]" pjevačice [[Alice DeeJay]]. Producent singla "Say Yeah" je [[Girl Talk]] iz [[Pittsburgh]]a. On je [[Bastard pop|mash up]] producent koji je za pjesmu koristio uzorke [[Underworld]]a "[[Born Slippy]]", [[Usher]]a "[[Love in This Club]]" i [[The Cure]]a "[[In Between Days]]".<ref>[http://blogs.villagevoice.com/statusainthood/2008/06/girl_talks_carw.php Girl Talk - producent] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101123220304/http://blogs.villagevoice.com/statusainthood/2008/06/girl_talks_carw.php |date=23. studenoga 2010. }} Village Voice. Preuzeto 11. rujna 2011.</ref> === ''Deal or No Deal'' (2008. – 2009.) === [[Datoteka:Wiz Khalifa 2009.jpg|mini|desno|210px|Wiz Khalifa u travnju 2009. godine na festivalu JellyNYC Pool Party.]] Wiz je u srpnju 2008. godine objavio promotivni singl "[[Make It Hot]]". Khalifa je 2. kolovoza nastupao na ljetnom festivalu u [[West Valley City, Utah|West Valley Cityju]], [[Utah]]u zajedno s [[David Banner|Davidom Bannerom]], [[Game (reper)|Gameom]] i grupom [[Play-N-Skillz]].<ref>[http://www.sltrib.com/themix/ci_10061200 Hip-Hop producenti imaju priliku zasjati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080925004231/http://www.sltrib.com/themix/ci_10061200 |date=25. rujna 2008. }} ''The Salt Lake Tribune''. Preuzeto 29. travnja 2012.</ref> Iste godine, 17. rujna je objavio svoj četvrti miksani album ''[[Star Power]]'' koji sadrži singl "[[Ink My Whole Body]]". Odmah sljedeće godine, datuma 17. travnja je objavio peti miksani album ''[[Flight School]]'' zajedno sa singlom "[[Get Sum]]", te je osnovao vlastitu diskografsku kuću [[Taylor Gang Records]]. U srpnju je raskinuo ugovor s diskografskom kućom [[Warner Bros. Records]], nakon brojnih odgađanja objavljivanja debitantskog albuma ''First Flight''. Za časopis ''[[Pittsburgh Post-Gazette]]'' Khalifa je naveo: "Puno sam naučio tijekon vremena provedenog u diskografskoj kući Warner Bros. i sazrio sam kao umjetnik tijekom tog procesa, te mi je jako drago što ću nastaviti dalje sa svojim radom".<ref>[http://www.post-gazette.com/pg/09199/984602-388.stm Wiz Khalifa raskinuo ugovore s Warner Bros. Recordsom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100626020822/http://www.post-gazette.com/pg/09199/984602-388.stm |date=26. lipnja 2010. }} ''Pittsburgh Post-Gazette''. Preuzeto 12. rujna 2011.</ref> Khalifa je 31. srpnja 2009. godine u Pittsburghu nastupao zajedno s [[Girl Talk]]om, [[Modey Lemon]]om, [[Donora|Donorom]], [[Grand Buffet]]om i [[Don Caballero]]m, gdje je javno objavio da je raskinuo ugovor s diskografskom kućom Warner Bros.<ref>[http://www.timesonline.com/entertainment/a-new-wave-hits-pittsburgh-music/article_57e99c37-f7ae-5888-a53d-a9a3765bf13b.html Novi val glazbe u Pittsburghu] ''The Beaver County Times''. Preuzeto 12. rujna 2011.</ref> Nastavljajući svoju suradnju s diskografskom kućom [[Rostrum Records]]om, objavio je promotivnu pjesmu "Teach U To Fly", te 9. kolovoza 2009. godine miksani album ''[[How Fly]]'' zajedno s [[Currensy]]jem.<ref>[http://www.post-gazette.com/pg/09199/984602-388.stm Wiz Khalifa, Warner Bros. i drugo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100626020822/http://www.post-gazette.com/pg/09199/984602-388.stm |date=26. lipnja 2010. }} ''Pittsburgh Post-Gazette''. Preuzeto 16. rujna 2011.</ref> Khalifa je na miksani album uveo melodičan zvuk, naizmjenično pjevanje i repanje. Iste godine otvorio je koncert za [[U-God]]a, člana [[Wu-Tang Clan]]a u [[New York City, New York|New York Cityju]].<ref>[http://newyork.timeout.com/articles/music/79537/cmj-09-wiz-khalifa CMJ '09 - Wiz Khalifa] ''Time Out New York''. Preuzeto 16. rujna 2011.</ref> Miksani album ''[[Burn After Rolling]]'' objavio je 2. studenog 2009. godine gdje pjeva preko glazbe drugih glazbenika kao što su "[[If I Were A Boy]]" i "[[Diva]]" [[Beyoncé Knowles|Beyoncé]], "[[Walking on a Dream]]" [[Empire of the Sun]]a, "[[Luchini AKA This Is It]]" [[Camp Lo]]a, i "[[Best I Ever Had]]" [[Drake]]a.<ref>[http://clclt.com/vibes/archives/2009/11/03/mixtape-review-wiz-khalifa Recenzija miksanog albuma Wiz Khalife] ''Creative Loafing Charlotte''. Preuzeto 16. rujna 2011.</ref> Svoj drugi nezavisni album ''[[Deal or No Deal]]'' objavio je 24. studenog 2009. godine.<ref>[http://www.post-gazette.com/pg/09330/1016404-388.stm Objavljivanje albuma ''Deal or No Deal''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121021140853/http://www.post-gazette.com/stories/ae/music/rapper-wiz-khalifa-drops-deal-or-no-deal-after-frustrating-time-with-warner-bros-368695/ |date=21. listopada 2012. }} ''Pittsburgh Post-Gazette''. Preuzeto 16. rujna 2011.</ref> === ''Rolling Papers'' (2010. – 2011.) === [[Datoteka:Wiz Khalifa 2011.png|mini|desno|180px|Wiz Khalifa u srpnju 2011. godine na festivalu Camp Bisco.]] Wiz Khalifa je u ožujku 2010. godine nastupao na [[Emo's]] u [[Austin, Teksas|Austinu]], [[Teksas]]u kao dio festivala [[South by Southwest]].<ref>[http://www.dallasobserver.com/2010-03-25/music/it-s-good-to-make-time-for-a-bro-even-after-sxsw-and-nx35/ South by Southwest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101228201619/http://www.dallasobserver.com/2010-03-25/music/it-s-good-to-make-time-for-a-bro-even-after-sxsw-and-nx35/ |date=28. prosinca 2010. }} ''Dallas Observer''. Preuzeto 16. rujna 2011.</ref> U istom mjesecu pojavio se na naslovnici časopisa ''[[XXL (časopis)|XXL]]'' za listu deset novih glazbenika, uključujući i [[Donnis]]a, [[J. Cole]]a, [[Pill (reper)|Pilla]], [[Freddie Gibbs]]a i [[Fashawn]]a, te druge. Iste godine od strane časopisa ''The Source'' bio je proglašen kao "novak godine" uz [[Rick Ross]]a kao "čovjeka godine".<ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1653228/rick-ross-named-sources-man-year.jhtml Rick Ross kao čovjek godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110613015744/http://www.mtv.com/news/articles/1653228/rick-ross-named-sources-man-year.jhtml |date=13. lipnja 2011. }} MTV. Preuzeto 16. rujna 2011.</ref> Zajedno s reperom [[Yelawolf]]om bio je na dvadeset koncerata povodom turneje ''Deal or No Deal''.<ref>[http://www.washingtoncitypaper.com/blogs/artsdesk/music/2010/03/29/review-wiz-khalifa-yelawolf-930-club/ Wiz Khalifa & Yelawolf na turneji] ''Washington City Paper''. Preuzeto 16. rujna 2011.</ref> Svoj besplatni miksani album ''[[Kush & Orange Juice]]'' objavio je 14. travnja 2010. godine koji je proizveo promotivni singl "[[Mezmorized]]". Miksani album je postao najtraženija tema na [[Google]]u.<ref>[http://music-mix.ew.com/2010/04/14/wiz-khalifa-kush-orange-juice-mixtape/ ''Kush & Orange Juice'' - recenzija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120826165432/http://music-mix.ew.com/2010/04/14/wiz-khalifa-kush-orange-juice-mixtape/ |date=26. kolovoza 2012. }} ''Entertainment Weekly''. Preuzeto 16. rujna 2011.</ref> Časopis ''[[New York (časopis)|New York]]'' je u travnju 2010. izjavio da je Wiz Khalifa potpisao ugovor s diskografskom kućom [[Atlantic Records]], iako on to nije potvrdio.<ref>[http://nymag.com/daily/entertainment/2010/05/hip_hops_new_business_model_ma.html Atlantic Records - Wiz Khalifa] ''New York''. Preuzeto 17. rujna 2011.</ref> U lipnju 2010. za [[AllHipHop]] je izjavio da radi na novom albumu, ali da još nije odlučio koja će ga diskografska kuća distributirati.<ref>[http://www.allhiphop.com/stories/news/archive/2010/06/22/22274305.aspx Novi projekt Wiz Khalife] AllHipHop. Preuzeto 17. rujna 2011.</ref> U srpnju iste godine za [[MTV]] je izjavio da ima potpisan ugovor s Atlantic Recordsom.<ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1644848/wiz-khalifa-was-working-on-atlantic-deal-minute.jhtml Wiz potpisao ugovor s Atlanticom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121105211028/http://www.mtv.com/news/articles/1644848/wiz-khalifa-was-working-on-atlantic-deal-minute.jhtml |date=5. studenoga 2012. }} MTV. Preuzeto 17. rujna 2011.</ref> Te godine je gostovao na mnogim pjesmama raznih izvođača. Kasnije ga je MTV imenovao kao najboljeg novog izvođača (''Hottest Breakthrough MC'') 2010. godine, pobijedivši s gotovo 70,000 glasova. Ostali finalisti su bili [[Nicki Minaj]], [[J. Cole]], [[Travis Porter]] i [[Diggy Simmons]].<ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1644383/wiz-khalifa-mtv-news-hottest-breakthrough-mc-2010.jhtml Wiz Khalifa - Hottest Breakthrough MC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110906034944/http://www.mtv.com/news/articles/1644383/wiz-khalifa-mtv-news-hottest-breakthrough-mc-2010.jhtml |date=6. rujna 2011. }} MTV. Preuzeto 18. rujna 2011.</ref> Tijekom godine gostovao je na mnogim glazbenim festivalima kao što su ''Rock the Bells'' i ''Soundset''. Početkom rujna odbio je s [[Drake]]om otići na turneju jer je imao vlastitu turneju zvanu ''Waken Baken'' koja je prošla kroz pedeset gradova u Sjedinjenim Američkim Državama. Gost na svakom koncertu bio je Yelawolf, a karte su bile rasprodane na svim lokacijama.<ref>[http://www.hiphopdx.com/index/news/id.11812/title.wiz-khalifa-announces-the-waken-baken-tour-with-yelawolf-big-krit Wiz Khalifa najavljuje turneju ''Waken Baken'' zajedno s Yelawolfom i Big K.R.I.T.-om] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121021161811/http://www.hiphopdx.com/index/news/id.11812/title.wiz-khalifa-announces-the-waken-baken-tour-with-yelawolf-big-krit |date=21. listopada 2012. }} HipHopDX. Preuzeto 29. travnja 2012.</ref> Khalifa je sredinom rujna objavio debitantski singl "[[Black and Yellow]]" pod diskografskom kućom Atlantic Records. Producenti singla su produkcijski duo [[Stargate (producenti)|Stargate]].<ref>[http://www.post-gazette.com/stories/ae/music/local-scene-090210-262225/ Lokalna scena u Pittsburghu, Pennsylvaniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121021064434/http://www.post-gazette.com/stories/ae/music/local-scene-090210-262225/ |date=21. listopada 2012. }} ''Pittsburgh Post-Gazette''. Preuzeto 30. travnja 2012.</ref> Naziv pjesme se odnosi na boje grada [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburgha]] i na boje [[Pittsburgh Steelers]]a, momčadi [[Američki nogomet|američkog nogometa]] iz lige [[National Football League|NFL]].<ref>[http://www.billboard.com/news/wiz-khalifa-s-black-yellow-and-four-other-1004120611.story#/news/wiz-khalifa-s-black-yellow-and-four-other-1004120611.story Khalifin "Black and Yellow" i još četiri navijačke pjesme] ''Billboard''. Preuzeto 30. travnja 2012.</ref> Singl je na top ljestvici [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] debitirao na poziciji broj jedan, te zaradio troduplu platinastu certifikaciju u Sjedinjenim Državama.<ref>[http://riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH_RESULTS&artist=Wiz_Khalifa&format=&go=Search&perPage=50 Wiz Khalifa, Gold & Platinum] Recording Industry Association of America. Preuzeto 30. travnja 2012.</ref> Deveti miksani album ''[[Cabin Fever]]'' objavio je 17. veljače 2011. godine.<ref>[http://www.post-gazette.com/stories/ae/music/rising-hip-hop-stars-call-pittsburgh-home-262862/ Rastuće hip-hop zvijezde iz Pittsburgha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121021064702/http://www.post-gazette.com/stories/ae/music/rising-hip-hop-stars-call-pittsburgh-home-262862/ |date=21. listopada 2012. }} ''Pittsburgh Post-Gazette''. Preuzeto 30. travnja 2012.</ref> Iste godine, 29. ožujka objavio je debitantski studijski album ''[[Rolling Papers]]'' koji je na top ljestvici [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] debitirao na poziciji broj dva. Album je u prvome tjednu prodan u 197.000 primjeraka.<ref>[http://www.billboard.com/#/news/britney-spears-snares-sixth-no-1-on-billboard-1005113312.story Britney Spears na prvome mjestu s ''Femme Fatale''] ''Billboard''. Preuzeto 30. travnja 2012.</ref> Album je sveukupno prodan u 780.000 primjeraka, te je zaradio zlatnu certifikaciju u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref>[http://www.hiphopdx.com/index/news/id.18767/title.hip-hop-album-sales-the-week-ending-2-19-2012 Prodaja hip hop albuma na kraju tjedna (19. veljače 2012.)] HipHopDX. Preuzeto 30. travnja 2012.</ref> Osim singla "Black and Yellow", album ima još tri hit singla; "[[Roll Up]]", "[[On My Level]]" i "[[No Sleep]]". Tijekom godine bio je nominiran za mnoge nagrade kao što su [[American Music Award]], [[BET Awards]], [[MTV Europe Music Awards]] i druge. U listopadu je objavio singl "[[Young, Wild & Free]]" zajedno sa [[Snoop Dogg]]om na kojem gostuje [[Bruno Mars]]. Singl je bio vrlo uspješan na top ljestvicama diljem svijeta. U Sjedinjenim Državama i u Australiji je zaradio troduplu platinastu certifikaciju. Nakon singla, uslijedio je i zajednički album sa Snoop Doggom nazvan ''[[Mac & Devin Go to High School (album)|Mac & Devin Go to High School]]''. Album je prodan u 118.500 primjeraka.<ref>[http://www.hiphopdx.com/index/news/id.19168/title.hip-hop-album-sales-the-week-ending-3-25-2012 Prodaja hip hop albuma na kraju tjedna (25. ožujka 2012.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120329214816/http://www.hiphopdx.com/index/news/id.19168/title.hip-hop-album-sales-the-week-ending-3-25-2012 |date=29. ožujka 2012. }} HipHopDX. Preuzeto 30. travnja 2012.</ref> === ''O.N.I.F.C.'' (2012. - danas) === Wiz Khalifa je odmah početkom 2012. godine bio nominiran za nagrade [[Grammy]] i [[Billboard Music Award|''Billboard'']].<ref>[http://www.grammy.com/videos/wiz-khalifa-and-amber-rose-at-pre-grammy-gala Wiz Khalifa i Amber Rose na dodjeli nagrade Grammy. Wiz nominiran u dvije kategorije.] Grammy. Preuzeto 10. ožujka 2012.</ref> Nakon uspješne 2011. godine, svoj deseti miksani album ''[[Taylor Allderdice]]'' objavljuje 13. ožujka.<ref>[http://www.complex.com/music/2012/03/mixtape-wiz-khalifa-taylor-allderdice Wiz Khalifa - ''Taylor Allderdice'' (Mixtape)] Complex. Preuzeto 14. ožujka 2012.</ref> U travnju je objavljena pjesma "[[Payphone]]", grupe [[Maroon 5]] na kojoj gostuje Wiz Khalifa. Tjedan nakon te pjesme, Wiz objavljuje prvi singl s albuma ''[[O.N.I.F.C.]]'' pod imenom "[[Work Hard, Play Hard]]".<ref>[http://www.billboard.com/column/the-juice/wiz-khalifa-shares-work-hard-play-hard-single-1006853952.story Wiz Khalifa je objavio singl "Work Hard, Play Hard"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426224900/http://www.billboard.com/column/the-juice/wiz-khalifa-shares-work-hard-play-hard-single-1006853952.story |date=26. travnja 2012. }} ''Billboard''. Preuzeto 24. travnja 2012.</ref> U svibnju je osvojio nagradu ''Billboard'' u kategoriji za najboljeg novog izvođača (''Top New Artist'').<ref>[http://rapfix.mtv.com/2012/05/20/billboard-music-awards-wiz-khalifa-top-new-artist/ ''Billboard'' Music Awards - Wiz Khalifa (Top New Artist)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210311065238/https://cdn.cookielaw.org/scripttemplates/otSDKStub.js |date=11. ožujka 2021. }} Rapfix.MTV. Preuzeto 21. svibnja 2012.</ref> Wiz Khalifa je početkom srpnja najavio da će 9. kolovoza objaviti miksani album ''[[Live In Concert]]'' zajedno s [[Currensy]]jem.<ref>[http://www.complex.com/music/2012/07/wiz-khalifa-announces-new-mixtape-with-currency-and-release-date Wiz Khalifa najavljuje novi miksani album s Currensyjem] Complex. Preuzeto 2. srpnja 2012.</ref> U kolovozu je najavio da će album ''[[O.N.I.F.C.]]'' objaviti 18. rujna.<ref>[http://www.hotnewhiphop.com/wiz-khalifa-says-o-n-i-f-c-pushed-back-to-september-news.2532.html Odgođeno objavljivanje albuma ''O.N.I.F.C.'' za 18. rujna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120803024903/http://www.hotnewhiphop.com/wiz-khalifa-says-o-n-i-f-c-pushed-back-to-september-news.2532.html |date=3. kolovoza 2012. }} HotNewHipHop. Preuzeto 2. kolovoza 2012.</ref> Wiz Khalifa i [[Mac Miller]] su 5. kolovoza završili zajedničku turneju ''[[Under the Influence of Music Tour]]''. Koncerte je posjetilo mnogo ljudi, a najviše ih je bilo u njihovom gradu [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburghu]], [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]], čak 20.000 ljudi.<ref>[http://www.post-gazette.com/stories/ae/music-reviews/music-review-mac-miller-wiz-khalifa-attract-thousands-to-hometown-concert-647662/ Mac Miller i Wiz Khalifa zabavljali tisuće u Pittsburghu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120806080438/http://www.post-gazette.com/stories/ae/music-reviews/music-review-mac-miller-wiz-khalifa-attract-thousands-to-hometown-concert-647662/ |date=6. kolovoza 2012. }} ''Post-Gazette''. Preuzeto 5. kolovoza 2012.</ref> == Privatni život == === Rezidencija === U ožujku 2012. godine Wiz Khalifa je kupio zemljište od 2.8 hektara s kućom od 3891 četvornih metara u [[Canonsburg, Pennsylvania|Canonsburgu]], [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]], maloj zajednici jugozapadno od [[Pittsburgh, Pennsylvania|Pittsburgha]]. Rezidencija se sastoji od pet spavaćih sobi, četiri kupatila, podova od brazilske koance, aparata od nehrđajučeg čelika i odvojene manje kuće za goste. Tamo trenutno boravi sa svojom zaručnicom [[Amber Rose]].<ref>[http://www.rap-up.com/2012/03/28/wiz-khalifa-purchases-pennsylvania-pad/ Wiz Khalifa kupio kuću u Canonsburgu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120701215600/http://www.rap-up.com/2012/03/28/wiz-khalifa-purchases-pennsylvania-pad/ |date=1. srpnja 2012. }} Rap-Up. Preuzeto 18. lipnja 2012.</ref> === Pravna pitanja === Wiz Khalifa je po prvi put bio uhićen 9. studenog 2010. godine zbog posjedovanja šezdeset grama marihuane koju je policija pronašla u njegovom autobusu za turneju.<ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1651809/wiz-khalifa-arrested-on-drug-charges.jhtml Wiz Khalifa uhićen zbog posjedovanja marihuane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120519162329/http://www.mtv.com/news/articles/1651809/wiz-khalifa-arrested-on-drug-charges.jhtml |date=19. svibnja 2012. }} MTV. Preuzeto 30. travnja 2012.</ref> Uhićen je poslije koncerta kojeg je imao na sveučilištu East Carolina u [[Greenville, Sjeverna Karolina|Greenvilleu]], [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]]. Istog dana je glasnogovornik zatvora u okrugu [[Pitt, okrug (Sjeverna Karolina)|Pitt]] za [[MTV News]] izjavio da je Wiz Khalifa uhićen oko 1:30, te pušten oko 8:00 sati uz jamčevinu od 300.000 dolara. Kasnije je reper [[Currensy]] na [[Twitter]]u objavio video isječak gdje policija stavlja lisice Wizu Khalifi. Na video isječku se mogu čuti obožavatelji koji vrijeđaju policiju.<ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1651847/wiz-khalifa-arrested-after-alleged-seizure-60-grams-marijuana.jhtml Wiz Khalifa uhićen nakon pronađenih 60 grama marihuane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120427132109/http://www.mtv.com/news/articles/1651847/wiz-khalifa-arrested-after-alleged-seizure-60-grams-marijuana.jhtml |date=27. travnja 2012. }} MTV. Preuzeto 30. travnja 2012.</ref> Drugi put 21. travnja 2012. godine u [[Nashville, Tennessee|Nashvilleu]], [[Tennessee]]ju, Wiz Khalifa je izbjegao uhićenje bacivši marihuanu kroz prozor svoje hotelske sobe prije nego što je policija ušla.<ref>[http://www.sohh.com/2012/04/wiz_khalifa_rolls_up_in_nashville_avoids.html Wiz Khalifa izbjegao uhićenje u Nashvilleu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120430192029/http://www.sohh.com/2012/04/wiz_khalifa_rolls_up_in_nashville_avoids.html |date=30. travnja 2012. }} Sohh. Preuzeto 30. travnja 2012.</ref> Iste godine, 1. svibnja Khalifa je uhićen u okružju [[Forsyth, okrug (Sjeverna Karolina)|Forsyth]] u Sjevernoj Karolini. Uhićen je nakon koncerta u [[Winston-Salem, Sjeverna Karolina|Winston-Salemu]]. Nakon pretraživanja autobusa, policija je pronašla jedanaest grama marihuane, te je Wiz dobio poziv na sud.<ref>[http://www.hotnewhiphop.com/wiz-khalifa-busted-for-marijuana-possession-news.1908.html Wiz Khalifa uhićen u Winston-Salemu zbog posjedovanja marihuane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120504235419/http://www.hotnewhiphop.com/wiz-khalifa-busted-for-marijuana-possession-news.1908.html |date=4. svibnja 2012. }} HotNewHipHop. Preuzeto 2. svibnja 2012.</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Wiza Khalife}} {{col-begin}} {{col-2}} === Studijski albumi === * ''[[Rolling Papers]]'' (2011.) * ''[[O.N.I.F.C.]]'' (2012.) === Zajednički albumi === * ''[[Mac & Devin Go to High School (album)|Mac & Devin Go to High School]]'' (2012.) === Nezavisni albumi === * ''[[Show and Prove]]'' (2006.) * ''[[Deal or No Deal]]'' (2009.) {{col-2}} === Miksani albumi === * ''[[Prince of the City: Welcome to Pistolvania]]'' (2005.) * ''[[Grow Season]]'' (2007.) * ''[[Prince of the City 2]]'' (2007.) * ''[[Star Power]]'' (2008.) * ''[[Flight School]]'' (2009.) * ''[[How Fly]]'' (2009.) * ''[[Burn After Rolling]]'' (2009.) * ''[[Kush & Orange Juice]]'' (2010.) * ''[[Cabin Fever]]'' (2011.) * ''[[Taylor Allderdice]]'' (2012.) * ''[[Cabin Fever 2]]'' (2012.) * ''[[Live In Concert]]'' (2012.) {{col-end}} == Filmografija == {{Glavni|Filmografija Wiza Khalife}} === Filmovi === * ''[[Mac & Devin Go to High School]]'' (2012.) * ''[[Gang of Roses 2: Next Generation]]'' (2012.) == Nagrade i nominacije == {{Glavni|Nagrade i nominacije Wiza Khalife}} === Nagrada Grammy === Wiz Khalifa je u svojoj karijeri dva puta bio nominiran za nagradu [[Grammy]], 2012. godine za pjesmu "[[Black and Yellow]]". Pjesma je bila nominirana u dvije kategorije.<ref>[http://www.grammy.com/videos/wiz-khalifa-and-amber-rose-at-pre-grammy-gala Wiz Khalifa i Amber Rose na dodjeli nagrade Grammy] Grammy. Preuzeto 21. travnja 2012.</ref> {|class="wikitable" |- !Godina !Nominirano djelo !Nagrada !Rezultat |- |align="center" rowspan=2|2012. |"[[Black and Yellow]]" |Najbolja rap pjesma (''Best Rap Song'') |align="center" style="background: #ffbbbb"|nominacija |- |"Black and Yellow" |Najbolja rap izvedba (''Best Rap Performance'') |align="center" style="background: #ffbbbb"|nominacija |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Wiz Khalifa}} {{Wikicitat|Wiz Khalifa}} === Službene stranice === *[http://www.wizkhalifa.com/ Službena stranica] *[https://twitter.com/#!/RealWizKhalifa Wiz Khalifa] na [[Twitter]]u *[http://www.myspace.com/wizkhalifa Wiz Khalifa] na [[MySpace]]u === Profili === *[http://www.allmusic.com/artist/wiz-khalifa-p843628 Wiz Khalifa] na [[Allmusic]]u *[http://www.discogs.com/artist/Wiz+Khalifa Wiz Khalifa] na [[Discogs]]u *[https://web.archive.org/web/20120209144252/http://www.billboard.com/artist/wiz-khalifa/783995 Wiz Khalifa] na [[Billboard|''Billboardu'']] *[http://www.mtv.com/music/artist/wiz_khalifa/artist.jhtml Wiz Khalifa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080416122950/http://www.mtv.com/music/artist/wiz_khalifa/artist.jhtml |date=16. travnja 2008. }} na [[MTV]] *[http://www.imdb.com/name/nm4381591/ Wiz Khalifa] na [[Internet Movie Database]]u {{Wiz Khalifa}} {{Singlovi Wiza Khalife}} {{GLAVNIRASPORED:Khalifa, Wiz}} [[Kategorija:Wiz Khalifa]] orbnekk17lbyrm9n5mrtahfn5m30jh3 0 294335 7616077 7609562 2026-10-10T13:08:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616077 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Who's That Chick? |slika = Whos-that-chick.jpg |ime_glazbenika = [[David Guetta]] feat. [[Rihanna]] |s_albuma = [[One Love (album Davida Guette)#One More Love|One More Love]] |B-strana = |format = [[CD|CD singl]], [[digitalno preuzimanje]] |objavljeno = 22. studenoga 2010. |snimanje = |žanr = [[electro house]], [[dance-pop]] |trajanje = 2:46 (Radio Edit)<br/>3:19 (albumska inačica) |izdavač = [[Virgin Records|Virgin]] |tekstopisac = Kinda "Kee" Hamid, [[David Guetta]], Giorgio Tuinfort, Frédéric Riesterer |skladatelj = |producent = David Guetta, Giorgio Tuinfort, Frédéric Riesterer |kronologija = [[David Guetta]] |singl_prije = [[Club Can't Handle Me]] |singl0 = 2010. |singl = 2010. |singl_poslije = . |singl2 = . |ostalo = {{Mjesto u diskografiji 2 | ime_glazbenika = [[Rihanna]] | vrsta = singl | singl_prije = [[What's My Name? (Rihanna)|What's My Name?]] <br/>(2010.) | ime_singla = "'''Who's That Chick?'''"<br/>(2010.) | singl_poslije = "[[Raining Men (Rihanna)|Raining Men]]"<br/>(2010.) }} {{Videospot|link=[http://www.youtube.com/watch?v=EAc4zHEDd7o "Who's That Chick?" na YouTube-u].}} }} "'''Who's That Chick?'''" pjesma je [[francuska|francuskoga]] [[DJ]]-a [[David Guetta|Davida Guette]] čije vokale pjeva [[Barbados|barbadoška]] pjevačica [[Rihanna]]. Objavljena je u formatu za digitalno preuzimanje 22. studenoga 2010. godine kao debitantski singl s [[One Love (album Davida Guette)#One More Love|ponovnog izdanja]] Guettinog četvrtog studijskog albuma ''[[One Love (album Davida Guette)|One Love]]''. "Who's That Chick?" je korištena za promociju užine 'Late Night' od tvrtke [[Doritos]]. Snimljena su dva spota za pjesmu, jedan prikazuje Rihannu tijekom dana, dok drugi prikazuje Rihannu preko noći. Imaju iste scene i kutove kamere, ali različitu šminku, kostime i svjetla. == O pjesmi == U ranoj 2010. godini, [[David Guetta]] je napravio predpremijeru pjesme "Who's That Chick?" na francuskoj radijskoj postaji ali nije dao puno detalja o pjesmi.<ref name="mtv.com">{{cite web |title=Rihanna's 'Who's That Chick?' Video Leaks Online |url=http://www.mtv.com/news/articles/1648235/20100920/rihanna.jhtml |work=MTV.com |publisher=MTV |accessdate=2011-02-03 |author=James Dinh |date=2011-09-20 |archive-date=5. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121105141901/http://www.mtv.com/news/articles/1648235/rihannas-whos-that-chick-video-leaks-online.jhtml |url-status=dead }}</ref> Kasnije te godine potvrđeno je da će pjesma biti debitantski singl s Guettinog nadolazećeg ponovnog izdanja albuma ''[[One Love (album Davida Guette)|One Love]]'' pod imenom ''One More Love''.<ref>{{cite web |title=David Guetta Official Website |url=http://www.davidguetta.com/#/home |work=David Guetta Official Website |publisher=DavidGuetta.com |accessdate=2011-02-03}}</ref> Objavljena je u formatu za digitalno preuzimanje diljem svijeta 22. studenoga 2010. godine, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 28. studenoga 2010. godine.<ref name="iTunes UK">{{cite web |url=http://itunes.apple.com/gb/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945775?i=402945901&ign-mpt=uo%3D4 |title=Who's That Chick (feat. Rihanna) - Single by David Guetta |author=iTunes |date=2010-11-28 |publisher=[[iTunes]] |accessdate=2011-02-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110110014721/http://itunes.apple.com/gb/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945775?i=402945901 |archive-date=10. siječnja 2011. |url-status=dead}}</ref> Dana 5. prosinca 2010. godine, "Who's That Chick?" debitirala je na 36. mjestu ljestvice u Australiji.<ref name="Australia chart 20101205">{{cite web |url=http://australian-charts.com/weekchart.asp?year=2010&date=20101205&cat=s |title=Single Top 50 |author=australian-charts.com |date=2010-12-05 |publisher=australian-charts.com |accessdate=2011-02-03}}</ref> Dana 23. siječnja 2011. godine dospjela je na sedmo mjesto.<ref name="Australia chart 20110123">{{cite web |url=http://australian-charts.com/weekchart.asp?year=2011&date=20110123&cat=s |title=Single Top 50 |author=australian-charts.com |date=2011-01-23 |publisher=australian-charts.com |accessdate=2011-02-03}}</ref> Debitirala je na 73. mjestu na američkoj ljestvici [[Billboard Hot 100]], a kasnije je ponovno ušla na ljestvicu na 85. mjesto i onda se u svom trećem tjednu na ljestvici popela na, do sada za nju najviše, 51. mjesto. U Irskoj, "Who's That Chick?" je debitirala na 4. mjestu, što joj je najveće postignuto mjesto na toj ljestvici. U ujedinjenom Kraljevstvu, pjesma je debitirala na 9. mjestu i kasnije se popela na šesto. Istog tjedna kad je dospjela na 6. mjesto glavne ljestvice, dospjela je na prvo mjesto [[UK Dance Chart|ljestvice]] koja se odnosi samo na [[dance]] glazbu u Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref>[http://www.theofficialcharts.com/dance-singles-chart/ Dance ljestvica u UK] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> == Popis pjesama == *'''SAD'''<ref name="iTunes USA"/> / '''Europsko digitalno preuzimanje''' #"Who's That Chick?" (featuring [[Rihanna]]) – 2:47 *'''[[UK]] digitalno preuzimanje'''<ref name="UK Release"/> #"Who's That Chick?" (featuring Rihanna) – 3:19 *'''[[Njemačka|Njemački]] CD singl'''<ref name="gercd"/> #"Who's That Chick?" (originalna inačica) (featuring Rihanna) – 3:19 #"Who's That Chick?" (FMIF! Remix) (featuring Rihanna) – 5:20 *'''EP za [[Australija|AUS]] i [[SAD]]'''<ref>{{cite web |title=iTunes USA - Who's That Chick? (feat. Rihanna) |url=http://itunes.apple.com/us/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id412586044 |work=iTunes USA |publisher=Apple |accessdate=2011-02-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121111062236/https://itunes.apple.com/us/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id412586044 |archive-date=11. studenoga 2012. |url-status=dead}}</ref> #"Who's That Chick?" (Adam F Remix) (featuring Rihanna) - 5:00 #"Who's That Chick?" (proširena inačica) (featuring Rihanna) - 4:35 #"Who's That Chick?" (instrumental) (featuring Rihanna) - 3:18 == Videospotovi == Prvi spot korišten je za promociju globalnog glazbenog događaja od [[Doritos]], 'Late Night'.<ref name="Day and night versions">{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/articles/1650333/20101019/rihanna.jhtml |title=Rihanna Offers Day And Night Versions Of 'Who's That Chick?' Video |author=MTV News |date=2010-11-28 |publisher=MTV News |accessdate=2011-02-03 |archive-date=23. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101223145001/http://www.mtv.com/news/articles/1650333/20101019/rihanna.jhtml |url-status=dead }}</ref> Postoje dvije inačice spota: dnevna i noćna.<ref name="Day and night versions"/> Dnevna inačica spota procurila je na [[Internet]] 17. rujna 2010. godine.<ref>{{cite web |title=Rihanna - Who's That Chick? (Day Version) |url=http://blog.thenext2shine.com/2010/music-video-rihanna-whos-that-chick |work=TheNext2Shine |publisher=TheNext2Shine LLC |accessdate=2011-02-03 |date=2010-09-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101028170107/http://blog.thenext2shine.com/2010/music-video-rihanna-whos-that-chick |archivedate=28. listopada 2010.}}</ref> U dnevnoj inačici, Rihanna je u duginoj fantaziji, a u noćnoj u gotičkoj noćnoj mori. Redatelj obje inačice je [[Jonas Åkerlund]].<ref name="mtv.com"/><ref name="Dark version video">{{cite web |url=http://www.rap-up.com/2010/10/19/video-rihanna-whos-that-chick-dark-version/ |title=Rihanna Who's That Chick dark version released |author=rap-up.com |date=2010-11-23 |publisher=rap-up.com |accessdate=2011-02-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110831135648/http://www.rap-up.com/2010/10/19/video-rihanna-whos-that-chick-dark-version/ |archive-date=31. kolovoza 2011. |url-status=dead}}</ref> Treći spot snimljen je u prosincu 2010. godine u Los Angelesu. Njegova premijera bila je 28. siječnja 2010. godine. David Guetta DJ-a u svemirskom brodu dok gleda Rihannu na različitim [[zaslon]]ima. Zasloni u Rihanninoj sceni prikazuju i Guettino lice, kao i radnje u svemirskom brodu. Rihannine scene iste su kao i one u dnevnoj inačici spota za Doritos.<ref>{{cite web |title=David Guetta feat Rihanna - Who's That Chick? - Day version (Official videoclip) |url=http://www.youtube.com/watch?v=EAc4zHEDd7o |publisher=[[Youtube]] |accessdate=2011-02-03 |date=2011-01-27}}</ref> == Top ljestvice == {|class="wikitable sortable" !width="200"|Top ljestvice (2010.) !Najviša <br /> pozicija |- |[[ARIA Singles Top 50|Australija]] |align="center"|7<ref>[http://www.australian-charts.com/showitem.asp?interpret=David+Guetta+feat.+Rihanna&titel=Who%27s+That+Chick&cat=s Uspjeh u Australiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210311052542/https://australian-charts.com/search.asp?todo=notfound |date=11. ožujka 2021. }} Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[Ö3 Austria Top 40|Austrija]] |align="center"|16<ref>[http://www.austriancharts.at/showitem.asp?interpret=David+Guetta+feat.+Rihanna&titel=Who%27s+That+Chick&cat=s Uspjeh u Austriji] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |Belgija ([[Ultratop 50|Flandrija]]) |align="center"|6<ref>[http://www.ultratop.be/nl/showitem.asp?interpret=David+Guetta+feat.+Rihanna&titel=Who%27s+That+Chick%3F&cat=s Uspjeh u Flandriji u Belgiji] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |Belgija ([[Ultratop 40|Valonija]]) |align="center"|1<ref>[http://www.ultratop.be/fr/showitem.asp?interpret=David+Guetta+feat.+Rihanna&titel=Who%27s+That+Chick%3F&cat=s Uspjeh u Valoniji u Belgiji] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[Czes IFPI ariplay chart|Češka]] |align="center"|23<ref>[http://www.ifpicr.cz/hitparada/index.php?hitp=R Uspjeh u Češkoj] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[Tracklisten Top-40|Danska]] |align="center"|26<ref>[http://www.danishcharts.com/showitem.asp?interpret=David+Guetta+feat.+Rihanna&titel=Who%27s+That+Chick&cat=s Uspjeh u Danskoj]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[Finnish Singles Chart|Finska]] |align="center"|5<ref>[http://www.finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=David+Guetta+feat.+Rihanna&titel=Who%27s+That+Chick&cat=s Uspjeh u Finskoj] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[SNEP Singles Top 100|Francuska]]<ref>[http://www.lescharts.com/showitem.asp?interpret=David+Guetta+feat.+Rihanna&titel=Who%27s+That+Chick%3F&cat=s Uspjeh u Francuskoj] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |align="center"|1 |- |[[Irish Singles Chart|Irska]] |align="center"|4<ref>[http://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p%2Fmusicvideo%2Fmusic%2Farchive%2Findex_test.jsp&ct=240001&arch=t&lyr=2010&year=2010&week=48 Uspjeh u Irskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303180352/http://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p%2Fmusicvideo%2Fmusic%2Farchive%2Findex_test.jsp&ct=240001&arch=t&lyr=2010&year=2010&week=48 |date=3. ožujka 2016. }} Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[FIMI Singles Top 50|Italija]] |align="center"|11<ref>[http://www.italiancharts.com/showitem.asp?interpret=David+Guetta+feat.+Rihanna&titel=Who%27s+That+Chick%3F&cat=s Uspjeh u Italiji] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[Japan Hot 100|Japan]] |align="center"|43<ref>[http://www.billboard.com/#/artist/Rihanna/chart-history/1308564?f=848&g=Singles Uspjeh u Japanu] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[Canadian Hot 100|Kanada]] |align="center"|27{{fact}} |- |[[Dutch Top 40|Nizozemska]] |align="center"|12<ref>[http://www.dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=David+Guetta+feat.+Rihanna&titel=Who%27s+That+Chick%3F&cat=s Uspjeh u Nizozemskoj] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[VG Topp 20 Single|Norveška]] |align="center"|5<ref>[http://www.norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=David+Guetta+feat.+Rihanna&titel=Who%27s+That+Chick%3F&cat=s Uspjeh u Norveškoj] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[RIANZ Top 40 Singles Chart|Novi Zeland]] |align="center"|8<ref>[http://www.charts.org.nz/showitem.asp?interpret=David+Guetta+feat.+Rihanna&titel=Who%27s+That+Chick%3F&cat=s Uspjeh u Novom Zelandu] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[Media Control Singles Top 100|Njemačka]] |align="center"|6<ref>[http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/David+Guetta+feat.+Rihanna/Who%27s+That+Chick%3F/single Uspjeh u Njemačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151209100752/http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/David+Guetta+feat.+Rihanna/Who%27s+That+Chick%3F/single |date=9. prosinca 2015. }} Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[Romanian Top 100|Rumunjska]]<ref>[http://www.romanialibera.ro/arte/muzica/video-topul-celor-mai-difuzate-50-de-videoclipuri-in-romania-214607.html Top 50 airplay] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110129022429/http://www.romanialibera.ro/arte/muzica/video-topul-celor-mai-difuzate-50-de-videoclipuri-in-romania-214607.html |date=29. siječnja 2011. }} Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |align="center"|50 |- |SAD ([[Billboard Hot 100]]) |align="center"|51<ref>[http://www.billboard.com/#/artist/David+Guetta+feat.+Rihanna/chart-history/658897?f=379&g=Singles Uspjeh na američkoj ljestvici Billboard Hot 100] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |SAD ([[Pop Songs]]) |align="center"|34<ref>[http://www.billboard.com/#/artist/David+Guetta+feat.+Rihanna/chart-history/658897?f=381&g=Singles Uspjeh na američkoj ljestvici Pop songs] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |SAD ([[Hot Dance/Club Play]]) |align="center"|1<ref>[http://www.billboard.com/#/artist/David+Guetta+feat.+Rihanna/chart-history/658897?f=359&g=Singles Uspjeh na američkoj ljestvici Billboard Hot 100] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- | [[Official Charts Company|Škotska]]<ref>{{cite web |title=Uspjeh u Škotskoj |url=http://www.theofficialcharts.com/scottish-singles-chart/ |work=Official Charts |publisher=The Official UK Charts Company 2010 |accessdate=2011-02-03}}</ref> |align="center"|4 |- |[[Slovakian IFPI ariplay chart|Slovačka]] |align="center"|4<ref>[http://www.ifpicr.cz/hitparadask/index.php?hitp=R Uspjeh u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070110021817/http://www.ifpicr.cz/hitparadask/index.php?hitp=R |date=10. siječnja 2007. }} Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[Lista de Canciones|Španjolska]] |align="center"|5<ref>[http://www.spanishcharts.com/showitem.asp?interpret=David+Guetta+feat.+Rihanna&titel=Who%27s+That+Chick%3F&cat=s Uspjeh u Španjolskoj] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[Sverige Top 60 Singlar|Švedska]] |align="center"|15<ref>[http://www.swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=David+Guetta+feat.+Rihanna&titel=Who%27s+That+Chick&cat=s Uspjeh u Švedskoj] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[Schweize Singles Top 100|Švicarska]]<ref>[http://www.swisscharts.com/showitem.asp?interpret=David+Guetta+feat.+Rihanna&titel=Who%27s+That+Chick%3F&cat=s Uspjeh u Švicarskoj] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |align="center"|8 |- |[[UK Singles Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]] |align="center"|6<ref>[http://www.theofficialcharts.com/archive-chart/_/1/2011-01-22 Uspjeh u Ujedinjenom Kraljevstvu] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |UK [[UK Dance Chart|Dance]] |align="center"|1<ref>[http://www.theofficialcharts.com/archive-chart/_/18/2011-01-22 Uspjeh u Ujedinjenom Kraljevstvu na dance ljestvici] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |} === Godišnje ljestvice === {| class="wikitable" !Top ljestvica (2010.) !Pozicija |- | Australija<ref name="AUSendofyear">{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-end-of-year-charts-top-100-singles-2010.htm |title=ARIA Charts – End Of Year Charts – Top 100 Singles 2010 |publisher=Australian Recording Industry Association |accessdate=2011-02-03}}</ref> |style="text-align:center;"|91 |- |Njemačka<ref>{{cite web |title=VIVA Single Jahrescharts 2010 (VIVA music charts of the year 2010) |url=http://www.viva.tv/charts/viva-single-jahrescharts-2010-2010-212/?start=80 |work=VIVA.TV |publisher=VIVA Germany |accessdate=2011-02-03 |date=2011-01-05 |archive-date=15. srpnja 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/69ASiTJdg?url=http://www.viva.tv/ |url-status=dead }}</ref> |align="center"|90 |- |} === Certifikacije === {| class="wikitable" border="1" |- !scope="col"| Država !scope="col"| Certifikacija |- |[[Australian Recording Industry Association|Australija]] |style="text-align:center;"|platinasta<ref name="ARIA-currentTop50">[http://www.ariacharts.com.au/pages/charts_display.asp?chart=1U50 "ARIA Top 50 Singles Chart"]. Australian Recording Industry Association. Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[RIANZ|Novi Zeland]] |style="text-align:center;"|zlatna<ref>[https://web.archive.org/web/20081014104613/http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=77&Itemid=63 Certifikacija u Novom Zelandu] Preuzeto [[3. veljače]] [[2011.]]</ref> |- |[[BPI|Ujedinjeno Kraljevstvo]] |style="text-align:center;"|Silver<ref name="bpi search">{{cite web |title=Certifikacija u UK |url=http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/Search.aspx |publisher=British Phonographic Industry |date=2011-02-04 |accessdate=2011-02-11 |archive-date=6. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171006162141/https://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx |url-status=dead }}</ref> |- |} == Povijest objavljivanja == {|class="wikitable" ! Regija ! Datum ! Format |- |Australija<ref name="iTunes Australia">{{cite web |url=http://itunes.apple.com/au/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740&ign-mpt=uo%3D4 |title=Who's That Chick (feat. Rihanna) - Single by David Guetta |author=iTunes |date=2010-11-23 |publisher=[[iTunes]] |accessdate=2011-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121110154651/https://itunes.apple.com/au/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740&ign-mpt=uo=4 |archive-date=10. studenoga 2012. |url-status=dead}}</ref> |rowspan="11"|22. studenoga 2010. |rowspan="11"|digitalno preuzimanje |- |Belgija<ref name="iTunes Belgium">{{cite web |url=http://itunes.apple.com/be/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740&ign-mpt=uo%3D4 |title=Who's That Chick (feat. Rihanna) - Single by David Guetta |author=iTunes |date=2010-11-23 |publisher=[[iTunes]] |accessdate=2011-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150206043137/https://itunes.apple.com/be/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740 |archive-date=6. veljače 2015. |url-status=dead}}</ref> |- |Danska<ref name="iTunes Denmark">{{cite web |url=http://itunes.apple.com/dk/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740&ign-mpt=uo%3D4 |title=Who's That Chick (feat. Rihanna) - Single by David Guetta |author=iTunes |date=2010-11-23 |publisher=[[iTunes]] |accessdate=2011-02-02 |url-status=dead}}</ref> |- |Finska<ref name="iTunes Finland">{{cite web |url=http://itunes.apple.com/fi/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740&ign-mpt=uo%3D4 |title=Who's That Chick (feat. Rihanna) - Single by David Guetta |author=iTunes |date=2010-11-23 |publisher=[[iTunes]] |accessdate=2011-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121112020952/https://itunes.apple.com/fi/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740&ign-mpt=uo=4 |archive-date=12. studenoga 2012. |url-status=dead}}</ref> |- |Francuska<ref name="iTunes France">{{cite web |url=http://itunes.apple.com/fr/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740&ign-mpt=uo%3D4 |title=Who's That Chick (feat. Rihanna) - Single by David Guetta |author=iTunes |date=2010-11-23 |publisher=[[iTunes]] |accessdate=2011-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110130171007/http://itunes.apple.com/fr/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740 |archive-date=30. siječnja 2011. |url-status=dead}}</ref> |- |Italija<ref name="iTunes Italy">{{cite web |url=http://itunes.apple.com/it/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740&ign-mpt=uo%3D4 |title=Who's That Chick (feat. Rihanna) - Single by David Guetta |author=iTunes |date=2010-11-23 |publisher=[[iTunes]] |accessdate=2011-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110114062301/http://itunes.apple.com/it/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740 |archive-date=14. siječnja 2011. |url-status=dead}}</ref> |- |Nizozemska<ref name="iTunes Netherlands"/> |- |Njemačka<ref name="iTunes Netherlands">{{cite web |url=http://itunes.apple.com/de/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740&ign-mpt=uo%3D4 |title=Who's That Chick (feat. Rihanna) - Single by David Guetta |author=iTunes |date=2010-11-23 |publisher=[[iTunes]] |accessdate=2011-02-02 |url-status=dead}}</ref> |- |Španjolska<ref name="iTunes Spain">{{cite web |url=http://itunes.apple.com/es/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740&ign-mpt=uo%3D4 |title=Who's That Chick (feat. Rihanna) - Single by David Guetta |author=iTunes |date=2010-11-23 |publisher=[[iTunes]] |accessdate=2011-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110110055512/http://itunes.apple.com/es/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740 |archive-date=10. siječnja 2011. |url-status=dead}}</ref> |- |Švedska<ref name="iTunes Sweden">{{cite web |url=http://itunes.apple.com/se/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679?i=402945740&ign-mpt=uo%3D4 |title=Who's That Chick (feat. Rihanna) - Single by David Guetta |author=iTunes |date=2010-11-23 |publisher=[[iTunes]] |accessdate=2011-02-02 |url-status=dead}}</ref> |- |SAD<ref name="iTunes USA">{{cite web |url=http://itunes.apple.com/us/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679 |title=Who's That Chick (feat. Rihanna) - Single by David Guetta |author=iTunes |date=2010-11-23 |publisher=[[iTunes]] |accessdate=2011-02-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121110154639/https://itunes.apple.com/us/album/whos-that-chick-feat-rihanna/id402945679 |archive-date=10. studenoga 2012. |url-status=dead}}</ref> |- |Njemačka<ref name="gercd">{{cite web |title=Who's That Chick?: David Guetta, Rihanna: Amazon.de: Musik |url=http://www.amazon.de/Whos-That-Chick-David-Guetta/dp/B004AHV3BE/ |publisher=Amazon.de: |accessdate=2011-02-02}}</ref> |26. studenoga 2010. |[[CD|CD singl]] |- |Ujedinjeno Kraljevsto<ref name="UK Release">{{cite web |url=http://www.amazon.co.uk/Whos-That-Chick-Feat-Rihanna/dp/B004B75RYC/ref=sr_1_1?ie=UTF8&qid=1290871104&sr=8-1 |title=Who's That Chick? (Feat. Rihanna): David Guetta |author=Amazon |date=2010-11-27 |publisher=Amazon.co.uk |accessdate=2011-02-02}}</ref> |28. studenoga 2010. |digitalno preuzimanje |} == Impresum == *Tekstopisac – Kinda "Kee" Hamid, [[David Guetta]], Giorgio Tuinfort, Frédéric Riesterer *Producent – David Guetta, Giorgio Tuinfort, Frédéric Riesterer *Montažer – Véronica Ferraro *Obrada zvuka – Bruno Gruel Izvor:<ref><small>Podatci na CD singlu "Who's That Chick" od [[David Guetta|Davida Guette]] i [[Rihanna|Rihanne]] u izdanju diskografske kuće [[Virgin Records]].</small></ref> == Izvori == {{izvori}} {{David Guetta}} {{Rihannini singlovi}} [[Kategorija:Singlovi iz 2010.]] [[Kategorija:Rihannine skladbe]] avszfa86z059anbaknjrcfsjiu3k8pu 0 298822 7616300 6052622 2026-10-10T22:01:24Z Argo Navis 852 /* Klasifikacija */ 7616300 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Male mačke | slika = jaguarundi-s.jpg | slika_opis = [[Jaguarundi]] (''Puma yagouaroundi'') | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = '''Felinae''' | razdioba_stupanj = Rodovi | razdioba = ''[[Acinonyx]]''<br /> ''[[Caracal]]''<br /> ''[[Catopuma]]'' <br /> ''[[Felis]]''<br /> ''[[Leopardus]]''<br /> ''[[Serval|Leptailurus]]''<br /> ''[[Lynx]]''<br /> ''[[Otocolobus]]''<br /> ''[[Pardofelis]]''<br /> ''[[Prionailurus]]''<br /> ''[[Profelis]]''<br /> ''[[Pume|Puma]]'' }} '''Male mačke''' (Felinae) su potporodica porodice [[mačke|mačaka]] koja živi u svim dijelovima svijeta osim [[Australija|Australije]] i [[Antarktika|Antarktike]]. Mačke iz potporodice Felinae pojavile su se prije oko 10 milijuna godina i ostale su gotovo nepromijenjene u modernom razdoblju. Gubitak staništa i krivolov zbog [[krzno|krzna]] i [[Tradicionalna medicina|tradicionalne medicine]] su im prijetnja za opstanak. O broju vrsta malih mačaka još se raspravlja, ali sumnja se da će nove vrste u ovoj skupini biti imenovane. == Opis == Veličina im varira, od [[puma|pume]], koja je duga 1-2 metra i teška 36-103 kilograma, pa sve do [[pjegava mačka|pjegave mačke]] (duga 34-50 centimetara, a teška1,1 do 1,6 kilograma). Životni vijek im je 10-30 godina, ovisi o vrsti. Imaju smanjene [[oči]] i [[uho|ušne]] otvore prekrivene kožom. [[Zjenica]] im je uspravna, dok je u [[velike mačke|velikih mačaka]] kružna, baš kao i u ljudi. Na [[nos]]u imaju dio prekriven kožom, za razliku od velikih mačaka, u kojih je taj dio prekriven krznom. Još jedna razlika između malih i velikih mačaka je struktura [[grlo|grla]], koja im omogućuje da predu i riču. Ne mogu rikati kao velike mačke, jer kosti grla otvrdnu i približe se, pa mogu proizvoditi samo male vibracije. Umjesto toga, one mijauču, vrište i reže. Mogu presti samo kad izdišu, pa se predenje prekida kad mačka udiše. == Osjetila == Sve imaju oštra [[osjetilo|osjetila]], koja im pomažu da nađu i ulove plijen. Mogu otvoriti zjenice tri puta više nego [[ljudi]] i vidjeti u mraku šest puta bolje. Imaju sloj tkiva u očima zvan [[tapetum lucidum]], koja odbija svjetlost natrag kroz [[mrežnica|mrežnicu]] i povećava količinu svjetlosti da mačka bolje vidi. To je uzrok sjaja u oku kod mačaka, koji se vidi noću, kada njihove oči izgledaju sjajno crvene ili zelene. [[Sluh]] im je također jako važan. Svako uho kontrolira više od dvadeset mišića, pa se uši mogu micati neovisno jedno od drugog, pa jedno može biti istaknuto naprijed, a drugo natrag. Uši mogu brzo uhvatiti zvukove u svim smjerovima, uključujući i iza mačke. Mogu čuti [[ultrazvuk]]ove koje prave mali [[glodavci]], pa im to pomaže da ih ulove. == Klasifikacija == [[Datoteka:Ocelot.jpg|230px|minijatura|desno|[[Ocelot]]]] [[Datoteka:Pallas cat.JPG|230px|minijatura|desno|[[Pallasova mačka]]]] [[Datoteka:Linces10.jpg|200px|minijatura|desno|[[Pirenejski ris]]]] [[Datoteka:Caracal CincinnatiZoo.jpg|200px|minijatura|desno|[[Karakal]]]] Prema Wilsonu i Reederu ovako su klasificirane male mačke: * Rod ''[[Acinonyx]]'' ** [[Gepard]] (''Acinonyx jubatus'') * Rod ''[[Caracal]]'' ** [[Karakal]] (''Caracal caracal'') * Rod ''[[Catopuma]]'' ** [[Bornejska mačka]] (''Catopuma badia'') ** [[Azijska zlatna mačka]] (''Catopuma temmincki'') * Rod ''[[Felis]]'' ** [[Kineska planinska mačka]] (''Felis bieti'') ** [[Tropska mačka]] (''Felis chaus'') ** [[Pallasova mačka]] (''Felis manul'') ** [[Pustinjska mačka]] (''Felis margarita'') ** [[Crnonožna mačka]] (''Felis nigripes'') ** [[Divlja mačka]] (''Felis silvestris''), uključujući [[domaća mačka|domaću mačku]] * Rod ''[[Leopardus]]'' ** [[Pampaska mačka]] (''Leopardus pajeros'') ** [[Pantanalska mačka]] (''Leopardus braccatus'') ** [[Kolokolo]] (''Leopardus colocolo'') ** [[Geoffrijeva mačka]] (''Leopardus geoffroyi'') ** [[Kodkod]] (''Leopardus guigna'') ** [[Andska planinska mačka]] (''Leopardus jacobitus'') ** [[Ozelot]] (''Leopardus pardalis'') ** [[Oncila]] (''Leopardus tigrinus'') ** [[Margaj]] (''Leopardus wiedii'') * Rod ''[[Leptailurus]]'' ** [[Serval]] (''Leptailurus serval'') * Rod ''[[Lynx]]'' ** [[Kanadski ris]] (''Lynx canadensis'') ** [[Obični ris]] (''Lynx lynx'') ** [[Pirenejski ris]] (''Lynx pardinus'') ** [[Crveni ris]] (''Lynx rufus'') * Rod ''[[Pardofelis]]'' ** [[Mramorna mačka]] (''Pardofelis marmorata'') * Rod ''[[Prionailurus]]'' ** [[Leopard mačka]] (''Prionailurus bengalensis'') ** [[Iriomote mačka]] (''Prionailurus iriomotensis'') ** [[Ravnoglava mačka]] (''Prionailurus planiceps'') ** [[Pjegava mačka]] (''Prionailurus rubiginosus'') ** [[Mačka ribič]] (''Prionailurus viverrinus'') * Rod ''[[Profelis]]'' ** [[Afrička zlatna mačka]] (''Profelis aurata'') * Rod ''[[Puma (rod)|Puma]]'' ** [[Puma]] (''Puma concolor'') ** [[Jaguarundi]] (''Puma yaguaroundi'') == Izvori == *[http://www.sandiegozoo.org/animalbytes/t-smallcat.html www.sandiegozoo.org] *[http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14000004 www.bucknell.edu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110521092712/http://www.bucknell.edu/msw3/browse.asp?id=14000004 |date=21. svibnja 2011. }} *[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1217747/Felinae www.britannica.com] *[http://thewebsiteofeverything.com/animals/mammals/Carnivora/Felidae/Felinae.html thewebsiteofeverything.com] *[http://pusscats.com/Small_Cats.htm pusscats.com] == Vanjske poveznice == ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Felinae |commonscathr = Male mačke |wikivrste = Felinae |wikivrstehr = Male mačke }} {{Male mačke}} [[Kategorija:Male mačke| ]] mj1x4w1i4rjkt03phbemo49yzymts24 0 314445 7616149 7063666 2026-10-10T17:22:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616149 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv =Zastava M91 |slika =[[Datoteka:Sniper_Zastava_M91.jpg|300px]] |slika opis = |vrsta = [[Snajperska puška]] |porijeklo = {{Z+X|SRJ}} |služba = 1992. – danas |korišten od =Vidi ''[[Zastava M91#Korisnici|korisnici]]'' |ratovi =[[Domovinski rat]]<ref name="Wars">[http://www.un.org/icty/milosevic-d/trialc/judgement/judg071212e.pdf UN judgement dealing with sniping during the Yugoslav wars]</ref> <br>[[Rat u Bosni i Hercegovini|Rat u BiH]]<ref name="Wars"/> <br>[[Rat na Kosovu]]<br>[[Građanski rat u Siriji]] |projektant = |projektirano datum =1991. |proizvođač =[[Zastava Arms]] |proizvodnja razdoblje = |proizvedeno komada =4000 |cijena komad = |inačice = |streljačko oružje = |dužina = 1195 mm |masa = 5,15 kg (zajedno s optikom) |širina = |visina = |promjer = |brzina =790 [[m/s]] |kalibar = |streljivo =7.62×54mmR |dužina cijevi =620 mm |cijev = |broj žljebova = |brzina gađanja = |domet =800 m (učinkoviti domet s optikom) |max domet = |kapacitet spremnika =10 metaka |ciljnik =Čelični ciljnik<br>mogućnost ugradnje optike |podatak1 = |vrijednost podatak1 = |podatak2 = |vrijednost podatak2 = |podatak3 = |vrijednost podatak3 = |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |napomena = }} '''Zastava M91''' je vojna poluautomatska [[snajperska puška]] koju je razvio i proizveo [[Srbija|srpski]] proizvođač [[Zastava Arms]]. == Povijest == Proizvođač [[Zastava Arms]] na svojim web stranicama tvrdi da je M91 razvijen nakon dugog i pažljivog istraživanja borbene taktike i iskustava vojnih i policijskih specijalnih snaga u svijetu te da je njegov razvoj bio pod nadzorom i bliskom suradnjom nekih od najiskusnijih i najboljih specijalnih i antiterorističkih jedinica.<ref>[http://www.zastava-arms.co.rs/cms/index.php?id=180 Zastava Arms]</ref> Ipak, snajperska puška izgledom i dizajnom veoma sliči [[Sovjetski Savez|sovjetskom]] snajperu [[SVD Dragunov]] koji je predstavljen 1963. te se koristio u svim zemljama [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Trenutno je u [[Srbija|Srbiji]] modernizacija [[Vojska Srbije|srpske vojske]] koja se planski počela odvijati krajem '90-ih pod nazivom ''Model 21''. Taj program obuhvaća nadogradnju u 26 različitih kategorija. Tako će postojeća Zastava M91 koristiti domaće razvijeno streljivo kalibra 7.62×54mmR. Taj zahtjev proizlazi iz odluke da se povuče streljivo kalibra 7.92×57mm Mauser kojeg koriste [[Zastava M76]] i strojnica [[Zastava M53]] (u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] poznata kao "Garonja"), klon njemačkog [[MG 42]].<ref>[http://www.defac.ac.uk/colleges/csrc/document-listings/balkan/04(05)-AW.pdf Conflict Studies Research Centre Balkans Series 04/05] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Detalji dizajna == M91 je poluautomatska, zrakom-hlađena snajperska puška s fiksnim kundakom i šaržerom kapaciteta 10 metaka. U svojem konceptu je sličan [[SSSR|sovjetskom]] snajperu [[SVD Dragunov]]. Zastava M91 je kao i njen prethodnik [[Zastava M76]] temeljena na izduženoj inačici [[AK-47]] ali uz nekoliko izmjena čime je bliža SVD-u. Poput sovjetskog Dragunova, i kod M91 je kundak izrađen od sintetičkog [[polimer]]a te oba oružja koriste streljivo istog kalibra. Također, tu su i supresor paljbe, optički ciljnik, oblik pištoljske drške te dijelovi mehanizma koji ukazuju na sličnost sa sovjetskim originalom. Standardna dnevna optika na M91 je ON-M91 6×42.<ref>[http://www.zrak.ba/ Zrak.ba]</ref><ref>[http://www.p-a-distributing.com/index.html ’Zrak.ba (za američko tržište)’], ''p-a-distributing.com''</ref> U uvjetima slabog osvjetljenja može se koristiti optika PN 5×80 prve i druge generacije uređaja za noćno gledanje. Osim optike može se primjenjivati i čelični ciljnik koji se može podešavati na udaljenosti od 100 do 1000 metara. == Učinci == Najbolji rezultati Zastave M91 su ostvareni na udaljenostima do 800 metara. Maksimalna udaljenost koja se može postići korištenjem optike i čeličnog ciljnika je 1000 metara. Za mete visine 30 cm (silueta glave) efektivni domet je 320 metara, za mete visine 50 cm (silueta prsa) 450 metara a metu visine 150 cm (pokretna silueta) 650 metara. == Korisnici == === Postojeći korisnici === *{{Z+X|SRB}}: [[Vojska Srbije]]<ref>[http://www.snipercentral.com/worldrifles.htm Sniper central.com - World rifles]</ref> *{{Z+X|CG}}: crnogorska vojska *{{Z+X|SIR}}: vojnici [[Slobodna sirijska vojska|Slobodne sirijske vojske]] koriste ovaj snajper zajedno uz sovjetski [[SVD Dragunov]] i rumunjski [[PSL]]<ref>[http://item.liveleak.com/2/view?i=458_1364999098&comments=1 FSA Armory: Dragunov's Famous Sniper Rifle in Syria]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Bivši korisnici === *{{Z+X|SRJ}} *[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro; Flag of Yugoslavia (1992–2003).svg|20px]] [[Srbija i Crna Gora]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.zastava-arms.rs/snajperska-puska-m91/ Snajperska puška M91 - Zvanična Web stranica Zastava oružja] *[https://oruzjeonline.com/2019/04/23/poluautomatska-snajperska-puska-zastava-762x54-mmr-m1991/ Poluautomatska snajperska puška Zastava M91 (Oružje Online, Branko Bogdanović, 2019.)] * [https://oruzjeonline.com/2018/08/20/snajperska-puska-762x54-mmr-m1991/ Jugoslavenske snajperske puške (Oružje Online, Branko Bogdanović, 2018)] *[https://www.youtube.com/watch?v=5W79eVyp6Q8 Forgotten Weapons: Zastava M91 - Serbia Modernizes its DMR to 7.62x54] [[Kategorija:Snajperi Zastava]] i7ly3kgepkq4ku4xbews2izkop5764o 0 315644 7616377 7397558 2026-10-11T03:32:32Z Redguy834 375110 7616377 wikitext text/x-wiki {{Tvrtka | grupa = | ime =Sony Pictures Entertainment | slika = [[Datoteka:Sony Pictures Inc. logo.svg|200px]] | vrsta = podružnica [[Sony]]ja | osnutak = [[1987.]] kao ''Columbia Pictures Entertainment, Inc.'', preimenovana 1991. u ''Sony Pictures Entertainment'' | osnivači = | sjedište = [[Culver City, Kalifornija]], [[SAD]] | predsjednik = Michael Lynton | ključne_osobe= Amy Pascal<br>Jeff Blake | industrija = [[film]] | proizvodi = film, [[televizija]], mobilne usluge | zaposleni = | holding = | slogan = | web = http://www.sonypicture.com | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = | usluge = | divizije = | podruž = | vlasnik =[[Sony|Sony Corporation]] | prestala_postojati = |}} '''Sony Pictures Entertainment, Inc.''' ('''SPE'''), [[film]]ska i [[televizija|televizijska]] [[tvrtka|kompanija]] zadužena za proizvodnju i distribuciju filmova, podružnica [[japan]]ske [[korporacija|korporacije]] ''[[Sony]]''. Godine [[1989.]] korporacija Sony otkupila je [[dionica|dionice]] koje je kompanija ''[[The Coca-Cola Company|Coca-Cola]]'' imala u ''Columbia Pictures Entertaimentu'', korporaciji koja se sastojala od dva filmska studija (''[[Columbia Pictures]]'' i ''[[TriStar Pictures]]''). == Vanjske poveznice == * [http://www.sonypictures.com/ Službene stranice] {{eng oznaka}} * [http://www.imdb.com/company/co0026545/ Sony Pictures Entertainment (SPE) (us)] na [[Internet Movie Database]]u {{eng oznaka}} {{mrva-tvrtka}} [[Kategorija:Američki filmski studiji]] b0ycqg1sw0codetpc6b677fx63mu1cx 0 322099 7616166 7489927 2026-10-10T18:27:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616166 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pelamis_bursts_out_of_a_wave.JPG|mini|desno|250px|Prednji dio zglobnog plutajućeg prigušnika Pelamis P-750, u hidroelektrani na valove Aguçadoura (Portugal).]] [[Datoteka:Pelamis_Wellenkraftwerk_Portugal_1.JPG|mini|desno|250px|Dva od tri zglobna plutajuća prigušnika Pelamis P-750.]] '''Zglobni plutajući prigušnik Pelamis''' ili samo '''Pelamis''' se sastoji od serije poluuronjenih [[valjak|valjkastih]] sekcija, koje su zglobno povezane, a prigušni uređaj pretvara samo dio [[Elektrane na valove|energije valova]] u [[električna energija|električnu energiju]] i na taj način može preživjeti teške [[Oluja|oluje]]. [[Val]] stvara relativno [[Gibanje valova|gibanje]] sekcija, a [[hidraulika|hidraulička]] [[pumpa]] tjera visokotlačno [[ulja|ulje]] kroz hidraulički [[motor]], koji pogoni [[električni generator]]. Dobivena električna energija se sa svih veza prenosi jednim jedinim [[Električni vodič|kabelom]] na spojnicu, na morskom dnu. Nekoliko uređaja može biti međusobno povezano i spojeno s obalom jednim pridnenim kabelom. Prigušnici ili atenuatori se uvijek postavljaju paralelno [[Gibanje valova|širenju vala]].<ref>[http://www.svijetokonas.net/istrazivanje/energija-valova/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218232917/http://www.svijetokonas.net/istrazivanje/energija-valova/ |date=18. veljače 2021. }} "Energija valova", www.svijetokonas.net, 2011.</ref> [[Konstrukcija]] radi na principu spojenih plutača, koje pretvaraju okomito gibanje valova u vodoravno, pomicanje [[Klip stroja|klipova]] crpki na [[Kardanski prijenos|kardanskom principu]]. Sustav je u potpunosti odvojen od [[more|mora]]. Radi tako da [[crpka]] tlači [[zrak]] u spremnik, koji zatim pokreće zračnu [[turbina|turbinu]] i električni generator. Na taj način je postignuta jednolikija rotacija generatora manje ovisna o stohastičnoj prirodi valova. Uređaj je u fazi izrade prototipa i ispitivanja u radnim uvjetima u škotskom akvatoriju. Dimenzije uređaja su 120 [[metar|m]] duljine, 3,5 m [[promjer]]a i 750 [[tona]] mase, te maksimalne [[snaga|snage]] od 750 [[vat|kW]]. Tri metalne „zmije“ duge oko 150 [[metar]]a trebale su proizvoditi struju za oko 5 000 osoba. Ali, bilo je tehničkih problema, tvrtka je ostala bez novca, postrojenje je u međuvremenu napušteno. Ipak, najveći svjetski privatni energetski koncern E.ON i dalje nade polaže u postrojenje Pelamis i već je razvio usavršeni model. U ljeto 2010. ugrađeno je na otocima Orkney ispred [[Škotska|Škotske]] obale, gdje se isprobava.<ref>[http://www.obnovljivi.com/energija-oceana/73-nacini-pretvorbe-energije-valova-i-plime-i-oseke-u-elektricnu-energiju] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Načini pretvorbe energije valova i plime i oseke u električnu energiju", www.obnovljivi.com, 2011.</ref> ==Hidroelektrana na valove Aguçadoura== {{Glavni|Hidroelektrana na valove Aguçadoura}} Hidroelektrana na valove Aguçadoura je prva komercijalna [[Elektrane na valove|elektrana na valove]], otvorena je 2008., kod Aguçadora Wave Parka, blizu Póvoa de Varzim u [[Portugal]]u. Koristila je 3 zglobna plutajuća prigušnika Pelamis P-750 i imala ukupno instaliranu snagu 2,25 MW. U studenom iste godine električni generatori su izvađeni iz mora, a u ožujku 2009. [[projekt]] je zaustavljen na neodređeno vrijeme. Druga faza projekta u kojoj je trebalo biti ugrađeno dodatnih 25 Pelamis P-750 strojeva i koja je trebala povećati snagu na 21 MW, je u pitanju zbog povlačenja nekih partnera s projekta.<ref> [http://www.hrastovic-inzenjering.hr/primjena-energije/energetski-clanci/item/172-elektrane-na-energiju-valova.html] "Elektrane na energiju valova", www.hrastovic-inzenjering.hr, 2013.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pretvarači energije valova]] aliyjjdrpuc4afnmncpyvoag6b9gfej 0 322273 7616075 7489226 2026-10-10T12:55:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616075 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wells_turbine_hrv.svg‎ ‎|mini|desno|300px|Wellsova turbina.]] '''Wellsova turbina''' je ustvari niskotlačni [[vjetroagregat]], koji se može okretati neprestano, bez obzira da li [[zrak]] ulazi u [[turbina|turbinu]] ili se vraća (dvosmjerna turbina). Njegove lopatice sliče [[Krilo zrakoplova|krilu zrakoplova]] ([[aeroprofil krila]]), ali su za razliku od njega [[Simetrija|simetrične]], što smanjuje nešto [[stupanj iskorištenja]] turbine. Stupanj iskorištenja Wellsove turbine se kreće od 0,4 do 0,7. Wellsovu turbinu je otkrio Alan Arthur Wells, profesor na Sveučilištu u [[Belfast]]u. ==Primjena Wellsove turbine== Prvi put se Wellsova turbine ugradila na probnoj [[Elektrana na valove Islay LIMPET|elektrani na valove Islay LIMPET]], i to 1991., na [[Škotska|škotskom]] [[otok]]u Islay. Prvi [[prototip]] koji je ugrađen 1991., imao je [[snaga|snagu]] 75 [[vat|kW]], dok je 2000., na istom otoku sagrađena druga [[Elektrane na valove|elektrana na valove]], koja je imala snagu 500 kW.<ref>[http://www.obnovljivi.com/energija-oceana/73-nacini-pretvorbe-energije-valova-i-plime-i-oseke-u-elektricnu-energiju] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Načini pretvorbe energije valova i plime i oseke u električnu energiju", www.obnovljivi.com, 2011.</ref> [[Elektrana na valove Mutriku]] je elektrana na valove, koje se nalazi u [[Španjolska|španjolskom]] mjestu Mutrikuu ([[Baskija (autonomna zajednica)|autonomna zajednica Baskija]]), a ogledni je primjer korištenja energije valova za proizvodnju [[električna struja|električne struje]]. U lukobranu, izvana nevidljiva, nalazi se vrlo moderna elektrana na morske valove. 8. srpnja 2011. je postrojenje od 300 kW pušteno u pogon i danonoćno proizvodi električnu struju, a zasad strujom opskrbljuje oko 600 ljudi. U sklopu postrojenja nalazi se 16 Wellsovih turbina.<ref> [http://www.hrastovic-inzenjering.hr/primjena-energije/energetski-clanci/item/172-elektrane-na-energiju-valova.html] "Elektrane na energiju valova", www.hrastovic-inzenjering.hr, 2011.</ref> [[Ujedinjeno kraljevstvo]] započelo je s još dva projekta, koja su u izgradnji, a koristit će Wellsove turbine, i to: '''elektrana na valove Orkney''' ([[Škotska]]), snage 2,4 MW i '''elektrana na valove Siadar''' (Škotska), snage 4 MW. == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.archipelago.co.uk/our-work/wave-power-animation Animation showing OWC wave power plant"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100109110832/http://www.archipelago.co.uk/our-work/wave-power-animation |date=9. siječnja 2010. }} Prikaz rada Wellsove turbine [[Kategorija:Strojarstvo]] [[Kategorija:Tehnologija obnovljive energije]] [[Kategorija:Turbine]] [[Kategorija:Tehnologija elektrana]] [[Kategorija:Pretvarači]] [[Kategorija:Snaga vode]] iycnvyt3r7ckm8gvj33ku52tqi3ifa8 0 323889 7616335 7565792 2026-10-10T22:41:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616335 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime = Đuro Čanić |slika = Čanić2.JPG |opis = Čanić, [[1901.]], ''[[Dom i sviet]]'' |veličina = 200 px |datum rođenja = [[12. veljače]] [[1849.]] |mjesto rođenja = [[Kaniža Gospićka]], [[Hrvatska]] |datum smrti = [[2. siječnja]] [[1911.]] |mjesto smrti = [[Beč]], [[Austrija]] |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime = |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = Misli o izobrazbi pješačtva |služba =[[1870.]] – [[1903.]] [[Datoteka:Flag_of_Austria-Hungary_1869-1918.svg|20px]] [[Austro-Ugarska]] |čin = [[podmaršal]] (''Feldzeugmeister'', FZM) |ratovi = [[Povijest Bosne i Hercegovine#Austrougarsko razdoblje|Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.]] |bitke = |vojska = [[Datoteka:War flag of Austria-Hungary (1918).svg|20px]] [[austrougarska vojska]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia-Slavonia.svg|20px]] [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo]] |rod =topništvo |jedinice = |zapovijedao = [[83. domobranska pješačka brigada|83. domobranska brigada]] (Zagreb)<br>18. pješačka divizija ([[Prag]])<br>pješačka divizija u [[Krakov]]u<br>[[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|VII. hrvatsko-slavonsko domobransko okružje]] |odlikovanja = }} '''Đuro Čanić''' ([[Kaniža Gospićka]], [[12. veljače]] [[1849.]] – [[Beč]], [[2. siječnja]] [[1911.]]), hrvatski [[podmaršal]], [[vojni pisac]], [[mecena]]. == Vojna karijera == [[Datoteka:Čanić.JPG|mini|lijevo|180px|Čanić, [[1891.]], ''[[Dom i sviet]]'']] Nakon završetka Tehničke vojne akademije, stupio je [[1870.]] kao [[poručnik]] u vojnu službu. U [[Beč]]u [[1876.]] završio Ratnu školu. Istaknuo se kao kapetan prilikom [[Povijest Bosne i Hercegovine#Austrougarsko razdoblje|ulaska austrougarske vojske u Bosnu i Hercegovinu 1878.]]<ref name="ln">{{Citiranje časopisa |url=http://www.licke-novine.hr/vrime/vremeplov.htm |title=Ličke novine, vremeplov |archive-url=https://web.archive.org/web/20150618210219/http://www.licke-novine.hr/vrime/vremeplov.htm |archive-date=18. lipnja 2015. |access-date=8. siječnja 2012.}}</ref> [[1879.]] dodijeljen je Glavnom zapovjedništvu u Zagrebu. [[1886.]] u činu [[major]]a pročelnik je glavnog stožera 18. pješačke divizije u [[Prag]]u.<ref name="ln"/> [[1887.]] premješten je u ratno ministarstvo u [[Beč]]u. [[1889.]] promaknut je u [[potpukovnik]]a i imenovan pročelnikom Glavnog stožera pješačke divizije u [[Krakov]]u.<ref name="ln"/> Od [[1891.]] do [[1893.]] bio je načelnik stožera 6. korpusa. [[1. studenog]] [[1897.]] postao je [[general bojnik]] i zapovjednik [[83. domobranska pješačka brigada|83. domobranske brigade]] u [[Zagreb]]u, zatim [[1. studenog]] [[1901.]] podmaršal i zapovjednik [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|VII. hrvatsko-slavonskoga domobranskog okružja]] u Zagrebu.<ref name="ln"/> S tog je položaja uklonjen i umirovljen [[1. kolovoza]] [[1903.]] jer je odbio naredbu [[ban]]a [[Khuen Héderváry|Khuena Hedervaryja]] da s [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|domobranskim]] četama pomogne gušenju [[Narodni pokret 1903. godine|demonstracija u Zagrebu]].<ref name="ln"/> Za svog zapovjedništva uveo je izričitu uporabu [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] i hrvatske natpise te je tražio da svi časnici znaju hrvatski, onemogućivši time ulazak časnika Mađara u domobranstvo.<ref name="ln"/> Osnovao je vojničke knjižnice i organizirao tečajeve za opismenjavanje vojnika.<ref name="ln"/> == Dobrotvorni rad == Pomagao je hrvatska prosvjetna i dobrotvorna društva.<ref name="hd">[[Ilija Šikić]]: [http://www.hazud.ch/tag/sv-juraj/ Sveti Juraj – simbolični zaštitnik Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110916104420/http://www.hazud.ch/tag/sv-juraj/ |date=16. rujna 2011. }}, [[Hrvatska akademska zajednica Domovine i Dijaspore‎|Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori]], objavljeno 29. travnja 2011.</ref> Osnovao je [[Hrvatsko planinarsko društvo]] i bio član uprave društva.<ref name="hp">[http://www.plsavez.hr/hp-arhiva/190405.pdf Hrvatski planinar, vjesnik HPD-a, svibanj-lipanj 1904., str. 43] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Oporučno je ostavio sav svoj imetak kulturnim i humanitarnim svrhama hrvatskog naroda.<ref name="hd"/> == Djela == Godine [[1905.]] napisao je djelo ''"Misli o izobrazbi pješačtva"'', koje je pobudilo pažnju u najvišim vojničkim krugovima.<ref name="hd"/> == Naslijeđe == Po njemu je nazvana jedna ulica u [[Črnomerec|zagrebačkoj četvrti Črnomerec]].<ref>[http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=13655 Grad Zagreb, Gradska četvrt Črnomerec, Mjesni odbor "Ban Keglević", Ulice i trgovi]</ref> U bečkim okružnim muzejima, muzeju 1. okruga ("unutarnji grad"), u drugoj sobi stalnog postava čuva se [[podmaršal]]ska odora Đure Čanića.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bezirksmuseum.at/default/index.php?id=316 |title=I., Bezirksmuseum Innere Stadt, Zweiter Schauraum |journal= |access-date=12. srpnja 2012. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304191150/http://www.bezirksmuseum.at/default/index.php?id=316 |url-status=dead }}</ref> == Krleža o Čaniću == U [[Krleža|Krležinim]] ''Marginalijama'', pisanima dok je radio na [[Enciklopedija JLZ|Jugoslavenskoj enciklopediji]], nalazi se zabilješka o Čaniću: {{citat|Bio je divizijski general, a sve ovo što Josip Horvat piše da je odbio Khuenu da uguši nemire »domobranskim oružanim snagama«, to je luk i voda, upravo tako kao i srpsko rodoljublje [[Radoslav Gerba|Raymonda Gerbe]], o kome sanja u posljednje vrijeme Savica Kosanović. Kao biva general Čanić, bio je kao zapovjednik domobranske divizije veći patriota nego ostali [[carski i kraljevski]] generali, briše se, dakako.<ref>[http://www.matica.hr/Kolo/kolo2007_1.nsf/AllWebDocs/Iz_Krlezine_ostavstine._Marginalije._Enciklopedija_Jugoslavije._Izbor Kolo, br. 1, proljeće 2007 ISSN 1331-0992: Iz Krležine ostavštine. Marginalije. Enciklopedija Jugoslavije. Izbor]</ref>}} ==Izvori== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Čanić, Đuro}} {{ZHD}} [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]] [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Životopisi, Lika]] h350qzrs6zbcg4fc6y81trjaufi2i7f 0 324441 7616304 7615011 2026-10-10T22:03:30Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Pleistocenski sisavci|Pleistocenski sisavci]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Pleistocenske zvijeri|Pleistocenske zvijeri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616304 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Spiljski lav | slika = Panthera leo spelaea in Vienna.jpg | slika_opis = Kostur spiljskog lava, [[Prirodoslovni muzej u Beču]] | status = {{StatusIzumrli}} | raspon_fosila = [[Srednji pleistocen|srednji]]-[[kasni pleistocen|kasni]] [[pleistocen]]{{geološki raspon|0.3|0.013}} <!-- {{period fossil range|Quaternary|0.3|0.013|earliest=1.0}} --> <small>(Possible [[Early Pleistocene]] records if ''P. fossilis'' is considered a subspecies)</small> | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Zvijeri|Carnivora]] | familia = [[Mačke|Felidae]] | subfamilia = [[Velike mačke|Pantherinae]] | genus = ''[[Pantere|Panthera]]'' | species = ''[[Panthera leo]]'' | subspecies = ''P. leo spelaea'' | troimeno =''Panthera Leo spelaea'' | troimeno_autorstvo = [[Georg August Goldfuss|Goldfuss]], [[1810.]] }} '''Panthera Leo spelaea ''' ili '''P. spelaea''', poznatiji kao '''europski spiljski lav''', izumrla je [[podvrsta]] [[lav]]a. == Obilježja == [[Datoteka:Felis-speleata Höhlenlöwe.jpg|mini|150px|lijevo|Kostur spiljskog lava iz pećine Sloup u blizini [[Brno|Brna]] u [[Češka|Češkoj]]]] Bio je jedan od najvećih lavova. Kostur odraslog mužjaka, pronađen [[1985.]], imao je ramena na visini od 1,2 metra i dužine tijela od 2,1 metra bez [[rep]]a. To je slično današnjem [[lav]]u .Težili su oko 400 kilograma. Prema [[fosil]]ima i primjerima iz pretpovijesne umjetnosti, imali su zaobljene, izbočene [[uši]], čupav [[rep]], a možda i pruge. Živjeli su od oko prije 370.000 do prije 10.000 godina. Bio je jedan od ključnih članova [[pleistocen|pleistoceske]] [[fauna|faune]] u [[Euroazija|Euroaziji]]. == Izvori == *[http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Cave_Lion Cave lion] == Vanjske poveznice == {{GLAVNIRASPORED:Spiljski lav}} [[Kategorija:Lav]] [[Kategorija:Pleistocenske zvijeri]] [[Kategorija:Izumrle pantere]] 2ii4ja26fb03jte385yj34riqw5wyus 0 330138 7616306 7615256 2026-10-10T22:03:46Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Pleistocenski sisavci|Pleistocenski sisavci]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Pleistocenske zvijeri|Pleistocenske zvijeri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616306 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}}{{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Canis dirus'' | status = izumrli | slika = Canis dirus.jpg | slika_opis = Umjetnički prikaz ''Canisa dirusa'' | regnum = [[Životinje]] | phylum = [[Svitkovci]] | classis = [[Sisavci]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Canidae]] | genus = ''[[Canis]]'' | species = '''''C. dirus''''' | dvoimeno = ''Canis dirus'' | dvoimeno_autorstvo = [[Joseph Leidy|Leidy]], [[1858.]] }} '''''Canis dirus''''', koji se ponekad prevodi kao '''strašni vuk''', rjeđe kao '''strahovuk''', vrsta je izumrlog pretpovijesnog [[vuk]]a. Njegovi fosili su prvi put pronađeni u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] godine [[1854.]] Veliki broj fosila je pronađen u [[katranska jama|katranskim jamama]] [[La Brea]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], na temelju čega se pretpostavlja da su, poput suvremenih vukova, lovili u čoporima. Usprkos svom imenu, ''Canis dirus'' nije bio mnogo veći od suvremenog [[sivi vuk|sivog vuka]]. Noge su mu bile nešto kraće, a zubi nešto veći. Pretpostavlja se da je ''Canis dirus'' oko 10.000 godina pr. Kr. pao kao žrtva dolaska čovjeka na sjevernoamerički kontinent. Ljudski lovci su istrijebili [[megafauna|megafaunu]] kojom se ''Canis dirus'' dotada bio hranio,<ref name="Fox-Dobbs" /> a ''Canis dirus'' za razliku od sivih vukova nije bio dovoljno brz da lovi manji plijen. Godine 2025. tvrtka [[Colossal Biosciences]] proglasila je da je »oživjela« vrstu, no genetskom modifikacijom [[Sivi vuk|sivoga vuka]] kako bi naličili na strahovuka, zbog čega mnogi stručnjaci proglas smatraju netočnim. == Evolucija == [[Datoteka:Canis dirus Sergiodlarosa.jpg|lijevo|mini|Umjetnički prikaz dva moguća izgleda strahovuka, jedan temeljen na sjevernoameričkom podrijetlu (lijevo), a drugi na manje vjerojatnom južnoameričkom podrijetlu (desno).]] Predmet je kontroverze je li ''C. dirus'' potekao iz Sjeverne ili Južne Amerike. Većina paleontologa naginje sjevernoameričkom porijeklu iz tri razloga: više potencijalnih predaka iz srednjeg [[pleistocen]]a prisutno je u Sjevernoj Americi; rasprostranjenost ''C. dirusa'' mnogo je veća u Sjevernoj Americi, sa 136 nalazišta naspram samo tri lokaliteta u Južnoj Americi;<ref name = "paleobiology_Cdirus">{{cite web |title=''Canis dirus'' (dire wolf) |work=Paleobiology Database |url=http://paleodb.org/cgi-bin/bridge.pl?a=checkTaxonInfo&taxon_no=44837 |accessdate=2013-01-27 |archive-date=15. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210215061919/http://fossilworks.org/bridge.pl?taxon_no=44837&action=taxonInfo |url-status=dead }}</ref> i na posljetku ''C. dirus'' se u fosilnim zapisima ranije javlja u Sjevernoj nego u Južnoj Americi. Sjevernoameričko podrijetlo podrazumijeva da se ''C. dirus'' doselio u Južnu iz Sjeverne i Srednje Amerike.<ref name="JOZ3" /> Strahovuci su najvjerojatnije migrirali u Južnu Ameriku preko [[Andski koridor|andskog koridora]], puta kojim su životinje iz umjerenih klima migrirale iz Središnje u Južnu Ameriku zbog pogodnih hladnih, suhih i otvorenih staništa, koja su tada bila karakteristična za ovu regiju. Međutim, to se najvjerojatnije dešavalo za vrijeme ledenih doba, zato što su tada put karakterizirala otvorena i suha prostranstva i savane, dok bi za vrijeme međuglacijalnih perioda put bio prepriječen tropskim kišnim šumama.<ref name="Dundas2008">{{cite journal |last=Dundas |first=R. G. |title=Quaternary records of the dire wolf, Canis Dirus, in North and South America |journal=Boreas |year=2008 |volume=28 |issue=3 |pages=375–385 |doi=10.1080/030094899422109}}</ref> Fosilni zapisi ukazuju na to da je rod ''[[Canis]]'' potekao od malenog ''[[Leptocyon]]a'', sličnog lisici, u Sjevernoj Americi, nekada za vrijeme epohe kasnog [[miocen]]a, prije nekih 9 do 10 milijuna godina, zajedno s još dva roda: ''[[Urocyon]]'' i ''[[Vulpes]]''. Pripadnici porodice pasa (''Canidae'') potom su se proširili po Aziji i Europi (prije nekih 8 milijuna godina), te se razvili u današnje [[vukovi|vukove]], [[šakal]]e, [[lisice]] i [[rakunski pas|rakunske pse]]. Do prije 3-5 milijuna godina bili su nastanili i Afriku (rani [[pliocen]]) i Južnu Ameriku (kasni [[pliocen]]). Njihovu invaziju Južne Amerike kao dio [[velika američka razmjena životinja|velike američke razmjene životinja]] omogućilo je formiranje panamskog tjesnaca prije 3 milijuna godina. Međutim, moguće je i da je ''C. dirus'' potekao iz Južne Amerike, jer ima recentnijeg zajedničkog pretka s južnoameričkim vukovima ''C. gezi'' i ''C. nehringi''.<ref name="Dundas2008" /> Tijekom idućih 9 milijuna godina, do srednjeg pleistocena, odvijao se ubrzan razvoj i diversifikacija sjevernoameričkih vukova. Pojavio se ''[[Canis armbrusteri]]'', koji je možda potekao od ''C. chihliensis'' iz Azije. Postoje snažni dokazi da je strahovuk evoluirao od ''C. armbrusteri'', jer su ta dva taksona zajedno nastanjivala otvorene ravnice i travnjake središnjeg dijela današnjih [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name = "Tedford">{{Cite journal |author=Tedford, Richard H.; Wang, Xiaoming; Taylor, Beryl E. |title=Phylogenetic systematics of the North American fossil Caninae (Carnivora, Canidae) |journal=Bulletin of the American Museum of Natural History |volume=325 |page=218 |id=2246/5999 |year=2009 |url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/bitstream/2246/5999/1/B325.pdf |doi=10.1206/574.1 |access-date=8. svibnja 2014. |archive-date=25. svibnja 2017. |archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20170525111201/http://digitallibrary.amnh.org/dspace/bitstream/2246/5999/1/B325.pdf |url-status=dead }}</ref> ''C. dirus'' je kasnije zamijenio ''C. armbrusteri'', te se rasprostranjenost posljednjeg smanjila na jugoistok današnjeg SAD-a, odnosno [[Florida|Floridu]]. Dok se to dešavalo, ''C. dirus'' se širio na područje vrste ''C. armbrusteri'' i prešao u Središnju i Južnu Ameriku, gdje se na sjeverozapadu javlja u fosilnim zapisima iz kasnog [[pleistocen]]a.<ref name = "Tedford"/> Poznate su dvije podvrste strahovuka koje su nastanjivale današnji SAD. ''C. dirus guildayi'' je bio manji i živio zapadno od [[Stjenjak]]a. ''C. dirus dirus'' je bio veći i nastanjivao područje istočno od Stjenjaka.<ref name="San Diego Zoo"/> Iako je bio u bliskom srodstvu sa sivim vukom i ostalim sestrinskim vrstama, ''C. dirus'' nije predak ni jedne današnje vrste. Za razliku od sivog vuka, koji je euroazijskog porijekla, strahovuk je evoluirao na sjevernoameričkom kontinentu, zajedno s [[kojot]]om.<ref name="Geist">{{cite web |url=http://graywolfnews.com/pdf/dr_valarius_geist_re_carnegie.pdf |title=Statement by Valerius Geist pertaining to the death of Kenton Carnegie |publisher=Wolf Crossing |accessdate=2014-05-13 |format=PDF |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130925060947/http://graywolfnews.com/pdf/dr_valarius_geist_re_carnegie.pdf |archivedate=25. rujna 2013.}}</ref> Strahovuk je koegzistirao sa sivim vukom u Sjevernoj Americi nekih 100 000 godina. == Morfologija == [[Datoteka:J. C. Merriam (1911) Canis dirus skull.png|lijevo|mini|upright|Lubanja]] [[Datoteka:Dire Wolf.jpg|mini|Fosil Canusa dirusa u<br />[[Nacionalni prirodoslovni muzej|Nacionalnom prirodoslovnom muzeju]] u [[Washington D.C.|Washingtonu]]]] Strahovuk je imao prosječnu dužinu od oko 1,5 metara, a težio je između 50 i 79&nbsp;kg,<ref>{{cite web |url=http://www.museum.state.il.us/exhibits/larson/canis.html |title=Wolves, Coyotes, and Dogs (Genus Canis) |publisher=Museum.state.il.us |accessdate=2011-09-23}}</ref> što ga je činilo najvećom vrstom u rodu ''Canis''.<ref>Fossil Species of Florida. Florida Museum of Natural History. Vertebrate Paleontology. Mammalia, Carnivora, Canidae, Caninae. Canis Dirus Leidy, 1858.</ref> Udovi se rijetko mogu naći izvan katranskih jama La Brea, što uspoređivanje veličine prosječnih jedinki između različitih populacija čini teškim. Procjenjuje se da je strahovuk bio za oko 8% niži u ramenima od današnjeg vuka iz doline Mackenzie i jednake visine kao i tipičan sivi vuk, ali masivnije građen. S izuzetkom očnjaka kod nekolicine populacija, mužjaci i ženke nisu pokazivali veliki [[spolni dimorfizam]] po pitanju tijela ili zuba, što je slučaj s većinom pripadnika porodice pasa. Kod nekih su populacija očnjaci mužjaka bili znatno veći, što ukazuje na to da su se takmičili za pravo na parenje. Kod drugih populacija nije postojao dimorfizam u zubima i to ukazuje na manju kompeticiju. Unatoč površnoj sličnosti sa sivim vukom, te su dvije vrste vrlo različite. Vukovi kasnog pleistocena genetski su jedinstveni i morfološki posebni. Ni jedan od 16 [[mtDNK]] haplotipova pronađenih kod 20 pleistocenskih istočnoberinških vukova nije im zajednički s bilo kojim današnjim vukom. Umjesto toga, čini se da su u najbližem srodstvu s kasnopleistocenskim vukovima iz [[Euroazija|Euroazije]].<ref>{{cite web |last=Leonard |first=Jennifer |title=Megafaunal Extinctions and the Disappearance of a Specialized Wolf Ecomorph |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960982207015059 |work=Current Biology |publisher=Cell Press |accessdate=2013-10-21}}</ref> Najveći današnji sivi vukovi bili bi slične veličine kao i prosječan strahovuk; najveći strahovuci bili bi znatno veći od bilo kojeg današnjeg sivog vuka. Izračunato je da je strahovuk težio 25% više od današnjih sivih vukova. Mnoge od tih karakteristika bile su neophodne za lovljenje i obuzdavanje tadašnje [[megafauna|megafaune]].<ref>{{cite journal |last=Hodnett |first=John-Paul |title=Dire Wolf, Canis dirus (mammalia; Carnivora; Canidae), from the Late Pleistocene (Rancholabrean) of East-Central Sonora, Mexico |journal=The Southwest Naturalist |year=2009 |volume=54 |issue=1 |pages=74–81 |url=http://www.academia.edu/226337/Dire_Wolf_Canis_dirus_mammalia_Carnivora_Canidae_from_the_Late_Pleistocene_Rancholabrean_of_East-Central_Sonora_Mexico |accessdate=2012-09-30 |doi=10.1894/CLG-12.1 |last2=Mead |first2=Jim I. |last3=Baez |first3=A.}}</ref> Noge su kod strahovuka bile proporcionalno kraće i čvršće nego kod sivog vuka, a moždana šupljina mu je bila manja nego kod sivog vuka slične veličine.<ref name="museum">{{cite web |url=http://www.museum.state.il.us/exhibits/larson/canis.html |title=Wolves, Coyotes, and Dogs (Genus Canis) |publisher=Illinois State Museum |accessdate=2010-06-21}}</ref> === Zubi === Zubi strahovuka bili su slični zubima sivog vuka, samo malo veći, što je pokazatelj hiperkarnivorne do mezokarnivorne prehrane. Bili su pretežno mesojedi, ali i djelomično svejedi.<ref>R. M. Nowak. 1991. Walker's Mammals of the World. Maryland, Johns Hopkins University Press, svezak II.</ref> Osim veličine, nemaju nikakve posebne prilagodbe u čeljusti koje bi ih razlikovale od sivog vuka.<ref>{{cite journal |last1=Anyonge |first1=W. |last2=Baker |first2=A. |title=Craniofacial morphology and feeding behavior in Canis dirus, the extinct Pleistocene dire wolf |journal=Journal of Zoology |date=2006-03-16 |month=July |volume=269 |issue=3 |pages=309–316 |doi=10.1111/j.1469-7998.2006.00043.x |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-7998.2006.00043.x/full}}</ref> Između vrsta ''C. lupus'' i ''C. dirus'', ''C. lupus'' je imao znatno veću mehaničku prednost [[sljepoočni mišić|sljepoočnog mišića]] nad vrstom ''C. dirus'' kod donjeg karnasijalnog zuba i P4 (MATM1, MATP4).<ref>{{cite web |last=Anyonge |first=W. |title=Craniofacial morphology and feeding behavior in Canis dirus, the extinct Pleistocene dire wolf |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-7998.2006.00043.x/full |work=Journal of Zoology |accessdate=2013-09-21}}</ref> Zubi rezači (P4, karnasijalni) u gornjoj čeljusti ''C. dirusa'' veći su nego kod sivog vuka, ali oni u donjoj čeljusti su slične veličine. Sljepoočni mišić strahovuka mogao je stvoriti veću silu ugriza nego današnji sivi vuk.<ref name="San Diego Zoo">{{cite web |title=Dire Wolf Fact Sheet |url=http://library.sandiegozoo.org/factsheets/_extinct/direwolf/direwolf.htm |publisher=San Diego Zoo |accessdate=2012-09-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180602142503/http://library.sandiegozoo.org/factsheets/_extinct/direwolf/direwolf.htm |archivedate=2018-06-02}}</ref> Mnogi su paleontolozi predložili da je strahovuk koristio svoje realtivno velike zube za lomljenje kostiju, što je ideja koju podržava velika istrošenost krune na mnogim fosiliziranim zubima. Gornji karnasijalni zubi imali su mnogo veći oštri rub od onih kod sivog vuka, što ukazuje na veću sposobnost rezanja. Imao je duža sljepoočna udubljenja (''fossa temporalis'') i šire jagodične lukove (''arcus zygomaticus'') kojima je stvarao nešto jači ugriz od sivog vuka.<ref name="JOZ3" /> Međutim, drugi su znanstvenici primijetili da su dorsoventralni i labiolingualni profili lica isti kao kod ostalih pripadnika porodice pasa, kao što su kojoti i [[afrički divlji pas|afrički divlji psi]], što je pokazatelj da su imali sličnu ishranu.<ref name="JOZ1" /> Zubi ''C. dirusa'' nisu imali kraniodentalne prilagodbe prisutne kod životinja koje lome kosti, kao što su [[hijene]] i [[Borophaginae|borofagini]].<ref name="JOZ3">{{cite journal |first=William |last=Anyonge |last2=Baker |first2=A. |title=Craniofacial morphology and feeding behavior in ''C. dirus'', the extinct Pleistocene dire wolf |journal=Journal of Zoology |volume=269 |issue=3 |pages=309–316 |year=2006 |doi=10.1111/j.1469-7998.2006.00043.x}}</ref> Krupna lubanja strahovuka i osjetljivost zuba na lomljenje ukazuje na to da je lovio veliki plijen ili se hranio strvinama velikih životinja.<ref name="Fox-Dobbs">{{cite web |last=Fox-Dobbs |first=K |title=Carnivore-specific stable isotope variables and variation in the foraging ecology of modern and ancient wolf populations: case studies from Isle Royale, Minnesota, and La Brea |url=http://www.es.ucsc.edu/~pkoch/pdfs/Koch%20papers/2007/Fox-Dobbs%20et%2007%20CJZ%2085-458/Fox-Dobbs%20et%2007%20CJZ%2085-458.pdf |accessdate=2013-09-24 |archive-date=29. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029202531/http://www.es.ucsc.edu/~pkoch/pdfs/Koch%20papers/2007/Fox-Dobbs%20et%2007%20CJZ%2085-458/Fox-Dobbs%20et%2007%20CJZ%2085-458.pdf |url-status=dead }}</ref> Dorsoventralno slaba tačka [[simfiza|simfize]] (tačka spajanja lijeve i desne strane donje čeljusti) ukazuje na to da je ubijao plijen slično kao i njegovi današnji srodnici, praveći plitke ugrize, a to je snažan znak da je lovio u čoporima. Međutim, broj slomljenih postkarnasijalnih kutnjaka mnogo je veći nego kod fosila sivih vukova iz istog razdoblja, što pokazuje da je strahovuk vjerojatno bio slabije prilagođen lomljenju kostiju nego sivi vuk.<ref name="JOZ1">{{cite journal |author=Therrien, F. |title=Mandibular force profiles of extant carnivorans and implications for the feeding behaviour of extinct predators |doi=10.1017/S0952836905007430 |year=2005 |journal=Journal of Zoology |volume=267 |issue=3 |pages=249}}</ref> == Ponašanje == [[Datoteka:Smilodon and Canis dirus.jpg|mini|Dva strahovuka bore se sa ''[[Smilodon]]om'' oko lešine kolumbijskog mamuta u katranu]] ''Canis dirus'' je pripadao istoj ekološkoj skupini mesoždera kao i [[sivi vuk]], njegov manji srodnik, i [[kojot]].<ref>{{cite web |last=Leonard |first=Jennifer |title=Megafaunal Extinctions and the Disappearance of a Specialized Wolf Ecomorph |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960982207015059 |work=Current Biology |publisher=Cell Press}}</ref> Strahovukov snažni ugriz, 129% jačine onog kod današnjeg sivog vuka, omogućavao mu je hvatanje i obuzdavanje plijena. Po njihovom velikom tijelu i zubima mesoždera, može se zaključiti da su često lovili veliki plijen ili megafaunu, čemu je doprinosio i život u čoporu. Nisu bili specijalizirani lovci, hranili su se bilo kojom megafaunom koja im je bila dostupna. U usporedbi s današnjim vrstama neobično je veliki broj primjeraka iz katranskih jama [[La Brea]] imao tragove lomljenja zuba tijekom života. Primjerci u starijem dijelu jame imaju istrošenije zube od onih u novijem, do čega je možda došlo zato što su u starijem dijelu jame završile starije jedinke ili zato što su one imale ishranu koja je uključivala tvrđu hranu, poput lešina i kostiju.<ref name="Binder" /> Drugo bi objašnjenje mogla biti kompeticija s drugim mesožderima, zbog čega je ''C. dirus'' bio prisiljen pojesti što veći dio strvine u što kraćem vremenu.<ref name="Binder">{{cite journal |last1=Binder |first1=Wendy J. |last2=van Valkenburgh |first2=Blaire |title=A comparison of tooth wear and breakage in Rancho La Brea sabertooth cats and dire wolves across time |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |date=2010-01-28 |volume=30 |issue=1 |pages=255–261 |doi=10.1080/02724630903413016}}</ref> Fosili strahovuka zastupljeni su na izuzetno velikom prostoru. Sjevernu granicu čini [[Kanada]], a južnu [[Bolivija]]. U [[Meksiko|Meksiku]] postoji deset lokaliteta s ostacima ''C. dirusa'': Cedazo, Aguascalientes; Comondu, Baja California; El Cedral, San Luis Potosí; kamenolom El Tajo, Tequixquiac i Valsequillo, svi u Saveznom distriktu, Meksiko; Lago de Chapala, Jalisco; pećina Loltun, Yucatán; Potrecito, Sinaloa; i pećina San Josecito, Nuevo León. Većina tih lokaliteta nalazi se u središnjem i jugoistočno-središnjem dijelu Meksika, s nekolicinom na sjeveru ili zapadu. Od središnjih lokaliteta, spilja San Josecito i Cedazo imaju najveći broj jedinki ''C. dirusa''; na ostalim lokalitetima u Meksiku pronađena je samo nekolicina primjeraka.<ref>{{cite journal |last1=Hodnett |first1=John- Paul |last2=Jim |first2=Mead |title=DIRE WOLF, CANIS DIRUS (MAMMALIA; CARNIVORA; CANIDAE), FROM THE LATE PLEISTOCENE (RANCHOLABREAN) OF EAST-CENTRAL SONORA, MEXICO |url=https://archive.org/details/sim_southwestern-naturalist_2009-03_54_1/page/74 |journal=The Southwestern Naturalist |date=Ožujak 2009. |volume=54.1 |pages=74–81 |doi=10.1894/CLG-12.1}}</ref> S obzirom na veliki broj ostataka u katranskim jamama La Brea, moguće je da su lokalni strahovukovi koristili životinje zarobljene u njima kao izvor hrane, pri čemu su neki na kraju bili i sami zarobljeni u istima, te su se njihovi ostaci potom očuvali. Također se može zaključiti da su bili društveni grabežljivci, jer su od svih grabežljivaca vukovi najuspješniji u obrani lešine od ostalih mesojeda.<ref>{{cite journal |last1=McHorse |first1=Brianna K. |last2=Orcutt |first2=John D. |last3=Davis |first3=Edward B. |title=The carnivoran fauna of Rancho La Brea: Average or aberrant? |journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |date=2012-04-15 |volume=329-330 |pages=118–123 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0031018212000958 |doi=10.1016/j.palaeo.2012.02.022}}</ref> == Stanište i rasprostranjenost == Staništa ''C. dirusa'' bila su vrlo raznolika. U Sjevernoj Americi ona su obuhvaćala različite areale, od ravnica i travnjaka do šumovitih planinskih područja. U Južnoj Americi nastanjivali su područja koja su karakterizirali suhi savanski uvjeti i suho vrijeme.<ref name="JOZ3" /> Nastanjivao je nekoliko različitih staništa, tropske močvare s trnovitim grmljem, umjerene listopadne šume s obližnjim travnjacima, od nivoa mora do nadmorske visine od 2255 metara. Bio je široko rasprostranjen, a njihovi ostaci pronađeni su na 136 različitih lokaliteta, od [[Alberta|Alberte]] ([[Kanada]]) do [[Tarija|Tarije]] ([[Bolivija]]). Iako su živjeli čak u Alberti, njihovi ostaci nikada nisu pronađeni sjevernije od toga. Takva je situacija nastala zato što, iako je ''Canis dirus'' vjerojatno ponekada zalazio u sjevernu Kanadu tijekom interglacijalnih razdoblja, njihovi su fosili su vjerojatno uništeni zbog naknadnih glacijacjskih aktivnosti. Međutim, smatra se da je posljednja imenovana vrsta strahovuka pronađena u Sjevernoj Americi vodila porijeklo s [[Florida|Floride]].<ref name="flmnh.ufl.edu">Fossil Species of Florida. Florida Museum of Natural History. Vertebrate Paleontology. Mammalia, Carnivora, Canidae, Caninae. CanisDirus Leidy, 1858. <http://www.flmnh.ufl.edu/vertpaleo/fossilspeciesCanisdirus.htm></ref> Također se smatra da su najveći poznati primjerci pronađeni u tom dijelu Sjeverne Amerike.<ref name="flmnh.ufl.edu"/> Iako je strahovuk migrirao, moguće je da su u pitanju bile sezonske migracije.<ref name="flmnh.ufl.edu"/> ''Canis dirus'' je vrlo poznat po neobično velikoj učestalosti kojom se javlja u katranskim jamama La Brea u [[kalifornija|Kaliforniji]]. Pronađeno je preko 200 000 fragmenata od preko 4000 jedinki, više nego kod i jedne druge vrste sisavaca. Tako velik broj ukazuje na to da je strahovuk, poput današnjih vukova i pasa, živio u čoporima. Količina ostataka sivog vuka (''C. lupus'' ili ''C. furlongi'') u katranskim jamama iznosi oko 1% količine ostataka strahovuka.<ref name = "Stock_1929">{{cite journal |last=Stock |first=C. |title=A Census of the Pleistocene Mammals of Rancho La Brea, Based on the Collections of the Los Angeles Museum |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-mammalogy_1929-11_10_4/page/281 |journal=Journal of Mammalogy |volume=10 |issue=4 |pages=281–289 |date=Studeni 1929. |jstor=1374112 |doi=10.2307/1374112}}</ref> == Izumiranje == ''Canis dirus'' je bio pripadnik mnogobrojne pleistocenske [[megafauna|megafaune]], raznolikih velikih sisavaca koji su živjeli tijekom pleistocenskog razdoblja. ''Canis dirus'' je izumro prije oko 10 000 godina, zajedno s većinom drugih pripadnika sjevernoameričke megafaune.<ref name="Zabludoff2009">{{cite book |author=Marc Zabludoff |title=Dire Wolf |url=http://books.google.com/books?id=yV9953KbfoIC&pg=PA24 |accessdate=2011-10-01 |date=Rujan 2009. |publisher=Marshall Cavendish |isbn=978-0-7614-3998-1 |pages=24–27}}</ref><ref name = "Fiedal">{{Cite book |first=Stuart |last=Fiedal |editor-last=Haynes |editor-first=Gary |contribution=Sudden Deaths: The Chronology of Terminal Pleistocene Megafaunal Extinction |contribution-url=http://www.springerlink.com/content/l225628681672725/?p=5af1eb7387d443a2b514b284c646efa7&pi=1 |title=American Megafaunal Extinctions at the End of the Pleistocene |year=2009 |pages=21–37 |publisher=Springer |url=http://www.springerlink.com/content/978-1-4020-8792-9 |doi=10.1007/978-1-4020-8793-6_2 |isbn=978-1-4020-8792-9 |archiveurl=https://archive.is/20121205074031/http://www.springerlink.com/content/978-1-4020-8792-9 |archivedate=5. prosinca 2012. |access-date=8. svibnja 2014.}}</ref> Tijekom kasnog pleistocena (prije 300 000 godina) sivi vuk (''C. lupus'') prešao je preko [[Beringov prolaz|Beringovog prolaza]] u Sjevernu Ameriku i bio u suparništvu sa strahovukom. Ispreplićući fosilni ostaci strahovuka i sabljozube mačke (''[[Smilodon]]'') pokazuju da je, pored sivog vuka, imao još jednog konkurenta u Sjevernoj Americi.<ref name="Biol. Letters 2009">Biol. Letters. Parallels between Playbacks and Pleistocene Tar Seeps Suggest Sociality in an Extinct Sabretooth Cat, Smilodon. 23. veljače 2009. 5-1 str. 81. - 85.</ref> Oboje su bili društvene životinje, što znači da su lovili u čoporima, a dijelili su i životinjske vrste koje su im predstavljale plijen.<ref name="Biol. Letters 2009"/> Međutim, prije oko 16 000 godina, s krajem posljednjeg ledenog doba i dolaskom ljudi u Sjevernu Ameriku, većina velikih sisavaca o kojima je strahovuk ovisio za ishranu počeli su izumirati (moguće zbog klimatskih ili antropogenih promjena, kao što je sugerirano u dokumentarcu na [[National Geographic Channel]]u iz [[2008.]] godine<ref>{{cite video |title=Prehistoric Predators |publisher=National Geographic |medium=DVD ASIN-B00120TJFE |date=12. veljače 2008.}}</ref>). Sporiji od ostalih tadašnjih vrsta vukova na tom kontinentu, prije svega sivog i [[crveni vuk|crvenog vuka]], strahovuk nije mogao loviti brže vrste koje su preživjele i bio je prisiljen na život lešinara. Do prije oko 10 000 godina i veliki sisaci i strahovuk potpuno su nestali. Njihovo izumiranje, zajedno s nestankom drugih velikih pleistocenskih mesoždera, pokazalo se da je vezano za izumiranje velikog plijena.<ref name="Fox-Dobbs"/> Kako bi se izumiranje ''C. dirusa'' u potpunosti shvatilo još se mnogo njegovih primjeraka mora izravno datirati. Uz to, mora se prikupiti više informacija o faktorima koji su utjecali na njegovu biogeografsku rasprostranjenost i veličinu populacije, uključujući i kompeticiju, interakciju s grabežljivcima i plijenom, fizičku okolinu, kao i na koji su način svi njegovi konkurenti i plijen odgovorili na događaje iz tog perioda; prema tome, mora se odrediti točno vrijeme izumiranja megafaune koja je bila u bliskoj interakciji s ''C. dirusom''.<ref name="JOZ3" /> === Romulus, Remus i Khaleesi === Dana 7. travnja 2025. tvrtka [[Colossal Biosciences]] iz [[Teksas|Teksasa]] objavila je kako je oživjela ovu vrstu uređivanjem 14 gena iz DNK [[Sivi vuk|sivoga vuka]], najsrodnije živuće životinje, koju su zatim umetnuli u jajnu stanicu [[Domaći pas|domaćeg psa]]. Surogat majke, domaći psi, zatim su 1. listopada 2024. okotile mužjake Romulusa i Remusa, a 30. siječnja 2025. ženku Khaleesi. Kako bi uredili vučju DNK, znanstvenici tvrtke analizirali su fosilizirani DNK strahovuka, no nisu je miješali s vučjim.<ref>{{Citiranje weba|last=Kluger|first=Jeffrey|date=2025-04-07|title=The Return of the Dire Wolf|url=https://time.com/7274542/colossal-dire-wolf/|access-date=2025-04-08|website=TIME|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=B. B. B.|date=2025-04-08|title=Canis dirus: Znanstvenici oživili strahovuka|url=https://magazin.hrt.hr/zanimljivosti/canis-dirus-znanstvenici-ozivjeli-strahovuka-12100432|url-status=live|access-date=2025-04-08|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Zbog toga što je životinja oživljena koristeći DNK suvremenoga sivog vuka, drugi stručnjaci tvrde kako se ovdje ne radi o oživljenim strahovucima, već o genetski modificiranim vukovima. Nic Rawlence, [[Paleogenetika|paleogenetičar]] sa [[Sveučilište u Ontariju|Sveučilišta u Ontariju]], izjavio je: »Ono što je Colossal ostvario jest sivi vuk, no s obilježjima strahovuka poput veće lubanje i bijeloga krzna. To je hibrid.« Naglasio je pritom da je strahovuk »u potpuno drugom [[Rod (taksonomija)|rodu]] od sivoga vuka« te da su znanstvenici tvrtke među {{N|19000}} gena strahovuka načinili 20 promjena u 14 gena te proglasili štence drugom vrstom, što on smatra da nije točno.<ref>{{Citiranje novina|last=Gill|first=Victoria|date=2025-04-08|title=Experts dispute Colossal claim dire wolf back from extinction|language=en|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/articles/c4g9ejy3gdvo|access-date=2025-04-08}}</ref> Adam Boyko sa [[Sveučilište Cornell|Sveučilišta Cornell]] rekao je da je »uzbuđujuće što možemo napraviti funkcionalne verzije izumrlih vrsta«, no da se ne radi o stvarnim strahovucima, što zbog načina odrastanja, što zbog nepoznate količine različitih gena između sivog vuka i strahovuka, osim poznatih 20 promjena unesenih u tri štenca.<ref>{{Citiranje novina|last=Zimmer|first=Carl|date=2025-04-07|title=Scientists Revive the Dire Wolf, or Something Close|language=en|url=https://www.nytimes.com/2025/04/07/science/colossal-dire-wolf-deextinction.html|access-date=2025-04-08}}</ref> Beth Shapiro, znanstvenica u Colossalu, izjavila je da to »ovisi o tome kako definiramo vrstu« te da se u Colossalu vode principom »ako izgledaju kao ta životinja, onda jesu ta životinja« bez obzira na evolucijsku srodnost ([[Filogeneza|filogenezu]]).<ref>{{Citiranje weba|last=Le Page|first=Michael|date=7. travnja 2025 .|title=No, the dire wolf has not been brought back from extinction|url=https://www.newscientist.com/article/2475407-no-the-dire-wolf-has-not-been-brought-back-from-extinction/|url-status=live|access-date=2025-04-08|website=New Scientist|language=en-US}}</ref> Ipak, direktor Australskog centra za drevnu DNK Jeremy Austin zaključio je da ovo »nisu strahovuci niti po jednoj definiciji [[Vrsta|''vrste'']] ikad osmišljenoj« te je odbio fenotipsku karakterizaciju koju je iznijela Shapiro. Pritom se zapitao koja je ekološka funkcija tih navodnih strahovuka te hoće li njihov život biti ograničen na zoološke vrtove.<ref>{{cite web|author=Cassella, C.|date=2025-04-08|title=Did Dire Wolves Just Come Back From Extinction? Here's The Truth.|url=https://www.sciencealert.com/did-dire-wolves-just-come-back-from-extinction-heres-the-truth|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250408092958/https://www.sciencealert.com/did-dire-wolves-just-come-back-from-extinction-heres-the-truth|archive-date=2025-04-08|access-date=2025-04-08|website=ScienceAlert}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [http://www.museum.state.il.us/exhibits/larson/canis.html Informacije o ''Canisu dirusu'', Illinois State Museum] * [https://web.archive.org/web/20071212184241/http://www.tarpits.org/education/guide/flora/wolf.html Povratak u ledeno doba: vodič za istraživanje La Brea] * [http://www.searchingwolf.com/wevolve.htm Hronologija evolucije vukova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090304014417/http://searchingwolf.com/wevolve.htm |date=4. ožujka 2009. }} * [http://www.acnatsci.org/museum/leidy/paleo/canis.html National Academy of Sciences: strašni vuk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060823075904/http://www.acnatsci.org/museum/leidy/paleo/canis.html |date=23. kolovoza 2006. }} [[Kategorija:Canis]] [[Kategorija:Izumrle zvijeri]] [[Kategorija:Pleistocenske zvijeri]] ghh9c6snyxtt8d6gcfrwz3790fpmc8u 0 336819 7616284 5609326 2026-10-10T21:43:28Z Argo Navis 852 7616284 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Jaguarundi | slika = Puma yagouaroundi.jpg | status = NT | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{cite iucn |title=''Herpailurus yagouaroundi'' |name-list-style=amp |author1=De Oliveira, T. |author2=Caso, A. |author3=Weston-Flores, M. |author4=Cepeda-Duque, J. |author5=Ramírez-Fernández, J. |year=2026 |article-number=e.T9948A284507933}}</ref> | status2 = CITES_A1 | status2_system = CITES | status2_ref = <ref name=iucn/> | regnum = ''[[Životinje|Animalia]]'' | phylum = ''[[Svitkovci|Chordata]]'' | classis = ''[[Sisavci|Mammalia]]'' | ordo = ''[[Zvijeri|Carnivora]]'' | familia = ''[[Mačke|Felidae]]'' | subfamilia = ''[[Male mačke|Felinae]]'' | genus = ''[[Puma (rod)|Puma]]'' | species = '''''P. yagouaroundi''''' | dvoimeno = ''Puma yagouaroundi'' | dvoimeno_autorstvo = [[Geoffroy Saint-Hilaire]], [[1803.]] | karta_raspon = Jaguarundi area.png }} '''Jaguarundi''' ({{lat.|Puma yagouaroundi}}) vrsta je male [[mačke]], koja živi u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. == Obilježja == Jaguarundi ima kratke [[ud]]ove i dugi [[rep]]. Dužina tijela je 65 [[cm]], a osim toga, otprilike 45 cm dug je [[rep]]. Što se tiče [[dlaka]] ima dvije inačice. Prva inačica je [[siva]], a druga smeđe-crvenkasta. Ranije su se ove dvije inačice računale kao dvije različite vrste, a samo siva inačica zvala se jaguarundi. Obje inačice pojavljuju se u istom [[omjer]]u i međusobno su u kontaktu. == Rasprostranjenost == Jaguaraundi se nalaze u tropskim i suptropskim dijelovima Sjeverne i Južne Amerike, od [[Teksas]]a preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do [[Urugvaj]]a i [[Bolivija|Bolivije]]. Žive u različitim [[stanište|staništima]], ali uglavnom u [[šuma]]ma i na rubovima šuma. Rijetko se viđaju na čistinama i usred [[prašuma|prašume]]. == Način života == Ove mačke su noćne [[životinje]] i love: [[glodavac|glodavce]], [[zec|zečeve]], [[ptice]] i [[gmaz]]ove. Pomoću svog vitkog tijela, mogu se kretati i kroz gustu [[vegetacija (biljke)|vegetaciju]]. Dobri se snalaze u [[penjanje|penjanju]] te [[plivanje|plivanju]]. [[Skotnost]] traje oko 65 [[dan]]a, a zatim [[ženka]] rađa dva ili tri mladunca. Obično se pare dva puta godišnje. == Sistematika == Prethodno je vrsta uvrštena u zaseban rod ''Herpailurus''. Genetske studije pokazale su, da je jaguarundi usko povezan s pumom i zato su danas klasificirani u jedan rod [[puma]]. Zajedno, su usko povezani i s [[gepard]]om. == Izvori == {{Izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Male mačke]] rlu6psjmdwulgzx38ec39v78pkoe1wm 7616295 7616284 2026-10-10T21:57:51Z Argo Navis 852 7616295 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Jaguarundi | slika = Puma yagouaroundi.jpg | status = NT | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{cite iucn |title=''Herpailurus yagouaroundi'' |name-list-style=amp |author1=De Oliveira, T. |author2=Caso, A. |author3=Weston-Flores, M. |author4=Cepeda-Duque, J. |author5=Ramírez-Fernández, J. |year=2026 |article-number=e.T9948A284507933}}</ref> | status2 = CITES_A1 | status2_system = CITES | status2_ref = <ref name=iucn/> | regnum = ''[[Životinje|Animalia]]'' | phylum = ''[[Svitkovci|Chordata]]'' | classis = ''[[Sisavci|Mammalia]]'' | ordo = ''[[Carnivora]]'' | familia = ''[[Felidae]]'' | subfamilia = ''[[Felinae]]'' | genus = ''[[Herpailurus]]'' | species = '''''H. yagouaroundi''''' | dvoimeno = '' Herpailurus yagouaroundi'' | dvoimeno_autorstvo = [[Geoffroy Saint-Hilaire]], [[1803.]] | sinonimi = {{collapsible list |bullets=true |''Felis yagouaroundi'' <small>Geoffroy, 1803</small> |''Puma yaguaroundi'' <small>Lacépède, 1809</small> |''F. eyra'' <small>Fischer, 1814</small> |''F. unicolor'' <small>Thraill, 1819</small> |''F. cacomitli'' <small>Berlandier, 1859</small> |''F. apache'' <small>[[Edgar Alexander Mearns|Mearns]], 1901</small> |''F. fossata'' <small>Mearns, 1901</small> |''F. panamensis'' <small>[[Joel Asaph Allen|Allen]], 1904</small> }} }} '''Jaguarundi''' ({{lat.|Herpailurus yagouaroundi}}) vrsta je male [[mačke]], koja živi u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. == Obilježja == Jaguarundi ima kratke [[ud]]ove i dugi [[rep]]. Dužina tijela je 65 [[cm]], a osim toga, otprilike 45 cm dug je [[rep]]. Što se tiče [[dlaka]] ima dvije inačice. Prva inačica je [[siva]], a druga smeđe-crvenkasta. Ranije su se ove dvije inačice računale kao dvije različite vrste, a samo siva inačica zvala se jaguarundi. Obje inačice pojavljuju se u istom [[omjer]]u i međusobno su u kontaktu. == Rasprostranjenost == Jaguaraundi se nalaze u tropskim i suptropskim dijelovima Sjeverne i Južne Amerike, od [[Teksas]]a preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do [[Urugvaj]]a i [[Bolivija|Bolivije]]. Žive u različitim [[stanište|staništima]], ali uglavnom u [[šuma]]ma i na rubovima šuma. Rijetko se viđaju na čistinama i usred [[prašuma|prašume]]. == Način života == Ove mačke su noćne [[životinje]] i love: [[glodavac|glodavce]], [[zec|zečeve]], [[ptice]] i [[gmaz]]ove. Pomoću svog vitkog tijela, mogu se kretati i kroz gustu [[vegetacija (biljke)|vegetaciju]]. Dobri se snalaze u [[penjanje|penjanju]] te [[plivanje|plivanju]]. [[Skotnost]] traje oko 65 [[dan]]a, a zatim [[ženka]] rađa dva ili tri mladunca. Obično se pare dva puta godišnje. == Sistematika == Prethodno je vrsta uvrštena u zaseban rod ''Herpailurus''. Genetske studije pokazale su, da je jaguarundi usko povezan s pumom i zato su danas klasificirani u jedan rod [[puma]]. Zajedno, su usko povezani i s [[gepard]]om. == Izvori == {{Izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Male mačke]] bvj161vt0kdj2dcogz4p8f6wd45i9dc 0 337003 7616330 7615344 2026-10-10T22:34:27Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Redovi Placentalia|Redovi Placentalia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Redovi Atlantogenata|Redovi Atlantogenata]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616330 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Armadili'' | slika = Southern long-nosed armadillo.jpg | slika_opis = ''[[Dasypus hybridus]]'' | status = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | superordo = [[Xenarthra]] | ordo = '''''Cingulata''''' | ordo_autorstvo= Illiger, 1811 }} '''Armadili''' (Pasanci, {{lat.|Cingulata}}) [[red (taksonomija)|red]] su [[sisavac]]a, koji žive u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Porodica '''[[Dasypodidae]]''' jedina je preživjela porodica u redu Cingulata, a preostale dvije: [[Pampatheriidae]] i [[Glyptodontidae]], izumrle su. Armadili pripadaju u nadred [[Xenarthra]] zajedno s [[ljenivci]]ma i [[mravojedi]]ma. Riječ "armadilo" na [[španjolski|španjolskom]] znači "onaj koji ima [[oklop]]". Na [[Nahuatlanski jezici|nahuatlanskom jeziku]] znači "[[kornjača]] - [[zec]]".<ref>McDougall, Len (2004). The Encyclopedia of Tracks & Scats. Globe Pequot. str. 266.</ref> Postoji oko deset živućih rodova i oko 20 vrsta živućih vrsta armadila, koji se razlikuju po broju [[kolut]]ova na njihovom oklopu. Njihova prosječna [[duljina]] je oko 75 cm, uključujući i [[rep]]; [[divovski armadil]] naraste do 150 [[cm]] i teži do 59 [[kg]], dok [[ružičasti vilinski armadil]] ima ukupnu dužinu od 12 do 15 cm. Sve vrste podrijetlom su iz Sjeverne i Južne Amerike, gdje nastanjuju različita [[staništa]], osobito u [[Paragvaj]]u i okolnim područjima. Mnoge vrste su ugrožene. Neke vrste poput dugonosih armadila, imaju široko područje rasprostiranja, dok su drugi, poput vilinskih armadila koncentrirani na manje područje u Južnoj Americi. [[Devetopojasni armadil]] nekada je imao malo područje rasprostiranja u [[SAD]]-u, a s vremenom se zbog nedostatka prirodnih [[neprijatelj]]a proširio po [[Srednja Amerika|Srednjoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] sve do [[Argentina|Argentine]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Redovi Atlantogenata]] [[Kategorija:Xenarthra]] [[Kategorija:Armadili| ]] 6z92nmnxljpph7n12h0foz3y8ivzxle 1 389057 7616379 7615929 2026-10-11T04:51:47Z Amon16 121913 /* Opsežna dopuna i prerada članka */ Odgovor 7616379 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} == Naziv == Smatram da bi trebalo promijeniti naziv članka u Sabirni logor Stara Gradiška, kao što je kod Jasenovca.[[Suradnik:Lordluka99|Lordluka99]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lordluka99|razgovor]])</small> 12:12, 21. rujna 2019. (CEST) :Slažem se. --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])</small> 12:14, 21. rujna 2019. (CEST) == Izbacivanje nepovezanog sadržaja == Kao što sam napomenuo na SZR članka o Jasenovcu - na Wikipediji se ništa ne briše. Ako netko (ovi koji su ih dodali u ovaj članak) misli da patnje Hrvata u Staroj Gradiški nakon WW2 i 1990 zaslužuju članak, neka pokupe taj sadržaj iz onoga što ću sad obrisati i neka ga presele u nove, pripadajuće članke. Ovdje tom sadržaju nije mjesto. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 16:26, 4. siječnja 2021. (CET) == Opsežna dopuna i prerada članka == Pozdrav svima, značajno sam proširio i preradio članak o Staroj Gradiški. Dosadašnja inačica već je imala koristan osnovni pregled, ali mnoge važne teme bile su obrađene u svega nekoliko rečenica. Htio sam da čitatelj može razumjeti kako je logor nastao i funkcionirao, tko je u njega dovođen i što se sa zatočenicima događalo, uz izvore u kojima sve to može dalje provjeriti. Posebno sam dopunio dijelove o muškim zatočenicima, Srbima, Židovima, Romima i političkim zatvorenicima, kako prikaz ne bi ostao pretežno usmjeren na žene i djecu. Znatno su prošireni i uprava logora, prisilni rad, prehrana, bolesti, nasilje i masovna ubojstva, premještaji, razmjene, međusobno pomaganje i otpor. Posjet Međunarodnog odbora Crvenoga križa sada ima zaseban odjeljak, a podrobnije su obrađeni završetak rada logora, poslijeratne istrage i kasnija uporaba kompleksa. Dosta sam pažnje posvetio mjestima na kojima se izvori razlikuju. Kod broja žrtava odvojeni su poimenični popisi, procjene i rezultati ekshumacija, uz objašnjenje razdoblja i područja na koja se pojedini podatak odnosi. Kod svjedočanstava nastojao sam jasno navesti tko govori, kada je iskaz zabilježen i preko kojeg je izdanja prenesen. Različita tumačenja, uključujući navode o ubijanju plinom, pripisana su autorima, a neslaganja koja nisam mogao razriješiti ostavljena su vidljivima. Dodao sam infookvir, kronologiju, pregledne tablice, fotografije, portrete i karte, zasebnu literaturu te više unutarnjih poveznica i kategorija. Tekst sam pokušao povezati u čitljive odlomke kako bi bio razumljiv i nekome tko se prvi put susreće s temom. Članak je sada spreman za detaljniji pregled drugih suradnika. Posebno bi mi značile konkretne primjedbe na točnost, izbor izvora, opseg pojedinih odjeljaka i razumljivost teksta. Ako netko ima dodatnu stručnu literaturu ili primijeti nešto što bi trebalo drukčije prikazati, slobodno napišite ovdje. Rado ću doraditi ono što treba. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 03:23, 10. listopada 2026. (CEST) :Članak je dopunjen prema historiografskoj literaturi, objavljenim dokumentima, dnevničkim zapisima i svjedočanstvima. Prošireni su prikazi deportacija, zatočeničke svakodnevice, prehrane, higijene, bolesti, radnih pogona i izdvojenih gospodarstava. Dodane su pojedinosti o dopisnicama, paketima, pomoći među zatočenicima, priredbama i pjesmi te iskustvima rada izvan logora. :Dopunjeni su odjeljci o nasilju, istražnom odjelu Nikole Gagre i prostorijama poznatima kao »Hotel Gagro«. Dorađen je početak odlomka o nastavljanju istraga nad zatočenicima. Proširen je prikaz položaja djece, skrbi zatočenica, priprema i tijeka akcija spašavanja, transporta te očuvanja identiteta i daljnje sudbine spašene djece. Dodane su pojedinosti o usporavanju rada, sabotaži, organiziranom otporu, vezama s Jasenovcem, bijegovima i razmjenama. Precizirani su pojedini završni događaji 1945. i podaci o kasnijoj uporabi kompleksa, uključujući datiranje rušenja crkava. :Uvedeno je šest zasebnih imenovanih citatnih pododjeljaka. Za Sadika Danona, Josipa Erliha, Šteficu Serdar Sabolić i Maru Vejnović-Smiljanić prenesene su potpune odabrane cjeline, a za Dianu Budisavljević cijeli dnevnički zapis od 13. srpnja 1942. Fatimino prethodno prepričavanje i kraći citati zamijenjeni su cijelim objavljenim izvatkom njezina saslušanja prema Miletiću, sv. I, str. 517–518, uključujući opis ponavljanog mučenja, gubitaka svijesti, osvješćivanja vodom i nastavka torture. Taj izvadak nije predstavljen kao potpuni arhivski iskaz. :Dodano je deset fotografija i preslika te uređena galerija, opisi i datacije. Među njima su dvije fotografije djece iz Stare Gradiške koje su već bile korištene u članku o Sisku. Ispod odgovarajućih naslova dodano je deset predložaka za podrobnije članke, uključujući KPD Stara Gradiška. Proširene su reference i bibliografski podaci. Svjedočanstva su pripisana svojim autorima, prijevodi označeni, a različite brojke i verzije događaja zadržane uz odgovarajuće izvore. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 06:51, 11. listopada 2026. (CEST) hh554tb2dv2uhsyxcao64madvc3vg9r 0 454975 7616324 7451147 2026-10-10T22:23:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616324 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Čukči | slika = <center>[[Datoteka:Anadyr residents 1906.JPG|269px|]]</center> | opis slike = '''''' | populacija = 15.767 | regije = [[Rusija]] | regija1 = | pop1 = | ref1 = | jezik = [[Čukčijski jezik|čukčijski]], [[Ruski jezik|ruski]] | vjera = [[Šamanizam]], [[Ruska pravoslavna Crkva|Pravoslavlje]] | srodne = [[Čukčijsko-Kamčatski narodi]] }} '''Čukči''' ([[ruski]]: ''чукчи'' (množina), ''чукча'' (jednina)) su autohtoni narod koji nastanjuje [[Čukotski poluotok]] obale [[Čukotsko more|Čukotskog]] i [[Beringovo more|Beringovog mora]] te [[Arktički ocean |Arktičkog oceana]] unutar [[Rusija|Ruske Federacije]]. Čukči potječu od naroda koji su živili oko [[Ohotsko more|Ohotskog mora]]. Većina Čukča živi u [[Čukotski autonomni okrug|Čukotskom autonomnom okrugu]] u kojem prema popisu stanovništva iz 2010. godine živi 50.526 stanovnika od čega 12.772 (26,7%) Čukča, brojniji su samo [[Rusi]] kojih ima 25.068 (52,5%). Prvi kontakti Rusa s Čukčima dogodili su se kada su stigli do rijeka [[Kolima|Kolime]] 1643. i [[Anadir (rijeka)|Anadira]] 1649. godine.<ref>Forsyth, James, 'A History of the Peoples of Siberia, 1992, for this and the next section</ref> U vjerskom pogledu, Čukči prakticiraju tradicionalna vjerovanja ([[šamanizam]]), a znatan dio prakticira i [[pravoslavlje]], govore [[Čukčijski jezik|čukčijskim]] i [[Ruski jezik|ruskim]] jezikom. Uzgojili su [[sibirski haski|sibirskog haskija]] za pomoć pri radu u teškim vremenskim uvjetima. ==Vanjske poveznice== {{Commons|Chukchi people}} *[http://www.holyebooks.org/?p=258 Čukčijska mitologija Waldemar Bogoras] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ==Izvor== {{izvori}} [[Kategorija:Etničke grupe Rusije]] [[Kategorija:Etničke grupe Sibira]] h4dr3sfxjf1mnx5egrcomqs7aioulf3 0 459305 7616273 6585657 2026-10-10T21:15:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616273 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Čao Pičke | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[glazba u 1982.|1982.]] | Mjesto = [[Ljubljana]] | Prebivalište = Ljubljana | Žanr = [[punk rock]] | Djelatno_razdoblje = 1982. - 1984. | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = Alenka Marsenič <br>Ljubomir Kopać <br>Iztok Vidmar <br>Jani Sever | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Čao Pičke''' je [[Slovenija|slovenski]] [[postpunk]] sastav iz [[Ljubljana|Ljubljane]] iz godina 1982 do 1984. Članovi sastava bili su vokalistica Alenka Marsenič (radila s [[Berlinski zid (sastav)|Berlinskim zidom]],<ref>[http://sims3d.tripod.com/mladina20letpanka.htm Mladina 20 let panka] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Tožibabe|Tožibabama]], [[Borghesia|Borghesiom]]), bas gitarist, komponist Ljubomir Kopać - Kope, gitarist, poslije bas gitarist, Iztok Vidmar<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rockonnet.com/2004/08/lublanski-psi-se-vracajo/ |title=RockOnNet - Lublanski psi se vračajo |access-date=29. rujna 2012. |archive-date=22. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222014438/http://www.rockonnet.com/2004/08/lublanski-psi-se-vracajo/ |url-status=dead }}</ref>(radio s Orkester Titanic, Basisti, Lolita) i Jani Sever<ref>[http://www.discogs.com/artist/%C4%8Cao+Pi%C4%8Dke]</ref>(radio s Ljubljana 78, Orkester Titanic, UBR). Pjevačica Alenka Marsenič ''Marsa'' je rekla da su se Čao Pičke dogodile usporedno sa slavnim klubom [[FV]]-om. Upoznali su se u Unionu i pred Medexom. Alenka je onda bila vrlo mlada i s tek 14 godina upala je izravno unutra među stare punkere.<ref>[http://www.mladina.si/97967/zdruzba-iz-kleti/ Mladina - Združba iz kleti]</ref> Vježbali su u bivšem placu grupe [[Buldožerji|Buldožer]] pored Diska Študent zvanog i klub FV po teatar grupi ''FV-112/15'', iz kojeg je u to doba nastala i Borghesia. Tu su vježbali i [[Orkester Titanik]], [[D'pravda]], Otroci socializma, Via ofenziva. Prve snimke napravili su u studiu Radia Student, a kasetu su 1983. objavili kao [[split izdanje]] zajedno [http://www.booksa.hr/kolumne/glazbeni-dnevnik-via-ofenziva-proleter] s [[Via Ofenziva]].<ref>[http://www.discogs.com/Via-Ofenziva-%C4%8Cao-Pi%C4%8Dke-Via-Ofenziva-%C4%8Cao-Pi%C4%8Dke/release/1301834]</ref> Pjesme su bile na B strani kazete: Ona Grdo Gleda, Vsi Se Mamo Fino, Moja Punca, Sonce V Očeh, Pesem B, 4554, Si Prepričan, Gledam Te Vsak Dan, Nicole. Album je objavila založba ŠKUC ([[Študentski kulturni center]]) koja je objavila ploče [[Laibach]]u i punk sastavima kao što je Borghesia.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://ms.sta.si/2012/03/brane-mozetic-ob-40-letnici-skuca-kar-se-ni-uspelo-izraziti-je-potem-planilo-na-dan/ |title=Misli slovensko - Brane Mozetič ob 40-letnici Škuca: Kar se ni uspelo izraziti, je potem planilo na dan |archive-url=https://web.archive.org/web/20151001143950/http://ms.sta.si/2012/03/brane-mozetic-ob-40-letnici-skuca-kar-se-ni-uspelo-izraziti-je-potem-planilo-na-dan/ |archive-date=1. listopada 2015. |access-date=29. rujna 2012.}}</ref> 1984. objavili na kompilaciji [[84 (album)|84]] izdavačke kuće [[ZKP RTVL]] našle su se njihove dvije pjesme Pesem B i Kaj Ti Rečem.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rtbot.net/Zalo%C5%BEba_kaset_in_plo%C5%A1%C4%8D_RTV_Slovenija |title=Založba Kaset In Plošč RTV Slovenija |journal= |access-date=29. rujna 2012. |archive-date=25. veljače 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140225220623/http://www.rtbot.net/Zalo%C5%BEba_kaset_in_plo%C5%A1%C4%8D_RTV_Slovenija |url-status=dead }}</ref> Bendovi kao Čao Pičke, [[Niet]], Via Ofenziva, Berlinski zid, [[U.B.R.]], [[Šund]], [[Kuzle]], [[Buldogi]], [[Lublanski psi]], [[Otroci socializma]], Tožibabe, [[Indusbag]],[[O!Kult]], [[Odpadki Civilizacije]], spadaju u kremu slovenskog punka.<ref>[http://www.dijaski.net/get/gla_ref_punk_01.doc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120529095855/http://dijaski.net/get/gla_ref_punk_01.doc |date=29. svibnja 2012. }} [http://dk.fdv.uni-lj.si/dela/Mrevlje-Matej.PDF 25 let punka v Sloveniji- Univerza v Ljubljani]</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[https://www.discogs.com/artist/1094627-%C4%8Cao-Pi%C4%8Dke Discogs] *[http://www.e-arhiv.org/diva/index.php?opt=work&id=411 E-arhiv] Produkcija: FV Video / Å kuc - Forum, 1983 Dokument živahnega subkulturnega dogajanja v Disku FV, zbirališču ljubljanske alternativne scene in prizorišču nastopov najbolj udarnih bendov tistega časa. Predstavljeni so bendi: O!Kult, Grč, Titanic, Via ofenziva, Gastarbajter's, Marcus 5, Borghesia, Otroci socializma, Čao pičke, Videosex in Gustaf i njegovi dobri duhovi. [[Kategorija:Punk glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Slovenski glazbeni sastavi]] 60fet00xn8wkphxrx34pigce4jtw99z 0 461102 7616328 6852904 2026-10-10T22:33:45Z Silverije 23459 7616328 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime = Hardap | ime_genitiv = | slika = Namibia Regions Hardap 250px.png | slika_opis = Položaj regije u Namibiji | nalazi_se_u_sastavu = {{Z|NAM}} [[Namibija]] | upravni_oblik = | službeni_jezik = | glavni_grad = [[Mariental]] | vladar = | titula_vladara = | površina = 109.888 | stanovnika = 67 998 | pozivni_broj = | web = | komentar = |}} '''Hardap''' je jedna od trinaest [[Regije Namibije|regija]] u [[Namibija|Namibiji]]. Središte regije je grad [[Mariental]]. ==Zemljopis== Hardap se proteže cijelom širinom Namibije, od [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] na zapadu do istočnih državnih granica s [[Bocvana|Bocvanom]] i [[JAR|Južnom Afrikom]]. Graniči s namibijskim regijama: *[[Erongo]] - sjeverozapad *[[Khomas]] - sjever *[[Omaheke]] - sjeveroistok *[[Karas (regija)|Karas]] - jug ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine regija Hardap je imala 68.249 stanovnika 33.665 žena i 34.579 muškaraca (103 muškaraca na svakih 100 žena). Rast stanovništva po godišnjoj stopi iznosi 0,3%, stopa [[fertilitet]]a je 3,6 djece po ženi, 46% je živjelo u urbanim područjima, dok 54% živi u ruralnim područjima. Regija je rijetko naseljenja na površini od 109.651 km², gustoća je samo 0,6 osoba po km². Po dobi, 13% stanovništva je mlađe od 5 godina, 23% između 5 do 14 godina, 55% između 15-59 godina, a 8% 60 godina i starije. Stanovništvo je bilo podijeljeno u 15.039 kućanstava, s prosječnom veličinom od 4,4 osoba. 34% kućanstava imalo je žensku glavu kuće, dok je 66% imalo muškarca kao glavu kuće.<ref>[http://allafrica.com/stories/200909070324.html Elections 2009 - Profile - Hardap Region] New Era via AllAfrica.com, 7 September 2009</ref> Prema materinjem jeziku [[afrikaans]] se govori u 44% kućanstava kao i [[nama]] 44%. ==Izvor== {{izvori}} [[Kategorija:Namibijske regije]] jirnu94ovmgl5uuph1r0jch2h0wuy8f 0 463455 7616245 7577099 2026-10-10T20:39:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7616245 wikitext text/x-wiki '''Zvonimir Kavurić''' ([[Zagreb]], [[28. prosinca]] [[1901.]] — [[Zaprešić]], [[5. listopada]] [[1944.]]) je bio hrvatski [[arhitekt]]. Brat [[Stjepan Kavurić|Stjepana Kavurića]], sindikalca i antifašista, namještenika Gradske električne centrale u Zagrebu<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10132 Hrvatski biografski leksikon, LZMK] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Filip Hameršak: ''Kavurić, Zvonimir'', 2009. (pristupljeno 10. listopada 2016.)</ref> i arhitekta [[Đuka Kavurić|Đuke]]<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10130 Hrvatski biografski leksikon, LZMK] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Bojana Franić: ''Kavurić, Đuka'', 2009. (pristupljeno 10. listopada 2016.)</ref> i otac slikarice [[Nives Kavurić-Kurtović]].<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10133 Hrvatski biografski leksikon, LZMK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160601001321/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10133 |date=1. lipnja 2016. }} Višnja Flego: ''Kavurić-Kurtović, Nives'', 2009. (pristupljeno 10. listopada 2016.)</ref> == Životopis == Rođen je 1901. godine u [[Zagreb]]u. Po zanimanju je bio arhitekt i likovni umjetnik. Studirao je arhitekturu u Zagrebu, radio u [[Prag]]u i [[Pariz]]u, a od [[1934.]] godine djelovao je u Zagrebu u gradskom građevinskom uredu. Postigao je velike uspjehe u većem broju natječajnih radova i izveo nekoliko značajnih ostvarenja, poput zgrade Banovine u [[Split]]u ili kupole [[Ivan Meštrović|Meštrovićeva]] paviljona na današnjem [[Trg žrtava fašizma (Zagreb)|Trgu žrtava fašizma]] u Zagrebu. Bio je i član lijevo orijentirane likovne [[Grupa Zemlja|grupe „Zemlja“]]. U [[Zagreb u Drugom svjetskom ratu|okupiranom Zagrebu]] radio je na stvaranju [[Narodnooslobodilački odbor|narodnooslobodilačkih odbora]] i bio tajnik NOO-a Zagreba. Uhitili su ga [[ustaše]] i zatim objesili s još devet [[antifašizam|antifašista]], 5. listopada 1944. godine, u Zaprešiću pokraj Zagreba. == Nasljeđe == Po njemu i njegovom bratu [[Stjepan Kavurić|Stjepanu]] je do [[1990-ih]] nosila ime ulica u Zagrebu, koja je zatim preimenovana u ''Ulica Andrije Hebranga''. Do udruženja više poduzeća u građevinsko poduzeće „Monting” [[1970-ih]], samostalno je djelovalo poduzeće nazvano po njima, „Braća Kavurić”. Danas se u [[Sisak|Sisku]] jedna ulica zove po braći Kavurić. == Literatura == *Stipe Ugarković, dr. Ivan Očak. ''Zagreb grad heroj: spomen-obilježja revoluciji''. „August Cesarec“, Zagreb 1979., 149. str. *[http://www.ipu.hr/uploads/documents/356.pdf Prilog za biografiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150319015808/http://www.ipu.hr/uploads/documents/356.pdf |date=19. ožujka 2015. }} arhitekta Zvonimira Kavurića (1901. – 1944.) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Kavurić, Zvonimir}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski arhitekti]] [[Kategorija:Sudionici NOB-a]] myksnpf8nxulyxypqcn8vozcghtvu4o 0 464962 7616407 6641482 2026-10-11T10:46:30Z Prof saxx 7403 /* Vanjske poveznice */ 7616407 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|mini|<center>Dugopolje, pogled s istoka]] {{dz|[[Dugo Polje]]}} '''Dugo polje''' ili '''Dugopolje''' je [[krško polje]] u [[Zapadna Hercegovina|zapadnoj Hercegovini]], između planina [[Vran]]a i [[Čvrsnica|Čvrsnice]]. Nalazi se u sastavu [[Park prirode Blidinje|Parka prirode Blidinje]] a administrativno pripada općini [[Posušje]] i na sjeveru općini [[Jablanica]]. Pruža se u pravcu SI-JZ, okomito na dinarski pravac, u dužini od 14 km s prosječnom širinom od oko 3 km na nadmorskoj visini od oko 1200 m. Na njemu nema stalnih nastambi, tek poneka [[vikendica]] i [[pojata]] (pastirska privremena nastamba) na istočnoj strani. [[Datoteka:Dugopolje mapa.jpg|mini|400px|lijevo|<center>Karta rasporeda stećaka na Dugopolju]] [[Datoteka:Stećci u Dugom Polju 1.jpg|mini|<center>Dugopolje s juga]] [[Datoteka:Stećak 11, Dugopolje.jpg|mini|<center>Stećak br. 11. s prikazom zmaja]] [[Datoteka:Stećak 15, Dugopolje.jpg|mini|<center>Stećak s prikazom viteškog dvoboja i kola, poznat kao „stećak 15.”]] ==Povijest== Na Dugom Polju su se križali stari putovi koji su vodili prema prostorima današnjih gradova: [[Rama]], [[Uskoplje]], [[Jablanica]], [[Posušje]] i [[Tomislavgrad]]. Zbog strateškog položaja tu su ljudi obitavali od [[prapovijest]]i o čemu svjedoči nekoliko naselja i gradina iz [[brončano doba|brončanog]], [[željezno doba|željeznog]] i [[Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine|rimskog doba]] (Barzonja, Podjelinak i Sesaruša).<ref>Petar Oreč, ''Prapovijesna naselja i grobne gomile (Posušje, Grude i Lištica)'', Glasnik Zemaljskog muzeja XXXII/1977., Sarajevo, 1978., str. 181.-291., 1.-10.</ref> Dugo Polje je sa širom okolicom u kasnom srednjem vijeku bilo samostalna župa ''Planina''. Prije 1325. godine ne postoje pisani podaci o ovom području, a od tada je u sklopu [[Bosna|Bosne]] kojom su vladali [[Kotromanići]]. Od 1357. godine, zajedno sa zapadnim [[Hum]]om, pripalo je ugarskom kralju [[Ludovik I. Anžuvinac|Ljudevitu I.]], kao miraz njegove žene [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]], kćerke [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana Kotromanića]]. Nakon smrti kralja Ljudevita, ovo područje je dospjelo u okvir srednjovjekovne [[Bosansko Kraljevstvo|bosanske države]] u kojemu se sigurno zadržalo do 1463. godine i [[Osmanlije|osmanske]] okupacije. Osmanlije su osnovale [[Bosanski pašaluk]] u kojemu su nastala nova središta a put koji je vodio kroz [[Blidinje]] i Dugopolje je izgubio na važnosti. No, upravo zbog izostanka nove gradnje na ovom području sačuvani su brojni srednjovjekovni spomenici i gotovo nedirnuta priroda. ==Nekropola stećaka== Dugopolje je najpoznatije po nekropoli [[stećak]]a koja se nalazi uz samom podnožju planine Vran i pored [[Blidinjsko jezero|Blidinjskog jezera]]. Nekropola pokriva površinu od 90 x 36 m, južno od [[makadam]]skog puta i sastoji se od 150 stećaka od kojih 72 u obliku ploče, 59 sanduka, 14 visokih sanduka, 4 u obliku [[sarkofag]]a na postolju i jednog bez postolja.<ref name="UNESCO">[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5607/ Stećaks - Mediaeval Tombstones] na [[UNESCO]]-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 27. studenog 2012.</ref> Nekropola se može podijeliti u tri kamene gomile (Zmijska gomila pored glavnog puta, druga u Risovcu i treća kod obližnjeg sela Orašca), a po svom položaju i izgledu najvjerojatnije su predstavljale oznake za starorimski put koji je ovdje prolazio u antici.<ref>Šefik Bešlagić, ''Stećci na Blidinju'', Zagreb, 1959.</ref> Od njih, 32 stećka su ukrašeni raznim motivima od kojih je najčešći motiv [[rozeta|rozete]]. Ostali ukrasi čine 19 [[križ]]eva (od kojih je jedan neobičan u obliku sidra s gornjim dijelom u obliku ljiljana), te 16 [[polumjesec]]a (obično u kombinaciji s rozetom), i redovitim [[bordura]]ma u obliku [[spirala|spirale]], uvrnutog konopca, cik-cak linija ili [[troplet]]a. Osam kružnih vijenaca se nalazi na četiri stećka, a na jednom se nalaze spiralne linije. Štit i mač se nalaze na tri mjesta, a na jednom se nalazi sam mač. Dva štita su ukrašena heraldičkim motivima rozeta ili ljiljana. Mistična alatka koja se nalazi na jednom stećku još nije razjašnjena. Figurativni prikazi uključuju pet prizora [[lov]]a, dvije viteške borbe, dva [[kolo|kola]] (jedno samo od žena, a drugo mješovito), a u jendom prizoru tri lika izlaze iz tornja. Prizori viteških borbi su smješteni u podnožju stećka, a likovi su naoružani [[malj]]evima i [[mač]]evima. [[Jelen]] s uzdignutom glavom i [[konj]] se nalaze na dva stećka, a sama ruka na jednom stećku. Najzanimljivija figura je mitološka životinja, najvjerojatnije krilati konj, koji se nalazi uz zmiju. Tri figure s rukama na grudima i pet muških figura s uzdignutim rukama imaju isključivo simbolično značenje.<ref name="UNESCO"/> Svi stećci su klesani od [[Vapnenac|vapnenca]] iz obližnjeg [[kamenolom]]a ispod padina Vrana ili iz Zreonice, gdje je također bio jedan kamenolom. Oko sredine nekropole su ostaci kapele u koju su mještani ugradili nekoliko stećaka s nekropole.<ref>[http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1916 Nekropola sa stećcima Dugo polje na Blidinju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305012548/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=1916 |date=5. ožujka 2016. }}, Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine</ref> ==Izvori== {{commonscat|Dugopolje (Herzegovina)}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline|Dugopolje necropolis}} * [http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=galerija&action=spomenici&do=view&id_spomenika=1916&lang=1 Nekropola sa stećcima Dugo polje na Blidinju]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, fotografije [[Kategorija:Blidinje]] [[Kategorija:Hercegovačko-neretvanska županija]] [[Kategorija:Nekropole sa stećcima u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Krška polja u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Posušje]] 5x958r3fpwf9gxi1zadyupkbbfzgo6v 0 468444 7616227 7296723 2026-10-10T20:10:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616227 wikitext text/x-wiki {{Infookvir aerodrom | ime = Zračna luka Vrsar | slika = Vrsar Airport 2011 - 2.jpg | opis = Kontrolni toranj | IATA = | ICAO = LDPV | vrsta = civilni | vlasnik-operater= | vlasnik = | operater = North Adria Aviation | grad = | lokacija = 2 km j/i (120°) od Vrsara<ref name="crocontrol">[http://www.crocontrol.hr/UserDocsImages/AIS%20produkti/VFR_prirucnik/PDF/LDPV.pdf VFR priručnik - LDPV Aerodrom Vrsar/ Crljenka] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, [[Hrvatska kontrola zračne plovidbe]]. <small>(objavljeno 2. travnja 2015., pristupljeno 27. kolovoza 2015.)</small></ref> | izgrađen = 1976. | uporaba = | visina-f = 121 | visina-m = 37 | koordinate = {{coord|45|8|30.12|N|13|37|49.73|E|type:airport|display=title,inline}} | website = | staza1-broj = 18/36 | staza1-dužina-f = 2297 | staza1-dužina-m = 700 | staza1-površina = asfalt | stat-god = | stat1-naziv = | stat1-podatak = | stat2-naziv = | stat2-podatak = | fusnota = }} '''Zračna luka Vrsar''' (ili Vrsar/Crljenka<ref name="sv1" />) je [[zračna luka]] [[Zrakoplovstvo#Civilno zrakoplovstvo|civilnog zrakoplovstva]]. Nalazi se oko 2 km jugoistočno od [[Vrsar]]a. Uzletno-sletna staza je dužine 700 m i širine 18 m. Orijentirana je pravcem sjever-jug (oznaka staze 36-18). [[Nadmorska visina]] zračne luke je 37 m. Pragovi piste su na 42,3 m.n.v. na sjeveru (139') i 33,2 m.n.v. (109') na jugu, tako da s visinskom razlikom od 9,1 m (10') pista ima nagib od 1,9° odnosno 1,3 %. Podloga piste, rulnica i platforme je [[asfalt]]na.<ref name="sv1">[http://skyvector.com/airport/LDPV/Vrsar-Crljenka-Airport Podatci na web stranici ''Sky Vector''] {{jezikk|engl.|engleski}}</ref><ref name="fr">[http://www.fallingrain.com/icao/LDPV.html Podatci na stranici ''Falling Rain''] {{jezikk|engl.|engleski}}</ref><ref name="crocontrol"/> Zračna luka Vrsar izgrađena je 1976. godine. Opremljena je za prihvat i održavanje manjih zrakoplova: ima crpku za gorivo, hangar, servis zrakoplova, restoran i carinsku ispostavu. Operater je [[North Adria Aviation]] iz Vrsara.<ref name="naa">{{Citiranje časopisa |url=http://www.ccaa.hr/UserDocsImages/dokumenti/499/certificirani%20aerodromi%20u%20RH.pdf |title="Popis registriranih aerodroma u Republici Hrvatskoj", s web stranice Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo |archive-url=https://web.archive.org/web/20101010224444/http://www.ccaa.hr/UserDocsImages/dokumenti/499/certificirani%20aerodromi%20u%20RH.pdf |archive-date=10. listopada 2010. |access-date=30. prosinca 2012.}}</ref> Navigacijske servise (plan leta, meteorološka situacija i kontrola zračnog prometa) operater obavlja preko [[Zračna luka Pula|zračne luke Pula]].<ref name="naav">[http://www.istra.net/naa/vrsar.html Zračna luka Vrsar na web stranici Vrsara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120807074819/http://www.istra.net/naa/vrsar.html |date=7. kolovoza 2012. }} {{jezikk|engl.|engleski}}</ref> Namijenjena je za povremeni zračni promet, a obuhvaća sljedeće aktivnosti:<ref name="naav" /> * Prihvat i održavanje manjih zrakoplova * Panoramski letovi preko Istre * Taksi letovi do domaćih i inozemnih zračnih luka * Sportski letovi (padobranstvo, obuka i natjecanja) * Letovi medicinske službe i službe spašavanja * Letovi vatrogasne službe * Letovi za oglašavanje (bacanje letaka i vučenje transparenata) Zračna luka je registrirana za domaći i inozemni zračni promet. Za inozemni zračni promet zračna luka je otvorena od travnja do studenog. Kod aerodroma se nalazi spomen obilježje Draganu Garvanu i Dragutinu Bariću, u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] poginulim pripadnicima [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane]] koji su [[Raketiranje Vrsara|21. prosinca 1991. mučki ubijeni prilikom zračnog]] napada [[JNA|Jugoslavenske vojske]] na aerodrom Crljenka.<ref>[http://porestina.info/komemoracija-povodom-23-godisnjice-pogibije-hrvatskih-branitelja-na-aerodromu-crljenka/ Porestina.info] Mladen Pisak, vrsar.hr: Komemoracija povodom 23. godišnjice pogibije hrvatskih branitelja na aerodromu Crljenka, 22. prosinca 2014. (pristupljeno 16. kolovoza 2015.)</ref> "Zvončići" kazetne bombe nalaženi su i 21 godinu poslije u blizini športske zračne luke.<ref>[https://istarski.hr/node/1409 Istarski.hr] ''Ozren Skender pronašao "zvončić" kazetne bombe u blizini sportskog aerodroma u Vrsaru '' 4. siječnja 2019. (pristupljeno 9. travnja 2020.)</ref> U Vrsaru je od 3. do 12. rujna 1998. godine održano XXIV. [[svjetsko prvenstvo u padobranstvu]], na kojemu je sudjelovalo 245 natjecatelja.<ref name="pa">[http://sites.google.com/site/bobkingsparchutingarchive/ ''Archive of British World Championships Teams''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921201555/https://sites.google.com/site/bobkingsparchutingarchive/ |date=21. rujna 2016. }} {{jezikk|engl.|engleski}}</ref> {{-}} {| class="wikitable" !colspan=4 | Zračna luka Vrsar |- | align=center width=25% style="border-bottom: none;" | [[Datoteka:Vrsar Airport 2011 - 1.jpg|200px]] | align=center width=25% style="border-bottom: none;" | [[Datoteka:Vrsar Airport 2011 - 3.jpg|200px]] | align=center width=25% style="border-bottom: none;" | [[Datoteka:Vrsar Airport 2011 - 4.jpg|200px]] | align=center width=25% style="border-bottom: none;" | [[Datoteka:Vrsar Airport 2011 - 5.jpg|200px]] |- | align=center style="border-top: none;" | Pogled iz zraka iznad [[Limski kanal|Limskog kanala]] prema sjeveru | align=center style="border-top: none;" | Prostor za putnike | align=center style="border-top: none;" | Dio platforme, s crpkom za gorivo | align=center style="border-top: none;" | Carinska služba |} {{-}} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://istra.lzmk.hr/clanak/3109 Zračna luka Vrsar na ''Istarskoj enciklopediji] * [http://skyvector.com/?ll=45.15686397216044,13.672119133747427&chart=301&zoom=3 Aeronautičke karte ''Sky Vector''] {{jezikk|engl.|engleski}} * [http://www.gcmap.com/airport/LDPV Podatci o zračnoj luci Vrsar na ''The Great Circle Mapper''] {{jezikk|engl.|engleski}} {{Zračne luke u Hrvatskoj}} {{GLAVNIRASPORED:Vrsar}} [[Kategorija:Zračne luke u Hrvatskoj|Vrsar]] alk0bx4576rj66xg88eroo4xobt0sca 0 473793 7616116 7564741 2026-10-10T15:48:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7616116 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:YoussouNdour20090913.jpg|mini|300px|Youssou N'Dour u Varšavi, rujna 2009.]] '''Youssou N'Dour''', ([[Dakar]], [[Senegal]] [[1. listopada]] [[1959.]]), [[Senegal|senegalski]] je pjevač koji pjeva mješavinu između mbalaxa i [[pop]]a. Časopis ''[[Rolling Stone]]'' nazvao je N'Doura "Najpoznatijim afričkim živućim glazbenikom",<ref name="Guardian">http://www.guardian.co.uk/world/2010/may/02/youssou-ndour-senegal-president-challenge|titel=Singer {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Youssou N'Dour challenges Senegal's 'autocratic' leader</ref> ali u [[Europa|Europi]] je najpoznatiji po pjesmi ''7 Seconds'' koju je otpjevao [[1994.]] u duetu s [[Neneh Cherry]]. Youssou je surađivao i s drugim poznatim glazbenicima poput [[Peter Gabriel|Petera Gabriela]], [[Sting]]a, Bran Van 3000, Wyclefa Jeana, [[Paul Simon|Paula Simona]], [[Bruce Springsteen|Bruca Springsteena]], [[Tracy Chapman]], Branforda Marsalisa i dr. Značajna je i voljena osoba u Senegalu, tako da i pored velikih svjetskih uspjeha nikada nije emigrirao iz svoje zemlje,<ref name="Guardian"/> a bio je aktivan i u socijalnim pitanjima. [[Predsjednik]] [[Abdoulaye Wade]] kritički je govorio protiv Youssoua u svibnju [[2010.]], optužujući ga da utire put svome sinu u preuzmanju predsjedništva poslije njega.<ref name="Guardian"/> Početkom [[2012.]], započeo je utrku za predsjednika Senegala protiv Abdoulaye Wadea,<ref>http://www.seneweb.com/news/Politique/message-nouvel-an-youssou-ndour-confirme-sa-candidature-a-la-presidentielle-2012_n_56864.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108022113/http://www.seneweb.com/news/Politique/message-nouvel-an-youssou-ndour-confirme-sa-candidature-a-la-presidentielle-2012_n_56864.html |date=8. siječnja 2012. }} | title = Message Nouvel an : Youssou Ndour confirme sa candidature à la Présidentielle 2012 | publisher = Seneweb | language = French |</ref><ref>http://www.walf.sn/politique/suite.php?rub=2&id_art=77931 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120103175225/http://www.walf.sn/politique/suite.php?rub=2&id_art=77931 |date=3. siječnja 2012. }} | title = Course à la présidentielle : Youssou Ndour sur la ligne de départ | first = Charles Gaïky | last = Diene | work = WalFadjri | language = French</ref> no biva diskvalificiran iz utrke zbog legitimnosti potpisa koje je skupljao za svoju kandidaturu.<ref name="BBC-Wade-run-court">http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-16770305|title=Senegal {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} clashes erupt as court clears Wade poll bid|date=28 January 2012|work=BBC News</ref> U travnju 2012. objalvljeno je da je N'dour postao ministar turizma i kulture u kabinetu premijera vlade Abdoula Mbaye.<ref>http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-17620917 Senegal musician Youssou Ndour given ministerial post</ref> [[2004.]] bio je dobitnik [[Grammy Award]]a za svoj "Egypt" u kategoriji "Best Contemporary World Music Album". [[2007.]] [[Time Magazine]] ga je uvrstio među 100 najutjecajnijih osoba u svijetu. Zajedno s Axelle Red napisao je skladbu "La Cour des Grands", koja je bila službena pjesma [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|svjetskog nogometnog prvenstva 1998]]. U listopadu [[2020.]], Youssou N'Dour pridružio se prestižnoj [[Švedska akademija|Kraljevskoj švedskoj akademiji]], navodi institucija. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.youssou.com/ Službena stranica] * [http://www2.grammy.com/GRAMMY_Awards/Winners/Results.aspx/ Dobitnik Grammy Awardsa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100813231349/http://www2.grammy.com/grammy_Awards/Winners/Results.aspx |date=13. kolovoza 2010. }} * [http://www.time.com/time/ Time Magazine]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231124202406/http://www.time.com/time/ |date=24. studenoga 2023. }} {{GLAVNIRASPORED:N'Dour, Youssou}} [[Kategorija:Životopisi, Senegal]] [[Kategorija:Pjevači]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]] blpwforwmx2m380zleo3ok32j9oo35y 0 474780 7616290 7585369 2026-10-10T21:51:38Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Catopuma]]; ±[[Kategorija:Mačke]]→[[Kategorija:Male mačke]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616290 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Catopuma'' | slika = Catopuma temminckii.jpg | slika_opis = ''[[Catopuma temminckii]]'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Felinae]] | genus = '''''Catopuma''''' | genus_autorstvo = [[Nikolai Alekseevich Severtzov|Severtzov]], 1858. | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| * ''[[Catopuma badia]]'' * ''[[Catopuma temminckii]]''}} }} '''''Catopuma''''' po starijoj klasifikaciji je rod sastavljen od dvije azijske vrste [[Male mačke|malih mačaka]], [[bornejska mačka|bornejske]] (''C. badia'') i [[azijska zlatna mačka|azijske zlatne mačke]] (''C. temminckii''). Obje vrste ovih mačaka danas se vode pod rod [[Pardofelis]] u potporodici [[Pantherinae]].<ref>[http://www.biolib.cz/en/taxon/id2000/ BioLib]</ref> Obe su tipično crvenkasto-smeđe boje, te imaju tamnije obojenu glavu. Nastanjuju šumovita područja [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], s tim da je bornejska mačka ograničena na otok [[Borneo]]. Ispočetka se za ove dvije mačke smatralo da su podvrste iste životinje, ali nedavne genetske analize su potvrdile da su one ustvari zasebne vrste.<ref name="WCoW">{{cite book |author=Sunquist, Mel |author2=Sunquist, Fiona |year=2002 |title=Wild cats of the World |url=https://archive.org/details/wildcatsofworld0000sunq |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |page=[https://archive.org/details/wildcatsofworld0000sunq/page/49 49] |isbn=0-226-77999-8}}</ref> Ove dvije vrste su se odvojile jedna od druge prije 4.9-5.3 milijuna godina, puno prije nego što se Borneo odvojio od susjednih otoka.<ref name="Johnson1999">{{cite book |editor=S.P. Wasser |author=W. E. Johnson ''et al.'' |year=1999 |title=Evolutionary theory and processes: Modern perspectives, Essays in honour of Eviator Nevo |chapter=Molecular genetic characterisation of two insular Asian cat species, Bornean bay cat and Iriomote cat |publisher=Kluwer Academic Publishing |location=Dordrecht |pages=223–248}}</ref> Njihov najbliži rođak je [[mramorna mačka]], od koje se zajednički predak roda ''Catopuma'' odvojio prije oko 9.4 milijuna godina.<ref name="johnson+al">Johnson, W. E., Eizirik, E., Pecon-Slattery, J., Murphy, W. J., Antunes, A., Teeling, E., O'Brien, S. J. (2006) ''The late miocene radiation of modern felidae: A genetic assessment.'' Science 311: 73-77. [http://home.ncifcrf.gov/ccr/lgd/mammal%20pdfs/MS545_Johnson_Science.pdf download pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527223854/http://home.ncifcrf.gov/ccr/lgd/mammal%20pdfs/MS545_Johnson_Science.pdf |date=27. svibnja 2010. }}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{male mačke}} [[Kategorija:Male mačke]] [[Kategorija:Catopuma| ]] d44snuvh2jjqx3wok7fb9gwiwp3wc18 7616302 7616290 2026-10-10T22:02:14Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi malih mački|Rodovi malih mački]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616302 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Catopuma'' | slika = Catopuma temminckii.jpg | slika_opis = ''[[Catopuma temminckii]]'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Felinae]] | genus = '''''Catopuma''''' | genus_autorstvo = [[Nikolai Alekseevich Severtzov|Severtzov]], 1858. | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = {{plainlist| * ''[[Catopuma badia]]'' * ''[[Catopuma temminckii]]''}} }} '''''Catopuma''''' po starijoj klasifikaciji je rod sastavljen od dvije azijske vrste [[Male mačke|malih mačaka]], [[bornejska mačka|bornejske]] (''C. badia'') i [[azijska zlatna mačka|azijske zlatne mačke]] (''C. temminckii''). Obje vrste ovih mačaka danas se vode pod rod [[Pardofelis]] u potporodici [[Pantherinae]].<ref>[http://www.biolib.cz/en/taxon/id2000/ BioLib]</ref> Obe su tipično crvenkasto-smeđe boje, te imaju tamnije obojenu glavu. Nastanjuju šumovita područja [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], s tim da je bornejska mačka ograničena na otok [[Borneo]]. Ispočetka se za ove dvije mačke smatralo da su podvrste iste životinje, ali nedavne genetske analize su potvrdile da su one ustvari zasebne vrste.<ref name="WCoW">{{cite book |author=Sunquist, Mel |author2=Sunquist, Fiona |year=2002 |title=Wild cats of the World |url=https://archive.org/details/wildcatsofworld0000sunq |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |page=[https://archive.org/details/wildcatsofworld0000sunq/page/49 49] |isbn=0-226-77999-8}}</ref> Ove dvije vrste su se odvojile jedna od druge prije 4.9-5.3 milijuna godina, puno prije nego što se Borneo odvojio od susjednih otoka.<ref name="Johnson1999">{{cite book |editor=S.P. Wasser |author=W. E. Johnson ''et al.'' |year=1999 |title=Evolutionary theory and processes: Modern perspectives, Essays in honour of Eviator Nevo |chapter=Molecular genetic characterisation of two insular Asian cat species, Bornean bay cat and Iriomote cat |publisher=Kluwer Academic Publishing |location=Dordrecht |pages=223–248}}</ref> Njihov najbliži rođak je [[mramorna mačka]], od koje se zajednički predak roda ''Catopuma'' odvojio prije oko 9.4 milijuna godina.<ref name="johnson+al">Johnson, W. E., Eizirik, E., Pecon-Slattery, J., Murphy, W. J., Antunes, A., Teeling, E., O'Brien, S. J. (2006) ''The late miocene radiation of modern felidae: A genetic assessment.'' Science 311: 73-77. [http://home.ncifcrf.gov/ccr/lgd/mammal%20pdfs/MS545_Johnson_Science.pdf download pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527223854/http://home.ncifcrf.gov/ccr/lgd/mammal%20pdfs/MS545_Johnson_Science.pdf |date=27. svibnja 2010. }}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{male mačke}} [[Kategorija:Rodovi malih mački]] [[Kategorija:Catopuma| ]] hbc1r2ha19hcf39mj3rppjhz16gdoxt 0 474898 7616286 7148235 2026-10-10T21:46:50Z Argo Navis 852 7616286 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | slika = Bay cat 1 Jim Sanderson-cropped.jpg | naziv = Bornejska mačka | status = {{StatusUgroženi}} | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | genus = ''[[Catopuma]]'' | species = '''''C. badia''''' | dvoimeno = ''Catopumabadia'' | dvoimeno_autorstvo = ([[John Edward Gray|Gray]], 1874.) | karta_raspon = Bay cat distribution map.png | karta_raspon_opis = Plave točke na karti pokazuju lokacije na kojima se bornejska mačka pojavljivala u razdoblju između 2003. i 2005. godine. | sinonimi = {{species list | Felis badia | Gray, 1874 | Pardofelis badia | (Gray, 1874) }} }} '''Bornejska mačka''' ({{lat.|Catopuma badia}}) je vrsta [[male mačke]], koja je endem otoka [[Borneo|Bornea]]. Klasificirana je kao ugrožena vrsta zbog velikog pada populacije uzrokovanog gubitkom staništa. == Opis == [[Datoteka:Chat Bai 1874.jpg|thumb|lijevo|Ilustracija bornejske mačke]] Izgledom nalikuje [[azijska zlatna mačka|azijskoj zlatnoj mački]], ali je mnogo manja od nje. [[Krzno]] joj je blijedo kestenjaste boje. [[Rep]] je dug i pri kraju zašiljen, te se na njemu nalazi velika bijela pruga. Uši su okruglaste. U razdoblju između 1874. i 2004. samo dvanaest primjeraka je izmjereno. Duljina tijela im je varirala od 49,5 do 67 centimetara, dok je rep dug 30-40,3 centimetara.<ref name="#1">Mohd-Azlan, J., Sanderson, J. (2007). "Geographic distribution and conservation status of the bay cat ''Catopuma badia'', a Bornean endemic". Oryx 41: 394–397.</ref>Pretpostavlja se da odrasle jedinke imaju masu 3-4 kilograma, ali je premalo jedinki izvagano da bi se dobila pouzdanija procjena. Kratka, zaobljena glava je tamnosive boje, te ima dvije tamne pruge koje se pružaju iz kuta svakog oka. Također, na stražnjoj strani glave je tamna mrlja u obliku slova "M". Proporcije tijela i vrlo dugi rep ovoj mački daju izgled koji podsjeća na [[jaguarundi]]ja.<ref name="WCoW">{{cite book |author=Sunquist, M., Sunquist, F. |year=2002 |title=Wild cats of the World |url=http://books.google.com/books?id=hFbJWMh9-OAC&lpg=PP1&pg=PA48#v=onepage&f=false |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |pages=48–51 |isbn=0-226-77999-8}}</ref> == Ekologija i ponašanje == Tajnoviti i noćni način života, te možda niska gustoća populacije bornejske mačke su mogući razlozi toga što ju je vrlo teško vidjeti. Ništa se ne zna o njezinoj ishrani i reproduktivnom ponašanju.<ref name="WCoW"/><ref>Nowell, K., Jackson, P. (1996) [http://www.catsg.org/catsgportal/cat-website/catfolk/badia01.htm ''Bornean Bay Cat''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220109064139/http://www.catsg.org/catsgportal/cat-website/catfolk/badia01.htm |date=9. siječnja 2022. }}. In: Wild Cats: status survey and conservation action plan. IUCN/SSC Cat Specialist Group, Gland, Switzerland.</ref> U razdoblju između 2003. i 2006. snimljena je samo jedna fotografija bornejske mačke tijekom 5034 noći. Prema nepotvrđenoj anegdoti iz Sarawaka, bornejska mačka je promatrana na grani visine 1 metar iznad zemlje blizu rijeke tijekom noćne ekspedicije. Lokalni skupljač životinja tvrdi da je slučajno susreo dvije bornejske mačke u odvojenim navratima u prosincu 2003. Kazao je da su bornejske mačke ušle u njegov kavez za ptice, te napale njegove [[fazan]]e. Jedna mačka je uginula u zatočeništvu,a druga je otpuštena.<ref name="#1"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{eng icon}} [http://www.catsg.org/catsgportal/cat-website/catfolk/badia01.htm IUCN Cat Specialist Group: ''Bornean Bay Cat''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220109064139/http://www.catsg.org/catsgportal/cat-website/catfolk/badia01.htm |date=9. siječnja 2022. }} * {{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20160522025609/http://www.indiantiger.org/wild-cats/bay-cat.html Indian Tiger Welfare Society] * {{eng icon}} [https://archive.is/20130114062133/www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/34.shtml BBC 2008: ''Bay cat, Bornean red cat, Bornean marbled cat''] {{male mačke}} [[Kategorija:Male mačke]] 3hqyscv0a73cmw8u170bzrdlj882rs8 7616293 7616286 2026-10-10T21:54:46Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Male mačke|Male mačke]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Catopuma|Catopuma]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616293 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | slika = Bay cat 1 Jim Sanderson-cropped.jpg | naziv = Bornejska mačka | status = {{StatusUgroženi}} | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | genus = ''[[Catopuma]]'' | species = '''''C. badia''''' | dvoimeno = ''Catopumabadia'' | dvoimeno_autorstvo = ([[John Edward Gray|Gray]], 1874.) | karta_raspon = Bay cat distribution map.png | karta_raspon_opis = Plave točke na karti pokazuju lokacije na kojima se bornejska mačka pojavljivala u razdoblju između 2003. i 2005. godine. | sinonimi = {{species list | Felis badia | Gray, 1874 | Pardofelis badia | (Gray, 1874) }} }} '''Bornejska mačka''' ({{lat.|Catopuma badia}}) je vrsta [[male mačke]], koja je endem otoka [[Borneo|Bornea]]. Klasificirana je kao ugrožena vrsta zbog velikog pada populacije uzrokovanog gubitkom staništa. == Opis == [[Datoteka:Chat Bai 1874.jpg|thumb|lijevo|Ilustracija bornejske mačke]] Izgledom nalikuje [[azijska zlatna mačka|azijskoj zlatnoj mački]], ali je mnogo manja od nje. [[Krzno]] joj je blijedo kestenjaste boje. [[Rep]] je dug i pri kraju zašiljen, te se na njemu nalazi velika bijela pruga. Uši su okruglaste. U razdoblju između 1874. i 2004. samo dvanaest primjeraka je izmjereno. Duljina tijela im je varirala od 49,5 do 67 centimetara, dok je rep dug 30-40,3 centimetara.<ref name="#1">Mohd-Azlan, J., Sanderson, J. (2007). "Geographic distribution and conservation status of the bay cat ''Catopuma badia'', a Bornean endemic". Oryx 41: 394–397.</ref>Pretpostavlja se da odrasle jedinke imaju masu 3-4 kilograma, ali je premalo jedinki izvagano da bi se dobila pouzdanija procjena. Kratka, zaobljena glava je tamnosive boje, te ima dvije tamne pruge koje se pružaju iz kuta svakog oka. Također, na stražnjoj strani glave je tamna mrlja u obliku slova "M". Proporcije tijela i vrlo dugi rep ovoj mački daju izgled koji podsjeća na [[jaguarundi]]ja.<ref name="WCoW">{{cite book |author=Sunquist, M., Sunquist, F. |year=2002 |title=Wild cats of the World |url=http://books.google.com/books?id=hFbJWMh9-OAC&lpg=PP1&pg=PA48#v=onepage&f=false |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |pages=48–51 |isbn=0-226-77999-8}}</ref> == Ekologija i ponašanje == Tajnoviti i noćni način života, te možda niska gustoća populacije bornejske mačke su mogući razlozi toga što ju je vrlo teško vidjeti. Ništa se ne zna o njezinoj ishrani i reproduktivnom ponašanju.<ref name="WCoW"/><ref>Nowell, K., Jackson, P. (1996) [http://www.catsg.org/catsgportal/cat-website/catfolk/badia01.htm ''Bornean Bay Cat''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220109064139/http://www.catsg.org/catsgportal/cat-website/catfolk/badia01.htm |date=9. siječnja 2022. }}. In: Wild Cats: status survey and conservation action plan. IUCN/SSC Cat Specialist Group, Gland, Switzerland.</ref> U razdoblju između 2003. i 2006. snimljena je samo jedna fotografija bornejske mačke tijekom 5034 noći. Prema nepotvrđenoj anegdoti iz Sarawaka, bornejska mačka je promatrana na grani visine 1 metar iznad zemlje blizu rijeke tijekom noćne ekspedicije. Lokalni skupljač životinja tvrdi da je slučajno susreo dvije bornejske mačke u odvojenim navratima u prosincu 2003. Kazao je da su bornejske mačke ušle u njegov kavez za ptice, te napale njegove [[fazan]]e. Jedna mačka je uginula u zatočeništvu,a druga je otpuštena.<ref name="#1"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{eng icon}} [http://www.catsg.org/catsgportal/cat-website/catfolk/badia01.htm IUCN Cat Specialist Group: ''Bornean Bay Cat''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220109064139/http://www.catsg.org/catsgportal/cat-website/catfolk/badia01.htm |date=9. siječnja 2022. }} * {{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20160522025609/http://www.indiantiger.org/wild-cats/bay-cat.html Indian Tiger Welfare Society] * {{eng icon}} [https://archive.is/20130114062133/www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/34.shtml BBC 2008: ''Bay cat, Bornean red cat, Bornean marbled cat''] {{male mačke}} [[Kategorija:Catopuma]] 7j0gyqdanblywsrdnfdn09a71cskdex 0 476012 7616098 7571936 2026-10-10T14:44:51Z ~2026-51109-36 375046 7616098 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = [[Mesnevija|mesnevihân]]<br>Mehmed Džemaluddin [[Efendija|ef.]] Čaušević <br> مهسنهواىحان <br> مهحمهد جهمالۆداىن هف. چاۆشهواىݘ |slika = Reis Čaušević.jpg|200px |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[28. prosinca]] [[1870.]] |mjesto rođenja = [[Bosanska Krupa]] |datum smrti = [[28. ožujka]] [[1938.]] |mjesto smrti = [[Sarajevo]] |položaj = 4. [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulema]] − <br> [[čuvar dva sveta hrama]] |mandat_start = 1914. |mandat_kraj = 1930. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Mehmed Teufik Okić|Mehmed Teufik ef. Okić]]<br> ([[naibu-reis]]) |nasljednik = [[Ibrahim Maglajlić|hfz. Ibrahim ef. Maglajlić]] |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]], mislilac, [[novinar]], [[prevoditelj]], nakladnik, [[jezikoslovac]], reformator, prosvjetitelj |fusnote = }} '''[[Mesnevija|Mesnevihân]] Mehmed Džemaluddin [[Efendija|ef.]] Čaušević''' ([[arabica]]: مهحمهد جهمالۆداىن هف. چاۆشهواىݘ) (ponekad: '''Dedin prijatelj''' (دهداىن پراىياتهڵ), '''Džemaludin''' (جهمالۆداىن), '''M. Dž.''' (م. ج.); [[Arapuša]] pokraj [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], [[28. prosinca]] [[1870.]] – [[Sarajevo]], [[28. ožujka]] [[1938.]]), [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog, mislilac, prosvjetitelj, reformator, novinar, prevoditelj, nakladnik i jezikoslovac, četvrti po redu [[reis-ul-ulema]] u razdoblju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Bio je jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] osobnosti [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. == Životopis == [[Datoteka:Spomen kuća reisa Čauševića u Arapuši.jpg|thumb|lijevo|Spomen-kuća Mehmeda Džemaluddina Čauševića u [[Arapuša|Arapuši]]]] [[Datoteka:Reis-ul-Ulema Dzemaluddin eff. Causevic, c. 1915.jpg|thumb|lijevo|Mehmed Džemaluddin Čaušević, 1915.]] Mehmed Džemaluddin Čaušević rođen je 28. prosinca 1870. godine u mjestu [[Arapuša]], nedaleko od [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]]. Ubrzo nakon poroda umrla mu je majka, pa je brigu o Čauševiću vodio njegov otac, koji je bio napredni seljak, veoma ugledni islamski učenjak i poznat pod imenom Ali-hodža. U rodnoj je Arapuši stekao osnovno obrazovanje, gdje mu je otac bio prvi učitelj. Nakon što je stekao osnovno obrazovanje, Čaušević upisuje Bihaćku medresu, gdje nastavlja naobrazbu kod tadašnjeg bihaćkog muftije Ahmeda Sabita ef. Ribića. Medresu je završio u [[Bihać]]u, a Pravni fakultet (Mektebi Hukuk) 1887. godine u [[Istanbul]]u. Negdje oko 1900. godine Čaušević je posjetio i čuveno Sveučilište Al-Azhar, gdje se i susreo s [[Muhamed Abduh|Muhamedom Abduhuom]]. Nekoliko je mjeseci slušao Abduhuova predavanja, koja će na njega ostaviti trajni pečat. Objavljivati tekstove u novinama počeo je već za vrijeme školovanja i studija u Istanbulu, gdje se kao student prava postepeno uključivao u vjerski i društveni život. Kao student držao je govore preko mjeseca ramazana u poznatoj Selimovoj džamiji u [[Edirne]]u. Njegova su predavanja bila obnoviteljski intonirana i u svojim nastupima bio je reformatorski usmjeren. Odlazio je i u druge dijelove Osmanskog Carstva: [[Sjeverna Makedonija|Sjevernu Makedoniju]] i Anadoliju i tamo proučavao društveni život muslimana, držao brojna predavanja, te poticao na samosvijest i preporod.<ref name="#1">{{cite web |title=Džemaludin ef. Čaušević |url=http://medresa-cazin.ba/dzemaludin-ef-causevic/ |website=medresa-cazin.ba |accessdate=2019-10-24}}</ref> Nakon što je diplomirao, vraća se u Bosnu i od 1903. do 1905. godine je profesor [[arapski jezik|arapskog jezika]] na Velikoj sarajevskoj gimnaziji, kad je izabran za člana [[Rijaset|Ulema-medžlis]]. Dvije godine, od 1907. do 1909. bio je profesor na Šerijatskoj sudačkoj školi, što na osobni zahtjev prekida. Razlog tomu je, što je za ravnatelja Šerijatske sudačke škole imenovan [[Osman Nuri Hadžić]], koji je smatran nepodesnim, jer nije iz staleža uleme, a Čaušević je to smatrao uvredom za ulemu. Dvije godine bio je bez posla i već je bio pomišljao da ide ponovo u Istanbul. === Organizacija ilmijje === Na poticaj Čauševića muallimi prvi osnivaju svoje udrugu: ''Udruga imama i muallima Bosne i Hercegovine'', 1909. godine. Cilj je udruge bio boriti se, između ostalog, i za bolji materijalni položaj muallima, reformu mektepske nastave i uvođenje udžbenika na maternjem jeziku. Sve su te ideje obrađivane i propagirane u društvenom glasilu [[Novi Muallim (časopis)|Muallim]], koji je izlazio pune tri godine. Kad je 1912. osnovano novo društvo ''Organizacija ilmijje Bosne i Hercegovine'', Udruženje imama i muallima zaključuje da se potpuno uklopi u novoosnovanu Organizaciju i da prestane izdavati svoj list, jer Organizacija ilmijje pokreće svoje glasilo ''Misbah''. I jedan i drugi list su štampani arabicom. Kad su se ove dvije organizacije ujedinile u jednu 1912. godine, prvi predsjednik novonastale [[Udruga ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini|Organizacije ilmijje]] postao je Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević, koji je najviše radio na tome da se cjelokupna ilmijja (svećenstvo) okupi u jednu udrugu, kako bi lakše i bolje mogla braniti svoja prava i podizati ugled ilmijje kao staleža. Kad je ''Jeni misbah'' zamijenio ''Misbah'', već je mogao pored arabice biti štampan i latinicom i ćirilicom, jer je tim pismima arabica uveliko utrla put.<ref name="ilmijja">[http://ilmijja.ba/historijat/] ''Povijest'' 3. lipnja 2014. (pristupljeno 1. listopada 2019.)</ref> Godine 1913. na nagovaranje Izborne kurije, a uz opiranje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] Mehmed Džemaluddin Čaušević biva izabran za četvrtog po redu [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemu]]. === Izbor za reis-ul-ulemu === [[Datoteka:Menšura o imenovanju reis-ul-uleme Mehmeda Džemaluddina ef. Čauševića.jpg|thumb|lijevo|Kopija [[Menšura|menšure]] iz [[Istanbul]]a s razrješenjem hfz. [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarca]], te postavljenje za reis-ul-ulemu Mehmeda Džemaluddina ef. Čauševića]] [[Datoteka:Carski dekret reisu Čauševiću, 1914..jpg|thumb|lijevo|Carski dekret cara i kralja [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] dodijeljen Čauševiću, 1914.]] Izbor Čauševića za reis-ul-ulemu nije išao lako, a tome svjedoči i tekst [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]] koji je objavljen 15. travnja 1938. u ''Novom Beharu'': ''"Saborska većina nađe i svog kandidata u osobi Džafer Ilhami-bega Kulenovića iz Carigrada, a rodom Bošnjaka. U izbornoj kuriji bijaše i priličan broj državnih činovnika, osobito šerijatskih sudija. Na ove su naročito činili pritisak njihovi pretpostavljeni da glasaju za Kulenovića. Agitacija i pritisak na članove izborne kurije činio se sa svih strana i na sve moguće načine. Kada su pred drugi izbor članovi počeli da dolaze u Sarajevo, svratim ujutro prije uredskih časova u hotel "Gazi" da posjetim neke članove, svoje školske drugove. Tu me uhvati i jedan vladin član, za kojega sam znao da nije sklon rahmetli Džemaludinu. Odmah okrenu razgovor na izbor i upita me za mišljenje. Kako smo bili sami, ja mu otvoreno rekoh da znam da je vladin kandidat Kulenović, ali da mi moramo svi biti za Čauševića, jer ga znamo i jer od njega možemo nešto očekivati, dok Kulenović uopće ne zna naših prilika, pa će biti samo lutka u tuđim rukama. Odatle sam otišao u kancelariju, ali još prije podne bih pozvan na odgovornost, jer da agitiram za Čauševića, i bi mi preporučeno da za vrijeme zasjedanja izborne kurije uzmem dopust, koji ću provesti izvan Sarajeva. Tako ja i nehotice odoh na kraći odmor u [[Kiseljak]]. Ali usprkos svim nastojanjima i vlade i saborske većine dobi rahmetli Džemaludin još veće povjerenje nego na prvom izboru"'', napisao je Spaho.<ref>{{cite web |title=Za reisa Čauševica o bošnjaštvu nije bilo nedoumica |url=https://stav.ba/za-reisa-causevica-o-bosnjastvu-nije-bilo-nedoumica/ |website=stav.ba |accessdate=2019-11-28}}</ref> Nakon ove potvrde Vladi nije ostavljen izbor nego da potvrdi Čauševića za reis-ul-ulemu, što je ona i učinila. Čaušević je zatražio da ga u Beč prate [[Ali Riza Prohić|Ali Riza ef. Prohić]], vrhovni šerijatski sudija i svjedok kod Čauševićeve zakletve, te Fehim ef. Spaho kao tumač. Menšuru je dobio i iz Istanbula i iz [[Beč]]a, što je svojevrstan kuriozitet. === Reis-ul-ulema === Ubrzo nakon imenovanja za reis-ul-ulemu započinje [[Prvi svjetski rat]]. Nakon atentata [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] dolazi do napada na [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpsko]] stanovništvo na koje je reagirao Čaušević. Dana 4. srpnja 1914. godine, nakon atentata, progona i interniranja srpskog stanovništva upućuje proglas. ''„Svakom bratu muslimanu da se kani zadirkivanja i izazivanja, a naročito da se prođe Bogu mrskog djela uništavanja imovine“''. U proglasu muslimanima, koji je objavljen 24. srpnja 1914. godine, između ostalog poručio je: ''„Mi živimo s drugim nemuslimanskim građanima u našoj domovini, s kojima smo se izrodili i s kojima ćemo živjeti i umrijeti. Zato ne treba nikada smetnuti s uma da bi svaki naš hrđav postupak prema njima mogao donijeti sa sobom vrlo ružne posljedice“''.<ref name="#1"/> U toku Prvog svjetskog rata zalagao se za vojnike [[Bošnjaci|Bošnjake]], koji su često bili izloženi raznim provokacijama i nepravdama. Sarajevska sirotinja je u njemu imala velikog zaštitnika i zagovarača u toku ratnih zbivanja. Naročito je mnogo učinio u pogledu zapošljavanja Bošnjakinja u Sarajevu, čiji su muževi bili rasuti po frontovima od [[Italija|Italiji]] preko Karpata do Urala u [[Rusija|Rusiji]]. Na položaju reis-ul-uleme ostao je sve do 1930. godine, i za to vrijeme je bio nesporni duhovni vođa bosanskohercegovačkih muslimana, pokretač i sudionik njihovih brojnih akcija. Po dolasku na poziciju reis-ul-uleme započeo je s reformom školstva. Od 1905. godine Čaušević je po Bosni obilazio škole želeći istražiti i ustanoviti pravo stanje u njima. Uvidio je zaostalost [[Bošnjaci|Bošnjaka]], koja je bila primjetna na svakom koraku u vjerskom, društveno-političkom i ekonomskom životu. Za zaostalost je krivio konzervativne krugove, koji su distancirali stanovništvo od modernih škola, od europskih običaja, tj. stanovništvo je bilo prepušteno samo sebi. Objelodanjujući svoje stavove i mišljenja o pitanju školstva Čaušević je bio žestoko napadan od konzervativne islamske uleme. Tradicionalna ulema je smatrala da se modernizacijom ruši islamska vjera, njena stroga pravila i postulati. Također, bojali su se izučavanja ''“nevjerničkih”'' znanosti, smatrajući to veoma opasnim i pogubnim za jednog muslimana. Čaušević je inzistirao na obrazovanju, pa je tražio da što veći broj mladih ljudi završava škole. Vješto koristeći mogućnost javnog govora većoj masi ljudi na molitvi petkom, Čaušević pokušava da probudi bošnjačke mase iz svekolike letargije. Uvidjevši značaj tadašnjih [[mediji|medija]] on objavljuje svoje tekstove u [[novine|novinama]] pozivajući na reforme cjelokupnog društva.<ref name="#1"/> Kao [[teolog]] i kulturni radnik pripadao je reformatorskom dijelu bošnjačke inteligencije i sav životni vijek je proveo u iznalaženju odgovarajućih načina bošnjačkog duhovnog i političkog življenja. Stupanjem na snagu novog ustava [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] 1930. godine, kojim se dokida samostalnost te institucije, reis-ul-ulema Čaušević je u travnju 1930. godine podnio ostavku na mjesto reis-ul-uleme, a ubrzo zatim je smijenjen s dužnosti reis-ul-uleme i umirovljen ukazom kralja nakon dva mandata reis-ul-uleme i 17 godina vođenja [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]. === Čuvar dva sveta hrama=== Visoka čast iskazana je Mehmedu Džemaluddinu Čauševiću, kada mu je 4. svibnja 1915. godine beratom sultana [[Mehmed V.|Mehmeda Rešada V.]] dodijeljen počasni naslov [[Čuvar dva sveta hrama|čuvara časnih harema]] u [[Meka|Meki]] i [[Medina|Medini]]. Tada je uz berat o visokom odlikovanju Mehmed Džemaluddin Čaušević primio i svečani ogrtač zlatovezom. Ovo visoki priznanje u dva stoljeća dobila su dvojica Bošnjaka. Krajem 19. stoljeća dobio ga je šejh-ul-islam [[Mehmed Refik Hadžiabdić]] iz Rogatice, a početkom 20. stoljeća − na inicijativu šejh-ul-islama i prijedlog velikog vezira − sultan Mehmed Rešad V. dodijelio je počasni naslov čuvara dva sveta hrama Mehmedu Džemaluddinu Čauševiću iz Bosanske Krupe. === Mesnevihân=== [[Datoteka:Isa-begova tekija.jpg|thumb|lijevo|[[Isa-begova tekija u Sarajevu]]]] Za vrijeme boravka u Istanbulu Mehmed Džemaluddin Čaušević upoznao se s [[Mevlevije|mevlevijskim]] šejhom, učenjakom i autorom jednog od najpoznatijih suvremenih turskih komentara Mesnevije, Muhammedom Esadom Dedeom. Nije poznato od kad datira Čauševićeva veza s [[derviši|derviškim]] redovima, ali je sigurno da je u vrijeme boravka u Istanbulu, od 1887. do 1902. godine, pred Esadom Dedeom učio o mevlevijskom derviškom redu, te studirao [[Mesnevija|Mesneviju]] i [[perzijski jezik|perzijski jezik]]. Povremenim dolascima u Sarajevo za vrijeme studijskih raspusta u mjesecu ramazanu, od 1900. do 1902. godine, Čaušević je prenio svoju dervišku praksu iz Istanbula, ovaj put stanujući ne u unajmljenom stanu već u [[Gazi Husrev-begov hanikah|Gazi Husrev-begovom hanikahu]]. Svake ramazanske noći nakon [[teravih-namaz]]a njegova derviška soba bila je prepuna ljudi zainteresiranih za već spomenuta predavanja sastavljenja kombiniranjem autentičnog derviškog nauka i angažirane suvremene teologije. Usporedo s društvenim i aktivnostima u [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamskoj zajednici]], Čaušević je nastavio održavati i sarajevsku mevlevijsku tradiciju, držeći predavanja iz [[Dželaluddin Rumi|Rumijeve]] Mesnevije. Ne zna se točno kada je počeo s ovom praksom kao [[Mesnevija|mesnevihân]], ali se pouzdano zna da je to bilo već od samih početaka angažmana u Ulema-medžlisu, a predavanja Mesnevije je držao u [[Isa-begova tekija u Sarajevu|Isa-begovoj tekiji]] sve do zabrane njena rada, te potom nastavio u kući Mujage Merhemića. Poslije njega, u Sarajevu, Mesneviju su samo tumačili [[Mujaga Merhemić|Mujaga ef. Merhemić]] (od 1942. do 1959.), [[šejh]] [[Fejzulah Hadžibajrić|Fejzulah ef. Hadžibajrić]] (od 1965. do 1988.), [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Halid Hadžimulić|Halid ef. Hadžimulić]] (od 1988. do 2011.) i hfz. Mehmed ef. Karahodžić (od 2011.). Mehmed Džemaluddin Čaušević je Mesneviju tumačio od 1911. do 1928. godine.<ref>[https://buziminfo.ba/tradicija-prevodenja-kazivanja-i-tumacenja-mesnevije-u-sarajevu-i-nekim-drugim-mjestima-u-bih/ buziminfo.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201123154821/https://buziminfo.ba/tradicija-prevodenja-kazivanja-i-tumacenja-mesnevije-u-sarajevu-i-nekim-drugim-mjestima-u-bih/ |date=23. studenoga 2020. }} Tradicija prevođenja, kazivanja i tumačenja Mesnevije u Sarajevu i nekim drugim mjestima u BiH (pristupljeno 27. listopada 2019.)</ref> == Reformatorski rad == [[Datoteka:Ul.Čaušević Brčko.jpg|thumb|lijevo|Ulica Reisa Džemaludina Čauševića u [[Brčko]]m]] [[Datoteka:Džemaludin Čaušević Bosanska Krupa.jpg|thumb|lijevo|Ulica Reis Ul. Uleme Džemaludina Čauševića u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]]] [[Datoteka:Džemaludin Čaušević Sarajevo.jpg|thumb|lijevo|Ulica Reisa Džemaludina Čauševića u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] Kada je u trenutku završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Anton Korošec]] obilazio južnoslavenske zemlje, pa tom prilikom posjetio i Bosnu i Hercegovinu, između svih političara sastao se i s reis-ul-ulemom Mehmedom Džemaluddinom ef. Čauševićem. Tom prilikom pitao ga je šta on misli o budućnosti Bosne i Hercegovine, hoće li ona nastaviti biti u sastavu Austro-Ugarske ili će biti u sastavu nove južnoslavenske države. Čaušević mu je tom prilikom rekao da mu je ''dosta tuđinske vlasti'' i tom prilikom pledirao da bude u sastavu tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Kasnije će se stvari izmijeniti i na neki način će se i pokajati zbog toga. Od jeseni 1918. godine, Bošnjaci su bili izloženi različitim vidovima progona, pa su se radi osobne, imovinske zaštite i sigurnosti, najčešće obraćali reis-ul-ulemi Čauševiću, od kojeg su tražili da ih svojim autoritetom i angažmanom kod vlasti zaštiti. U intervjuu koji je Čaušević dao 1919. pariškom novinaru Charlesu Rivetu za list ''Le Temps'', javno je rekao da Bošnjaci proslavljaju rođendan versajske Jugoslavije u krvi, ognju i plamenu. Izjavio je da su od nastanka Jugoslavije do proljeća 1919. ubijene tisuće muslimana, spaljeno 76 žena i razoreno i opljačkano 270 sela, te je tom prilikom očajnički zatražio pomoć i zaštitu [[Francuska|Francuske]].<ref>{{cite web |title=Prijevodi Kurana |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/reis-dzemaludin-causevic-podrzao-stvaranje-jugoslavije-onda-se-zestoko-pokajao |website=balkans.aljazeera.com |accessdate=2019-11-29}}</ref> === Reforma arabice === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center;" |+ '''Čauševićeva reformirana arabica''' |- ! arabica ! latinica ! arabica ! latinica ! arabica ! latinica |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| آ || a |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| غ || g |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ۉ || o |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ب || b |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ح || h |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| پ || p |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ڄ || c |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| اى || i |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ر || r |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| چ || č |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ي || j |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| س || s |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| [[Datoteka:Arabica_ć.gif|20px]] || ć |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ق || k |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ش || š |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| د || d |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ل || l |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ت || t |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ج || dž |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ڵ || lj |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ۆ || u |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| [[Datoteka:Arabica_đ.gif|20px]] || đ |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| م || m |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| و || v |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ه || e |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ن || n |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ز || z |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ف || f |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| [[Datoteka:Arabica_nj.gif|20px]] || nj |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ژ || ž |} Čaušević je radio na opismenjavanju običnog naroda, kako bi poboljšao ukupan položaja samih Bošnjaka. Prvi konkretan korak koji poduzima Čaušević u cilju poboljšanja života Bošnjaka jeste reforma pisma. Znao je da mora reformirati pismo, ali isto tako je dobro znao da Bošnjaci u većini ne žele da se odreknu [[Arapsko pismo|arapskog pisma]] za koje su ih vezivali sveti razlozi njihove vjere. Čaušević reformira arabicu (اراﺐاىڄا) za potrebe pisanja hrvatskim jezikom unoseći u nju palatale ''đ'', ''nj'', ''lj'' i ''ć'', te vokale ''o'', ''i'', ''e''. Tako preuređena [[arabica]] nazivana je arabica (اراﺐاىڄا), reformirana arabica (رهفۉرماىرانا اراﺐاىڄا) ili mektebica (مهقتهﺐاىڄا). Na njegov nagovor Islamska dionička štamparija nabavlja slova Čauševićeve arabice, koja je izlio njegov prijatelj još iz Istanbula Agof ef. Zeronian, tiskar iz [[Plovdiv]]a. Tako je otklonjena još jedna zapreka na putu arabice. Ove svoje ideje je Čaušević propagirao i kao urednik sedmog godišta ''Behara'', obrazlažući potrebu uvođenja vjerske obuke na hrvatskom jeziku. Krčeći put novom pismu Mehmed Džemaluddin Čaušević izdaje za [[Islamski kalendar|hidžetsku godinu]] 1325. (1907/8) prvo godište kalendara ''Mekteb'', u kome pored ostalog tiska svoj ''Ilmihal'' (Osnovi islamske vjere) i ''Sufaru'' (Početnicu arapskog pisma). Na taj način je pokazao kako se uče osnovi svoje vjere i kako treba učiti arabicu. Godine 1908. Čaušević počinje izdavati arabicom i list ''Tarik''. Pored njega u listu surađuju i drugi eminentni novinari. U listu se najviše raspravlja o reformi nastave u mektebima, praktičnosti arabice i potrebi za vjeronaučnim knjigama na maternjem jeziku. ''Tarik'' je dobro primljen kod naroda, posebno omladine. Pored ''Tarika'', Čaušević počinje izdavati i vjerske knjige tiskane arabicom. Prevodi s [[turski jezik|turskog jezika]] poznato djelo Muhameda Bergivije ''Risāle-i Bergivi'', u kome Bergivi upućuje svoga sina u osnove temelje islamske vjere. Pored Bergivije, Čaušević izdaje i ''Mevlud'' od [[Hafiz Kurana|hfz]]. Saliha ef. Gaševića. Oba djela su doživjela više izdanja. I drugi pišu ili prevode vjerske knjige i tiskaju ih arabicom. Sve te knjige izlaze uglavnom o trošku Mehmeda Džemaluddina Čauševića. Do početka Prvog svjetskog rata arabicom je tiskano preko dvadeset raznih knjiga od kojih su mnoge uvedene kao udžbenici u mektebima, a kasnije i nekim medresama. Kasnije će arabicom biti tiskani i listovi ''Muallim'' i ''Misbah''. Međutim u Bosni i Hercegovini je bilo dosta protivnika ovog Čauševićevog poduhvata. Ovo njegovo pismo nazivano je ne arabicom, nego ''matufovicom'' (ماتۆفۉواىڄا) (od arapske riječi ''"matuh"'', što znači osoba koja je počela zaboravljati). Poruka njegovih protivnika je bila nedvosmislena: Čaušević ovim pismom islam tumači samo onim koji su ''"senilni". === Reforma školstva === [[Datoteka:Džemaluddin Čaušević Cazin.jpg|thumb|lijevo|[[Medresa Reis Džemaludin ef. Čaušević]] u [[Cazin]]u]] [[Datoteka:Džemaludin Čaušević Bihać.jpg|thumb|lijevo|Trg Reisa Džemaludina efendije Čauševića u [[Bihać]]u]] [[Datoteka:Džemaludin Čaušević Sarajevo1.jpg|thumb|lijevo|Osnovna škola Džemaludin Čaušević u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] Reformom arabice, Čaušević je zapravo htio reformirati školstvo. Da ga u tome nije spriječio [[Prvi svjetski rat]], on bi brže i lakše proveo zamišljene reforme. Pored teškoća na koje je nailazio, on postepeno provodi do kraja reformu [[mekteb]]a, kasnije i [[medresa]], te osniva Okružnu medresu u Sarajevu. Njegovim nastojanjem osniva se i posebna [[gimnazija]] za muslimane (Šerijatska gimnazija) iz koje bi svršenici prelazili u Šerijatsku sudačku školu, koja je trebala biti podignuta na rang [[fakultet]]a. Njegova je zasluga i za održavanje Druge vjersko-prosvjetne ankete (1920. i 1921) na kojoj su se našli programi za mektebe i medrese, osnovne i srednje škole, kao i dati okvirni planovi za izradu udžbenika za vjeronauk u osnovnim i srednjim školama. Bio je poznat i po tome što je u svoje govore unosio svoje liberalne i reformatorske poglede na islamsku tradiciju. Pokrenuo je uvođenje latinice i ćirilice u vjerskoj štampi, nastojao modernizirati prezentaciju [[islam]]a samim vjernicima. Davao je podršku izučavanju predmeta [[matematika|matematike]], [[fizika|fizike]], [[kemija|kemije]] i [[biologija|biologije]], koje su neki vjernici u to vrijeme nazivali ''"nevjerničkim predmetima"''.<ref name="#2">{{cite web |title=Aktuelne poruke prosvjetitelja i reformatora reisa Džemaludina Čauševića |url=https://sandzakpress.net/aktuelne-poruke-prosvjetitelja-i-reformatora-reisa-dzemaludina-causevica |website=sandzakpress.net |accessdate=2019-12-03 |archive-date=3. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191203094102/https://sandzakpress.net/aktuelne-poruke-prosvjetitelja-i-reformatora-reisa-dzemaludina-causevica |url-status=dead }}</ref> Bio je veliki pobornik prosvjete bošnjačkog naroda, zaslužni promicatelj tolerancije, ravnopravnog položaja ženskog bića u ljudskom društvu, prvenstveno putem njihovog odgoja i obrazovanja te sudjelovanja u javnom životu. === Ženska prava === Čaušević je, na prvom mjestu, ovakvim razmišljanjem htio ohrabriti muslimansku žensku populaciju u Bosni i Hercegovini na javno školovanje. U vrijeme Austro-Ugarske, a naročito u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, otvarale su se moderne škole u koje se na školovanje opredjeljivao relativno mali broj muslimanki, zbog zaziranja od takvih škola i zbog straha od mogućeg ''"gubljenja obraza"''. Najveći dio Bošnjakinja toga vremena, zbog toga što su poštovale običaj pokrivanja lica, ostajale su kod kuće i najčešće nisu nikada ovladavale ni [[latinica|latinicom]] ili [[ćirilica|ćirilicom]], niti su ponijele jednu od diploma tih škola. Čauševićeva borba u ovom pogledu ide dvosmjerno. On se zalaže za osnivanje takvih škola gdje će biti sačuvan i zaštićen ljudski integritet svake, pa i muslimanki. Govorio je: ''"Više volim vidjeti muslimansku djevojku bez feredže koja pošteno zarađuje za život, nego djevojku koja obdan hoda po ulicama s feredžom na licu, a večer provodi u kafani"''. Smatrao je veoma važnim da djeca imaju obrazovane roditelje, te je u tom smislu posebno isticao važnost obrazovanja muslimanki: ''"Kazao sam da je dužnost svim muslimanima da prošire nauku, kako za muške tako i za svoje ženske. Tumačio sam poteškoće kada je riječ o pregledavanju muslimanskog ženskinja kod liječnika (muškarca), pa sam naglasio da trebamo muslimanke i kao doktorice i da je to farzi – kifaje"'', govorio je Čaušević.<ref name="#2"/> Za njega muslimanke nisu bile dužne pokrivati svoja lica. Za primjer je uzimao Istanbul, gdje su se otvarale najviše ženske škole, gdje su sve nastavnice bile muslimanke, ali su hodale otvorena lica. Navodio je primjer [[Egipat|Egipta]], gdje žene rade u polju otkrivena lica. Čaušević se borio protiv svođenja ženskog društvenog života na kućaniću, želio ih je ohrabriti na javno školovanje. Njegova preporuka upućena muškarcima je bila da, umjesto [[fes (odjevni predmet)|fesa]], nose [[šešir]]. Objelodanjujući svoje stavove i mišljenja o svim ovim pitanjima izazvao je buru prosvjeda – držali su se govori protiv njega i pisali pamfleti, a Islamsko vijeće u Sarajevu objavilo je svoj službeni stav u kojem je osudilo njegove poglede. Čaušević nije ostajao dužan, pa ih je optuživao da raspravljaju o šeširu, gaćama i palengaćama, o feredžama, pa tako sebe i njega opterećavaju nepotrebnim temama.<ref>{{cite web |title=Džemaludin ef. Čaušević |url=http://medresa-cazin.ba/dzemaludin-ef-causevic/ |website=medresa-cazin.ba |accessdate=2019-11-30}}</ref> == Prosvjetiteljski rad == === Novinarstvo === [[Datoteka:Vazovi i nasihati.jpg|thumb|230px|lijevo|Korice Čauševićeve knjige Vazovi i nasihati, koja je tiskana [[Arabica|Čauševićevom arabicom]]]] Kao student u Istanbulu, Čaušević je počeo pisati u mnogim tadašnjim listovima. Osobito mu je uspješna suradnja bila u listovima ''Tercünam-i hakitat'', ''Tasvir-i efkâr'', a u rodnoj Bosni i Hercegovini u tom periodu je uređivao listove ''Behar'' (1906-1907), ''Tarik'' i ''Mekteb''. Kao dopisnik listova ''Tercünam-i hakitat'' i ''Tasvir-i efkâr'' proputovao je [[Arabija|Arabiju]], [[Jemen]] i Egipat. Iz tih zemalja je slao vrlo zapažene tekstove o stanju i prilikama tamošnjih stanovnika. Tom prilikom je obavio i [[hadž]]. U Egiptu je boravio preko tri mjeseca. Kada se vratio u Bosnu, bio je suradnik u novinama ''Biser'' (1918), ''Sarajevski list'' (1918), ''[[Gajret (časopis)|Gajret]]'' (1925), ''Novi behar'' (1927–37), ''Jugoslavenski list'' (1929), ''Islamski svijet'' (1933–35) i ''Narodna uzdanica'' (1933–37). Menakibe, svoja sjećanja i doživljaje iz života bosanskohercegovačkih muslimana, objavio je u listu ''Tarik'', a surađivao je i u ''[[Novi Muallim (časopis)|Muallimu]]'' (1910–12). Pored ovih listova, Čaušević je objavljivao tekstove i u drugim listovima, kao što su: ''Mekteb'', ''[[Behar (časopis)|Behar]]'', ''Misbah'', ''Pravda'', ''Hurrijjet'', ''Rad'' i ''Merhamet'', ''. Tokom života napisao je 59 novinskih tekstova, a služio se pseudonimima i šiframa kao što su: Dedin prijatelj, Mehmed Džemaluddin, Džemaludin, M. Dž.<ref>{{cite web |title=Čaušević, Mehmed Džemaludin |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3945 |website=Hrvatski biografski leksikon |accessdate=2019-11-28 |archive-date=12. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200712112737/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3945 |url-status=dead }}</ref> === Prijevod Kurana === [[Datoteka:Prijevod Kur'ana Čauševića i Muhameda Pandže.jpg|thumb|230px|lijevo|Čauševićev i [[Muhamed Pandža|Pandžin]] prijevod [[Kuran]]a]] Nakon što se povukao s dužnosti reis-ul-uleme [[1930.]] godine, u mirovni Čaušević s [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Muhamed Pandža|Muhamedom Pandžom]] započinje raditi na prvom prijevodu ''[[Kuran]]a'' na [[hrvatski jezik]],<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3945 (vanjska poveznica)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200712112737/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3945 |date=12. srpnja 2020. }}:{{citat2|God. 1937. objelodanio je u Sarajevu u suradnji s Muhamedom Pandžom prvi cjelokupni prijevod Kurana na hrvatskom jeziku poprativši ga opširnim uvodom, tumačem i bilješkama.}}, [[Zdravko Sančević]] (1993.), »Čaušević, Mehmed Džemaludin«. U tiskopisu: ''[[Hrvatski biografski leksikon]]'', 3. svezak: Č – Đ, (glavni urednik [[Trpimir Macan]]), [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografski zavod ''Miroslav Krleža'']], Zagreb, 1993.; pristupljeno 23. siječnja 2015.</ref><ref>[[Zlatko Hasanbegović]], ''Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja'', Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007., [[fusnota]] 392, str 205.:{{citat2|'''Muhamed Pandža''' (1897.-1962.) (...) Godine 1937. zajedno s Džemaludinom Čauševićem objavio je prijevod ''Kurana'' na hrvatski jezik.}}</ref> čiji prijevod [[1937.]] godine objelodanjuje u Sarajevu sa sadržanim ''Uvodom, Tumačenjem i Bilješkama''. Međutim, prijevod Kurana konzervativna islamska ulema nije dočekala s oduševljenjem. Naime, središnju ulogu u kritičkim napadima na prijevod Čauševića i Pandže imao je Muhamed ef. Pašić. Novine ''El-Hidaje'' su 1937. i početkom 1938. godine objavile tekstove u kojima se ogleda srž Pašićeve kritike. U tekstovima, Pašić upozorava čitaoce da Čauševićev prijevod nije baziran na tradicionalnim izvorima, te optužuje prevoditelje za kidanje islamskog jedinstva. On tvrdi da je prijevod Kurana obojen derviškim simbolizmom, za šta Čaušević i Pandža u svoju obranu navode da je nužno kuranski tekst u različitim vremenima različito razumijevati. Polemika koja se izrodila između uleme i prevoditelja Kurana se okončala bez značajnih rezultata u oblasti prevođenja Kurana na hrvatski jezik. Ipak, ona je ostala kao svjedok žestokih otpora prevođenju Kurana s [[Arapski jezik|arapskog jezika]] na bilo koji drugi jezik.<ref>{{cite web |title=Prijevodi Kurana |url=https://el-asr.com/tekstovi/prvi-prijevodi-kurana-na-bosanski-jezik |website=el-asr.com |accessdate=2019-10-23}}</ref> == Smrt == [[Datoteka:Dženaza Mehmeda Džemaluddina Čauševića (2).jpg|thumb|230px|Dženaza i ukop Čauševića u okviru [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begove džamije]] u Sarajevu]] [[Datoteka:Dženaza Mehmeda Džemaluddina Čauševića.jpg|thumb|desno|230px|Dženaza i ukop Čauševića u okviru [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begove džamije]] u Sarajevu]] Nekoliko mjeseci nakon objavljivanja prijevoda ''Kurana'' na hrvatski jezik, Mehmed Džemaluddin Čaušević umro je Državnoj bolnici u Sarajevu 28. ožujka 1938. po derviškom običaju izgovarajući vlastito Božije ime [[Alah]] na posljednjim izdisajima.<ref><span class="plainlinks">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3945 (vanjska poveznica)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200712112737/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3945 |date=12. srpnja 2020. }}</span> [[Zdravko Sančević]] (1993.), »Čaušević, Mehmed Džemaludin«. U tiskopisu: ''[[Hrvatski biografski leksikon]]'', 3. svezak: Č – Đ, (glavni urednik [[Trpimir Macan]]), [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografski zavod ''Miroslav Krleža'']], Zagreb, 1993.; pristupljeno 26. rujna 2014.</ref><ref>{{cite web |url=https://krupljani.ba/bk-info/obiljezeno-80-godina-od-smrti-reisa-dzemaludina-causevica.html |title=Obilježeno 80 godina od smrti reisa Džemaludina Čauševića |publisher=krupljani.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07 |archive-date=22. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210122124829/https://krupljani.ba/bk-info/obiljezeno-80-godina-od-smrti-reisa-dzemaludina-causevica.html |url-status=dead }}</ref> Iako već godinama nije bio reis, bosanskim naseljima je odjekivala rečenica „''Preselio je reis Čaušević''“.<ref name="#1"/> Dženaza ovom velikom alimu, reformatoru i borcu bila je do tada nezapamćena po brojnosti onih koji su željeli da mu tim posljednjim zemaljskim činom odaju priznanje. Dženazu je klanjao hfz. Esad ef. Sabrihafizović, [[imam]] [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begove džamije]]. Ukopan je u haremu Gazi Husrev-begove džamije u [[Sarajevo|sarajevske]] na desnoj strani od minareta, između mezara Mehmed-bega Mutevelića i Mustaj-bega Fadilpašića.<ref name="EP">[[Dominik Mandić]], ''Etnička povijest Bosne i Hercegovine'', Bosna i Hercegovina : povjesno kritička istraživanja : 3. dio, 2. izd., (Sabrana djela dr. o. Mominika [i. e.] o. Dominika Mandića : 5. sv.), [[Ziral]] – Zajednica izdanja »Ranjeni labud«, Toronto-Zürich-Roma-Chicago, 1982., str. 495. {{NSK-zapis|id=000063168}}</ref><ref>[http://www.dzematamsterdam.nl/index.php/historijat1/22-historija/144-reis-ul-ulema-mehmed-demaludin-auevi ''Reis-ul-ulema Mehmed Džemaludin Čaušević, dzematamsterdam.nl''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123095742/http://www.dzematamsterdam.nl/index.php/historijat1/22-historija/144-reis-ul-ulema-mehmed-demaludin-auevi |date=23. siječnja 2015. }}; pristupljeno: 23. 1. 2015.</ref><ref>[http://www.reis-m-dz-causevic.org/historija/22-prof-dr-enes-kari%C4%87-mehmed-d%C5%BEemaludin-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87-1870-1938-hutbe-i-vazovi-na-bosanskom-jeziku.html ''Prof. dr. Enes Karić: Mehmed Džemaluddin Čaušević (1870-1938); Hutbe i vazovi na bosanskom jeziku, reis-m-dz-causevic.org''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123100020/http://www.reis-m-dz-causevic.org/historija/22-prof-dr-enes-kari%C4%87-mehmed-d%C5%BEemaludin-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87-1870-1938-hutbe-i-vazovi-na-bosanskom-jeziku.html |date=23. siječnja 2015. }}; pristupljeno: 23. 1. 2015.</ref><ref>[http://www.krajina.ba/3257/mehmed-dzemaludin-ef-causevic/ ''Mehmed Džemaludin ef.Čaušević, krajina.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123122330/http://www.krajina.ba/3257/mehmed-dzemaludin-ef-causevic/ |date=23. siječnja 2015. }}; pristupljeno: 23. 1. 2015.</ref><ref>[http://www.boskrupa.ba/specijal/229-aktuelne-poruke-prosvjetitelja-i-reformatora-reisa-d%C5%BEemaludina-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87a.html ''Aktuelne poruke prosvjetitelja i reformatora reisa Džemaludin Čauševića, boskrupa.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123100139/http://www.boskrupa.ba/specijal/229-aktuelne-poruke-prosvjetitelja-i-reformatora-reisa-d%C5%BEemaludina-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87a.html |date=23. siječnja 2015. }}; pristupljeno: 23. 1. 2015.</ref><ref>[http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/prof-dr-enes-karic-mehmed-dzemaludin-causevic-18701938-svijet-se-krece-naprijed-pa-ako-se-i-mi--ne-budemo-ravnali-prema-duhu-vremena-bicemo-pregazeni- ''Prof. dr. Enes Karić: Mehmed Džemaludin Čaušević (1870-1938); Hutbe i vazovi na bosanskom jeziku, oslobodjenje.ba'']; pristupljeno: 23. 1. 2015.</ref> Ostao je upamćen kao komunikativan, susretljiv i uglađen, ali istovremeno energičan i hrabar čovjek. Za svoje stavove se borio argumentima, riječju i autoritetom. Ni po dužnosti ni po opredjeljenju nije pripadao krugu [[Bošnjaci|bošnjačke]] političke elite tog vremena, niti je bio član ijedne bošnjačke političke opcije. === Spomen === [[Datoteka:Hrob Džemaluddina Čauševiće.jpg|thumb|Mezar Mehmeda Džemaluddina Čauševića u Sarajevu]] [[Datoteka:Spomen ploča Džemaludin ef. Čauševića u Arapuši.jpg|thumb|Spomen ploča Mehmedu Džemaludinu ef. Čauševiću u Arapuši]] Bilo je mnogo onih koji su podržavali Čauševića. [[Mostar]]ski list ''Biser'', izdanje od 1. prosinca 1913. godine, donosi na svojoj naslovnoj stranici, jednu pjesmu pohvalnicu pod naslovom ''Našem novom Reisu''. {| | valign=top width=50% align=left | '''Našem novom Reisu''' ::''Čeko te je narod ko ozebo sunca,'' ::''Da mu vidaš boli i stoljetne rane,'' ::''Misleć da će s tobom danak da mu grane'' ::''Sa života našeg najvišeg vrhunca.'' ::''I ti si nam došo, dragom Bogu hvala,'' ::''Sudbinom Islama da upravljaš sada;'' ::''Ja vjerujem da će reiska ti vlada'' ::''Biti pravi izraz naših ideala.'' ::''Ti tek napred hrli, a narod te cio'' ::''Uvjeren u jakost tvog velikog duha -'' ::''Na tvom putu prati, naš Džemale mio!'' ::''Reistvom je tvojim pobjedila pravda –'' ::''Nek pred tvojim umom u prašinu pada'' ::''Klika što se hrani korom tuđeg kruha!'' | valign=top width=50% align=left| |} Riječi ''klika što se hrani korom tuđeg kruha'' odnose se na muslimanske intelektualce koji su se sasvim priklonili [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i koji nisu vodili računa o Bošnjacima i njihovim interesima. Čaušević je mnogo puta polemizirao s ovim intelektualcima, otuđenim od svoga naroda. Danas su imenom Mehmeda Džemaluddina Čauševića nazvane ulice u mnogim bosanskohercegovačkim gradovima i mjestima. U [[Cazin]]u je njegovim imenom nazvana [[Medresa Reis Džemaluddin ef. Čaušević|medresa]], a u Sarajevu osnovna škola. [[Ivan Meštrović]] mu je napravi spomen-poprsje, koja se danas čuva u Bošnjačkom institutu u Sarajevu. U Čauševićevom rodnom mjestu Arapuša 2011. je osnovana Udruga "Reis Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević" koja čuva od zaborava lik i djelo ovog reis-ul-uleme. Godinu dana kasnije (2012.), ista udruga je započela izgradnju "Spomen-kuće Reis Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević", koju je u konačnici 2018. godine i otvorila za javnost, a sve u cilju da se na što prikladniji način predstavi život i djelo reis-ul-uleme Mehmeda Džemaluddina Čauševića od njegovog rođenja pa do kraja života.<ref>{{cite web |title=Spomen-kuća u Arapuši |url=https://reis-m-dz-causevic.org/aktivnosti/spomen-ku%C4%87a-u-arapu%C5%A1i |website=reis-m-dz-causevic.org |accessdate=2019-10-23 |url-status=dead }}</ref> Svakog kolovoza od 2011. godine u Arapuši se održavaju ''"Susreti hadžija"'', a 2018. godine održavaju se i ''"Dani reisa Čauševića"''. Cilj ovih manifestacija koje se održavaju ispred spomen-kuće Čauševića je iskazivanje poštovanja za sve što je ovaj čovjek uradio za bošnjački narod, te prenošenje mlađoj generaciji znanja o vrijednostima i djelima jednog od najvećih islamskih reformatora 20. stoljeća u Bosni i Hercegovini. Nadnevak obilježavanja ovih manifestacija [[Bosanska Krupa]] uvrstila je u registar, kao jedan od bitnijih datuma i sjećanja na lik i djelo Mehmeda Džemaluddina Čauševića.<ref>{{cite web |title=Spomen-kuća u Arapuši |url=https://reis-m-dz-causevic.org/video/u-bosanskoj-krupi-i-arapu%C5%A1i-4-i-5-augusta-1-dani-reisa-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87a-i-7-susreti-had%C5%BEija-2 |website=reis-m-dz-causevic.org |accessdate=2019-10-23 |url-status=dead }}</ref> == Obitelj == Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević se 29. siječnja 1916. godine vjenčao s Hatidžom Pandža, sestrom hfz. Muhameda Pandže. Vjenčao se pred kotarskim šerijatskim sudom u Sarajevu. Iz tog braka je imao sedmero djece, i to: Šefiku (1916.), Muhamed-Halida (1919.), Ali Kemala (1921.), Halidu (1924.), Nedžiju (1925.) i Ašidu (1928.). Sedmo dijete mu je rođeno u siječnju 1930., ali umrlo je iste godine u svibnju. Supruga Hatidža, koja je rođena 1898. godine umrla je 1974. godine u Sarajevu. == Priznanja == {{Refbegin|2}} * ''Carski dekret cara i kralja [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]]'' (1914) * ''Medždija od sultana [[Mehmed V.|Mehmeda V.]]'' (1915) * ''Orden Svetog Save u ime kralja [[Petar I. Karađorđević|Petra I. Karađorđevića]]'' * ''Priznanje "[[Narodna uzdanica]]"'' (1938) * ''Diploma "Gajreta" pod pokroviteljstvom kralja [[Petar II. Karađorđević|Petra II. Karađorđevića]]'' (1938) {{Refend}} == Djela == {{Refbegin|2}} === Autor === * ''Kratak tarih islama za treći razred [[Mekteb ibtidaija|mektebi ibtidaija]] u Bosni i Hercegovini'' (Sarajevo, 1909) * ''Dedini menakibi'' (Mostar, 1914) * ''Tedžvid za drugi i treći razred mektebi ibtidaija'' (Sarajevo, 1916) * ''Drugi ilmihal za drugi razred mektebi ibtidaija'' (Sarajevo, 1922) * ''Prvi ilmihal za prvi razred mektebi ibtidaija'' (Sarajevo, 1928) * ''Vjera'' (Sarajevo, 1928) * ''Vazovi i nasihati'' (Sarajevo, ?) * ''Kratki tarih islam za treći razred mektebi ibtidaija'' (Sarajevo, ?) * ''Islamski velikani: knjiga za muslimansku mladež'' * ''Džemaludin Čaušević: (1870-1938)'' (Zagreb, 1995) * ''Islamska misao'' (Sarajevo, 1998) * ''Islamska misao H. Mehmeda Džemaludina Čauševića: izbor radova'' (Sarajevo, 1998) === Prijevodi === * ''Mevlud'' (Sarajevo, 1909) * ''Risāle-i Bergivi'' * ''[[Kuran|Kuran Časni]]: prijevod i tumač'' (Sarajevo, 1937) === Urednik === * ''Mekteb-salnama za muslimansku godinu 1325. (1907.)'' (Sarajevo, 1907) * ''Mekteb-salnama za muslimansku godinu 1326 (1908)'' (Sarajevo, 1908) === O Čauševiću === * ''Predstavka prosvjetnog i potpornog društva "Spasa" presvijetlom gospodinu Džem. ef. Čaušević, reis-ul-ulemi, prigodom posjete u Banjoj Luci, 1919.'' (Banja Luka, 1919.) – Šaćir Dedić * ''Istaknuti [[Bošnjaci]]'' (Zagreb, 1994) – [[Mahmud Traljić]] * ''Reis Džemaludin Čaušević prosvjetitelj i reformator'' (Sarajevo, 2002) – [[Enes Karić]], Mujo Demirović * ''Mehmed Džemaludin Čaušević'' (Sarajevo, 2008) – [[Enes Karić]] * ''Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević: 1870. – 1938.'' (Bosanska Krupa, 2018) – Fikret Midžić * ''Reis Džemaludin ef. Čaušević: (1870 - 2020)'' (Bihać, 2021) – zbornik radova {{Refend}} == Povezani članci == * [[Reis-ul-ulema]] * [[Arabica]] * [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] * Reis-ul-ulema [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Džemaludin Čaušević |commonscathr = Mehmed Džemaluddin Čaušević |wikizvor = |wikicitat = Mehmed Džemaluddin Čaušević }} === Mrežna mjesta === * [https://akos.ba/reis-dzemaludin-causevic-1870-1938-reformator-svoga-vremena/ Reis Džemaluddin Čaušević (1870-1938) – reformator svoga vremena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191023221921/https://akos.ba/reis-dzemaludin-causevic-1870-1938-reformator-svoga-vremena/ |date=23. listopada 2019. }} {{niz| prethodi= [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Mehmed Teufik Okić|Mehmed Teufik ef. Okić]]<br> ([[naibu-reis]])| sredina= [[reis-ul-ulema|Reis-ul-ulema]]<br>[[1914.]] — [[1930.]] | slijedi= [[Ibrahim Maglajlić |hfz. Ibrahim ef. Maglajlić]]<br> ([[reis-ul-ulema]]) }} {{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} {{GLAVNIRASPORED:Čaušević, Mehmed Džemaluddin}} [[Kategorija:Reis-ul-ulema]] [[Kategorija:Bošnjački mesnevihani]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] [[Kategorija:Prosvjetitelji]] [[Kategorija:Bošnjački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački jezikoslovci]] 1ickfok2tofaidhtjc2rp7ucq493wp7 7616252 7616098 2026-10-10T20:48:43Z Croxyz 205325 izvor? 7616252 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = [[Mesnevija|mesnevihân]]<br>Mehmed Džemaluddin [[Efendija|ef.]] Čaušević <br> مهسنهواىحان <br> مهحمهد جهمالۆداىن هف. چاۆشهواىݘ |slika = Reis Čaušević.jpg|200px |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[28. prosinca]] [[1870.]] |mjesto rođenja = [[Arapuša]] pokraj [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]] |datum smrti = [[28. ožujka]] [[1938.]] |mjesto smrti = [[Sarajevo]] |položaj = 4. [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulema]] − <br> [[čuvar dva sveta hrama]] |mandat_start = 1914. |mandat_kraj = 1930. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Mehmed Teufik Okić|Mehmed Teufik ef. Okić]]<br> ([[naibu-reis]]) |nasljednik = [[Ibrahim Maglajlić|hfz. Ibrahim ef. Maglajlić]] |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]], mislilac, [[novinar]], [[prevoditelj]], nakladnik, [[jezikoslovac]], reformator, prosvjetitelj |fusnote = }} '''[[Mesnevija|Mesnevihân]] Mehmed Džemaluddin [[Efendija|ef.]] Čaušević''' ([[arabica]]: مهحمهد جهمالۆداىن هف. چاۆشهواىݘ) (ponekad: '''Dedin prijatelj''' (دهداىن پراىياتهڵ), '''Džemaludin''' (جهمالۆداىن), '''M. Dž.''' (م. ج.); [[Arapuša]] pokraj [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], [[28. prosinca]] [[1870.]] – [[Sarajevo]], [[28. ožujka]] [[1938.]]), [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog, mislilac, prosvjetitelj, reformator, novinar, prevoditelj, nakladnik i jezikoslovac, četvrti po redu [[reis-ul-ulema]] u razdoblju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Bio je jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] osobnosti [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. == Životopis == [[Datoteka:Spomen kuća reisa Čauševića u Arapuši.jpg|thumb|lijevo|Spomen-kuća Mehmeda Džemaluddina Čauševića u [[Arapuša|Arapuši]]]] [[Datoteka:Reis-ul-Ulema Dzemaluddin eff. Causevic, c. 1915.jpg|thumb|lijevo|Mehmed Džemaluddin Čaušević, 1915.]] Mehmed Džemaluddin Čaušević rođen je 28. prosinca 1870. godine u mjestu [[Arapuša]], nedaleko od [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]]. Ubrzo nakon poroda umrla mu je majka, pa je brigu o Čauševiću vodio njegov otac, koji je bio napredni seljak, veoma ugledni islamski učenjak i poznat pod imenom Ali-hodža. U rodnoj je Arapuši stekao osnovno obrazovanje, gdje mu je otac bio prvi učitelj. Nakon što je stekao osnovno obrazovanje, Čaušević upisuje Bihaćku medresu, gdje nastavlja naobrazbu kod tadašnjeg bihaćkog muftije Ahmeda Sabita ef. Ribića. Medresu je završio u [[Bihać]]u, a Pravni fakultet (Mektebi Hukuk) 1887. godine u [[Istanbul]]u. Negdje oko 1900. godine Čaušević je posjetio i čuveno Sveučilište Al-Azhar, gdje se i susreo s [[Muhamed Abduh|Muhamedom Abduhuom]]. Nekoliko je mjeseci slušao Abduhuova predavanja, koja će na njega ostaviti trajni pečat. Objavljivati tekstove u novinama počeo je već za vrijeme školovanja i studija u Istanbulu, gdje se kao student prava postepeno uključivao u vjerski i društveni život. Kao student držao je govore preko mjeseca ramazana u poznatoj Selimovoj džamiji u [[Edirne]]u. Njegova su predavanja bila obnoviteljski intonirana i u svojim nastupima bio je reformatorski usmjeren. Odlazio je i u druge dijelove Osmanskog Carstva: [[Sjeverna Makedonija|Sjevernu Makedoniju]] i Anadoliju i tamo proučavao društveni život muslimana, držao brojna predavanja, te poticao na samosvijest i preporod.<ref name="#1">{{cite web |title=Džemaludin ef. Čaušević |url=http://medresa-cazin.ba/dzemaludin-ef-causevic/ |website=medresa-cazin.ba |accessdate=2019-10-24}}</ref> Nakon što je diplomirao, vraća se u Bosnu i od 1903. do 1905. godine je profesor [[arapski jezik|arapskog jezika]] na Velikoj sarajevskoj gimnaziji, kad je izabran za člana [[Rijaset|Ulema-medžlis]]. Dvije godine, od 1907. do 1909. bio je profesor na Šerijatskoj sudačkoj školi, što na osobni zahtjev prekida. Razlog tomu je, što je za ravnatelja Šerijatske sudačke škole imenovan [[Osman Nuri Hadžić]], koji je smatran nepodesnim, jer nije iz staleža uleme, a Čaušević je to smatrao uvredom za ulemu. Dvije godine bio je bez posla i već je bio pomišljao da ide ponovo u Istanbul. === Organizacija ilmijje === Na poticaj Čauševića muallimi prvi osnivaju svoje udrugu: ''Udruga imama i muallima Bosne i Hercegovine'', 1909. godine. Cilj je udruge bio boriti se, između ostalog, i za bolji materijalni položaj muallima, reformu mektepske nastave i uvođenje udžbenika na maternjem jeziku. Sve su te ideje obrađivane i propagirane u društvenom glasilu [[Novi Muallim (časopis)|Muallim]], koji je izlazio pune tri godine. Kad je 1912. osnovano novo društvo ''Organizacija ilmijje Bosne i Hercegovine'', Udruženje imama i muallima zaključuje da se potpuno uklopi u novoosnovanu Organizaciju i da prestane izdavati svoj list, jer Organizacija ilmijje pokreće svoje glasilo ''Misbah''. I jedan i drugi list su štampani arabicom. Kad su se ove dvije organizacije ujedinile u jednu 1912. godine, prvi predsjednik novonastale [[Udruga ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini|Organizacije ilmijje]] postao je Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević, koji je najviše radio na tome da se cjelokupna ilmijja (svećenstvo) okupi u jednu udrugu, kako bi lakše i bolje mogla braniti svoja prava i podizati ugled ilmijje kao staleža. Kad je ''Jeni misbah'' zamijenio ''Misbah'', već je mogao pored arabice biti štampan i latinicom i ćirilicom, jer je tim pismima arabica uveliko utrla put.<ref name="ilmijja">[http://ilmijja.ba/historijat/] ''Povijest'' 3. lipnja 2014. (pristupljeno 1. listopada 2019.)</ref> Godine 1913. na nagovaranje Izborne kurije, a uz opiranje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] Mehmed Džemaluddin Čaušević biva izabran za četvrtog po redu [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemu]]. === Izbor za reis-ul-ulemu === [[Datoteka:Menšura o imenovanju reis-ul-uleme Mehmeda Džemaluddina ef. Čauševića.jpg|thumb|lijevo|Kopija [[Menšura|menšure]] iz [[Istanbul]]a s razrješenjem hfz. [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarca]], te postavljenje za reis-ul-ulemu Mehmeda Džemaluddina ef. Čauševića]] [[Datoteka:Carski dekret reisu Čauševiću, 1914..jpg|thumb|lijevo|Carski dekret cara i kralja [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] dodijeljen Čauševiću, 1914.]] Izbor Čauševića za reis-ul-ulemu nije išao lako, a tome svjedoči i tekst [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]] koji je objavljen 15. travnja 1938. u ''Novom Beharu'': ''"Saborska većina nađe i svog kandidata u osobi Džafer Ilhami-bega Kulenovića iz Carigrada, a rodom Bošnjaka. U izbornoj kuriji bijaše i priličan broj državnih činovnika, osobito šerijatskih sudija. Na ove su naročito činili pritisak njihovi pretpostavljeni da glasaju za Kulenovića. Agitacija i pritisak na članove izborne kurije činio se sa svih strana i na sve moguće načine. Kada su pred drugi izbor članovi počeli da dolaze u Sarajevo, svratim ujutro prije uredskih časova u hotel "Gazi" da posjetim neke članove, svoje školske drugove. Tu me uhvati i jedan vladin član, za kojega sam znao da nije sklon rahmetli Džemaludinu. Odmah okrenu razgovor na izbor i upita me za mišljenje. Kako smo bili sami, ja mu otvoreno rekoh da znam da je vladin kandidat Kulenović, ali da mi moramo svi biti za Čauševića, jer ga znamo i jer od njega možemo nešto očekivati, dok Kulenović uopće ne zna naših prilika, pa će biti samo lutka u tuđim rukama. Odatle sam otišao u kancelariju, ali još prije podne bih pozvan na odgovornost, jer da agitiram za Čauševića, i bi mi preporučeno da za vrijeme zasjedanja izborne kurije uzmem dopust, koji ću provesti izvan Sarajeva. Tako ja i nehotice odoh na kraći odmor u [[Kiseljak]]. Ali usprkos svim nastojanjima i vlade i saborske većine dobi rahmetli Džemaludin još veće povjerenje nego na prvom izboru"'', napisao je Spaho.<ref>{{cite web |title=Za reisa Čauševica o bošnjaštvu nije bilo nedoumica |url=https://stav.ba/za-reisa-causevica-o-bosnjastvu-nije-bilo-nedoumica/ |website=stav.ba |accessdate=2019-11-28}}</ref> Nakon ove potvrde Vladi nije ostavljen izbor nego da potvrdi Čauševića za reis-ul-ulemu, što je ona i učinila. Čaušević je zatražio da ga u Beč prate [[Ali Riza Prohić|Ali Riza ef. Prohić]], vrhovni šerijatski sudija i svjedok kod Čauševićeve zakletve, te Fehim ef. Spaho kao tumač. Menšuru je dobio i iz Istanbula i iz [[Beč]]a, što je svojevrstan kuriozitet. === Reis-ul-ulema === Ubrzo nakon imenovanja za reis-ul-ulemu započinje [[Prvi svjetski rat]]. Nakon atentata [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] dolazi do napada na [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpsko]] stanovništvo na koje je reagirao Čaušević. Dana 4. srpnja 1914. godine, nakon atentata, progona i interniranja srpskog stanovništva upućuje proglas. ''„Svakom bratu muslimanu da se kani zadirkivanja i izazivanja, a naročito da se prođe Bogu mrskog djela uništavanja imovine“''. U proglasu muslimanima, koji je objavljen 24. srpnja 1914. godine, između ostalog poručio je: ''„Mi živimo s drugim nemuslimanskim građanima u našoj domovini, s kojima smo se izrodili i s kojima ćemo živjeti i umrijeti. Zato ne treba nikada smetnuti s uma da bi svaki naš hrđav postupak prema njima mogao donijeti sa sobom vrlo ružne posljedice“''.<ref name="#1"/> U toku Prvog svjetskog rata zalagao se za vojnike [[Bošnjaci|Bošnjake]], koji su često bili izloženi raznim provokacijama i nepravdama. Sarajevska sirotinja je u njemu imala velikog zaštitnika i zagovarača u toku ratnih zbivanja. Naročito je mnogo učinio u pogledu zapošljavanja Bošnjakinja u Sarajevu, čiji su muževi bili rasuti po frontovima od [[Italija|Italiji]] preko Karpata do Urala u [[Rusija|Rusiji]]. Na položaju reis-ul-uleme ostao je sve do 1930. godine, i za to vrijeme je bio nesporni duhovni vođa bosanskohercegovačkih muslimana, pokretač i sudionik njihovih brojnih akcija. Po dolasku na poziciju reis-ul-uleme započeo je s reformom školstva. Od 1905. godine Čaušević je po Bosni obilazio škole želeći istražiti i ustanoviti pravo stanje u njima. Uvidio je zaostalost [[Bošnjaci|Bošnjaka]], koja je bila primjetna na svakom koraku u vjerskom, društveno-političkom i ekonomskom životu. Za zaostalost je krivio konzervativne krugove, koji su distancirali stanovništvo od modernih škola, od europskih običaja, tj. stanovništvo je bilo prepušteno samo sebi. Objelodanjujući svoje stavove i mišljenja o pitanju školstva Čaušević je bio žestoko napadan od konzervativne islamske uleme. Tradicionalna ulema je smatrala da se modernizacijom ruši islamska vjera, njena stroga pravila i postulati. Također, bojali su se izučavanja ''“nevjerničkih”'' znanosti, smatrajući to veoma opasnim i pogubnim za jednog muslimana. Čaušević je inzistirao na obrazovanju, pa je tražio da što veći broj mladih ljudi završava škole. Vješto koristeći mogućnost javnog govora većoj masi ljudi na molitvi petkom, Čaušević pokušava da probudi bošnjačke mase iz svekolike letargije. Uvidjevši značaj tadašnjih [[mediji|medija]] on objavljuje svoje tekstove u [[novine|novinama]] pozivajući na reforme cjelokupnog društva.<ref name="#1"/> Kao [[teolog]] i kulturni radnik pripadao je reformatorskom dijelu bošnjačke inteligencije i sav životni vijek je proveo u iznalaženju odgovarajućih načina bošnjačkog duhovnog i političkog življenja. Stupanjem na snagu novog ustava [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] 1930. godine, kojim se dokida samostalnost te institucije, reis-ul-ulema Čaušević je u travnju 1930. godine podnio ostavku na mjesto reis-ul-uleme, a ubrzo zatim je smijenjen s dužnosti reis-ul-uleme i umirovljen ukazom kralja nakon dva mandata reis-ul-uleme i 17 godina vođenja [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]. === Čuvar dva sveta hrama=== Visoka čast iskazana je Mehmedu Džemaluddinu Čauševiću, kada mu je 4. svibnja 1915. godine beratom sultana [[Mehmed V.|Mehmeda Rešada V.]] dodijeljen počasni naslov [[Čuvar dva sveta hrama|čuvara časnih harema]] u [[Meka|Meki]] i [[Medina|Medini]]. Tada je uz berat o visokom odlikovanju Mehmed Džemaluddin Čaušević primio i svečani ogrtač zlatovezom. Ovo visoki priznanje u dva stoljeća dobila su dvojica Bošnjaka. Krajem 19. stoljeća dobio ga je šejh-ul-islam [[Mehmed Refik Hadžiabdić]] iz Rogatice, a početkom 20. stoljeća − na inicijativu šejh-ul-islama i prijedlog velikog vezira − sultan Mehmed Rešad V. dodijelio je počasni naslov čuvara dva sveta hrama Mehmedu Džemaluddinu Čauševiću iz Bosanske Krupe. === Mesnevihân=== [[Datoteka:Isa-begova tekija.jpg|thumb|lijevo|[[Isa-begova tekija u Sarajevu]]]] Za vrijeme boravka u Istanbulu Mehmed Džemaluddin Čaušević upoznao se s [[Mevlevije|mevlevijskim]] šejhom, učenjakom i autorom jednog od najpoznatijih suvremenih turskih komentara Mesnevije, Muhammedom Esadom Dedeom. Nije poznato od kad datira Čauševićeva veza s [[derviši|derviškim]] redovima, ali je sigurno da je u vrijeme boravka u Istanbulu, od 1887. do 1902. godine, pred Esadom Dedeom učio o mevlevijskom derviškom redu, te studirao [[Mesnevija|Mesneviju]] i [[perzijski jezik|perzijski jezik]]. Povremenim dolascima u Sarajevo za vrijeme studijskih raspusta u mjesecu ramazanu, od 1900. do 1902. godine, Čaušević je prenio svoju dervišku praksu iz Istanbula, ovaj put stanujući ne u unajmljenom stanu već u [[Gazi Husrev-begov hanikah|Gazi Husrev-begovom hanikahu]]. Svake ramazanske noći nakon [[teravih-namaz]]a njegova derviška soba bila je prepuna ljudi zainteresiranih za već spomenuta predavanja sastavljenja kombiniranjem autentičnog derviškog nauka i angažirane suvremene teologije. Usporedo s društvenim i aktivnostima u [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamskoj zajednici]], Čaušević je nastavio održavati i sarajevsku mevlevijsku tradiciju, držeći predavanja iz [[Dželaluddin Rumi|Rumijeve]] Mesnevije. Ne zna se točno kada je počeo s ovom praksom kao [[Mesnevija|mesnevihân]], ali se pouzdano zna da je to bilo već od samih početaka angažmana u Ulema-medžlisu, a predavanja Mesnevije je držao u [[Isa-begova tekija u Sarajevu|Isa-begovoj tekiji]] sve do zabrane njena rada, te potom nastavio u kući Mujage Merhemića. Poslije njega, u Sarajevu, Mesneviju su samo tumačili [[Mujaga Merhemić|Mujaga ef. Merhemić]] (od 1942. do 1959.), [[šejh]] [[Fejzulah Hadžibajrić|Fejzulah ef. Hadžibajrić]] (od 1965. do 1988.), [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Halid Hadžimulić|Halid ef. Hadžimulić]] (od 1988. do 2011.) i hfz. Mehmed ef. Karahodžić (od 2011.). Mehmed Džemaluddin Čaušević je Mesneviju tumačio od 1911. do 1928. godine.<ref>[https://buziminfo.ba/tradicija-prevodenja-kazivanja-i-tumacenja-mesnevije-u-sarajevu-i-nekim-drugim-mjestima-u-bih/ buziminfo.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201123154821/https://buziminfo.ba/tradicija-prevodenja-kazivanja-i-tumacenja-mesnevije-u-sarajevu-i-nekim-drugim-mjestima-u-bih/ |date=23. studenoga 2020. }} Tradicija prevođenja, kazivanja i tumačenja Mesnevije u Sarajevu i nekim drugim mjestima u BiH (pristupljeno 27. listopada 2019.)</ref> == Reformatorski rad == [[Datoteka:Ul.Čaušević Brčko.jpg|thumb|lijevo|Ulica Reisa Džemaludina Čauševića u [[Brčko]]m]] [[Datoteka:Džemaludin Čaušević Bosanska Krupa.jpg|thumb|lijevo|Ulica Reis Ul. Uleme Džemaludina Čauševića u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]]] [[Datoteka:Džemaludin Čaušević Sarajevo.jpg|thumb|lijevo|Ulica Reisa Džemaludina Čauševića u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] Kada je u trenutku završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Anton Korošec]] obilazio južnoslavenske zemlje, pa tom prilikom posjetio i Bosnu i Hercegovinu, između svih političara sastao se i s reis-ul-ulemom Mehmedom Džemaluddinom ef. Čauševićem. Tom prilikom pitao ga je šta on misli o budućnosti Bosne i Hercegovine, hoće li ona nastaviti biti u sastavu Austro-Ugarske ili će biti u sastavu nove južnoslavenske države. Čaušević mu je tom prilikom rekao da mu je ''dosta tuđinske vlasti'' i tom prilikom pledirao da bude u sastavu tadašnje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Kasnije će se stvari izmijeniti i na neki način će se i pokajati zbog toga. Od jeseni 1918. godine, Bošnjaci su bili izloženi različitim vidovima progona, pa su se radi osobne, imovinske zaštite i sigurnosti, najčešće obraćali reis-ul-ulemi Čauševiću, od kojeg su tražili da ih svojim autoritetom i angažmanom kod vlasti zaštiti. U intervjuu koji je Čaušević dao 1919. pariškom novinaru Charlesu Rivetu za list ''Le Temps'', javno je rekao da Bošnjaci proslavljaju rođendan versajske Jugoslavije u krvi, ognju i plamenu. Izjavio je da su od nastanka Jugoslavije do proljeća 1919. ubijene tisuće muslimana, spaljeno 76 žena i razoreno i opljačkano 270 sela, te je tom prilikom očajnički zatražio pomoć i zaštitu [[Francuska|Francuske]].<ref>{{cite web |title=Prijevodi Kurana |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/reis-dzemaludin-causevic-podrzao-stvaranje-jugoslavije-onda-se-zestoko-pokajao |website=balkans.aljazeera.com |accessdate=2019-11-29}}</ref> === Reforma arabice === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center;" |+ '''Čauševićeva reformirana arabica''' |- ! arabica ! latinica ! arabica ! latinica ! arabica ! latinica |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| آ || a |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| غ || g |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ۉ || o |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ب || b |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ح || h |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| پ || p |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ڄ || c |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| اى || i |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ر || r |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| چ || č |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ي || j |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| س || s |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| [[Datoteka:Arabica_ć.gif|20px]] || ć |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ق || k |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ش || š |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| د || d |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ل || l |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ت || t |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ج || dž |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ڵ || lj |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ۆ || u |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| [[Datoteka:Arabica_đ.gif|20px]] || đ |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| م || m |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| و || v |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ه || e |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ن || n |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ز || z |- align=center |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ف || f |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| [[Datoteka:Arabica_nj.gif|20px]] || nj |style="line-height:125%;font-family: Times New Roman;font-size:220%"| ژ || ž |} Čaušević je radio na opismenjavanju običnog naroda, kako bi poboljšao ukupan položaja samih Bošnjaka. Prvi konkretan korak koji poduzima Čaušević u cilju poboljšanja života Bošnjaka jeste reforma pisma. Znao je da mora reformirati pismo, ali isto tako je dobro znao da Bošnjaci u većini ne žele da se odreknu [[Arapsko pismo|arapskog pisma]] za koje su ih vezivali sveti razlozi njihove vjere. Čaušević reformira arabicu (اراﺐاىڄا) za potrebe pisanja hrvatskim jezikom unoseći u nju palatale ''đ'', ''nj'', ''lj'' i ''ć'', te vokale ''o'', ''i'', ''e''. Tako preuređena [[arabica]] nazivana je arabica (اراﺐاىڄا), reformirana arabica (رهفۉرماىرانا اراﺐاىڄا) ili mektebica (مهقتهﺐاىڄا). Na njegov nagovor Islamska dionička štamparija nabavlja slova Čauševićeve arabice, koja je izlio njegov prijatelj još iz Istanbula Agof ef. Zeronian, tiskar iz [[Plovdiv]]a. Tako je otklonjena još jedna zapreka na putu arabice. Ove svoje ideje je Čaušević propagirao i kao urednik sedmog godišta ''Behara'', obrazlažući potrebu uvođenja vjerske obuke na hrvatskom jeziku. Krčeći put novom pismu Mehmed Džemaluddin Čaušević izdaje za [[Islamski kalendar|hidžetsku godinu]] 1325. (1907/8) prvo godište kalendara ''Mekteb'', u kome pored ostalog tiska svoj ''Ilmihal'' (Osnovi islamske vjere) i ''Sufaru'' (Početnicu arapskog pisma). Na taj način je pokazao kako se uče osnovi svoje vjere i kako treba učiti arabicu. Godine 1908. Čaušević počinje izdavati arabicom i list ''Tarik''. Pored njega u listu surađuju i drugi eminentni novinari. U listu se najviše raspravlja o reformi nastave u mektebima, praktičnosti arabice i potrebi za vjeronaučnim knjigama na maternjem jeziku. ''Tarik'' je dobro primljen kod naroda, posebno omladine. Pored ''Tarika'', Čaušević počinje izdavati i vjerske knjige tiskane arabicom. Prevodi s [[turski jezik|turskog jezika]] poznato djelo Muhameda Bergivije ''Risāle-i Bergivi'', u kome Bergivi upućuje svoga sina u osnove temelje islamske vjere. Pored Bergivije, Čaušević izdaje i ''Mevlud'' od [[Hafiz Kurana|hfz]]. Saliha ef. Gaševića. Oba djela su doživjela više izdanja. I drugi pišu ili prevode vjerske knjige i tiskaju ih arabicom. Sve te knjige izlaze uglavnom o trošku Mehmeda Džemaluddina Čauševića. Do početka Prvog svjetskog rata arabicom je tiskano preko dvadeset raznih knjiga od kojih su mnoge uvedene kao udžbenici u mektebima, a kasnije i nekim medresama. Kasnije će arabicom biti tiskani i listovi ''Muallim'' i ''Misbah''. Međutim u Bosni i Hercegovini je bilo dosta protivnika ovog Čauševićevog poduhvata. Ovo njegovo pismo nazivano je ne arabicom, nego ''matufovicom'' (ماتۆفۉواىڄا) (od arapske riječi ''"matuh"'', što znači osoba koja je počela zaboravljati). Poruka njegovih protivnika je bila nedvosmislena: Čaušević ovim pismom islam tumači samo onim koji su ''"senilni". === Reforma školstva === [[Datoteka:Džemaluddin Čaušević Cazin.jpg|thumb|lijevo|[[Medresa Reis Džemaludin ef. Čaušević]] u [[Cazin]]u]] [[Datoteka:Džemaludin Čaušević Bihać.jpg|thumb|lijevo|Trg Reisa Džemaludina efendije Čauševića u [[Bihać]]u]] [[Datoteka:Džemaludin Čaušević Sarajevo1.jpg|thumb|lijevo|Osnovna škola Džemaludin Čaušević u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] Reformom arabice, Čaušević je zapravo htio reformirati školstvo. Da ga u tome nije spriječio [[Prvi svjetski rat]], on bi brže i lakše proveo zamišljene reforme. Pored teškoća na koje je nailazio, on postepeno provodi do kraja reformu [[mekteb]]a, kasnije i [[medresa]], te osniva Okružnu medresu u Sarajevu. Njegovim nastojanjem osniva se i posebna [[gimnazija]] za muslimane (Šerijatska gimnazija) iz koje bi svršenici prelazili u Šerijatsku sudačku školu, koja je trebala biti podignuta na rang [[fakultet]]a. Njegova je zasluga i za održavanje Druge vjersko-prosvjetne ankete (1920. i 1921) na kojoj su se našli programi za mektebe i medrese, osnovne i srednje škole, kao i dati okvirni planovi za izradu udžbenika za vjeronauk u osnovnim i srednjim školama. Bio je poznat i po tome što je u svoje govore unosio svoje liberalne i reformatorske poglede na islamsku tradiciju. Pokrenuo je uvođenje latinice i ćirilice u vjerskoj štampi, nastojao modernizirati prezentaciju [[islam]]a samim vjernicima. Davao je podršku izučavanju predmeta [[matematika|matematike]], [[fizika|fizike]], [[kemija|kemije]] i [[biologija|biologije]], koje su neki vjernici u to vrijeme nazivali ''"nevjerničkim predmetima"''.<ref name="#2">{{cite web |title=Aktuelne poruke prosvjetitelja i reformatora reisa Džemaludina Čauševića |url=https://sandzakpress.net/aktuelne-poruke-prosvjetitelja-i-reformatora-reisa-dzemaludina-causevica |website=sandzakpress.net |accessdate=2019-12-03 |archive-date=3. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191203094102/https://sandzakpress.net/aktuelne-poruke-prosvjetitelja-i-reformatora-reisa-dzemaludina-causevica |url-status=dead }}</ref> Bio je veliki pobornik prosvjete bošnjačkog naroda, zaslužni promicatelj tolerancije, ravnopravnog položaja ženskog bića u ljudskom društvu, prvenstveno putem njihovog odgoja i obrazovanja te sudjelovanja u javnom životu. === Ženska prava === Čaušević je, na prvom mjestu, ovakvim razmišljanjem htio ohrabriti muslimansku žensku populaciju u Bosni i Hercegovini na javno školovanje. U vrijeme Austro-Ugarske, a naročito u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, otvarale su se moderne škole u koje se na školovanje opredjeljivao relativno mali broj muslimanki, zbog zaziranja od takvih škola i zbog straha od mogućeg ''"gubljenja obraza"''. Najveći dio Bošnjakinja toga vremena, zbog toga što su poštovale običaj pokrivanja lica, ostajale su kod kuće i najčešće nisu nikada ovladavale ni [[latinica|latinicom]] ili [[ćirilica|ćirilicom]], niti su ponijele jednu od diploma tih škola. Čauševićeva borba u ovom pogledu ide dvosmjerno. On se zalaže za osnivanje takvih škola gdje će biti sačuvan i zaštićen ljudski integritet svake, pa i muslimanki. Govorio je: ''"Više volim vidjeti muslimansku djevojku bez feredže koja pošteno zarađuje za život, nego djevojku koja obdan hoda po ulicama s feredžom na licu, a večer provodi u kafani"''. Smatrao je veoma važnim da djeca imaju obrazovane roditelje, te je u tom smislu posebno isticao važnost obrazovanja muslimanki: ''"Kazao sam da je dužnost svim muslimanima da prošire nauku, kako za muške tako i za svoje ženske. Tumačio sam poteškoće kada je riječ o pregledavanju muslimanskog ženskinja kod liječnika (muškarca), pa sam naglasio da trebamo muslimanke i kao doktorice i da je to farzi – kifaje"'', govorio je Čaušević.<ref name="#2"/> Za njega muslimanke nisu bile dužne pokrivati svoja lica. Za primjer je uzimao Istanbul, gdje su se otvarale najviše ženske škole, gdje su sve nastavnice bile muslimanke, ali su hodale otvorena lica. Navodio je primjer [[Egipat|Egipta]], gdje žene rade u polju otkrivena lica. Čaušević se borio protiv svođenja ženskog društvenog života na kućaniću, želio ih je ohrabriti na javno školovanje. Njegova preporuka upućena muškarcima je bila da, umjesto [[fes (odjevni predmet)|fesa]], nose [[šešir]]. Objelodanjujući svoje stavove i mišljenja o svim ovim pitanjima izazvao je buru prosvjeda – držali su se govori protiv njega i pisali pamfleti, a Islamsko vijeće u Sarajevu objavilo je svoj službeni stav u kojem je osudilo njegove poglede. Čaušević nije ostajao dužan, pa ih je optuživao da raspravljaju o šeširu, gaćama i palengaćama, o feredžama, pa tako sebe i njega opterećavaju nepotrebnim temama.<ref>{{cite web |title=Džemaludin ef. Čaušević |url=http://medresa-cazin.ba/dzemaludin-ef-causevic/ |website=medresa-cazin.ba |accessdate=2019-11-30}}</ref> == Prosvjetiteljski rad == === Novinarstvo === [[Datoteka:Vazovi i nasihati.jpg|thumb|230px|lijevo|Korice Čauševićeve knjige Vazovi i nasihati, koja je tiskana [[Arabica|Čauševićevom arabicom]]]] Kao student u Istanbulu, Čaušević je počeo pisati u mnogim tadašnjim listovima. Osobito mu je uspješna suradnja bila u listovima ''Tercünam-i hakitat'', ''Tasvir-i efkâr'', a u rodnoj Bosni i Hercegovini u tom periodu je uređivao listove ''Behar'' (1906-1907), ''Tarik'' i ''Mekteb''. Kao dopisnik listova ''Tercünam-i hakitat'' i ''Tasvir-i efkâr'' proputovao je [[Arabija|Arabiju]], [[Jemen]] i Egipat. Iz tih zemalja je slao vrlo zapažene tekstove o stanju i prilikama tamošnjih stanovnika. Tom prilikom je obavio i [[hadž]]. U Egiptu je boravio preko tri mjeseca. Kada se vratio u Bosnu, bio je suradnik u novinama ''Biser'' (1918), ''Sarajevski list'' (1918), ''[[Gajret (časopis)|Gajret]]'' (1925), ''Novi behar'' (1927–37), ''Jugoslavenski list'' (1929), ''Islamski svijet'' (1933–35) i ''Narodna uzdanica'' (1933–37). Menakibe, svoja sjećanja i doživljaje iz života bosanskohercegovačkih muslimana, objavio je u listu ''Tarik'', a surađivao je i u ''[[Novi Muallim (časopis)|Muallimu]]'' (1910–12). Pored ovih listova, Čaušević je objavljivao tekstove i u drugim listovima, kao što su: ''Mekteb'', ''[[Behar (časopis)|Behar]]'', ''Misbah'', ''Pravda'', ''Hurrijjet'', ''Rad'' i ''Merhamet'', ''. Tokom života napisao je 59 novinskih tekstova, a služio se pseudonimima i šiframa kao što su: Dedin prijatelj, Mehmed Džemaluddin, Džemaludin, M. Dž.<ref>{{cite web |title=Čaušević, Mehmed Džemaludin |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3945 |website=Hrvatski biografski leksikon |accessdate=2019-11-28 |archive-date=12. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200712112737/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3945 |url-status=dead }}</ref> === Prijevod Kurana === [[Datoteka:Prijevod Kur'ana Čauševića i Muhameda Pandže.jpg|thumb|230px|lijevo|Čauševićev i [[Muhamed Pandža|Pandžin]] prijevod [[Kuran]]a]] Nakon što se povukao s dužnosti reis-ul-uleme [[1930.]] godine, u mirovni Čaušević s [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Muhamed Pandža|Muhamedom Pandžom]] započinje raditi na prvom prijevodu ''[[Kuran]]a'' na [[hrvatski jezik]],<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3945 (vanjska poveznica)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200712112737/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3945 |date=12. srpnja 2020. }}:{{citat2|God. 1937. objelodanio je u Sarajevu u suradnji s Muhamedom Pandžom prvi cjelokupni prijevod Kurana na hrvatskom jeziku poprativši ga opširnim uvodom, tumačem i bilješkama.}}, [[Zdravko Sančević]] (1993.), »Čaušević, Mehmed Džemaludin«. U tiskopisu: ''[[Hrvatski biografski leksikon]]'', 3. svezak: Č – Đ, (glavni urednik [[Trpimir Macan]]), [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografski zavod ''Miroslav Krleža'']], Zagreb, 1993.; pristupljeno 23. siječnja 2015.</ref><ref>[[Zlatko Hasanbegović]], ''Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja'', Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007., [[fusnota]] 392, str 205.:{{citat2|'''Muhamed Pandža''' (1897.-1962.) (...) Godine 1937. zajedno s Džemaludinom Čauševićem objavio je prijevod ''Kurana'' na hrvatski jezik.}}</ref> čiji prijevod [[1937.]] godine objelodanjuje u Sarajevu sa sadržanim ''Uvodom, Tumačenjem i Bilješkama''. Međutim, prijevod Kurana konzervativna islamska ulema nije dočekala s oduševljenjem. Naime, središnju ulogu u kritičkim napadima na prijevod Čauševića i Pandže imao je Muhamed ef. Pašić. Novine ''El-Hidaje'' su 1937. i početkom 1938. godine objavile tekstove u kojima se ogleda srž Pašićeve kritike. U tekstovima, Pašić upozorava čitaoce da Čauševićev prijevod nije baziran na tradicionalnim izvorima, te optužuje prevoditelje za kidanje islamskog jedinstva. On tvrdi da je prijevod Kurana obojen derviškim simbolizmom, za šta Čaušević i Pandža u svoju obranu navode da je nužno kuranski tekst u različitim vremenima različito razumijevati. Polemika koja se izrodila između uleme i prevoditelja Kurana se okončala bez značajnih rezultata u oblasti prevođenja Kurana na hrvatski jezik. Ipak, ona je ostala kao svjedok žestokih otpora prevođenju Kurana s [[Arapski jezik|arapskog jezika]] na bilo koji drugi jezik.<ref>{{cite web |title=Prijevodi Kurana |url=https://el-asr.com/tekstovi/prvi-prijevodi-kurana-na-bosanski-jezik |website=el-asr.com |accessdate=2019-10-23}}</ref> == Smrt == [[Datoteka:Dženaza Mehmeda Džemaluddina Čauševića (2).jpg|thumb|230px|Dženaza i ukop Čauševića u okviru [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begove džamije]] u Sarajevu]] [[Datoteka:Dženaza Mehmeda Džemaluddina Čauševića.jpg|thumb|desno|230px|Dženaza i ukop Čauševića u okviru [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begove džamije]] u Sarajevu]] Nekoliko mjeseci nakon objavljivanja prijevoda ''Kurana'' na hrvatski jezik, Mehmed Džemaluddin Čaušević umro je Državnoj bolnici u Sarajevu 28. ožujka 1938. po derviškom običaju izgovarajući vlastito Božije ime [[Alah]] na posljednjim izdisajima.<ref><span class="plainlinks">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3945 (vanjska poveznica)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200712112737/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3945 |date=12. srpnja 2020. }}</span> [[Zdravko Sančević]] (1993.), »Čaušević, Mehmed Džemaludin«. U tiskopisu: ''[[Hrvatski biografski leksikon]]'', 3. svezak: Č – Đ, (glavni urednik [[Trpimir Macan]]), [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografski zavod ''Miroslav Krleža'']], Zagreb, 1993.; pristupljeno 26. rujna 2014.</ref><ref>{{cite web |url=https://krupljani.ba/bk-info/obiljezeno-80-godina-od-smrti-reisa-dzemaludina-causevica.html |title=Obilježeno 80 godina od smrti reisa Džemaludina Čauševića |publisher=krupljani.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07 |archive-date=22. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210122124829/https://krupljani.ba/bk-info/obiljezeno-80-godina-od-smrti-reisa-dzemaludina-causevica.html |url-status=dead }}</ref> Iako već godinama nije bio reis, bosanskim naseljima je odjekivala rečenica „''Preselio je reis Čaušević''“.<ref name="#1"/> Dženaza ovom velikom alimu, reformatoru i borcu bila je do tada nezapamćena po brojnosti onih koji su željeli da mu tim posljednjim zemaljskim činom odaju priznanje. Dženazu je klanjao hfz. Esad ef. Sabrihafizović, [[imam]] [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begove džamije]]. Ukopan je u haremu Gazi Husrev-begove džamije u [[Sarajevo|sarajevske]] na desnoj strani od minareta, između mezara Mehmed-bega Mutevelića i Mustaj-bega Fadilpašića.<ref name="EP">[[Dominik Mandić]], ''Etnička povijest Bosne i Hercegovine'', Bosna i Hercegovina : povjesno kritička istraživanja : 3. dio, 2. izd., (Sabrana djela dr. o. Mominika [i. e.] o. Dominika Mandića : 5. sv.), [[Ziral]] – Zajednica izdanja »Ranjeni labud«, Toronto-Zürich-Roma-Chicago, 1982., str. 495. {{NSK-zapis|id=000063168}}</ref><ref>[http://www.dzematamsterdam.nl/index.php/historijat1/22-historija/144-reis-ul-ulema-mehmed-demaludin-auevi ''Reis-ul-ulema Mehmed Džemaludin Čaušević, dzematamsterdam.nl''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123095742/http://www.dzematamsterdam.nl/index.php/historijat1/22-historija/144-reis-ul-ulema-mehmed-demaludin-auevi |date=23. siječnja 2015. }}; pristupljeno: 23. 1. 2015.</ref><ref>[http://www.reis-m-dz-causevic.org/historija/22-prof-dr-enes-kari%C4%87-mehmed-d%C5%BEemaludin-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87-1870-1938-hutbe-i-vazovi-na-bosanskom-jeziku.html ''Prof. dr. Enes Karić: Mehmed Džemaluddin Čaušević (1870-1938); Hutbe i vazovi na bosanskom jeziku, reis-m-dz-causevic.org''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123100020/http://www.reis-m-dz-causevic.org/historija/22-prof-dr-enes-kari%C4%87-mehmed-d%C5%BEemaludin-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87-1870-1938-hutbe-i-vazovi-na-bosanskom-jeziku.html |date=23. siječnja 2015. }}; pristupljeno: 23. 1. 2015.</ref><ref>[http://www.krajina.ba/3257/mehmed-dzemaludin-ef-causevic/ ''Mehmed Džemaludin ef.Čaušević, krajina.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123122330/http://www.krajina.ba/3257/mehmed-dzemaludin-ef-causevic/ |date=23. siječnja 2015. }}; pristupljeno: 23. 1. 2015.</ref><ref>[http://www.boskrupa.ba/specijal/229-aktuelne-poruke-prosvjetitelja-i-reformatora-reisa-d%C5%BEemaludina-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87a.html ''Aktuelne poruke prosvjetitelja i reformatora reisa Džemaludin Čauševića, boskrupa.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123100139/http://www.boskrupa.ba/specijal/229-aktuelne-poruke-prosvjetitelja-i-reformatora-reisa-d%C5%BEemaludina-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87a.html |date=23. siječnja 2015. }}; pristupljeno: 23. 1. 2015.</ref><ref>[http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/prof-dr-enes-karic-mehmed-dzemaludin-causevic-18701938-svijet-se-krece-naprijed-pa-ako-se-i-mi--ne-budemo-ravnali-prema-duhu-vremena-bicemo-pregazeni- ''Prof. dr. Enes Karić: Mehmed Džemaludin Čaušević (1870-1938); Hutbe i vazovi na bosanskom jeziku, oslobodjenje.ba'']; pristupljeno: 23. 1. 2015.</ref> Ostao je upamćen kao komunikativan, susretljiv i uglađen, ali istovremeno energičan i hrabar čovjek. Za svoje stavove se borio argumentima, riječju i autoritetom. Ni po dužnosti ni po opredjeljenju nije pripadao krugu [[Bošnjaci|bošnjačke]] političke elite tog vremena, niti je bio član ijedne bošnjačke političke opcije. === Spomen === [[Datoteka:Hrob Džemaluddina Čauševiće.jpg|thumb|Mezar Mehmeda Džemaluddina Čauševića u Sarajevu]] [[Datoteka:Spomen ploča Džemaludin ef. Čauševića u Arapuši.jpg|thumb|Spomen ploča Mehmedu Džemaludinu ef. Čauševiću u Arapuši]] Bilo je mnogo onih koji su podržavali Čauševića. [[Mostar]]ski list ''Biser'', izdanje od 1. prosinca 1913. godine, donosi na svojoj naslovnoj stranici, jednu pjesmu pohvalnicu pod naslovom ''Našem novom Reisu''. {| | valign=top width=50% align=left | '''Našem novom Reisu''' ::''Čeko te je narod ko ozebo sunca,'' ::''Da mu vidaš boli i stoljetne rane,'' ::''Misleć da će s tobom danak da mu grane'' ::''Sa života našeg najvišeg vrhunca.'' ::''I ti si nam došo, dragom Bogu hvala,'' ::''Sudbinom Islama da upravljaš sada;'' ::''Ja vjerujem da će reiska ti vlada'' ::''Biti pravi izraz naših ideala.'' ::''Ti tek napred hrli, a narod te cio'' ::''Uvjeren u jakost tvog velikog duha -'' ::''Na tvom putu prati, naš Džemale mio!'' ::''Reistvom je tvojim pobjedila pravda –'' ::''Nek pred tvojim umom u prašinu pada'' ::''Klika što se hrani korom tuđeg kruha!'' | valign=top width=50% align=left| |} Riječi ''klika što se hrani korom tuđeg kruha'' odnose se na muslimanske intelektualce koji su se sasvim priklonili [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i koji nisu vodili računa o Bošnjacima i njihovim interesima. Čaušević je mnogo puta polemizirao s ovim intelektualcima, otuđenim od svoga naroda. Danas su imenom Mehmeda Džemaluddina Čauševića nazvane ulice u mnogim bosanskohercegovačkim gradovima i mjestima. U [[Cazin]]u je njegovim imenom nazvana [[Medresa Reis Džemaluddin ef. Čaušević|medresa]], a u Sarajevu osnovna škola. [[Ivan Meštrović]] mu je napravi spomen-poprsje, koja se danas čuva u Bošnjačkom institutu u Sarajevu. U Čauševićevom rodnom mjestu Arapuša 2011. je osnovana Udruga "Reis Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević" koja čuva od zaborava lik i djelo ovog reis-ul-uleme. Godinu dana kasnije (2012.), ista udruga je započela izgradnju "Spomen-kuće Reis Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević", koju je u konačnici 2018. godine i otvorila za javnost, a sve u cilju da se na što prikladniji način predstavi život i djelo reis-ul-uleme Mehmeda Džemaluddina Čauševića od njegovog rođenja pa do kraja života.<ref>{{cite web |title=Spomen-kuća u Arapuši |url=https://reis-m-dz-causevic.org/aktivnosti/spomen-ku%C4%87a-u-arapu%C5%A1i |website=reis-m-dz-causevic.org |accessdate=2019-10-23 |url-status=dead }}</ref> Svakog kolovoza od 2011. godine u Arapuši se održavaju ''"Susreti hadžija"'', a 2018. godine održavaju se i ''"Dani reisa Čauševića"''. Cilj ovih manifestacija koje se održavaju ispred spomen-kuće Čauševića je iskazivanje poštovanja za sve što je ovaj čovjek uradio za bošnjački narod, te prenošenje mlađoj generaciji znanja o vrijednostima i djelima jednog od najvećih islamskih reformatora 20. stoljeća u Bosni i Hercegovini. Nadnevak obilježavanja ovih manifestacija [[Bosanska Krupa]] uvrstila je u registar, kao jedan od bitnijih datuma i sjećanja na lik i djelo Mehmeda Džemaluddina Čauševića.<ref>{{cite web |title=Spomen-kuća u Arapuši |url=https://reis-m-dz-causevic.org/video/u-bosanskoj-krupi-i-arapu%C5%A1i-4-i-5-augusta-1-dani-reisa-%C4%8Dau%C5%A1evi%C4%87a-i-7-susreti-had%C5%BEija-2 |website=reis-m-dz-causevic.org |accessdate=2019-10-23 |url-status=dead }}</ref> == Obitelj == Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević se 29. siječnja 1916. godine vjenčao s Hatidžom Pandža, sestrom hfz. Muhameda Pandže. Vjenčao se pred kotarskim šerijatskim sudom u Sarajevu. Iz tog braka je imao sedmero djece, i to: Šefiku (1916.), Muhamed-Halida (1919.), Ali Kemala (1921.), Halidu (1924.), Nedžiju (1925.) i Ašidu (1928.). Sedmo dijete mu je rođeno u siječnju 1930., ali umrlo je iste godine u svibnju. Supruga Hatidža, koja je rođena 1898. godine umrla je 1974. godine u Sarajevu. == Priznanja == {{Refbegin|2}} * ''Carski dekret cara i kralja [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]]'' (1914) * ''Medždija od sultana [[Mehmed V.|Mehmeda V.]]'' (1915) * ''Orden Svetog Save u ime kralja [[Petar I. Karađorđević|Petra I. Karađorđevića]]'' * ''Priznanje "[[Narodna uzdanica]]"'' (1938) * ''Diploma "Gajreta" pod pokroviteljstvom kralja [[Petar II. Karađorđević|Petra II. Karađorđevića]]'' (1938) {{Refend}} == Djela == {{Refbegin|2}} === Autor === * ''Kratak tarih islama za treći razred [[Mekteb ibtidaija|mektebi ibtidaija]] u Bosni i Hercegovini'' (Sarajevo, 1909) * ''Dedini menakibi'' (Mostar, 1914) * ''Tedžvid za drugi i treći razred mektebi ibtidaija'' (Sarajevo, 1916) * ''Drugi ilmihal za drugi razred mektebi ibtidaija'' (Sarajevo, 1922) * ''Prvi ilmihal za prvi razred mektebi ibtidaija'' (Sarajevo, 1928) * ''Vjera'' (Sarajevo, 1928) * ''Vazovi i nasihati'' (Sarajevo, ?) * ''Kratki tarih islam za treći razred mektebi ibtidaija'' (Sarajevo, ?) * ''Islamski velikani: knjiga za muslimansku mladež'' * ''Džemaludin Čaušević: (1870-1938)'' (Zagreb, 1995) * ''Islamska misao'' (Sarajevo, 1998) * ''Islamska misao H. Mehmeda Džemaludina Čauševića: izbor radova'' (Sarajevo, 1998) === Prijevodi === * ''Mevlud'' (Sarajevo, 1909) * ''Risāle-i Bergivi'' * ''[[Kuran|Kuran Časni]]: prijevod i tumač'' (Sarajevo, 1937) === Urednik === * ''Mekteb-salnama za muslimansku godinu 1325. (1907.)'' (Sarajevo, 1907) * ''Mekteb-salnama za muslimansku godinu 1326 (1908)'' (Sarajevo, 1908) === O Čauševiću === * ''Predstavka prosvjetnog i potpornog društva "Spasa" presvijetlom gospodinu Džem. ef. Čaušević, reis-ul-ulemi, prigodom posjete u Banjoj Luci, 1919.'' (Banja Luka, 1919.) – Šaćir Dedić * ''Istaknuti [[Bošnjaci]]'' (Zagreb, 1994) – [[Mahmud Traljić]] * ''Reis Džemaludin Čaušević prosvjetitelj i reformator'' (Sarajevo, 2002) – [[Enes Karić]], Mujo Demirović * ''Mehmed Džemaludin Čaušević'' (Sarajevo, 2008) – [[Enes Karić]] * ''Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević: 1870. – 1938.'' (Bosanska Krupa, 2018) – Fikret Midžić * ''Reis Džemaludin ef. Čaušević: (1870 - 2020)'' (Bihać, 2021) – zbornik radova {{Refend}} == Povezani članci == * [[Reis-ul-ulema]] * [[Arabica]] * [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] * Reis-ul-ulema [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Džemaludin Čaušević |commonscathr = Mehmed Džemaluddin Čaušević |wikizvor = |wikicitat = Mehmed Džemaluddin Čaušević }} === Mrežna mjesta === * [https://akos.ba/reis-dzemaludin-causevic-1870-1938-reformator-svoga-vremena/ Reis Džemaluddin Čaušević (1870-1938) – reformator svoga vremena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191023221921/https://akos.ba/reis-dzemaludin-causevic-1870-1938-reformator-svoga-vremena/ |date=23. listopada 2019. }} {{niz| prethodi= [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Mehmed Teufik Okić|Mehmed Teufik ef. Okić]]<br> ([[naibu-reis]])| sredina= [[reis-ul-ulema|Reis-ul-ulema]]<br>[[1914.]] — [[1930.]] | slijedi= [[Ibrahim Maglajlić |hfz. Ibrahim ef. Maglajlić]]<br> ([[reis-ul-ulema]]) }} {{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} {{GLAVNIRASPORED:Čaušević, Mehmed Džemaluddin}} [[Kategorija:Reis-ul-ulema]] [[Kategorija:Bošnjački mesnevihani]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] [[Kategorija:Prosvjetitelji]] [[Kategorija:Bošnjački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački jezikoslovci]] polq9j1ca5kzh01es1ghi1orza51vbv 0 485319 7616147 7609713 2026-10-10T17:13:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616147 wikitext text/x-wiki {{Jubilarni članak|137.000}} {{Bitka |naziv= Austro-ugarsko zaposjedanje BiH |sukob= Velika istočna kriza |slika= [[Datoteka:Gefecht dalmatinischer landesschuetzen bei livno am 15. august 1878.jpg|315px]] |opis slike= [[Kraljevina Dalmacija|Dalmatinski]] [[Austro-ugarska vojska#Carsko i kraljevsko domobranstvo|domobrani]] u [[Bitka kod Livna|bitci kod Livna]] |vrijeme=[[29. srpnja]] [[1878.]] – [[20. listopada]] [[1878.]] |mjesto=[[Bosna i Hercegovina]] |povod=[[Berlinski kongres]] |teritorij=[[Austro-Ugarska]] zaposjela čitavu [[BiH]] i [[Sandžak]] |ishod=[[Austro-Ugarska]] pobjeda |strana1=[[File:Austrian Imperial Standard - Infantry pattern mix early 19th century.svg|border|21px]] [[Austro-Ugarska]] |strana2=[[File:Ottoman Flag.svg|border|25px]] [[Osmansko Carstvo]]<br>[[Datoteka:Flag of Independent Bosnia (1878).svg|border|25px]] [[Bosanski pašaluk]] |zapovjednik1 = [[File:Austrian Imperial Standard - Infantry pattern mix early 19th century.svg|border|21px]] [[Josip Filipović]]<br>[[File:Austrian Imperial Standard - Infantry pattern mix early 19th century.svg|border|21px]] [[Stjepan Jovanović]]<br>[[File:Austrian Imperial Standard - Infantry pattern mix early 19th century.svg|border|21px]] [[Gabrijel Rodić]]<br>[[File:Austrian Imperial Standard - Infantry pattern mix early 19th century.svg|border|21px]] [[László Szapáry]]<br>[[File:Austrian Imperial Standard - Infantry pattern mix early 19th century.svg|border|21px]] [[Ivan Musić]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of Independent Bosnia (1878).svg|border|25px]] [[Muhamed Hadžijamaković]]†<br>[[Datoteka:Flag of Independent Bosnia (1878).svg|border|25px]] [[Mehmed Šemsekadić]]<br>[[Datoteka:Flag of Independent Bosnia (1878).svg|border|25px]] [[Hadži Lojo]]<br>[[Datoteka:Flag of Independent Bosnia (1878).svg|border|25px]] [[Salih Saukčija Tučić]] |postrojbe1 = [[File:Austrian Imperial Standard - Infantry pattern mix early 19th century.svg|border|21px]] [[Austrougarska vojska]] |postrojbe2 =[[File:Ottoman flag.svg|border|25px]] [[Osmansko Carstvo|Osmanski bataljoni]]<br>[[Datoteka:Flag of Independent Bosnia (1878).svg|border|25px]] [[Bosanski pašaluk|bosanski]] [[muslimani]]<br>[[Datoteka:Flag of Independent Bosnia (1878).svg|border|25px]] [[pravoslavlje|pravoslavni ustanici]] |gubitci1 = -1205 ubijenih<br>-2099 [[smrt|umrlih]] od [[bolest]]i<br>-3966 ranjenih<br>-177 nestalih<br>'''Ukupno: 7447'''<ref>Micheal Clodfelter, "Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia", p. 196</ref> |gubitci2 =nepoznato |jačina1=-198.930 [[vojnik]]a<ref>Micheal Clodfelter, "Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia", p. 196</ref><br>-5 zborova<br>-112 [[top]]ova|jačina2=-92.800 [[vojnik]]a<br/>-77 [[top]]ova}} '''Austro-ugarsko zaposjedanje Bosne i Hercegovine''', dotad osmanskog [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]], bilo je rezultat dogovora na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. godine. Velike [[Europa|europske]] sile su dale mandat [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] da uđe s [[Vojska|vojskom]] u Bosnu i Hercegovinu, pod izgovorom da tamo uspostavi [[mir]] i red. Austro-ugarska 2. vojska na čelu s generalom [[Josip Filipović|Josipom Filipovićem]], sastavljena uglavnom od [[Hrvati|Hrvata]], [[Slovenci|Slovenaca]], [[Srbi|Srba]] te drugih [[Slaveni|slavenskih]] naroda Monarhije, potkraj [[Srpanj|srpnja]] iste godine prešla je [[Granica|granicu]] i ušla u BiH. Iako su u [[Beč|Beču]] očekivali da će operacija proći bez većih borbi, [[Okupacija|okupaciji]] se žestoko oduprlo [[Bošnjaci|muslimansko]] i [[Pravoslavlje|pravoslavno]] pučanstvo, koje se odupiralo 3 [[Mjesec (razdoblje)|mjeseca]] te je [[Austrougarska vojska|Austrougarskoj vojsci]] nanijelo nekoliko poraza. Nakon 3 mjeseca borbe [[Austro-Ugarska]] uspostavila je vojnu okupaciju na čitavom prostoru [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]], uključujući i [[Sandžak]]. [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austrougarska vlast u BiH]] trajala je do [[1918.]] godine. == Pozadina == [[File:Bosnia-Herzegovina and Sanjak of Novibazar.JPG|thumb|225px|left|Bosanski pašaluk i Novopazarski sandžak]] Nemogućnost osmanske vlasti da održi red i mir te vjersku snošljivost u Osmanskom Carstvu, pogotovo u Bosni i Hercegovini, dovela je do rasplamsavanja [[Hercegovački ustanak (1875. – 1878.)|ustanaka u BiH]] u razdoblju od 1875. do 1878. Slična je situacija bila i u ostalim balkanskim predjelima Osmanskog Carstva. Stoga je po završetku [[Rusko-turski rat 1877. – 1878.|rusko-turskoga rata]], u lipnju [[1878.]] održan [[Berlinski kongres]] na kojem je raspravljano o tzv. Istočnom pitanju. Austro-Ugarska je pokazivala zauzimanje za zaposjedanje BiH zbog zemljopisnog položaja i zaštite Dalmacije, pogotovo Boke kotorske,{{sfn|Oršolić|2000|p=287}} kao i slabljenja utjecaja Srbije na južne Slavene te sprječavanja ruskog prodora na europski jugoistok. No, poneki - pogotovo ugarski - političari smatrali su da je problematično pod vlast Monarhije dovesti još milijun južnih Slavena.<ref>Sugar, Industrialization of Bosnia, str. 20.</ref> No, Monarhija je ipak smatrala da je bolje zaposjesti BiH te je člankom 25. Berlinskog sporazuma Austro-Ugarska dobila posebna prava u Bosanskom pašaluku i [[Sandžak|Novopazarskom sandžaku]]. Donesena je odluka da će Bosnu i Hercegovinu, koja će formalno ostati pod [[Osmanlijsko Carstvo|turskim vrhovništvom]],<ref>Zovko, 2007., str. 17.</ref> zauzeti [[Austro-Ugarska]] i dovesti pod svoju jurisdikciju. Austro-Ugarska je dobila i pravo postavljanja vojnih posada u Sandžaku te održavanja i posjedovanja vojnih i opskrbnih puteva u cijelom Sandžaku.<ref>Albertini (2005: 22–23).</ref> Monarhija je iskoristila svoj mandat, preuzimajući upravu nad BiH te održavajući vojne posade u Sandžaku zajedno s osmanskim postrojbama. Berlinskom kongresu prethodio je [[Budimpeštanska konvencija 1877.|tajni sporazum]] iz 1877., kojim je carska Rusija dala odriješene ruke Austro-Ugarskoj za zaposjedanje BiH. Ugovor je sklopljen uoči pripremanog ruskog rata protiv Turske, gdje je Austro-Ugarska imala ostati neutralna i opstruirati svaku moguću inozemnu intervenciju protiv Rusije, da se ne bi ponovio scenarij iz [[Krimski rat|Krimskog rata]].<ref>{{Citiranje weba |title=Budimpeštanska konvencija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/9976 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=1. srpnja 2016.}}</ref><ref>[http://proleksis.lzmk.hr/13873/ Budimpeštanska konvencija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161011083351/http://proleksis.lzmk.hr/13873/ |date=11. listopada 2016. }} Proleksis enciklopedija LZMK. Ažurirano: 17. veljače 2015. Pristupljeno 1. srpnja 2016.</ref><ref>Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 165</ref> Austro-ugarski ministar vanjskih poslova, Gyula Andrássy, smatrao je vojnu kampanju sasvim jednostavnom, govorio je o "šetnji s limenom glazbom." == Suprotstavljene snage == === Austro-ugarska === [[Datoteka:Joseph Philippovich von Philippsberg.jpg|mini|150px|desno|[[Josip Filipović]]]] Do kraja lipnja [[austro-ugarska vojska]] je provela masovnu mobilizaciju pojedinih zborova, tako da je imala 82.113 vojnika, 13.313 konja i 112 topa u VI, VII, XX, [[XIII. hrvatsko-slavonski korpus|XIII.]] i XVIII zboru. Glavni zapovjednik operacije bio je [[Josip Filipović]]. [[XIII. hrvatsko-slavonski korpus]] bio je pod zapovjedništvom [[Stjepan Jovanović|Stjepana Jovanovića]], dok je zapovjednik snaga u Dalmaciji bio [[Gabrijel Rodić]].{{sfn|Oršolić|2000|p=288}} Brodovima je u Dalmaciju Austro-Ugarska prevezla 72.000 vojnika, 8000 konja i 9000 tona ratnog materijala.{{sfn|Oršolić|2000|p=299}} [[Austro-ugarska ratna mornarica]] bila je raspoređena u Dubrovniku, Pločama, Metkoviću, Makarskoj i Kotoru.{{sfn|Oršolić|2000|p=299}} Brodovima je vršen prijevoz ranjenika i materijala i po [[Neretva|Neretvi]].{{sfn|Oršolić|2000|p=299}} U okupaciji BiH [[Carsko i kraljevsko domobranstvo|c. i kr. domobranske]] postrojbe iz [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] sudjelovale su s [[79. domobranska streljačka bojna Zadar|dvije]] [[bojna|bojne]], a [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|kr. hrvatsko-ugarske domobranstvo]] iz [[Hrvatska i Slavonija|Hrvatske i Slavonije]] sa šest.<ref name="ve">"Vojna enciklopedija", drugo izdanje, II svezak, ''Vojnoizdavački zavod'', Beograd, 1973.</ref> [[20. kolovoza]] [[1878.]] U Dalmaciji je provedena potpuna mobilizacija, te je u zaposjedanje BiH, pokrenuto 9400 ljudi u okviru posadne vojske, a u sklopu XVIII. divizijuna 17.080 ljudi iz Dalmacije.{{sfn|Oršolić|2000|p=306}} Tom su prilikom gotovi svi sposobni bili pozvani u vojsku. === Osmanske i druge parapostrojbe === [[Osmansko Carstvo|Osmanske]] posade u BiH sastojale su se od oko 40.000 vojnika i 77 topova, te je broj vojnika zajedno sa slabo organiziranim muslimanskim i [[pravoslavni]]m parapostrojbama, koje je vodio [[Sarajevo|sarajevski]] agitator [[Hadži Lojo]],<ref name="or"/> narastao na 93.000 vojnika.{{sfn|Oršolić|2000|p=289}} Od toga su u [[Hercegovina|Hercegovini]] bile raspoređene tri bojne stalne osmanske vojske (jedna bojna brojila je oko 500-700 ljudi), tri i pol bojne pričuve (jedna bojna pričuvnog sastava brojila je oko 1000-1100 ljudi) i sedam i pol bojni ''mustahfiza'' (jedna [[bojna]] ''mustahfiza'', tj. domobrana, brojila je oko 1200-1600 ljudi).{{sfn|Oršolić|2000|p=301}} Vrhovni zapovjednik turskih četa u Sarajevu bio je Ismet paša. Turske postrojbe, prema Berlinskom sporazumu, nisu se trebali opirati austro-ugarskom zaposjedanju. No, sarajevski agitator Salih Vilajetović, poznat i kao [[Hadži Lojo]], digao je muslimane na ustanak te su zauzeli lokalne vojarne i razdijelili oružje. Ustanicima su se pridružili i osmanski vojnici. Otpor muslimanskog stanovništva mogao se i očekivati, jer bi austro-ugarskom okupacijom oni izgubili privilegirani položaj koji su dotad imali temeljem svoje vjerske pripadnosti.<ref>Zovko, 2007., str. 13.</ref> == Tijek kampanje == [[File:Gefecht bei Jaice 1878.jpg|thumb| [[bitka kod Jajca 1878.|Bitka]] kod [[Jajce|Jajca]], [[7. kolovoza]] 1878. godine.]] [[File:Storming of the castle of Sarajevo 1878.JPG|thumb|[[Austro-ugarska vojska]] u napadu na [[Sarajevo]], [[19. kolovoza]]]] [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarske postrojbe]] okupljale su se uz Savu i u Dalmatinskoj zagori, uz granicu s BiH. Zagrebački [[XIII. hrvatsko-slavonski korpus|XIII. zbor]] bio je raspoređen u Posavini i činio je glavninu snaga. Osječka 7. divizija prešla je Savu kod [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnice]] i [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]]. 20. divizija prešla je [[Sava|Savu]] kod [[Slavonski Šamac|Šamca]] i [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] [[28. srpnja]], a 18. divizija [[1. kolovoza]]. Glavne austrijske snage, tzv. "okupacijske snage" od 9400 vojnika, u sklopu kojih je bio i XIII zbor pod zapovjedništvom [[Josip Filipović|baruna Josipa Filipovića]], nakon prijelaza Save su brzo prodrle kroz sjevernu Bosnu, osvojivši [[Banja Luka|Banju Luku]], te napredujući uz Vrbas, i [[Maglaj]] i [[Jajce]]. Kod Maglaja postrojba husara je upala u zasjedu 3. kolovoza, zbog čega je Filipović uveo prijeki sud za lokalno stanovništvo. 7. kolovoza kod Jajca odigrala se bitka u kojoj je izbačeno iz stroja oko 600 austrougarskih vojnika. Od prijelaza granice kod [[Vrgorac|Vrgorca]] [[31. srpnja]] postrojbe pod zapovjedništvom [[podmaršal]]a [[Stjepan Jovanović|Stjepana Jovanovića]] objedinjene u 18. divizije su počele su nadirati iz [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]].{{sfn|Oršolić|2000}} Ljubuški i Posušje osvojeni su bez većeg otpora. Mostar je osvojen 5. kolovoza,<ref>Lackey (1995), 78–79</ref><ref>Zeinar (2006), 402–3</ref> a [[Stolac (BiH)|Stolac]] 11. kolovoza; no, nova austro-ugarska posada u Stocu ubrzo je ospjednuta od strane osmanskih snaga te je [[opsada]] morala biti razbijena žestokim sukobom. Veće bitke zbog žestokog otpora muslimanskog i pravoslavnog stanovništva odigrale su se i kod [[Čitluk]]a i [[Klobuk (Trebinje, BiH)|Klobuka]].{{sfn|Oršolić|2000|p=293}} Kod Ravnica u Hercegovini poginulo je 70 ugarskih vojnika i časnika te su zbog tolikih gubitaka ubrzo mobilizirani i 3., 4. i 5. zbor.{{sfn|Klaić|1885|p=454–5}} XIII zagrebački zbor je u dvije kolone nastupao preko Zenice i Viteza prema Sarajevu.{{sfn|Pavičić|1943|p=232}} Nakon [[bitka kod Viteza 1878.|bitke]] kod [[Vitez (BiH)|Vitez]]a [[16. kolovoza]] u srednjoj Bosni u kojoj su presudno porazile vojsku [[muslimani (narod)|bosanskih Muslimana]], Filipovićeve postrojbe [[19. kolovoza]] su zauzele [[Sarajevo]] u kojemu je pružen žestok otpor domaćeg muslimanskog stanovništva. U gradu je bilo i uličnih borbi. Pobunjenici su se zabarikadirali u kuće i pucali s krovova. Prema Filipovićevim tvrdnjama, u tim radnjama sudjelovale su i žene. Austrougarska strana imala je 57 mrtvih i 314 ranjenih od 13.000 vojnika u bitci za Sarajevo. Gubitci pobunjenika procijenjeni su na tristotinjak, što nije uključivalo civile. Nakon zaposjedanja Sarajeva, uslijedila su i smaknuća pojedinih pobunjenika. Neki su se povukli u šume i planine u okolici i otamo pružali otpor još nekoliko tjedana. [[Hadži Lojo]] predao se 37. c. i kr. ugarskoj pješačkoj pukovniji 3. listopada pokraj [[Rakitnica|Rakitnice]]. Prvotno je osuđen na smrt, no kasnije je kazna preinačena u petogodišnji zatvor.<ref>Plaschka (2000), 97.</ref> [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo]] stavljeno je "na ratnu nogu" - u stanje pripravnosti [[20. kolovoza]].<ref name="bra">[http://dnc.nsk.hr/DataServices/ImageView.aspx?id=a3723652-cefe-4588-9d34-88ddb7d495d0 Branislav, list za politiku i narodno gospodarstvo, Osijek, 21. kolovoza 1878.]</ref> [[83. domobranska pješačka brigada|43. pj. domobranska brigada]] s ukupno 6.144 ljudi pod zapovjednikom [[Emil Musulin|Milanom pl. Musulinom]] poslana je u [[Donji Lapac]], na granicu prema BiH i u tvrđave, kako bi bili podrška redovnoj vojsci u napadnim operacijama.<ref name="bra"/> [[Emil Musulin|Musulinu]] su se [[22. rujna]] [[1878.]] predstavila desetorica [[beg]]ova iz [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]], koji su mu se predali izjavom vjernosti:<ref name="beg">[http://dnc.nsk.hr/newspapers/Search.aspx?text=musulin# Branislav, list za politiku i narodno gospodarstvo, Osijek, 25. rujna 1878.]</ref> {{citat|Mi građani Kulen Vakufa, Ostrovca, Orasca i Havale, predajemo se Nj. Veličanstvu, preporučamo se Nj. milosti, i netom nj. vojska zaposjedne naša mjesta, predat ćemo ključeve i pokoriti se austro-ugarskim zakonima.<ref name="beg"/>|Branislav, 25. rujna 1878.}} Kad je Austro-Ugarska zaposjedala BiH, dio muslimana bio je za to da ako ne može ostati Turska, neka dođe za vlast druga velesila. U narodu je bila i protivna struja koja je htjela i radila da stvari ostanu po starom i braniti domovinu od svakog napadača, koji bi pošao na Bosnu. Uz ovu struju pristali su mnogi muslimani. Austrijska carska vojska je napredovala u zaposjedanju BiH i naselja u Bosni redom su padala.<ref name="gračanički">[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/Pages-from-gg31-8.pdf Gračanički glasnik 31/16] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161020144044/http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/Pages-from-gg31-8.pdf |date=20. listopada 2016. }} Građa • Atif Hadžikadić: ''Borba protiv okupacije Bosne i Hercegovine: bojevi oko Tuzle, str. 75-77</ref><ref name="bošnjačko oko">[https://www.bosnjackooko.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1888:historijski-retrovizor&catid=47:the-community&Itemid=77 Bošnjačko oko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171014034542/https://www.bosnjackooko.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1888:historijski-retrovizor&catid=47:the-community&Itemid=77 |date=14. listopada 2017. }} Borba protiv okupacije Bosne i Hercegovine: bojevi oko Tuzle 1878.g. Dr Atif Hadžikadić, “Novi Behar” (br. 5, 1. VII. 1927., str. 8-9). Historijski retrovizor, 20. ožujka 2015. (pristupljeno 13. listopada 2017.)</ref> No, pojedini džepovi otpora su bili izuzetno ustrajni. Među zadnjima su ostali Tuzla i Zvornik. Tuzla je pala nakon duge borbe. Velika se bitka odvila [[bitka kod Tuzle 1878.|kod Tuzle]]. Zvornik se bez oružja i bez otpora predao pet dana poslije zauzimanja Tuzle.<ref name="gračanički"/><ref name="bošnjačko oko"/> Nakon intervencija III i IV zbora i žestokih okršaja na planini [[Majevica|Majevici]], [[Tuzla]] je zauzeta 22. rujna.{{sfn|Pavičić|1943|p=232}} [[Livno]] je zauzeto tek [[28. rujna]], i to pomoću [[23. domobranska pješačka pukovnija|postrojbi]] iz Dalmacije, dok je glavnu operaciju izvela osječka 7. pješačka divizija.{{sfn|Pavičić|1943|p=237}} Najteže borbe bile su oko Kluga, [[Šuica (Tomislavgrad, BiH)|Šuice]] i Han Prologa.{{sfn|Pavičić|1943|p=237}} [[Muslimani (narod)|Muslimanski]] borci raspolagali su s 3000 vojnika i 14 topova, koje su opsluživali preostali [[Osmansko Carstvo|osmanski]] vojnici.{{sfn|Pavičić|1943|p=237}} [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarske postrojbe]] okružile su Livno i opsjele ga [[26. rujna]], a nakon dva dana teških borbi grad je zauzet.{{sfn|Pavičić|1943|p=237}}Utvrda [[Velika Kladuša]] predala se 20. listopada.{{sfn|Klaić|1885|p=454–5}} Udarne snage su napredovanjem kroz [[Hercegovina|Hercegovinu]] i [[Sandžak|Novopazarski sandžak]] zauzele cijelu Bosnu i Hercegovinu do sredine listopada.<ref name="or"/> Osvajanje BiH je trajalo manje od tri mjeseca, tijekom kojih su ukupni gubitci austrijskih postrojbi iznosili 946 poginulih i 3.980 ranjenih vojnika.<ref name="or"/> Sav otpor bio je slomljen nakon dodatna tri tjedna po obustavi operacija.<ref>Schachinger, 1996., 2. str.</ref> == Posljedice == [[Datoteka:Nordlager bei Mostar waehrend des Bosnienfeldzugs 1878.jpg|mini|desno|[[Vojarna Sjeverni logor u Mostaru|Sjeverni logor]] austro-ugarske vojske pokraj [[Mostar]]a]] === Gubitci === Ukupni austro-ugarski gubitci iznosili su preko 5.000 mrtvih i ranjenih - 946 mrtvih i 3.980 ranjenih.<ref>Plaschka (2000), 102.</ref> Iz Dalmacije poginulo je 118, ranjeno 403 i nestalo 132 vojnika. Neočekivana žestina kampanje dovela do međusobnih optužbi vojnog i političkog vrha Monarhije.<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 101-02</ref> Kritički intoniran članak u budimpeštanskom Pester Lloydu bio je cenzuriran na nalog cara i kralja Franje Josipa. === Geopolitički odnosi === {{Dvostruka slika|right|Bosnian Crisis 1908.jpg|150|Bosniake2.jpg|150|Karikatura iz francuskog časopisa ''Le Petit Journal'': Bugarski kralj Ferdinand proglašava [[Kneževina Bugarska|Bugarsku]] nezavisnom, [[Franjo Josip I.]] uzima BiH, dok sultan [[Abdul Hamid II]] bespomoćno gleda.|"Bogu hvala, sad je samo naša!", karikatura iz bečkog lista ''Kikeriki'', 1908. U Austriji je bilo i glasnog otpora pripajanju BiH, na koju se gledalo kao na teret.}} Zbog dogovora na Berlinskom kongresu o zadržavanju formalne vrhovne sultanove vlasti, ali i zbog dualističkog ustroja [[Austro-Ugarska Monarhija|Monarhije]], Bosna i Hercegovina nije pripojena niti austrijskom niti ugarskom dijelu nego je nad njom uspostavljena zajednička vlast, [[kondominij]]. Nova vlast je pretvorila Bosnu i Hercegovinu u [[protektorat]]. Austro-ugarskim protektoratom nad BiH nastojala se riješiti velika istočna kriza, međutim, to nije bilo pravo rješenje, nego uzrok novih međunarodnih komplikacija, koje će dovesti do aneksije tih pokrajina u sastav Austro-Ugarske 1908. godine i tzv. [[Aneksijska kriza|aneksijske krize]] iste godine, a, neizravno, i do povoda [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Zaposjedanje Bosne i Hercegovine, u Hrvatskoj dočekano s oduševljenjem, dovelo je do službenog zahtjeva [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] caru za pripajanje BiH [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojednoj Kraljevini]], jer su [[1527.]] [[Habsburgovci]], stupajući na hrvatsko prijestolje, obećali sve zemlje oslobođene od [[Osmanlije|Osmanlija]] uključiti u sastav [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevine Hrvatske]].<ref name="RWSW">{{cite book |url=http://www.archive.org/stream/southernslavques00seto/southernslavques00seto_djvu.txt |author=R. W. Seton-Watson |title=The southern Slav question and the Habsburg Monarchy |page=18}}</ref> Iako je taj zahtjev odbačen, nova situacija dovela je do ukidanja [[Vojna krajina|Vojne krajine]] 1881., koja je izgubila svoj smisao, i njenog uključivanja u Trojednicu. Mnoge pogranične utvrde prema BiH su napuštene i razorene ili ostavljene propadanju. [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] je dobila prirodno gospodarsko zaleđe, iako su prometnice ostale iznimno loše, te se stoga nije odigrao gospodarski napredak kakav se priželjkivao. Različite reakcije na zaposjedanje označile su [[Bukovičko izdajstvo|razlaz Hrvata i Srba u Dalmaciji]] sve do politike novog kursa tridesetak godina kasnije. === Društvo i gospodarstvo === {{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}} U [[Sarajevo]], [[Tuzla|Tuzlu]], [[Banja Luka|Banju Luku]], [[Mostar]], poslani su stručnjaci uglavnom iz Hrvatske, Česke, Poljske, Slovenije i drugih slavenskih zemalja, koji su znali jezik. Za prvog guvernera BiH postavljen je hrvatski general [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarske vojske]], [[Josip Filipović]], ali je uskoro smijenjen po nalogu iz [[Budimpešta|Budimpešte]]. Ubrzo nakon zaposjedanja došlo je do kratkotrajnog vala iseljavanja protivnika okupacije, mahom [[Muslimani (narod)|muslimana]]. Muslimani su se masovno iseljavali u pravcu Sandžaka, Albanije i Turske.<ref name="Hanefijski">(boš.) [https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2018/07/23/Mehmed-Vehbi-ef-Semsekadic Hanefijski mezheb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191127230001/https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2018/07/23/Mehmed-Vehbi-ef-Semsekadic |date=27. studenoga 2019. }} ''Gazi Mehmed Nuruddin Vehbi ef. Šemsekadić, pljevaljski muftija'' 23. srpnja 2018. (pristupljeno 15. ožujka 2020.)</ref> No, uskoro je uspostavljeno stanje razmjerne sigurnosti te je pokrenut niz društvenih i gospodarskih reformi kako bi BiH postala "model-kolonija". Monarhija je modernizirala zakone, upravu i BiH uopće. Nova austro-ugarska vlast naselila je u Bosnu i Hercegovinu i Nijemce koji dolaze kao stručnjaci za otvaranje rudnika, izgradnju željeznica i cesta. U 40 godina, nova je vlast znatno gospodarski podigla Bosnu i Hercegovinu, ali nije riješila agrarno pitanje, jer se bojala oduzeti zemlju muslimanskom plemstvu na koje se oslanjala. Protiv nove uprave ustali su opet [[Srbi]] u [[ustanak u Hercegovini 1881.|Hercegovini 1881.]] i [[ustanak u Hercegovini 1882.|1882.]], ali je pobuna ugušena vojno. Nezadovoljni bosanskohercegovački Srbi nastojali su BiH, uz potporu pravoslavne Rusije, pripojiti Srbiji i Crnoj Gori. Potkraj 19. stoljeća počinje u Bosni i Hercegovini političko okupljanje na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. [[Islam u BiH|Muslimani]] i pravoslavni [[Srbi]] se bore za svoju vjersku i školsku autonomiju. [[Srbi Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovački Srbi]] sve se više povezuju sa Srbima iz Srbije i Vojvodine, a tamošnji [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] s [[Hrvati]]ma iz Hrvatske, tj. Dalmacije i Slavonije. Zaposjedanjem su u posjed Austro-Ugarske došla prirodna bogatstva Bosne i Hercegovine. Šumarstvo i šumarska služba organizirano je na novi način. Cilj je bila brza i intenzivna eksploatacija šuma. Inozemna poduzeća sa Zemaljskom vladom BiH sklapala su dugoročne ugovore, na slobodnoj pogodbi. Inozemne građevinske tvrtke počele su gradnju željezničkih pruga Dobrljin-Banja Luka (1872.g.), Bosanski Brod – Sarajevo (1879./82. g.), Sarajevo – Metković (1885./91.), Lašva – Travnik – Bugojno – Donji Vakuf (1893./95.g.), Zavidovići – Olovo – Han Pijesak – Kusaće (1901./02.g.), Sarajevo – Uvac (1901./06.g.) itd., zbog čega je trebalo mnogo drvne građe za željezničke pragove. Sječene su šume u predjelima Grmeč, Crna gora, Šator, Vijenac, Risovac, Plješevica, Pastrijevo, Šiša, Palež, Čemernica i Manjača u zapadnom dijeli BiH zatim Prosara, Motajica, Vučjak, Ozren, Konjuh, Usora, Nemila, Igman, Ivan Bitovnja, Donja Prača i druge u sjevernom i središnjem dijelu Bosne.<ref>[http://vremeplov.ba/?p=12814 Vremeplov.ba] Srećko Ignjatović: ''Šumske željeznice u službi eksploatacije šuma u BiH'', 9. travnja 2016. (pristupljeno 28. ožujka 2017.</ref> === Odraz u umjetnosti === Zaposjedanje BiH i svjedočanstva iz toga vremena zapisao je [[Eugen Kumičić]] u svojoj povijesnoj pripovijetci ''Pod puškom''.<ref>[http://krapina.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=2&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Kumi%C4%8Di%C4%87%2c+Eugen&xm0=1&selectedId=6000100 Gradska knjižnica Krapina] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Radnja novele [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] ''[[Tena (djelo)|Tena]]'' odvija se za vrijeme grupiranja austro-ugarskih snaga u [[Slavonija|Slavoniji]] zbog priprema za prijelaz Save, kao i same akcije. Tena se zaljubi u [[Bohemija|češkog]] [[vodnik]]a Jaroslava Beraneka, koji se iz operacije vrati bez desne ruke. Hrvatski slikar Ferdinand Quiquerez prikazao je na svojoj oleografiji ulazak Filipovićeve vojske u Bosnu kod Broda.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Dragan Damjanovic |title=Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine gledana očima hrvatskog slikara: Prijelaz Save kod Broda Ferdinanda Quiquereza (Austro-Hungarian Occupation of Bosnia and Herzegovina Seen through the Eyes of a Croatian Painter: Ferdinand Quiquerez’s Crossing the Sava River at Brod) |url=https://www.academia.edu/35927091/Austrougarska_okupacija_Bosne_i_Hercegovine_gledana_o%C4%8Dima_hrvatskog_slikara_Prijelaz_Save_kod_Broda_Ferdinanda_Quiquereza_Austro-Hungarian_Occupation_of_Bosnia_and_Herzegovina_Seen_through_the_Eyes_of_a_Croatian_Painter_Ferdinand_Quiquerez_s_Crossing_the_Sava_River_at_Brod_ |journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti 41 (2017), 1; 199-214 |accessdate=2019-02-17}}</ref> == Ostavština == *U [[Kiseljak]]u je 1904. postavljen spomenik poginulim austro-ugarskim vojnicima u Parku [[Stjepan Filipović|generala Filipovića]]. Uklonjen nakon Drugog svjetskog rata, vraćen je na svoje mjesto 2016.<ref>[http://poskok.info/wp/kiseljak-u-park-se-vraca-nestali-spomenik/ "Kiseljak: U park se vraća nestali spomenik"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160605125040/http://poskok.info/wp/kiseljak-u-park-se-vraca-nestali-spomenik/ |date=5. lipnja 2016. }}, artinfo.ba, Published On: Mon, May 23rd, 2016</ref> *U [[Vojno-povijesni muzej u Beču|vojno-povijesnom muzeju u Beču]] jedna soba stalnog postava posvećena je zaposjedanju BiH 1878. te se mogu razgledati osobni predmeti generala Filipovića, zastave muslimanskih pobunjenika te zaplijenjeno osmansko oružje. == Povezani članci == {{Wikisource|Pazi care na Hrvate !|Pjesma 53. pukovnije iz akcije zauzimanja Bosne}} *[[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]] *[[Aneksijska kriza]] *[[Bitka kod Vučjeg Dola 1876.]] (mjesto [[Vučji Do]] kod Bileće)<ref>[http://www.radiosarajevo.ba/novost/110125 Stare razglednice - Bileća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141024131409/http://www.radiosarajevo.ba/novost/110125 |date=24. listopada 2014. }}, Radio Sarajevo, 21. travnja 2013. (bošnjački)<br>"... u kojoj je učestvovalo 16 bilećkih četa. "</ref> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * {{cite book |first1=Luigi |last1=Albertini |title=The Origins of the War of 1914, Volume 1 |first2=Isabella M., trans. |last2=Massey |location=Oxford |publisher=Oxford University Press |year=1952}} * {{cite book |first=László |last=Bencze |editor-first=Frank N. |editor-last=Schubert |title=The Occupation of Bosnia and Herzegovina in 1878 |location=New York |publisher=Columbia University Press |volume=126 |series=East European Monographs |year=2005}} * {{cite book |first=Marie-Janine |last=Calic |title=Geschichte Jugoslawiens im 20. Jahrhundert |publisher=Beck |location=Munich |year=2010 |isbn=978-3-406-60645-8}} * {{cite book |first=Srećko M. |last=Džaja |title=Bosnien-Herzegowina in der österreichisch-ungarischen Epoche (1878–1918): Die Intelligentsia zwischen Tradition und Ideologie |series=Südosteuropäische Arbeiten |volume=93 |publisher=Verlag Oldenbourg |location=Munich |year=1994 |isbn=3-48656-079-4}} * {{cite journal |first=Martin |last=Gabriel |title=Die Einnahme Sarajevos am 19. August 1878. Eine Militäraktion im Grenzbereich von konventioneller und irregulärer Kriegsführung |url=http://www.kakanien.ac.at/beitr/fallstudie/mgabriel3.pdf |journal=Kakanien Revisited |pages=1–6 |year=2011 |access-date=7. srpnja 2014. |archive-date=14. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714215446/http://www.kakanien.ac.at/beitr/fallstudie/mgabriel3.pdf |url-status=dead }} * {{cite book |first=Vjekoslav |last=Klaić |title=Geschichte Bosniens von den ältesten Zeiten bis zum Verfalle des Königreiches |publisher=Friedrich |location=Leipzig |year=1885}} * {{cite book |first=Scott |last=Lackey |title=The Rebirth of the Habsburg Army. Friedrich Beck and the Rise of the General Staff |url=https://archive.org/details/rebirthofhabsbur0000lack |publisher=ABC-CLIO |year=1995 |isbn=0313031312}} * {{cite book |editor-first=Erwin |editor-last=Matsch |title=November 1918 auf dem Ballhausplatz. Erinnerungen Ludwigs Freiherrn von Flotow, des letzten Chefs des Österreichisch-Ungarischen Auswärtigen Dienstes 1895–1920 |url=https://archive.org/details/november1918aufd0000flot |publisher=Böhlau Verlag |location=Vienna |year=1982 |isbn=3-205-07190-5}} * {{Citiranje knjige|title=Sudjelovanje dalmatinskih postrojbi u zaposjedanju Bosne i Hercegovine 1878.|last=Oršolić|first=Tado|publisher=Radovi Zavoda povij. znan. HAZU u Zadru|location=Zadar|pages=287-308|title-link=https://hrcak.srce.hr/clanak/18799|edition=sv. 42|year=2000}} * {{cite book |first=Slavko |last=Pavičić |year=1943 |title=Hrvatska vojna i ratna poviest i Prvi svjetski rat |location=Zagreb |publisher=Hrvatska Knjiga}} * {{cite book |first=Richard Georg |last=Plaschka |title=Avantgarde des Widerstands: Modellfälle militärischer Auflehnung im 19. und 20. Jahrhundert |year=2000 |publisher=Böhlau Verlag |location=Vienna |isbn=3-205-98390-4}} * {{cite book |first=Liselotte |last=Popelka |title=Heeresgeschichtliches Museum Wien. |publisher=Verlag Styria |location=Graz |year=1988 |isbn=3-222-11760-8}} * {{cite book |editor-first1=Manfried |editor-last1=Rauchensteiner |editor-first2=Manfred |editor-last2=Litscher |title=Das Heeresgeschichtliche Museum in Wien |url=https://archive.org/details/dasheeresgeschic0000unse |publisher=Verlag Styria |location=Graz |year=2000 |isbn=3-222-12834-0}} *{{cite journal |journal=Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Hercegowina |volume=10 |year=1907 |url=http://archive.org/details/wissenschaftlic00hercgoog |first=Eduard |last=Richter |title=Beiträge sur Landeskunde Bosniens und der Herzegowina |pages=383–548}} * {{cite book |first=G. |last=Rothenburg |year=1976 |title=The Army of Francis Joseph |url=https://archive.org/details/armyoffrancisjos00gunt |location=West Lafayette |publisher=Purdue University Press |isbn=0911198415}} *{{cite journal |first=John |last=Schindler |title=Defeating Balkan Insurgency: The Austro-Hungarian Army in Bosnia-Hercegovina, 1878–82 |url=https://archive.org/details/journal-of-strategic-studies_2004-09_27_3/page/528 |journal=Journal of Strategic Studies |volume=27 |issue=3 |year=2004 |pages=528–52}} * {{cite book |first=Hubert |last=Zeinar |title=Geschichte des Österreichischen Generalstabes |year=2006 |isbn=3-205-77415-9 |publisher=Böhlau Verlag |location=Vienna}} == Vanjske poveznice == * [https://archive.org/download/povijestokupacij00mand/povijestokupacij00mand.pdf Internet Archive] Mihovil Mandić: Povijest okupacije BiH 1878., Zagreb: Matica hrvatska, 1910. {{Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina pod Austro-Ugarskom]] [[Kategorija:Hrvatski ratovi]] [[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke]] d1gecfujr7fsmmhmj1ifes028mbl0w2 0 491127 7616396 7419336 2026-10-11T09:41:17Z ~2026-54478-95 375128 Nadodao sam imena igrača KK Zadar prvaka 1974 / 75. 7616396 wikitext text/x-wiki '''[[Prvenstvo Jugoslavije u košarci]]''' za sezonu 1974./75. je drugi put zaredom osvojila momčad ''[[KK Zadar|Zadra]]''. == 1. savezna liga == {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |-bgcolor="gold" |1. ||[[KK Zadar|Zadar]] |26 ||25 ||1 ||2309:2028 ||50 |prvaci |- |2. ||[[KK Split|Jugoplastika Split]] |26 ||22 ||4 ||2564:2210 ||44 | |- |3. ||[[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] |26 ||19 ||7 ||2527:2381 ||38 | |- |4. ||[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Beograd]] |26 ||18 ||8 ||2473:2321 ||36 | |- |5. ||Rabotnički Skoplje |26 ||13 ||13 ||2285:2342 ||26 | |- |6. ||[[KK Union Olimpija|Olimpija Ljubljana]] |26 ||12 ||14 ||2549:2503 ||26 | |- |7. ||[[KK Bosna|Bosna Sarajevo]] |26 ||12 ||14 ||2362:2295 ||24 | |- |8. ||[[KK Cibona|Lokomotiva Zagreb]] |26 ||11 ||15 ||2374:2406 ||22 | |- |9. ||Borac Čačak |26 ||11 ||15 ||2474:2582 ||22 | |- |10. ||[[KK Radnički Beograd|Radnički FOB Beograd]] |26 ||11 ||15 ||2366:2357 ||22 | |- |11. ||[[OKK Beograd|Beko Beograd]] |26 ||8 ||18 ||2325:2497 ||16 | |- |12. ||Metalac Valjevo |26 ||8 ||18 ||2213:2389 ||16 | |-bgcolor="orangered" |13. ||[[KK Vojvodina Srbijagas|Vojvodina Novi Sad]] |26 ||7 ||19 ||2351:2608 ||14 | rowspan="2" |ispadanje |-bgcolor="orangered" |14. ||[[KK Kvarner Novi Resort|Istravino Rijeka]] |26 ||5 ||21 ||2142:2395 ||10 |} Sastav prvaka: Čedomir Perinčić, Jure Fabijanić, Branko Bakija, Žarko Bjedov, Bruno Marcelić, Bruno Petani, Branko Šuljak, Krešimir Ćosić, Zdravko Jerak, Nedjeljko Ostarčević, Tomislav Matulović, Branko Skroče, Darko Fabulić, Josip Grdović, Josip Pino Ðerda. Trener: Valčić == 2. savezna liga == === Zapad === {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |-bgcolor="lightblue" |1. ||[[KK Zrinjevac|Industromontaža Zagreb]] ||18 ||16 ||2 || ||32 |Doigravanje za 1. saveznu ligu |- |2. ||[[KK Željezničar Karlovac|Željezničar Karlovac]] ||18 ||11 ||7 || ||22 | |- |3. ||[[KD Slovan|Slovan Ljubljana]] ||18 ||10 ||8 || ||20 | |- |4. ||[[KK Dalvin|Dalvin Split]] ||18 ||10 ||8 || ||20 | |- |5. ||[[KK Istragradjevno|Istragradjevno Pula]] ||18 ||9 ||9 || ||18 | |- |6. ||[[KK Svjetlost Brod|Oriolik Slavonski Brod]] ||18 ||8 ||10 || ||16 | |- |7. ||[[ŽKK Maribor|Maribor]] ||18 ||8 ||10 || ||16 | |- |8. ||[[KK Ilirija|Ilirija Ljubljana]] ||18 ||7 ||11 || ||14 | |- |9. ||[[KK Helios Domžale|Domžale]] ||18 ||7 ||11 || ||14 | |-bgcolor="orangered" |10. ||Rudar Trbovlje ||18 ||4 ||14 || ||8 |ispadanje |} ==== Rezultatska križaljka ==== {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!IND !!ŽKA !!SLV !!DAL !!PUL !!ORI !!MAR !!ILI!!DOM!!RUD |- |'''IND'''|| align="left" |[[KK Zrinjevac|Industromontaža Zagreb]] | bgcolor="gainsboro" | || 110-65|| 107-84|| 98-75|| 108-79|| 102-78|| 122-74|| 88-79|| 98-54||81-70 |- |'''ŽKA''' || align="left" |[[KK Željezničar Karlovac|Željezničar Karlovac]] | 78-73|| bgcolor="gainsboro" | || 90-79|| 91-61|| 89-87|| 83-66|| 104-79|| 92-75|| 92-91||111-95 |- |'''SLV''' || align="left" |[[KD Slovan|Slovan Ljubljana]] | 88-76|| 105-84|| bgcolor="gainsboro" | || 82-71|| 112-89|| 79-78|| 99-77|| 76-'''82'''|| 65-'''68'''||96-85 |- |'''DAL'''|| align="left" |[[KK Dalvin|Dalvin Split]] | 71-'''84'''|| 82-75|| 87-74|| bgcolor="gainsboro" | || 69-62|| 55-'''64'''|| 98-94|| 66-63|| 85-73||82-78 |- |'''PUL'''|| align="left" |[[KK Istragradjevno|Istragradjevno Pula]] | 73-'''102'''|| 95-74|| 101-99p|| 77-74|| bgcolor="gainsboro" | || 69-67|| 95-91|| 77-68|| 80-'''89'''||67-'''82''' |- |'''ORI''' || align="left" |[[KK Svjetlost Brod|Oriolik Slavonski Brod]] | 76-'''81'''|| 98-'''99p'''|| 98-82|| 76-69|| 90-'''98'''|| bgcolor="gainsboro" | || 84-81|| 73-69|| 83-77||67-59 |- |'''MAR''' || align="left" |[[ŽKK Maribor|Maribor]] | 70-'''88'''|| 72-71|| 83-81||72-'''81''' | 94-89|| 83-79|| bgcolor="gainsboro" | || 87-'''93p'''|| 95-85||75-63 |- |'''ILI''' || align="left" |[[KK Ilirija|Ilirija Ljubljana]] |89-'''98''' | 100-94|| 108-'''109p'''|| 84-74|| 97-'''112'''|| 94-79|| 89-'''91'''|| bgcolor="gainsboro" | || 96-83||103-74 |- |'''DOM''' || align="left" |[[KK Helios Domžale|Domžale]] | 87-'''94'''|| 76-'''79'''|| 67-'''79'''|| 69-'''72'''|| 96-'''102p'''|| 90-81|| 76-71|| 71-69|| bgcolor="gainsboro" | ||96-83 |- |'''RUD''' || align="left" |Rudar Trbovlje | X-'''X'''|| 81-79|| 73-'''82'''|| 64-'''69'''|| 90-86|| 62-'''64'''||76-'''78''' | 72-66|| 73-'''74'''|| bgcolor="gainsboro" | |- | colspan="12" align="left" | p - rezultat nakon produžetka |} <small>Izvor DELO Ljubljana</small><ref>{{Citiranje weba|title=https://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_DOC-CO355C6L/10/index.html|url=https://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_DOC-CO355C6L/10/index.html|access-date=2024-04-21|website=FlippingBook}}</ref> === Istok === {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |-bgcolor="lightblue" |1. ||Mladost Zemun ||18 || || || || |Doigravanje za 1. saveznu ligu |} === Sjever === {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |-bgcolor="lightblue" |1. ||Željezničar Sarajevo ||18 || || || || |Doigravanje za 1. saveznu ligu |} === Jug === {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |-bgcolor="lightblue" |1. ||Budućnost Titograd ||14 || 11|| 3|| ||22 |Doigravanje za 1. saveznu ligu |} == <small>Kvalifikacije za 1. saveznu ligu</small> == {| class="wikitable" ! ! !<small>Ut</small> !<small>Pob</small> !<small>Por</small> !<small>Bod</small> !Status |- bgcolor="turquoise" |1 |<small>'''Željezničar Sarajevo'''</small> |6 |5 |1 |10 | rowspan="2" |1. savezna liga 1975./76. |- bgcolor="turquoise" |2 |[[KK Zrinjevac|<small>'''Industromontaža Zagreb'''</small>]] |6 |5 |1 |10 |- |3 |<small>Mladost Zemun</small> |6 |2 |4 |4 | |- |4 |<small>Budućnost Titograd</small> |6 |0 |6 |0 | |} <small>Izvor: "DELO" Ljubljana 1975</small><ref>{{Citiranje weba|title=http://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-YOYZNQV6/10/index.html#zoom=z|url=http://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-YOYZNQV6/10/index.html#zoom=z|access-date=2024-03-10|website=FlippingBook}}</ref> == Republičke lige (3. rang) == === Hrvatska liga === Igrano tijekom 1975. godine. {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod |- |1. ||[[KK Medveščak|Medveščak Zagreb]] |18 ||14 ||4 ||1318:1231 ||28 |- |2. ||[[KK Dubrovnik|Jug Dubrovnik]] |18 ||12 ||6 ||1430:1333 ||24 |- |3. ||[[KK Solin|Solin]] |18 ||10 ||8 ||1533:1480 ||20 |- |4. ||[[KK Alkar|Alkar Sinj]] |18 ||10 ||8 ||1370:1408 ||20 |- |5. ||[[GKK Šibenik|Šibenik]] |18 ||9 ||9 ||1459:1334 ||18 |- |6. ||[[Hrvatski akademski košarkaški klub Mladost|Mladost Zagreb]] |18 ||9 ||9 ||1354:1340 ||18 |- |7. ||Croatia Sisak |18 ||9 ||9 ||1398:1404 ||18 |- |8. ||[[KK Osijek|Osijek]] |18 ||8 ||10 ||1368:1338 ||16 |- |9. ||Rijeka |18 ||6 ||12 ||1424:1794 ||12 |- |10. ||Vuteks Vukovar |18 ||3 ||15 ||1261:1438 ||6 |} == Izvori == *[https://web.archive.org/web/20080702123851/http://nsl.kosarka.co.yu/History2.aspx Wayback arhiva, košarkaška liga Srbije,] prvenstva 1945. – 1991. * Sretan Ugrin, Filip Modrić: ''Sinjska košarkaška bajka'', Sinj, 2006. {{izvori}} {{mrva-koš}} {{Košarkaško prvenstvo Jugoslavije}} [[Kategorija:Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1974-75]] p9sl4l8i2tn9jcbo7aliwy0borbzznl 7616428 7616396 2026-10-11T11:56:35Z Croxyz 205325 /* 1. savezna liga */ 7616428 wikitext text/x-wiki '''[[Prvenstvo Jugoslavije u košarci]]''' za sezonu 1974./75. je drugi put zaredom osvojila momčad ''[[KK Zadar|Zadra]]''. == 1. savezna liga == {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |-bgcolor="gold" |1. ||[[KK Zadar|Zadar]] |26 ||25 ||1 ||2309:2028 ||50 |prvaci |- |2. ||[[KK Split|Jugoplastika Split]] |26 ||22 ||4 ||2564:2210 ||44 | |- |3. ||[[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] |26 ||19 ||7 ||2527:2381 ||38 | |- |4. ||[[KK Crvena zvezda|Crvena zvezda Beograd]] |26 ||18 ||8 ||2473:2321 ||36 | |- |5. ||Rabotnički Skoplje |26 ||13 ||13 ||2285:2342 ||26 | |- |6. ||[[KK Union Olimpija|Olimpija Ljubljana]] |26 ||12 ||14 ||2549:2503 ||26 | |- |7. ||[[KK Bosna|Bosna Sarajevo]] |26 ||12 ||14 ||2362:2295 ||24 | |- |8. ||[[KK Cibona|Lokomotiva Zagreb]] |26 ||11 ||15 ||2374:2406 ||22 | |- |9. ||Borac Čačak |26 ||11 ||15 ||2474:2582 ||22 | |- |10. ||[[KK Radnički Beograd|Radnički FOB Beograd]] |26 ||11 ||15 ||2366:2357 ||22 | |- |11. ||[[OKK Beograd|Beko Beograd]] |26 ||8 ||18 ||2325:2497 ||16 | |- |12. ||Metalac Valjevo |26 ||8 ||18 ||2213:2389 ||16 | |-bgcolor="orangered" |13. ||[[KK Vojvodina Srbijagas|Vojvodina Novi Sad]] |26 ||7 ||19 ||2351:2608 ||14 | rowspan="2" |ispadanje |-bgcolor="orangered" |14. ||[[KK Kvarner Novi Resort|Istravino Rijeka]] |26 ||5 ||21 ||2142:2395 ||10 |} Sastav prvaka: Čedomir Perinčić, Jure Fabijanić, Branko Bakija, Žarko Bjedov, Bruno Marcelić, Bruno Petani, Branko Šuljak, Krešimir Ćosić, Zdravko Jerak, Nedjeljko Ostarčević, Tomislav Matulović, Branko Skroče, Darko Fabulić, Josip Grdović, Josip Pino Ðerda. Trener: Lucijan Valčić == 2. savezna liga == === Zapad === {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |-bgcolor="lightblue" |1. ||[[KK Zrinjevac|Industromontaža Zagreb]] ||18 ||16 ||2 || ||32 |Doigravanje za 1. saveznu ligu |- |2. ||[[KK Željezničar Karlovac|Željezničar Karlovac]] ||18 ||11 ||7 || ||22 | |- |3. ||[[KD Slovan|Slovan Ljubljana]] ||18 ||10 ||8 || ||20 | |- |4. ||[[KK Dalvin|Dalvin Split]] ||18 ||10 ||8 || ||20 | |- |5. ||[[KK Istragradjevno|Istragradjevno Pula]] ||18 ||9 ||9 || ||18 | |- |6. ||[[KK Svjetlost Brod|Oriolik Slavonski Brod]] ||18 ||8 ||10 || ||16 | |- |7. ||[[ŽKK Maribor|Maribor]] ||18 ||8 ||10 || ||16 | |- |8. ||[[KK Ilirija|Ilirija Ljubljana]] ||18 ||7 ||11 || ||14 | |- |9. ||[[KK Helios Domžale|Domžale]] ||18 ||7 ||11 || ||14 | |-bgcolor="orangered" |10. ||Rudar Trbovlje ||18 ||4 ||14 || ||8 |ispadanje |} ==== Rezultatska križaljka ==== {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!IND !!ŽKA !!SLV !!DAL !!PUL !!ORI !!MAR !!ILI!!DOM!!RUD |- |'''IND'''|| align="left" |[[KK Zrinjevac|Industromontaža Zagreb]] | bgcolor="gainsboro" | || 110-65|| 107-84|| 98-75|| 108-79|| 102-78|| 122-74|| 88-79|| 98-54||81-70 |- |'''ŽKA''' || align="left" |[[KK Željezničar Karlovac|Željezničar Karlovac]] | 78-73|| bgcolor="gainsboro" | || 90-79|| 91-61|| 89-87|| 83-66|| 104-79|| 92-75|| 92-91||111-95 |- |'''SLV''' || align="left" |[[KD Slovan|Slovan Ljubljana]] | 88-76|| 105-84|| bgcolor="gainsboro" | || 82-71|| 112-89|| 79-78|| 99-77|| 76-'''82'''|| 65-'''68'''||96-85 |- |'''DAL'''|| align="left" |[[KK Dalvin|Dalvin Split]] | 71-'''84'''|| 82-75|| 87-74|| bgcolor="gainsboro" | || 69-62|| 55-'''64'''|| 98-94|| 66-63|| 85-73||82-78 |- |'''PUL'''|| align="left" |[[KK Istragradjevno|Istragradjevno Pula]] | 73-'''102'''|| 95-74|| 101-99p|| 77-74|| bgcolor="gainsboro" | || 69-67|| 95-91|| 77-68|| 80-'''89'''||67-'''82''' |- |'''ORI''' || align="left" |[[KK Svjetlost Brod|Oriolik Slavonski Brod]] | 76-'''81'''|| 98-'''99p'''|| 98-82|| 76-69|| 90-'''98'''|| bgcolor="gainsboro" | || 84-81|| 73-69|| 83-77||67-59 |- |'''MAR''' || align="left" |[[ŽKK Maribor|Maribor]] | 70-'''88'''|| 72-71|| 83-81||72-'''81''' | 94-89|| 83-79|| bgcolor="gainsboro" | || 87-'''93p'''|| 95-85||75-63 |- |'''ILI''' || align="left" |[[KK Ilirija|Ilirija Ljubljana]] |89-'''98''' | 100-94|| 108-'''109p'''|| 84-74|| 97-'''112'''|| 94-79|| 89-'''91'''|| bgcolor="gainsboro" | || 96-83||103-74 |- |'''DOM''' || align="left" |[[KK Helios Domžale|Domžale]] | 87-'''94'''|| 76-'''79'''|| 67-'''79'''|| 69-'''72'''|| 96-'''102p'''|| 90-81|| 76-71|| 71-69|| bgcolor="gainsboro" | ||96-83 |- |'''RUD''' || align="left" |Rudar Trbovlje | X-'''X'''|| 81-79|| 73-'''82'''|| 64-'''69'''|| 90-86|| 62-'''64'''||76-'''78''' | 72-66|| 73-'''74'''|| bgcolor="gainsboro" | |- | colspan="12" align="left" | p - rezultat nakon produžetka |} <small>Izvor DELO Ljubljana</small><ref>{{Citiranje weba|title=https://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_DOC-CO355C6L/10/index.html|url=https://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_DOC-CO355C6L/10/index.html|access-date=2024-04-21|website=FlippingBook}}</ref> === Istok === {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |-bgcolor="lightblue" |1. ||Mladost Zemun ||18 || || || || |Doigravanje za 1. saveznu ligu |} === Sjever === {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |-bgcolor="lightblue" |1. ||Željezničar Sarajevo ||18 || || || || |Doigravanje za 1. saveznu ligu |} === Jug === {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod ! |-bgcolor="lightblue" |1. ||Budućnost Titograd ||14 || 11|| 3|| ||22 |Doigravanje za 1. saveznu ligu |} == <small>Kvalifikacije za 1. saveznu ligu</small> == {| class="wikitable" ! ! !<small>Ut</small> !<small>Pob</small> !<small>Por</small> !<small>Bod</small> !Status |- bgcolor="turquoise" |1 |<small>'''Željezničar Sarajevo'''</small> |6 |5 |1 |10 | rowspan="2" |1. savezna liga 1975./76. |- bgcolor="turquoise" |2 |[[KK Zrinjevac|<small>'''Industromontaža Zagreb'''</small>]] |6 |5 |1 |10 |- |3 |<small>Mladost Zemun</small> |6 |2 |4 |4 | |- |4 |<small>Budućnost Titograd</small> |6 |0 |6 |0 | |} <small>Izvor: "DELO" Ljubljana 1975</small><ref>{{Citiranje weba|title=http://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-YOYZNQV6/10/index.html#zoom=z|url=http://www.dlib.si/listalnik/URN_NBN_SI_doc-YOYZNQV6/10/index.html#zoom=z|access-date=2024-03-10|website=FlippingBook}}</ref> == Republičke lige (3. rang) == === Hrvatska liga === Igrano tijekom 1975. godine. {| class="wikitable" !poz !klub !ut !pob !por !koševi !bod |- |1. ||[[KK Medveščak|Medveščak Zagreb]] |18 ||14 ||4 ||1318:1231 ||28 |- |2. ||[[KK Dubrovnik|Jug Dubrovnik]] |18 ||12 ||6 ||1430:1333 ||24 |- |3. ||[[KK Solin|Solin]] |18 ||10 ||8 ||1533:1480 ||20 |- |4. ||[[KK Alkar|Alkar Sinj]] |18 ||10 ||8 ||1370:1408 ||20 |- |5. ||[[GKK Šibenik|Šibenik]] |18 ||9 ||9 ||1459:1334 ||18 |- |6. ||[[Hrvatski akademski košarkaški klub Mladost|Mladost Zagreb]] |18 ||9 ||9 ||1354:1340 ||18 |- |7. ||Croatia Sisak |18 ||9 ||9 ||1398:1404 ||18 |- |8. ||[[KK Osijek|Osijek]] |18 ||8 ||10 ||1368:1338 ||16 |- |9. ||Rijeka |18 ||6 ||12 ||1424:1794 ||12 |- |10. ||Vuteks Vukovar |18 ||3 ||15 ||1261:1438 ||6 |} == Izvori == *[https://web.archive.org/web/20080702123851/http://nsl.kosarka.co.yu/History2.aspx Wayback arhiva, košarkaška liga Srbije,] prvenstva 1945. – 1991. * Sretan Ugrin, Filip Modrić: ''Sinjska košarkaška bajka'', Sinj, 2006. {{izvori}} {{mrva-koš}} {{Košarkaško prvenstvo Jugoslavije}} [[Kategorija:Prvenstvo Jugoslavije u košarci|1974-75]] 96jgvxsipq0x8dlvih8nuhyodps2n4c 0 493874 7616394 7413596 2026-10-11T09:11:42Z Ehrlich91 74364 7616394 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Воздушен поглед на Турново 2.jpg|300px|mini|desno|Turnovo]] '''Turnovo''' ([[Makedonski jezik|makedonski]]: Турново) je naselje u [[Makedonija|Makedoniji]], u jugoistočnom dijelu države. Turnovo je u sastavu [[Općina Bosilovo | općine Bosilovo]]. == Prirodni uvjeti == Turnovo je smješteno u jugoistočnom dijelu [[Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Strumica|Strumice]], naselje je udaljeno 10 kilometara istočno. Naselje Turnovo se nalazi u povijesnoj oblasti [[Strumica (oblast)|Strumica]]. Naselje je položeno u središnjem dijelu plodnog [[Strumičko polje|Strumičkog polja]]. Južno od naselja protiče [[Strumica (rijeka) | rijeka Strumica]]. Samo selo je smješteno na rječici [[Turija (rijeka)|Turiji]], lijevoj pritoci rijeke [[Strumica (rijeka) | Strumice]]. Po reci [[Turija (rijeka) | Turiji]] naselje je dobilo naziv. Nadmorska visina naselja je približno 215 metara. Mjesna klima je blaži oblik [[Kontinentalna klima|kontinentalne]] zbog blizine [[Egejsko more|Egeja]] (žarka ljeta). == Povijest == Po statistici tajnika [[Bugarska pravoslavna crkva|Bugarske egzarhije]], [[1905.]] godine u Turnovo je živjelo 280 [[Bugari | Bugara]], vjernika Bugarske egzarhije i 250 [[Turci|Turaka]],<ref> Brancoff, D.M. "La Macedoine et sa Population Chretienne". Paris, 1905, р.118-119. </ref> a u tom, [[Osmansko carstvo|otomanskom]] razdoblju, u Turnovu je radila bugarska škola. == Stanovništvo == Turnovo je prema popisu iz [[2002.]] godine imalo 941 stanovnika. Većinsko stanovništvo u naselju su [[Makedonci]] (99%). Pretežna vjeroispovijest mjesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. == Sport == * [[FK Horizont Turnovo]]. Nogometni klub je osnovan [[1950.]], danas igra u [[Makedonska Prva liga|Makedonskoj prvoj ligi]] i tamo postiže značajne rezultate. Nogometna momčad je sastavljena od: seniora, juniora, a ima i jedan ženski nogometni klub. == Napomene == {{izvori}} * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske poveznice == * [http://www.opstinabosilovo.gov.mk Službena stranica općine Bosilovo] [[Kategorija:Naselja u Sjevernoj Makedoniji]] cd11yup5rsd0m9um0x0dw2p969uecvt 7616421 7616394 2026-10-11T11:51:15Z Croxyz 205325 7616421 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Воздушен поглед на Турново 2.jpg|300px|mini|desno|Turnovo]] '''Turnovo''' ([[Makedonski jezik|makedonski]]: Турново) je naselje u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], u jugoistočnom dijelu države. Turnovo je u sastavu [[Općina Bosilovo | općine Bosilovo]]. == Prirodni uvjeti == Turnovo je smješteno u jugoistočnom dijelu [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Strumica|Strumice]], naselje je udaljeno 10 kilometara istočno. Naselje Turnovo se nalazi u povijesnoj oblasti [[Strumica (oblast)|Strumica]]. Naselje je položeno u središnjem dijelu plodnog [[Strumičko polje|Strumičkog polja]]. Južno od naselja protiče [[Strumica (rijeka) | rijeka Strumica]]. Samo selo je smješteno na rječici [[Turija (rijeka)|Turiji]], lijevoj pritoci rijeke [[Strumica (rijeka) | Strumice]]. Po reci [[Turija (rijeka) | Turiji]] naselje je dobilo naziv. Nadmorska visina naselja je približno 215 metara. Mjesna klima je blaži oblik [[Kontinentalna klima|kontinentalne]] zbog blizine [[Egejsko more|Egeja]] (žarka ljeta). == Povijest == Po statistici tajnika [[Bugarska pravoslavna crkva|Bugarske egzarhije]], [[1905.]] godine u Turnovo je živjelo 280 [[Bugari | Bugara]], vjernika Bugarske egzarhije i 250 [[Turci|Turaka]],<ref> Brancoff, D.M. "La Macedoine et sa Population Chretienne". Paris, 1905, р.118-119. </ref> a u tom, [[Osmansko carstvo|otomanskom]] razdoblju, u Turnovu je radila bugarska škola. == Stanovništvo == Turnovo je prema popisu iz [[2002.]] godine imalo 941 stanovnika. Većinsko stanovništvo u naselju su [[Makedonci]] (99 %). Pretežna vjeroispovijest mjesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. == Sport == * [[FK Horizont Turnovo]] == Napomene == {{izvori}} * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske poveznice == * [http://www.opstinabosilovo.gov.mk Službena stranica općine Bosilovo] [[Kategorija:Naselja u Sjevernoj Makedoniji]] 4mvg21sdglr5vtkq1zfjjycwm5k6jcr 0 494029 7616291 7365314 2026-10-10T21:54:08Z Argo Navis 852 7616291 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | slika = Asian Golden cat.jpg | naziv = Azijska zlatna mačka | status = VU | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{cite iucn |author=Petersen, W.J. |author2=Coudrat, C.N.Z. |author3=Dhendup, T. |author4=Ghimirey, Y. |author5=Gray, T.N.E. |author6=Shariff, M. |author7=Montomery, C. |author8=Mukherjee, S. |author9=Rahman, H. |author10=Kun, S. |year=2025 |title=''Catopuma temminckii'' |volume=2025 |article-number=e.T4038A245236583 |doi=10.2305/IUCN.UK.2025-1.RLTS.T4038A245236583.en |access-date=22 November 2025}}</ref> | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | genus = ''[[Catopuma]]'' | species = '''''C. temminckii''''' | dvoimeno = ''Catopuma temminckii'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] & [[Thomas Horsfield|Horsfield]], 1827.) | sinonimi = ''Pardofelis temminckii'' }} '''Azijska zlatna mačka''' ({{lat.|Catopumatemminckii}}) je [[zvijer]] iz porodice "[[Felidae]]", koja naseljava [[Istočna Azija|istočnu]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočnu Aziju]]. == Ugroženost == Ova vrsta je na nižem stupnju opasnosti od izumiranja i smatra se osjetljivim taksonom.<ref name=iucn/> == Rasprostranjenost == [[Areal]] azijske zlatne mačke obuhvaća veći broj država u Aziji. Vrsta je prisutna u [[Kina|Kini]], [[Indija|Indiji]], [[Tajland]]u, [[Laos]]u, [[Vijetnam]]u, [[Mijanmar]]u, [[Malezija|Maleziji]], [[Indonezija|Indoneziji]], [[Bangladeš]]u, [[Kraljevina Butan|Butan]]u, [[Kambodža|Kambodži]] i [[Nepal]]u. == Izgled == Azijska zlatna mačka snažno je građena, s tipičnim izgledom mačke. [[Dužina]] glave i tijela iznosi 66–105&nbsp;cm[[,]] a [[rep]]a 40–57&nbsp;cm. [[Težina]] varira od 9 do 16 [[kg]], što je oko dva ili tri puta više od [[domaća mačka|domaće mačke]].<ref>Sunquist, Mel; Sunquist, Fiona (2002). Wild cats of the World. Chicago: University of Chicago Press. pp. 52–56. {{ISBN|0-226-77999-8}}.</ref> [[Dlaka]] je jedinstvena u boji, ali vrlo promjenjiva u rasponu od crvene do zlatnosmeđe, tamnosmeđe, sive do crne. Prijelazni oblici između različitih [[nijansa|nijansi]] također postoje. == Stanište == Staništa vrste su: [[šuma|šume]], [[trava|travna]] [[vegetacija]] i [[brdo]]viti predjeli. == Izvori == {{izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Catopuma]] i0pd1hhxvzl6w2lwz9ginznvuvaavhd 7616292 7616291 2026-10-10T21:54:26Z Argo Navis 852 7616292 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | slika = Asian Golden cat.jpg | naziv = Azijska zlatna mačka | status = VU | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{cite iucn |author=Petersen, W.J. |author2=Coudrat, C.N.Z. |author3=Dhendup, T. |author4=Ghimirey, Y. |author5=Gray, T.N.E. |author6=Shariff, M. |author7=Montomery, C. |author8=Mukherjee, S. |author9=Rahman, H. |author10=Kun, S. |year=2025 |title=''Catopuma temminckii'' |volume=2025 |article-number=e.T4038A245236583 |doi=10.2305/IUCN.UK.2025-1.RLTS.T4038A245236583.en |access-date=22 November 2025}}</ref> | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | genus = ''[[Catopuma]]'' | species = '''''C. temminckii''''' | dvoimeno = ''Catopuma temminckii'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Nicholas Aylward Vigors|Vigors]] & [[Thomas Horsfield|Horsfield]], 1827.) | sinonimi = ''Pardofelis temminckii'' }} '''Azijska zlatna mačka''' ({{lat.|Catopuma temminckii}}) je [[zvijer]] iz porodice "[[Felidae]]", koja naseljava [[Istočna Azija|istočnu]] i [[Jugoistočna Azija|jugoistočnu Aziju]]. == Ugroženost == Ova vrsta je na nižem stupnju opasnosti od izumiranja i smatra se osjetljivim taksonom.<ref name=iucn/> == Rasprostranjenost == [[Areal]] azijske zlatne mačke obuhvaća veći broj država u Aziji. Vrsta je prisutna u [[Kina|Kini]], [[Indija|Indiji]], [[Tajland]]u, [[Laos]]u, [[Vijetnam]]u, [[Mijanmar]]u, [[Malezija|Maleziji]], [[Indonezija|Indoneziji]], [[Bangladeš]]u, [[Kraljevina Butan|Butan]]u, [[Kambodža|Kambodži]] i [[Nepal]]u. == Izgled == Azijska zlatna mačka snažno je građena, s tipičnim izgledom mačke. [[Dužina]] glave i tijela iznosi 66–105&nbsp;cm[[,]] a [[rep]]a 40–57&nbsp;cm. [[Težina]] varira od 9 do 16 [[kg]], što je oko dva ili tri puta više od [[domaća mačka|domaće mačke]].<ref>Sunquist, Mel; Sunquist, Fiona (2002). Wild cats of the World. Chicago: University of Chicago Press. pp. 52–56. {{ISBN|0-226-77999-8}}.</ref> [[Dlaka]] je jedinstvena u boji, ali vrlo promjenjiva u rasponu od crvene do zlatnosmeđe, tamnosmeđe, sive do crne. Prijelazni oblici između različitih [[nijansa|nijansi]] također postoje. == Stanište == Staništa vrste su: [[šuma|šume]], [[trava|travna]] [[vegetacija]] i [[brdo]]viti predjeli. == Izvori == {{izvori}} {{Male mačke}} [[Kategorija:Catopuma]] 3llpk4ymqv8g7iiuuhxczn2ml3w0w6q 0 495766 7616355 7565835 2026-10-10T23:47:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616355 wikitext text/x-wiki [[Slika:ShofarSound.JPG|minijatura|Pokazno sviranje u šofar načinjen od roga [[Antilopa|antilope]], u sinagogi u [[Minnesota|Minnesoti]].]] '''Šofar''' je obredni [[rog]] kojega koriste [[Judaizam|Židovi]] u bogoslužju. Obično je ovnujski ili kozji rog u kojega se puše u [[Sinagoga|sinagogi]] pri obredima u doba [[Židovske svetkovine|velikih blagdana]]: [[Roš hašana]] - nove godine i [[Jom kipur]], dana pomirbe, otkupa grijeha.<ref>[http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=13&key=13 Židovska općina Zagreb, Baština], pristupljeno 24. rujna 2013.</ref> == Povijest == Za izradu šofara koristilo se rog od koze ili vola. U Bibliji ga se spominje na mnogo mjesta. Kod starih Židova bio je iznimno važno glazbalo u bogoslužju, trubilo se u nj za velikih blagdana, uz znak šofarom proglašen je [[Sinajski savez]]. Također je služio i za svjetovne stvari, poput davanja signala u ratu. Služio je i za davanje signala. Na njemu se mogu odsvirati samo 2 tona. Prema Bibliji, šofar je kao obredno glazbalo imao magičnu moć u ratu. Uz znak šofarom pale su jerihonske zidine. I u današnjem Izraelu se služe šofarom.<ref>[https://docplayer.hu/109417955-Subotieka-danica-nova-zkvh-org-rs-kalendar-za-godinu-subotica-2012.html Docplayer] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Dragan Muharem]]: Glazba u Bibliji. [[Subotička Danica]], kalendar za 2013. godinu. Subotica: Župni ured Sv. Terezije, 2012. str. 58</ref> == Nacionalno oslobođenje == [[Židovi]]ma nije bilo dozvoljeno svirati u šofar pred [[Zid plača|Zidom plača]] u [[Jeruzalem]]u tijekom [[Osmansko Carstvo|osmanske]] i [[Britansko Carstvo|britanske]] vladavine. Tek nakon [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]], rabin [[Shlomo Goren]] je pristupio Zidu i zatrubio u šofar. Instrument je jedan od nacionalnih simbola. == Izvori == {{Izvori}} == Vidi još == * [[Židovske svetkovine]] [[Kategorija:Judaizam]] [[Kategorija:Puhačka glazbala]] p8znlekwoulz8e856nwihphdyhvehdk 0 496268 7616146 7609684 2026-10-10T16:54:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7616146 wikitext text/x-wiki {{pogrešan format nadnevaka}} {{Wp-}} {| class="infobox" style="width:247px; font-size:88%; text-align:left;" cellspacing="3" |- | colspan="2" style="text-align:center;"| '''<span style="font-size:125%;">Zaklada za slobodu od religije</span>''' |- | colspan="2" style="text-align:center"| [[Image:FFR.png|200px]] |- ! Izvorni&nbsp;naziv | Freedom From Religion Foundation |- ! Kratica | FFRF |- ! Osnutak | 1978. |- ! Vrsta | [[neprofitna organizacija|neprofitna]] |- ! Pravni status | 501(c)3 obrazovana organizacija |- ! Svrha/fokus | odvojenost crkve od države, [[neteizam]], [[ateizam]] |- ! Sjedište | [[Madison, Wisconsin]] |- ! Uslužena&nbsp;regija | [[Sjedinjene Države]] |- ! Članstvo | 19.000 članova<ref name="nummembers" /> |- ! Ključni ljudi | [[Dan Barker]], [[Annie Laurie Gaylor]], Anne Nicol Gaylor |- ! Mrežno&nbsp;mjesto | [http://ffrf.org/ ffrf.org] |- |} '''Zaklada za slobodu od religije''' ('''FFRF''', [[engleski jezik|engl]]. '''''Freedom From Religion Foundation''''') [[SAD|američka]] je neprofitna organizacija sa sjedištem u [[Madison, Wisconsin|Madisonu]] u [[Wisconsin]]u i okuplja članove iz svih 50 država.<ref>{{cite web |last=Aubele |first=Michael |title=Those who don't believe just as adamant as religious folk |url=http://triblive.com/x/valleynewsdispatch/s_789342.html |work=TribLive News |accessdate=2012-08-14}}</ref> Kao najveća nacionalna organizacija koja zastupa neteiste FFRF promiče [[odvojenost crkve od države]] i obrazuje javnost o pitanjima vezanima s [[ateizam|ateizmom]], [[agnosticizam|agnosticizmom]] i [[neteizam|neteizmom]]. FFRF objavljuje novine ''Freethought Today'' (hrv. ''Slobodumlje danas''). Organizacija se bavi parnicama od javnog interesa i uključuje se u javne debate radi promicanja svojih ciljeva. Od 2006. godine Zaklada proizvodi program ''Freethought Radio'' (hrv. ''Slobodoumni radio''). ==Povijest== FFRF su zajedno osnovali Anne Nicol Gaylor i njezina kći [[Annie Laurie Gaylor]] 1976. godine, a na nacionalnoj je razini objedinjen 1978. godine.<ref name="aboutCalling">{{cite news |url=http://www.madison.com/archives/read.php?ref=/wsj/2007/02/25/0702240507.php |title=The Atheists' Calling |publisher=Wisconsin State Journal |date=2007-02-25 |accessdate=2007-09-27}}</ref> Organizaciju podupire preko 19.000 članova,<ref name="nummembers">{{cite web |url=http://host.madison.com/news/local/crime_and_courts/blog/crime-and-courts-madison-group-ramps-up-national-fight-against/article_795c5fd8-dbec-11e1-b406-001a4bcf887a.html |title=Madison group ramps up national fight against religion in government |accessdate=2012-06-14 |publisher=The Cap Times |url-status=dead}}</ref> a djeluje iz zgrade sagrađene 1855. godine u [[Madison, Wisconsin|Madisonu]] u [[Wisconsin]]u koja je nekoć služila kao crkveni rektorat. Prema poreznom obrascu 990 IRS-a iz 2011. godine,<ref>{{cite web |last=Freeedom From Religion Foundation |title=2011 Form 990 |url=http://ffrf.org/uploads/files/2011-990-form.pdf |accessdate=2012-08-14}}</ref> FFRF je potrošio preko 200.000 $ na pravne pristojbe i usluge te preko 1 milijun $ na obrazovanje, javnu pripomoć, objavljivanje, emitiranje i razne događaje. Alotman za pravne pristojbe primarno se rabi u slučajevima kojima se podupire [[odvojenost crkve od države]] i u slučajevima u koje su uključena vladina tijela. FFRF također plaća trinaest zaposlenika uključujući četiri odvjetnika zaposlena u punom radnom vremenu.<ref>{{cite web |title=Getting Acquainted with FFRF |url=http://ffrf.org/about/getting-acquainted/ |publisher=FFRF |accessdate=2013-02-22}}</ref> Annie Laurie Gaylor, supredsjednica Zaklade za slobodu od religije, autorica je ''Women Without Superstition: No Gods - No Masters'' (hrv. ''Žene bez praznovjerja: bez bogova - bez gospodara''; {{ISBN|1-877733-09-1}}) i nefikcijske knjige o kleričkim pedofilskim skandalima ''Betrayal of Trust: Clergy Abuse of Children'' (hrv. ''Izdaja povjerenja: kleričko zlostavljanje djece''; izvan tiska), te urednica antologije ''Woe to the Women'' (hrv. ''Bijeda ženama''; {{ISBN|1-877733-12-1}}). Uređivala je novine FFRF-a ''Freethought Today'' do srpnja 2008. godine. Njezin suprug [[Dan Barker]], autor knjige ''Losing Faith in Faith: From Preacher to Atheist'' (hrv. ''Gubljenje vjere u vjeru: od propovjednika do ateista''; {{ISBN|1-877733-07-5}}), ''Godless: How an Evangelical Preacher Became One of America’s Leading Atheists'' (hrv. ''Bezbožan: kako je evangelički propovjednik postao jedan od vodećih američkih ateista''; {{ISBN|1569756775}}), ''The Good Atheist: Living a Purpose-Filled Life Without God'' (hrv. ''Dobri ateist: življenje svrhom ispunjena života bez Boga''; {{ISBN|1569758468}}), and ''Just Pretend: A Freethought Book for Children'' (hrv. ''Samo se pretvaraj: slobodoumna knjiga za djecu''), glazbenik je i tekstopisac, bivši [[pentekostalizam|pentekostalni]] kršćanski svećenik i supredsjednik FFRF-a. ==Parnice== '''Dobivene''' *FFRF protiv Thompsona - U veljači 1996. godine federalni okružni sud presudio je da je blagdan Wisconsinskog Velikog petka kršenje Prvog amandmana jer je njegova jedina svrha "bila promicanje religije."<ref>{{cite web |title=Court Decision 920 F.Supp. 969 |url=http://www.leagle.com/xmlResult.aspx?page=10&xmldoc=19961889920FSupp969_11749.xml&docbase=CSLWAR2-1986-2006&SizeDisp=7}}</ref> *FFRF protiv Faith Worksa – U siječnju 2002. godine federalni okružni sud odlučio je da je Faith Works, program za liječenje ovisnosti zasnovan na vjeri, primao stotine tisuća dolara javnog novca što predstavlja kršenje Klauzule o uspostavljanju. Sudac je napisao: “Budući da ustanovljujem da dotacija Odjela za razvoj radne snage Faith Worksu čini neograničeno, izravno financiranje jedne organizacije koja se bavi religijskom indoktrinacijom, zaključujem da navedeni financijski tok krši Klauzulu o uspostavljanju.<ref>{{cite web |last=Court Decision |title=FFRF v. Faith Works, January 2002 order |url=http://www.leagle.com/xmlResult.aspx?xmldoc=20021129179FSupp2d950_11052.xml&docbase=CSLWAR2-1986-2006 |accessdate=15. kolovoza 2012.}}</ref> Sedmi okrug poslije je donio presudu protiv FFRF-a u užem smislu o tome da li zatvorenici koji se pridružuju specifičnim programima zasnovanim na vjeri čine to po svojoj vlastitoj volji ili su prinuđeni vladinim odobravanjem religije.<ref>{{cite web |last=Court Decision |title=FFRF v. Faith Works, Seventh Circuit Decision 2003 |url=http://caselaw.findlaw.com/us-7th-circuit/1169675.html# |accessdate=15. kolovoza 2012.}}</ref> *FFRF protiv Montana Faith-Health Cooperative - U listopadu 2004. godine Federalni okružni sud za Okrug Montanu utvrdio je da je državno "izravno i preferencijalno financiranje inherentno i pervazivno religijskih župnih njegovateljskih programa bilo poduzeto u nedopustivu svrhu i ima nedopustiv učinak favoriziranja i unapređivanja integracije religije u pružanju sekularnih usluga zdravstvene skrbi.""<ref>{{cite web |title=Montana Court decision |url=http://ffrf.org/uploads/legal/montanadecision.html |accessdate=15. kolovoza 2012.}}</ref> Prema sudu, državno financiranje zdravstvene skrbi zasnovane na vjeri čini kršenje Prvog amandmana. * FFRF protiv HHS-a - U parnici koja je završena u siječnju 2005. godine sud je poništio HHS-ovo financiranje kršćanske organizacije MentorKids jer je "federalne fondove program MentorKids rabio za širenje religije što čini kršenje Klauzule o uspostavljanju."<ref>{{cite web |last=Court Decision |title=FFRF v. HHS |url=http://charitygovernance.blogs.com/charity_governance/files/mentorkids_memorandum_decision.pdf |access-date=3. listopada 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131005015301/http://charitygovernance.blogs.com/charity_governance/files/mentorkids_memorandum_decision.pdf |archivedate=5. listopada 2013.}}</ref> * FFRF protiv Odjela za obrazovanje SAD-a (USDOE) - U travnju 2005. godine FFRF i USDOE dogovorili su se u parnici da USDOE neće razdijeliti 435.000 $ federalnih fondova Aljaskom kršćanskom kolegiju, biblijskom kolegiju koji vodi Aljaska evangelička crkva Saveza.<ref>{{cite web |last=Lederrman |first=Doug |title=Education Dept. Suspends Grant to Christian College |url=http://www.insidehighered.com/news/2005/10/11/alaska |publisher=Inside Higher Ed. |accessdate=15. kolovoza 2012.}}</ref> * FFRF protiv škola Okruga Rhee ("Scopes II")<ref name="FFRF v">{{cite web |last=FFRF v. |first=Rhea County |title=Court Opinion |url=http://law.justia.com/cases/federal/appellate-courts/F3/370/558/522158/ |accessdate=14. kolovoza 2012.}}</ref> - Ova se parnica zbila na istom mjestu kao slavni [[Scopesov proces]], otuda nadimak Scopes II. U lipnju 2005. godine Prizivni sud Šestog okruga potvrdio je okružnu presudu kojom je utvrđeno da je bilo neustavno da školski okrug učenike, uključujući i one iz prvog razreda, "poučava Bibliji kao doslovnoj istini".<ref name="FFRF v"/> * FFRF protiv Sveučilišta u [[Minnesota|Minnesoti]] - U rujnu 2005. godine Sveučilište u Minnesoti složilo se raskinuti svoje partnerstvo s "Minnesotskim vjerskim zdravstvenim konzorcijem, partnerstvom s Lutherovim seminarom, koji je pridružen Američkoj evangeličkoj luteranskoj crkvi, te Fairview Health Servicesom," te prekinuti poučavanje "smjerova o sjecištu vjere i zdravlja", a FFRF se složio obustaviti parnicu o tim istim pitanjima.<ref>{{cite web |last=Lederman |first=Doug |title=Faith and Health Part II |url=http://www.insidehighered.com/news/2005/09/12/minn |publisher=Inside Higher Ed. |accessdate=15. kolovoza 2012.}}</ref><ref>{{cite web |last=Malladi |first=Sundeep |title=Madison-based group sues University of Minnesota |url=http://badgerherald.com/news/2005/03/31/madisonbased_group_s.php |publisher=The Badger Herald |access-date=3. listopada 2013. |archive-date=7. ožujka 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070307033401/http://badgerherald.com/news/2005/03/31/madisonbased_group_s.php |url-status=dead }}</ref> * FFRF protiv [[Alberto Gonzales|Gonzalesa]] - U svibnju 2006. godine spor protiv zatvorskih programa zasnovanih na vjeri prisilio je [[Federalni ured za zatvore]] da "obustavi" "najmanje pet pojedinačnih vjerskih" programa.<ref>{{cite web |last=Freethought Today |title=FFRF Lawsuit Halts Federal Faith Prison Program |url=http://ffrf.org/publications/freethought-today/articles/FFRF-Lawsuit-Halts-Federal-Faith-Prison-Program/}}</ref> Parnica se nastavila protiv ostalih kršenja, no strane su poslije ugovorom odredile otkazivanje cijelog slučaja.<ref>{{cite web |title=FFRF v. Alberto Gonzales Civil Docket |url=http://www.clearinghouse.net/chDocs/public/PC-WI-0007-9000.pdf |accessdate=14. kolovoza 2012.}}</ref> * FFRF protiv Indianskih obiteljskih i socijalnih služba - Dana 2. svibnja 2007. osporeno je stvaranje [[kapelan]]ije za Upravu Indianskih obiteljskih i socijalnih služba (FSSA, engl. ''Indiana Family and Social Services Administration''). FSSA je 2006. godine zaposlio pastora Michaela L. Lathama, [[baptisti]]čkog svećenika, s godišnjom plaćom od 60.000 $. U rujnu 2007. godine, kao odgovor na parnicu FFRF-a, [[Indiana]] je dokinula program.<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2007/09/28/us/28indiana.html?ref=us |work=The New York Times |title=Indiana, Faced With Suit, Takes Chaplain Off Payroll |first=Neela |last=Banerjee |date=2007-09-28 |accessdate=2010-05-02}}</ref> * FFRF protiv Grada Green Baya - U [[Prosinac|prosincu]] 2007. godine FFRF je osporio uprizorenje jaslica u gradskoj vijećnici Green Baya. Sudac je odbacio parnicu jer su "''tužitelji već pobijedili''.. . tužitelji su osvojili konkretnu pobjedu koja mijenja okolnosti na temelju."<ref>{{cite web |last=Griesbach |first=Judge William |title=Decision and Order at page 23 |url=http://ffrf.org/uploads/legal/GBnativitydecision.pdf |accessdate=14. kolovoza 2012.}}</ref> * Federalna sutkinja [[Barbara Brandriff Crabb]] presudila je da je [[statut]] kojim se uspostavlja [[Nacionalni dan molitve]] bio [[ustavnost|neustavan]] zato što je to "inherentno religijsko vršenje koje nema nikakvu sekularnu funkciju", iako je ova presuda poslije odbačena.<ref>{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2010/CRIME/04/15/wisconsin.court.prayer/ |title=Federal judge strikes down National Day of Prayer statute |last=Gilgoff |first=Dan |date=16. travnja 2010. |publisher=CNN |accessdate=16. travnja 2010.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.google.com/hostednews/ap/article/ALeqM5gd8532foDasi_HtAzi9JolkMVlqQD9F3PCE00 |title=Federal judge rules Day of Prayer unconstitutional |last=Richmond |first=Todd |date=15. travnja 2010. |agency=Associated Press |accessdate=16. travnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100418143322/http://www.google.com/hostednews/ap/article/ALeqM5gd8532foDasi_HtAzi9JolkMVlqQD9F3PCE00 |archivedate=18. travnja 2010.}}</ref> *Doe protiv Školskog odbora Okruga Gilesa, VA - U rujnu 2011. godine FFRF i ACLU pokrenuli su spor u ime anonimnog tužitelja protiv Okruga Gilesa kojim se osporava prikazivanje Deset zapovijedi u Srednjoj školi Narrowsu.<ref>{{cite web |title=Doe v. School Board of Giles County Complaint |url=http://ffrf.org/uploads/legal/giles_complaint.pdf |accessdate=14. kolovoza 2012.}}</ref> Slučaj je okončan u srpnju 2012. godine. Školski se odbor složio platiti odvjetnicima troškove i ne prikazivati Deset zapovijedi u javnim školama.<ref>{{cite web |last=Salinas |first=Orlando |title=Settlement reached in Giles Co. Ten Commandments battle |url=http://articles.wdbj7.com/2012-07-02/giles-county-school-board_32461451 |accessdate=14. kolovoza 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130514201024/http://articles.wdbj7.com/2012-07-02/giles-county-school-board_32461451 |archivedate=14. svibnja 2013.}}</ref> * FFRF protiv Grada Whitevillea, TN - U kolovozu 2012. godine FFRF i grad okončali su parnicu FFRF-a kojom se osporava prikazivanje latinskog križa na vrhu gradskog vodotornja. Nakon što je FFRF napisao tri inicijalna pisma, ali prije pokretanja same parnice, Grad je odlučio ukloniti jedan krak križa.<ref>{{cite web |last=Associated Press |title=Whiteville Settles Lawsuit over cross atop tower |url=http://www.knoxnews.com/news/2012/aug/10/whiteville-settles-lawsuit-over-cross-atop-tower/ |accessdate=15. kolovoza 2012.}}</ref> Uklanjanje je koštalo grad 4.000 $ i kao dio nagodbe grsd je platio 20.000 $ troškova odvjetnika FFRF-a.<ref name="Whiteville Settles Cross Lawsuit">{{cite web |title=Whiteville Settles Cross Lawsuit |url=http://www.wbbjtv.com/news/local/Whiteville-Settles-Cross-Lawsuit-165687916.html |accessdate=15. kolovoza 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131005003029/http://www.wbbjtv.com/news/local/Whiteville-Settles-Cross-Lawsuit-165687916.html |archivedate=5. listopada 2013.}}</ref> Grad se također složio da nikad više neće nadomjestiti uklonjeni kraj i da neće postavljati druge križeve na javnom vlasništvu.<ref name="Whiteville Settles Cross Lawsuit"/> '''Izgubljene''' * [[Hein protiv Zaklade za slobodu od religije]] - Slučaj pred Vrhovnim sudom kojim se osporavaju programi Ureda za inicijativu zasnovanu na vjeri [[Bijela kuća|Bijele kuće]]. Sud je presudio glasovanjem 5-4 da porezni obveznici nemaju pravo osporavati ustavnost izdataka koje čini izvršna vlast.<ref>{{cite web |last=Friedman |first=Howard |title=US Supreme Court hold taxpayers lack standing to challenge White House faith based initiative expenditures |url=http://religionclause.blogspot.com/2007/06/us-supreme-court-holds-taxpayers-lack.html |work=Religion Clause Blog |accessdate=14. kolovoza 2012.}}</ref> * FFRF protiv [[Odjel za veteranske poslove SAD-a|Odjela za veteranske poslove]] - Dana 19. travnja 2006. godine spor o pervazivnoj integraciji "duhovnosti" u zdravstvenoj skrbi Odjela za veteranske poslove bio je stavljen na čekanje dok Vrhovni sud nije razmotrio Heinov slučaj i odbacio ga nakon što je Heinov slučaj ocijenjen kao nedovoljno nadležnim.<ref name="Decision">{{cite web |last=Decision |first=Seventh Circuit |title=FFRF v. Veterans Affairs decision |url=http://docs.justia.com/cases/federal/appellate-courts/ca7/07-1292/07-1292-2008-08-05-opinion-2011-02-25.pdf?1301259612 |accessdate=15. kolovoza 2012.}}</ref> Sedmi okrug nije odlučivao o vrijednostima, već samo o nadležnosti (zakonodavno pitanje).<ref name="Decision"/> *U travnju 2011. godine Američki prizivni sud Sedam okruga odbacio je FFRF-ov spor o [[Nacionalni dan molitve|Nacionalnom danu molitve]] tvrdnjom da FFRF nije imao osnove za osporavanje NDoP-ova statuta ili proklamacijâ i da je samo Predsjednik bio dovoljno oštećen da ospori statut NDoP-a.<ref>{{cite web |last=Friedman |first=Howard |title=7th Circuit: No Standing to Challenge National Day of Prayer |url=religionclause.blogspot.com/2011/04/7th-circuit-no-standing-to-challenge.html |work=Religion Clause Blog |accessdate=14. kolovoza 2012.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.usatoday.com/news/religion/2011-04-15-prayer_court_14_ST_N.htm |title=Court Dismisses Challenge to National Day of Prayer |publisher=USA Today |date=2011-04-14 |first=Adelle M. |last=Banks |accessdate=2011-12-29}}</ref> '''Parnice u tijeku''' * U lipnju 2012. godine FFRF je uložio priziv na odluku nižeg suda u sporu o uklanjanju [[jaslice|jaslica]] u [[Michigan]]u.<ref>{{cite web |url=http://freethoughtblogs.com/dispatches/2012/06/06/ffrf-loses-challenge-to-nativity-scene-in-michigan |title=The FFRF Loses Challenge To Remove Nativity Scene in Michigan |publisher=uclj}}</ref> Slučaj je u tijeku. '''Ostale akcije''' * Prudhommes Restaurant, Columbia, PA - 18. srpnja 2012. - FFRF je napisao nekoliko pisama Prudhommesu u kojima objašnjava da je ponuda 10% popusta nedjeljnim pokroviteljima koji predstavljaju crkveni bilten kršenje državnog i federalnog zakona, točnije [[Zakon o građanskim pravima iz 1964.|Zakona o građanskim pravima iz 1964.]] Pojedinac koji je skrenuo pozornost FFRF-a na ovo ispunio je pritužbu o diskriminaciji s Pennsylvanijskim odnosima s javnošću, a FFRF je samo imao savjetodavnu ulogu.<ref>{{cite web |url=http://lancasteronline.com/article/local/690280_Prudhomme-s-cites-surge-of-support--patrons-after-complaint-by-atheist.html |title=Prudhomme's cites surge of support, patrons after complaint by atheist |publisher=Lancaster Online |date=2012-07-18 |access-date=3. listopada 2013. |archive-date=4. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004234539/http://lancasteronline.com/article/local/690280_Prudhomme-s-cites-surge-of-support--patrons-after-complaint-by-atheist.html |url-status=dead}}</ref> * Dana 24. srpnja 2012. godine nakon primanja pisma od FFRF-a gradsko vijeće [[Steubenville, Ohio|Steubenvillea]] u [[Ohio|Ohiju]] odlučilo je ukloniti sliku kapele Krista Kralja na [[Franjevačko sveučilište u Steubenvilleu|Franjevačkom sveučilištu u Steubenvilleu]] iz svoga gradskog logotipa.<ref>{{cite web |last=Burke |first=Patrick |title=Ohio City Council Removes Image of Catholic College From Town Logo |url=http://cnsnews.com/news/article/ohio-city-council-removes-image-catholic-college-town-logo |publisher=CNS News |accessdate=28. srpnja 2012.}}</ref> * FFRF je zatražio grad [[Woonsocket, Rhode Island|Woonsocket]] u [[Rhode Island]]u da ukloni latinski križ sa spomenika iz Prvog i Drugog svjetskog rata koji se nalazi na javnom tlu.<ref>{{cite web |url=http://www.boston.com/news/local/rhode_island/articles/2012/05/02/rally_planned_in_ri_for_war_memorial_with_cross |title=Hundreds gather to defend Woonsocket memorial |publisher=The Boston Globe |date=2012-05-02 |access-date=3. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130807201701/http://www.boston.com/news/local/rhode_island/articles/2012/05/02/rally_planned_in_ri_for_war_memorial_with_cross/ |archive-date=7. kolovoza 2013. |url-status=dead}}</ref> * FFRF je zatražio gradski savjet [[Rapid City, South Dakota|Rapid Cityja]] u [[Južna Dakota|Južnoj Dakoti]] da obustavi svoju praksu započinjanja svakog sastanka gradskog vijeća kršćanskom molitvom.<ref>{{cite web |url=http://rapidcityjournal.com/news/anti-prayer-group-fires-second-salvo/article_4ec2011c-c9ca-5573-ac08-b5240b7cbd36.html |title=Anti-prayer group fires second salvo |publisher=Rapid City Journal |date=2013-02-17 |url-status=dead}}</ref> ==Znakovi Državnog kapitola== [[File:Atheist sign Wisconsin State Capitol.png|300px|left|thumb|Lice (lijevo) i naličje (desno) znaka prikazanog u [[Wisconsinski državni kapitol|Wisconsinskom državnom kapitolu]]. Znak u [[Washingtonski državni kapitol|Washingtonu]] prikazuje jednaku poruku.]] ===Wisconsinski državni kapitol=== FFRF održava znak u [[Wisconsinski državni kapitol|Wisconsinskom državnom kapitolu]] tijekom božićnog razdoblja na kojem piše: {| class="cquote" style="margin:auto; border-collapse: collapse; border: none; background-color: transparent; width: auto;" | width="20" valign="top" style="border:none; color:#B2B7F2;font-size:35px;font-family: 'Times New Roman', serif; font-weight: bold; text-align: left; padding: 10px 10px;" | “ | valign="top" style="border: none; padding: 4px 10px;" | U ovom vremenu zimskog solsticija neka razum prevlada. Ne postoje ni bogovi, ni vragovi, ni anđeli, ni raj ni pakao. Postoji samo prirodan svijet. Religija je ništa doli mita i praznovjerja koje okrućuje srca i porobljuje umove. | width="20" valign="bottom" style="border: none; color: #B2B7F2; font-size: 35px; font-family: 'Times New Roman', serif; font-weight: bold; text-align: right; padding: 10px 10px;" | ” |- |} [[File:Beware-of-dogma.jpg|thumb|FFRF-ov divovski plakat u Madisonu u Wisconsinu]] ===Washingtonski državni kapitol=== Plaketa s istim tekstom kao na znaku Wisconsinskog državnog kapitola prikazana je tijekom božićnog vremena 2008. godine u državnom kapitolu u [[Olympia, Washington|Olympiji]] u [[Washington]]u odmah pokraj [[jaslice|jaslica]].<ref>{{cite web |url=http://seattletimes.nwsource.com/html/localnews/2008457064_apwaatheistdisplay1stldwritethru.html |last=Woodward |first=Curt |title=Atheist sign joins nativity scene, tree at Capitol |date=2008-12-01 |publisher=The Seattle Times |accessdate=2008-12-03}}</ref><ref>{{cite web |url=http://seattletimes.nwsource.com/html/localnews/2008458044_noreligion02m.html |title=Nonbelievers' sign at Capitol counters Nativity |last=Tu |first=Janet |date=2008-12-02 |publisher=The Seattle Times |accessdate=2008-12-03}}</ref> Znak je bio ukraden i potom pronađen i vraćen u državni kapitol.<ref>{{cite news |url=http://www.cnn.com/2008/LIVING/12/05/atheists.christmas/ |title=Missing Atheist Sign Found in Washington State |date=2008-12-05 |publisher=CNN |accessdate=2008-12-12}}</ref> Dodavanje znaka potaknulo je velik broj pojedinaca i skupina da zatraže svoje dodatke kao što su [[festivus]]ni kolac,<ref>{{cite web |url=http://www.komonews.com/news/local/35616504.html |title=Coming to Capitol: 'Festivus' display |date=2008-12-01 |publisher=Komo News |accessdate=2008-12-12 |archive-date=23. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110523062613/http://www.komonews.com/news/local/35616504.html |url-status=dead}}</ref> zahtjev [[Westboroanska baptistička crkva|Westboroanske baptističke crkve]] za znakom na kojem stoji "Djed Mraz odvest će te u pakao" (među ostalim),<ref name="Spokesman">{{cite web |url=http://www.spokesmanreview.com/breaking/story.asp?ID=18181 |title=Controversial Kansas group wants Olympia display |date=2008-12-11 |publisher=Spokesman Review |accessdate=2008-12-12}}</ref> znak kojim se odaje poštovanje [[Leteće špageti čudovište|Letećem špageti čudovištu]]<ref name="Spokesman"/> i mnogi drugi. ===Illinoiski državni kapitol=== Dana 23. prosinca 2009. godine William J. Kelly, konzervativni aktivist i kandidat za illinoiskog financijskog nadzornika, pokušao je ukloniti znak FFRF-a izložen za blagdane.<ref>{{cite news |url=http://cbs2chicago.com/politics/capitol.atheist.display.2.1387754.html |title=Furor Erupts Over Atheist Display At State Capitol |publisher=Cbs2chicago.com |first=Adam |last=Harrington |date=2009-12-23 |accessdate=2011-12-29 |archive-date=25. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100325072837/http://cbs2chicago.com/politics/capitol.atheist.display.2.1387754.html |url-status=bot: unknown }}</ref> ===Athens, Teksas=== [[File:2011 Nativity Athens, TX.JPG|300px|thumb|left|Jaslice u zgradi suda [[Okrug Henderson, Teksas|Okruga Hendersona]] u Athensu, TX.]] Godine 2011. FFRF je poslao pismo [[Okrug Henderson, Teksas|Okrugu Hendersonu]] u kojem se traži uklanjanje jaslica s travnjaka zgrade suda u [[Athens, Teksas|Athensu]] u [[Teksas]]u. Skupina je izjavila da je primila pritužbu građanina iz Okruga Hendersona koja se tiče jaslica i kojom se zahtijeva od lokalne uprave da ih uklone. Nakon što je uprava odlučila da će jaslice ostati, FFRF je zatražio da se postavi natpis na površinu pokraj jaslica, no odluka kojom se razmatrao ovaj zahtjev nije donesena prije Božića. Kao posljedica pisma poslanog iz FFRF-a održan je skup pred zgradom suda Okruga Hendersona na kojem je prisustvovalo 5.000 ljudi.<ref>{{cite web |url=http://www.foxnews.com/us/2011/12/14/texas-town-braces-for-battle-with-atheists-over-nativity-scene/ |title=Texas Town Braces For Battle With Atheists Over Nativity Scene |publisher=Fox News |date=2010-04-07 |accessdate=2011-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131009181718/http://www.foxnews.com/us/2011/12/14/texas-town-braces-for-battle-with-atheists-over-nativity-scene/ |archive-date=9. listopada 2013. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.canadafreepress.com/index.php/article/43357 |title=Nativity Rally for our Lord and Savior Jesus Christ |publisher=Canadafreepress.com |accessdate=2011-12-29}}</ref><ref>{{cite web |url=http://foxnewsinsider.com/2011/12/19/vote-for-jesus-thousands-protest-removal-of-nativity-display-in-athens-texas/ |title="Vote for Jesus": Thousands Protest Removal of Nativity Display in Athens, Texas |publisher=Fox News Insider |date=2011-12-19 |accessdate=2011-12-29 |archiveurl=https://archive.is/20120708063703/http://foxnewsinsider.com/2011/12/19/vote-for-jesus-thousands-protest-removal-of-nativity-display-in-athens-texas/ |archivedate=8. srpnja 2012.}}</ref> FFRF je postavio vlastiti natpis uz jaslice, no njega su uklonili predstavnici Okruga Hendersona jer nije bilo odobreno dopuštenje da se natpis postavi na okružno vlasništvo.<ref>{{cite web |url=http://abcnews.go.com/US/video/banner-removed-nativity-scene-15163015 |title=Banner Removed From Nativity Scene &#124; Video - ABC News |publisher=Abcnews.go.com |date=2011-12-15 |accessdate=2011-12-29}}</ref> Jaslice kao i sve božićne ukrase prikazane na trgu i uokolo njega, na javnom vlasništvu, održavala je neprofitna organizacija Održavajte Athens lijepim. {{clear}} ==''Freethought Radio''== Nazvan "jedinim tjednim slobodoumnim radijskim emitiranjem bilo gdje" [http://ffrf.org/news/radio Freethought Radio] na [[WXXM-FM|The Mic 92.1 FM]] emitira se uživo svake subote 11-12 h CDT u [[Madison, Wisconsin|Madisonu]] u [[Wisconsin]]u. Također se pojavio na [[Air America Radio|Air Americi]] (Air America Radio prestao je djelovati u ožujku 2010.). Voditelji su supredsjednici FFRF-a Dan Barker i Annie Laurie Gaylor. Arhiv [[podcast]]a također je dostupan na mrežnom mjestu FFRF-a. Redovite emisije uključuju "Theocracy Alert" i "Freethinkers Almanac". Potonje osvjetljava povijesne slobodoumnike od kojih su mnogi također tekstopisci. Uvodnu i odjavnu špicu emisije čini "[[Imagine (pjesma)|Imagine]]" [[John Lennon|Johna Lennona]] koja je poznata po svojoj [[antireligija|antireligijskoj]] temi. ==Konvencije== FFRF održava konvencije od 1977. godine, godinu dana nakon što je skupina stvorena i godinu dana prije svoga službena objedinjenja. Konvencija iz 2012. bit će 35. godišnja konvencija. Konvencije tipično uključuju govornike, nagrade, "nemolitvene doručke" s "trenucima zbrke", te klavirsku glazbu u izvedbi supredsjednika FFRF-a [[Dan Barker|Dana Barkera]].<ref>{{cite web |url=http://www.ffrf.org/outreach/convention/past-conventions/ |title=Past Conventions |accessdate=6. rujna 2012.}}</ref> Zaklada dodjeljuje nekoliko nagrada na svojim konvencijama: ===Nagrada Car je gol=== FFRF dodjeljuje najmanje jednu Nagradu Car je gol na svojim konvencijama. Naziv nagrade preuzet je iz kratke priče "[[Carevo novo ruho]]" [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]] koja se usredotočuje na dvama tkalcima koji obećaju caru novo odijelo od ruha koje je nevidljivo onima koji su "beznadno glupi ili neprikladni ili nesposobni za obavljanje svoga položaja. Car paradira uokolo gol jer se boji priznati da je neprikladan za svoju službu; njegovi savjetnici i podanici također se boje. Dijete, ne razumjevši ovu šaradu, viče da je car gol što je vika koju preuzima čitava gomila. Nagrada se dodjeljuje "javnim osobama koji preuzimaju ispričanu ulogu malog djeteta iz Andersenove bajke i 'ispričaju je onakvom kakva jest'—o religiji."<ref name="Emperor">{{cite web |title=Emperor Has No Clothes Award |url=http://www.ffrf.org/outreach/awards/emperor-has-no-clothes-award/}}</ref> Kipić cara izradila je ista kompanija koja izrađuje Oscare.<ref name="Emperor"/> Prva nagrada dodijeljena je 1998. godine, a šest nagrada dodijeljeno je 2001. godine [[Jesse Ventura|Jesseju Venturi]], [[Ted Turner|Tedu Turneru]], [[Andy Rooney|Andyju Rooneyju]], [[Janeane Garafalo]], [[George Carlin|Georgeu Carlinu]], [[Richard Dawkins|Richardu Dawkinsu]] i [[Katha Pollitt|Kathi Pollitt]].<ref name="Emperor"/> Među ostalim dobitnicima nalaze se [[Steven Weinberg]] (2001.), [[Penn & Teller]] (2003.), [[Alan Dershowitz]] (2003.), [[Ron Reagan]] (2004.), [[Peter Singer]] (2004.), [[Christopher Hitchens]] (2007.), [[Daniel Dennett]] (2008.), [[Ayaan Hirsi Ali]] (2010.) i [[Richard Dawkins]] (2001., 2012.).<ref name="Emperor"/> ===Nagrada za slobodoumnika godine=== FFRF dodjeljuje ovu nagradu "parničarima koji su pokrenuli i dobili sporove kojima se potiče odvojenost crkve od države."<ref>{{cite web |title=Freethinker of the Year Award |url=http://www.ffrf.org/outreach/awards/freethinker-of-the-year-award/ |url-status=dead |access-date=3. listopada 2013. |archive-date=4. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004232647/http://ffrf.org/outreach/awards/freethinker-of-the-year-award/ }}</ref> Godine 1985. FFRF je dodijelio prvi nagradu Ishmaelu Jaffreeju, tužitelju u slučaju [[Wallace protiv Jaffreeja|Wallacea protiv Jaffreeja]] na Vrhovnom sudu, 472 U.S. 38 (1985). ===Nagrada za ateista u lisičjoj jazbini=== Ova se nagrada dodjeljuje radi pokazivanja da je stara izreka o tome da nema ateista u lisičjim jazbinama netočna i radi "priznanja aktivizma u obrani ustavnog principa o odvojenosti crkve od države što svaki vojnik priseže da će podupirati."<ref>{{cite web |title=Atheist in Foxhole Award |url=http://www.ffrf.org/outreach/awards/atheist-in-foxhole-award/ |url-status=dead |access-date=3. listopada 2013. |archive-date=5. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131005014853/http://ffrf.org/outreach/awards/atheist-in-foxhole-award/ }}</ref> ===Konvencije i nagrade=== {| class="wikitable" |- ! Datum !! Mjesto !!width="540"| Nagrade !! Govornici |- | 22. – 24. studenoga 2002.<ref>{{cite web |title=FFRF 2002 Convention |url=http://www.ffrf.org/news/releases/freethought-luminaries-star-at-freedom-from-religion-foundations-25th-annual-irreverent-conference/ |access-date=3. listopada 2013. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312052320/https://ffrf.org/news/releases/freethought-luminaries-star-at-freedom-from-religion-foundations-25th-annual-irreverent-conference/ |url-status=dead }}</ref> || San Diego, Kalifornija || [[Michael Newdow]] – ''Slobodoumnik godine''<br />[[Robert Sapolsky]] – ''Nagrada Car je gol''<br /> [[Taslima Nasrin]] – ''Nagrada za slobodoumnu heroinu''<br /> Blake Trettien – ''Nagrada za studentskog aktivista''<br /> [[Steve Benson (karikaturist)|Steve Benson]] – ''Nagrada Car je gol'' || [[Julia Sweeney]], [[Philip Appleman]] i Marjorie Appleman, [[Dan Barker]] |- | 10. – 12. listopada 2003.<ref>{{cite web |title=FFRF 2003 Convention |url=http://www.ffrf.org/news/releases/freethinkers-gather-for-26th-national-conference-in-dc/ |access-date=3. listopada 2013. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312052347/https://ffrf.org/news/releases/freethinkers-gather-for-26th-national-conference-in-dc/ |url-status=dead }}</ref> || Washington, D.C. || || [[Helen Thomas]], [[Alan Dershowitz]], [[Natalie Angier]], Alton Lemon, [[Michael Newdow]], [[Betty Rollin]], Sacha Pfeiffer, [[Steve Benson (karikaturist)|Steve Benson]], [[Dan Barker]] |- | 29. – 31. listopada 2004.<ref>{{cite web |title=FFRF 2004 Convention |url=http://www.ffrf.org/news/releases/-27th-national-ffrf-convention-honors-departing-prez-anne-gaylor-mike-newdow-outspoken-freethinker/ |access-date=3. listopada 2013. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312052320/https://ffrf.org/news/releases/-27th-national-ffrf-convention-honors-departing-prez-anne-gaylor-mike-newdow-outspoken-freethinker/ |url-status=dead }}</ref> || Madison, Wisconsin || [[Michael Newdow]] – ''Nagrada za slobodoumnog heroja''<br /> Rachel Morris – ''Nagrada Ruth (Dixie) Jokinen za studentsku aktivisticu''<br /> [[Steven Pinker]] – ''Nagrada Car je gol''<br /> [[Peter Singer]] – ''Nagrada Car je gol''<br /> Robyn Blumner – ''Nagrada Car je gol'' || [[Susan Jacoby]], Matthew Rothschild, [[Dan Barker]], [[Steve Benson (karikaturist)|Steve Benson]], Anne Gaylor, Alvin Harris |- | 11. – 13. studenoga 2005.<ref>{{cite web |title=FFRF 2005 Convention |url=http://www.ffrf.org/news/releases/call-to-ffrf-annual-convention-in-orlando-nov-11-13/ |access-date=3. listopada 2013. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312052347/https://ffrf.org/news/releases/call-to-ffrf-annual-convention-in-orlando-nov-11-13/ |url-status=dead }}</ref> || Orlando, Florida || [[Oliver Sacks]] – ''Nagrada Car je gol''<br /> Robin Morgan – ''Nagrada za slobodoumnu heroinu''<br /> David Habecker – ''Nagrada za slobodoumnog heroja''<br /> [[Don Addis]] – ''Nagrada za slobodoumnost u medijima 'reci to kao što jest'''<br /> [[Ernie Chambers]] – ''Heroj Prvog amandmana''<br /> Jennifer Musgrove – ''Nagrada Ruth (Dixie) Jokinen za studentsku aktivisticu''<br /> Dianna Narciso – ''Nagrada za prijatelja Prvog amandmana''|| David Corn, [[Dan Barker]] |- | 6. – 8. listopada 2006.<ref>{{cite web |title=FFRF 2006 Convention |url=http://www.ffrf.org/news/releases/29th-national-convention-of-the-freedom-from-religion-foundation/ |access-date=3. listopada 2013. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312052330/https://ffrf.org/news/releases/29th-national-convention-of-the-freedom-from-religion-foundation/ |url-status=dead }}</ref> || San Francisco, Kalifornija || [[Mikey Weinstein]] – ''Prvak Prvog amandmana''<br /> [[Wafa Sultan]] – ''Nagrada za slobodoumnu heroinu''<br /> [[Julia Sweeney]] – ''Nagrada Car je gol''<br /> [[Philip Paulson]] – ''Nagrada za ateista u lisičjoj jazbini'' || [[Sam Harris (autor)|Sam Harris]], [[Michelle Goldberg]], [[Richard Sloan]], [[Dan Barker]] |- | 12. – 14. listopada 2007.<ref>{{cite web |title=FFRF 2007 Convention |url=http://ffrf.org/outreach/convention/past-conventions/ffrf-2007-convention-speeches/ |access-date=3. listopada 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101230190231/http://ffrf.org/outreach/convention/past-conventions/ffrf-2007-convention-speeches/ |archivedate=30. prosinca 2010.}}</ref> || Madison, Wisconsin || [[Christopher Hitchens]] – ''Nagrada Car je gol''<br /> Matt LaClair – ''Nagrada Thomasa Jeffersona za studentskog aktivista''<br /> [[Ellery Schempp]] – ''Nagrada za prvaka Prvog amandmana''<br /> Stephanie Salter – ''Nagrada za prijateljicu Prvog amandmana'' || [[Katha Pollitt]], [[Julia Sweeney]] |- | 10. – 12. listopada 2008.<ref>{{cite web |title=FFRF 2008 Convention |url=http://testing.ffrf.org/outreach/convention/past-conventions/2008-ffrf-convention-speeches/ |access-date=3. listopada 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110611044219/http://testing.ffrf.org/outreach/convention/past-conventions/2008-ffrf-convention-speeches/ |archivedate=11. lipnja 2011.}}</ref> || Chicago, Illinois || [[Daniel C. Dennett]] – ''Nagrada Car je gol''<br /> Kay Staley – ''Nagrada za slobodoumnika godine'', <br /> Jim McCollum – ''Nagrada za prvaka Prvog amandmana''<br /> Jeremy Hall – ''Nagrada za ateista u lisičjoj jazbini''|| [[Jeff Sharlet]], [[Eleanor Clift]], [[Scott Dikkers]], [[Dan Barker]] |- | 6. – 8. studenoga 2009.<ref>{{cite web |title=FFRF 2009 Convention |url=http://ffrf.org/outreach/convention/past-conventions/2009-national-convention-seattle-washington/ |access-date=3. listopada 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101217102412/http://ffrf.org/outreach/convention/past-conventions/2009-national-convention-seattle-washington/ |archivedate=17. prosinca 2010.}}</ref> || Seattle, Washington || [[Ron Reagan]] – ''Nagrada Car je gol''<br /> William Lobdell – ''Nagrada Car je gol''<br /> [[Ursula K. Le Guin]] – ''Nagrada Car je gol''<br /> [[Jennifer Michael Hecht]] – ''Nagrada za slobodoumnu heroinu'' || Phil Zuckerman, Barry Kosmin, Daniel Everett |- | 29. – 31. listopada 2010.<ref>{{cite web |title=FFRF 2010 Convention |url=http://ffrf.org/outreach/convention/past-conventions/2010-madison/2010-convention-speakers/ |access-date=3. listopada 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101217093428/http://ffrf.org/outreach/convention/past-conventions/2010-madison/2010-convention-speakers/ |archivedate=17. prosinca 2010.}}</ref> || Madison, Wisconsin || rep. [[Pete Stark]] (Kalif.) – ''Nagrada Car je gol''<br /> [[Ayaan Hirsi Ali]] – ''Nagrada Car je gol''<br /> [[Cenk Uygur]] – ''Nagrada Car je gol''<br /> Eric Workman – ''Nagrada Thomasa Jeffersona za studentskog aktivista'' || viceguv. [[Barbara Lawton]] (via video), [[Linda Greenhouse]], [[Mike Konopacki]], prof. [[James F. Crow]], [[Julia Sweeney]], [[Steve Benson (karikaturist)|Steve Benson]], [[Dan Barker]], [[Annie Laurie Gaylor]] |- | 7. – 9. listopada 2011.<ref>{{cite web |title=FFRF 2011 Convention |url=http://ffrf.org/outreach/convention/past-conventions/2011-convention-hartford-connecticut/ |access-date=3. listopada 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120112113433/http://ffrf.org/outreach/convention/past-conventions/2011-convention-hartford-connecticut/ |archivedate=12. siječnja 2012.}}</ref> || Hartford, Connecticut || [[Steven Pinker]] – ''Nagrada Car je gol''<br /> [[Jerry Coyne]] – ''Nagrada Car je gol''<br /> Dylan Galos – ''Nagrada za studentskog aktivista''<br /> Steve Trunk – ''Nagrada za ateista u lisičjoj jazbini''<br /> Mitch Kahle – ''Slobodoumnik godine''<br /> [[Jessica Ahlquist]] – ''Nagrada Thomasa Jeffersona za studentskog aktivista''<br /> Harrison Hopkins – ''Nagrada Catherine Fahringer za mladog aktivista'' || [[Rebecca Newberger Goldstein]], [[Charles Strouse]], [[Joey Taylor]], [[Dan Barker]], [[Annie Laurie Gaylor]] |- | 12. – 13. listopada 2012.<ref>{{cite web |title=FFRF 2012 Convention Schdeule |url=http://ffrf.org/outreach/convention/convention-speakers/ |access-date=3. listopada 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111014132333/http://ffrf.org/outreach/convention/convention-speakers/ |archivedate=14. listopada 2011.}}</ref> || Portland, Oregon || [[Richard Dawkins]] – ''Nagrada Car je gol''<br /> [[Sara Paretsky]] – ''Nagrada za slobodoumnu heroinu''<br /> [[Jessica Ahlquist]] – ''Slobodoumnik godine''<br /> Max Nielson – ''Nagrada za studentskog aktivista'' || [[Julia Sweeney]], Katherine Stewart, Teresa Macbain, Jerry Dewitt, Annalise Fonza, [[Dan Barker]], [[Annie Laurie Gaylor]], Rebecca Markert, Andrew Seidel |} ==Više informacija== *[[Američki ateisti]] *[[antiklerikalizam]] *[[antireligija]] *[[antiteizam]] *[[ceremonijalni deizam]] *[[ireligija u Sjedinjenim Državama]] *[[Kanadsko slobodoumno udruženje]] *[[kritika religije]] *[[odvojenost crkve od države u Sjedinjenim Državama]] *[[sloboda mišljenja]] ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat|Freedom From Religion Foundation|Zaklada za slobodu od religije}} *[http://ffrf.org/ Zaklada za slobodu od religije] *[http://ffrf.org/news/radio/shows/ ''Freethought Radio'', arhivi] *[http://www.freethoughtassociation.org/barker.mp3 intervju s Danom Barkerom iz FFRF-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719005859/http://www.freethoughtassociation.org/barker.mp3 |date=19. srpnja 2011. }} sa Slobodoumnog udruženja {{ireligija}} [[Kategorija:Neprofitne organizacije]] [[Kategorija:Politika SAD-a]] ar1m1bsii6c6f55eg0ribogl8xkn4ve 0 503762 7616069 6975029 2026-10-10T12:13:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616069 wikitext text/x-wiki '''Liga prvaka''' je godišnje natjecanje europskih klubova u [[kuglanje|kuglanju klasičnim načinom]], a organizira ga sekcija za kuglanje klasičnim načinom Svjetske kuglačke asocijacije ('''WNBA-NBC''', eng. ''World Ninepin Bowling Association - Ninepin Bowling Classic''). Igra se od 2002. godine, a prve sezone je natjecanje nosilo naziv ''Euroliga''. Za razliku od ostalih natjecanja, poput [[WNBA-NBC Svjetski kup|Svjetskog kupa]], igra se tokom cijele sezone, za razliku od ostalih koji se igraju kao turnir. == Prvaci i doprvaci == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !godina !!mjesto <br> završnice !!pobjednik !!drugoplasirani |- !colspan="4"|Euroliga |- |2002. || {{Z|RUM}} Hunedoara ||{{Z|SLO}} Triglav Kranj ||{{Z|NJE}} Victoria 1947 Bamberg |- !colspan="4"|Liga prvaka |- |2003. ||{{Z|ITA}} [[Bozen|Bolzano]] ||{{Z|NJE}} Victoria 1947 Bamberg ||{{Z|SLK}} Sport a.s. Podbrezova |- |2004. ||{{Z|NJE}} Hagenwerder ||{{Z|HRV}} [[Kuglački klub Kandit Premijer|Kandit Premijer Osijek]] ||{{Z|SLO}} Triglav Kranj |- |2005. ||{{Z|HRV}} [[Osijek]] ||{{Z|NJE}} Victoria 1947 Bamberg ||{{Z|MAĐ}} Ferroep Szeged TE |- |2006. ||{{Z|RUM}} Hunedoara ||{{Z|NJE}} Victoria 1947 Bamberg ||{{Z|SLK}} Sport a.s. Podbrezova |- |[[Euroliga 2006/07. (kuglači)|2007.]] ||{{Z|SLK}} Podbrezova ||{{Z|HRV}} [[Kuglački klub Zadar|Zadar]] ||{{Z|HRV}} Konikom Osijek |- |[[Euroliga 2007/08. (kuglači)|2008.]] ||{{Z|MAĐ}} [[Zalaegerszeg]] ||{{Z|MAĐ}} Zalaegerszegi TK FMVaS ||{{Z|HRV}} [[Kuglački klub Zadar|Zadar]] |- |2009. ||{{Z|AUT}} Koblach ||{{Z|NJE}} Victoria 1947 Bamberg ||{{Z|NJE}} Rot-Weiß Zerbst 1999 |- |2010. ||{{Z|SRB}} [[Apatin]] ||{{Z|NJE}} Rot-Weiß Zerbst 1999 ||{{Z|MAĐ}} Szegedi TE - Gaboatransz |- |2011. ||{{Z|NJE}} Bad Langensalz ||{{Z|SLK}} Sport a.s. Podbrezova ||{{Z|NJE}} Rot-Weiß Zerbst 1999 |- |2012. ||{{Z|SLO}} [[Celje]] ||{{Z|SLK}} Sport a.s. Podbrezova ||{{Z|NJE}} Victoria 1947 Bamberg |- |2013. ||{{Z|SLK}} Podbrezova ||{{Z|MAĐ}} Szegedi TE ||{{Z|SLK}} Sport a.s. Podbrezova |- |2014. ||{{Z|NJE}} Straubing ||{{Z|MAĐ}} Szegedi TE ||{{Z|HRV}} [[Kuglački klub Zadar|Zadar]] |- |2015. ||{{Z|NJE}} Straubing ||{{Z|NJE}} Rot-Weiss Zerbst 1999 ||{{Z|MAĐ}} Szegedi TE |- |2016. ||{{Z|NJE}} [[Bamberg]] ||{{Z|MAĐ}} Szegedi TE ||{{Z|NJE}} Victoria 1947 Bamberg |- |2017.<ref>[http://www.wnba-nbc.de/Sport/Champions-League/2017-04-03-Startheft-CL-2016-17-Vers-12---Finale.pdf wnba-nbc.de, ''CHAMPIONS LEAGUE NINEPIN CLASSIC - Starting-book 2016/17] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170629114145/http://wnba-nbc.de/Sport/Champions-League/2017-04-03-Startheft-CL-2016-17-Vers-12---Finale.pdf |date=29. lipnja 2017. }}, objavljeno 4. travnja 2017., preuzeto 22. svibnja 2017.</ref> |{{Z|SLK}} Podbrezova ||{{Z|NJE}} Rot-Weiss Zerbst 1999 ||{{Z|MAĐ}} Alabardos Szegedi TE |- |2018.<ref>[http://www.wnba-nbc.de/Sport/Champions-League/CL-2017-2018/cl-2017-2018.html wnba-nbc.de, Champions League der NBC 2017./18.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190404103935/http://www.wnba-nbc.de/Sport/Champions-League/CL-2017-2018/cl-2017-2018.html |date=4. travnja 2019. }}, pristupljeno 4. travnja 2019.</ref> |{{Z|NJE}} [[Bamberg]] ||{{Z|SLK}} Železiarne Podbrezová ||{{Z|NJE}} Rot-Weiss Zerbst 1999 |- |2019.<ref> [http://www.kuglacki-savez-os.hr/assets/files/24359_LP-2019--M-8.pdf kuglacki-savez-os.hr, ''CHAMPIONS LEAGUE 2019. - muškarci''], preuzeto 4. travnja 2019. </ref> |{{Z|HRV}} [[Zaprešić]] ||{{Z|HRV}} [[Kuglački klub Zaprešić|Zaprešić]] ||{{Z|SLK}} Železiarne Podbrezová |- |2021. {{fusg|2021}}<ref> {{de icon}} [https://web.archive.org/web/20220505194916/http://www.wnba-nbc.de/Sport/Champions-League/champions-league.html wnba-nbc.de, ''Champions League der NBC'' (2019./20.)], wayback arhiva od 5. svibnja 2022. </ref><ref> [https://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/Liga-prvaka-2019--2020--31-5592-20-10/ kuglacki-savez-os.hr, ''Liga prvaka 2019.-2020.''], pristupljeno 18. kolovoza 2023. </ref><ref> [https://www.kuglacki-savez-os.hr/assets/files/26579_LP-2020--M-pdf-kraj.pdf kuglacki-savez-os.hr, ''CHAMPIONS LEAGUE 2020. / MUŠKARCI''], preuzeto 18. kolovoza 2023. </ref> |{{Z|NJE}} [[Bamberg]] ||{{Z|NJE}} Rot-Weiss Zerbst 1999 ||{{Z|MAĐ}} Zengő Alföld Szegedi TE |- |2022.<ref> {{en icon}} [https://www.wnba-nbc.com/competitions-posts/champions-league-2021-slash-2022 wnba-nbc.com, ''Champions League 2021/2022''], pristupljeno 18. kolovoza 2023. </ref><ref> {{en icon}} [https://www.wnba-nbc.com/sites/60ddb81533335b0deff5e105/assets/624c119433335b4e76315b17/m-e-n-report-05-04-2022.pdf wnba-nbc.com, ''Champions League 2021/2022 / Section Ninepin Bowling Classic in the WNBA / MEN''], preuzeto 18. kolovoza 2023. </ref><ref> [https://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/Liga-prvaka-2021--2022--31-5980-10-10/ kuglacki-savez-os.hr, ''Liga prvaka 2021.-2022.''], pristupljeno 18. kolovoza 2023. </ref><ref> [https://www.kuglacki-savez-os.hr/assets/files/27366_Liga-prvaka-2022---M-kr.pdf kuglacki-savez-os.hr, ''CHAMPIONS LEAGUE 2022. / MUŠKARCI''], preuzeto 18. kolovoza 2023. </ref> |{{Z|MAĐ}} Pápa ||{{Z|SLK}} Železiarne Podbrezová ||{{Z|NJE}} Rot-Weiss Zerbst 1999 |- |2023.<ref> {{en icon}} [https://portal.wnba-nbc.com/live/championships/CL_22_23 wnba-nbc.com, ''Champions League 2022/2023''], pristupljeno 18. kolovoza 2023. </ref><ref>{{en icon}} [https://portal.wnba-nbc.com/rails/active_storage/disk/eyJfcmFpbHMiOnsibWVzc2FnZSI6IkJBaDdDVG9JYTJWNVNTSWhkblYwTnpCcVozSnlOV3B2Y1hOcFpIbGpkR1I1TnpWbmREQmxhZ1k2QmtWVU9oQmthWE53YjNOcGRHbHZia2tpWVdsdWJHbHVaVHNnWm1sc1pXNWhiV1U5SW0wdFpTMXVMWEpsY0c5eWRDMHlPQzB3TkMweU1ESXpMbkJrWmlJN0lHWnBiR1Z1WVcxbEtqMVZWRVl0T0NjbmJTMWxMVzR0Y21Wd2IzSjBMVEk0TFRBMExUSXdNak11Y0dSbUJqc0dWRG9SWTI5dWRHVnVkRjkwZVhCbFNTSVVZWEJ3YkdsallYUnBiMjR2Y0dSbUJqc0dWRG9SYzJWeWRtbGpaVjl1WVcxbE9ncHNiMk5oYkE9PSIsImV4cCI6IjIwMjMtMDgtMThUMDU6NDI6NTEuMzM3WiIsInB1ciI6ImJsb2Jfa2V5In19--d9fbdc3a49585b895fd331d843b1898185f0d12b/m-e-n-report-28-04-2023.pdf portal.wnba-nbc.com, ''Champions League 2022/2023 / Section Ninepin Bowling Classic in the WNBA / MEN''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 18. kolovoza 2023.</ref><ref> [https://www.kuglacki-savez-os.hr/clanak/Liga-prvaka-2022--2023--31-6011-0-10/ kuglacki-savez-os.hr, ''Liga prvaka 2022.-2023.''], pristupljeno 18. kolovoza 2023. </ref><ref> [https://www.kuglacki-savez-os.hr/assets/files/27982_LP-2023--M-1802.pdf kuglacki-savez-os.hr, ''CHAMPIONS LEAGUE 2023. / MUŠKARCI''], preuzeto 18. kolovoza 2023. </ref> |{{Z|AUT}} [[Graz]] ||{{Z|NJE}} Rot-Weiss Zerbst 1999 ||{{Z|AUT}} Union Orth/Donau |- |} <small> Napomene: <br> {{fusd|2021}} za sezonu 2019./20. utakmice do četvrtzavršnice su odigrane po rasporedu, ali zbog prekida uzrokovanih pandemijom COVID-19 završni turnir je održan u lipnju 2021., te sezona 2020./21. nije održana </small> == Povezani članci == * [[WNBA-NBC Svjetski kup|Svjetski kup]] * [[WNBA-NBC Europski kup|Europski kup]] * [[NBC kup]] * [[WNBA-NBC Liga prvakinja|Liga prvakinja]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.wnba-nbc.com/ wnba-nbc.com] * {{en icon}} [https://www.wnba-nbc.com/champions-league wnba-nbc.com, ''Champions League''] * [http://www.fiqwnba-nbc.de/html/championsleague.html Liga prvaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140224010640/http://www.fiqwnba-nbc.de/html/championsleague.html |date=24. veljače 2014. }} * [http://www.fiqwnba-nbc.de/index.html WNBA-NBC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227110014/http://www.fiqwnba-nbc.de/index.html |date=27. veljače 2014. }} * [http://www.wnba-nbc.de/index.html wnba-nbc.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170606141404/http://wnba-nbc.de/index.html |date=6. lipnja 2017. }} == Izvori == <small> * [http://www.wnba-nbc.de/History-Team-Cup-CL-seit-2002.pdf Pregled prva tri ili četiri kluba Lige prvaka 2002.-2016., wnba-nbc.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170704150906/http://wnba-nbc.de/History-Team-Cup-CL-seit-2002.pdf |date=4. srpnja 2017. }}, preuzeto 22. svibnja 2017. * [http://www.fiqwnba-nbc.de/Historie_Team-CL_2013-04-18.pdf Pregled prva tri ili četiri kluba Lige prvaka 2002.-2013., fiqwnba.nbc.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131228020855/http://www.fiqwnba-nbc.de/Historie_Team-CL_2013-04-18.pdf |date=28. prosinca 2013. }}, pristupljeno 16. siječnja 2014. * {{de icon}} [https://web.archive.org/web/20220505194916/http://www.wnba-nbc.de/Sport/Champions-League/champions-league.html wnba-nbc.de, ''Champions League der NBC''], wayback arhiva {{izvori|53em}} </small> {{mrva-kuglanje}} [[Kategorija:Europska klupska kuglačka natjecanja|Liga prvaka]] 2320g53qrfo4p5ws9x5axbndk9ry4nf 2 508959 7616160 7615915 2026-10-10T18:07:59Z Dean72 77466 7616160 wikitext text/x-wiki [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|Partenon, hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|'''Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.''']] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 15.</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 65.</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 103.</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 69. - 70.</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 73. - 74.</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 108.</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 109. - 110.</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 96.</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 270.</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}} str. 356.</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 271.</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 126. - 127.</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128.</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128. - 129.</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131. - 133.</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 134. - 136.</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 138.</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 140.</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 141.</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 142.</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 149.</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 162.</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 163.</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 191. - 199.</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 200</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 177.</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 202. - 203.</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 189.</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 219.</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221., 226.</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224.</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224. - 225.</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 225. - 226.</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013.}} str. 226</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221.</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 243. - 245.</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 245. - 247.</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 248.</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 250.</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20070305112612/http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |title=Population of the Greek city-states |archive-date=5 March 2007}}</ref> To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Društvena struktura == Samo su slobodni muškarci rođeni kao pripadnici domicilnog stanovništva koji su posjedovali zemlju mogli biti građani s pravom na punu zakonsku zaštitu u [[Grad država|gradu-državi]]. U većini gradova-država, za razliku od prilika u [[Antički Rim|Starom Rimu]], društveni ugled nije donosio posebna prava. Ponekad su pojedine obitelji nadzirale javne vjerske službe, ali im to obično nije davalo dodatnu političku moć. U [[Atena (polis)|Ateni]] je stanovništvo bilo podijeljeno u četiri društvena sloja na temelju imovinskog stanja. Pojedinci su mogli prijeći u viši sloj ako bi stekli veće bogatstvo. U [[Sparta|Sparti]] su se svi muški građani nazivali ''homoioi'', što znači „jednaki” ili „sebi ravni”. Međutim, spartanski kraljevi, koji su zajednički obnašali vojne i vjerske dužnosti poglavara grada-države, potjecali su samo iz dviju obitelji.<ref>{{Citiranje knjige|last=Powell|first=Anton|url=https://books.google.com/books?id=QqA6DwAAQBAJ|title=A Companion to Sparta|date=2017|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-119-07237-9|page=187|access-date=4 July 2022}}</ref> Čini se da su [[Žene u staroj Grčkoj|žene u]] [[Žene u staroj Grčkoj|Staroj Grčkoj]] prvenstveno obavljale kućanske poslove, vodile kućanstvo te rađale i odgajale djecu. === Ropstvo === [[File:Grabstein_einer_Frau_mit_Dienerin.jpg|mini|Nadgrobni spomenik žene s robinjom koja je čuvala dijete, oko 100. pr. Kr.]] [[Robovlasništvo|Robovi]] nisu imali političku moć ni društveni status. Uz dopuštenje gospodara i ovisno o njegovoj dobroj volji, mogli su zasnovati obitelj i posjedovati imovinu, ali nisu imali politička prava. Do [[600. pr. Kr.]] u Grčkoj se proširilo ropstvo u kojem se ljudi smatraju vlasništvom. U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] robovi su u nekim [[Grad država|gradovima-državama]] činili trećinu ukupnog stanovništva. U klasičnoj [[Atena (polis)|Ateni]] robovi su činili između 40 i 80 % stanovništva. Robovi izvan [[Sparta|Sparte]] gotovo se nikada nisu pobunili jer su potjecali iz brojnih naroda i bili previše teritorijalno raspršeni da bi se mogli organizirati. Međutim, za razliku od kasnije zapadne kulture, stari Grci nisu razmišljali u kategorijama [[Rasa|rase]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Painter|first=Nell|url=https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5|title=The History of White People|date=2010|publisher=W. W. Norton|isbn=978-0-393-04934-3|location=New York|page=[https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5 5]}}</ref> Većina obitelji posjedovala je robove koji su obavljali kućanske poslove i radili kao nadničari, a čak su i siromašne obitelji mogle imati nekoliko robova. Vlasnicima je bilo zabranjeno tući ili ubijati robove. Kako bi ih potaknuli na marljiv rad, gospodari su im često obećavali da će ih u budućnosti osloboditi. Za razliku od [[Antički Rim|Rima]], oslobođenici nisu stjecali građanska prava. Umjesto toga uključivali su se u stanovništvo [[Meteci|meteka]], odnosno stranaca iz drugih zemalja ili gradova-država kojima je službeno bilo dopušteno živjeti u gradu. Gradovi-države posjedovali su i robove u javnom vlasništvu. Ti su robovi imali veću samostalnost od robova u privatnom vlasništvu: živjeli su odvojeno od svojih gospodara i obavljali specijalizirane poslove. U [[Atena (polis)|Ateni]] su se javni robovi osposobljavali za otkrivanje [[Krivotvorenje novca|krivotvorenog novca]], dok su robovi u hramovima služili božanstvima kojima su ti [[Hram|hramovi]] bili posvećeni. [[Skiti|Skitski]] robovi u Ateni obavljali su policijske poslove i okupljali građane radi sudjelovanja u političkim skupovima. [[Sparta]] je imala posebnu kategoriju robova poznatih kao [[heloti]]. Heloti su bili Mesenjani koje je država masovno porobila tijekom [[Mesenski ratovi|mesenskih ratova]] te ih dodijelila obiteljima uz koje su bili trajno vezani. Uzgajali su hranu i obavljali kućanske poslove kako bi se žene mogle posvetiti odgoju snažne djece, a muškarci vojnoj obuci za službu u pješaštvu kao [[Hoplit|hopliti]]. Gospodari su se prema helotima odnosili okrutno, zbog čega su se oni više puta bunili protiv svojih gospodara. Godine 370./369. pr. Kr., nakon što je [[Epaminonda]] oslobodio [[Mesenija|Meseniju]] od spartanske vlasti, helotski je sustav ondje ukinut, a heloti su stekli slobodu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cartledge|first=Paul|title=The Spartans: An Epic History|publisher=Pan Macmillan|year=2002|page=67}}</ref> Međutim, u [[Prefektura Lakonija|Lakoniji]] se taj sustav održao sve do [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] == Obrazovanje == [[File:Plato's_Academy_mosaic_from_Pompeii.jpg|lijevo|mini|Mozaik iz [[Pompeji|Pompeja]] s prikazom [[Platon|Platonove]] [[Akademija|Akademije]]]] Tijekom većeg dijela grčke povijesti obrazovanje je bilo privatno osim u [[Sparta|Sparti]]. U [[Helenizam|helenističkom]] razdoblju neki su [[Grad država|gradovi-države]] osnovali javne škole. Privatne učitelje mogle su si priuštiti samo imućne obitelji. Dječaci su učili čitati i pisati te recitirati književna djela. Učili su i pjevati, svirati jedan [[Glazbala|glazbeni instrument]] te se baviti [[Atletika|atletikom]] radi pripreme za vojnu službu. Obrazovali su se ne toliko radi stjecanja zanimanja koliko radi toga da postanu sposobni građani. Djevojčice su također učile čitati, pisati i računati jednostavne računske operacije kako bi mogle upravljati kućanstvom. Nakon djetinjstva gotovo uopće nisu imale pristup daljnjem obrazovanju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bloomer|first=W. Martin|title=A Companion to Ancient Education|publisher=Willey-Blackwell|year=2016|isbn=978-1-118-99741-3|location=Malden, MA|page=305}}</ref> Dječaci su polazili u školu sa sedam godina, dok su oni koji su živjeli u [[Sparta|Sparti]] odlazili u vojarnu. Postojale su tri vrste poučavanja: ''grammatistes'' za [[Aritmetika|aritmetiku]], ''kitharistes'' za [[Glazba|glazbu]] i [[ples]] te ''paidotribai'' za tjelesni odgoj i [[sport]]. Dječake iz imućnih obitelji koji su pohađali privatnu nastavu pratio je ''paidagogos'', kućni rob odabran za tu zadaću, koji se o njima brinuo tijekom dana. Nastava se održavala u privatnim domovima učitelja i obuhvaćala [[čitanje]], [[pisanje]], [[Matematika|matematiku]], [[pjevanje]] te sviranje [[Lira (instrument)|lire]] i [[Flauta|flaute]]. Kada bi dječaci navršili 12 godina, školovanje je uključivalo i sportske aktivnosti poput [[Hrvanje|hrvanja]], [[Trčanje|trčanja]], [[Bacanje diska|bacanja diska]] i [[Bacanje koplja|koplja]]. U [[Atena (polis)|Ateni]] su neki stariji mladići pohađali [[Akademija|akademije]] na kojima su izučavali naprednije discipline, poput [[Kultura|kulture]], [[Znanost|znanosti]], [[Glazba|glazbe]] i [[Umjetnost|umjetnosti]]. Školovanje je završavalo u dobi od 18 godina, nakon čega je obično slijedila jedna ili dvije godine vojne obuke u vojsci.<ref>Angus Konstam: "Historical Atlas of Ancient Greece", pp.&nbsp;94–95. Thalamus, UK, 2003, {{ISBN|1-904668-16-X}}</ref> Među najpoznatijim atenskim obrazovnim ustanovama bili su [[licej]], odnosno takozvana [[peripatetička škola]] koju je osnovao [[Aristotel|Aristotel iz Stageire]],<ref>{{Citiranje weba|title=Lyceum|url=https://www.britannica.com/topic/Lyceum-Greek-philosophical-school|access-date=21 August 2024|website=Britannica}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Lyceum|url=https://iep.utm.edu/lyceum/|access-date=21 August 2024|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}</ref> te Platonova akademija koju je osnovao [[Platon|Platon iz Atene]].<ref name="Lindberg 2007 70">{{Citiranje knjige|last=Lindberg|first=David C.|url=http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/B/bo5550077.html|title=The Beginnings of Western Science|publisher=University of Chicago Press|year=2007|isbn=978-0-226-48205-7|page=70}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Kampouris|first=Nick|date=26 October 2023|title=Plato's Academy: The World's First University|url=https://greekreporter.com/2023/10/26/plato-academy-athens-first-university-world/|access-date=21 August 2024|website=Greek Reporter}}</ref> Obrazovni sustav imućnih starih Grka poznat je i pod nazivom ''paideia''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Woodruff|first=Paul|url=https://academic.oup.com/book/8502/chapter-abstract/154343006?redirectedFrom=fulltext|title=Nine Education (Paideia)|date=March 2006|isbn=978-0-19-530454-1|pages=191–210|chapter=Education (Paideia)|doi=10.1093/acprof:oso/9780195304541.003.0009|access-date=21 August 2024}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=López|first1=Raquel|date=28 August 2019|title=Did sons and daughters get the same education in ancient Greece?|magazine=National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/education-in-ancient-greece|access-date=21 August 2024}}</ref> == Gospodarstvo == Na vrhuncu gospodarskog razvoja u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] slobodni građani klasične Grčke vjerojatno su činili jedno od najprosperitetnijih društava [[Antika|antičkog svijeta]]. Neki povjesničari gospodarstva smatraju da je grčko gospodarstvo bilo jedno od najrazvijenijih predindustrijskih gospodarstava. Prema procjenama izraženima u količini [[Pšenica|pšenice]] koju se moglo kupiti za dnevnu plaću, nekvalificirani radnik u urbanom području [[Atena (polis)|Atene]] zarađivao je dovoljno za kupnju 7–12 kg pšenice na dan, dok je nekvalificirani poljoprivredni radnik u [[Drevni Egipat|rimskom Egiptu]] mogao kupiti oko 3,75 kg. Atenska je dnevna plaća tako odgovarala dvostrukoj do trostrukoj količini pšenice dostupnoj nekvalificiranom poljoprivrednom radniku u rimskom Egiptu. Ipak, prihodi grčkih poljoprivrednika u prosjeku su također bili niži od prihoda gradskih radnika.<ref>W. Schiedel, "Real slave prices and the relative cost of slave labor in the Greco-Roman world", ''Ancient Society'', vol. 35, 2005, p 12.</ref> Premda su se životni uvjeti [[Robovlasništvo|robova]] znatno razlikovali, ropski je sustav pridonosio održavanju prihoda slobodnih građana. Stoga procjene gospodarskog razvoja koje se temelje na prihodima slobodnih građana ili isključivo na prihodima gradskog stanovništva vjerojatno precjenjuju stvarnu razinu blagostanja čitavog društva, unatoč brojnim dokazima o visokom životnom standardu. == Ratovanje == [[File:Greek-Persian_duel_1.jpg|mini|Grčki [[hoplit]] i perzijski ratnik prikazani u borbi na drevnom [[Kiliks|kiliksu]], [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeće]] [[5. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] Barem tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] rascjepkanost Stare Grčke na brojne suparničke [[Grad država|gradove-države]] povećavala je učestalost sukoba, ali je istodobno ograničavala njihov opseg. Budući da nisu mogli održavati profesionalne vojske, gradovi-države oslanjali su se na vlastite građane. To je neizbježno ograničavalo trajanje vojnih pohoda jer su se građani morali vraćati svojim redovitim zanimanjima, osobito [[Poljoprivrednik|poljoprivrednici]]. Zbog toga su se vojni pohodi često ograničavali na ljetno razdoblje. Kada bi došlo do bitke, ona se obično odvijala kao unaprijed dogovoren sukob većih snaga s ciljem postizanja odlučujuće pobjede. Gubici su bili razmjerno mali u usporedbi s kasnijim bitkama i rijetko su prelazili pet posto pripadnika poražene strane. Među poginulima su se, međutim, često nalazili najugledniji građani i vojskovođe koji su predvodili svoje postrojbe na bojištu. Opseg i razmjeri ratovanja u Staroj Grčkoj znatno su se promijenili tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Borba protiv golemih vojski [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] nadilazila je mogućnosti pojedinačnih gradova-država. Grčka pobjeda na kraju je ostvarena savezima gradova-država čiji se sastav mijenjao tijekom vremena, čime su udruženi resursi i podijeljeni vojni zadatci. Iako su savezi među grčkim [[Polis|gradovima-državama]] postojali i ranije, dotad nisu bili zabilježeni savezi takvih razmjera. Uspon [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]] kao vodećih sila tijekom tih sukoba izravno je doveo do [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]], tijekom kojega su se dodatno razvijali načini ratovanja, [[strategija]] i [[taktika]]. Rat se vodio između saveza gradova kojima su dominirale Atena i Sparta. Veća raspoloživost ljudstva i financijskih sredstava omogućila je vođenje opsežnijih ratnih operacija i primjenu raznovrsnijih oblika ratovanja. Odlučujuće bitke većih snaga tijekom Peloponeskog rata nisu donosile presudnu pobjedu, pa se sve više pribjegavalo strategijama iscrpljivanja, pomorskim bitkama, pomorskim blokadama i [[Opsada|opsadama]]. Te su promjene znatno povećale broj žrtava i poremetile funkcioniranje grčkog društva. Atena je raspolagala jednom od najvećih ratnih flota u Staroj Grčkoj. Imala je više od 200 [[trijera]], od kojih je svaku pokretalo 170 veslača raspoređenih u tri reda sa svake strane broda. Grad je mogao financirati tako veliku flotu koja je zahtijevala više od 34 000 veslača zahvaljujući bogatim rudnicima [[Srebro|srebra]] u kojima su radili [[Robovlasništvo|robovi]]. Prema Josiahu Oberu, grčkim je gradovima-državama tijekom arhajskog i klasičnog razdoblja prijetila približno jedna trećina vjerojatnosti uništenja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ober|first=Josiah|url=https://press.princeton.edu/books/paperback/9780691146249/democracy-and-knowledge|title=Democracy and Knowledge|date=2010|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-14624-9|pages=81–82}}</ref> == Kultura == === Filozofija === [[File:British_Museum_-_Four_Greek_philosophers.jpg|lijevo|mini|Biste četvorice filozofa Stare Grčke u [[British Museum|Britanskom muzeju]]. S lijeva na desno: [[Sokrat]], [[Antisten iz Atene|Antisten]], [[Hrizip]] i [[Epikur]].]] Filozofija Stare Grčke bila je usmjerena ka razumu i istraživanju. U mnogočemu je snažno utjecala na razvoj [[Moderna filozofija|moderne filozofije]], ali i suvremene [[Znanost|znanosti]]. Jasne i neprekinute linije utjecaja vode od filozofa Stare Grčke i [[Helenizam|helenističkog razdoblja]], preko srednjovjekovnih [[Islamska filozofija|muslimanskih filozofa]] i [[Islam|islamskih]] znanstvenika, do europske [[Renesansa|renesanse]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] te sekularnih znanosti modernoga doba. Ni razum ni istraživanje nisu nastali u Staroj Grčkoj. Razlika između grčke težnje za znanjem i sličnih nastojanja starijih civilizacija, poput [[Drevni Egipat|Drevnog Egipta]] i [[Babilonija|Babilonije]], već je dugo predmet proučavanja teoretičara civilizacije. Prvi poznati [[Antička filozofija|grčki filozofi]] bili su [[Predsokratovska filozofija|predsokratovci]], koji su nastojali pružiti prirodna, nemitološka objašnjenja svijeta. Naslijedio ih je [[Sokrat]], jedan od prvih filozofa koji su djelovali u [[Atena (polis)|Ateni]] tijekom njezina zlatnog doba. Njegove su ideje, poznate ponajprije iz posrednih izvora, a ne iz njegovih vlastitih spisa, postavile temelje [[Zapadnjačka filozofija|zapadnjačke filozofije]]. Sokratov učenik [[Platon]], autor djela [[Država]], uspostavio je radikalnu razliku između [[Idealizam|ideja]] i [[Materijalizam|materijalnog svijeta]]. Platonov učenik [[Aristotel]], koji je opsežno pisao o prirodi i [[Etika|etici]], također i danas snažno utječe na zapadnjačku filozofiju. Među istaknutim predstavnicima kasnije helenističke filozofije, koja je također nastala u Grčkoj, bili su [[Antisten iz Atene|Antisten]] ([[cinizam]]), [[Zenon Kitijski|Zenon iz Kitija]] ([[stoicizam]]) i [[Plotin]] ([[Novoplatonizam|neoplatonizam]]). === Književnost i kazalište === [[File:The_great_theater_of_Epidaurus,_designed_by_Polykleitos_the_Younger_in_the_4th_century_BC,_Sanctuary_of_Asklepeios_at_Epidaurus,_Greece_(14015010416).jpg|lijevo|mini|Antičko kazalište u [[Epidaur (Grčka)|Epidauru]], [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeće]] [[4. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] [[File:Hypnos_Thanatos_BM_Vase_D56_full.jpg|mini|Prizor iz [[Ilijada|Ilijade]]: [[Hipno|Hipnos]] i [[Tanatos]] odnose [[Sarpedon|Sarpedonovo]] tijelo s bojišta pod [[Troja|Trojom]]; detalj s atičke [[Lekit|lekitke]] na bijeloj podlozi, oko [[440. pr. Kr.]]]] Najranija [[grčka književnost]] bila je [[poezija]], namijenjena javnom izvođenju, a ne privatnom čitanju.<ref>{{Harvnb|Power|2016}}</ref> Najraniji poznati grčki pjesnik bio je [[Homer]], iako je nesumnjivo pripadao već postojećoj tradiciji usmene poezije.<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}}</ref> Homerova poezija oblikovala se otprilike u isto vrijeme kada su [[Grci]] razvili [[Grčki alfabet|pismo]], no izvorno se prenosila usmenim putem. Prvi pjesnik za kojega je pouzdano poznato da je svoja djela zapisivao bio je [[Arhiloh]], lirski pjesnik iz sredine [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}}</ref> Tragedija se razvila potkraj arhajskog razdoblja, preuzimajući elemente iz različitih već postojećih pjesničkih vrsta kasnoga arhajskog razdoblja.<ref>{{Harvnb|Power|2016}}</ref> [[Komedija]] se počela razvijati početkom klasičnog razdoblja. Najraniji poznati datum povezan s tom kazališnom vrstom jest [[486. pr. Kr.]], kada je natjecanje u komediji postalo službenim dijelom atenskih [[Velike Dionizije|Velikih Dionizija]]. Najstarija sačuvana antička komedija [[Aristofan|Aristofanova]] ''[[Aharňani]]'' prvi je put izvedena [[425. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Handley|1985}}</ref> Poput poezije, i grčka [[proza]] nastala je u arhajskom razdoblju. Najraniji autori grčkih filozofskih, povijesnih i medicinskih tekstova djelovali su već u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]]<ref name="mcglew79">{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza se najprije pojavila kao oblik pisanja kojim su se služili predsokratovski filozofi [[Anaksimandar]] i [[Anaksimen]], premda se smatra da je prozom pisao i [[Tales|Tales iz Mileta]], kojega se drži prvim grčkim filozofom, no nije ostavio nikakve spise.<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza je kao književna vrsta dosegnula zrelost u klasičnom razdoblju,<ref name="mcglew792">{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> tijekom kojega su se razvile glavne grčke prozne vrste: [[filozofija]], [[historiografija]], [[Grčka retorika|retorika]] i [[dijalog]].<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Tijekom helenističkog razdoblja kulturno središte grčkoga svijeta premjestilo se iz [[Atena (polis)|Atene]], koja je tu ulogu imala u klasičnom razdoblju, u [[Aleksandrija|Aleksandriju]]. Istodobno su i drugi helenistički vladari, poput pripadnika dinastija [[Antigonidi|Antigonida]] i [[Atalidska dinastija|Atalida]], bili pokrovitelji znanosti i književnosti, pretvorivši [[Pela (Grčka)|Pelu]] odnosno [[Pergam]] u važna kulturna središta.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> Zahvaljujući kulturnom pokroviteljstvu helenističkih vladara, a osobito [[Muzej u Aleksandriji|Muzeju u Aleksandriji]], sačuvan je velik dio antičke grčke književnosti.<ref name="bulloch542">{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> [[Aleksandrijska knjižnica]], koja je bila dio Muzeja, imala je dotad nezamisliv cilj prikupiti primjerke svih poznatih djela napisanih na grčkom jeziku. Gotovo sva sačuvana neznanstvena književnost helenističkog razdoblja pripada poeziji.<ref name="bulloch5422">{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> Helenistička poezija bila je izrazito intelektualna,<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> povezivala je različite književne vrste i tradicije te izbjegavala linearno pripovijedanje.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> U helenističkom se razdoblju promijenio i način konzumacije književnosti: dok se u arhajskom i klasičnom razdoblju književnost uglavnom doživljavala putem javnih izvedbi, u helenističkom se razdoblju sve češće čitala u privatnosti.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> Istodobno su helenistički pjesnici počeli stvarati djela namijenjena privatnoj, a ne javnoj publici.<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> Nakon [[August|Oktavijanove]] pobjede kod [[Akcij|Akcija]] [[31. pr. Kr.]] [[Rimsko Carstvo|Rim]] je počeo postajati važno središte [[Grčka književnost|grčke književnosti]]. U njega su dolazili istaknuti grčki autori, poput [[Strabon|Strabona]] i [[Dionizija iz Halikarnasa]].<ref>{{Harvnb|Bowersock|1985}}</ref> Razdoblje najvećih inovacija u grčkoj književnosti pod rimskom vlašću bio je takozvani „dugi 2. vijek”, od približno 80. do oko 230. godine.<ref name="konig113">{{Harvnb|König|2016}}</ref> Posebno su se istaknuli razvoj [[Roman|romana]] i obnova značenja govorništva kao javne izvedbe.<ref name="konig1132">{{Harvnb|König|2016}}</ref> === Glazba i ples === U društvu antičke Grčke glazba je bila sveprisutna i smatrala se temeljnom sastavnicom civilizacije.{{Sfn|West|1994|pp=1, 13}} Imala je važnu ulogu u javnim vjerskim obredima,{{Sfn|West|1994|p=14}} privatnim svečanostima poput vjenčanja i pogreba{{Sfn|West|1994|p=21}} te zabavi u kućanstvu.{{Sfn|West|1994|p=24}} Muškarci su pjevali i svirali tijekom [[Simpozij|simpozija]],{{Sfn|West|1994|p=25}} a i muškarci i žene pjevali su tijekom rada. Dječje igre uključivale su pjesmu i ples.{{Sfn|West|1994|pp=27–28}} Glazba Stare Grčke bila je pretežno vokalna: izvodio ju je solist ili zbor, najčešće uz instrumentalnu pratnju.{{Sfn|West|1994|p=39}} Čisto instrumentalna glazba bila je rjeđa. Grci su se služili žičanim instrumentima, uključujući lire, harfe i lutnje,{{Sfn|West|1994|p=48}} kao i puhačkim instrumentima, među kojima je najvažniji bio aulos, instrument s dvostrukom cijevi i jezičcima.{{Sfn|West|1994|p=81}} Udaraljke su imale razmjerno sporednu ulogu u odnosu na žičane i puhačke instrumente te su se upotrebljavale u određenim vjerskim kultovima.{{Sfn|West|1994|p=122}} === Znanost i tehnologija === [[File:0142_-_Archaeological_Museum,_Athens_-_Antikythera_mechanism_-_Photo_by_Giovanni_Dall'Orto,_Nov_11_2009.jpg|lijevo|mini|[[Mehanizam iz Antikitere|Mehanizam s Antikitere bio]] je [[analogno računalo]] izrađeno između 150. i 100. pr. Kr. namijenjeno izračunavanju položaja nebeskih tijela.]] Matematika antičke Grčke pridonijela je brojnim važnim razvojnim pomacima, uključujući oblikovanje temeljnih pravila geometrije, uvođenje formalnog matematičkog dokaza te otkrića u teoriji brojeva, matematičkoj analizi i primijenjenoj matematici. Grčki matematičari približili su se i uspostavljanju integralnog računa. Otkrića nekoliko grčkih matematičara, među kojima su Pitagora, Euklid i Arhimed, i danas se primjenjuju u nastavi matematike. Grci su razvili astronomiju, koju su smatrali granom matematike, do vrlo visoke razine. Prve geometrijske trodimenzionalne modele kojima se nastojalo objasniti prividno gibanje planeta u 4. stoljeću pr. Kr. razvili su Eudoks iz Knida i Kalip iz Kizika. Njihov mlađi suvremenik Heraklid Pontski iznio je pretpostavku da se Zemlja okreće oko vlastite osi. U 3. stoljeću pr. Kr. Aristarh sa Samosa prvi je predložio heliocentrični sustav. Arhimed je u svojem djelu Pješčani račun ponovno iznio Aristarhovu pretpostavku da „zvijezde stajaćice i Sunce ostaju nepomični, dok se Zemlja okreće oko Sunca po kružnici”. Inače su sačuvani samo fragmentarni opisi Aristarhove zamisli.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;55–56</ref> Eratosten je na temelju kutova sjena izmjerenih na međusobno udaljenim mjestima s velikom točnošću procijenio opseg Zemlje.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;45–47</ref> U 2. stoljeću pr. Kr. Hiparh iz Nikeje ostvario je niz važnih doprinosa astronomiji, među kojima su prvo mjerenje precesije ravnodnevnica i sastavljanje prvoga kataloga zvijezda, u kojem je predložio sustav prividnih zvjezdanih veličina koji se u osnovi primjenjuje i danas. Antikiterski mehanizam, uređaj za izračunavanje gibanja planeta, potječe iz približno 80. pr. Kr. i smatra se najranijim pretečom astronomskih računala.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Freeth|first=T.|last2=Bitsakis|first2=Y.|last3=Moussas|first3=X.|display-authors=etal|year=2006|title=Decoding the ancient Greek astronomical calculator known as the Antikythera Mechanism|journal=Nature|volume=444|issue=7119|pages=587–591|bibcode=2006Natur.444..587F|doi=10.1038/nature05357|pmid=17136087}}</ref> Pronađen je u olupini antičkog broda u blizini grčkog otoka Antikitere, između Kitere i Krete. Postao je poznat po primjeni diferencijalnog zupčanog prijenosa, za koji se prije njegova otkrića vjerovalo da je izumljen tek u 16. stoljeću, kao i po minijaturizaciji i složenosti svojih dijelova, usporedivima s onima na satu iz 18. stoljeća. Izvorni mehanizam izložen je u zbirci bronce Nacionalnoga arheološkog muzeja u Ateni, uz njegovu repliku. Stari Grci ostvarili su i važna otkrića u medicini. Hipokrat je bio liječnik klasičnog razdoblja i smatra se jednom od najistaknutijih osoba u povijesti medicine. Naziva ga se „ocem medicine” zbog njegova trajnog doprinosa toj disciplini i uloge u osnivanju hipokratske medicinske škole.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Grammaticos|first=P. C.|last2=Diamantis|first2=A.|year=2008|title=Useful known and unknown views of the father of modern medicine, Hippocrates and his teacher Democritus|journal=Hellenic Journal of Nuclear Medicine|volume=11|issue=1|pages=2–4|pmid=18392218}}</ref><ref>[https://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Hippocrates], Microsoft Encarta Online Encyclopedia 2006. Microsoft Corporation. [https://web.archive.org/web/20091029181928/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Archived] 31 October 2009.</ref> Ta je intelektualna škola revolucionirala medicinu u antičkoj Grčkoj, uspostavivši je kao zasebnu disciplinu, različitu od drugih područja s kojima je tradicionalno bila povezana, osobito teurgije i filozofije. Time je medicina postala samostalna profesija.<ref name="garrison9293">{{Citiranje knjige|last=Garrison|first=Fielding H.|title=History of Medicine|publisher=W. B. Saunders|year=1966|location=Philadelphia|pages=92–93}}</ref><ref name="nuland5">{{Citiranje knjige|last=Nuland|first=Sherwin B.|url=https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5|title=Doctors|publisher=Knopf|year=1988|isbn=978-0-394-55130-2|page=[https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5 5]}}</ref> === Umjetnost i arhitektura === [[File:Sicily_Selinunte_Temple_E_(Hera).JPG|mini|Hram [[Hera|Here]] u Selinuntu na [[Sicilija|Siciliji]].]] Umjetnost antičke Grčke izvršila je golem utjecaj na kulturu mnogih zemalja od antičkog doba do danas, osobito u područjima kiparstva i arhitekture. Na Zapadu se umjetnost Rimskog Carstva uvelike temeljila na grčkim uzorima. Na Istoku su osvajanja Aleksandra Velikog potaknula višestoljetnu razmjenu između grčke, srednjoazijske i indijske kulture, što je dovelo do razvoja grčko-budističke umjetnosti, čiji su se utjecaji proširili sve do Japana. Nakon renesanse u Europi, humanistička estetika i visoki tehnički standardi grčke umjetnosti nadahnjivali su naraštaje europskih umjetnika. Klasična tradicija proizašla iz grčke umjetnosti dominirala je umjetnošću zapadnoga svijeta sve do duboko u 19. stoljeće. === Religija === [[File:Θερμαικος_με_θεα_τον_Ολυμπο!.jpg|mini|Planina [[Olimp]], prebivalište dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].]] Religija je bila središnji dio života u antičkoj Grčkoj.{{Sfn|Ogden|2007|p=1}} Iako su Grci iz različitih gradova i plemena štovali slična božanstva, vjerski obredi nisu bili jednaki, a predodžbe o bogovima razlikovale su se od mjesta do mjesta. Grci su bili mnogobošci i štovali su brojna božanstva, no već se u 6. stoljeću pr. Kr. počeo oblikovati panteon dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].{{Sfn|Dowden|2007|p=41}} Na grčku religiju utjecali su običaji susjednih naroda Bliskog istoka još od arhajskog razdoblja, a u helenističkom razdoblju taj je utjecaj postao obostran. Najvažniji vjerski obred u antičkoj Grčkoj bilo je žrtvovanje životinja, najčešće ovaca i koza. Žrtvovanje je bilo popraćeno javnom molitvom, a molitve i himne same su po sebi činile važan dio vjerskog života starih Grka. == Nasljeđe == Civilizacija Stare Grčke imala je golem utjecaj na jezik, politiku, obrazovne sustave, filozofiju, znanost i umjetnost. Postala je vodećom kulturnom tradicijom (''Leitkultur'') [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], potisnuvši pritom izvorne italske tradicije. Kako je napisao [[Horacije]]:<blockquote>''Graecia capta ferum victorem cepit et artis / intulit agresti Latio'' (Poslanice, 2.1.156 i dalje) Osvojena Grčka osvojila je svojega neotesanog osvajača i uvela umjetnost u ruralni Lacij.</blockquote>Posredstvom Rimskog Carstva grčka je kultura postala temeljem [[Zapadna kultura|zapadne kulture]]. [[Bizant|Bizantsko Carstvo]] izravno je naslijedilo klasičnu grčku i [[Helenizam|helenističku kulturu]], bez posredovanja latinske kulture. Očuvanje znanja klasične Grčke u srednjovjekovnoj bizantskoj tradiciji snažno je utjecalo i na [[Slaveni|Slavene]], a poslije i na [[islamsko zlatno doba]] te zapadnoeuropsku [[Renesansa|renesansu]]. Do obnove zanimanja za znanje klasične Grčke u modernom dobu došlo je u sklopu pokreta [[Neoklasicizam|neoklasicizma]], koji se razvio u [[Europa|Europi]] i [[Amerika|Amerikama]] tijekom [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} bg8ac4snhboecnpzq6lsb5ekkfladfk 7616170 7616160 2026-10-10T18:38:50Z Dean72 77466 7616170 wikitext text/x-wiki [[File:Parthenon (30276156187).jpg|mini|Partenon, hram božice Atene u gradu Ateni.|400x400px]] [[Datoteka:Location_greek_ancient.svg|mini|400x400px|'''Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr.''']] '''Stara Grčka''' ili '''Helada''' ([[Grčki jezik|grč.]] Ἑλλάς, ''Hellás'') bila je drevna civilizacija koja je postojala od [[Mračno doba (stara Grčka)|grčkog mračnog doba]] u 12.–9. stoljeću pr. Kr. do kraja [[Kasna antika|kasne antike]] (oko 600. godine), a obuhvaćala je labavu zajednicu kulturno i jezično povezanih [[Polis|gradova-država]] i područja, uglavnom smještenih na sjeveroistočnom području [[Sredozemno more|Sredozemlja]]. Prije rimskog razdoblja, većina tog područja bila je službeno ujedinjena samo jednom od 338. do 323. pr. Kr. pod [[Kraljevina Makedonija|Makedonskim Kraljevstvom]] u okviru [[Korintska liga|Korintske lige]]. U zapadnoj [[Historiografija|historiografiji]] neposredno nakon razdoblja klasične antike slijedili su [[rani srednji vijek]] i [[Bizant|bizantsko razdoblje]].<ref name="Thomas1988">{{Citiranje knjige|last=Thomas|first=Carol G.|url=https://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|title=Paths from ancient Greece|publisher=Brill|year=1988|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Povjesničari početak Stare Grčke povezuju s [[Mikenska kultura|mikenskom Grčkom]], koja je propala tijekom [[Kolaps brončanog doba|sloma brončanog doba]] oko [[1100. pr. Kr.]] Tri stoljeća poslije, u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], počeli su se oblikovati grčki urbani gradovi-države odnosno ''poleis'' čime je započelo [[arhajsko razdoblje]] i [[grčka kolonizacija]] Sredozemlja. Uslijedio je intelektualni procvat klasičnog razdoblja stare Grčke, od [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] do smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pr. Kr.]] To je razdoblje obuhvaćalo zlatno doba Atene, [[Peloponeski rat]] između [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]], kratkotrajne spartansku i tebansku hegemoniju, stvaranje [[Korintska liga|Korintske lige]] pod vodstvom [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]] te kasnije osvajanje [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] od strane njegova sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandrova teritorijalna osvajanja dovela su do širenja grčke kulture u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]] i [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]], čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]]. Ono je završilo oko 30. pr. Kr., kada je [[Ptolemejevići|Ptolemejsko Kraljevstvo]] u Egiptu sa središtem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] pripojio [[Rimska Republika|Rim]]. Klasična grčka kultura, osobito [[Antička filozofija|grčka filozofija]], snažno je utjecala na [[Antički Rim|Stari Rim]], koji je njezine različite oblike proširio Sredozemljem i velikim dijelom Europe. Zbog toga se klasična Grčka općenito smatra [[Kolijevka civilizacije|kolijevkom]] [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], kulturom iz koje suvremeni Zapad crpi mnoge temeljne obrasce i ideje u politici, filozofiji, znanosti i umjetnosti.<ref name="EllynMcGinnis2004">{{Citiranje knjige|last=Maura Ellyn|url=https://books.google.com/books?id=N69iOTtVHGYC&pg=PT8|title=Greece: A Primary Source Cultural Guide|last2=Maura McGinnis|publisher=Rosen|year=2004|isbn=978-0-8239-3999-2|page=8}}</ref><ref name="FindlingPelle2004">{{Citiranje knjige|last=John E. Findling|url=https://books.google.com/books?id=QmXi_-Jujj0C&pg=PR23|title=Encyclopedia of the Modern Olympic Movement|last2=Kimberly D. Pelle|publisher=Greenwood|year=2004|isbn=978-0-313-32278-5|page=23}}</ref><ref name="ThompsonMullin">{{Citiranje knjige|last=Wayne C. Thompson|url=https://books.google.com/books?id=serMXIpALD0C|title=Western Europe, 1983|last2=Mark H. Mullin|publisher=Stryker-Post Publications|year=1983|isbn=978-0-943448-11-4|page=337|quote=for ancient Greece was the cradle of Western culture&nbsp;...}}</ref> == Kronologija == Klasična antika na području Sredozemlja obično se smatra razdobljem koje je započelo u [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeću pr. Kr.]], otprilike u vrijeme najranije zabilježene [[Homer|Homerove]] poezije, a završilo u [[6. stoljeće|6. stoljeću.]]<ref>{{Citiranje knjige|last=Osborne|first=Robin|title=Greece in the Making: 1200–479 BC|publisher=Routledge|year=2009|location=London|page=xvii}}</ref> Klasičnoj antici u Grčkoj prethodilo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]] (oko [[1200. pr. Kr.|1200.]] – oko [[800. pr. Kr.]]), koje je u arheološkom smislu obilježeno [[Protogeometrijski stil|protogeometrijskim]] i [[Geometrijski stil|geometrijskim stilom]] ukrašavanja keramike. Nakon mračnog doba uslijedilo je [[arhajsko razdoblje]], koje je započelo oko 8. stoljeća pr. Kr. i tijekom kojega su se razvijali grčka kultura i društvo, što je dovelo do [[Klasična Grčka|klasičnog razdoblja]].<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 2. - 3.</ref> Ono je trajalo od perzijske invazije na Grčku [[480. pr. Kr.]] do smrti Aleksandra Velikog [[323. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Shapiro|2007}} str. 1.</ref> Klasično razdoblje u umjetnosti obilježava „klasični” stil, odnosno stil koji su kasniji promatrači smatrali uzornim, a najpoznatiji je primjer [[Partenon]] u Ateni. Politički su klasičnim razdobljem u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] dominirali [[Atena (polis)|Atena]] i [[Delski savez]], koje je početkom 4. stoljeća pr. Kr. zamijenila [[Spartanska hegemonija]]. Potom je prevlast prešla na [[Antička Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Beotski savez]], a naposljetku na [[Korintska liga|Korintsku ligu]] kojom je predvodila [[Egejska Makedonija|Makedonija]]. Ovo su razdoblje obilježili [[grčko-perzijski ratovi]], [[Peloponeski rat]] i uspon Makedonije. Nakon klasičnog razdoblja uslijedilo je [[Helenizam|helenističko razdoblje]] ([[323. pr. Kr.|323.]] – [[146. pr. Kr.]]), tijekom kojega su se grčka kultura i politički utjecaj proširili na [[Bliski istok]], od smrti [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] do rimskog osvajanja. [[Rimska Grčka]] obično se računa od rimske pobjede nad [[Korint|Korintom]] u [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitci kod Korinta]] 146. pr. Kr. do osnutka [[Konstantinopol|Konstantinopola]] kao prijestolnice [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] pod [[Konstantin I. Veliki|Konstantinom Velikim]] 330. godine. Naposljetku, [[kasna antika]] označava razdoblje [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] tijekom druge polovice 4. i početka 6. stoljeća, koje je završilo zatvaranjem [[Akademija|Akademije]] u Ateni po nalogu [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I.]] 529. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hadas|first=Moses|url=https://books.google.com/books?id=dOht3609JOMC&pg=PA273|title=A History of Greek Literature|publisher=Columbia University Press|year=1950|isbn=978-0-231-01767-1|page=273}}</ref> == Historiografija == Povijesno razdoblje Stare Grčke jedinstveno je u svjetskoj povijesti jer predstavlja prvo razdoblje izravno i opsežno dokumentirano pripovjednom [[Historiografija|historiografijom]]. Ranija antička povijest, odnosno protohistorija, poznata je iz mnogo fragmentarnijih izvora, poput ljetopisa, popisa kraljeva [[Epigrafika|epigrafskih]] zapisa. [[Herodot]] je opće poznat kao „otac povijesti”. Njegova ''[[Povijest (Herodot)|Povijest]]'' dala je ime čitavoj znanosti. Napisano između 450-ih i 420-ih godina pr. Kr., Herodotovo djelo seže otprilike jedno stoljeće u prošlost te govori o povijesnim osobama iz 6. stoljeća pr. Kr., poput [[Darije I. Veliki|Darija I. Perzijskog]], [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i [[Psamtik III.|Psamtika III.]], a spominje i neke osobe iz 8. stoljeća pr. Kr., poput [[Kandaul|Kandaula]]. Točnost Herodotovih djela predmet je rasprava.<ref>{{Harvp|Marincola|2001}}</ref><ref>{{Harvp|Roberts|2011}}</ref><ref>{{Harvp|Sparks|1998}}</ref><ref>{{Harvp|Asheri|Lloyd|Corcella|2007}}</ref><ref>{{Harvp|Cameron|2004}}</ref> Nakon Herodota slijedili su autori poput [[Tukidid|Tukidida]], [[Ksenofont|Ksenofonta]], [[Demosten|Demostena]], [[Platon|Platona]] i [[Aristotel|Aristotela]]. Većina njih bili su [[Atena (polis)|Atenjani]] ili proatenski orijentirani mislioci, zbog čega je o povijesti i politici Atene poznato mnogo više nego o povijesti mnogih drugih gradova. Njihov je prikaz dodatno ograničen usredotočenošću na političku, vojnu i diplomatsku povijest, uz zanemarivanje gospodarske i društvene povijesti.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grant|first=Michael|url=https://books.google.com/books?id=IUNxvi0kbd8C|title=Greek and Roman historians: information and misinformation|publisher=Routledge|year=1995|isbn=978-0-415-11770-8|page=74}}</ref> == Povijest == === Arhajsko razdoblje === [[File:Prothesis_Dipylon_Painter_A517.jpg|mini|Dipilonska vaza iz kasnog [[Geometrijski stil|geometrijskog razdoblja]] ili početka arhajskog razdoblja, oko 750. pr. Kr.]] Arhajsko razdoblje, koje je trajalo približno od 800. do 500. pr. Kr., obilježeno je dovršetkom političkih i društvenih promjena započetih tijekom grčkog mračnog doba. [[Polis]] (grad-država) postao je najvažnija jedinica političkog ustroja [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 15.</ref> Nakon sloma [[Mikenska kultura|mikenske]] vlasti u Grčkoj više nije postojala snažna središnja država, a geografija Grčke, u kojem su brojna naselja bila međusobno odvojena planinskim područjima, pogodovao je razvoju malih neovisnih gradova-država.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 65.</ref> Nekoliko grčkih država u tom je razdoblju doživjelo uspon [[Tiran|tirana]], najpoznatiji od kojih su vladali [[Korint|Korintom]] od 657. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 103.</ref> U tom su razdoblju osnovane i brojne grčke kolonije diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. [[Eubeja|Eubejska]] naselja postojala su u [[Al Mina|Al-Mini]] na istoku već oko [[800. pr. Kr.]], a na zapadu je do [[775. pr. Kr.]] osnovano naselje na [[Ischia|Ischiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 69. - 70.</ref> Sve intenzivniji dodiri s negrčkim narodima, posebice na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], potaknuli su razvoj umjetnosti i arhitekture, prihvaćanje [[Kovanica|kovanog novca]] te razvoj [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 73. - 74.</ref> [[Atena (polis)|Atena]] je tijekom arhajskog razdoblja postupno razvila svoj [[Demokracija|demokratski]] sustav. Već se u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]] pravo svih muških građana na sudjelovanje u narodnoj skupštini čini uspostavljenim.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 108.</ref> Nakon neuspjelog pokušaja državnog udara koji je oko [[636. pr. Kr.]] predvodio [[Kilon]], [[Drakon]] je 621. pr. Kr. imenovan za sastavljanje zakonika. Taj pokušaj nije uspio smanjiti političke napetosti između siromašnih i društvenih elita, pa je [[594. pr. Kr.]] [[Solon]] dobio ovlasti za provedbu novih reformi kojima se nastojala uravnotežiti moć bogatih i siromašnih.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 109. - 110.</ref> Sredinom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] [[Pisistrat]] se učvrstio kao tiranin, a nakon njegove smrti [[527. pr. Kr.]] naslijedio ga je sin [[Hipija (tiranin)|Hipija]]. Do kraja 6. stoljeća Hipija je svrgnut, a [[Klisten]] je proveo daljnje demokratske reforme.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U [[Sparta|Sparti]] se tijekom 8. i 7. stoljeća pr. Kr. razvio politički sustav s dva kralja, [[Geruzija|vijećem staraca]] i pet [[Efori|efora]]. Prema spartanskoj tradiciji, taj je ustav uspostavio legendarni zakonodavac [[Likurg (spartanski zakonodavac)|Likurg]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 96.</ref> Tijekom [[Prvi mesenski rat|Prvog]] i [[Drugi mesenski rat|Drugog mesenskog rata]] Sparta je pokorila susjednu pokrajinu [[Mesenija|Meseniju]] porobivši njezino stanovništvo.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 112. - 113.</ref> U 6. stoljeću pr. Kr. grčki gradovi-države počeli su razvijati formalne međusobne odnose. Prije toga pojedini su se vladari oslanjali uglavnom na osobne veze s elitama drugih gradova.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 270.</ref> Potkraj arhajskog razdoblja Sparta je počela stvarati niz saveza poznatih kao [[Peloponeski savez]], u koji su se uključili gradovi poput [[Korint|Korinta]], [[Elida|Elide]] i [[Megara|Megare]].<ref>{{Harvnb|Hammond|1982}} str. 356.</ref> Time je Mesenija ostala izolirana, a spartanski položaj prema [[Arg (grad)|Argu]], drugoj velikoj sili na [[Peloponez|Peloponezu]], dodatno je ojačan.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}} str. 271.</ref> Drugi savezi u 6. stoljeću pr. Kr. uključivali su savez između Elide i [[Heraia|Heraije]] na Peloponezu te savez između grčke kolonije [[Sibaris]] u južnoj [[Italija|Italiji]], njezinih saveznika i Serdaioia.<ref>{{Harvnb|Osborne|2009}}</ref> === Klasična Grčka === [[File:EarlyAthenianCoin.jpg|lijevo|mini|Rani atenski novac s prikazom glave [[Atena (mitologija)|Atene]] na aversu i njezine sove na reversu, [[5. stoljeće pr. Kr.]]]] Godine 499. pr. Kr. jonski gradovi-države pod perzijskom vlašću pobunili su se protiv svojih vladara tirana koje je podupirala Perzija.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 126. - 127.</ref> Uz pomoć postrojbi poslanih iz Atene i [[Eretria|Eretrije]], pobunjenici su prodrli sve do [[Sard|Sarda]] i spalili grad, prije nego što ih je perzijski protunapad potisnuo.<ref name="martin2013">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> Pobuna se nastavila do 494. pr. Kr., kada su Perzijanci porazili pobunjene Jonjane.<ref name="martin20132">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 127.</ref> [[Darije I. Veliki|Darije]] nije zaboravio da je Atena pomogla jonskoj pobuni te je 490. pr. Kr. okupio vojsku i flotu kako bi se osvetio.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128.</ref> Iako brojčano znatno slabiji, Atenjani su, uz potporu svojih saveznika iz [[Plataja|Plataje]], porazili Perzijance u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]], nakon čega se perzijska flota povukla.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 128. - 129.</ref> [[File:Map_Greco-Persian_Wars-en.svg|mini|Događaji u prvim fazama [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]]] [[File:Map_athenian_empire_431_BC-en.svg|mini|[[Delski savez]] neposredno prije [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] 431. pr. Kr.]] Deset godina poslije, [[Kserkso I.|Darijev sin Kserkso]] pokrenuo je drugu invaziju na Grčku.<ref name="martin131">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Gradovi-države sjeverne i središnje Grčke predali su se Perzijancima bez otpora, ali koalicija 31 grčkog grada-države, među kojima su bili Atena i Sparta, odlučila se oduprijeti perzijskoj invaziji.<ref name="martin1312">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131.</ref> Istodobno je kartažanska vojska napala grčku Siciliju. Godine 480. pr. Kr. odigrala se prva velika bitka kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]], gdje je mala grčka zaštitnica, predvođena s tristo Spartanaca, nekoliko dana zadržavala neprijatelja na strateškom prijevoju koji je štitio središte Grčke. Istodobno je [[Gelon]] iz Sirakuze porazio kartašku vojsku u [[Bitka kod Himere|bitci kod Himere]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 131. - 133.</ref> Perzijanci su odlučno poraženi na moru od pretežno atenske mornarice u [[Bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]], a na kopnu 479. pr. Kr. u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 134. - 136.</ref> Savez protiv Perzije nastavio je djelovati, isprva pod vodstvom spartanskog vojskovođe [[Pauzanija (vojskovođa)|Pauzanije]], a od 477. pr. Kr. pod vodstvom Atene.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 138.</ref> Do 460. pr. Kr. Perzijanci su bili potisnuti iz [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 140.</ref> Tijekom tog dugotrajnog pohoda [[Delski savez]] postupno se iz obrambenog saveza grčkih država pretvorio u atensko carstvo, jer je rastuća pomorska moć Atene zastrašivala ostale članice saveza.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 137. - 141.</ref> Atena je 450. pr. Kr. okončala svoje pohode protiv Perzije, nakon katastrofalnog poraza u Egiptu 454. pr. Kr. i smrti [[Kimon|Kimona]] u borbi protiv Perzijanaca na [[Cipar|Cipru]] 450. pr. Kr.<ref name="martin147">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> Kako je atenska borba protiv Perzijskog Carstva jenjavala, rastao je sukob između Atene i Sparte. Sparta, zabrinuta zbog sve veće moći Atene koju je financirao Delski savez, ponudila je pomoć članicama saveza koje su se nerado podvrgavale atenskoj vlasti i željele se pobuniti. Napetosti su dodatno porasle 462. pr. Kr., kada je Atena poslala vojsku u pomoć Sparti u gušenju pobune [[Heloti|helota]], ali su Spartanci tu pomoć odbili.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 142.</ref> Tijekom 450-ih Atena je preuzela nadzor nad [[Beotija|Beotijom]] te izvojevala pobjede nad [[Egina (otok)|Eginom]] i [[Korint|Korintom]]. Međutim, nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu i 447. ponovno je izgubila Beotiju. Atena i Sparta sklopile su zimi 446./445. pr. Kr. [[Tridesetogodišnji mir]], čime je sukob okončan.<ref name="martin1472">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 147.</ref> [[File:Pericles_Pio-Clementino_Inv269.jpg|lijevo|mini|Bista [[Periklo|Perikla]], vodećeg atenskog političara na početku Peloponeskog rata.]] Unatoč sporazumu, odnosi između Atene i Sparte ponovno su se pogoršali tijekom 430-ih, pa je 431. pr. Kr. izbio [[Peloponeski rat]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 149.</ref> U prvoj fazi rata Sparta je svake godine bez odlučujućeg uspjeha napadala Atiku, dok je Atena uspješno ratovala protiv korintskih snaga u sjeverozapadnoj Grčkoj i branila svoje carstvo, unatoč [[Kuga|kugi]] koja je usmrtila vodećeg atenskog državnika [[Periklo|Perikla]].<ref name="hornblower160">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Rat se preokrenuo nakon atenskih pobjeda pod vodstvom [[Kleon|Kleona]] kod [[Bitka kod Pilosa|Pilosa]] i [[Bitka kod Sfakterije|Sfakterije]].<ref name="hornblower1602">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Sparta je tada zatražila mir, ali su Atenjani prijedlog odbili.<ref name="hornblower162">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 160.</ref> Atenski neuspjeh u ponovnom osvajanju Beotije kod [[Bitka kod Delija|Delija]] te uspjesi [[Brasida|Braside]] u sjevernoj Grčkoj 424. pr. Kr. poboljšali su spartanski položaj nakon Sfakterije.<ref name="hornblower1622">{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 162.</ref> Nakon smrti Kleona i Braside, najistaknutijih zagovornika rata na objema stranama, atenski vojskovođa [[Nikija]] 421. je pregovarao o [[Nikijin mir|mirovnom sporazumu]].<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 163.</ref> Mir, međutim, nije dugo potrajao. Godine 418. pr. Kr. savezničke snage Atene i Argosa poražene su od Sparte u [[Bitka kod Mantineje (418. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 191. - 199.</ref> Atena je 415. pr. Kr. pokrenula ambiciozan pomorski pohod s ciljem ovladavanja [[Sicilija|Sicilijom]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 200</ref> Pohod je završio katastrofom u luci [[Sirakuza]]: gotovo cijela vojska i brodovlje bili su uništeni.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 177.</ref> Ubrzo nakon atenskog poraza kod Sirakuze, atenski jonski saveznici započeli su podizati pobunu protiv Delskog saveza, dok se Perzija ponovno uključila u grčke sukobe na strani Sparte.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 202. - 203.</ref> U početku je atenski položaj i dalje bio razmjerno snažan, s važnim pobjedama kod [[Bitka kod Kizika|Kizika]] 410. i [[Bitka kod Arginuskih otoka|Arginuskih otoka]] 406. pr. Kr. Međutim, 405. pr. Kr. spartanski vojskovođa [[Lisandar]] porazio je Atenu u [[Bitka kod Egospotama|bitci kod Egospotama]] i započeo blokadu atenske luke.<ref name="Martin 2013 205">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Izgladnjela Atena zatražila je mir te pristala predati svoju flotu i priključiti se [[Peloponeski savez|Peloponeskom savezu]] pod vodstvom Sparte.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 189.</ref> Nakon predaje Atene Sparta je u gradu uspostavila oligarhijski režim poznat kao [[Tridesetorica tirana]], jedan od niza oligarhijskih režima koje je Sparta poduprla nakon Peloponeskog rata.<ref name="Martin 2013 2052">{{Harvnb|Martin|2013}} str. 205.</ref> Spartanska prevlast nije dugo trajala: nakon samo godinu dana Tridesetorica su svrgnuta.<ref>{{Harvnb|Hornblower|2011}} str. 219.</ref> U prvoj polovici 4. stoljeća pr. Kr. velike grčke države pokušavale su uspostaviti prevlast nad kopnenom Grčkom. Nijedna u tome nije uspjela, a njihova je slabost stvorila vakuum moći koji će naposljetku ispuniti Makedonija pod [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]], a zatim [[Aleksandar Veliki|Aleksandrom Velikim]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221., 226.</ref> Neposredno nakon Peloponeskog rata Sparta je pokušala proširiti svoju moć, zbog čega su se Argos, Atena, Korint i Teba udružili protiv nje.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224.</ref> Perzijski kralj isprva je pristupio savezu protiv Sparte kako bi spriječio bilo koju grčku državu da stekne prevlast koja bi joj omogućila suprotstaviti se Perziji, ali je potom nametnuo [[Kraljevski mir|Antalkidin mir]] („Kraljevski mir”), kojim je Perziji vraćen nadzor nad grčkim gradovima u Anatoliji.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 224. - 225.</ref> Do 371. pr. Kr. Teba je stekla prevlast porazivši Spartu u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] i ubivši spartanskog kralja [[Kleombrot I.|Kleombrota I.]] Tebanci su potom prodrli u Lakoniju. Daljnji tebanski uspjesi protiv Sparte 369. pr. Kr. omogućili su Meseniji stjecanje neovisnosti. Sparta se nikada nije oporavila od gubitka plodne Mesenije i helotske radne snage koju je ona pružala.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 225. - 226.</ref> Rastuća moć Tebe potaknula je Spartu i Atenu da se udruže, ali su 362. pr. Kr. poražene od Tebe u [[Bitka kod Mantineje (362. pr. Kr.)|bitci kod Mantineje]]. Nakon Mantineje nijedna velika grčka država nije bila sposobna uspostaviti prevlast. Iako je Teba pobijedila u bitci, njezin vojskovođa [[Epaminonda]] poginuo je, a Teba je tijekom sljedećih desetljeća bila uvučena u ratove sa susjedima. Ateni se u međuvremenu drugi pomorski savez, osnovan 377. pr. Kr., raspao sredinom 350-ih godina.<ref>{{Harvnb|Martin|2013.}} str. 226</ref> [[File:Alexander_the_Great_mosaic.jpg|lijevo|mini|[[Aleksandrov mozaik]], Nacionalni arheološki muzej u Napulju.]] Vakuum moći u Grčkoj nakon bitke kod Mantineje ispunila je Makedonija pod Filipom II., počevši od [[Bitka na Krokusovu polju|bitke na Krokusovu polju]]. Godine 338. pr. Kr. Filip je porazio grčki savez u [[Bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]] te potom osnovao [[Korintska liga|Korintsku ligu]]. Planirao je predvoditi Savez u pohodu protiv Perzije, ali je 336. pr. Kr. ubijen. Njegov sin Aleksandar Veliki naslijedio je očevu ambiciju.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 221.</ref> Nakon pohoda protiv zapadnih i sjevernih neprijatelja Makedonije te protiv grčkih država koje su se nakon Filipove smrti odvojile od Korintskog saveza, Aleksandar je 334. pr. Kr. započeo pohod protiv Perzije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 243. - 245.</ref> Osvojio je Perzijsko Carstvo porazivši [[Darije III.|Darija III.]] u [[Bitka kod Isa|bitci kod Isa]] 333. pr. Kr., a nakon [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] 331. pr. Kr. proglasio se kraljem Azije.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 245. - 247.</ref> Od 329. pr. Kr. vodio je pohode u [[Baktrija|Baktriji]], a zatim i u [[Indija|Indiji]].<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 248.</ref> Daljnji planovi za osvajanje Arabije i sjeverne Afrike prekinuti su njegovom smrću 323. pr. Kr.<ref>{{Harvnb|Martin|2013}} str. 250.</ref> === Helenističko razdoblje === [[File:Diadochen1.png|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Diadochen1.png|desno|mini|The major [[:en:Hellenistic_civilization|Hellenistic]] realms included the [[:en:Diadochi|Diadochi]] kingdoms:{{legend|#787CAD|Kingdom of [[Ptolemy I Soter]]}}{{legend|#50A249|Kingdom of [[Cassander]]}}{{legend|#C38833|Kingdom of [[Lysimachus]]}}{{legend|#C3B933|Kingdom of [[Seleucus I Nicator]]}}{{legend|#AF3662|[[Epirus]]}} Also shown on the map:{{legend|#85AB54|[[Greek colonies]]}}{{legend|#A361BD|[[Carthage]] (non-Greek)}}{{legend|#70A9BE|[[Ancient Rome|Rome]] (non-Greek)}}]] Razdoblje od smrti Aleksandra Velikog 323. pr. Kr. do smrti [[Kleopatra|Kleopatre]], posljednje makedonske vladarice Egipta, poznato je kao helenističko razdoblje. U ranom dijelu tog razdoblja razvio se novi oblik kraljevske vlasti utemeljen na makedonskim i bliskoistočnim tradicijama. Prvi helenistički kraljevi bili su bivši Aleksandrovi vojskovođe koji su preuzeli vlast nakon njegove smrti. Nisu pripadali postojećim kraljevskim dinastijama i nisu imali tradicionalno pravo na područja kojima su zavladali.{{sfn|Martin|2013|p=253}} Najvažniji među tim vladarima u desetljećima nakon Aleksandrove smrti bili su [[Antigon I. Jednooki|Antigon I.]] i njegov sin [[Demetrije I. Makedonski|Demetrije]] u Makedoniji i ostatku Grčke, [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] u Egiptu te [[Seleuk I. Nikator|Seleuk I.]] u Siriji i bivšem Perzijskom Carstvu.{{Sfn|Martin|2013|pp=254–255}} Manja helenistička kraljevstva uključivala su [[Epirsko Kraljevstvo]] pod vlašću [[Pir iz Epira|Pira]], [[Atalidska dinastija|Atalide]] u Anatoliji i [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]].{{Sfn|Martin|2013|p=256}} U ranom helenističkom razdoblju točne granice helenističkih kraljevstava još nisu bile utvrđene. Antigon je pokušao proširiti svoj teritorij napadima na ostala kraljevstva nasljednika, sve dok se ona nisu ujedinila protiv njega. Poginuo je u [[Bitka kod Ipsa|bitci kod Ipsa]] 301. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Njegov sin Demetrije proveo je mnogo godina u seleukidskom zarobljeništvu, a njegov sin [[Antigon II. Gonata|Antigon II.]] ponovno je zauzeo makedonsko prijestolje tek oko 276. pr. Kr.{{Sfn|Martin|2013|p=255}} U međuvremenu je Seleukidsko Kraljevstvo prepustilo područja na istoku indijskom kralju [[Čandragupta Maurja|Čandragupti Maurji]] u zamjenu za ratne slonove, a poslije je izgubilo velike dijelove Perzije u korist [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]].{{Sfn|Martin|2013|p=255}} Do sredine 3. stoljeća pr. Kr. kraljevstva Aleksandrovih nasljednika uglavnom su se stabilizirala, iako su se nastavili sporovi oko pograničnih područja.{{Sfn|Martin|2013|p=256}} Na kopnenom području Grčke gradovi-države udruživali su se u saveze kako bi se mogli suprotstaviti moći kraljevstava Aleksandrovih nasljednika.{{Sfn|Martin|2013|p=259}} [[Etolski savez]], koji je nastao u 4. stoljeću, proširio se u 3. stoljeću najprije na [[Delfi]], a zatim na gradove-države udaljene poput onih na [[Kreta|Kreti]], u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i na [[Crno more|Crnom moru]]. Tijekom 280-ih godina pr. Kr. na Peloponezu je osnovan [[Ahajski savez]].{{Sfn|Martin|2013|p=259}} Aleksandrova osvajanja imala su brojne posljedice za grčke gradove-države. Znatno su proširila vidike Grka i dovela do stalnog iseljavanja mladih i ambicioznih ljudi u nova grčka carstva na istoku. Mnogi su Grci emigrirali u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Antiohija|Antiohiju]] i brojne druge nove helenističke gradove osnovane nakon Aleksandrovih osvajanja, sve do područja današnjeg [[Afganistan|Afganistana]] i [[Pakistan|Pakistana]], gdje su [[Grčko-Baktrijsko Kraljevstvo]] i [[Indo-grčko Kraljevstvo]] opstali sve do kraja 1. stoljeća pr. Kr. [[Antigonidsko Kraljevstvo]] ušlo je krajem 3. stoljeća pr. Kr. u rat s [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Iako je [[Prvi makedonski rat]] završio bez odlučujućeg ishoda, Rimljani su nastavili ratovati protiv Makedonije sve dok je nisu potpuno uključili u Rimsku Republiku 149. pr. Kr. Na istoku se glomazno [[Seleukovići|Seleukidsko Carstvo]] postupno raspalo, iako je njegov ostatak opstao do 64. pr. Kr., dok je Ptolemejsko Kraljevstvo u Egiptu nastavilo postojati do 30. pr. Kr., kada su ga također osvojili Rimljani. Etolski savez postao je oprezan prema rimskom uplitanju u Grčku te je stao na stranu Seleukida u [[Rimsko-seleukidski rat|rimsko-seleukidskom ratu]]. Nakon rimske pobjede savez je praktički uklopljen u Rimsku Republiku. Iako je Ahajski savez nadživio i Etolski savez i Makedoniju, ubrzo su ga 146. pr. Kr. porazili [[Rimljani]] i uključili u Rimsku Republiku, čime je okončana grčka neovisnost. === Rimska Grčka === [[File:Linguistic_map_of_the_Roman_Empire_c._400.svg|desno|mini|Jezična karta Rimskog Carstva {{Circa|400}}]] Grčki je poluotok došao pod rimsku vlast tijekom rimskog osvajanja Grčke 146. pr. Kr., nakon [[Bitka kod Korinta (146. pr. Kr.)|bitke kod Korinta]]. [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonija]] je postala [[rimska provincija]], dok je južna Grčka došla pod nadzor makedonskog [[Prefekt|prefekta]]. Međutim, neki su grčki ''poleis'' uspjeli zadržati djelomičnu neovisnost i izbjeći oporezivanje. [[Egejski otoci]] priključeni su tom području 133. pr. Kr. Atena i drugi grčki gradovi pobunili su se 88. pr. Kr., a poluotok je pokorio rimski vojskovođa [[Lucije Kornelije Sula|Sula]]. Rimski građanski ratovi dodatno su opustošili zemlju, sve dok [[August]] 27. pr. Kr. nije ustrojio poluotok kao provinciju [[Ahaja (rimska provincija)|Ahaju]]. Grčka je bila važna istočna provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] jer je rimska kultura već dugo bila zapravo [[Grčko-rimska kultura|grčko-rimska]]. [[Koine]] služio je kao [[lingua franca]] na istoku Carstva i u [[Italija|Italiji]], a brojni grčki intelektualci, poput [[Galena]], većinu su svojih djela stvarali u Rimu. == Geografija == === Regije === [[File:Ancient_Regions_Mainland_Greece.png|mini|Glavna područja kopnene antičke Grčke i susjedne „barbarske” zemlje.]] Grčka je izrazito planinska zemlja, zbog čega se Stara Grčka sastojala od brojnih manjih područja, od kojih je svako imalo vlastiti dijalekt, kulturne posebnosti i identitet. [[Regionalizam (politika)|Regionalizam]] i sukobi među pojedinim područjima bili su važna obilježja Stare Grčke. Gradovi su se uglavnom nalazili u dolinama između planina ili na obalnim ravnicama te su nadzirali određeno područje u svojoj okolici. Na jugu se nalazio [[Peloponez]], koji se sastojao od područja Lakonije na jugoistoku, Mesenije na jugozapadu, Elide na zapadu, Ahaje na sjeveru, Korintije na sjeveroistoku, Argolide na istoku i Arkadije u središnjem dijelu. Ta su se imena sačuvala do danas kao nazivi regionalnih jedinica suvremene [[Grčka|Grčke]], premda s ponešto drukčijim granicama. Kopnena Grčka sjeverno od Peloponeza, danas poznata kao Središnja Grčka, na zapadu se sastojala od [[Etolija|Etolije]] i [[Akarnanija|Akarnanije]], u središnjem dijelu od [[Lokrija|Lokride]], [[Dorida]] i [[Fokida|Fokide]], a na istoku od [[Beotija|Beotije]], Atike i [[Megarida|Megaride]]. Na sjeveroistoku se nalazila [[Tesalija]], a na sjeverozapadu [[Epir]]. Epir se protezao od [[Ambracijski zaljev|Ambracijskog zaljeva]] na jugu do [[Keraunijske planine|Keraunijskih planina]] i rijeke [[Vjosa]] na sjeveru, a sastojao se od [[Kaonija|Kaonije]] na sjeveru, [[Molosi|Molosije]] u središnjem dijelu i [[Tesprotija|Tesprotije]] na jugu. U sjeveroistočnom kutu nalazila se [[Kraljevina Makedonija|Makedonija]], koja se u početku sastojala od Donje Makedonije i njezinih područja, među kojima su bili [[Ematija]], [[Pierija (Makedonija)|Pierija]] i [[Botijeja]], a poslije su joj pripojene [[Almopija]] i [[Amfaksitida]]. Izvorna prijestolnica Makedonije bila je [[Ege (Makedonija)|Ege]], a u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] prijestolnica je premještena u [[Pela (Grčka)|Pelu]]. U vrijeme [[Aleksandar I. Makedonski|Aleksandra I. Makedonskog]] argeadski kraljevi Makedonije počeli su širiti svoju vlast prema [[Eordaja|Eordaji]] i ostatku Gornje Makedonije, područjima koja su naseljavala neovisna gornjomakedonska plemena poput [[Linkesti|Linkesta]], [[Oresti|Oresta]] i [[Elimiota]], te prema istoku preko rijeke [[Vardar|Aksija]] u [[Migdonija|Migdoniju]] i područja naseljena [[Tračani|tračkim]] plemenima. Sjeverno od Makedonije živjeli su različiti narodi koji nisu pripadali grčkom svijetu: [[Pajonci]] izravno na sjeveru, [[Tračani]] na sjeveroistoku te [[Iliri]] na sjeverozapadu s kojima su Makedonci često bili u sukobu. [[Halkidika]] je već rano bila naseljena grčkim kolonizatorima iz južne Grčke i smatrala se dijelom grčkog svijeta, dok je od kraja [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća pr. Kr.]] došlo do znatnijeg grčkog naseljavanja i na istočnim obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. === Kolonije === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Grčka područja i kolonije u arhajskom razdoblju (750. – 550. pr. Kr.)]] [[File:Agrigento-Tempio_della_Concordia01.JPG|mini|[[Temple of Concordia, Agrigento|Hram Concordia]], [[Valle dei Templi]], [[Magna Graecia]], današnja Italija.]] Tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] grčko je stanovništvo naraslo iznad održivosti ograničenih obradivih površina same [[Grčka|Grčke]], što je dovelo do osnivanja velikog broja [[Grčka kolonizacija|kolonija]] izvan matičnog područja. Prema jednoj procjeni, stanovništvo na širem području grčkog naseljavanja poraslo je približno deset puta između [[800. pr. Kr.|800.]] i [[400. pr. Kr.]], s oko 800 000 na čak 7,5–10 milijuna stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20070305112612/http://www.umsystem.edu/upress/fall2006/hansen.htm |title=Population of the Greek city-states |archive-date=5 March 2007}}</ref> To nije bilo povezano samo s trgovinom nego i s osnivanjem novih naselja. Te grčke kolonije nisu, poput rimskih kolonija, bile ovisne o matičnom gradu, nego su bile samostalni [[Polis|gradovi-države]].{{sfn|...}} Grci su se izvan Grčke naseljavali na dva različita načina. Prvi su oblik činila trajna naselja koja su osnivali Grci i koja su se razvijala kao neovisni [[Polis|polisi]]. Drugi oblik činili su [[Emporij|emporiji]], trgovačka naselja u kojima su živjeli i Grci i pripadnici drugih naroda, a koja su prvenstveno služila proizvodnji i trgovini robom. Primjeri takvih naselja bili su [[Al Mina]] na istoku i [[Ischia|Pitekusaj]] na zapadu.{{sfn|...}} Od otprilike 750. do 500. pr. Kr. Grci su osnivali kolonije u svim smjerovima. Na istoku je najprije kolonizirana egejska obala [[Mala Azija|Male Azije]], nakon čega su uslijedili [[Cipar]], obale [[Zapadna Tracija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka kolonizacija naposljetku je na sjeveroistoku dosegnula područja današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], sve do [[Taganrog|Taganroga]]. Na zapadu su naseljene obale [[Ilirik|Ilirije]] i [[južna Italija]], poznata kao [[Magna Graecia]], a zatim Južna Francuska, [[Korzika]] i čak istočna [[Španjolska]]. Grčke kolonije osnovane su i u [[Drevni Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnje [[Sirakuza|Sirakuze]], [[Napulj]], [[Marseille]] i [[Istanbul]] svoje početke imaju u grčkim kolonijama Sirakuzama (Συράκουσαι), Neapolisu (Νεάπολις), Masaliji (Μασσαλία) i [[Bizant|Bizantu]] (Βυζάντιον). Te su kolonije imale važnu ulogu u širenju grčkog utjecaja diljem Europe, a pridonijele su i uspostavi trgovačkih mreža na velikim udaljenostima između grčkih gradova-država, čime su potaknule razvoj [[Gospodarstvo antičke Grčke|gospodarstva antičke Grčke]]. == Politika i društvo == === Politički ustroj === [[File:Bust_Pericles_Chiaramonti.jpg|mini|Mramorna bista Perikla s [[Corinthian helmet|korintskom kacigom]], rimska kopija grčkog originala, Museo Chiaramonti, [[Vatikanski muzeji]]. Periklo je bio ključna [[Populizam|populistička]] politička figura u razvoju radikalne [[Atenska demokracija|atenske demokracije]].<ref>Ruden, Sarah (2003). ''Lysistrata''. Hackett, p. 80. {{ISBN|0-87220-603-3}}.</ref>]] Antička Grčka sastojala se od nekoliko stotina razmjerno neovisnih [[Polis|gradova-država]] (''polisa''). Takvo se stanje razlikovalo od većine drugih tadašnjih društava, koja su bila organizirana kao [[Pleme|plemenske zajednice]] ili [[Kraljevina|kraljevstva]] koja su vladala razmjerno velikim područjima. Geografija [[Grčka|Grčke]], razdijeljene brojnim brežuljcima, planinama i rijekama, nedvojbeno je pridonijela političkoj rascjepkanosti Stare Grčke. S jedne strane, [[Grci|stari Grci]] nisu sumnjali da pripadaju „jednom narodu”: imali su istu [[Religija|religiju]], zajedničku temeljnu kulturu i isti jezik. Osim toga, bili su vrlo svjesni svojega plemenskog podrijetla. [[Herodot]] je, primjerice, mogao detaljno razvrstati gradove-države prema plemenskoj pripadnosti. Ipak, premda su postojale i takve šire veze, čini se da su one rijetko imale važniju ulogu u grčkoj politici. Neovisnost pojedinih polisa branila se vrlo odlučno, a stari Grci rijetko su razmatrali mogućnost političkog ujedinjenja. Čak i tijekom drugog perzijskog pohoda na Grčku, kada se skupina gradova-država udružila radi obrane zemlje, velika većina polisa ostala je neutralna. Nakon poraza Perzijanaca saveznici su se ubrzo ponovno počeli međusobno sukobljavati.<ref>Holland, T. ''Persian Fire'', Abacus, pp. 363–370 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Glavna obilježja političkog sustava Stare Grčke stoga su bila njegova rascjepkanost, koja očito nije prvenstveno proizlazila iz plemenske organizacije, te usredotočenost na urbana središta unutar inače vrlo malih država. Posebnosti grčkog sustava očituju se i u [[Kolonija|kolonijama]] koje su Grci osnivali diljem [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Premda su te kolonije određeni grčki polis mogle smatrati svojom „maticom” i prema njemu zadržavati bliske osjećaje, bile su potpuno neovisne o gradu iz kojega su potekle. Manji polisi neizbježno su katkad dolazili pod utjecaj moćnijih susjeda, ali čini se da su osvajanje ili izravna vlast drugoga grada-države bili razmjerno rijetki. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze čije se članstvo neprestano mijenjalo. U kasnijem klasičnom razdoblju savezi su postajali malobrojniji i veći, a njima je dominirao jedan grad, osobito [[Atena (polis)|Atena]], [[Sparta]] ili [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. Polisi su često bili prisiljeni pristupiti takvim savezima pod prijetnjom rata ili kao dijelu mirovnog sporazuma. Čak ni nakon što je [[Filip II. Makedonski]] osvojio središnja područja Stare Grčke, nije pokušao pripojiti ih svojoj državi niti ih ujediniti u novu pokrajinu, nego je većinu polisa prisilio da pristupe njegovu [[Korintska liga|Korintskoj ligi]]. === Državna uprava i pravo === [[File:Law_Code_Gortyn_Louvre_Ma703.jpg|lijevo|mini|Nasljedno pravo, dio [[Gortyn code|Gortinskog zakonika]] s Krete, ulomak 11. stupca. Vapnenac, 5. stoljeće pr. Kr.]] Čini se da su mnogi grčki gradovi-države u početku bili male monarhije. Često je postojala gradska dužnost na kojoj su se zadržale neke preostale, uglavnom ceremonijalne kraljevske ovlasti (''basileus''), primjerice dužnost [[Arhont|arhonta-basileja]] u Ateni.<ref>Holland T. ''Persian Fire'', p. 94 {{ISBN|978-0-349-11717-1}}</ref> Međutim, do arhajskog razdoblja, odnosno početaka povijesno zabilježene prošlosti, većina gradova-država već je postala aristokratskim [[Oligarhija|oligarhijama]]. Nije posve jasno kako je došlo do te promjene. U [[Atena (polis)|Ateni]] je, primjerice, kraljevska vlast do približno 1050. pr. Kr. bila svedena na nasljednu doživotnu dužnost glavnog magistrata, odnosno arhonta. Do 753. pr. Kr. ta se dužnost dodjeljivala na deset godina, a do 683. pr. Kr. arhonti su se birali svake godine. U svakoj je fazi sve veći dio vlasti prelazio na aristokraciju kao cjelinu, a udaljavao se od pojedinca. Prevlast malog broja obitelji u politici i istodobno gomilanje bogatstva u njihovim rukama neizbježno su u mnogim polisima izazivali društvene nemire. U nekom bi trenutku u brojnim gradovima vlast preuzeo [[tiranin]], ne nužno u današnjem smislu vladara represivnog [[Autokracija|autokratskog]] režima, i vladao prema vlastitoj volji. Često mu je [[Populizam|populistički]] program pomagao da zadrži vlast. U političkom sustavu obilježenom klasnim sukobima, vladavina snažnog pojedinca često se smatrala najboljim rješenjem. [[Atena (polis)|Atena]] je u drugoj polovici [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] potpala pod tiransku vlast. Nakon njezina okončanja Atenjani su uspostavili [[Atenska demokracija|demokraciju]], prvu takvu u svijetu, kao radikalno rješenje kojim su nastojali spriječiti povratak [[Aristokracija|aristokracije]] na vlast. Skupština građana (''eklezija'') u kojoj se raspravljalo o gradskoj politici postojala je još od reformi [[Drakon|Drakona]] iz 621. pr. Kr. Nakon reformi [[Solon|Solona]] početkom 6. stoljeća pr. Kr. svi su građani smjeli sudjelovati u skupštini, ali najsiromašniji nisu imali pravo govoriti na njoj ni obnašati javne dužnosti. Uvođenjem demokracije skupština je postala pravni temelj državne vlasti, a svi su građani u njoj imali jednaka prava. Međutim, osobe bez građanskog statusa, poput [[Metek|meteka]] (stranaca koji su živjeli u Ateni) i [[Robovlasništvo|robova]], nisu imale nikakva politička prava. Nakon uspostave demokracije u Ateni i drugi su grčki gradovi-države uveli demokratske sustave. Ipak, mnogi su zadržali tradicionalnije oblike vlasti. Kao i u brojnim drugim pitanjima, [[Sparta]] je bila iznimka: tijekom cijelog promatranog razdoblja njome nisu vladali jedan, nego dva nasljedna kralja. Takav se sustav naziva [[Dvovlašće|diarhijom]]. Spartanski kraljevi pripadali su dinastijama [[Agijadi|Agijada]] i [[Euripontidi|Euripontida]], koje su prema predaji potjecale od [[Euristen]] i [[Proklo (spartanski kralj)|Prokla]]. Vjerovalo se da su osnivači obiju dinastija bili sinovi blizanci [[Aristodem|Aristodema]], vladara iz [[Heraklo|heraklidske]] loze. Međutim, vlast kraljeva bila je ograničena djelovanjem vijeća staraca [[Geruzija|geruzije]] i magistrata posebno zaduženih za nadzor kraljeva [[Efor (državnik)|efora]]. == Društvena struktura == Samo su slobodni muškarci rođeni kao pripadnici domicilnog stanovništva koji su posjedovali zemlju mogli biti građani s pravom na punu zakonsku zaštitu u [[Grad država|gradu-državi]]. U većini gradova-država, za razliku od prilika u [[Antički Rim|Starom Rimu]], društveni ugled nije donosio posebna prava. Ponekad su pojedine obitelji nadzirale javne vjerske službe, ali im to obično nije davalo dodatnu političku moć. U [[Atena (polis)|Ateni]] je stanovništvo bilo podijeljeno u četiri društvena sloja na temelju imovinskog stanja. Pojedinci su mogli prijeći u viši sloj ako bi stekli veće bogatstvo. U [[Sparta|Sparti]] su se svi muški građani nazivali ''homoioi'', što znači „jednaki” ili „sebi ravni”. Međutim, spartanski kraljevi, koji su zajednički obnašali vojne i vjerske dužnosti poglavara grada-države, potjecali su samo iz dviju obitelji.<ref>{{Citiranje knjige|last=Powell|first=Anton|url=https://books.google.com/books?id=QqA6DwAAQBAJ|title=A Companion to Sparta|date=2017|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-119-07237-9|page=187|access-date=4 July 2022}}</ref> Čini se da su [[Žene u staroj Grčkoj|žene u]] [[Žene u staroj Grčkoj|Staroj Grčkoj]] prvenstveno obavljale kućanske poslove, vodile kućanstvo te rađale i odgajale djecu. === Ropstvo === [[File:Grabstein_einer_Frau_mit_Dienerin.jpg|mini|Nadgrobni spomenik žene s robinjom koja je čuvala dijete, oko 100. pr. Kr.]] [[Robovlasništvo|Robovi]] nisu imali političku moć ni društveni status. Uz dopuštenje gospodara i ovisno o njegovoj dobroj volji, mogli su zasnovati obitelj i posjedovati imovinu, ali nisu imali politička prava. Do [[600. pr. Kr.]] u Grčkoj se proširilo ropstvo u kojem se ljudi smatraju vlasništvom. U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeću pr. Kr.]] robovi su u nekim [[Grad država|gradovima-državama]] činili trećinu ukupnog stanovništva. U klasičnoj [[Atena (polis)|Ateni]] robovi su činili između 40 i 80 % stanovništva. Robovi izvan [[Sparta|Sparte]] gotovo se nikada nisu pobunili jer su potjecali iz brojnih naroda i bili previše teritorijalno raspršeni da bi se mogli organizirati. Međutim, za razliku od kasnije zapadne kulture, stari Grci nisu razmišljali u kategorijama [[Rasa|rase]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Painter|first=Nell|url=https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5|title=The History of White People|date=2010|publisher=W. W. Norton|isbn=978-0-393-04934-3|location=New York|page=[https://archive.org/details/historyofwhitepe00pain/page/5 5]}}</ref> Većina obitelji posjedovala je robove koji su obavljali kućanske poslove i radili kao nadničari, a čak su i siromašne obitelji mogle imati nekoliko robova. Vlasnicima je bilo zabranjeno tući ili ubijati robove. Kako bi ih potaknuli na marljiv rad, gospodari su im često obećavali da će ih u budućnosti osloboditi. Za razliku od [[Antički Rim|Rima]], oslobođenici nisu stjecali građanska prava. Umjesto toga uključivali su se u stanovništvo [[Meteci|meteka]], odnosno stranaca iz drugih zemalja ili gradova-država kojima je službeno bilo dopušteno živjeti u gradu. Gradovi-države posjedovali su i robove u javnom vlasništvu. Ti su robovi imali veću samostalnost od robova u privatnom vlasništvu: živjeli su odvojeno od svojih gospodara i obavljali specijalizirane poslove. U [[Atena (polis)|Ateni]] su se javni robovi osposobljavali za otkrivanje [[Krivotvorenje novca|krivotvorenog novca]], dok su robovi u hramovima služili božanstvima kojima su ti [[Hram|hramovi]] bili posvećeni. [[Skiti|Skitski]] robovi u Ateni obavljali su policijske poslove i okupljali građane radi sudjelovanja u političkim skupovima. [[Sparta]] je imala posebnu kategoriju robova poznatih kao [[heloti]]. Heloti su bili Mesenjani koje je država masovno porobila tijekom [[Mesenski ratovi|mesenskih ratova]] te ih dodijelila obiteljima uz koje su bili trajno vezani. Uzgajali su hranu i obavljali kućanske poslove kako bi se žene mogle posvetiti odgoju snažne djece, a muškarci vojnoj obuci za službu u pješaštvu kao [[Hoplit|hopliti]]. Gospodari su se prema helotima odnosili okrutno, zbog čega su se oni više puta bunili protiv svojih gospodara. Godine 370./369. pr. Kr., nakon što je [[Epaminonda]] oslobodio [[Mesenija|Meseniju]] od spartanske vlasti, helotski je sustav ondje ukinut, a heloti su stekli slobodu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cartledge|first=Paul|title=The Spartans: An Epic History|publisher=Pan Macmillan|year=2002|page=67}}</ref> Međutim, u [[Prefektura Lakonija|Lakoniji]] se taj sustav održao sve do [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] == Obrazovanje == [[File:Plato's_Academy_mosaic_from_Pompeii.jpg|lijevo|mini|Mozaik iz [[Pompeji|Pompeja]] s prikazom [[Platon|Platonove]] [[Akademija|Akademije]]]] Tijekom većeg dijela grčke povijesti obrazovanje je bilo privatno osim u [[Sparta|Sparti]]. U [[Helenizam|helenističkom]] razdoblju neki su [[Grad država|gradovi-države]] osnovali javne škole. Privatne učitelje mogle su si priuštiti samo imućne obitelji. Dječaci su učili čitati i pisati te recitirati književna djela. Učili su i pjevati, svirati jedan [[Glazbala|glazbeni instrument]] te se baviti [[Atletika|atletikom]] radi pripreme za vojnu službu. Obrazovali su se ne toliko radi stjecanja zanimanja koliko radi toga da postanu sposobni građani. Djevojčice su također učile čitati, pisati i računati jednostavne računske operacije kako bi mogle upravljati kućanstvom. Nakon djetinjstva gotovo uopće nisu imale pristup daljnjem obrazovanju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bloomer|first=W. Martin|title=A Companion to Ancient Education|publisher=Willey-Blackwell|year=2016|isbn=978-1-118-99741-3|location=Malden, MA|page=305}}</ref> Dječaci su polazili u školu sa sedam godina, dok su oni koji su živjeli u [[Sparta|Sparti]] odlazili u vojarnu. Postojale su tri vrste poučavanja: ''grammatistes'' za [[Aritmetika|aritmetiku]], ''kitharistes'' za [[Glazba|glazbu]] i [[ples]] te ''paidotribai'' za tjelesni odgoj i [[sport]]. Dječake iz imućnih obitelji koji su pohađali privatnu nastavu pratio je ''paidagogos'', kućni rob odabran za tu zadaću, koji se o njima brinuo tijekom dana. Nastava se održavala u privatnim domovima učitelja i obuhvaćala [[čitanje]], [[pisanje]], [[Matematika|matematiku]], [[pjevanje]] te sviranje [[Lira (instrument)|lire]] i [[Flauta|flaute]]. Kada bi dječaci navršili 12 godina, školovanje je uključivalo i sportske aktivnosti poput [[Hrvanje|hrvanja]], [[Trčanje|trčanja]], [[Bacanje diska|bacanja diska]] i [[Bacanje koplja|koplja]]. U [[Atena (polis)|Ateni]] su neki stariji mladići pohađali [[Akademija|akademije]] na kojima su izučavali naprednije discipline, poput [[Kultura|kulture]], [[Znanost|znanosti]], [[Glazba|glazbe]] i [[Umjetnost|umjetnosti]]. Školovanje je završavalo u dobi od 18 godina, nakon čega je obično slijedila jedna ili dvije godine vojne obuke u vojsci.<ref>Angus Konstam: "Historical Atlas of Ancient Greece", pp.&nbsp;94–95. Thalamus, UK, 2003, {{ISBN|1-904668-16-X}}</ref> Među najpoznatijim atenskim obrazovnim ustanovama bili su [[licej]], odnosno takozvana [[peripatetička škola]] koju je osnovao [[Aristotel|Aristotel iz Stageire]],<ref>{{Citiranje weba|title=Lyceum|url=https://www.britannica.com/topic/Lyceum-Greek-philosophical-school|access-date=21 August 2024|website=Britannica}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Lyceum|url=https://iep.utm.edu/lyceum/|access-date=21 August 2024|website=Internet Encyclopedia of Philosophy}}</ref> te Platonova akademija koju je osnovao [[Platon|Platon iz Atene]].<ref name="Lindberg 2007 70">{{Citiranje knjige|last=Lindberg|first=David C.|url=http://press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/B/bo5550077.html|title=The Beginnings of Western Science|publisher=University of Chicago Press|year=2007|isbn=978-0-226-48205-7|page=70}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Kampouris|first=Nick|date=26 October 2023|title=Plato's Academy: The World's First University|url=https://greekreporter.com/2023/10/26/plato-academy-athens-first-university-world/|access-date=21 August 2024|website=Greek Reporter}}</ref> Obrazovni sustav imućnih starih Grka poznat je i pod nazivom ''paideia''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Woodruff|first=Paul|url=https://academic.oup.com/book/8502/chapter-abstract/154343006?redirectedFrom=fulltext|title=Nine Education (Paideia)|date=March 2006|isbn=978-0-19-530454-1|pages=191–210|chapter=Education (Paideia)|doi=10.1093/acprof:oso/9780195304541.003.0009|access-date=21 August 2024}}</ref><ref>{{cite magazine|last1=López|first1=Raquel|date=28 August 2019|title=Did sons and daughters get the same education in ancient Greece?|magazine=National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/education-in-ancient-greece|access-date=21 August 2024}}</ref> == Gospodarstvo == Na vrhuncu gospodarskog razvoja u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] slobodni građani klasične Grčke vjerojatno su činili jedno od najprosperitetnijih društava [[Antika|antičkog svijeta]]. Neki povjesničari gospodarstva smatraju da je grčko gospodarstvo bilo jedno od najrazvijenijih predindustrijskih gospodarstava. Prema procjenama izraženima u količini [[Pšenica|pšenice]] koju se moglo kupiti za dnevnu plaću, nekvalificirani radnik u urbanom području [[Atena (polis)|Atene]] zarađivao je dovoljno za kupnju 7–12 kg pšenice na dan, dok je nekvalificirani poljoprivredni radnik u [[Drevni Egipat|rimskom Egiptu]] mogao kupiti oko 3,75 kg. Atenska je dnevna plaća tako odgovarala dvostrukoj do trostrukoj količini pšenice dostupnoj nekvalificiranom poljoprivrednom radniku u rimskom Egiptu. Ipak, prihodi grčkih poljoprivrednika u prosjeku su također bili niži od prihoda gradskih radnika.<ref>W. Schiedel, "Real slave prices and the relative cost of slave labor in the Greco-Roman world", ''Ancient Society'', vol. 35, 2005, p 12.</ref> Premda su se životni uvjeti [[Robovlasništvo|robova]] znatno razlikovali, ropski je sustav pridonosio održavanju prihoda slobodnih građana. Stoga procjene gospodarskog razvoja koje se temelje na prihodima slobodnih građana ili isključivo na prihodima gradskog stanovništva vjerojatno precjenjuju stvarnu razinu blagostanja čitavog društva, unatoč brojnim dokazima o visokom životnom standardu. == Ratovanje == [[File:Greek-Persian_duel_1.jpg|mini|Grčki [[hoplit]] i perzijski ratnik prikazani u borbi na drevnom [[Kiliks|kiliksu]], [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeće]] [[5. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] Barem tijekom [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] rascjepkanost Stare Grčke na brojne suparničke [[Grad država|gradove-države]] povećavala je učestalost sukoba, ali je istodobno ograničavala njihov opseg. Budući da nisu mogli održavati profesionalne vojske, gradovi-države oslanjali su se na vlastite građane. To je neizbježno ograničavalo trajanje vojnih pohoda jer su se građani morali vraćati svojim redovitim zanimanjima, osobito [[Poljoprivrednik|poljoprivrednici]]. Zbog toga su se vojni pohodi često ograničavali na ljetno razdoblje. Kada bi došlo do bitke, ona se obično odvijala kao unaprijed dogovoren sukob većih snaga s ciljem postizanja odlučujuće pobjede. Gubici su bili razmjerno mali u usporedbi s kasnijim bitkama i rijetko su prelazili pet posto pripadnika poražene strane. Među poginulima su se, međutim, često nalazili najugledniji građani i vojskovođe koji su predvodili svoje postrojbe na bojištu. Opseg i razmjeri ratovanja u Staroj Grčkoj znatno su se promijenili tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]. Borba protiv golemih vojski [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]] nadilazila je mogućnosti pojedinačnih gradova-država. Grčka pobjeda na kraju je ostvarena savezima gradova-država čiji se sastav mijenjao tijekom vremena, čime su udruženi resursi i podijeljeni vojni zadatci. Iako su savezi među grčkim [[Polis|gradovima-državama]] postojali i ranije, dotad nisu bili zabilježeni savezi takvih razmjera. Uspon [[Atena (polis)|Atene]] i [[Sparta|Sparte]] kao vodećih sila tijekom tih sukoba izravno je doveo do [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]], tijekom kojega su se dodatno razvijali načini ratovanja, [[strategija]] i [[taktika]]. Rat se vodio između saveza gradova kojima su dominirale Atena i Sparta. Veća raspoloživost ljudstva i financijskih sredstava omogućila je vođenje opsežnijih ratnih operacija i primjenu raznovrsnijih oblika ratovanja. Odlučujuće bitke većih snaga tijekom Peloponeskog rata nisu donosile presudnu pobjedu, pa se sve više pribjegavalo strategijama iscrpljivanja, pomorskim bitkama, pomorskim blokadama i [[Opsada|opsadama]]. Te su promjene znatno povećale broj žrtava i poremetile funkcioniranje grčkog društva. Atena je raspolagala jednom od najvećih ratnih flota u Staroj Grčkoj. Imala je više od 200 [[trijera]], od kojih je svaku pokretalo 170 veslača raspoređenih u tri reda sa svake strane broda. Grad je mogao financirati tako veliku flotu koja je zahtijevala više od 34 000 veslača zahvaljujući bogatim rudnicima [[Srebro|srebra]] u kojima su radili [[Robovlasništvo|robovi]]. Prema Josiahu Oberu, grčkim je gradovima-državama tijekom arhajskog i klasičnog razdoblja prijetila približno jedna trećina vjerojatnosti uništenja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Ober|first=Josiah|url=https://press.princeton.edu/books/paperback/9780691146249/democracy-and-knowledge|title=Democracy and Knowledge|date=2010|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-14624-9|pages=81–82}}</ref> == Kultura == === Filozofija === [[File:British_Museum_-_Four_Greek_philosophers.jpg|lijevo|mini|Biste četvorice filozofa Stare Grčke u [[British Museum|Britanskom muzeju]]. S lijeva na desno: [[Sokrat]], [[Antisten iz Atene|Antisten]], [[Hrizip]] i [[Epikur]].]] Filozofija Stare Grčke bila je usmjerena ka razumu i istraživanju. U mnogočemu je snažno utjecala na razvoj [[Moderna filozofija|moderne filozofije]], ali i suvremene [[Znanost|znanosti]]. Jasne i neprekinute linije utjecaja vode od filozofa Stare Grčke i [[Helenizam|helenističkog razdoblja]], preko srednjovjekovnih [[Islamska filozofija|muslimanskih filozofa]] i [[Islam|islamskih]] znanstvenika, do europske [[Renesansa|renesanse]] i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] te sekularnih znanosti modernoga doba. Ni razum ni istraživanje nisu nastali u Staroj Grčkoj. Razlika između grčke težnje za znanjem i sličnih nastojanja starijih civilizacija, poput [[Drevni Egipat|Drevnog Egipta]] i [[Babilonija|Babilonije]], već je dugo predmet proučavanja teoretičara civilizacije. Prvi poznati [[Antička filozofija|grčki filozofi]] bili su [[Predsokratovska filozofija|predsokratovci]], koji su nastojali pružiti prirodna, nemitološka objašnjenja svijeta. Naslijedio ih je [[Sokrat]], jedan od prvih filozofa koji su djelovali u [[Atena (polis)|Ateni]] tijekom njezina zlatnog doba. Njegove su ideje, poznate ponajprije iz posrednih izvora, a ne iz njegovih vlastitih spisa, postavile temelje [[Zapadnjačka filozofija|zapadnjačke filozofije]]. Sokratov učenik [[Platon]], autor djela [[Država]], uspostavio je radikalnu razliku između [[Idealizam|ideja]] i [[Materijalizam|materijalnog svijeta]]. Platonov učenik [[Aristotel]], koji je opsežno pisao o prirodi i [[Etika|etici]], također i danas snažno utječe na zapadnjačku filozofiju. Među istaknutim predstavnicima kasnije helenističke filozofije, koja je također nastala u Grčkoj, bili su [[Antisten iz Atene|Antisten]] ([[cinizam]]), [[Zenon Kitijski|Zenon iz Kitija]] ([[stoicizam]]) i [[Plotin]] ([[Novoplatonizam|neoplatonizam]]). === Književnost i kazalište === [[File:The_great_theater_of_Epidaurus,_designed_by_Polykleitos_the_Younger_in_the_4th_century_BC,_Sanctuary_of_Asklepeios_at_Epidaurus,_Greece_(14015010416).jpg|lijevo|mini|Antičko kazalište u [[Epidaur (Grčka)|Epidauru]], [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeće]] [[4. stoljeće pr. Kr.|pr. Kr.]]]] [[File:Hypnos_Thanatos_BM_Vase_D56_full.jpg|mini|Prizor iz [[Ilijada|Ilijade]]: [[Hipno|Hipnos]] i [[Tanatos]] odnose [[Sarpedon|Sarpedonovo]] tijelo s bojišta pod [[Troja|Trojom]]; detalj s atičke [[Lekit|lekitke]] na bijeloj podlozi, oko [[440. pr. Kr.]]]] Najranija [[grčka književnost]] bila je [[poezija]], namijenjena javnom izvođenju, a ne privatnom čitanju.<ref>{{Harvnb|Power|2016}}</ref> Najraniji poznati grčki pjesnik bio je [[Homer]], iako je nesumnjivo pripadao već postojećoj tradiciji usmene poezije.<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}}</ref> Homerova poezija oblikovala se otprilike u isto vrijeme kada su [[Grci]] razvili [[Grčki alfabet|pismo]], no izvorno se prenosila usmenim putem. Prvi pjesnik za kojega je pouzdano poznato da je svoja djela zapisivao bio je [[Arhiloh]], lirski pjesnik iz sredine [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Kirk|1985}}</ref> Tragedija se razvila potkraj arhajskog razdoblja, preuzimajući elemente iz različitih već postojećih pjesničkih vrsta kasnoga arhajskog razdoblja.<ref>{{Harvnb|Power|2016}}</ref> [[Komedija]] se počela razvijati početkom klasičnog razdoblja. Najraniji poznati datum povezan s tom kazališnom vrstom jest [[486. pr. Kr.]], kada je natjecanje u komediji postalo službenim dijelom atenskih [[Velike Dionizije|Velikih Dionizija]]. Najstarija sačuvana antička komedija [[Aristofan|Aristofanova]] ''[[Aharňani]]'' prvi je put izvedena [[425. pr. Kr.]]<ref>{{Harvnb|Handley|1985}}</ref> Poput poezije, i grčka [[proza]] nastala je u arhajskom razdoblju. Najraniji autori grčkih filozofskih, povijesnih i medicinskih tekstova djelovali su već u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]]<ref name="mcglew79">{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza se najprije pojavila kao oblik pisanja kojim su se služili predsokratovski filozofi [[Anaksimandar]] i [[Anaksimen]], premda se smatra da je prozom pisao i [[Tales|Tales iz Mileta]], kojega se drži prvim grčkim filozofom, no nije ostavio nikakve spise.<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Proza je kao književna vrsta dosegnula zrelost u klasičnom razdoblju,<ref name="mcglew792">{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> tijekom kojega su se razvile glavne grčke prozne vrste: [[filozofija]], [[historiografija]], [[Grčka retorika|retorika]] i [[dijalog]].<ref>{{Harvnb|McGlew|2016}}</ref> Tijekom helenističkog razdoblja kulturno središte grčkoga svijeta premjestilo se iz [[Atena (polis)|Atene]], koja je tu ulogu imala u klasičnom razdoblju, u [[Aleksandrija|Aleksandriju]]. Istodobno su i drugi helenistički vladari, poput pripadnika dinastija [[Antigonidi|Antigonida]] i [[Atalidska dinastija|Atalida]], bili pokrovitelji znanosti i književnosti, pretvorivši [[Pela (Grčka)|Pelu]] odnosno [[Pergam]] u važna kulturna središta.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> Zahvaljujući kulturnom pokroviteljstvu helenističkih vladara, a osobito [[Muzej u Aleksandriji|Muzeju u Aleksandriji]], sačuvan je velik dio antičke grčke književnosti.<ref name="bulloch542">{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> [[Aleksandrijska knjižnica]], koja je bila dio Muzeja, imala je dotad nezamisliv cilj prikupiti primjerke svih poznatih djela napisanih na grčkom jeziku. Gotovo sva sačuvana neznanstvena književnost helenističkog razdoblja pripada poeziji.<ref name="bulloch5422">{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> Helenistička poezija bila je izrazito intelektualna,<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> povezivala je različite književne vrste i tradicije te izbjegavala linearno pripovijedanje.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> U helenističkom se razdoblju promijenio i način konzumacije književnosti: dok se u arhajskom i klasičnom razdoblju književnost uglavnom doživljavala putem javnih izvedbi, u helenističkom se razdoblju sve češće čitala u privatnosti.<ref>{{Harvnb|Mori|2016}}</ref> Istodobno su helenistički pjesnici počeli stvarati djela namijenjena privatnoj, a ne javnoj publici.<ref>{{Harvnb|Bulloch|1985}}</ref> Nakon [[August|Oktavijanove]] pobjede kod [[Akcij|Akcija]] [[31. pr. Kr.]] [[Rimsko Carstvo|Rim]] je počeo postajati važno središte [[Grčka književnost|grčke književnosti]]. U njega su dolazili istaknuti grčki autori, poput [[Strabon|Strabona]] i [[Dionizija iz Halikarnasa]].<ref>{{Harvnb|Bowersock|1985}}</ref> Razdoblje najvećih inovacija u grčkoj književnosti pod rimskom vlašću bio je takozvani „dugi 2. vijek”, od približno 80. do oko 230. godine.<ref name="konig113">{{Harvnb|König|2016}}</ref> Posebno su se istaknuli razvoj [[Roman|romana]] i obnova značenja govorništva kao javne izvedbe.<ref name="konig1132">{{Harvnb|König|2016}}</ref> === Glazba i ples === U društvu Stare Grčke glazba je bila sveprisutna i smatrala se temeljnom sastavnicom civilizacije.{{Sfn|West|1994|pp=1, 13}} Imala je važnu ulogu u javnim vjerskim obredima,{{Sfn|West|1994|p=14}} privatnim svečanostima poput vjenčanja i pogreba{{Sfn|West|1994|p=21}} te zabavi u kućanstvu.{{Sfn|West|1994|p=24}} Muškarci su pjevali i svirali tijekom [[Simpozij|simpozija]],{{Sfn|West|1994|p=25}} a i muškarci i žene pjevali su tijekom rada. Dječje igre uključivale su pjesmu i ples.{{Sfn|West|1994|pp=27–28}} Glazba Stare Grčke bila je pretežno vokalna: izvodio ju je solist ili zbor, najčešće uz instrumentalnu pratnju.{{Sfn|West|1994|p=39}} Čisto instrumentalna glazba bila je rjeđa. [[Grci]] su se služili žičanim instrumentima, uključujući [[Lira (instrument)|lire]], [[Harfa|harfe]] i [[Lutnja|lutnje]],{{Sfn|West|1994|p=48}} kao i [[Puhačka glazbala|puhačkim instrumentima]], među kojima je najvažniji bio [[aulos]], instrument s dvostrukom cijevi i jezičcima.{{Sfn|West|1994|p=81}} Udaraljke su imale razmjerno sporednu ulogu u odnosu na žičane i puhačke instrumente te su se upotrebljavale u određenim vjerskim kultovima.{{Sfn|West|1994|p=122}} === Znanost i tehnologija === [[File:0142_-_Archaeological_Museum,_Athens_-_Antikythera_mechanism_-_Photo_by_Giovanni_Dall'Orto,_Nov_11_2009.jpg|lijevo|mini|[[Mehanizam iz Antikitere|Mehanizam s Antikitere bio]] je [[analogno računalo]] izrađeno između 150. i 100. pr. Kr. namijenjeno izračunavanju položaja nebeskih tijela.]] MatematikaStare Grčke pridonijela je brojnim važnim razvojnim pomacima, uključujući oblikovanje temeljnih pravila [[Geometrija|geometrije]], uvođenje formalnog [[Matematički dokaz|matematičkog dokaza]] te otkrića u [[Teorija brojeva|teoriji brojeva]], [[Matematička analiza|matematičkoj analizi]] i [[Primijenjena matematika|primijenjenoj matematici]]. Grčki matematičari približili su se i uspostavljanju [[Integral|integralnog računa]]. Otkrića nekoliko grčkih matematičara, među kojima su [[Pitagora]], [[Euklid]] i [[Arhimed]] i danas se primjenjuju u nastavi matematike. Grci su razvili [[Astronomija|astronomiju]], koju su smatrali granom matematike, do vrlo visoke razine. Prve geometrijske trodimenzionalne modele kojima se nastojalo objasniti prividno gibanje planeta u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]] razvili su [[Eudoks iz Knida]] i [[Kalip iz Kizika]]. Njihov mlađi suvremenik [[Heraklid Pontski]] iznio je pretpostavku da se [[Zemlja]] okreće oko vlastite osi. U [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]] [[Aristarh sa Samosa]] prvi je predložio [[heliocentrični sustav]]. [[Arhimed]] je u svojem djelu ''Pješčani račun'' ponovno iznio Aristarhovu pretpostavku da „zvijezde stajaćice i Sunce ostaju nepomični, dok se Zemlja okreće oko Sunca po kružnici”. Inače su sačuvani samo fragmentarni opisi Aristarhove zamisli.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;55–56</ref> [[Eratosten]] je na temelju kutova sjena izmjerenih na međusobno udaljenim mjestima s velikom točnošću procijenio [[opseg]] Zemlje.<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp.&nbsp;45–47</ref> U [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću pr. Kr.]] [[Hiparh|Hiparh iz Nikeje]] ostvario je niz važnih doprinosa astronomiji, među kojima su prvo mjerenje [[Precesija|precesije ravnodnevnica]] i sastavljanje prvoga [[Zvjezdani katalog|zvjezdanog kataloga]], u kojem je predložio sustav prividnih zvjezdanih veličina koji se u osnovi primjenjuje i danas. [[Mehanizam iz Antikitere]] jest uređaj za izračunavanje gibanja planeta, a potječe iz približno [[80. pr. Kr.]] i smatra se najranijim pretečom astronomskih računala.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Freeth|first=T.|last2=Bitsakis|first2=Y.|last3=Moussas|first3=X.|display-authors=etal|year=2006|title=Decoding the ancient Greek astronomical calculator known as the Antikythera Mechanism|journal=Nature|volume=444|issue=7119|pages=587–591|bibcode=2006Natur.444..587F|doi=10.1038/nature05357|pmid=17136087}}</ref> Pronađen je u olupini antičkog broda u blizini grčkog otoka [[Antikitera|Antikitere]], između [[Kitera|Kitere]] i [[Kreta|Krete]]. Postao je poznat po primjeni diferencijalnog zupčanog prijenosa, za koji se prije njegova otkrića vjerovalo da je izumljen tek u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], kao i po minijaturizaciji i složenosti svojih dijelova, usporedivima s onima na satu iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Izvorni mehanizam izložen je u zbirci bronce [[Nacionalni arheološki muzej u Ateni|Nacionalnoga arheološkog muzeja u Ateni]] uz njegovu repliku. Stari Grci ostvarili su i važna otkrića u medicini. [[Hipokrat]] je bio liječnik klasičnog razdoblja i smatra se jednom od najistaknutijih osoba u povijesti medicine. Naziva ga se „ocem medicine” zbog njegova trajnog doprinosa toj disciplini i uloge u osnivanju hipokratske medicinske škole.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Grammaticos|first=P. C.|last2=Diamantis|first2=A.|year=2008|title=Useful known and unknown views of the father of modern medicine, Hippocrates and his teacher Democritus|journal=Hellenic Journal of Nuclear Medicine|volume=11|issue=1|pages=2–4|pmid=18392218}}</ref><ref>[https://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Hippocrates], Microsoft Encarta Online Encyclopedia 2006. Microsoft Corporation. [https://web.archive.org/web/20091029181928/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Archived] 31 October 2009.</ref> Ta je intelektualna škola revolucionirala medicinu u Staroj Grčkoj uspostavivši je kao zasebnu disciplinu, različitu od drugih područja s kojima je tradicionalno bila povezana, osobito [[Teurgija|teurgije]] i [[Filozofija|filozofije]]. Time je medicina postala samostalna profesija.<ref name="garrison9293">{{Citiranje knjige|last=Garrison|first=Fielding H.|title=History of Medicine|publisher=W. B. Saunders|year=1966|location=Philadelphia|pages=92–93}}</ref><ref name="nuland5">{{Citiranje knjige|last=Nuland|first=Sherwin B.|url=https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5|title=Doctors|publisher=Knopf|year=1988|isbn=978-0-394-55130-2|page=[https://archive.org/details/doctorsbiography00nula/page/5 5]}}</ref> === Umjetnost i arhitektura === [[File:Sicily_Selinunte_Temple_E_(Hera).JPG|mini|Hram [[Hera|Here]] u Selinuntu na [[Sicilija|Siciliji]].]] [[Starogrčka umjetnost|Umjetnost Stare Grčke]] izvršila je golem utjecaj na kulturu mnogih zemalja od antičkog doba do danas, osobito u područjima [[Kiparstvo|kiparstva]] i [[Arhitektura|arhitekture]]. Na Zapadu se [[umjetnost Rimskog Carstva]] uvelike temeljila na grčkim uzorima. Na Istoku su osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] potaknula višestoljetnu razmjenu između grčke, srednjoazijske i indijske kulture, što je dovelo do razvoja [[Grčko-budistička umjetnost|grčko-budističke umjetnosti]], čiji su se utjecaji proširili sve do [[Japan|Japana]]. Nakon [[Renesansa|renesanse]] u Europi, humanistička estetika i visoki tehnički standardi grčke umjetnosti nadahnjivali su naraštaje europskih umjetnika. Klasična tradicija proizašla iz grčke umjetnosti dominirala je umjetnošću zapadnoga svijeta sve do duboko u [[19. stoljeće|19. stoljeće.]] === Religija === [[File:Θερμαικος_με_θεα_τον_Ολυμπο!.jpg|mini|Planina [[Olimp]], prebivalište dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].]] [[Religija u Staroj Grčkoj|Religija]] je bila središnji dio života u Staroj Grčkoj.{{Sfn|Ogden|2007|p=1}} Iako su [[Grci]] iz različitih gradova i plemena štovali slična božanstva, vjerski obredi nisu bili jednaki, a predodžbe o bogovima razlikovale su se od mjesta do mjesta. Grci su bili [[Politeizam|mnogobošci]] i štovali su brojna božanstva, no već se u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] počeo oblikovati panteon dvanaest [[Olimpski bogovi|olimpskih bogova]].{{Sfn|Dowden|2007|p=41}} Na grčku religiju utjecali su običaji susjednih naroda [[Bliski istok|Bliskog istoka]] još od arhajskog razdoblja, a u [[Helenizam|helenističkom razdoblju]] taj je utjecaj postao obostran. Najvažniji vjerski obred u Staroj Grčkoj bilo je [[žrtvovanje]] životinja, najčešće ovaca i koza. Žrtvovanje je bilo popraćeno javnom molitvom, a [[Molitva|molitve]] i [[Himna|himne]] same su po sebi činile važan dio vjerskog života starih Grka. == Nasljeđe == Civilizacija Stare Grčke imala je golem utjecaj na jezik, politiku, obrazovne sustave, filozofiju, znanost i umjetnost. Postala je vodećom kulturnom tradicijom (''Leitkultur'') [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], potisnuvši pritom izvorne italske tradicije. Kako je napisao [[Horacije]]:<blockquote>''Graecia capta ferum victorem cepit et artis / intulit agresti Latio'' (Poslanice, 2.1.156 i dalje) Osvojena Grčka osvojila je svojega neotesanog osvajača i uvela umjetnost u ruralni Lacij.</blockquote>Posredstvom Rimskog Carstva grčka je kultura postala temeljem [[Zapadna kultura|zapadne kulture]]. [[Bizant|Bizantsko Carstvo]] izravno je naslijedilo klasičnu grčku i [[Helenizam|helenističku kulturu]], bez posredovanja latinske kulture. Očuvanje znanja klasične Grčke u srednjovjekovnoj bizantskoj tradiciji snažno je utjecalo i na [[Slaveni|Slavene]], a poslije i na [[islamsko zlatno doba]] te zapadnoeuropsku [[Renesansa|renesansu]]. Do obnove zanimanja za znanje klasične Grčke u modernom dobu došlo je u sklopu pokreta [[Neoklasicizam|neoklasicizma]], koji se razvio u [[Europa|Europi]] i [[Amerika|Amerikama]] tijekom [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. == Izvori == {{izvori}} === Bibliografija === {{refbegin|30em}} * {{cite book |last=Antonaccio |first=Carla M. |chapter=Colonization: Greece on the Move 900–480 |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Asheri |first1=David |last2=Lloyd |first2=Alan |last3=Corcella |first3=Aldo |year=2007 |title=A Commentary on Herodotus, Books 1–4 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-814956-9}} * {{cite book |last1=Boardman |first1=John |last2=Hammond |first2=N. G. L. |chapter=Preface |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History – Volume 3, part 3 |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Bowersock |first=G. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=The literature of the Empire |editor1-last=Easterling |editor1-first=P. E. |editor1-link=P. E. Easterling |editor2-last=Knox |editor2-first=Bernard M. W. |editor2-link=Bernard Knox |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Bremmer |first=Jan M. |chapter=Greek Normative Animal Sacrifice |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Bulloch |first=A. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Hellenistic Poetry |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Cameron |first=Alan |year=2004 |title=Greek Mythography in the Roman World |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-803821-4}} * {{cite book |last=Dowden |first=Ken |chapter=Olympian Gods, Olympian Pantheon |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Furley |first=William D. |chapter=Prayers and Hymns |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Hammond |first=N. G. L. |chapter=The Peloponnese |year=1982 |title=The Cambridge Ancient History |editor1-last=Boardman |editor1-first=John |editor2-last=Hammond |editor2-first=N. G. L. |volume=III.iii |edition=2 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book |last=Handley |first=E. W. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Comedy |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=Hornblower |first=Simon |title=The Greek World: 479–323 BC |edition=4 |publisher=Routledge |location=Abingdon |year=2011}} * {{cite book |last=Kirk |first=G. S. |title=The Cambridge History of Classical Literature |chapter=Homer |editor1-last=Easterling |editor2-last=Knox |editor1-first=P. E. |editor2-first=Bernard M. W. |year=1985 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last=König |first=Jason |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Roman World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Marincola |first=John |year=2001 |title=Greek Historians |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-922501-9}} * {{cite book |last=Martin |first=Thomas R. |title=Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times |publisher=Yale University Press |location=New Haven |year=2013 |edition=2}} * {{cite book |last=McGlew |first=James |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Classical Age of Greece |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Mori |first=Anatole |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Hellenistic World |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Noegel |first=Scott B. |chapter=Greek Religion and the Ancient Near East |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Ogden |first=Daniel |chapter=Introduction |year=2007 |title=A Companion to Greek Religion |publisher=Blackwell |editor-last=Ogden |editor-first=Daniel}} * {{cite book |last=Power |first=Timothy |title=A Companion to Greek Literature |chapter=Literature in the Archaic Age |publisher=John Wiley & Sons |year=2016 |editor1-last=Hose |editor1-first=Martin |editor2-last=Schenker |editor2-first=David}} * {{cite book |last=Roberts |first=Jennifer T. |year=2011 |title=Herodotus: a Very Short Introduction |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-957599-2}} * {{cite book |last=Shapiro |first=H. A. |chapter=Introduction |year=2007 |title=The Cambridge Companion to Archaic Greece |editor-last=Shapiro |editor-first=H. A. |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge}} * {{cite book |last1=Shipley |first1=D. Graham J. |title=The Greek World After Alexander 323-30 BC |date=2014 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-0-415-04617-6}} * {{cite book |last=Sparks |first=Kenton L. |year=1998 |title=Ethnicity and Identity in Ancient Israel: Prolegomena to the Study of Ethnic Sentiments and their Expression in the Hebrew Bible |location=Winona Lake, IN |publisher=Eisenbrauns |isbn=978-1-57506-033-0}} * {{cite book |last=West |first=M. L. |title=Ancient Greek Music |year=1994 |publisher=Clarendon Press |location=Oxford |url=https://archive.org/details/ancientgreekmusi0000west}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Shanks |first=Michael |author-link=Michael Shanks (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=Q8DoQ8SQPP8C |title=Classical Archaeology of Greece: Experiences of the Discipline |date=1996 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-08521-2 |location=London; New York}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=jBNREAAAQBAJ |title=Alternatives to Athens: Varieties of Political Organization and Community in Ancient Greece |date=2000 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-815220-0 |editor-last=Brock |editor-first=Roger |location=Oxford; New York |editor-last2=Hodkinson |editor-first2=Stephen}} * {{Cite book |title=Money, Labour and Land: Approaches to the Economies of Ancient Greece |date=2002 |publisher=[[Routledge]] |isbn=978-0-415-19649-9 |editor-last=Cartledge |editor-first=Paul |editor-link=Paul Cartledge |location=London; New York |editor-last2=Cohen |editor-first2=Edward E. |editor-last3=Foxhall |editor-first3=Lin |editor-link3=Lin Foxhall}} * {{Cite book |last=Cohen |first=Edward E. |title=Athenian Economy and Society: A Banking Perspective |date=1992 |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-03609-0 |location=Princeton, N.J}} * {{Cite book |last=Hurwit |first=Jeffrey M. |url=https://books.google.com/books?id=Ofxx9UQJPZwC |title=The Art and Culture of Early Greece, 1100-480 B.C |date=1985 |publisher=[[Cornell University Press]] |isbn=978-0-8014-1767-2 |location=Ithaca}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=wLGRARDRtjoC |title=A Companion to the Classical Greek World |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-23014-4 |editor-last=Kinzl |editor-first=Konrad H. |location=Malden, MA}} * {{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=fnJvha8jzzQC |title=Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies |date=1994 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-39279-2 |editor-last=Morris |editor-first=Ian |editor-link=Ian Morris (historian) |location=Cambridge [England]; New York, NY, USA}} * {{Cite book |url=https://archive.org/details/ancientgreecepol0000unse |title=Ancient Greece: A Political, Social, and Cultural History |date=2008 |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-530800-6 |editor-last=Pomeroy |editor-first=Sarah B. |editor-link=Sarah B. Pomeroy |edition=2nd |location=New York}} * {{Cite book |last=Rhodes |first=P. J. |author-link=P. J. Rhodes |title=A History of the Classical Greek World, 478-323 BC |date=2006 |publisher=[[Blackwell Publishers|Blackwell]] |isbn=978-0-631-22564-5 |location=Malden, Mass}} * {{Cite book |last=Whitley |first=James |author-link=James Whitley (archaeologist) |url=https://books.google.com/books?id=njOKqvpRrh4C |title=The Archaeology of Ancient Greece |date=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-62205-9 |location=Cambridge, U.K.; New York}} {{refend}} topk0jccd4uv4y9i8s58xfkgzjtced7 7616197 7616170 2026-10-10T19:13:28Z Dean72 77466 bjelidba 7616197 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 7616342 7616197 2026-10-10T22:49:22Z Dean72 77466 7616342 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zemlja svijeta|ime=Helenska Republika|izvorno_ime=&#917;&#955;&#955;&#951;&#957;&#953;&#954;&#942; &#916;&#951;&#956;&#959;&#954;&#961;&#945;&#964;&#943;&#945;|ime_genitiv=Grčke|eng_ime=Greece|zastava=Flag of Greece.svg|grb=Coat_of_arms_of_Greece.svg|lokacija=EU-Greece.svg|službeni_jezik=[[novogrčki jezik|grčki]]|glavni_grad=[[Atena (grad)|Atena]]|predstavnik_države_množina=Predsjednici|predstavnik_države=Predsjednik|predstavnik_države_osoba=[[Konstantinos Tasoulas ]]|predsjednik_vlade_osoba=[[Kyriakos Mitsotakis]]|površina_poredak=94|površina=131 940|vode=0,86|stanovništvo_poredak=72|stanovništvo=10 816 286<ref>[http://www.statistics.gr/en/statistics?p_p_id=documents_WAR_publicationsportlet_INSTANCE_qDQ8fBKKo4lN&p_p_lifecycle=2&p_p_state=normal&p_p_mode=view&p_p_cacheability=cacheLevelPage&p_p_col_id=column-2&p_p_col_count=4&p_p_col_pos=1&_documents_WAR_publicationsportlet_INSTANCE_qDQ8fBKKo4lN_javax.faces.resource=document&_documents_WAR_publicationsportlet_INSTANCE_qDQ8fBKKo4lN_ln=downloadResources&_documents_WAR_publicationsportlet_INSTANCE_qDQ8fBKKo4lN_documentID=151627&_documents_WAR_publicationsportlet_INSTANCE_qDQ8fBKKo4lN_locale=en Popis iz 2011. godine, www.statistics.gr/en/, preuzeto 25. prosinca 2016.]</ref>|godina_popisa=2011.|gustoća_stanovništva=81|neovisnost=Od [[Osmansko carstvo|Osmanskog Carstva]] <br> [[25. ožujka]] [[1821.]]|BDP_PKM_godina=2006.|BDP_PKM=261 018 milijardi $|BDP_PKM_rang=37.|BDP_PKM_per_capita=23 518 $|BDP_PKM_per_capita_rang=30.|valuta=[[euro]] '''¹⁾'''<br>|stoti_dio_valute=100 centa|vremenska_zona=+2 <br> [[UTC]] +3 ljeti|himna=[[Imnos pros tin Eleftherian]]|internetski_nastavak=.gr|pozivni_broj=+30|komentar=¹⁾ Do [[2001.]] [[grčka drahma]]|moto=Ελευθερία ή Θάνατος (grčki: "sloboda ili smrt")}}'''Grčka''', {{Efn|{{langx|el|Ελλάδα|Elláda|engvar=gb}}, {{IPA|el|eˈlaða|IPA}}, or {{langx|el|Ελλάς|Ellás|label=none}}, {{IPA|el|eˈlas|IPA}}.}} službeno '''Helenska Republika''', {{Efn|{{Langx|el|Ελληνική Δημοκρατία|translit=Ellinikí Dimokratía|links=no|engvar=gb}}, {{IPA|el|eliniˈci ðimokraˈti.a|IPA}}.}} je država smještena većim dijelom na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]], s [[List of islands of Greece|tisućama otoka]] koji se geografski protežu do [[Anatolija|Male Azije]] . Ima populaciju od oko 10 milijuna. S [[Regije Grčke|devet regija]] i do 227 naseljenih otoka, ima najdužu obalu na [[Sredozemlje|Mediteranu]] . [[Jonsko more]] je zapadno od [[Zemljopis Grčke|kopna]], [[Albanija]] sjeverozapadno, a [[Sjeverna Makedonija]] i [[Bugarska]] sjeverno. [[Turska]] je istočna i kopnom i [[Egejsko more|Egejskim morem]] . Glavni grad, [[Atena (grad)|Atena]], najveći je [[List of cities and towns in Greece|grčki grad]], a slijede ga [[Solun]] i [[Patras]] . Na raskrižju [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]], Grčka se često smatra kolijevkom [[Zapadna kultura|zapadne civilizacije]], [[Zapadnjačka filozofija|zapadne filozofije]] i [[Western literature|zapadne književnosti]], ali je također imala dubok utjecaj na [[Eastern world|istočni svijet]], uključujući [[Egipat]], [[Iran]], [[Anatolija|Anatoliju]], [[Ancient Greece–Ancient India relations|Indiju]], a kasnije i na [[Greek contributions to the Islamic world|islamski svijet]] . Kroz [[Stara Grčka|stare Grke]], Grčka je kolijevka [[Atenska demokracija|demokracije]], [[Historiografija|historiografije]], [[Političke znanosti|politologije]], glavnih [[History of science in classical antiquity|znanstvenih]] i [[Greek mathematics|matematičkih]] principa, [[Povijest kazališta|kazališta]] i [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] . Stari Grci bili su organizirani u neovisne [[Grad država|gradove-države]] ili ''polise'' (jednina ''[[polis]]'' ), koji su se protezali od [[Sredozemlje|Sredozemnog]] i [[Crno more|Crnog]] mora. [[Filip II. Makedonski]] ujedinio je [[Korintska liga|veći dio današnje Grčke]] u četvrtom stoljeću prije Krista, a njegov sin [[Aleksandar Veliki]] osvojio je [[Kraljevina Makedonija|veći dio poznatog antičkog svijeta]] od [[Bliski istok|Bliskog istoka]] do sjeverozapadne Indije. Sljedeće [[Helenizam|helenističko razdoblje]] doživjelo je vrhunac [[Greek culture|grčke kulture]] i utjecaja u antici. Grčka je pripojena [[Rimska Republika|Rimu]] u drugom stoljeću prije Krista i postala je sastavni dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i njegovog nastavka, [[Bizant|Bizantskog Carstva]], gdje su grčka kultura i [[Medieval Greek|jezik]] bili dominantni. [[Greek Orthodox Church|Grčka pravoslavna crkva]] pomogla je oblikovati moderni [[Grci|grčki identitet]] i prenijela grčke tradicije širem [[Pravoslavna Crkva|pravoslavnom svijetu]] . Nakon [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]] 1204. godine, Grčka i ostatak Bizantskog Carstva bili su fragmentirani na nekoliko [[Frankokratia|latinskih]] i [[Byzantine Greeks|bizantskih]] nasljednih država, a većina grčkih zemalja konačno je došla pod [[Ottoman Greece|osmansku kontrolu]] do sredine 15. stoljeća. Nakon dugotrajnog [[Grčki rat za neovisnost|rata za neovisnost]] 1821. godine, Grčka se pojavila kao moderna [[First Hellenic Republic|nacionalna država]] 1830. godine, ali suočila se s izazovom većine Grka koji su živjeli [[Greek diaspora|izvan njezinih granica]] . [[Kraljevina Grčka]] težila je [[Megali Idea|teritorijalnom širenju]] tijekom [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] (1912. – 1913.) i [[Greece during World War I|Prvog svjetskog rata]] (1914. – 1918.), sve do poraza u [[Grčko-turski rat (1919. – 1922.)|Grčko-turskom ratu]] 1922. godine. [[Second Hellenic Republic|Kratkotrajna republika]] uspostavljena je 1924. godine, ali suočila se s [[National Schism|građanskim nemirima]] i izazovom preseljenja [[Greek refugees|izbjeglica iz Turske]], što je kulminiralo [[4th of August Regime|rojalističkom diktaturom]] 1936. godine. Grčka je prošla kroz [[Axis occupation of Greece|vojnu okupaciju tijekom Drugog svjetskog rata]], kasnijeg [[Grčki građanski rat|grčkog građanskog rata]] i dugotrajnu [[Iouliana|političku nestabilnost]], što je dovelo do [[Grčka vojna hunta|vojne diktature]] 1967. godine. Zemlja je započela [[Metapolitefsi|tranziciju prema demokraciji]] 1974. godine, što je dovelo do sadašnje [[Third Hellenic Republic|parlamentarne republike]] . Zahvaljujući [[Greek economic miracle|rekordnom gospodarskom rastu od 1950. do 1973.]], Grčka je [[Razvijene zemlje|razvijena zemlja]] s naprednim [[World Bank high-income economy|gospodarstvom s visokim prihodima]] i visokim [[Životni standard|životnim standardom]] . [[Greek shipping|Brodstvo]] i [[Tourism in Greece|turizam]] glavni su [[Gospodarstvo Grčke|gospodarski sektori]], a Grčka je bila deveta [[World Tourism Rankings|najposjećenija zemlja]] u 2024. godini. Grčka je članica [[Outline of Greece|više međunarodnih organizacija i foruma]], a [[1981 enlargement of the European Communities|deseta je članica koja se pridružila]] današnjoj [[Europska unija|Europskoj uniji]] 1981. godine. Bogata povijesna ostavština zemlje dijelom se odražava u njezinih 21 [[List of World Heritage Sites in Greece|lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a]] . == Ime == Izvorni naziv države na modernom grčkom je {{Jezik|el|Ελλάδα}} ( ''Elláda ⓘ'', izgovara se {{IPA|el|eˈlaða|}} ). Odgovarajući oblik u starogrčkom i konzervativnom formalnom modernom grčkom ( [[Katarevusa|Katharevousa]] ) je {{Jezik|el|Ἑλλάς}} ( {{Jezik|grc-Latn|Hellas}}, klasični: {{IPA|grc|hel.lás|}}, moderno: {{IPA|el|eˈlas|}} ). Odatle potječe engleski alternativni naziv ''Hellas'', koji se danas uglavnom nalazi u arhaičnim ili poetskim kontekstima. Grčki pridjevski oblik {{Jezik|el|ελληνικός}} ( {{Jezik|el-Latn|ellinikos}}, {{IPA|el|eliniˈkos|}} ) ponekad se prevodi i kao ''helenski'' i često se na taj način prevodi u formalnim nazivima grčkih institucija, kao što je službeni naziv grčke države, ''Helenske Republike'' ( {{Jezik|el|Ελληνική Δημοκρατία}}, {{IPA|el|eliniˈci ðimokraˈti.a|}} ). <ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Government and Politics|url=https://www.mfa.gr/usa/en/about-greece/government-and-politics/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191227041444/https://www.mfa.gr/usa/en/about-greece/government-and-politics/|archive-date=27 December 2019|access-date=28 April 2020|website=Ministry of Foreign Affairs}}</ref> Engleska imena ''Greece'' i ''Greek'' izvedena su preko latinskog ''{{Jezik|la|Graecia}}'' i ''{{Jezik|la|Graecus}}'', od imena [[Graecians|Graeci]] ( {{Jezik|grc|Γραικοί}} {{Jezik|grc-Latn|Graikoí}} ), jedno od prvih [[List of ancient Greek tribes|starogrčkih plemena]] koje je naselilo [[Magna Graecia|Magnu Graeciju]] u [[Južna Italija|južnoj Italiji]] . == Povijest == === Prapovijest i egejske civilizacije === [[File:Entrance_to_the_treasure_of_Atreus.jpg|lijevo|mini|Ulaz u " [[Atrejeva riznica|Atrejevu riznicu]] " (13. stoljeće pr. Kr.) u [[Mikena|Mikeni]]]] Pretpostavlja se da [[Apidima Cave|špilja Apidima]] u [[Mani Peninsula|Maniju]], u južnoj Grčkoj, sadrži najstarije ostatke [[Early modern humans|ranih modernih ljudi]] izvan Afrike, datirane u period prije 200 000 godina. <ref name="NAT-20190710">{{Citiranje časopisa|last=Harvati|first=Katerina|display-authors=etal|date=10 July 2019|title=Apidima Cave fossils provide earliest evidence of Homo sapiens in Eurasia|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|volume=571|issue=7766|pages=500–504|bibcode=2019Natur.571..500H|doi=10.1038/s41586-019-1376-z|pmid=31292546|hdl-access=free}}</ref> Međutim, drugi smatraju da ostaci predstavljaju [[Homo (rod)|arhaične ljude]] . <ref name=":5">{{Citiranje časopisa|last=de Lumley|first=Marie-Antoinette|last2=Guipert|first2=Gaspard|last3=de Lumley|first3=Henry|last4=Protopapa|first4=Natassa|last5=Pitsios|first5=Théodoros|date=January 2020|title=Apidima 1 and Apidima 2: Two anteneandertal skulls in the Peloponnese, Greece|journal=L'Anthropologie|volume=124|issue=1|article-number=102743|doi=10.1016/j.anthro.2019.102743}}</ref> Sve tri faze [[Kameno doba|kamenog doba]] predstavljene su u Grčkoj, na primjer u [[Franchthi Cave|špilji Franchthi]] . <ref name=":6">{{Citiranje časopisa|last=Douka|first=K.|last2=Perles|first2=C.|last3=Valladas|first3=H.|last4=Vanhaeren|first4=M.|last5=Hedges|first5=R.E.M.|year=2011|title=Franchthi Cave revisited: the age of the Aurignacian in south-eastern Europe|url=https://www.academia.edu/1129937|url-status=live|journal=Antiquity Magazine|page=1133|archive-url=https://web.archive.org/web/20231222140445/https://www.academia.edu/1129937|archive-date=22 December 2023|access-date=20 December 2017}}</ref> [[Mlađe kameno doba|Neolitska]] naselja u Grčkoj, koja datiraju iz 7. tisućljeća prije Krista, <ref name="Borza">{{Citiranje knjige|last=Eugene N. Borza|url=https://books.google.com/books?id=614pd07OtfQC&pg=PA58|title=In the Shadow of Olympus: The Emergence of Macedon|publisher=Princeton University Press|year=1992|isbn=978-0-691-00880-6|page=58|access-date=11 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610015721/https://books.google.com/books?id=614pd07OtfQC&pg=PA58#v=onepage&q&f=false|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> najstarija su u Europi, budući da se Grčka nalazi na putu kojim se poljoprivreda širila s [[Bliski istok|Bliskog istoka]] u Europu. <ref>{{Citiranje knjige|last=Perlès|first=Catherine|url=https://books.google.com/books?id=LQQ3tx5_t7QC|title=The Early Neolithic in Greece: The First Farming Communities in Europe|publisher=Cambridge University Press|year=2001|isbn=978-0-521-00027-7|page=1|access-date=11 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610015728/https://books.google.com/books?id=LQQ3tx5_t7QC&q=sesklo|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> Grčka je dom prvih naprednih civilizacija u Europi i često se smatra kolijevkom zapadne civilizacije. {{Sfn|Duchesne|2011|p=297: "The list of books which have celebrated Greece as the "cradle" of the West is endless; two more examples are Charles Freeman's The Greek Achievement: The Foundation of the Western World (1999) and Bruce Thornton's Greek Ways: How the Greeks Created Western Civilization (2000)"}} {{Sfn|Bottici|Challand|2013|p=88: "The reason why even such a sophisticated historian as Pagden can do it is that the idea that Greece is the cradle of civilisation is so much rooted in western minds and school curricula as to be taken for granted."}} Najranija od njih bila je [[Cikladska kultura|kikladska kultura]] koja je cvjetala na otocima [[Egejsko more|Egejskog mora]], počevši oko 3200. godine prije Krista, i proizvela obilje figurica s preklopljenim rukama i drugih [[Cycladic art|mramornih figurica]] . <ref>{{Harvnb|Sansone|2004}}; {{Harvnb|Neer|2019}}; {{Harvnb|Renfrew|2012}}</ref> Od {{Circa|3100}} pr. Kr. do 1100. pr. Kr., [[Kreta]], važno kulturno i gospodarsko središte, bila je dom [[Minojska kultura|minojske civilizacije]] poznate po svojoj [[Minoan art|šarenoj umjetnosti]], [[Minoan religion|vjerskim figuricama]] i [[Minojske palače|monumentalnim palačama]] . <ref>{{Harvnb|Neer|2019}}; {{Harvnb|Tomkins|Schoep|2012}}</ref> <ref>{{Harvnb|Watrous|2021}}; {{Harvnb|McEnroe|2010}}</ref> Minojci su pisali [[Minoan language|svoj nedešifrirani jezik]] koristeći pisma poznata kao [[Linear A]] i [[Cretan hieroglyphs|kretski hijeroglifi]] . {{Sfn|Tomas|2012|pp=340-351}} {{Sfn|Salgarella|2022}} Na kopnu se [[Mikenska kultura|mikenska civilizacija]] razvila oko 1750. godine prije Krista i trajala je do {{Circa|1100}} pr. Kr. {{Sfn|Knodell|2021|p=7}} Mikenjani su posjedovali [[Military of Mycenaean Greece|naprednu vojsku]] i izgradili [[Kiklopsko zidanje|velike utvrde]] . <ref>{{Harvnb|Sansone|2004}}; {{Harvnb|Neer|2019}}</ref> [[Mycenaean religion|Štovali]] su [[List of Mycenaean deities|mnoge bogove]] {{Sfn|Neer|2019|pp=65-66}} i koristili su [[Linear B|linearno pismo B]] za pisanje najranijeg [[Attested language|potvrđenog]] oblika [[Grčki jezik|grčkog jezika]] poznatog kao [[Mikenski grčki jezik|mikenski grčki]] . <ref>{{Harvnb|Sansone|2004}}; {{Harvnb|Neer|2019}}</ref> {{Sfn|Chadwick|1990}} === Antička Grčka === [[File:Greek_Colonization_Archaic_Period.svg|mini|Približan položaj grčkih teritorija i kolonija tijekom [[Archaic Greece|arhajskog razdoblja]] (750. – 550. pr. Kr.)]] Slom [[Mikenska kultura|mikenske civilizacije]] uveo je [[Mračno doba (stara Grčka)|grčko mračno doba]], iz kojeg ne postoje pisani zapisi. Kraj mračnog doba tradicionalno se datira u 776. godinu prije Krista, godinu prvih [[Antičke Olimpijske igre|Olimpijskih igara]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Short|first=John R.|url=https://books.google.com/books?id=uGE9AAAAIAAJ&q=greek%20dark%20ages%20776%20BC&pg=PA10|title=An Introduction to Urban Geography|publisher=Routledge|year=1987|isbn=978-0-7102-0372-4|page=10|access-date=11 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610020158/https://books.google.com/books?id=uGE9AAAAIAAJ&q=greek%20dark%20ages%20776%20BC&pg=PA10|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> Vjeruje se da je ''[[Ilijada|Ilijadu]]'' i ''[[Odiseja|Odiseju]]'', temeljne tekstove [[Western literature|zapadne književnosti]], [[Homer]] napisao u 7. ili 8. stoljeću prije Krista. <ref>Vidal-Naquet, Pierre.</ref> <ref name="The Odyssey 2003">[[D.C.H. Rieu]]'s introduction to ''The Odyssey'' (Penguin, 2003), p. xi.</ref> [[Starogrčka književnost|Poezija]] je oblikovala vjerovanja o [[Grčka mitologija|olimpijskim bogovima]], ali [[Ancient Greek religion|starogrčka religija]] nije imala svećenički stalež ili sustavne dogme te je obuhvaćala druge struje, poput popularnih kultova, poput [[Cult of Dionysus|Dioniza]], [[Misterij|misterija]] i [[Magic in the Greco-Roman world|magije]] . <ref>{{Harvnb|Schuller|2008}}</ref> U to vrijeme, mnoga kraljevstva i [[Grad država|gradovi-države]] pojavili su se diljem grčkog poluotoka, od kojih su neki kasnije osnovali [[Grčka kolonizacija na Jadranu|brojne kolonije]] u [[Anatolija|Maloj Aziji]], na obalama [[Crno more|Crnog mora]] i [[Južna Italija|južnoj Italiji]] (poznatoj i kao [[Magna Graecia|Magna Grecia]] ). Grčki gradovi-države dosegli su veliki prosperitet koji je rezultirao neviđenim kulturnim procvatom, onim [[Classical Greece|klasične Grčke]], izraženim u [[Architecture of ancient Greece|arhitekturi]], [[Starogrčko kazalište|drami]], [[Stara Grčka|znanosti]], [[Greek mathematics|matematici]] i [[Starogrčka filozofija|filozofiji]] . Godine 508. pr. Kr., [[Cleisthenes|Klisten]] je u [[Atena (grad)|Ateni]] uspostavio prvi [[Atenska demokracija|demokratski]] sustav vlasti na svijetu. <ref name="BKDunn1992">{{Citiranje knjige|last=Dunn|first=John|title=Democracy: the unfinished journey 508 BC&nbsp;– 1993 AD|publisher=Oxford University Press|year=1994|isbn=978-0-19-827934-1}}</ref> <ref name="BKRaaflaud2007">{{Citiranje knjige|last=Raaflaub|first=Kurt A|url=https://books.google.com/books?id=6qaSHHMaGVkC|title=Origin of Democracy in Ancient Greece|last2=Ober|first2=Josiah|last3=Wallace|first3=Robert W|publisher=University of California Press|year=2007|isbn=978-0-520-24562-4}}</ref> [[File:The_Parthenon_in_Athens.jpg|lijevo|mini|[[Partenon]] na [[Akropola (Atena)|atenskoj Akropoli]], ikona klasične Grčke]] Do 500. godine prije Krista, [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] kontroliralo je grčke gradove-države u Maloj Aziji i Makedoniji. <ref>Joseph Roisman, Ian Worthington.</ref> Pokušaji grčkih gradova-država Male Azije da svrgnu perzijsku vlast [[Jonski ustanak|nisu uspjeli]], te je Perzija [[First Persian invasion of Greece|napala države kopnene Grčke]] 492. pr. Kr., ali je bila prisiljena na povlačenje nakon poraza od [[Atena (polis)|Atene]] u [[Bitka kod Maratona|bitci kod Maratona]] 490. pr. Kr. Kao odgovor na to, nekoliko grčkih gradova-država osnovalo je Helenski savez 481. godine prije Krista, predvođen [[Sparta|Spartom]], što je bio prvi zabilježeni savez grčkih država od mitskog ujedinjenja [[Trojanski rat|Trojanskog rata]] . <ref name="Waterfield2018">{{Citiranje knjige|last=Robin Waterfield|url=https://books.google.com/books?id=lLNSDwAAQBAJ&pg=PA148|title=Creators, Conquerors, and Citizens: A History of Ancient Greece|date=19 April 2018|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-872788-0|page=148|quote=They formed an alliance, which we call the Hellenic League, and bound themselves not just to repel the Persians, but to help one another whatever particular enemy threatened the freedom of the Greek cities. This was a real acknowledgment of a shared Greekness, and a first attempt to unify the Greek states under such a banner.|access-date=1 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610020158/https://books.google.com/books?id=lLNSDwAAQBAJ&pg=PA148#v=onepage&q&f=false|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> <ref name="Fine1983">{{Citiranje knjige|last=John Van Antwerp Fine|url=https://books.google.com/books?id=NjeM0kcp8swC&pg=PA297|title=The Ancient Greeks: A Critical History|publisher=Harvard University Press|year=1983|isbn=978-0-674-03314-6|page=297|quote=This Hellenic League – the first union of Greek states since the mythical times of the Trojan War – was the instrument through which the Greeks organised their successful resistance to Persia.|access-date=1 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610020202/https://books.google.com/books?id=NjeM0kcp8swC&pg=PA297#v=onepage&q&f=false|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> Nakon [[Leonida I.|Leonidine]] smrti u [[Bitka kod Termopila|bitci kod Termopila]], tijekom [[Second Persian invasion of Greece|druge perzijske invazije na Grčku]], [[Achaemenid navy|ahemenidska mornarica]] je odlučno poražena 480. godine prije Krista kod [[Bitka kod Salamine|Salamine]] od strane savezničke grčke mornarice koju je predvodio [[Temistoklo]], a [[Achaemenid army|ahemenidska vojska]] je konačno poražena kod [[Bitka kod Plateje|Plateje]] 479. godine prije Krista, što je označilo konačno povlačenje Perzijanaca sa svih njihovih europskih teritorija. Grčke pobjede u [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskim ratovima]] ključni su trenutak u povijesti, <ref name="Strauss2005">{{Citiranje knjige|last=Barry Strauss|url=https://books.google.com/books?id=nQFtMcD5dOsC|title=The Battle of Salamis: The Naval Encounter That Saved Greece – and Western Civilization|date=16 August 2005|publisher=Simon and Schuster|isbn=978-0-7432-7453-1|pages=1–11|access-date=29 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20240429045458/https://books.google.com/books?id=nQFtMcD5dOsC|archive-date=29 April 2024|url-status=live}}</ref> budući da je 50 godina mira nakon toga poznato kao [[Fifth-century Athens|Zlatno doba Atene]], ključno razdoblje koje je postavilo mnoge temelje zapadne civilizacije. Nedostatak političkog jedinstva rezultirao je čestim sukobima između grčkih država. Najrazorniji unutargrčki rat bio je [[Peloponeski rat]] (431. – 404. pr. Kr.), koji je označio propast [[Delski savez|Atenskog Carstva]] i pojavu [[Spartan hegemony|spartanske]], a kasnije [[Theban hegemony|i tebanske hegemonije]] . {{Sfn|Worthington|2015|pp=42–43}} Oslabljeni stalnim ratovima među njima tijekom 4. stoljeća prije Krista, grčki ''polisi'' bili su podređeni [[Rise of Macedon|rastućoj moći]] [[Argead|Argeadskog]] [[Kraljevina Makedonija|kraljevstva Makedonije]] pod kraljem [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]] u savez poznat kao [[Korintska liga|Helenska liga]] . <ref>{{Harvnb|Walbank|1993}}, {{Harvnb|Schuller|2008}}, {{Harvnb|Hornblower|2011}}.</ref> {{multiple images|image1=Napoli BW 2013-05-16 16-24-01.jpg|image2=MacedonEmpire.jpg|footer=[[Alexander the Great]], born in [[Pella]], whose conquests led to the [[Hellenistic period]]|align=right|total_width=400}} Nakon Filipovog atentata na [[Aegae (Macedonia)|Aigi]] 336. godine prije Krista, njegov sin [[Aleksandar Veliki|Aleksandar]] postao je [[King of Macedon|kralj Makedonije]], etablirao se kao vođa [[Panhellenism|panhelenskog]] [[Wars of Alexander the Great|pohoda]] protiv [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] i osvojio ga. Neporažen u bitci, marširao je do obala [[Bitka kod Hidaspa|Hidaspe]], sve do svoje prerane smrti 323. godine prije Krista u Babilonu. <ref>{{Harvnb|Walbank|1993}}, {{Harvnb|Gehrke|1995}}</ref> Aleksandrovo carstvo se raspalo, čime je započelo [[Helenizam|helenističko razdoblje]] . Nakon [[Wars of the Diadochi|žestokih međusobnih sukoba]], [[Dijadosi|generali koji su naslijedili Aleksandra i njihove nasljednike]] osnovali su velika osobna kraljevstva, poput onih [[Ptolemejevići|Ptolemeja]] u [[Ptolemejski Egipat|Egiptu]], [[Seleucids|Seleukida]] u [[Syria (region)|Siriji]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Anatolija|Anatoliji]] i [[Iranska visoravan|Iranu]], [[Lizimah|Lizimaha]] u [[Tracija (regija)|Trakiji]] i [[Anatolija|Anatoliji]], [[Antigonidi|te Antigonida]] i [[Pir (epirski kralj)|Pira iz Epira]] u [[Hellenistic Greece|Grčkoj]] . <ref>{{Harvnb|Walbank|1993}}, {{Harvnb|Gehrke|1995}}</ref> Novoosnovane ''polise'' ovih kraljevstava, poput [[Aleksandrija|Aleksandrije]] i [[Antiohija|Antiohije]], naselili su Grci kao pripadnici vladajuće manjine. Kao rezultat toga, tijekom stoljeća koja su uslijedila [[Hellenization|širio]] se narodni oblik [[Starogrčki jezik|grčkog jezika]], poznat kao ''[[koine]]'', i grčka kultura, dok su Grci [[Hellenistic religion|usvojili istočnjačka božanstva i kultove]] . <ref>{{Harvnb|Walbank|1993}}, {{Harvnb|Gehrke|1995}}.</ref> U Indiji su [[Indo-Grčko Kraljevstvo|Indo-Grci]] [[Greco-Buddhism|spojili grčke i budističke vjerske prakse]] i donijeli umjetničku renesansu koja je dovela do stvaranja [[Greco-Buddhist art|grčko-budističke umjetnosti]] . <ref name="sanujit">Ghose, Sanujit (2011).</ref> Grčka znanost, tehnologija i matematika dosegle su svoj vrhunac tijekom helenističkog razdoblja. <ref>{{Citiranje knjige|last=Kosso|first=Cynthia|url=https://books.google.com/books?id=UTkXFLfmLTkC&q=hellenistic%20mathematics%20science%20technology&pg=PA51|title=The Nature and Function of Water, Baths, Bathing, and Hygiene from Antiquity Through the Renaissance|last2=Scott|first2=Anne|publisher=Brill|year=2009|isbn=978-90-04-17357-6|page=51|access-date=11 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20240318020442/https://books.google.com/books?id=UTkXFLfmLTkC&q=hellenistic%20mathematics%20science%20technology&pg=PA51#v=snippet&q=hellenistic%20mathematics%20science%20technology&f=false|archive-date=18 March 2024|url-status=live}}</ref> Težeći očuvanju svoje autonomije i neovisnosti od grčkih [[Antigonidi|kraljeva iz dinastije]] [[Ancient Macedonians|Makedonije]] i drugih helenističkih kraljevstava, mnogi grčki ''polisi'' ujedinili su se u ''koine'' ili ''[[Sympoliteia|simpoliteje]]'', tj. federacije, poput [[Aetolian League|Etolskog]] i [[Ahajski savez|Ahejskog saveza]], dok je nakon uspostavljanja ekonomskih odnosa s Istokom, sloj bogatih ''[[Euergetism|euergetaja]]'' dominirao njihovim unutarnjim životom. <ref>{{Harvnb|Walbank|1993}}, {{Harvnb|Gehrke|1995}}.</ref> Grčko znanje doseglo je dijelove onoga što će stotinama godina kasnije postati islamski svijet, započevši dugo razdoblje [[Greek contributions to the Islamic world|tehnološkog i matematičkog utjecaja]] . <ref>George G. Joseph (2000).</ref> <ref>{{Citiranje knjige|url=https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000228411|title=Philosophy Manual: A South-South Perspective|publisher=[[UNESCO|United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization]]|year=2014|isbn=978-92-3-101006-4|editor-last=Crowley|editor-first=John|pages=92|editor-last2=Chanthalangsy|editor-first2=Phinith}}</ref> === Rimska provincija (146. pr. Kr. – 4. stoljeće n.e.) === [[File:Athen_Odeon_Herodes_Atticus_BW_2017-10-09_13-12-44.jpg|mini|[[Odeon of Herodes Atticus|Odeon Heroda Atičkog]] u Ateni, izgrađen 161. godine]] Godine 280. prije Krista [[Pir (epirski kralj)|Pir]] iz [[Epir (antička država)|Epira]] poveo je rat u Italiji protiv Rimljana kako bi pomogao [[Taranto|Tarentu]] . Od otprilike 200. godine prije Krista [[Antički Rim|Rimska Republika]] se sve više miješala u grčke poslove i upustila se u [[Makedonski ratovi|niz ratova s Makedonijom]] . <ref name="Flower">{{Citiranje knjige|url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_s0h2|title=The Roman Republic|publisher=Cambridge University Press|year=2004|isbn=978-0-521-00390-2|editor-last=Flower|editor-first=Harriet|pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_s0h2/page/248 248, 258]}}</ref> Makedonski poraz u [[Battle of Pydna|bitci kod Pidne]] 168. godine prije Krista označio je kraj moći [[Antigonidi|Antigonida]] . <ref>{{Citiranje knjige|title=Britannica|year=2008|edition=online|chapter=Antigonid dynasty}}</ref> Godine 146. pr. Kr., Makedonija je pripojena Rimu kao provincija, a ostatak Grčke postao je rimski protektorat. <ref name="Flower" /> <ref name="Ward">{{Citiranje knjige|last=Ward|first=Allen Mason|url=https://archive.org/details/historyofromanpe00alle|title=A history of the Roman people|publisher=Prentice Hall|year=2003|isbn=978-0-13-038480-5|page=[https://archive.org/details/historyofromanpe00alle/page/276 276]|display-authors=etal}}</ref> Proces je završen 27. godine prije Krista, kada je car [[August]] pripojio ostatak Grčke i uspostavio je kao [[Rimska provincija|senatorsku provinciju]] [[Prefektura Ahaja|Ahaju]] . <ref name="Ward" /> Unatoč svojoj vojnoj nadmoći, Rimljani su se divili grčkoj kulturi i bili su pod njom [[Greco-Roman world|snažno utjecani]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Zoch|first=Paul|url=https://books.google.com/books?id=95bu0O3LLlsC&q=Graecia%20capta%20ferum%20victorem%20cepit&pg=PA136|title=Ancient Rome: An Introductory History|publisher=University of Oklahoma Press|year=2000|isbn=978-0-8061-3287-7|page=136|access-date=29 April 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610020159/https://books.google.com/books?id=95bu0O3LLlsC&q=Graecia%20capta%20ferum%20victorem%20cepit&pg=PA136#v=snippet&q=Graecia%20capta%20ferum%20victorem%20cepit&f=false|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> Grčkogovorne zajednice heleniziranog Istoka bile su ključne u širenju kršćanstva u 2. i 3. stoljeću, <ref>{{Citiranje knjige|last=Ferguson|first=Everett|url=https://books.google.com/books?id=3tuKkxU4-ncC&pg=PA617|title=Backgrounds of Early Christianity|publisher=Wm. B. Eerdmans|year=2003|isbn=978-0-8028-2221-5|pages=617–18|access-date=18 May 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610020200/https://books.google.com/books?id=3tuKkxU4-ncC&pg=PA617#v=onepage&q&f=false|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> a rani kršćanski vođe i pisci uglavnom su govorili grčki, iako ne iz same Grčke. <ref>{{Citiranje knjige|last=Dunstan|first=William|url=https://books.google.com/books?id=xkOhwFzz1AkC&q=early%20christian%20leaders%20speak%20greek&pg=PA500|title=Ancient Rome|publisher=Rowman & Littlefield Publishers|year=2011|isbn=978-0-7425-6834-1|page=500|access-date=29 April 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610020200/https://books.google.com/books?id=xkOhwFzz1AkC&q=early%20christian%20leaders%20speak%20greek&pg=PA500#v=snippet&q=early%20christian%20leaders%20speak%20greek&f=false|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> [[Novi zavjet]] je napisan na grčkom jeziku, a neki dijelovi svjedoče o važnosti crkava u Grčkoj u [[Rano kršćanstvo|ranom kršćanstvu]] . Ipak, velik dio Grčke držao se poganstva, a starogrčki vjerski običaji još su uvijek bili u modi krajem 4. stoljeća poslije Krista, <ref>{{Citiranje knjige|last=Milburn|first=Robert|url=https://books.google.com/books?id=OcRTwsDq_Z4C&q=early%20christianity%20greece&pg=PA158|title=Early Christian Art and Architecture|publisher=University of California Press|year=1992|isbn=978-0-520-07412-5|page=158|access-date=29 April 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610020204/https://books.google.com/books?id=OcRTwsDq_Z4C&q=early%20christianity%20greece&pg=PA158#v=snippet&q=early%20christianity%20greece&f=false|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> kada ih je rimski car [[Teodozije I. Veliki|Teodozije I.]] zabranio 391. – 392. <ref name="FriellWilliams2005">{{Citiranje knjige|last=Gerard Friell|url=https://books.google.com/books?id=I8KRAgAAQBAJ|title=Theodosius: The Empire at Bay|last2=Peabody Professor of North American Archaeology and Ethnography Emeritus Stephen Williams|last3=Stephen Williams|date=8 August 2005|publisher=Routledge|isbn=978-1-135-78262-7|page=105|access-date=19 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20240429045345/https://books.google.com/books?id=I8KRAgAAQBAJ|archive-date=29 April 2024|url-status=live}}</ref> Posljednje zabilježene Olimpijske igre održane su 393. godine, <ref name="Perrottet2004">{{Citiranje knjige|last=Tony Perrottet|url=https://books.google.com/books?id=B2VPMUBAxUUC&pg=PA190|title=The Naked Olympics: The True Story of the Ancient Games|date=8 June 2004|publisher=Random House Digital, Inc.|isbn=978-1-58836-382-4|pages=190–|access-date=1 April 2013}}</ref> a mnogi hramovi su uništeni ili oštećeni u stoljeću koje je slijedilo. <ref name="Evans2005">{{Citiranje knjige|last=James Allan Stewart Evans|url=https://books.google.com/books?id=xDNv6qZ_I-IC|title=The Emperor Justinian and the Byzantine Empire|date=January 2005|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-32582-3|pages=65–70}}</ref> <ref name="Haldon1990">{{Citiranje knjige|last=J. F. Haldon|url=https://books.google.com/books?id=pSHmT1G_5T0C|title=Byzantium in the Seventh Century: The Transformation of a Culture|publisher=Cambridge University Press|year=1990|isbn=978-0-521-31917-1|page=329|access-date=19 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20230927210555/https://books.google.com/books?id=pSHmT1G_5T0C|archive-date=27 September 2023|url-status=live}}</ref> Zatvaranje [[Novoplatonizam|neoplatonske]] Akademije u Ateni od strane cara Justinijana 529. godine smatra se krajem antike, iako postoje dokazi da je akademija nastavila s radom. <ref name="Evans2005" /> <ref>{{Citiranje knjige|last=Makrides|first=Nikolaos|url=https://books.google.com/books?id=kKOY5NsekfkC&q=10th%20century&pg=PA17|title=Hellenic Temples and Christian Churches: A Concise History of the Religious Cultures of Greece from Antiquity to the Present|publisher=NYU Press|year=2009|isbn=978-0-8147-9568-2|page=206|access-date=29 April 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610020750/https://books.google.com/books?id=kKOY5NsekfkC&q=10th%20century&pg=PA17#v=onepage&q=10th%20century&f=false|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> === Srednjovjekovno razdoblje (4. – 15. stoljeće) === [[File:Map_Byzantine_Empire_1025-en.svg|mini|Bizantsko (Istočnorimsko) Carstvo nakon smrti [[Bazilije II.|Bazilija II]] . 1025. godine]] [[File:Καστροπολιτεια_μονεμβασιας.jpg|mini|Pogled na srednjovjekovni grad-tvrđavu [[Monemvasia]]]] Rimsko Carstvo na istoku, nakon [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|pada Zapadnog Rimskog Carstva]] u 5. stoljeću, poznato je kao [[Bizant|Bizantsko Carstvo]], ali se u svoje vrijeme nazivalo "Kraljevstvo Rimljana". S glavnim gradom u [[Konstantinopol|Carigradu]], jezik i kultura bili su grčki, a religija pretežno [[Pravoslavna Crkva|istočno-pravoslavna kršćanska]] . [[Byzantine Greeks|Bizantski Grci]] su se identificirali kao ''Rhōmaîoi'' ( {{Jezik|grc|Ῥωμαῖοι}} ), "Rimljani", izraz koji je u grčkom jeziku postao sinonim za kršćanske Grke). <ref name="Harrison2002">{{Citiranje knjige|last=Harrison|first=Thomas|url=https://books.google.gr/books?id=VrfHQgAACAAJ&redir_esc=y|title=Greeks and Barbarians|date=2002|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-93958-4|location=New York|page=268|quote=Roman, Greek (if not used in its sense of 'pagan') and Christian became synonymous terms, counterposed to 'foreigner', 'barbarian', 'infidel'. The citizens of the Empire, now predominantly of Greek ethnicity and language, were often called simply ό χριστώνυμος λαός ['the people who bear Christ's name'].|access-date=7 May 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20230927210541/https://books.google.com/books?id=VrfHQgAACAAJ|archive-date=27 September 2023|url-status=live}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=liFKua_cWL8C&pg=PA4|title=The Oxford Handbook of Byzantine Studies|publisher=Oxford University Press|year=2008|isbn=978-0-19-925246-6|editor-last=Jeffreys|editor-first=Elizabeth|page=4|access-date=11 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610020703/https://books.google.com/books?id=liFKua_cWL8C&pg=PA4#v=onepage&q&f=false|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> Balkanski teritoriji Carstva, uključujući Grčku, patili su od [[Seoba naroda|barbarskih invazija]] ; <ref>{{Citiranje knjige|last=Halsall|first=Guy|title=Barbarian Migrations and the Roman West|publisher=Cambridge University Press|year=2007|pages=376–568}}</ref> napadi [[Goti|Gota]] i [[Huni|Huna]] u 4. i 5. stoljeću i [[Južni Slaveni|slavenska]] invazija u 7. stoljeću rezultirali su slomom carske vlasti na grčkom [[Poluotok|poluotoku]] . {{Sfn|Fine|1991|pp=35–36}} Carska vlada zadržala je kontrolu samo nad otocima i obalnim područjima, posebno nad naseljenim utvrđenim gradovima poput Atene, Korinta i Soluna. {{Sfn|Fine|1991|pp=35–36}} {{Sfn|Fine|1991|pp=63–66}} <ref>{{Citiranje knjige|last=Gregory|first=T. E.|title=A History of Byzantium|publisher=Wiley-Blackwell|year=2010|page=169|quote=It is now generally agreed that the people who lived in the Balkans after the Slavic "invasions" were probably for the most part the same as those who had lived there earlier, although the creation of new political groups and arrival of small immigrants caused people to look at themselves as distinct from their neighbors, including the Byzantines.}}</ref> Međutim, stav da je Grčka prošla kroz propadanje, fragmentaciju i depopulaciju smatra se zastarjelim, budući da gradovi pokazuju institucionalni kontinuitet i prosperitet između 4. i 6. stoljeća. Početkom 6. stoljeća, Grčka je prema kronici [[Synecdemus|Synekdemos]] imala otprilike 80 gradova, a razdoblje od 4. do 7. stoljeća smatra se razdobljem visokog prosperiteta. <ref name="Rothaus2000">{{Citiranje knjige|last=Rothaus|first=Richard M.|url=https://books.google.com/books?id=dbAhrDO1XQIC|title=Corinth, the First City of Greece: An Urban History of Late Antique Cult and Religion|publisher=BRILL|year=2000|isbn=978-90-04-10922-3|page=10|access-date=7 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610020704/https://books.google.com/books?id=dbAhrDO1XQIC|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> Do 8. stoljeća gotovo cijela moderna Grčka bila je pod jurisdikcijom [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] u [[Rim|Rimu]] . Bizantski [[Leon III. Izaurijski|car Lav III.]] pomaknuo je granicu [[Carigradska patrijaršija|Carigradskog patrijarhata]] prema zapadu i sjeveru u 8. stoljeću. <ref>{{Citiranje knjige|last=Geanakoplos|first=Deno John|url=https://books.google.com/books?id=2rayUr0j28wC&pg=PA203|title=Byzantium: Church, Society, and Civilization Seen Through Contemporary Eyes|date=1984|publisher=University of Chicago Press|isbn=978-0-226-28460-6|access-date=19 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610020720/https://books.google.com/books?id=2rayUr0j28wC&pg=PA203|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> Bizantski oporavak izgubljenih provincija tijekom [[Arapsko-bizantski ratovi|arapsko-bizantskih ratova]] započeo je u 8. stoljeću. Većina grčkog poluotoka također je ponovno došla pod carsku kontrolu. <ref name="EB2">{{Citiranje enciklopedije|title=Greece During the Byzantine Period: Byzantine recovery|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/244154/Greece/26387/Byzantine-recovery|url-status=live|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309102515/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/244154/Greece/26387/Byzantine-recovery|archive-date=9 March 2012|access-date=28 April 2012}}</ref> {{Sfn|Fine|1991|pp=79–83}} Taj je proces olakšan velikim priljevom Grka iz Sicilije i Male Azije na grčki poluotok, dok su mnogi Slaveni zarobljeni i naseljeni u Maloj Aziji. {{Sfn|Fine|1991|pp=63–66}} Tijekom kasnog 9., 10. i ranog 11. stoljeća, pod [[Makedonska dinastija|Makedonskom dinastijom]], carstvo je povratilo izgubljene teritorije i doživjelo [[Macedonian Renaissance|kulturni preporod]] u područjima poput filozofije i umjetnosti. Ovo razdoblje nazvano je " [[Golden age (metaphor)|zlatnim dobom]] " Bizanta. <ref>{{Citiranje knjige|last=Browning|first=Robert|url=https://archive.org/details/byzantineempire0000brow|title=The Byzantine Empire|date=1992|publisher=The Catholic University of America Press|isbn=978-0-8132-0754-4|location=Washington, DC|page=95|url-access=registration}}</ref> Tijekom 11. i 12. stoljeća, pod dinastijom [[Komneni|Komnena]], povratak stabilnosti rezultirao je gospodarskim rastom grčkog poluotoka. <ref name="EB22">{{Citiranje enciklopedije|title=Greece During the Byzantine Period: Byzantine recovery|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/244154/Greece/26387/Byzantine-recovery|url-status=live|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|archive-url=https://web.archive.org/web/20120309102515/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/244154/Greece/26387/Byzantine-recovery|archive-date=9 March 2012|access-date=28 April 2012}}</ref> [[Greek Orthodox Church|Grčka pravoslavna crkva]] odigrala je ključnu ulogu u širenju grčkih ideja u širi [[Ortodoksija|pravoslavni svijet]] . <ref name="BritIdent">{{Citiranje enciklopedije|year=2008|title=Greece during the Byzantine period (c. AD 300 – c. 1453), Population and languages, Emerging Greek identity|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|id=Online Edition}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Obolensky|first=Dimitri|title=The Byzantine Commonwealth: Eastern Europe, 500–1453|publisher=Praeger Publishers|year=1971|location=New York|author-link=Dimitri Obolensky}}</ref> [[Sack of Constantinople|Carigrad je osvojen]] u [[Četvrti križarski rat|Četvrtom križarskom ratu]] 1204. godine, postavši glavni grad [[Latinsko Carstvo|Latinskog Carstva]], koje je kratko vladalo većim dijelom bivših bizantskih zemalja. Tri grčke ostatke države – [[Epirska Despotovina|Epirski despotat]], [[Nicejsko Carstvo|Nikejsko Carstvo]] i [[Trapezuntsko Carstvo|Trapezundsko Carstvo]] – osnovali su bizantski aristokrati u bijegu koji su se opirali [[Frankokratia|latinskoj vlasti]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Angold|first=Michael|title=The Cambridge History of the Byzantine Empire c.500–1492|publisher=Cambridge University Press|year=2019|isbn=978-1-107-68587-1|editor-last=Shepard|editor-first=Jonathan|edition=2nd|pages=731–758|chapter=After the Fourth Crusade: The Greek rump states and the recovery of Byzantium|doi=10.1017/9781139055994}}</ref> [[Reconquest of Constantinople|Ponovno osvajanje Carigrada]] kao carske prijestolnice 1261. godine od strane Nikejskog Carstva popraćeno je povratkom većeg dijela grčkog poluotoka, dok su otoci ostali pod genoveškom i mletačkom kontrolom. <ref name="EB3">{{Citiranje enciklopedije|title=Greece During the Byzantine Period: Results of the Fourth Crusade|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/244154/Greece/26389/Results-of-the-Fourth-Crusade|url-status=live|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|archive-url=https://web.archive.org/web/20120422103358/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/244154/Greece/26389/Results-of-the-Fourth-Crusade|archive-date=22 April 2012|access-date=28 April 2012}}</ref> Tijekom [[Byzantine Empire under the Palaiologos dynasty|dinastije Paleologa]] (1261. – 1453.) pojavilo se novo doba grčkog patriotizma, popraćeno namjernim prihvaćanjem starogrčke kulture. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Moles|first=Ian|date=1969|title=Nationalism and Byzantine Greece|url=https://books.google.com/books?id=HJhOAAAAIAAJ|url-status=live|journal=Greek, Roman and Byzantine Studies|page=102|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610020724/https://books.google.com/books?id=HJhOAAAAIAAJ|archive-date=10 June 2024|access-date=27 September 2020|quote=Greek nationalism, in other words, was articulated as the boundaries of Byzantium shrank... the Palaeologian restoration that the two words are brought into definite and cognate relationship with 'nation' (Έθνος).}}</ref> <ref name="RuncimanRunciman1985">{{Citiranje knjige|last=Runciman|first=Steven|url=https://books.google.com/books?id=Vm5OGIBgoHMC&pg=PA120|title=The Great Church in Captivity: A Study of the Patriarchate of Constantinople from the Eve of the Turkish Conquest to the Greek War of Independence|date=24 October 1985|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-31310-0|page=120|quote=By the fifteenth century most Byzantine intellectuals alluded to themselves as Hellenes. John Argyropoulus even calls the Emperor 'Emperor of the Hellenes' and describes the last wars of Byzantium as a struggle for the freedom of Hellas.|access-date=9 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610020725/https://books.google.com/books?id=Vm5OGIBgoHMC&pg=PA120|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> <ref name="Vasil'ev">{{Citiranje knjige|last=Vasilʹev|first=Aleksandr Aleksandrovich|url=https://books.google.com/books?id=EXiWAwAAQBAJ|title=History of the Byzantine Empire, 324-1453, Volume 1|date=1964|publisher=University of Wisconsin Press|page=582}}</ref> <ref name="CareyCarey1968">{{Citiranje knjige|last=Carey|first=Jane Perry Clark|url=https://books.google.com/books?id=ltw7AAAAMAAJ|title=The Web of Modern Greek Politics|last2=Carey|first2=Andrew Galbraith|publisher=Columbia University Press|year=1968|isbn=978-0-231-03170-7|page=33|quote=By the end of the fourteenth century the Byzantine emperor was often called "Emperor of the Hellenes"|access-date=9 September 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20230927205509/https://books.google.com/books?id=ltw7AAAAMAAJ|archive-date=27 September 2023|url-status=live}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Hilsdale|first=Cecily J.|url=https://books.google.com/books?id=t7GkAgAAQBAJ&pg=PA8|title=Byzantine Art and Diplomacy in an Age of Decline|date=2014|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-72938-4|pages=82–83|access-date=27 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610020749/https://books.google.com/books?id=t7GkAgAAQBAJ&pg=PA8#v=onepage&q&f=false|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> U 14. stoljeću Bizantsko Carstvo je izgubilo veći dio grčkog poluotoka u korist [[Srbi|Srba]], a zatim [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] . <ref name="EB4">{{Citiranje enciklopedije|title=Greece During the Byzantine Period: Serbian and Ottoman advances|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/244154/Greece/26391/Thessaly-and-surrounding-regions|url-status=live|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|archive-url=https://web.archive.org/web/20130224052621/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/244154/Greece/26391/Thessaly-and-surrounding-regions|archive-date=24 February 2013|access-date=28 April 2012}}</ref> [[Pad Carigrada 1453.|Carigrad je pao]] u ruke Osmanlija 1453. godine, a do 1460. godine osmansko osvajanje kopnene Grčke bilo je završeno. <ref name="EB5">{{Citiranje enciklopedije|title=Greece During the Byzantine Period: The Peloponnese advances|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/244154/Greece/26391/Thessaly-and-surrounding-regions|url-status=live|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|archive-url=https://web.archive.org/web/20130224052621/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/244154/Greece/26391/Thessaly-and-surrounding-regions|archive-date=24 February 2013|access-date=28 April 2012}}</ref> === Mletački posjedi i osmanska vlast (15. stoljeće – 1821.) === [[File:Angelokastro_(Corfu).jpg|mini|[[Bizant|Bizantski]] dvorac [[Angelokastro (Corfu)|Angelokastro]] uspješno je odbio [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] tijekom [[Siege of Corfu (1537)|prve velike opsade Krfa 1537.]], opsade 1571. i [[Opsada Krfa 1716.|druge velike opsade Krfa 1716.]], zbog čega su odustali od planova za osvajanje [[Krf|Krfa]] . <ref name="Stamatopoulos1993">{{Citiranje knjige|last=Nondas Stamatopoulos|url=https://books.google.com/books?id=6m0-AQAAIAAJ|title=Old Corfu: history and culture|publisher=N. Stamatopoulos|year=1993|isbn=9789608403000|pages=164–165|quote=Again, during the first great siege of Corfu by the Turks in 1537, Angelocastro ... and After a siege lasting a year the invaders were finally driven away by the defenders of the fortress who were helped by the inhabitants of the neighbouring villages. In 1571, when they once more invaded Corfu, the Turks again unsuccessfully attacked, Angelocastro, where 4,000 people had taken refuge. During the second great siege of the city by the Turks in 1716, Angelokastro once again served|access-date=6 April 2013}}</ref>]] Tijekom 15. do početka 19. stoljeća, dok je veći dio [[Zemljopis Grčke|kopnene Grčke]] i [[Egejski otoci|egejskih otoka]] pao pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] kontrolu, [[Venecija]] je zadržala nekoliko ključnih teritorija. Značajno je da je [[Kreta]] ostala pod [[Venetian rule in the Ionian Islands|mletačkom vlašću]] do 1669., a [[Jonski otoci]] bili su pod vlašću Venecije do 1797. Ovi otoci su potom ustupljeni [[Prvo Francusko Carstvo|francuskoj]], a kasnije [[Britansko Carstvo|i britanskoj]] kontroli. {{Sfn|Clogg|1992|p=10}} Dok su neki Grci na Jonskim otocima i [[Konstantinopol|u Carigradu]] živjeli u blagostanju, a Grci Carigrada ( [[Fanariot|fanarioti]] ) postigli vlast unutar osmanske uprave, {{Sfn|Clogg|1992|p=23}} velik dio Grčke pretrpio je ekonomske posljedice osmanskog osvajanja. Uvođeni su visoki porezi, a u kasnijim godinama Osmansko Carstvo uvelo je politiku stvaranja nasljednih imanja, efektivno pretvarajući ruralno grčko stanovništvo u [[Kmetstvo|kmetove]], <ref>{{Citiranje knjige|last=Kourvetaris|first=George|url=https://books.google.com/books?id=ePwcAAAAYAAJ&q=Greece+chiflik+serfs|title=A profile of modern Greece: in search of identity|last2=Dobratz|first2=Betty|publisher=Clarendon Press|year=1987|isbn=978-0-19-827551-0|page=33|access-date=11 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610021207/https://books.google.com/books?id=ePwcAAAAYAAJ&q=Greece+chiflik+serfs|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> dok je osmansko osvajanje odvojilo Grčku od europskih povijesnih zbivanja. {{Sfn|Clogg|1992|pp=3}} [[Greek Orthodox Church|Grčku pravoslavnu crkvu]] i [[Carigradska patrijaršija|Carigradski patrijarhat osmanske]] su vlade smatrale vladajućim vlastima cijelog [[Pravoslavna Crkva|pravoslavnog kršćanskog]] stanovništva Osmanskog Carstva, bez obzira je li to bilo etnički grčko ili ne. Iako [[Osmansko Carstvo|Osmanska]] država nije prisiljavala nemuslimane da pređu na [[islam]], kršćani su se suočavali s diskriminacijom. Diskriminacija, posebno u kombinaciji s grubim postupanjem lokalnih osmanskih vlasti, dovela je do preobraćenja na islam, makar i površno. U 19. stoljeću mnogi " [[Crypto-Christianity|kriptokršćani]] " vratili su se svojoj staroj vjerskoj odanosti. {{Sfn|Clogg|1992|p=14}} <ref>{{Citiranje weba|title=Venice and the Ottomans|url=https://www.metmuseum.org/learn/educators/curriculum-resources/art-of-the-islamic-world/unit-seven/chapter-two/venice-and-the-ottomans|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250419093855/https://www.metmuseum.org/learn/educators/curriculum-resources/art-of-the-islamic-world/unit-seven/chapter-two/venice-and-the-ottomans|archive-date=19 April 2025|access-date=2025-04-10|website=The Metropolitan Museum of Art}}</ref> Priroda osmanske uprave Grčke varirala je, iako je uvijek bila proizvoljna i često oštra. {{Sfn|Clogg|1992|p=14}} Neki su gradovi imali guvernere koje je imenovao [[Ottoman Sultan|sultan]], dok su drugi, poput Atene, bili samoupravne općine. Planinska područja u unutrašnjosti i mnogi otoci stoljećima su ostali efektivno autonomni od središnje osmanske države. <ref>{{Citiranje weba|title=The Ottoman-Venetian Border (15th-18th Centuries)|url=https://edizionicafoscari.unive.it/media/pdf/books/978-88-6969-138-6/978-88-6969-138-6.pdf}}</ref> 16. i 17. stoljeće smatraju se "mračnim dobom" u grčkoj povijesti. {{Sfn|Clogg|1992|p=15}} Međutim, prije Grčke revolucije 1821. godine, bilo je ratova u kojima su se Grci borili protiv Osmanlija, poput grčkog sudjelovanja u [[Bitka kod Lepanta|bitci kod Lepanta]] 1571. godine, {{Sfn|Clogg|1992|p=15}} [[Morejski rat|Morejskog rata]] 1684. – 1699. i [[Orlov revolt|Orlovljeve pobune]] koju su potaknuli [[Rusko Carstvo|Rusi]] 1770. godine. <ref>{{Cite report}}</ref> Ove ustanke su Osmanlije ugušile velikim krvoprolićem. <ref>{{Citiranje knjige|last=Harrington|first=Lyn|url=https://books.google.com/books?id=d7BAAAAAIAAJ&q=greece+revolts+ottoman+rule+bloodshed|title=Greece and the Greeks|publisher=T Nelson|year=1968|page=124|access-date=11 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610021226/https://books.google.com/books?id=d7BAAAAAIAAJ&q=greece+revolts+ottoman+rule+bloodshed|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Stokes|first=Jamie|url=https://books.google.com/books?id=stl97FdyRswC&q=greece%20ottoman%20rule%20revolts%20orlov&pg=PA256|title=Encyclopedia of the Peoples of Africa and the Middle East|last2=Gorman|first2=Anthony|publisher=Infobase|year=2010|isbn=978-1-4381-2676-0|page=256|access-date=11 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610021208/https://books.google.com/books?id=stl97FdyRswC&q=greece%20ottoman%20rule%20revolts%20orlov&pg=PA256#v=snippet&q=greece%20ottoman%20rule%20revolts%20orlov&f=false|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> Mnogi Grci su regrutirani kao osmanski podanici za službu u osmanskoj vojsci, a posebno u mornarici, dok je Carigradski ekumenski patrijarhat, odgovoran za pravoslavce, uglavnom ostao lojalan Carstvu. === Moderna nacionalna država === ==== Grčki rat za neovisnost (1821. – 1832.) ==== [[File:The_sortie_of_Messologhi_by_Theodore_Vryzakis.jpg|mini|''Izlazak (egzodus) iz [[Mesolongi|Messolongija]]'', koji prikazuje [[Third siege of Missolonghi|treću opsadu Missolongija]], naslikao [[Theodoros Vryzakis]]]] U 18. stoljeću grčki trgovci dominirali su trgovinom unutar Osmanskog Carstva, osnovali zajednice diljem Mediterana, Balkana i Europe {{Sfn|Clogg|1992|pp=21, 23}} te koristili svoje bogatstvo za financiranje obrazovnih aktivnosti koje su mlađe generacije dovele u kontakt sa zapadnim idejama. {{Sfn|Clogg|1992|p=25, 26, 27}} U 18. stoljeću, porast obrazovanja tijekom [[Modern Greek Enlightenment|modernog grčkog prosvjetiteljstva]] doveo je do pojave [[Greek nationalism|ideje grčke nacije]] među [[Westernization|zapadnjačkim]] [[Elita|elitama]] koje su govorile grčki. Tajna organizacija osnovana u ovom miljeu bila je [[Filiki Eteria]], 1814. godine. <ref>{{Harvnb|Hatzopoulos|2009}}.</ref> U svoj liberalno-nacionalistički cilj uključili su [[Traditional society|tradicionalne slojeve]] grčkog pravoslavnog svijeta. <ref>{{Harvnb|Hatzopoulos|2009}}.</ref> Prvi ustanak započeo je 6. ožujka 1821. u [[Danubian Principalities|podunavskim kneževinama]], ali su ga Osmanlije ugušile. To je potaknulo Grke [[Peloponez|Peloponeza]] i 17. ožujka [[Maniots|Manioti]] su objavili rat Osmanlijama. <ref name="Brewer, D. 2001, pp. 235">Brewer, D. ''The Greek War of Independence: The Struggle for Freedom from Ottoman Oppression and the Birth of the Modern Greek Nation.''</ref> Do listopada 1821. Grci su osvojili [[Tripoli (Grčka)|Tripolicu]] . Došlo je do pobuna na Kreti, u [[Egejska Makedonija|Makedoniji]] i [[Central Greece (geographic region)|središnjoj Grčkoj]], koje su ugušene. Godine 1822. i 1824. Turci i Egipćani opustošili su otoke, čineći [[Massacres during the Greek Revolution|masakre]] . <ref name="Brewer, D. 2001, pp. 235" /> <ref>{{Citiranje knjige|last=Tucker|first=Spencer C.|url=https://books.google.com/books?id=h5_tSnygvbIC&pg=PA1140|title=A Global Chronology of Conflict: From the Ancient World to the Modern Middle East|date=2009|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-85109-672-5|page=1140|access-date=11 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610021209/https://books.google.com/books?id=h5_tSnygvbIC&pg=PA1140|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=The Chios Massacre Of 1822|url=http://www.qgazette.com/news/2007-11-28/features/016.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20181111173817/http://www.qgazette.com/news/2007-11-28/features/016.html|archive-date=11 November 2018|access-date=11 November 2018|website=Queens Gazette}}</ref> To je u zapadnoj Europi potaknulo mišljenje u korist Grka. <ref>{{Citiranje knjige|last=Klose|first=Fabian|url=https://books.google.com/books?id=cMvZCgAAQBAJ&pg=PA175|title=The Emergence of Humanitarian Intervention: Ideas and Practice...|date=2016|publisher=Clays|isbn=978-1-107-07551-1|page=175|access-date=6 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20240912210753/https://books.google.com/books?id=cMvZCgAAQBAJ&pg=PA175#v=onepage&q&f=false|archive-date=2024-09-12|url-status=live}}</ref> [[Ottoman Sultan|Osmanski sultan]] [[Mahmud II.]] pregovarao je s [[Muhamed Ali Egipatski|Mehmed Alijem iz Egipta]], koji je pristao poslati svog sina [[Ibrahim Pasha of Egypt|Ibrahima-pašu]] s vojskom, u zamjenu za teritorijalne dobitke. <ref>{{Citiranje knjige|last=Willert|first=Trine Stauning|url=https://books.google.com/books?id=gB1tDwAAQBAJ&q=The+New+Ottoman+Greece+in+History+and+Fiction|title=The New Ottoman Greece in History and Fiction|date=4 September 2018|publisher=Springer|isbn=978-3-319-93849-3|pages=71–100|access-date=29 December 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610021210/https://books.google.com/books?id=gB1tDwAAQBAJ&q=The+New+Ottoman+Greece+in+History+and+Fiction#v=snippet&q=The%20New%20Ottoman%20Greece%20in%20History%20and%20Fiction&f=false|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> Do kraja 1825. godine, većina Peloponeza bila je pod egipatskom kontrolom. <ref>{{1911}}</ref> Tri [[Velesila|velike sile]], [[Bourbon Restoration in France|Francuska]], [[Rusko Carstvo]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], poslale su svaka svoju mornaricu. <ref>{{Citiranje knjige|last=Woodhouse|first=Christopher Montague|title=The Battle of Navarino|year=1965|pages=117–18, 137, 139}}</ref> Saveznička flota uništila je osmansko-egipatsku flotu u [[Battle of Navarino|bitci kod Navarina]], a Grci su osvojili središnju Grčku do 1828. [[First Hellenic Republic|Novoosnovana grčka država]] priznata je [[London Protocol (1830)|Londonskim protokolom]] 1830. godine. <ref>{{Citiranje knjige|last=Λούκος|first=Χρήστος|title=Η αντιπολίτευση κατά του κυβερνήτη Ιωάννη Καποδίστρια|publisher=Θεμέλιο|year=1988|location=Αθήνα, Ελλάδα|page=187|language=el}}</ref> ==== Kraljevina Grčka ==== [[File:Peter_von_Hess_-_The_Entry_of_King_Othon_of_Greece_in_Athens_-_WGA11387.jpg|lijevo|mini|''[[The Entry of King Otto of Greece into Athens|Ulazak grčkog kralja Otona u Atenu]]'', naslikao [[Peter von Hess]] 1839.]] Godine 1827., [[Third National Assembly at Troezen|Treća nacionalna skupština u Troezenu]] izabrala je [[Ioannis Kapodistrias|Ioannisa Kapodistriasa]] za prvog guvernera [[First Hellenic Republic|Prve Helenske Republike]] . Kapodistrija je uspostavio državne, gospodarske i vojne institucije. Pojavile su se napetosti između njega i lokalnih interesa te su, nakon njegova atentata 1831. i [[London Conference of 1832|Londonske konferencije 1832.]], Britanija, Francuska i Rusija postavile bavarskog princa [[Oton I., kralj Grčke|Otta von Wittelsbacha]] za [[Kraljevina Grčka|monarha]] . <ref name="britannica otto">{{Citiranje enciklopedije|title=Otto|url=https://www.britannica.com/biography/Otto-king-of-Greece|url-status=live|encyclopedia=Encyclopedia Britannica|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180909190752/https://www.britannica.com/biography/Otto-king-of-Greece|archive-date=9 September 2018|access-date=1 September 2018}}</ref> Otova vladavina bila je [[Despotizam|despotska]], a u prvih 11 godina neovisnosti Grčkom je vladala bavarska oligarhija koju je predvodio [[Josef Ludwig von Armansperg]], a kasnije i sam Oton, kao kralj i premijer. <ref name="britannica otto" /> Grčka je ostala pod utjecajem svoje tri velike sile zaštitnice. <ref>{{Citiranje knjige|last=Jong|first=M. de|url=https://books.google.com/books?id=fXfatJ1aQq0C&q=king%2520otto%2520german%2520language%2520administration%2520greece&pg=PA71|title=The Theory and Practice of Institutional Transplantation: Experiences with the Transfer of Policy Institutions|last2=Lalenis|first2=K.|last3=Mamadouh|first3=V. D.|date=31 December 2002|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4020-1108-5|page=71|access-date=11 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610021211/https://books.google.com/books?id=fXfatJ1aQq0C&q=king%2520otto%2520german%2520language%2520administration%2520greece&pg=PA71#v=onepage&q=king%2520otto%2520german%2520language%2520administration%2520greece&f=false|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> Godine 1843. [[3 September 1843 Revolution|ustanak]] je prisilio Otta da odobri [[Greek Constitution of 1844|ustav]] i [[Hellenic Parliament|predstavničku skupštinu]] . [[File:Map_Greece_expansion_1832-1947-en.svg|mini|Teritorijalni razvoj [[Kraljevina Grčka|Kraljevine Grčke]] od 1832. do 1947.]] Unatoč [[Apsolutna monarhija|apsolutizmu]] Ottone vladavine, pokazao se ključnim u razvoju institucija koje su i danas temelj grčke uprave i obrazovanja. <ref name="encyclopedia imperialism">{{Citiranje knjige|last=Hodge|first=Carl Cavanagh|url=https://books.google.com/books?id=Y5zTkGKy4wEC&q=king%2520otto%2520german%2520language%2520administration%2520greece&pg=PA291|title=Encyclopedia of the Age of Imperialism, 1800–1914|date=2008|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-04341-3|page=291|access-date=9 September 2018}}</ref> Reforme su poduzete u obrazovanju, pomorskim i poštanskim komunikacijama, učinkovitoj civilnoj upravi i [[Zakonik|pravnom zakoniku]] . {{Sfn|Great Greek Encyclopedia|p=50–51}} [[Povijesni revizionizam]] poprimio je oblik [[Bizant|debizantizacije]] i [[Osmansko Carstvo|deotomanizacije]], u korist promicanja starogrčke baštine. {{Sfn|Roudometof|2001|pp=101–113}} Glavni grad je premješten iz [[Nauplion|Nafplia]], gdje je bio od 1829., u [[Atena (grad)|Atenu]], tada manji grad. <ref>{{Citiranje knjige|last=Wynn|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=vb2xAAAAIAAJ&q=otto+move+capital+athens|title=Planning and Urban Growth in Southern Europe|date=1984|publisher=Mansell|isbn=978-0-7201-1608-3|page=6|access-date=27 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610021731/https://books.google.com/books?id=vb2xAAAAIAAJ&q=otto+move+capital+athens|archive-date=10 June 2024|url-status=live}}</ref> [[Grčka pravoslavna Crkva|Grčka Crkva]] uspostavljena je kao grčka [[National church|nacionalna crkva]], a 25. ožujka, dan [[Blagovijest|Navještenja]], odabran je za obljetnicu [[Grčki rat za neovisnost|Grčkog rata za neovisnost]] kako bi se ojačala veza između grčkog identiteta i [[Ortodoksija|pravoslavlja]] . {{Sfn|Roudometof|2001|pp=101–113}} Otto [[23 October 1862 Revolution|je svrgnut]] 1862. zbog bavarske dominacije, visokog oporezivanja i neuspjelog pokušaja aneksije Krete od Osmanlija. <ref name="britannica otto2">{{Citiranje enciklopedije|title=Otto|url=https://www.britannica.com/biography/Otto-king-of-Greece|url-status=live|encyclopedia=Encyclopedia Britannica|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20180909190752/https://www.britannica.com/biography/Otto-king-of-Greece|archive-date=9 September 2018|access-date=1 September 2018}}</ref> <ref name="encyclopedia imperialism2">{{Citiranje knjige|last=Hodge|first=Carl Cavanagh|url=https://books.google.com/books?id=Y5zTkGKy4wEC&q=king%2520otto%2520german%2520language%2520administration%2520greece&pg=PA291|title=Encyclopedia of the Age of Imperialism, 1800–1914|date=2008|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-04341-3|page=291|access-date=9 September 2018}}</ref> Zamijenio ga je danski princ Wilhelm, koji je uzeo ime [[Đuro I., kralj Grčke|George I.]] i donio Jonske otoke kao krunidbeni dar iz Britanije. [[Greek Constitution of 1864|Novi Ustav iz 1864.]] promijenio je grčki oblik vladavine iz [[Ustavna monarhija|ustavne monarhije]] u demokratskiju [[Crowned republic|okrunjenu republiku]] . {{Sfn|Great Greek Encyclopedia|p=239|loc="Διὰ τοῦ Συντάγματος τοῦ 1864 καθιερώθει ὡς πολίτευμα διὰ τὴν Ἑλλάδα ἡ κοινοβουλευτικὴ μοναρχία, ἣ, ὅπως ἄλλως ἐχαρακτηρίσθη, ἡ «βασιλευομένη δημοκρατία» ἣ «δημοκρατικὴ βασιλεία»" [Through the Constitution of 1864, constitutional monarchy, or, as it had been described, "crowned democracy", or "democratic monarchy", was consolidated as the form of government in Greece]}} <ref>{{Citiranje weba|title=Constitutional History|url=https://www.hellenicparliament.gr/en/Vouli-ton-Ellinon/To-Politevma/Syntagmatiki-Istoria/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190526170714/https://www.hellenicparliament.gr/en/Vouli-ton-Ellinon/To-Politevma/Syntagmatiki-Istoria/|archive-date=26 May 2019|access-date=4 September 2018|publisher=Hellenic Parliament|quote=The revolt marked the end of constitutional monarchy and the beginning of a crowned democracy with George-Christian-Wilhelm of the Schleswig-Holstein-Sønderburg-Glücksburg dynasty as monarch.}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=RekVT4GnyYIC&q=crowned%2520republic%2520greece&pg=PA132|title=Greece Country Study Guide: Strategic Information and Developments|date=3 March 2012|publisher=International Business Publications, US|isbn=978-1-4387-7447-3|page=131|quote=In 1862, however, a revolt brought about important changes in the political system that led to the so-called "crowned democracy", i.e. a kingdom with a democratic government.}}{{Neaktivna poveznica}}</ref> Godine 1875. uvedena je [[Parliamentary majority|parlamentarna većina]] kao uvjet za vladu, <ref name="constitutional history">{{Citiranje weba|title=Constitutional History|url=https://www.hellenicparliament.gr/en/Vouli-ton-Ellinon/To-Politevma/Syntagmatiki-Istoria/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190526170714/https://www.hellenicparliament.gr/en/Vouli-ton-Ellinon/To-Politevma/Syntagmatiki-Istoria/|archive-date=26 May 2019|access-date=4 September 2018|publisher=Hellenic Parliament}}</ref> čime je ograničena moć monarhije da imenuje [[Minority government|manjinske vlade]] . Korupcija, u kombinaciji s povećanom potrošnjom za financiranje infrastrukture poput [[Korintski kanal|Korintskog kanala]], <ref>{{Citiranje weba|title=Η αντίστροφη μέτρηση|trans-title=The Countdown|url=http://www.aedik.gr/frontend/articles.php?cid=44&scid=51|archive-url=https://web.archive.org/web/20120328044804/http://www.aedik.gr/frontend/articles.php?cid=44&scid=51|archive-date=28 March 2012|access-date=18 May 2022|website=Διώρυγα Κορίνθου}}</ref> preopteretila je slabo gospodarstvo i prisilila na proglašenje [[Stečaj države|javne insolventnosti]] 1893. godine. Grci su, međutim, bili ujedinjeni u svojoj odlučnosti da oslobode [[Regions of ancient Greece|helenske zemlje]] pod osmanskom vlašću; [[Cretan Revolt (1866–1869)|Kretski ustanak (1866. – 1869.)]] pobudio je nacionalistički žar. Kada je [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|1877. izbio rat između Rusije i Osmanlija]], grčki su se osjećaji priklonili Rusiji, ali Grčka je bila previše siromašna i zabrinuta zbog britanske intervencije da bi ušla u rat. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Immig|first=Nicole|date=December 2009|title=The 'New' Muslim Minorities in Greece: Between Emigration and Political Participation, 1881–1886|journal=Journal of Muslim Minority Affairs|volume=29|issue=4|pages=511–522|doi=10.1080/13602000903411408}}</ref> Grci na Kreti nastavili su s pobunama, a 1897. grčka vlada, pod pritiskom naroda, objavila je rat Osmanlijama. U [[Greco-Turkish War (1897)|grčko-turskom ratu 1897. godine]], loše obučena i opremljena grčka vojska je poražena. Međutim, intervencijom velikih sila Grčka je izgubila malo teritorija, dok je Kreta uspostavljena kao [[Kretska Država|autonomna država]] pod vodstvom [[Prince George of Greece|grčkog princa Georgea]] . S praznim državnim blagajnama, fiskalna politika došla je pod [[International Financial Control|međunarodnu financijsku kontrolu]] . <ref>{{Citiranje weba|last=[[Marie Charrel]]|date=16 July 2015|title=Quand la France et l'Allemagne mirent la Grèce sous tutelle… en 1898|url=http://www.lemonde.fr/economie/article/2015/07/16/quand-la-france-et-l-allemagne-mirent-la-grece-sous-tutelle-en-1898_4685561_3234.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220517145442/https://www.lemonde.fr/economie/article/2015/07/16/quand-la-france-et-l-allemagne-mirent-la-grece-sous-tutelle-en-1898_4685561_3234.html|archive-date=17 May 2022|access-date=17 May 2022|website=Le Monde}}</ref> Vlada, s ciljem da uguši [[Komitadjis|Komitadžije]] i odvoji [[Slavic speakers in Ottoman Macedonia|slavenofonske seljake regije]] od [[Bulgarian Macedonians|bugarskog]] utjecaja, sponzorirala je [[Gerilsko ratovanje|gerilsku]] kampanju u [[Makedonija (regija)|Makedoniji]] pod osmanskom vlašću, poznatu kao [[Macedonian Struggle|Makedonska borba]], koja je završila [[Mladoturska revolucija|Mladoturskom revolucijom]] 1908. <ref>{{Harvnb|Livanios|1999}}, {{Harvnb|Koliopoulos|Veremis|2002}}, {{Harvnb|Kostopoulos|2011}}.</ref> ==== Širenje, katastrofa i rekonstrukcija ==== [[File:Smyrna-vict-families-1922.jpg|mini|Grčki civili žale za svojim rođacima poginulim u [[Burning of Smyrna|Velikom požaru Smirne]] tijekom [[Grčki genocid|grčkog genocida]] 1922. godine.]] Usred nezadovoljstva prividnom inercijom i nedostižnošću [[Megali Idea|nacionalnih težnji]], vojni časnici organizirali su [[Goudi coup|puč]] 1909. godine i pozvali [[Kretska Država|kretskog]] političara [[Elefterios Venizelos|Eleftheriosa Venizelosa]], koji je prenosio viziju nacionalne obnove. Nakon što je [[Greek legislative election, August 1910|dva puta]] pobijedio [[Greek legislative election, November 1910|na izborima]] i postao premijer 1910. {{Sfn|Mazower|1992|pp=886, 890–893, 895–900, 904}}, Venizelos je pokrenuo fiskalne, društvene i [[Greek Constitution of 1911|ustavne reforme]], reorganizirao vojsku, učinio Grčku članicom [[Balkanski savez|Balkanske lige]] i vodio je kroz [[Balkanski ratovi|Balkanske ratove]] . Do 1913. godine, teritorij i stanovništvo Grčke su se udvostručili, anektirajući Kretu, [[Periferija Epir|Epir]] i [[Egejska Makedonija|Makedoniju]] . Borba između [[Konstantin I., kralj Grčke|kralja Konstantina I.]] i karizmatičnog Venizelosa oko vanjske politike uoči Prvog svjetskog rata dominirala je politikom i podijelila zemlju na [[National Schism|dvije suprotstavljene skupine]] . Tijekom dijelova rata, Grčka je imala dvije vlade: rojalističku [[Centralne sile|pronjemačku]] u [[Atena (grad)|Ateni]] i [[Venizelism|venizelističku]] [[Antanta|proantantnu]] u [[Solun|Solunu]] . Grčka je ponovno ujedinjena 1917. pod Venizelosom i ušla je u rat na strani Antante. Nakon rata, Grčka je pokušala širenje u [[Anatolija|Malu Aziju]], regiju s velikim grčkim stanovništvom, ali je poražena u [[Grčko-turski rat (1919. – 1922.)|Grčko-turskom ratu (1919. – 1922.)]], što je pridonijelo bijegu [[Ottoman Greeks|Grka iz Male Azije]] . <ref name="Gibney">{{Citiranje knjige|last=Matthew J. Gibney, [[Randall Hansen]].|url=https://archive.org/details/immigrationasylu00matt/page/377|title=Immigration and Asylum: from 1900 to the Present, Volume 3|publisher=ABC-CLIO|year=2005|isbn=978-1-57607-796-2|page=[https://archive.org/details/immigrationasylu00matt/page/377 377]|quote=The total number of Christians who fled to Greece was probably in the region of I.2 million with the main wave occurring in 1922 before the signing of the convention. According to the official records of the Mixed Commission set up to monitor the movements, the Greeks who were transferred after 1923 numbered 189,916 and the number of Muslims expelled to Turkey was 355,635 (Ladas I932, 438–439), but using the same source Eddy 1931, 201 states that the post-1923 exchange involved 192,356 Greeks from Turkey and 354,647 Muslims from Greece.}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Sofos|first=Spyros A.|title=Tormented by History: Nationalism in Greece and Turkey|last2=Özkirimli|first2=Umut|publisher=C Hurst & Co Publishers Ltd|year=2008|isbn=978-1-85065-899-3|pages=116–117|author-link2=Umut Özkirimli}}</ref> Ti su se događaji preklapali s [[Grčki genocid|grčkim genocidom]] (1914. – 1922.), <ref>{{Citiranje časopisa|last=Schaller|first=Dominik J.|last2=Zimmerer|first2=Jürgen|date=March 2008|title=Late Ottoman genocides: the dissolution of the Ottoman Empire and Young Turkish population and extermination policies—introduction|journal=Journal of Genocide Research|volume=10|issue=1|pages=7–14|doi=10.1080/14623520801950820}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|title=Genocide Resolution approved by Swedish Parliament|publisher=News.AM|url=http://news.am/eng/news/16644.html|url-status=live|access-date=9 December 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20190416235256/https://news.am/eng/news/16644.html|archive-date=16 April 2019}}</ref> <ref>Gaunt, David.</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Hedges|first=Chris|author-link=Chris Hedges|date=17 September 2000|title=A Few Words in Greek Tell of a Homeland Lost|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2000/09/17/nyregion/a-few-words-in-greek-tell-of-a-homeland-lost.html|url-status=live|access-date=19 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20181125062332/https://www.nytimes.com/2000/09/17/nyregion/a-few-words-in-greek-tell-of-a-homeland-lost.html|archive-date=25 November 2018}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|last=Rummel|first=RJ|author-link=R. J. Rummel|year=1998|title=The Holocaust in Comparative and Historical Perspective|journal=Idea Journal of Social Issues|volume=3}}</ref> kada su osmanski i turski dužnosnici pridonijeli smrti nekoliko stotina tisuća maloazijskih Grka, zajedno sa sličnim brojem [[Genocid nad Asircima|Asiraca]] i većim brojem [[Genocid nad Armencima|Armenaca]] . Rezultirajući grčki egzodus iz Male Azije postao je trajan i proširen službenom [[Population exchange between Greece and Turkey|razmjenom stanovništva između Grčke i Turske]], kao dio [[Treaty of Lausanne|Ugovora iz Lausanne]] kojim je okončan rat. <ref>{{cite magazine|author=Annette Grossbongardt|date=28 November 2006|title=Christians in Turkey: The Diaspora Welcomes the Pope|magazine=[[Der Spiegel]]|url=http://www.spiegel.de/international/christians-in-turkey-the-diaspora-welcomes-the-pope-a-451140.html|url-status=live|access-date=3 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924143609/http://www.spiegel.de/international/christians-in-turkey-the-diaspora-welcomes-the-pope-a-451140.html|archive-date=24 September 2015}}</ref> Sljedeće razdoblje obilježila je nestabilnost, jer je više od 1,5&#x20;Milijun grčkih izbjeglica iz Turske bez imovine (od kojih neki nisu znali grčki) morao se integrirati u grčko društvo. Izbjeglice su dramatično povećale broj stanovnika, budući da su činile više od četvrtine prijašnjeg stanovništva Grčke. <ref>Howland, Charles P. [http://www.foreignaffairs.com/articles/68710/charles-p-howland/greece-and-her-refugees "Greece and Her Refugees"] {{Webarchive}}, ''Foreign Affairs'', [[The Council on Foreign Relations]].</ref> Nakon katastrofalnih događaja u Maloj Aziji, monarhija je ukinuta [[Greek republic referendum, 1924|referendumom]] 1924. godine i proglašena je [[Second Hellenic Republic|Druga Helenska Republika]] . <ref>{{Citiranje weba|date=25 March 1924|title=Newspaper of the Government – Issue 64|url=http://www.et.gr/idocs-nph/search/pdfViewerForm.html?args=5C7QrtC22wFDWqVnkvhsTndtvSoClrL8BI7vRxXKg8ztIl9LGdkF53UIxsx942CdyqxSQYNuqAGCF0IfB9HI6hq6ZkZV96FIfmAIHno4xZaiebsKTXkZGFzZyd4dunA0LfOa-Yg4kaY.|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220518194612/http://www.et.gr/idocs-nph/search/pdfViewerForm.html?args=5C7QrtC22wFDWqVnkvhsTndtvSoClrL8BI7vRxXKg8ztIl9LGdkF53UIxsx942CdyqxSQYNuqAGCF0IfB9HI6hq6ZkZV96FIfmAIHno4xZaiebsKTXkZGFzZyd4dunA0LfOa-Yg4kaY.|archive-date=18 May 2022|access-date=18 May 2022|website=Government Newspaper of the Hellenic State}}</ref> Godine 1935., rojalistički general koji je postao političar, [[Georgios Kondylis|Georgios Kondylis,]] preuzeo je vlast nakon državnog udara i ukinuo republiku, održavši [[Greek monarchy referendum, 1935|namješteni referendum]], nakon čega je [[Đuro II., kralj Grčke|kralj George II.]] vraćen na prijestolje. ==== Diktatura, Drugi svjetski rat i obnova ==== Godine 1936. uslijedio je sporazum između premijera [[Joannis Metaxas|Ioannisa Metaxasa]] i Georgea II., kojim je Metaxas postavljen za šefa diktature poznate kao [[4th of August Regime|Režim 4. kolovoza]], čime je uvedena [[Autoritarizam|autoritarna vladavina]] koja će trajati do 1974. <ref>{{Citiranje knjige|last=Hagen|first=Fleischer|title=Totalitarian and Authoritarian Regimes in Europe: Legacies and Lessons from the Twentieth Century|publisher=Berghahn|year=2006|location=New York/Oxford|page=237|chapter=Authoritarian Rule in Greece (1936–1974) and Its Heritage}}</ref> Grčka je ostala u dobrim odnosima s Britanijom i nije bila saveznica [[Sile Osovine|Osovine]] . U listopadu 1940. [[Kraljevina Italija|fašistička Italija]] zahtijevala je predaju Grčke, ali je ona [[Ohi Day|to odbila]], te je u [[Grčko-talijanski rat|Grčko-talijanskom ratu]] Grčka odbila talijanske snage u Albaniju. {{Sfn|Fafalios|Hadjipateras|1995|p=157}} Francuski general [[Charles de Gaulle]] pohvalio je žestinu grčkog otpora, ali zemlja je pala pod hitno poslanim [[Treći Reich|njemačkim]] snagama tijekom [[Battle of Greece|Bitke za Grčku]] . Nacisti su preuzeli upravu nad Atenom i Solunom, dok su ostale regije dane fašističkoj Italiji i Bugarskoj. Preko 100.000 civila umrlo je od gladi tijekom zime 1941.–1942., deseci tisuća umrli su zbog odmazde nacista i [[Collaboration with Nazi Germany and Fascist Italy|kolaboracionista]], gospodarstvo je uništeno, a većina [[History of the Jews in Greece|grčkih Židova]] (deseci tisuća) deportirana je i ubijena u nacističkim koncentracijskim logorima. <ref>{{Citiranje enciklopedije|date=14 June 2023|title=Greek history since World War I|url=https://www.britannica.com/EBchecked/topic/244154/Greece/26430/Greek-history-since-World-War-IGreece|url-status=live|encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610021739/https://gum.criteo.com/syncframe?origin=criteoPrebidAdapter&topUrl=www.britannica.com&us_privacy=1YNY&gpp=|archive-date=10 June 2024|access-date=21 June 2022}}</ref> {{Sfn|Mazower|2001|p=155}} [[Greek Resistance|Grčki pokret otpora]], uglavnom [[Narodnooslobodilačka fronta (Grčka)|EAM]] - [[ELAS]] (kao najveća organizacija) i [[EDES]], bio je jedan od najučinkovitijih pokreta otpora u Europi koji se borio protiv nacista. Njemački okupatori su u znak odmazde počinili [[German war crimes|zločine, masovna pogubljenja i masovno klanje civila te uništavanje gradova i sela]] . Stotine sela su sustavno spaljene, a gotovo milijun Grka ostalo je bez domova. {{Sfn|Mazower|2001|p=155}} Nijemci su pogubili oko 21 000 Grka, Bugari 40 000, a Talijani 9 000. <ref>{{Citiranje knjige|last=Guido Knopp|title=Die Wehrmacht eine Bilanz|last2=Mario Sporn|date=2009|publisher=Goldmann|isbn=978-3-442-15561-3|edition=1st|location=München|oclc=423851310}}</ref> [[File:Αθηναίοι_γιορτάζουν_την_απελευθέρωση_της_πόλης_τους,_Οκτώβριος_1944.jpg|desno|mini|Ljudi u [[Atena (grad)|Ateni]] slave oslobođenje od Sila Osovine, listopad 1944. Poslijeratna Grčka ubrzo će doživjeti [[Grčki građanski rat]] i političku polarizaciju]] Nakon oslobođenja, Grčka je anektirala [[Dodekanez|Dodekaneske otoke]] od Italije i vratila [[Zapadna Tracija|zapadnu Trakiju]] od Bugarske. Zemlja je utonula u [[Grčki građanski rat|građanski rat]] između [[Grčka komunistička stranka|komunističkih]] [[Democratic Army of Greece|snaga]] i antikomunističke grčke vlade, koji je trajao do 1949. godine, kada je potonja odnijela pobjedu. Sukob, jedan od najranijih sukoba [[Hladni rat|Hladnog rata]], <ref name="Noam&Chomsky">{{Citiranje knjige|last=Chomsky|first=Noam|title=''World Orders, Old And New''|publisher=Pluto Press London|year=1994}}</ref> rezultirao je daljnjim ekonomskim razaranjem, raseljavanjem stanovništva i političkom polarizacijom tijekom sljedećih trideset godina. {{Sfn|Mazower|2016|p={{page needed|date=September 2024}}}} Iako je poslijeratno razdoblje obilježeno društvenim sukobima i marginalizacijom ljevice, Grčka je doživjela [[Greek economic miracle|brzi gospodarski rast]] i oporavak, dijelom potaknut američkim [[Marshallov plan|Marshallovim planom]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Baten|first=Jörg|title=A History of the Global Economy. From 1500 to the Present|date=2016|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-50718-0|page=51, Figure 2.3 "Numeracy in selected Balkan and Caucasus countries", based on data from Crayen and Baten (2010)}}</ref> Godine 1952. Grčka se pridružila [[NATO|NATO-u]], učvršćujući svoje članstvo u [[Western Bloc|Zapadnom bloku]] Hladnog rata. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Chourchoulis|first=Dionysios|last2=Kourkouvelas|first2=Lykourgos|date=December 2012|title=Greek perceptions of NATO during the Cold War|journal=Southeast European and Black Sea Studies|volume=12|issue=4|pages=497–514|doi=10.1080/14683857.2012.741848}}</ref> Poslijeratnim razdobljem dominirao je [[Konstantinos Karamanlis]] . Nakon imenovanja za premijera u listopadu 1955., Karamanlis je nadgledao razdoblje brzog i održivog gospodarskog rasta. Uz ključne kreatore politike poput [[Georgios Kartalis|Georgiosa Kartalisa]] i [[Spyros Markezinis|Spyrosa Markezinisa]], Karamanlisova vlada provodila je aktivističku državnu politiku, ulažući velika sredstva u javnu infrastrukturu i industrijski razvoj kako bi Grčku približila statusu razvijene nacije. Karamanlis se zalagao za integraciju Grčke u [[Europska ekonomska zajednica|Europsku ekonomsku zajednicu]] (EEZ) i u srpnju 1961. Grčka je potpisala sporazum o pridruživanju bloku. <ref>{{Citiranje weba|title=Remembering Constantine Karamanlis: “The National Leader”|url=https://pappaspost.com/constantine-karamanlis-remembrance/|access-date=12 June 2026|publisher=The Pappas Post}}</ref> [[Centre Union|Unija centra]] osvojila je manjinske glasove na [[1963 Greek parliamentary election|izborima 1963.]] i formirala je vladu na [[1964 Greek parliamentary election|izborima 1964]] . Odnos premijera [[George Papandreou (senior)|Georgea Papandreoua]] s novim kraljem [[Konstantin II., kralj Grčke|Konstantinom II]] . se pogoršao. Papandreou se otvoreno sukobio s kraljem i dao ostavku u srpnju 1965. Potonji su namamili članove Unije centra da formiraju neizabrane koalicijske vlade, što je rezultiralo [[Iouliana|dugotrajnom političkom nestabilnošću]] tijekom sljedeće dvije godine koja je kulminirala državnim udarom 1967. godine koji je izvela [[Grčka vojna hunta|skupina pukovnika]] predvođena [[Georgios Papadopoulos|Georgiosom Papadopoulosom]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Clogg|first=Richard|url=https://books.google.com/books?id=M492AgAAQBAJ|title=A Concise History of Greece|date=2013|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-65644-4|location=Cambridge|page=158|language=en|author-link=Richard Clogg}}</ref> Građanska prava su suspendirana, politička represija se pojačala, a kršenja ljudskih prava, uključujući mučenje, bila su raširena. Gospodarski rast ostao je brz prije stagnacije 1972. godine. Brutalno gušenje ustanka na [[Athens Polytechnic uprising|Atenskom politehničkom sveučilištu]] 1973. godine pokrenulo je pad režima, što je rezultiralo protuudarom u kojem je brigadir [[Dimitrios Ioannidis]] postao novi vođa hunte. Dana 20. srpnja 1974. [[Turkish invasion of Cyprus|Turska je izvršila invaziju na otok Cipar]] kao odgovor na ciparski puč koji su podržali Grci, što je izazvalo krizu u Grčkoj koja je dovela do sloma režima i obnove demokracije putem [[Metapolitefsi|Metapolitefsija]] . <ref>{{Citiranje weba|title=34. Cyprus (1960–present)|url=https://uca.edu/politicalscience/dadm-project/europerussiacentral-asia-region/cyprus-1960-present/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230602195040/https://uca.edu/politicalscience/dadm-project/europerussiacentral-asia-region/cyprus-1960-present/|archive-date=2 June 2023|access-date=2 June 2023|website=uca.edu|language=en-US}}</ref> ==== Treća Helenska Republika ==== [[File:Accession_of_Greece_to_the_European_Union.png|mini|Potpisivanje dokumenata o pristupanju Grčke [[Europska unija|Europskim zajednicama]] od strane [[Constantine Karamanlis|Konstantina Karamanlisa]] u [[Zappeion|Zappeionu]] 1979. godine]] Bivši premijer [[Konstantinos Karamanlis]] pozvan je natrag iz samoprogonstva, a [[Greek legislative election, 1974|prvi višestranački izbori]] od 1964. održani su na prvu godišnjicu ustanka na Politehničkom sveučilištu. Demokratski i republikanski [[Constitution of Greece|ustav]] proglašen je 1975. godine nakon [[Greek republic referendum, 1974|referenduma]] na kojem je odlučeno da se ne obnovi monarhija. U međuvremenu, [[Andreas Papandreou]], sin Georgea Papandreoua, osnovao je [[Panhelenski socijalistički pokret]] (PASOK) kao odgovor na Karamanlisovu konzervativnu stranku [[Nova Demokracija (Grčka)|Nova demokracija]], a te dvije političke formacije dominirale su vladom tijekom sljedeća četiri desetljeća. Grčka se ponovno pridružila NATO-u 1980. godine. {{Refn|On 14 August 1974 Greek forces withdrew from the integrated military structure of [[NATO]] in protest at the Turkish occupation of northern Cyprus; Greece rejoined NATO in 1980.}} <ref name="AdamHartDavis">History, Editorial Consultant: Adam Hart-Davis.</ref> Grčka je postala deseta članica [[European Communities|Europskih zajednica]] 1981. godine, što je dovelo do održivog rasta. Ulaganja u industrijska poduzeća i tešku infrastrukturu, kao i sredstva iz [[Europska unija|Europske unije]] i rastući prihodi od turizma, brodarstva i brzorastućeg uslužnog sektora podigli su [[životni standard]] . Godine 1981. [[Andreas Papandreou]] došao je na vlast i proveo [[Social reforms of Andreas Papandreou|ambiciozan program društvenih reformi]] . Priznao je građanski brak, miraz je ukinut, a proširio je pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi. Međutim, donosio je kontroverzne [[Foreign policy of Andreas Papandreou|vanjskopolitičke]] odluke koje su potaknule porast [[Terrorism in Greece|terorizma u Grčkoj]] . Papandreouov mandat povezan je s korupcijom (vidi [[Koskotas scandal|Koskotas]] i [[Yugoslav corn scandal|skandali s jugoslavenskim kukuruzom]] ) i [[1985 Greek constitutional crisis|prvom ustavnom krizom nove republike]], dok [[Economic policies of Andreas Papandreou|njegove ekonomske politike]] nisu uspjele riješiti upornu [[Stagflacija|stagflaciju]] i kronične proračunske deficite koji su pogoršali grčke ekonomske probleme. <ref>{{Citiranje weba|date=5 February 2019|title=The ideal Greek everyman: Andreas Papandreou at 100|url=https://blogs.lse.ac.uk/europpblog/2019/02/05/the-ideal-greek-everyman-andreas-papandreou-at-100/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230509192132/https://blogs.lse.ac.uk/europpblog/2019/02/05/the-ideal-greek-everyman-andreas-papandreou-at-100/|archive-date=9 May 2023|access-date=9 May 2023|website=EUROPP}}</ref> Zemlja je usvojila euro 2001. godine i uspješno je bila domaćin [[XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.|Ljetnih olimpijskih igara 2004.]] u Ateni. <ref name="europa.eu">{{Citiranje weba|title=Greece|url=https://europa.eu/about-eu/countries/member-countries/greece/index_en.htm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160726074103/http://europa.eu/about-eu/countries/member-countries/greece/index_en.htm|archive-date=26 July 2016|access-date=7 April 2007|publisher=European Union}}</ref> Grčka je 2010. godine patila od [[Great Recession|Velike recesije]] i povezane [[Europska dužnička kriza|krize eurozone]] . Zbog usvajanja eura, Grčka više nije mogla [[Devalvacija|devalvirati]] svoju valutu kako bi ponovno stekla konkurentnost. <ref>{{Citiranje knjige|last=Baten|first=Jörg|title=A History of the Global Economy: From 1500 to the Present|date=2016|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-107-50718-0|page=66}}</ref> Na izborima 2012. godine došlo je do velikih političkih promjena, s novim strankama koje su nastale nakon raspada dviju glavnih stranaka, PASOK-a i Nove demokracije. <ref>{{Citiranje weba|last=Konstantinidou|first=Diana|date=28 June 2012|title=Elections 2012: the Greek political system in flux?|url=https://blogs.lse.ac.uk/greeceatlse/2012/06/28/elections-2012-the-greek-political-system-in-flux/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230509192133/https://blogs.lse.ac.uk/greeceatlse/2012/06/28/elections-2012-the-greek-political-system-in-flux/|archive-date=9 May 2023|access-date=9 May 2023|website=Greece@LSE}}</ref> Godine 2015. [[Aleksis Cipras|Alexis Tsipras]] izabran je za premijera, prvi izvan dvije glavne stranke. <ref>{{Citiranje novina|date=26 January 2015|title=Syriza's historic win puts Greece on collision course with Europe|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2015/jan/25/syriza-historic-win-greece-european-union-austerity|url-status=live|access-date=9 May 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610021731/https://www.theguardian.com/world/2015/jan/25/syriza-historic-win-greece-european-union-austerity|archive-date=10 June 2024}}</ref> [[Greek government-debt crisis|Grčka dužnička kriza]] i naknadne mjere štednje rezultirale su društvenim nemirima. Kriza je završila oko 2018. godine, s krajem mehanizama spašavanja i povratkom rasta. <ref name="Bailout exit Reuters">{{Citiranje novina|date=20 August 2018|title=Greece exits final bailout successfully: ESM|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-eurozone-greece-bailout/greece-exits-final-bailout-successfully-esm-idUSKCN1L40OG|url-status=live|access-date=31 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180831081000/https://www.reuters.com/article/us-eurozone-greece-bailout/greece-exits-final-bailout-successfully-esm-idUSKCN1L40OG|archive-date=31 August 2018}}</ref> Istovremeno, Cipras i vođa Sjeverne Makedonije, [[Zoran Zaev]], potpisali su [[Prespanski sporazum]], riješivši [[Macedonia naming dispute|spor oko imena]] koji je zatezao odnose i olakšavši put Zaeva prema članstvu u EU i NATO-u. <ref>{{Citiranje weba|title=After the Prespa Agreement: Why North Macedonia's Accession to EU won't happen in the near future|url=https://www.iir.cz/after-the-prespa-agreement-why-north-macedonia-s-accession-to-eu-won-t-happen-in-the-near-future|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230509193636/https://www.iir.cz/after-the-prespa-agreement-why-north-macedonia-s-accession-to-eu-won-t-happen-in-the-near-future|archive-date=9 May 2023|access-date=9 May 2023|website=Institute of International Relations Prague}}</ref> Godine 2019. [[Kyriakos Mitsotakis]] postao je novi grčki premijer nakon što je njegova stranka desnog centra Nova Demokracija pobijedila na [[2019 Greek legislative election|izborima]] . <ref>{{Citiranje novina|title=New era as Mitsotakis is sworn in as Greece's new PM|language=en|work=Al Jazeera|url=https://www.aljazeera.com/news/2019/7/8/kyriakos-mitsotakis-sworn-in-as-greeces-new-prime-minister|url-status=live|access-date=12 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20220926231754/https://www.aljazeera.com/news/2019/7/8/kyriakos-mitsotakis-sworn-in-as-greeces-new-prime-minister|archive-date=26 September 2022}}</ref> Grčki parlament je 2020. godine izabrao nestranačku kandidatkinju, [[Katerina Sakellaropoulou|Katerinu Sakellaropoulou]], za prvu [[President of Greece|predsjednicu Grčke]] . <ref>{{Citiranje novina|title=Greece swears in first female president|work=Al Jazeera|url=https://www.aljazeera.com/news/2020/3/13/greeces-first-female-president-sworn-in|url-status=live|access-date=12 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210512110941/https://www.aljazeera.com/news/2020/3/13/greeces-first-female-president-sworn-in|archive-date=12 May 2021}}</ref> U veljači 2024. Grčka je postala prva pravoslavna kršćanska zemlja koja je priznala istospolne brakove i posvojenje od strane istospolnih parova. <ref>{{Citiranje novina|last=Smith|first=Helena|date=15 February 2024|title=Greece becomes first Orthodox Christian country to legalise same-sex marriage|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2024/feb/15/greece-becomes-first-orthodox-christian-country-to-legalise-same-sex-marriage|url-status=live|access-date=16 February 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240610021731/https://www.theguardian.com/world/2024/feb/15/greece-becomes-first-orthodox-christian-country-to-legalise-same-sex-marriage|archive-date=10 June 2024}}</ref> Grčka je 2023. godine postala članica Inicijative triju mora. <ref>{{Citiranje knjige|last=Wójcik|first=Piotr|title=Analyzing Global Responses to Contemporary Regional Conflicts|date=2023|isbn=979-8-3693-2837-8|series=Advances in Human Services and Public Health|pages=163–187|chapter=New in and for the Three Seas Initiative|doi=10.4018/979-8-3693-2837-8.ch008}}</ref> 60s535gwtvcf1fcqdvldt617rwl4a5e 0 516284 7616222 7374190 2026-10-10T19:55:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616222 wikitext text/x-wiki [[File:Mr.sc. Zoran Čiča.JPG|thumb|Zoran Čiča na simpoziju, 2012.]]'''Zoran Čiča''' ([[Zagreb]], [[1966.]]) hrvatski [[etnolog]] i [[povjesničar]] te prevoditelj, predsjednik [[Hrvatsko etnološko društvo|Hrvatskog etnološkog društva]] od 2011. do 2015. godine. == Životopis == Na [[FFZG|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu diplomirao je etnologiju i povijest te magistrirao 1995. g. na Odsjeku za etnologiju temom o kultu vila te vilenicama i vilovnjacima (vilenicima, vilenjacima) kao njegovim ljudskim predstavnicima i nositeljima u prošlosti, a istraženi su i razlozi njegovog nestanka u kontekstu doba progona vještica.<ref>{{Citiranje weba|title=Vilenica i vilenjak. Sudbina jednog pretkršćanskog kulta u doba progona vještica|pristupljeno=7. prosinca 2024.|url=https://www.ief.hr/novosti/vilenica-i-vilenjak-sudbina-jednog-pretkrscanskog-kulta-u-doba-progona-vjestica-drugo-izmijenjeno-izdanje/|url-status=live}}</ref> Radio je u Institutu za etnologiju i folkloristiku,<ref>{{Citiranje weba|title=Institut za etnologiju i folkloristiku|pristupljeno=7. prosinca 2024.|url=https://www.ief.hr/znanstvenici/zasluzni-znanstvenici-ibivsi-djelatnici/|url-status=live}}</ref> a danas kao viši savjetnik [[konzervacija-restauracija|konzervator]] za zaštitu etnološke baštine u Područnom konzervatorskom uredu Zagreb Ministarstva kulture i medija RH djeluje na području zaštite i obnove nepokretne, pokretne i nematerijalne kulturne baštine.<ref>{{Citiranje weba|title=Konzervator|pristupljeno=7. prosinca 2024.|url=https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9289|url-status=dead|archive-date=8. kolovoza 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140808041705/https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9289}}</ref> Predsjednik je [[Hrvatsko etnološko društvo|Hrvatskog etnološkog društva]]<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatsko etnološko društvo|pristupljeno=7. prosinca 2024.|url=https://hrvatskoetnoloskodrustvo.hr/o-nama/statut/|url-status=dead}}</ref> u dva mandata (2011. – 2013. te 2013. – 2015.), potpredsjednik (2009. – 2011.)<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatsko etnološko društvo|pristupljeno=7. prosinca 2024.|url=https://hrvatskoetnoloskodrustvo.hr/wp-content/uploads/2019/07/Tihana-Rubic-et-al.-ur._-50-godina-Hrvatskog-etnolo%C5%A1kog-dru%C5%A1tva.pdf|url-status=live}}</ref> te višekratni član Upravnog odbora. Osim bavljenja matičnom strukom, područje pisanog i prevodilačkog interesa i zagovorništva su mu prava ne-ljudi i njihovo oslobođenje od prisilnog sudjelovanja u ljudskim sustavima prehrambene, farmaceutske, odjevne i industrije zabave.<ref>{{Citiranje weba|title=Ta ravnopravna stvorenja|pristupljeno=7. prosinca 2024.|url=https://mvinfo.hr/knjiga/3520/ta-ravnopravna-stvorenja-100-odgovora-na-100-pitanja-o-pravima-zivotinja|url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Specizam|pristupljeno=7. prosinca 2024.|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/rad-ostalo/764322|url-status=live}}</ref> == Izvori == *[http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=199551 Hrvatska znanstvena bibliografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808041603/http://biblio.irb.hr/lista-radova?autor=199551 |date=8. kolovoza 2014. }} *[https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9289 Tko je tko u hrvatskoj znanosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808041705/https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9289 |date=8. kolovoza 2014. }} {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Čiča, Zoran}} [[Kategorija:Hrvatski etnolozi]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski konzervatori]] p7uxx8jgn995hxkyhdyxn2skbgui4vm 0 518872 7616350 6347188 2026-10-10T23:28:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7616350 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|Šimun (razdvojba}} '''Šimun''' je osobno [[ime]]. Dolazi od hebrejskog שמעון, שִׁמְעוֹן ([[starohebrejski|biblijski]] Šimʿon, [[tiberijski hebrejski|tiberijski]] Šimʻôn), što znači, "On (Bog) je čuo." Grčko pisanje je Συμεών, odakle dolazi latinsko čitanje Symeon. Neki ga autori smatraju grčkim imenom.<ref>(eng.) [http://books.google.gr/books?id=NlFYY_iVt9cC&pg=PA232&dq=simon+greek+name&hl=en&sa=X&ei=RszQT87UFseX-wa57rDwCw&redir_esc=y#v=onepage&q=simon%20greek%20name&f=false Barnett Paul, ''Jesus & the Rise of Early Christianity: A History of New Testament Times'', InterVarsity Press, 2002, str. 232.]</ref> U Hrvatskoj ime Šimun i njegove izvedenice je među dvjesta najčešćih muških imena.<ref name="#1">[http://imehrvatsko.net/namepages/view/first_name/simun Imehrvatsko] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref name="#2">[http://imehrvatsko.net/namepages/view/first_name/sime Imehrvatsko] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Na hrvatskom odnosno u Hrvata ime se Šimun javlja u mnoštvu oblika:<ref name="#1"/><ref name="#2"/><br> * muško ime: Šimun, Šime, Šimo, Šima, Šimuka, Simeon (rijetko), Simun (rijetko) * žensko ime: Šimunica, Šima, Šimuna, Šimširka ===Na svjetskim jezicima=== Varijante imena Šimun na svjetskim jezicima: Varijante imena na svjetskim jezicima: * afrikaans: Simeon, Sjimon * albanski: Simon, Simeon, Sshimeoni * amharski: ስምዖን, Smeon * aragonski: Simón * aramejski: *: (stari aramejski): Šimʻōn (Shim'on) *: ([[sirski jezik|srednji i suvremeni]]): ܫܡܥܘܢ (Šëmʻūn, Shem'un), (Sëmʻān, Semaan) * arapski: سِمْعَان (Simʻān), شَمْعُون (Šamʻūn) * armenski: * azerski: Şımon * asturski: * baskijski: Ximun * bengalski: সাইমন (Sā'imana) * bjeloruski: Сымон (Symon), Сайман (Sajman) * bretonski: * bugarski: Симеон (Simeon) * češki: Šimon * danski: Simon * engleski: Simon * esperanto: Simono * estonski: Siimon, Siim, Simon, Simun * ferojski: * finski: Simo, Simon * francuski: Simon * galicijski: Simón, Simom * grčki: Συμεών (Symeon), Συμεώνος (Symeonos) *:starogrčki: Σίμων (Simon). Ovo ime pojavljuje se u grčkoj mitologiji kao jedno od [[Telkini|Telkina]]. Na grčkom znači "ravnog nosa".<ref> (eng.) [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aalphabetic+letter%3D*s111%3Aentry+group%3D25%3Aentry%3Dsimo%2Fs Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'': σιμός]</ref><ref> (eng.) [http://books.google.gr/books?id=sxurBtx6shoC&pg=PA182&dq=simon+greek+name&hl=en&sa=X&ei=-9DQT7m6F8aG-walyOGbDA&redir_esc=y#v=onepage&q=simon%20greek%20name&f=false Walter Burkert, Greek Religion, Harvard University Press, 1985, str. 182.]</ref> * gruzijski: სჳმეონ (Swimeon), სჳმონ (Swimon), სიმონ (Simon) * gudžaratski: સિમોન (Simōna) * hebrejski: שמעון (Šimʻōn, Shimeon, Shimon) * hindi: साइमन (Sā'imana) * hmong njua: Ximoos * indonezijski: Simon * irski: Síomón * islandski: Símon * japanski: サイモン (Saimon), シメオン（Simeon） * jidiš: שמעון * kannada: ಸೈಮನ್ (Saiman) * katalonski: Simó * kečuanski: Simun * kineski: *: pojednostavljeni: 西蒙 (Xīméng) *: tradicijski: 西蒙 (Xīméng) * korejski: 사이먼 (Saimon, Saimeon), 시몬 (Simon) * latinski: Simeonus, Simonis, Symeon * latvijski: Sīmanis, Sīmans, Simons * ligurski (romanski): * limburški: * litvanski: Simonas, Šymonas * mađarski: Semjén, Simon * makedonski: Симон (Simon), Симеон (Simeon) * malajalamski: Симон (Simon), Симеон (Simeon) * malajski: * malteški: Xmun * manski: * marathski: सायमन (Sāyamana) * maorski: Haimona * mingrelski: * [[monegaško narječje|monegaški]]: * mongolski: Симон (Simon) * nepalski: सिमोन (Simōna) * nizozemski: Simon, Simeon, Siem * normandijski: * normanski: * norveški: Simon, Simen * novonorveški: * njemački: Simon * okcitanski: Simon * pendžabski: ਸ਼ਮਊਨ (Śama'ūna) * perzijski: شمعون * poljski: Szymon * portugalski: Simão * rumunjski: Simon, Simion * ruski: Симон (Simon), Семён (Semjon) * sicilijanski: * sirski: Shemod, Shimeon * srpski: Симон (Simon), Симеон (Simeon), Симеун (Simeun), Симо (Simo), Сима (Sima) * slovački: Šimon * slovenski: Simon, Šimon (muško); Simona (žensko) * svahili: Simoni * škotski: Sim * škotski (germanski): * španjolski: Simón, Jimeno * švedski: Simon * tagaloški: * tajski: ไซมอน (Sị mxn * talijanski: Simone, Simeone (rjeđe) * tamilski: சைமன் (Caimaṉ) * telugu: సైమన్ (Saiman) * tigrinjski: * turski: Mişon * ukrajinski: Семен (Semen), Симон (Symon) * urdu: سائمن * velški (cimrički): Simwnt, Seimon * venecijanski: * vijetnamski: Simôn * volapük: * zapadnofrizijski: == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Imena]] 30r2e6os6rhm6s5icl6v2a03c43lr5z 0 555731 7616179 7577037 2026-10-10T18:45:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7616179 wikitext text/x-wiki '''Zlatko Foglar'''([[Tuzla]], [[5. listopada]] [[1935.]]), hrvatski operni pjevač bariton<ref>[http://imehrvatsko.net/profile/zlatko_foglar Imehrvatsko.net] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Zlatko Foglar (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref> == Životopis == Foglar je rođen u Tuzli. Maturirao 1954. godine na zagrebačkoj [[IV. gimnazija u Zagrebu|IV. gimnaziji]]. Njegova je generacija organizirala svečani dolazak u školu s kolegicama iz ženske gimnazije i prošetali nekoliko krugova oko Mimare, dotad nikad viđeno, što je za ono vrijeme bilo znak mladenačkog bunta, jer su mladići i djevojke onda odvojeno pohađali gimnazije. Ravnatelj im je to zabranio. Po tome su mimohodu bili preteča [[norijada|norijade]].<ref name="Lojen">[http://www.24sata.hr/sudbine/oni-su-preteca-norijade-samo-bilo-je-to-prije-punih-60-godina-368765 24sata] Lahorka Lojen: Oni su preteča norijade: Samo, bilo je to prije punih 60 godina, 29. svibnja 2014. (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref> U Zagrebu je učio pjevanje na [[Glazbena škola Vatroslava Lisinskog u Zagrebu|Glazbenoj školi »Vatroslav Lisinski«]] kod [[Miroslav Lunzer|M. Lunzera]] i privatno u [[Zlatko Šir|Z. Šira]]. U Salzburgu se usavršavao u [[Mozarteum]]u. Foglarov je glas [[lirski bariton]]. Studirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu, gdje je diplomirao je hrvatski jezik i književnost. Prvi nastup na opernoj pozornici bio je u inozemstvu. U Salzburgu je nastupio 1958., gdje je glumio u [[Giuseppe Verdi|Verdijevoj]] operi [[Don Carlos]] Flamanskog poslanika, a ravnao je sami [[Herbert von Karajan]].<ref name="Barbieri">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6163 Hrvatski biografski leksikon] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Marija Barbieri (1998): Foglar, Zlatko (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref>Salzburgu se opet vratio i 1960. igrao u Verdijevom Don Carlu na [[Salzburger Festspiele|Salzburškim festivalskim igrama]].<ref>[http://www.salzburgerfestspiele.at/archivdetail/programid/337/id/0/j/1960 Salzburger Festspiele] Giuseppe Verdi - Don Carlo (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref> Solistički nastupa od 1961. i prvo djeluje pri [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|HNK]] u Osijeku, nakon čega kao [[slobodni umjetnik]] nastupa po drugim velikim kazališnim kućama kao [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|HNK]] u Splitu, HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci i sarajevskom [[Narodno kazalište u Sarajevu|Narodnom kazalištu]]. Igrao je glavne i epizodne uloge u djelima domaćih i inozemnih autora. Glumio je u [[opera]]ma, [[opereta]]ma i [[mjuzikl]]ima. Najviše je glumio u [[Nikola Šubić Zrinjski (opera)|Nikoli Šubiću Zrinskom]] [[Ivan Zajc|Ivana Zajca]],<ref name="Barbieri"/> osobito u osječkom HNK kad je gostovao početkom Domovinskog rata po Hrvatskoj i Njemačkoj.<ref>[http://klasika.hr/index.php?p=article&id=2077 Klasika.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160810151620/http://klasika.hr/index.php?p=article&id=2077 |date=10. kolovoza 2016. }} Marija Barbieri: Klasika - Put Zrinjskoga nakon Drugoga svjetskog rata (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref> Godine 1980. Zlatko Foglar javlja se kao dirigent zbora župe sv. Petra na Festivalu duhovne glazbe i poezije "Zagreb 1980" ([[Uskrsfest]]).<ref>[http://ivanmerz.hr/staro/uskrsfest/izvodjaci1980.htm Ivanmerz.hr] Izvođači 1980. (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref> Vodio je mješoviti oratorijski zbor crkve sv. Petra u Zagrebu "Hosanna".<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=54688 IKA] IKA V - 54688/11 : "Hosanna" 10 godina pod ravnanjem mo. degl Ivellia, 24. studenoga 2002. (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref> Početkom Domovinskog rata kad se Hrvatska borila za međunarodno priznanje, Foglar je kao član Hrvatsko-austrijskog društva organizirao u Austriji koncerte hrvatskih glazbenika, prenosio ideju samostalne Hrvatske, te prikupljao novac za pomoć izbjegličkoj djeci.<ref>[http://www.irb.hr/had/o_drustvu.html Institut Ruđer Bošković] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140530121516/http://www.irb.hr/had/o_drustvu.html |date=30. svibnja 2014. }} Hrvatsko-austrijsko društvo - Povijesni pregled (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref> Surađivao je s drugim solistima i dirigentima kao [[Josip degl' Ivellio]] i dr.<ref>[http://www.mpz-ecossetto.hr/dirigent.htm Službene stranice Mješovitog pjevačkog zbora 'Emil Cossetto' Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161214103027/http://www.mpz-ecossetto.hr/dirigent.htm |date=14. prosinca 2016. }} Josip degl' Ivellio (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref> Član Upravnog vijeća Centra za kulturu "Trešnjevka" 2001. godine.<ref>[http://www1.zagreb.hr/slglasnik.nsf/VPD/51FCA487E13D2947C1256E5A00390350?OpenDocument Zagreb.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312104547/http://www1.zagreb.hr/slglasnik.nsf/VPD/51FCA487E13D2947C1256E5A00390350?OpenDocument |date=12. ožujka 2021. }} Zaključak o razrješenju i imenovanju članova u Upravno vijeće Centra za kulturu “Trešnjevka”, godina 2001, Broj 18 od 13. studenoga 2001. (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref> Član je ocjenjivačkog suda [[Tribina Darko Lukić|tribine Darko Lukić]].<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/528/Mladi%20laureati/ Vijenac Matice hrvatske 528] Bojana Plećaš Kalebota: Mladi laureati, 29. svibnja 2014. (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref><ref>[http://croatia.ch/vijesti/120316.php Croatia.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130131155312/http://www.croatia.ch/vijesti/120316.php |date=31. siječnja 2013. }} Poziv na svečani koncert nagrađenih sudionika 45. tribine "Darko Lukić" (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref> Na [[Festival kajkavske popevke|Festivalu kajkavske popevke]] nastupio 1971. pjesmom Zakaj bi bil tužen i 1978. pjesmom Senje srebrene.<ref>[http://www.muzikasi.eu/Krapina/fk19662012.htm Muzikasi.eu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006083659/http://www.muzikasi.eu/Krapina/fk19662012.htm |date=6. listopada 2014. }} Festival kajkavske popevke 1966.-2012. (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref> 6. prosinca 1986. u Osijeku dobio je [[Plaketa Hrvatskog društva glazbenih umjetnika|Plaketu Hrvatskog društva glazbenih umjetnika]] povodom 25. obljetnice.<ref>[http://www.hdgu.hr/plaketa_hrvatskog_drustva.aspx Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131129225240/http://www.hdgu.hr/plaketa_hrvatskog_drustva.aspx |date=29. studenoga 2013. }} Plaketa Hrvatskog društva glazbenih umjetnika (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref> 30. rujna 2013. dobio je vrhunsko priznanje udruge za kulturu [[Mare nostrum Croaticum]], najstarije svoje vrste u Hrvata, [[Zlatna plaketa s kadenom|Zlatnu plaketu s kadenom]].<ref>[http://www.akademija-art.hr/hr-1/scena/22414-istaknutim-zasluznicima-zlatne-plakete-s-kadenom Akademija Art]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Fabijan Lovrić: Istaknutim zaslužnicima Zlatne plakete s kadenom, 2. listopada 2013. (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref> Počasni je član [[Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika|Hrvatskog društva glazbenih umjetnika]].<ref>[http://www.hdgu.hr/pocasni_clanovi.aspx Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109182908/http://www.hdgu.hr/pocasni_clanovi.aspx |date=9. siječnja 2016. }} Počasni članovi (pristupljeno 16. siječnja 2016.)</ref> Umirovljen je kao solist [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|zagrebačkog HNK]].<ref name="Lojen"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.glazbena-skrinjica.hr/index.php?option=com_muscol&view=song&id=196&Itemid=0&lang=hr Zakaj bi bil tužen ... Zlatko Foglar - Kajkavske popevke]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Album: Krapina 1971. {{GLAVNIRASPORED:Foglar, Zlatko}} [[Kategorija:Životopisi, Tuzla]] [[Kategorija:Životopisi, Osijek]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski operni pjevači]] i2k162shsvi7u1rp0tdbmaesmj8ch0t 0 562195 7616352 6871057 2026-10-10T23:34:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616352 wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka |ime = Široki front <br> Frente Amplio (FA) {{es icon}} |izvorno ime = |logo = Logo Frente Amplio.svg |veličina = 200px |logo opis = |vođa = |predsjednik = Mónica Xavier |glavni tajnik = |dužnosnik1 titula = |dužnosnik1 ime = |dužnosnik2 titula = |dužnosnik2 ime = |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |glasnogovornik = |osnivač = |slogan = |osnovana = [[5. veljače]] [[1971.]] |raspuštena = |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = |spojena s = |nasljednica = |sjedište = [[Montevideo]] |država = {{Z+X|URU}} |glasilo = Voces del Frente |sestrinska stranka = |podmladak = |studentsko krilo = |broj članova = |broj članova godina = |ideologija = [[Demokratski socijalizam]]<ref name="Gregory129">{{eng oznaka}} Stephen, Gregory, [https://books.google.com/books?id=IE0xN1F6q2YC&pg=PA129 ''Intellectuals and Left Politics in Uruguay, 1958-2006''], Sussex Academic Press, objavljeno 2009., str. 129, [[Google knjige]]</ref> |položaj = [[lijevi centar]]<ref>{{eng oznaka}} Stephen, Gregory, [https://books.google.com/books?id=IE0xN1F6q2YC ''Intellectuals and Left Politics in Uruguay, 1958-2006''], Sussex Academic Press, objavljeno 2009., str. 4, [[Google knjige]]</ref><ref>{{eng oznaka}} Scott, Mainwaring; Timothy R., Scully, ''The Diversity of Christian Democracy in Latin America - Christian Democracy in Latin America'', Stanford University Press, objavljeno 2003., str. 49, [https://books.google.com/books?id=Ppe20kevrzgC&pg=PA49 dostupno na Google knjige]</ref> <br> [[Ekstremna ljevica|krajnja ljevica]]<ref>{{eng oznaka}} Helen, Schooley, ''Uruguay — History - South America, Central America and the Caribbean'', objavljeno 2001 i 2002.., Europa Publications, str. 760, [https://books.google.com/books?id=o9ODxqsr-dIC&pg=PA760 dostupno na Google knjige]</ref><ref>{{eng oznaka}} Donald F., Busky, ''Communism in History and Theory: Asia, Africa, and the Americas'', Praeger Publishers, 2002., str. 224., [https://books.google.com/books?id=K5Bxd7sq9KcC&pg=PA224 dostupno na Google knjige]</ref> |nacionalna skupina = |međunarodna skupina = COPPPAL <br> Forum São Paula <br> [[Socijalistička internacionala]] <br> Progresivni savez |europski parlament skupina = |tijelo1 = [[Urugvajski senat|Senat]] |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|16|30}} |tijelo2 = [[Zastupnički dom Urugvaja|Zastupnički dom]] |tijelo2 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|50|99}} |tijelo3 = ''[[Departmani Urugvaja|Intendanti]]'' |tijelo3 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|19}} |tijelo4 = Načelnici |tijelo4 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|32|112}} |boje = {{Obojani okvir|#000080}} [[plava]] <br> {{Obojani okvir|#FFFFFF}} [[bijela]] <br> {{Obojani okvir|#EE1C24}} [[crvena]] <br> {{Obojani okvir|#FFFF00}} [[žuta]] |službena stranica = http://www.frenteamplio.org.uy/ |napomena = }} '''Široki front''' ([[španjolski jezik|špa.]] ''Frente Amplio'', [[pokrata]] '''FA''') [[urugvaj]]ska je [[politička stranka]] [[lijevi centar|lijevog centra]], odnosno [[ekstremna ljevica|krajnje ljevice]], sa središtem u [[Montevideo|Montevideu]]. Glavni ideološki smjer stranke je [[socijaldemokracija]], te u novije vrijeme i [[liberalizam]].<ref name="Gregory129"/> Široki front je vodeća ljevičarska stranka u [[Urugvaj]]u, koja je neprekidno na vlasti od [[2004.]] godine. Surađuje s drugim ljevičarskim strankama kao što su [[Demokršćanska stranka (Urugvaj)|Demokršćanska stranka]],<ref name="ljevica">{{es icon}} [http://www.pdcuruguay.uy/index.php?option=com_content&view=article&id=93&Itemid=272 Rumbo a la Asamblea Nacional del 16/11/2013. El Partido Demócrata Cristiano en el siglo XXI] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''pdcuruguay.uy - Široki front'', objavljeno 16. studenog 2013., pristupljeno 16. travnja 2016.</ref> [[Radnička stranka (Urugvaj)|Radnička stranka]], [[Komunistička partija Urugvaja]], [[Progresivni savez (Urugvaj)|Progresivni savez]] i druge. == Povijest == Stranka je osnovana [[1971.]] godine, od strane šačice nezadovoljnih ljevičara. Prvi predsjednik stranke i predsjednički kandidat bio je [[general]] Líber Seregni. Nakon [[Državni udar u Urugvaju 1973.|Državnog udara 1973.]] stranka je proglašena nelegalnom, a njezin je rad bio zabranjen. Zabrana je trajala sve do [[1985.]], kada je ponovno uspostavljena demokratska vlast u državi. Nekoliko manjih ljevičarskih političkih stranaka, među kojima je bio i ''Široki front'', osnovali su politički savez (koaliciju) ''Encuentro Progresista - Frente Amplio'' za Opće izbore 1994. godine. Ubrzo se koaliciji pridružila i socijaldemokrtaska stranka ''Novi svemir'', koja je do danas ostala vjerni saveznik ''Širokog fronta'' te je redoviti član političkih saveza s njim. Koalicija ''Encuentro Progresista - Frente Amplio'' je na izborima 1994. osvojila preko 620.000 glasova (točnije 621.226), odnosno 30,8 %, i time osvojila 31 zastupničko mjesto u Zastupničkom domu i 9 mjesta u Senatu, odnosno ukupno 40 mjesta u [[Parlament Urugvaja|Urugvajskom parlamentu]].<ref name="N1">{{eng oznaka}} Dieter Nohlen, ''Elections in the Americas: A data handbook, Volume II'', objavljeno 2005. godine, str. 494, {{ISBN|978-0-19-928358-3}}</ref> To je bio prvi veći uspjeh stranke od njezina osnivanja. == Izborni rezultati == [[Datoteka:Bandera del Frente Amplio.svg|mini|desno|280px|Zastava stranke.]] === Predsjednički izbori === {| class=wikitable |- ! rowspan=2|Godina izbora ! rowspan=2|Kandidat ! colspan=2|Prvi krug ! colspan=2|Drugi krug |- ! osvojeni glasovi ! % osvojenih glasova ! osvojeni glasovi ! % osvojenih glasova |- ! [[Opći izbori u Urugvaju 1994.|1994.]] | [[Tabaré Vázquez]] | 621.226 | 30,6 (3.) | colspan=2 bgcolor=lightgrey| |- ! [[Opći izbori u Urugvaju 1999.|1999.]] | [[Tabaré Vázquez]] | 861.202 | 40,1 ('''1.''') | 982.049 | 45,9 (2.) |- ! [[Opći izbori u Urugvaju 2004.|2004.]] | '''[[Tabaré Vázquez]]''' | 1.124.761 | 51,7 ('''1.''') | colspan=2 bgcolor=lightgrey| |- ! [[Opći izbori u Urugvaju 2009.|2009.]] | '''[[José Mujica]]''' | 1.105.262 | 48,0 ('''1.''') | 1.197.638 | 52,4 ('''1.''') |- ! [[Opći izbori u Urugvaju 2014.|2014.]] | '''[[Tabaré Vázquez]]''' | 1.134.187 | 47,8 ('''1.''') | 1.226.105 | 56,2 ('''1.''') |} === Parlamentarni === {| class=wikitable |-align=centar ! Godina izbora ! osvojeni glasovi ! % osvojenih glasova ! Zastupnički dom (mandati) ! +/- ! Senat (mandati) ! +/- ! Bilješke |- align=center ! [[Opći izbori u Urugvaju 1994.|1994.]] | 621.226 | 30,6 (3.) | {{Infookvir politička stranka/mjesta|31|99|hex=Red}} | | {{Infookvir politička stranka/mjesta|9|31|hex=Red}} | | |- align=center ! [[Opći izbori u Urugvaju 1999.|1999.]] | 861.202 | 40,1 ('''1.''') | {{Infookvir politička stranka/mjesta|40|99|hex=Red}} | {{rast}} 9 | {{Infookvir politička stranka/mjesta|12|31|hex=Red}} | {{rast}} 3 | |- align=center ! [[Opći izbori u Urugvaju 2004.|2004]] | 1.124.761 | 51,7 ('''1.''') | {{Infookvir politička stranka/mjesta|52|99|hex=Red}} | {{rast}} 12 | {{Infookvir politička stranka/mjesta|17|31|hex=Red}} | {{rast}} 5 | |- align=center ! [[Opći izbori u Urugvaju 2009.|2009.]] | 1.093.869 | 47,5 ('''1.''') | {{Infookvir politička stranka/mjesta|50|99|hex=Red}} | {{pad}} 2 | {{Infookvir politička stranka/mjesta|16|30|hex=Red}} | {{pad}} 1 | |- align=center ! [[Opći izbori u Urugvaju 2014.|2014.]] | 1.134.187 | 49,45 ('''1.''') | {{Infookvir politička stranka/mjesta|50|99|hex=Red}} | 0 | {{Infookvir politička stranka/mjesta|15|30|hex=Red}} | {{pad}} 1 | |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{es icon}} [http://www.frenteamplio.org.uy/ Službene stranice stranke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313075227/http://www.frenteamplio.org.uy/ |date=13. ožujka 2014. }} [[Kategorija:Urugvajske političke stranke]] 8s4oupctohofkpswwkhso9tr8exdb45 0 568815 7616347 7539467 2026-10-10T23:24:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616347 wikitext text/x-wiki '''Šime Fantela''' ([[Zadar]], [[19. siječnja]] [[1986.]]),<ref>{{Citiranje časopisa|title=Fantela, Šime|url=https://enciklopedija.hr/clanak/70154|accessdate=2018-09-22}}</ref> hrvatski [[Jedrenje|jedriličar]], olimpijski, svjetski i europski prvak<ref>(eng.) [http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/fa/sime-fantela-1.html Šime Fantela Bio, Stats, and Results, Olympics at Sports-Reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200418065458/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/fa/sime-fantela-1.html |date=18. travnja 2020. }} Sports-reference (pristupljeno 19. kolovoza 2016.)</ref> iz [[Zadar|Zadra]], s Voštarnice.<ref name="Žura">[http://www.slobodnadalmacija.hr/misljenja/librofilija/clanak/id/303918/sime-fantela-i-igor-marenic-okrunjeni-u-gradskoj-lozi Dražen Žura: ''Šime Fantela i Igor Marenić okrunjeni u Gradskoj loži''] Slobodna Dalmacija, 29. veljače 2016. (pristupljeno 19. kolovoza 2016.)</ref> Sin je [[Edo Fantela|Ede Fantele]], poznatog hrvatskog jedriličara.<ref name="Žura"/><ref name="Garber">[http://www.jutarnji.hr/sport/sport-mix/u-engleskoj-bismo-imali-milijun-eura/3142289/ Mario Garber: ''U Engleskoj bismo imali milijun eura''] Jutarnji list, 9. siječnja 2010. (pristupljeno 19. kolovoza 2016.)</ref> Kao član [[JK Uskok]], Šime Fantela je jedrio za hrvatsku reprezentaciju u [[Optimist (jedrilica)|klasi optimist]] od 1998. do 2001. godine.<ref name="Garber"/> Godine 1999. prelazi u [[JK Sveti Krševan|JK Sv. Krševan]], gdje s [[Igor Marenić|Igorom Marenićem]] u klasi 470 postaje svjetski juniorski prvak 2003., 2005. i 2007., a europski prvak 2005. godine.<br> Godine 2008. osvaja 9. mjesto na [[jedrenje na OI 2008.|Olimpijskim igrama]], a 2009. postaje svjetski i europski prvak, te osvaja srebrnu medalju na Mediteranskim igrama.<br> Na [[jedrenje na OI 2016.|Olimpijskim igrama]] u Rio de Janeiru je u paru s Igorom Marenićem u [[470 (jedrilica)|klasi 470]] osvojio zlatnu medalju.<ref>[http://www.hkv.hr/vijesti/sport/24672-briljantni-sime-fantela-i-igor-marenic-osvojili-prva-jedrilicarsko-olimpijsko-zlato-za-hrvatsku.html Briljantni Šime Fantela i Igor Marenić zlatom u Riju potvrdili da je Hrvatska jedriličarska velesila!] HKV, 18. kolovoza 2016. (pristupljeno 19. kolovoza 2016.)</ref> Trener ovog trofejnog dvojca je Šimin otac [[Edo Fantela]].<ref>[http://www.radiodalmacija.hr/fantela-i-marenic-imaju-zlato-biografije-olimpijskih-heroja/ Hari Kočić: ''Fantela i Marenić imaju zlato! (biografije olimpijskih heroja)''] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Radio Dalmacija, 18. kolovoza 2016. (pristupljeno 19. kolovoza 2016.)</ref><br> Godine 2018. u paru s bratom [[Mihovil Fantela|Mihovilom]] postao je svjetski prvak u [[49er (jedrilica)|klasi 49er]] na Svjetskom prvenstvu u danskom Aarhusu.<ref>[https://www.zadarskilist.hr/clanci/11082018/sime-i-mihovil-fantela-svjetski-su-prvaci-u-49eru Šime i Mihovil Fantela svjetski su prvaci u 49eru!] Zadarski list, 11. kolovoza 2018. (pristupljeno 11. kolovoza 2018.)</ref> Godine 1998. dobio je Nagradu grada Zadra.<ref name="Žura"/> 2014. je godine dobio [[Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"|nagradu za šport Franjo Bučar]] u kategoriji pojedinaca. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hina (H): ''Sve medalje Šime Fantele i Igora Marenića'', 18. kolovoza 2016. {{GLAVNIRASPORED:Fantela, Šime}} [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Hrvatski jedriličari olimpijci]] [[Kategorija:Hrvatski olimpijski pobjednici]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Franje Bučara]] jipobopswhyt4wvfjldi6qzjhqxvs8f 0 569173 7616348 7196319 2026-10-10T23:25:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616348 wikitext text/x-wiki '''Šime Urlić''' ([[1867.]]<ref>[http://imehrvatsko.net/profile/sime_urlic Šime Urlić] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Imehrvatsko.net</ref> {{--}} [[3. rujna]] [[1928.]]), hrvatski [[književni povjesničar]]<ref name="Narodna starina"/> Pisao za [[Narodna starina|Narodnu starinu]],<ref name="Narodna starina">(): [https://hrcak.srce.hr/clanak/93025 ''Šime Urlić''], Narodna starina, sv.8 br.18 studeni 1929.</ref> '' Građu za povijest književnosti hrvatske'', ''Radu JAZU'', a 1908. objavio knjižicu ''Pabirci o Ljudevitu Gaju po dalmatinskim listovima i koledarima za ilirskog doba''.<ref name="katalog">[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=traziJ&srchfield=7&searchdata=700%3A005495%20or%20701%3A005495%20or%20702%3A005495%20or%20600%3A005495&Exact=NotE&SelBase=1&NaslovSF=Urli%E6,%20%8Aime Katalog HAZU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160826193201/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=traziJ&srchfield=7&searchdata=700%3A005495%20or%20701%3A005495%20or%20702%3A005495%20or%20600%3A005495&Exact=NotE&SelBase=1&NaslovSF=Urli%E6,%20%8Aime |date=26. kolovoza 2016. }} Pretraživanje Šime Urlić</ref> Pisao o vojvodi [[Juraj Gizdelin|Jurju Gizdelinu]], [[Ivan Tanzlingher Zanotti|Ivanu Tanzlingheru Zanottiju]], [[Maro Lila|Maru Lili]], [[Dinko Ranjina|Dinku Ranjini]], [[Maro Battitorra|Mari Battitorri]], [[Gašpar Vinjalić|Gašparu Vinjaliću]], [[Andrija Čubranović|Andriji Čubranoviću]], [[Brne Karnarutić|Brni Karnarutiću]] te o zbirčica pjesama u [[franjevački samostan u Zaostrogu|zaostroškom]] samostanu.<ref name="katalog"/> Napravio prijepis trećeg dijela knjige [[Gašpar Vinjalić|Gašpara Vinjalića]] ''vjetovna i crkvena povijest Dalmacije, Hrvatske i Bosne'' koji se čuva u Arhivu HAZU u Zagrebu.<ref name="HE">{{Citiranje weba |title=Gašpar Petar Vinjalić |url=https://enciklopedija.hr/clanak/64749 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=25. kolovoza 2016.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-život}} {{GLAVNIRASPORED:Urlić, Šime}} [[Kategorija:Hrvatski književni povjesničari]] mthqwly6hrog1utgvvo7js30ojazfgj 0 573601 7616244 6701691 2026-10-10T20:34:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616244 wikitext text/x-wiki '''Zvonimir Doroghy''' ([[Srijemska Mitrovica]], [[13. rujna]] [[1884.]] – [[Zagreb]], [[3. srpnja]] [[1965.]]), hrvatski [[klasična filologija|klasični]] [[filolog]], [[prevoditelj]], nacionalni [[Hrvatski narodni preporod|preporoditelj]] i [[kulturni djelatnik]].<ref name="istrapedia">[http://istrapedia.hr/hrv/591/doroghy-zvonimir/istra-a-z/ Istrapedia] R.: ''Doroghy, Zvonimir'' (pristupljeno 5. studenoga 2016.)</ref> == Životopis == Doroghy se rodio u Srijemskoj Mitrovici, Kraljevina Hrvatska i Slavonija. Pohađao je gimnaziju u [[Vinkovci]]ma i [[Zagreb]]u gdje je maturirao u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] 1902. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007. {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Studirao je na Sveučilištu u Zagrebu klasičnu filologiju 1902. – 1906., a [[profesor]]ski ispit položio je 1907. godine. Prvu profesorsku službu obavljao je 1906. – 1915. u poznatoj [[Hrvatska gimnazija u Pazinu|Hrvatskoj gimnaziji]] (Carska i kraljevska velika državna gimnazija) u [[Pazin]]u, gdje je predavao latinski i grčki jezik.<ref name="istrapedia"/> U Pazinu je bio i tajnikom [[Hrvatska čitaonica u Pazinu|Hrvatske čitaonice]] te sudjelovao u [[Hrvatski narodni preporod u Istri|hrvatskome narodnom preporodu]] u Istri. Od 1916. do 1942. radio je u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u Zagrebu. Surađivao je u [[Naša sloga|Našoj slogi]] i pisao je članke o [[Starogrčka književnost|grčkoj]] i [[Rimska književnost|rimskoj]] povijesti i književnosti, o starijoj [[hrvatska povijest|hrvatskoj]] povijesti i o hrvatskom preporodu u [[Istra|Istri]]. Prevodio je s [[francuski jezik|francuskoga]], [[slovenski jezik|slovenskog]] i [[latinski jezik|latinskog]], a autor je poznate zbirke latinskih [[izreka]] i sentenci ''Blago latinskog jezika - - Thesaurus linguae latinae: citati, sentencije, poslovice, krilatice, uzrečice,varia, anacreontica, curiosa '' (izdanje Matice hrvatske Zagreb 1966.; pretisak, Liber, Zagreb 1986.).<ref name="istrapedia"/> Preveo je ''Annales'' (Anali) [[Kornelije Tacit|Kornelija Tacita]], u Nakladi Braće Kralj 1923-, na hrvatski je s francuskog preveo roman [[Emile Zola|Emila Zole]] ''Son exellence Eugene Rougon'' (''Njegova ekselencija Eugene Rougon''), u Nakladi Zaklade tiskare Narodnih novina, 1924., preveo je ''Transhimalaja : moji doživljaji u Tibetu'' [[Sven Hedin|Svena Hedina]], u Nakladi Zaklade tiskare Narodnih novina, 1926., preveo je s engleskog na hrvatski ''Prvo putovanje na Kongo'' [[Henry Morton Stanley|Henryja Mortona M. Stanleya]], u Nakladi Zaklade tiskare Narodnih novina, 1928. (novi prijevod ''Prvo putovanje do rijeke Konga'' objavila Stvarnost, Zagreb, 1965.), priredio je latinsko-hrvatski rječnik, u izdanju Naklada knjižare St. Kugli, [1941?], s Mirkom Horvatinom napisao latinsku [[vježbenica|vježbenicu]] za prvi razred klasičnih gimnazija i peti razred realnih gimnazija (prijevod napisao preveo Ivan Lörik u izdanju knjižare A. Ćelap 1940.), priredio Izbor iz djela [[Kornelije Nepot|Kornelija Nepota]], u izdanju Nakladnog odjela Hrvatske državne tiskare, 1941.<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&action=search&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=Doroghy Katalog Knjižnica grada Zagreba] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Rezultati pretraživanja Doroghy" (pristupljeno 5. studenoga 2016.)</ref> Umro je u Zagrebu. Pokopan je na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]].<ref>{{eng oznaka}} [https://billiongraves.com/grave/Zvonimir-Doroghy/19200429 BillionGraves] Grave Site of Prof. Zvonimir Doroghy (1884-1965) (pristupljeno 5. studenoga 2016.)</ref> == Literatura == * Hrvatska gimnazija u Pazinu 1899–1999, Pazin 1999.<ref name="istrapedia"/> == Izvori == {{izvori}} {{istrapedia}} {{GLAVNIRASPORED:Doroghy, Zvonimir}} [[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]] [[Kategorija:Hrvatski filolozi]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Životopisi, Pazin]] [[Kategorija:Životopisi, Srijemska Mitrovica]] 8h6u9gopaf3emijod4yge7mjqao80jf 0 579619 7616283 7068574 2026-10-10T21:42:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616283 wikitext text/x-wiki '''Česi''' su nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini ih danas ima oko tisuću. Prvi su stigli poslije austro-ugarskog [[zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanja BiH 1878.]] godine. Radi prilagođavanja BiH suvremenom društvu, austro-ugarska uprava javno je pozvala sve zainteresirane školovane osobe doći u BiH, a neke je i poslala po zadatku u BiH. Stručnjacima koji su se odazvali javnom pozivu, vlast je zauzvrat nudila besplatno zemljište i prigode za zapošljavanje. Odazvali su se razni narodi, među njima i Česi.<ref name="Oršolić">[http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/manjine-u-bih/cesi-u-bih-pioniri-moderne-industrije-i-arhitekture-u-bih-1953 Prometej.ba] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Marijan Oršolić: ''Česi u BiH: pioniri moderne industrije i arhitekture u BiH '', 30. ožujka 2015. (pristupljeno 6. ožujka 2017.)</ref> Pridošli Česi su mnogo pridonijeli civiliziranju BiH, osobito na planu gospodarskog, urbanog i kulturnog razvitka. Organizirali su i otvorili brojne industrijske i rudarske pogone. Zasluge su velike u cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi te početcima telekomunikacija. Brojni su češki stručnjaci: činovnici, suci, administrativni radnici, obrtnici svih struka, bankari, ugostitelji, liječnici, farmaceuti, učitelji, geometri, glazbenici dali svoj obol uzdizanju BiH.<ref name="Oršolić"/><ref name="manjine.ba"/> Doseljeni Česi osnovali su svoje naseobine. Administrativno-industrijske bile su u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], gdje je 1895. svaki peti stanovnik bio Čeh, pa [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]], [[Derventa|Derventi]], [[Mostar]]u, [[Usora|Usori]], [[Tuzla|Tuzli]] i [[Zenica|Zenici]]. Zemljoradničke naseobine bile su u [[Mačino Brdo|Mačinom Brdu]] kod Prnjavora, [[Nova Ves (BiH)|Novoj Vesi]], [[Nova Topola|Novoj Topoli]] i [[Vranduk]]u. Zemljoradničko-rudarsko-administrativna kolonija bila je u [[Prijedor]]u. U samo dvije godine u BiH je doselilo više od 7000 Čeha, većinom katolika. Većina ih je živjela u Sarajevu i Banjoj Luci.<ref name="Oršolić"/><ref name="manjine.ba"/> U Sarajevo su dolazili Česi iz Češke, Moravske i Šleske.<ref name="klix">[https://www.klix.ba/vijesti/bih/predstavljena-knjiga-cesi-u-sarajevu-tradicija-ceske-manjine-u-bih-duga-150-godina/151112154 Klix.ba] FENA: ''Predstavljena knjiga "Česi u Sarajevu": Tradicija češke manjine u BiH duga 150 godina'', 12. studenoga 2015. (pristupljeno 6. ožujka 2017.)</ref> Do Drugoga svjetskog rata u BiH je živjelo oko šest tisuća Čeha.<ref name="manjine.ba">(boš.) [http://manjine.ba/?p=1128 Manjine.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170307203902/http://manjine.ba/?p=1128 |date=7. ožujka 2017. }} Nermin Avdičević i Ivan Arambašić : ''Ko su bosanski Česi'', 7. prosinca 2011. (pristupljeno 6. ožujka 2017.)</ref> Drastičan pada broja Čeha je nakon [[Rezolucija Informbiroa|Rezolucije Informbiroa]]. Česi su bili prisiljeni napustiti BiH protiv svoje volje. Oduzeta im je zemlja i zatvarana su njihova društva. Broj je opao na 1987. Sklapanje mješovitih brakova s drugim stanovnicima BiH pridonijelo je pojačanoj asimilaciji. Bliskost s katoličkim Hrvatima pridonijela je kroatizaciji Čeha. Do popisa 1991. u BiH je ostalo samo 639 Čeha. Do prije rata i u jednoj crkvi u Prijedoru služena je misa na češkom jeziku, ali je ta crkva srušena početkom 1992. godine. Danas Česi žive u Sarajevu, Banjoj Luci, Prijedoru, Zenici i [[Prnjavor]]u. Većinski su stanovnici u Mačinom Brdu kod Prnjavora i Novoj Vesi kod [[Srbac|Srpca]].<ref name="Oršolić"/> Česi su po BiH osnovali svoja kulturno-umjetnička društva ''Češka beseda''. Danas postoje u Sarajevu i Banjoj Luci.<ref name="manjine.ba"/> Česi su vrlo povezani s Hrvatima. Uz prirodnu asimilaciju u Hrvate, i knjigu o Česima u Sarajevu objavila je [[Matica hrvatska]] u Sarajevu.<ref name="klix"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.ceskabesedasa.ba/ Češka beseda Sarajevo] * [http://www.snm.rs.ba/cesi.html Česi - Savez nacionalnih manjina RS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171130050033/http://www.snm.rs.ba/cesi.html |date=30. studenoga 2017. }} * [https://theses.cz/id/zg76me/Cesi_u_bosni_i_hercegovini_1945_-1.pdf Theses - Česi u Bosni i Hercegovini 1945.-1992.] [[Kategorija:Česi]] [[Kategorija:Etničke grupe Bosne i Hercegovine]] d40b1gb4352at6aaxx9lrqbywks1zmp 0 584958 7616254 7446960 2026-10-10T20:49:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616254 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Zvončić | slika = 21.037glockenblüm.JPG | slika_opis = ''[[Campanula cochleariifolia|C. cochleariifolia]]'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Campanulaceae]] | subfamilia = [[Campanuloideae]] | tribus = [[Campanuleae]] | genus = '''''Campanula''''' | genus_autorstvo= [[L.]], 1753 | FCD = rod }} '''Zvončić''' (zvončika, [[Latinski jezik|lat.]] ''Campanula''), veliki biljni rod jednogodišnjih, dvogodišnjih i zeljastih trajnica iz porodice [[Zvončikovke|zvončikovki]]. Rodu pripada preko 430 vrsta.<ref>[http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/26f286efdd0e5443d605a6f0d1dd99c9 Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Latinski naziv roda umanjenica je od ''campana'', u značenju ''malo zvonce''. Na području Hrvatske nabrojano je 54 različitih vrsta i podvrsta, među kojima [[livadni zvončić|livadni]] i [[piramidalni zvončić]].<ref>[http://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?hash=-2098068128 FCD]</ref> == Opis == Zvončići, su rod oko 420 jednogodišnjih, višegodišnjih i dvogodišnjih biljaka porodice Campanulaceae. Zvončići imaju karakteristične zvonaste, obično plave cvjetove, a mnogi se uzgajaju kao vrtni ukrasi. Porijeklom su uglavnom iz sjevernih umjerenih regija, mediteranskih područja i tropskih planina.<ref>[https://www.britannica.com/plant/bellflower-plant Britannica] Pristupljeno 4. veljače 2024.</ref> == Vrste == Vidi [[Popis vrsta roda Campanula]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zvončić| ]] [[Kategorija:Rodovi Campanuleae]] 2yknis4dsma8ajxdsooxsecreqamjmw 0 587269 7616242 6687505 2026-10-10T20:33:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7616242 wikitext text/x-wiki '''Zvonimir Banović''' ([[Bukinje]], Tuzla,<ref name="Nikolić, Ćurković">[http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf HKD Napredak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170923002946/http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf |date=23. rujna 2017. }} Maja Nikolić i Boris Ćurković: ''Otišao je naš gorostas skromnosti, poštenja i čovječnosti'', str. 15-6, Hrvatski glasnik, Tuzla, ožujak-travanj 2017. (pristupljeno 22. siječnja 2018.)</ref> [[13. siječnja]] [[1963.]]<ref name="nezavisni">(boš.) [http://nezavisni.ba/tuzla-prerani-odlazak-zvonimira-banovica-je-ogroman-gubitak-za-cijeli-tuzlanski-kanton/ Nezavisni.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171123224317/http://www.nezavisni.ba/tuzla-prerani-odlazak-zvonimira-banovica-je-ogroman-gubitak-za-cijeli-tuzlanski-kanton/ |date=23. studenoga 2017. }} nezavisni.ba: ''Tuzla: Prerani odlazak Zvonimira Banovića je ogroman gubitak za cijeli Tuzlanski kanton'' 3. travnja 2017. (pristupljeno 30. lipnja 2017.)</ref> – [[2. travnja]] [[2017.]]), [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|bh. hrvatski]] [[novinar]] i [[političar]].<ref name="VL">[https://www.vecernji.ba/vijesti/u-tuzli-preminuo-zvonimir-banovic-savjetnik-u-ministarstvu-sigurnosti-bih-1160475 Vecernji.ba] FENA: ''Preminuo Zvonimir Banović, predsjednik Županijskog odbora HDZ BiH Tuzla i savjetnik u Ministarstvu sigurnosti BiH'', 2. travnja 2017. (pristupljeno 30. lipnja 2017.)</ref> == Životopis == Rodio se u Bukinju. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Tuzli. U Mostaru završio Pravni fakultet.<ref name="Nikolić, Ćurković"/> Karijeru je većinom proveo kao novinar. Poslije [[rat u BiH|rata]] bio je [[dopisnik]] iz Tuzle [[Večernji list|Večernjeg lista]]. Zatim je bio [[glodur]] (glavni i odgovorni urednik) dnevnika [[Tuzlanski list|Tuzlanskog lista]].<ref name="VL"/> Bio je dugogodišnji novinar [[Radio postaja Soli|Radija Soli]] i [[Hrvatski radio Herceg Bosne]],<ref name="nezavisni"/> te urednik Radija Soli.<ref name="Gradovrh">[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Gradovrh: časopis Matice hrvatske za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Zvonimir Banović: ''Hrvatski radio Radio postaja Soli (Slušali ste glas svoga srca i razuma)'', Naklada Matice hrvatske – Tuzla, Godište X, rujan 2013., str. 196-199 (pristupljeno 30. lipnja 2017.)</ref> Bio je dopisnik [[Hrvatski radio|Hrvatskog radija]] i [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]] za sjeveroistočnu Bosnu i Hercegovinu.<ref name="nezavisni"/> Bio je član ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Tuzli. Na obnoviteljskoj skupštini 28. lipnja 2001., u prostorijama Hrvatskoga doma, ul. Kazan mahala 2/II, bio je član Inicijativnog odbora. Izabran je u radno predsjedništvo. Postao je pročelnik Odjela za nakladništvo.<ref>[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Priredio Petar Matanović: Izvještaji i popisi članova, str. 305 (pristupljeno 6. studenoga 2018.)</ref> Zadnjih godina života bavio se politikom, netipično za njega. Bio je aktivni političar, ali je posao dobro obavljao. Radio na okupljanju ljudi.<ref name="Nikolić, Ćurković"/> Bio je savjetnik zamjenika ministra sigurnosti BiH i savjetnika premijera Tuzlanske županije.<ref name="nezavisni"/> Obnašao je dužnost predsjednika Županijskog odbora [[HDZ BiH]] Tuzla od 20. kolovoza 2015. godine i savjetnika u [[Ministarstvo sigurnosti BiH|Ministarstvu sigurnosti BiH]] od iste godine. Bio je savjetnik pomoćnika ministra sigurnosti BiH [[Mijo Krešić (političar)|Mije Krešića]].<ref name="VL"/><ref>(boš.) [http://boljatuzla.ba/zvonimir-banovic-je-novi-predsjednik-zo-hdz-bih-soli/ Bolja Tuzla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171206074452/http://boljatuzla.ba/zvonimir-banovic-je-novi-predsjednik-zo-hdz-bih-soli/ |date=6. prosinca 2017. }} BoljaTuzla.ba, Ured za informiranje ŽO HDZ BiH Soli: ''Zvonimir Banović je novi predsjednik ŽO HDZ BiH Soli'', 20. kolovoza 2015. (pristupljeno 15. prosinca 2017.)</ref> Umrlom Banoviću priređena je [[komemoracija]] 6. travnja 2017. u [[Narodno kazalište u Tuzli|Narodnom kazalištu]] u Tuzli, posljednji ispraćaj bio je ispred Komemorativnog centra u Tuzli, a pokopan je na tuzlanskom groblju [[Borić (groblje, Tuzla)|Boriću]].<ref name="nezavisni"/><ref>(boš.) [http://boljatuzla.ba/u-tuzli-uprilicena-komemoracija-novinaru-zvonimiru-banovicu/ BoljaTuzla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171215111721/http://boljatuzla.ba/u-tuzli-uprilicena-komemoracija-novinaru-zvonimiru-banovicu/ |date=15. prosinca 2017. }} boljatuzla.ba/FENA: ''U Tuzli upriličena komemoracija novinaru Zvonimiru Banoviću'', 6. travnja 2017.)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Banović, Zvonimir}} [[Kategorija:Bukinje]] [[Kategorija:Životopisi, Tuzla]] [[Kategorija:Hrvatski novinari iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački radijski novinari]] jqg0w00tkt0j0o9k5vioodhuoob9a6d 0 588756 7616344 6445909 2026-10-10T23:10:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616344 wikitext text/x-wiki {{NPOV/popraviti|autor=Soljenko}} {{jednostrano}} '''Šefkija Muftić''', dužnosnik [[NDH]] iz [[Tuzla|Tuzle]]. Redarstveni časnik u NDH, časnik [[Sirijske oružane snage|sirijske vojske]], [[libanon]]ski obavještajac, organizator [[Islam u Hrvata|hrvatskih muslimanskih]] izbjeglica na Bliski Istok.<ref name="Mišur">[http://www.hkv.hr/hkvpedija/iseljenistvo/27140-hrvatska-politicka-emigracija-u-siriji.html ''Hrvatska politička emigracija u Siriji''], Ivo Mišur: Hrvatsko kulturno vijeće], Ivo Mišur: ''Hrvatska politička emigracija u Siriji'', 11. srpnja 2017. (pristupljeno 16. srpnja 2017.)</ref> U NDH obnašao dužnost [[Ustaško redarstvo|redarstvenog]] upravitelja Župske redarstvene oblasti Tuzla.<ref name="Gračanički">[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg36-7.pdf Gračanički glasnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190624005200/http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from-gg36-7.pdf |date=24. lipnja 2019. }} Edin Šaković: ''O prvom ulasku partizana u Gračanicu (31. augusta 1943.)'', Gračanički glasnik br. 36, studeni 2013., godina XVIII, str. 78 (pristupljeno 16. srpnja 2017.)</ref> Uspio je izmaći [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|masovnim likvidacijama]] dužnosnika NDH nakon [[Bleiburška tragedija|pada NDH]]. Da ne bi pao u ruke komunističkim vlastima koje su svoje pravo lice pokazali za 40-dnevne vlasti u Tuzli 1943., kad su [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|masovno likvidirali]] nepodobne i neistomišljenike.{{ni}} Zato se odlučio kao i druge hrvatske izbjeglice islamske vjere domoći se arapskih zemalja (Saudijske Arabije, Egipta, Sirije) i Turske. Osobita prilika pokazala se u Siriji, državi čija je vojska bila u formiranju. Po izbivanju arapsko-izraelskog rata 1948. godine sirijske vlasti ubrzavaju proces dobivanja viza za Hrvate. Primili su veliki broj hrvatskih izbjeglica. Glavni razlog bilo je njihovo vojno iskustvo. Izbjeglice koje su došle pod uvjetom da će se boriti u Palestini smješteni su najprije u sultan Selimovoj džamiji. Nakon dolaska uveden je vojni režim života. Među nekoliko stotina pridošlica bilo je petnaest časnika. Šefkija Muftić bio je glavni organizator dolaska Hrvata muslimana u Siriju. Muftićeve veze u Ministarstvu unutarnjih poslova u Damasku osiguravale su vize došljacima. Organizirao je i obučavao vojnu postrojbu koja će se boriti u Palestini. Dobio je čin potpukovnika, te je nakon rata radio u libanonskoj [[kontraobavještajna služba|kontraobavještajnoj]] službi.<ref name="Mišur"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Muftić, Šefkija}} [[Kategorija:Životopisi, Tuzla]] [[Kategorija:Hrvati u Siriji]] [[Kategorija:Životopisi, Libanon]] [[Kategorija:Policija]] [[Kategorija:Dužnosnici NDH]] o7feusmb15c9hrptxot1qzvi50ha9i0 0 591042 7616103 7053174 2026-10-10T15:02:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616103 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Xeronema | slika = Flickr - brewbooks - Poor Knight's Island lily.jpg | slika_opis = ''X. callistemon'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Asparagales]] | familia = '''''Xeronemataceae''''' | familia_autorstvo = M.W. Chase, Rudall & M.F. Fay | genus = '''''Xeronema''''' | genus_autorstvo = Brongn. & Gris | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Xeronema''', maleni biljni rod iz reda [[šparogolike]] kojemu pripadaju dvije vrste<ref>[http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/2f659accea5aa881c3664465e18ab9db Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> koje rastu na [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]] i [[Novi Zeland|novozelandskim]] otocima [[Poor Knights]] i [[Taranga]]. Rod čini samostalnu porodicu ''Xeronemataceae''. == Opis == ''Xeronemataceae'' je mala porodica opisana 2000. Najbliže je povezana s porodicama [[Iridaceae]] i kompleksom [[Xanthorrhoeaceae]] /[[Asphodelaceae]] /[[Hemerocallidaceae]] (danas potporodice). Sastoji se od samo jednog roda i dvije vrste endemske za nekoliko otoka u [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]]. Biljke su zeljaste s kožastim [[listovi]]ma i šire se rizomom. [[Cvjetovi]] su postavljeni na terminalne klasove, s prašnicima koji se uzdižu iznad cvjetova. Svi dijelovi cvjetova su crveni ili narančastocrveni.<ref>[https://www.pacificbulbsociety.org/pbswiki/index.php/Xeronemataceae Pacific Bulb Society] Pristupljeno 13. studenog 2023.</ref> == Vrste == # ''[[Xeronema callistemon]]'' <small>W.R.B. Oliv.</small>, Novi Zeland # ''[[Xeronema moorei]]'' <small>(Brongn. & Gris) Brongn. & Gris</small>, Nova Kaledonija == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Xeronemataceae| ]] [[Kategorija:Rodovi šparogolikih]] 4f57bwcsfp3201x66f2i6llpvyz9d4p 0 597021 7616349 6774070 2026-10-10T23:27:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616349 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Šimo Žepić, Ivo Grgić i Muhamed Borogovac | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = 1960-ih | Žanr = izvorna glazba | Djelatno_razdoblje = kraj 1960-ih - | Producentska_kuća = PGP RTB | Angažman = | URL = | Originalna postava = Šimo Žepić, Ivo Grgić i Muhamed Borogovac | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = šargija }} '''Šimo Žepić, Ivo Grgić i Muhamed Borogovac''' bio je glazbeni trio izvođača [[izvorna glazba|izvorne glazbe]] s područja [[Živinice|Živinica]]. Koncem 1969. godine objavili su gramofonsku ploču "Kad zapjeva Šimo i Ivica".<ref>(boš.) [http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2014/06/gg37-20.pdf Gračanički glasnik] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Rusmir Djedović, Abdullah Arifović: ''Izvorna grupa Đemićiiz Tutnjevca kod Srebrenika'', Broj 37, godina XIX, svibanj, 2014., str. 232 (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref> 1970. godine izašla je pod etiketom [[PGP RTB]], naslova ''Pjesme iz Bosne''.<ref>(eng.) [https://www.discogs.com/%C5%A0imo-%C5%BDepi%C4%87-Ivo-Grgi%C4%87-I-Muhamed-Borogovac-Pjesme-Iz-Bosne/release/2964797 Discogs] ''Šimo Žepić, Ivo Grgić I Muhamed Borogovac - Pjesme Iz Bosne (Vinyl) at Discogs'' (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref> Dvojac Šimo Žepić i Ivica Grgić poslije su 1988. objavili album.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=1Uudd0Ep7kI YouTube] ''Šimo Žepić i Ivica Grgić - Pjeva Šimo, nek se pjesma čuje - 1988.'' (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref> Ivica Grgić preminuo je 25. studenoga 2017. godine. Bio je posljednji član izvorne skupine Šimo i Ivica.<ref>[https://www.facebook.com/memoriesfromzivinice/photos/a.137941406247377.13118.124635227577995/1742889102419258/?type=3 Facebook - Memories from Živinice] Dodano u album IN MEMORIAM Živiničanke i Živiničani 25. studenoga 2017. (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref> == Diskografija == * [[Kad zapjeva Šimo i Ivica]], EP, PGP RTB * [[Poslušajte, mila braćo, mene]], EP 11082, PGP RTB * Poslušajte, mila braćo, mene, EP 11004, PGP RTB, studeni 1970. * [[Pjesme iz Bosne]], EP, PGP RTB, 1970. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.youtube.com/watch?v=qJfpjDS_ytQ YouTube] Šimo i Ivica - Na Toplici, Kanal Mićo Babić [[Kategorija:Živinice]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glazbeni sastavi]] cf8ff8y2kqokith6tak8xvcwpw67pp7 0 603459 7616112 6965617 2026-10-10T15:40:46Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7616112 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kluzija | slika = 331clusia fructiangusta 01.JPG | slika_opis = ''[[Clusia fructiangusta]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Clusiaceae]] | tribus = [[Clusieae]] | genus = '''''Clusia''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} [[File:Clusia grandiflora MHNT.BOT.2018.6.8.jpg|thumb|''Clusia grandiflora'']] '''Kluzija''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Clusia''), biljni rod iz porodice [[Kluzijevke|kluzijevki]]. Preko 320 priznatih vrsta vazdazelenog grmlja i drveća u tropskoj [[Amerika|Americi]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30005334-2 Kew], pristupljeno 11. lipnja 2024.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Clusia abbottii]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Clusia aemygdioi]]'' <small>Gomes da Silva & B.Weinberg</small> # ''[[Clusia alainii]]'' <small>Borhidi</small> # ''[[Clusia alata]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia amabilis]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia amazonica]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia androphora]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia angustifolia]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia annularis]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia araracuarae]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia aripoensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clusia aristeguietae]]'' <small>(Maguire) Pipoly</small> # ''[[Clusia articulata]]'' <small>Vesque</small> # ''[[Clusia asymmetrica]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia aymardii]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia belizensis]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia bernardoi]]'' <small>Pipoly & Cogollo</small> # ''[[Clusia bicolor]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Clusia blattophila]]'' <small>M.H.G.Gust. & Vlasáková</small> # ''[[Clusia botryoidea]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia brachycarpa]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia brachystyla]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia bracteosa]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia brittonii]]'' <small>Alain</small> # ''[[Clusia brongniartiana]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia burchellii]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia burle-marxii]]'' <small>Bittrich</small> # ''[[Clusia caicedoi]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia cajamarcensis]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia cajambrensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia calimae]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia callosa]]'' <small>Britton & P.Wilson</small> # ''[[Clusia candelabrum]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia carachensis]]'' <small>(H.Karst.) Vesque</small> # ''[[Clusia cardonae]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia carinata]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia caryophylloides]]'' <small>(Planch. & Triana) Hammel</small> # ''[[Clusia cassinioides]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia caudata]]'' <small>(Planch. & Triana) Pipoly</small> # ''[[Clusia celiae]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia centricupula]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia cerroana]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clusia chiribiquetensis]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia chusqueae]]'' <small>Ewan</small> # ''[[Clusia clarendonensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clusia clusioides]]'' <small>(Griseb.) D'Arcy</small> # ''[[Clusia cochlanthera]]'' <small>Vesque</small> # ''[[Clusia cochliformis]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia cochlitheca]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia coclensis]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia colombiana]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia columnaris]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia comans]]'' <small>(Mart.) Pipoly</small> # ''[[Clusia congestiflora]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia cooperi]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia coremandra]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia crassifolia]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia crassipetiolata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia crenata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia criuva]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Clusia croatii]]'' <small>D'Arcy</small> # ''[[Clusia cruciata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia cundinamarcensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia cuneata]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Clusia cuneifolia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia cupulata]]'' <small>(Maguire) Maguire</small> # ''[[Clusia cylindrica]]'' <small>Hammel</small> # ''[[Clusia dardanoi]]'' <small>G.Mariz & Maguire</small> # ''[[Clusia decussata]]'' <small>Ruiz & Pav. ex Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia deminuta]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia densinervia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia diamantina]]'' <small>Bittrich</small> # ''[[Clusia dichrophylla]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia diguensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia divaricata]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia dixonii]]'' <small>Little</small> # ''[[Clusia domingensis]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Clusia drouetiana]]'' <small>L.B.Sm.</small> # ''[[Clusia duartei]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia ducu]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Clusia ducuoides]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia duidae]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Clusia dukei]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia elliptica]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clusia ellipticifolia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia elongata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clusia engleriana]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia epiphytica]]'' <small>(Cuatrec.) Pipoly</small> # ''[[Clusia eugenioides]]'' <small>Planch. & Linden</small> # ''[[Clusia fabiolae]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia favus]]'' <small>P.F.Stevens</small> # ''[[Clusia firmifolia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia fistulosa]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia flava]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Clusia flavida]]'' <small>(Benth.) Pipoly</small> # ''[[Clusia flaviflora]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia fluminensis]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia fockeana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Clusia fragrans]]'' <small>Gardner</small> # ''[[Clusia fructiangusta]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia garcibarrigae]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia gardneri]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia gaudichaudii]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Clusia gentlei]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clusia glauca]]'' <small>(Rusby) J.E.Nascim. & Bittrich</small> # ''[[Clusia globosa]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia glomerata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia goscinnyi]]'' <small>J.E.Nascim. & Bittrich</small> # ''[[Clusia gracilis]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia grammadenioides]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia grandiflora]]'' <small>Splitg.</small> # ''[[Clusia gratula]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia guatemalensis]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Clusia guaviarensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia guayanae]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia guedesiana]]'' <small>Huber</small> # ''[[Clusia gundlachii]]'' <small>A.Stahl</small> # ''[[Clusia hachensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia hammeliana]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia haughtii]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia havetioides]]'' <small>(Griseb.) Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia heterocolorata]]'' <small>L.Marinho & Bittrich</small> # ''[[Clusia hexacarpa]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Clusia hilariana]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Clusia hirsuta]]'' <small>Hammel</small> # ''[[Clusia hoffmannseggiana]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Clusia huberi]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia hydrogera]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia hylaeae]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia ildefonsiana]]'' <small>A.Rich. ex Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia imbricata]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clusia immersa]]'' <small>C.M.Vieira</small> # ''[[Clusia inesiana]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia insignis]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Clusia intermedia]]'' <small>G.Mariz</small> # ''[[Clusia intertexta]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clusia kanukuana]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia lanceolata]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Clusia latifolia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia latipes]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia laurifolia]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia laxiflora]]'' <small>(Poepp.) Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia lechleri]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clusia lehmannii]]'' <small>Vesque</small> # ''[[Clusia leprantha]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Clusia leptanthera]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia liesneri]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia lineata]]'' <small>(Benth.) Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia longipetiolata]]'' <small>Schery</small> # ''[[Clusia longistyla]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia lopezii]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia loranthacea]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia loretensis]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia lunanthera]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia lundellii]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia lusoria]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clusia lutea]]'' <small>Bittrich & J.E.Nascim.</small> # ''[[Clusia macropoda]]'' <small>Klotzsch ex Engl.</small> # ''[[Clusia magnifolia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia magnoliiflora]]'' <small>M.H.G.Gust.</small> # ''[[Clusia maguireana]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia major]]'' <small>L.</small> # ''[[Clusia mamillata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia mangle]]'' <small>Rich. ex Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia martiana]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia massoniana]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clusia mayana]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clusia melchiorii]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Clusia mexiae]]'' <small>P.F.Stevens</small> # ''[[Clusia microphylla]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia microstemon]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia minor]]'' <small>L.</small> # ''[[Clusia minutiflora]]'' <small>Diels</small> # ''[[Clusia mirandensis]]'' <small>(Maguire) Pipoly</small> # ''[[Clusia mituana]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia moaensis]]'' <small>Borhidi & O.Muñiz</small> # ''[[Clusia mocoensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia modesta]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia monantha]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia monocarpa]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Clusia multiflora]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clusia multilineata]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia mutica]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia myriandra]]'' <small>(Benth.) Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia myrsinites]]'' <small>Ewan</small> # ''[[Clusia nanophylla]]'<small>' Camp.-Pineda & Aranda</small> # ''[[Clusia nemorosa]]'' <small>G.Mey.</small> # ''[[Clusia nervosa]]'' <small>(Planch. & Triana) Engl.</small> # ''[[Clusia neurophylla]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia niambiensis]]'' <small>Pipoly, Cogollo & M.S.González</small> # ''[[Clusia nigrolineata]]'' <small>P.F.Stevens</small> # ''[[Clusia nipensis]]'' <small>Borhidi</small> # ''[[Clusia nitida]]'' <small>Bittrich & F.N.Cabral</small> # ''[[Clusia nubium]]'' <small>M.H.G.Gust. & Borchs.</small> # ''[[Clusia nutans]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia obdeltifolia]]'' <small>Bittrich</small> # ''[[Clusia obovata]]'' <small>(Spruce ex Planch. & Triana) Pipoly</small> # ''[[Clusia octandra]]'' <small>(Poepp.) Pipoly</small> # ''[[Clusia octopetala]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia odorata]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Clusia opaca]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia organensis]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia orthoneura]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia osseocarpa]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia ovalis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia ovigera]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia pachamamae]]'' <small>Zent.-Ruíz & A.Fuentes</small> # ''[[Clusia pachyphylla]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Clusia paisarum]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia pallida]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia palmana]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia palmicida]]'' <small>Rich. ex Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia panapanari]]'' <small>(Aubl.) Choisy</small> # ''[[Clusia paralicola]]'' <small>G.Mariz</small> # ''[[Clusia parviflora]]'' <small>Humb. & Bonpl. ex Willd.</small> # ''[[Clusia parvifolia]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia parvula]]'' <small>(Maguire) Pipoly</small> # ''[[Clusia pavonii]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia penduliflora]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia peninsulae]]'' <small>Hammel</small> # ''[[Clusia pentandra]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia pentarhyncha]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia pernambucensis]]'' <small>G.Mariz</small> # ''[[Clusia perscariosa]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia petiolaris]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia phelpsiae]]'' <small>Lasser & Maguire</small> # ''[[Clusia phelpsiana]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia picardae]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Clusia pilgeriana]]'' <small>Mansf.</small> # ''[[Clusia planchoniana]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia platystigma]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Clusia plukenetii]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Clusia plumeri]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia plurivalvis]]'' <small>Little</small> # ''[[Clusia polyandra]]'' <small>(Vesque) Pipoly</small> # ''[[Clusia polyantha]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia polysepala]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia polystigma]]'' <small>Little</small> # ''[[Clusia popayenensis]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia portlandiana]]'' <small>R.A.Howard & Proctor</small> # ''[[Clusia pringlei]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clusia pseudochina]]'' <small>Poepp.</small> # ''[[Clusia pseudohavetia]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia pseudomangle]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia ptaritepuiensis]]'' <small>(Steyerm.) Pipoly</small> # ''[[Clusia pulcherrima]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia purpurea]]'' <small>(Splitg.) Engl.</small> # ''[[Clusia pusilla]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clusia quadrangula]]'' <small>Bartlett</small> # ''[[Clusia quadrata]]'' <small>(Cuatrec.) Hammel</small> # ''[[Clusia radiata]]'' <small>Maguire & Phelps</small> # ''[[Clusia radicans]]'' <small>Pav. ex Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia ramosa]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clusia renggerioides]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia riedeliana]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia rigida]]'' <small>M.H.G.Gust.</small> # ''[[Clusia riojensis]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia robusta]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Clusia rosea]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Clusia rosiflora]]'' <small>Planch. & Linden</small> # ''[[Clusia rotundata]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia rotundifolia]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Clusia rubescens]]'' <small>Vesque</small> # ''[[Clusia rubrifructa]]'' <small>Bittrich & J.E.Nascim.</small> # ''[[Clusia salvinii]]'' <small>Donn.Sm.</small> # ''[[Clusia sandiensis]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia savannarum]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia scandens]]'' <small>(Aubl.) J.E.Nascim. & Bittrich</small> # ''[[Clusia scariosepala]]'' <small>(Maguire) Luján</small> # ''[[Clusia schomburgkiana]]'' <small>(Planch. & Triana) Benth. ex Engl.</small> # ''[[Clusia schomburgkii]]'' <small>Vesque</small> # ''[[Clusia schultesii]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia scrobiculata]]'' <small>Benoist</small> # ''[[Clusia seemanii]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia sellowiana]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Clusia sipapoana]]'' <small>(Maguire) Pipoly</small> # ''[[Clusia skotaster]]'' <small>Gilli</small> # ''[[Clusia spathulifolia]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia sphaerocarpa]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia spiritu-sanctensis]]'' <small>G.Mariz & B.Weinberg</small> # ''[[Clusia spruceana]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia stenophylla]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia steyermarkii]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia studartiana]]'' <small>C.M.Vieira & A.G.Silva</small> # ''[[Clusia stylosa]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia subsessilis]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Clusia tabulamontana]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia tarmensis]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia tenuifolia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia tequendamae]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia ternstroemioides]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clusia tetra-trianthera]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia tetragona]]'' <small>Pipoly & Cogollo</small> # ''[[Clusia tetrandra]]'' <small>Humb. & Bonpl. ex Willd.</small> # ''[[Clusia tetrastigma]]'' <small>Vesque</small> # ''[[Clusia thurifera]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia tocuchensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clusia torresii]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia triflora]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia trochiformis]]'' <small>Vesqne</small> # ''[[Clusia troncosii]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia ucamira]]'' <small>J.E.Nascim. & Bittrich</small> # ''[[Clusia uleana]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia uniflora]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clusia uvitana]]'' <small>Pittier</small> # ''[[Clusia valerioi]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia veneralensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia venulosa]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia venusta]]'' <small>Little</small> # ''[[Clusia verapazensis]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clusia viscida]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia vittata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia volubilis]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clusia weberbaueri]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia weddelliana]]'' <small>Planch. & Triana</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Clusieae]] [[Kategorija:Rodovi kluzijevki]] jd90zjvdevtjvchgk9mi22bz2ekschi 7616113 7616112 2026-10-10T15:41:52Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7616113 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kluzija | slika = 331clusia fructiangusta 01.JPG | slika_opis = ''[[Clusia fructiangusta]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Clusiaceae]] | tribus = [[Clusieae]] | genus = '''''Clusia''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} [[File:Clusia grandiflora MHNT.BOT.2018.6.8.jpg|thumb|''Clusia grandiflora'']] '''Kluzija''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Clusia''), biljni rod iz porodice [[Kluzijevke|kluzijevki]]. Preko 320 priznatih vrsta vazdazelenog grmlja i drveća u tropskoj [[Amerika|Americi]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30005334-2 Kew], pristupljeno 11. lipnja 2024.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Clusia abbottii]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Clusia aemygdioi]]'' <small>Gomes da Silva & B.Weinberg</small> # ''[[Clusia alainii]]'' <small>Borhidi</small> # ''[[Clusia alata]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia amabilis]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia amazonica]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia androphora]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia angustifolia]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia annularis]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia araracuarae]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia aripoensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clusia aristeguietae]]'' <small>(Maguire) Pipoly</small> # ''[[Clusia articulata]]'' <small>Vesque</small> # ''[[Clusia asymmetrica]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia aymardii]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia belizensis]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia bernardoi]]'' <small>Pipoly & Cogollo</small> # ''[[Clusia bicolor]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Clusia blattophila]]'' <small>M.H.G.Gust. & Vlasáková</small> # ''[[Clusia botryoidea]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia brachycarpa]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia brachystyla]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia bracteosa]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia brittonii]]'' <small>Alain</small> # ''[[Clusia brongniartiana]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia burchellii]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia burle-marxii]]'' <small>Bittrich</small> # ''[[Clusia caicedoi]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia cajamarcensis]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia cajambrensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia calimae]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia callosa]]'' <small>Britton & P.Wilson</small> # ''[[Clusia candelabrum]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia carachensis]]'' <small>(H.Karst.) Vesque</small> # ''[[Clusia cardonae]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia carinata]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia caryophylloides]]'' <small>(Planch. & Triana) Hammel</small> # ''[[Clusia cassinioides]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia caudata]]'' <small>(Planch. & Triana) Pipoly</small> # ''[[Clusia celiae]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia centricupula]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia cerroana]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clusia chiribiquetensis]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia chusqueae]]'' <small>Ewan</small> # ''[[Clusia clarendonensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clusia clusioides]]'' <small>(Griseb.) D'Arcy</small> # ''[[Clusia cochlanthera]]'' <small>Vesque</small> # ''[[Clusia cochliformis]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia cochlitheca]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia coclensis]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia colombiana]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia columnaris]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia comans]]'' <small>(Mart.) Pipoly</small> # ''[[Clusia congestiflora]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia cooperi]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia coremandra]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia crassifolia]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia crassipetiolata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia crenata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia criuva]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Clusia croatii]]'' <small>D'Arcy</small> # ''[[Clusia cruciata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia cundinamarcensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia cuneata]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Clusia cuneifolia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia cupulata]]'' <small>(Maguire) Maguire</small> # ''[[Clusia cylindrica]]'' <small>Hammel</small> # ''[[Clusia dardanoi]]'' <small>G.Mariz & Maguire</small> # ''[[Clusia decussata]]'' <small>Ruiz & Pav. ex Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia deminuta]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia densinervia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia diamantina]]'' <small>Bittrich</small> # ''[[Clusia dichrophylla]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia diguensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia divaricata]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia dixonii]]'' <small>Little</small> # ''[[Clusia domingensis]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Clusia drouetiana]]'' <small>L.B.Sm.</small> # ''[[Clusia duartei]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia ducu]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Clusia ducuoides]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia duidae]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Clusia dukei]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia elliptica]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clusia ellipticifolia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia elongata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clusia engleriana]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia epiphytica]]'' <small>(Cuatrec.) Pipoly</small> # ''[[Clusia eugenioides]]'' <small>Planch. & Linden</small> # ''[[Clusia fabiolae]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia favus]]'' <small>P.F.Stevens</small> # ''[[Clusia firmifolia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia fistulosa]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia flava]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Clusia flavida]]'' <small>(Benth.) Pipoly</small> # ''[[Clusia flaviflora]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia fluminensis]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia fockeana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Clusia fragrans]]'' <small>Gardner</small> # ''[[Clusia fructiangusta]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia garcibarrigae]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia gardneri]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia gaudichaudii]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Clusia gentlei]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clusia glauca]]'' <small>(Rusby) J.E.Nascim. & Bittrich</small> # ''[[Clusia globosa]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia glomerata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia goscinnyi]]'' <small>J.E.Nascim. & Bittrich</small> # ''[[Clusia gracilis]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia grammadenioides]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia grandiflora]]'' <small>Splitg.</small> # ''[[Clusia gratula]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia guatemalensis]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Clusia guaviarensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia guayanae]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia guedesiana]]'' <small>Huber</small> # ''[[Clusia gundlachii]]'' <small>A.Stahl</small> # ''[[Clusia hachensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia hammeliana]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia haughtii]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia havetioides]]'' <small>(Griseb.) Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia heterocolorata]]'' <small>L.Marinho & Bittrich</small> # ''[[Clusia hexacarpa]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Clusia hilariana]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Clusia hirsuta]]'' <small>Hammel</small> # ''[[Clusia hoffmannseggiana]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Clusia huberi]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia hydrogera]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia hylaeae]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia ildefonsiana]]'' <small>A.Rich. ex Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia imbricata]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clusia immersa]]'' <small>C.M.Vieira</small> # ''[[Clusia inesiana]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia insignis]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Clusia intermedia]]'' <small>G.Mariz</small> # ''[[Clusia intertexta]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clusia kanukuana]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia lanceolata]]'' <small>Cambess.</small> # ''[[Clusia latifolia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia latipes]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia laurifolia]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia laxiflora]]'' <small>(Poepp.) Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia lechleri]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clusia lehmannii]]'' <small>Vesque</small> # ''[[Clusia leprantha]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Clusia leptanthera]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia liesneri]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia lineata]]'' <small>(Benth.) Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia longipetiolata]]'' <small>Schery</small> # ''[[Clusia longistyla]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia lopezii]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia loranthacea]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia loretensis]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia lunanthera]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia lundellii]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia lusoria]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clusia lutea]]'' <small>Bittrich & J.E.Nascim.</small> # ''[[Clusia macropoda]]'' <small>Klotzsch ex Engl.</small> # ''[[Clusia magnifolia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia magnoliiflora]]'' <small>M.H.G.Gust.</small> # ''[[Clusia maguireana]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia major]]'' <small>L.</small> # ''[[Clusia mamillata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia mangle]]'' <small>Rich. ex Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia martiana]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia massoniana]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clusia mayana]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clusia melchiorii]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Clusia mexiae]]'' <small>P.F.Stevens</small> # ''[[Clusia microphylla]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia microstemon]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia minor]]'' <small>L.</small> # ''[[Clusia minutiflora]]'' <small>Diels</small> # ''[[Clusia mirandensis]]'' <small>(Maguire) Pipoly</small> # ''[[Clusia mituana]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia moaensis]]'' <small>Borhidi & O.Muñiz</small> # ''[[Clusia mocoensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia modesta]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia monantha]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia monocarpa]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Clusia multiflora]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clusia multilineata]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia mutica]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia myriandra]]'' <small>(Benth.) Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia myrsinites]]'' <small>Ewan</small> # ''[[Clusia nanophylla]]'' <small>Camp.-Pineda & Aranda</small> # ''[[Clusia nemorosa]]'' <small>G.Mey.</small> # ''[[Clusia nervosa]]'' <small>(Planch. & Triana) Engl.</small> # ''[[Clusia neurophylla]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia niambiensis]]'' <small>Pipoly, Cogollo & M.S.González</small> # ''[[Clusia nigrolineata]]'' <small>P.F.Stevens</small> # ''[[Clusia nipensis]]'' <small>Borhidi</small> # ''[[Clusia nitida]]'' <small>Bittrich & F.N.Cabral</small> # ''[[Clusia nubium]]'' <small>M.H.G.Gust. & Borchs.</small> # ''[[Clusia nutans]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia obdeltifolia]]'' <small>Bittrich</small> # ''[[Clusia obovata]]'' <small>(Spruce ex Planch. & Triana) Pipoly</small> # ''[[Clusia octandra]]'' <small>(Poepp.) Pipoly</small> # ''[[Clusia octopetala]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia odorata]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Clusia opaca]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia organensis]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia orthoneura]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia osseocarpa]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia ovalis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia ovigera]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia pachamamae]]'' <small>Zent.-Ruíz & A.Fuentes</small> # ''[[Clusia pachyphylla]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Clusia paisarum]]'' <small>Pipoly</small> # ''[[Clusia pallida]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia palmana]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia palmicida]]'' <small>Rich. ex Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia panapanari]]'' <small>(Aubl.) Choisy</small> # ''[[Clusia paralicola]]'' <small>G.Mariz</small> # ''[[Clusia parviflora]]'' <small>Humb. & Bonpl. ex Willd.</small> # ''[[Clusia parvifolia]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia parvula]]'' <small>(Maguire) Pipoly</small> # ''[[Clusia pavonii]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia penduliflora]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia peninsulae]]'' <small>Hammel</small> # ''[[Clusia pentandra]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia pentarhyncha]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia pernambucensis]]'' <small>G.Mariz</small> # ''[[Clusia perscariosa]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia petiolaris]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia phelpsiae]]'' <small>Lasser & Maguire</small> # ''[[Clusia phelpsiana]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia picardae]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Clusia pilgeriana]]'' <small>Mansf.</small> # ''[[Clusia planchoniana]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia platystigma]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Clusia plukenetii]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Clusia plumeri]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia plurivalvis]]'' <small>Little</small> # ''[[Clusia polyandra]]'' <small>(Vesque) Pipoly</small> # ''[[Clusia polyantha]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia polysepala]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia polystigma]]'' <small>Little</small> # ''[[Clusia popayenensis]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia portlandiana]]'' <small>R.A.Howard & Proctor</small> # ''[[Clusia pringlei]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clusia pseudochina]]'' <small>Poepp.</small> # ''[[Clusia pseudohavetia]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia pseudomangle]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia ptaritepuiensis]]'' <small>(Steyerm.) Pipoly</small> # ''[[Clusia pulcherrima]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia purpurea]]'' <small>(Splitg.) Engl.</small> # ''[[Clusia pusilla]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clusia quadrangula]]'' <small>Bartlett</small> # ''[[Clusia quadrata]]'' <small>(Cuatrec.) Hammel</small> # ''[[Clusia radiata]]'' <small>Maguire & Phelps</small> # ''[[Clusia radicans]]'' <small>Pav. ex Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia ramosa]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clusia renggerioides]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia riedeliana]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia rigida]]'' <small>M.H.G.Gust.</small> # ''[[Clusia riojensis]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia robusta]]'' <small>Eyma</small> # ''[[Clusia rosea]]'' <small>Jacq.</small> # ''[[Clusia rosiflora]]'' <small>Planch. & Linden</small> # ''[[Clusia rotundata]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia rotundifolia]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Clusia rubescens]]'' <small>Vesque</small> # ''[[Clusia rubrifructa]]'' <small>Bittrich & J.E.Nascim.</small> # ''[[Clusia salvinii]]'' <small>Donn.Sm.</small> # ''[[Clusia sandiensis]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia savannarum]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia scandens]]'' <small>(Aubl.) J.E.Nascim. & Bittrich</small> # ''[[Clusia scariosepala]]'' <small>(Maguire) Luján</small> # ''[[Clusia schomburgkiana]]'' <small>(Planch. & Triana) Benth. ex Engl.</small> # ''[[Clusia schomburgkii]]'' <small>Vesque</small> # ''[[Clusia schultesii]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia scrobiculata]]'' <small>Benoist</small> # ''[[Clusia seemanii]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia sellowiana]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Clusia sipapoana]]'' <small>(Maguire) Pipoly</small> # ''[[Clusia skotaster]]'' <small>Gilli</small> # ''[[Clusia spathulifolia]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia sphaerocarpa]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia spiritu-sanctensis]]'' <small>G.Mariz & B.Weinberg</small> # ''[[Clusia spruceana]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia stenophylla]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia steyermarkii]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia studartiana]]'' <small>C.M.Vieira & A.G.Silva</small> # ''[[Clusia stylosa]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia subsessilis]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Clusia tabulamontana]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia tarmensis]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia tenuifolia]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia tequendamae]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia ternstroemioides]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clusia tetra-trianthera]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia tetragona]]'' <small>Pipoly & Cogollo</small> # ''[[Clusia tetrandra]]'' <small>Humb. & Bonpl. ex Willd.</small> # ''[[Clusia tetrastigma]]'' <small>Vesque</small> # ''[[Clusia thurifera]]'' <small>Planch. & Triana</small> # ''[[Clusia tocuchensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clusia torresii]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia triflora]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia trochiformis]]'' <small>Vesqne</small> # ''[[Clusia troncosii]]'' <small>Maguire</small> # ''[[Clusia ucamira]]'' <small>J.E.Nascim. & Bittrich</small> # ''[[Clusia uleana]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia uniflora]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clusia uvitana]]'' <small>Pittier</small> # ''[[Clusia valerioi]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clusia veneralensis]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia venulosa]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia venusta]]'' <small>Little</small> # ''[[Clusia verapazensis]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clusia viscida]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia vittata]]'' <small>Cuatrec.</small> # ''[[Clusia volubilis]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clusia weberbaueri]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Clusia weddelliana]]'' <small>Planch. & Triana</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Clusieae]] [[Kategorija:Rodovi kluzijevki]] 9ezdz1gqdej9ed0wng0oll7qvy9dpsn 0 609080 7616265 7194870 2026-10-10T21:03:05Z ~2026-54613-61 375090 promjena ime grada Varna u Vahrn 7616265 wikitext text/x-wiki '''Stjepan Ratković''' ([[Glina (grad)|Glina]], [[10. listopada]] [[1878.]] – Vahrn, [[Italija]], [[1. studenog]] [[1968.]]), bio je [[Hrvati|hrvatski]] pedagog, diplomat i [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|ministar NDH]]. U glavnom gradu [[Austrija|Austrije]], [[Beč]]u, i Zagrebu studirao je na Filozofskom fakultetu. Od 1906 god. bio je u Zadru profesor gimnazije, te učiteljske škole u [[Arbanasi]]ma.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Ratković, Stjepan {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://enciklopedija.hr/clanak/51942}}</ref> Bio je 1919 god. zemaljski školski nadzornik za učiteljske škole i ravnatelj više učiteljskih škola u Hrvatskoj. Za otvaranje Više pedagoške škole u Zagrebu 1919. bio je on zaslužan. Ta škola je bila prva takva škola u Hrvatskoj. Na njoj je Ratković bio rektor i profesor. Godine 1913. pokrenuo je list ''Narodni učitelj.'' Od 1920. do 1924. god. urednik pedagoškoga časopisa ''Napredak.'' Autor je više školskih udžbenika. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] Stjepan Ratković je bio u Ministarstvu nastave [[državni tajnik]], od 1941. do 1942. ministar nastave. Od 1943. do 1944. poslanik u Berlinu, glavnom gradu Njemačke. U travnju 1944. godine podnio je ostavku na diplomatsku dužnost u Berlinu, no formalno je opravdanje bilo narušeno zdravlje. Umjesto povratka u Zagreb, pod izgovorom da odlazi na '''duže bolovanje''', trajno je napustio Berlin i '''otišao u Beč'''. Tamo je ostao živjeti u relativnoj izolaciji i izvan političkih zbivanja sve do kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine, kada započinje njegov daljnji bijeg i odlazak prema Južnom Tirolu (Vahrnu) u Italiji. U [[Kapucini|kapucinskoj]] [[Gimnazija|gimnaziji]] u Vahrnu bio je od 1946. do smrti profesor zemljopisa.<ref name=":0" /> == Izvor == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Ratković, Stjepan}} [[Kategorija:Dužnosnici NDH]] [[Kategorija:Hrvatski političari u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Hrvatski oporbeni političari u iseljeništvu (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Životopisi, Glina]] bubm2gork9d7trrku792lsbk1ykz9lf 7616268 7616265 2026-10-10T21:09:13Z ~2026-54613-61 375090 dodala da je Vahrn, gradić pored Bolzana u Italiji 7616268 wikitext text/x-wiki '''Stjepan Ratković''' ([[Glina (grad)|Glina]], [[10. listopada]] [[1878.]] – Vahrn, [[Italija]], [[1. studenog]] [[1968.]]), bio je [[Hrvati|hrvatski]] pedagog, diplomat i [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|ministar NDH]]. U glavnom gradu [[Austrija|Austrije]], [[Beč]]u, i Zagrebu studirao je na Filozofskom fakultetu. Od 1906 god. bio je u Zadru profesor gimnazije, te učiteljske škole u [[Arbanasi]]ma.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Ratković, Stjepan {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://enciklopedija.hr/clanak/51942}}</ref> Bio je 1919 god. zemaljski školski nadzornik za učiteljske škole i ravnatelj više učiteljskih škola u Hrvatskoj. Za otvaranje Više pedagoške škole u Zagrebu 1919. bio je on zaslužan. Ta škola je bila prva takva škola u Hrvatskoj. Na njoj je Ratković bio rektor i profesor. Godine 1913. pokrenuo je list ''Narodni učitelj.'' Od 1920. do 1924. god. urednik pedagoškoga časopisa ''Napredak.'' Autor je više školskih udžbenika. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] Stjepan Ratković je bio u Ministarstvu nastave [[državni tajnik]], od 1941. do 1942. ministar nastave. Od 1943. do 1944. poslanik u Berlinu, glavnom gradu Njemačke. U travnju 1944. godine podnio je ostavku na diplomatsku dužnost u Berlinu, no formalno je opravdanje bilo narušeno zdravlje. Umjesto povratka u Zagreb, pod izgovorom da odlazi na duže bolovanje, trajno je napustio Berlin i otišao u Beč. Tamo je ostao živjeti u relativnoj izolaciji i izvan političkih zbivanja sve do kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine, kada započinje njegov daljnji bijeg i odlazak prema Južnom Tirolu (Vahrnu) u Italiji. U [[Kapucini|kapucinskoj]] [[Gimnazija|gimnaziji]] u Vahrnu, gradiću pored Bolzana u Italiji'','' bio je od 1946. do smrti profesor zemljopisa.<ref name=":0" /> == Izvor == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Ratković, Stjepan}} [[Kategorija:Dužnosnici NDH]] [[Kategorija:Hrvatski političari u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Hrvatski oporbeni političari u iseljeništvu (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Životopisi, Glina]] 640oootrkxdpesd030phqo4mfswu30m 7616296 7616268 2026-10-10T21:57:54Z ~2026-54613-61 375090 uređenje ima grada Varna 7616296 wikitext text/x-wiki '''Stjepan Ratković''' ([[Glina (grad)|Glina]], [[10. listopada]] [[1878.]] – Varna - talijanski; ''Vahrn'' - njemački; Farn - povijesni/lokalni izgovor, [[Italija]], [[1. studenog]] [[1968.]]), bio je [[Hrvati|hrvatski]] pedagog, diplomat i [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|ministar NDH]]. U glavnom gradu [[Austrija|Austrije]], [[Beč]]u, i Zagrebu studirao je na Filozofskom fakultetu. Od 1906 god. bio je u Zadru profesor gimnazije, te učiteljske škole u [[Arbanasi]]ma.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Ratković, Stjepan {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://enciklopedija.hr/clanak/51942}}</ref> Bio je 1919 god. zemaljski školski nadzornik za učiteljske škole i ravnatelj više učiteljskih škola u Hrvatskoj. Za otvaranje Više pedagoške škole u Zagrebu 1919. bio je on zaslužan. Ta škola je bila prva takva škola u Hrvatskoj. Na njoj je Ratković bio rektor i profesor. Godine 1913. pokrenuo je list ''Narodni učitelj.'' Od 1920. do 1924. god. urednik pedagoškoga časopisa ''Napredak.'' Autor je više školskih udžbenika. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] Stjepan Ratković je bio u Ministarstvu nastave [[državni tajnik]], od 1941. do 1942. ministar nastave. Od 1943. do 1944. poslanik u Berlinu, glavnom gradu Njemačke. U travnju 1944. godine podnio je ostavku na diplomatsku dužnost u Berlinu, no formalno je opravdanje bilo narušeno zdravlje. Umjesto povratka u Zagreb, pod izgovorom da odlazi na duže bolovanje, trajno je napustio Berlin i otišao u Beč. Tamo je ostao živjeti u relativnoj izolaciji i izvan političkih zbivanja sve do kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine, kada započinje njegov daljnji bijeg i odlazak prema Južnom Tirolu u Italiji. U [[Kapucini|kapucinskoj]] [[Gimnazija|gimnaziji]] u Varni (Vahrnu), gradiću pored Bolzana u Italiji'','' bio je od 1946. do smrti profesor zemljopisa.<ref name=":0" /> == Izvor == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Ratković, Stjepan}} [[Kategorija:Dužnosnici NDH]] [[Kategorija:Hrvatski političari u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Hrvatski oporbeni političari u iseljeništvu (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Životopisi, Glina]] jnzgyeny6q44vszibzuf7scc42wt102 0 612070 7616102 7609648 2026-10-10T14:55:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616102 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = XXXTentacion | Img = Xxxtentacion (cropped).jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Jahseh Dwayne Onfroy | Pseudonim = {{hlist|X|XXX|Triple X|Young Dagger Dick}} | Rođenje = [[23. siječnja]] [[1998.]] | Smrt = [[18. lipnja]] [[2018.]] | Instrument = | Žanr = {{hlist|[[Hip-hop glazba|hip-hop]]|[[cloud rap]]|[[emo rap]]|[[SoundCloud#SoundCloud rap|SoundCloud rap]]|[[alternativni R&B]]|[[trap (glazba)|trap metal]]|[[punk rock]]}} | Zanimanje = | Djelatno_razdoblje = 2014. – 2018. | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Jahseh Dwayne Ricardo Onfroy''' ({{SAD grad|Plantation|Florida}}, [[23. siječnja]] [[1998.]] – {{SAD grad|Deerfield Beach|Florida}}, [[18. lipnja]] [[2018.]]<ref>[https://dnevnik.hr/showbuzz/omg/ubijen-reper-xxxtentacion---521083.html Glazbeni svijet u šoku: Ubijen jedan od najkontroverznijih repera, imao je samo 20 godina], dnevnik.hr, pristupljeno 19. lipnja 2018.</ref><ref>[https://joomboos.24sata.hr/prvi/video-reper-xxxtentacion-ubijen-u-miamiu-8681 Reper XXXTentacion ubijen u Miamiu!], 24sata.hr, pristupljeno 19. lipnja 2018.</ref>), umjetničkog imena '''XXXTentacion''' (ili stilizirano '''XXXTENTACION'''), bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[reper]], [[pjevač|pjevač, kantautor]] i tekstopisac. Rođen i odrastao u [[Plantation]]u, na [[Florida|Floridi]], Onfroy je proveo većinu svog djetinjstva u [[Lauderhill]]u. Počeo se baviti glazbom nakon što je izašao iz popravnog doma<ref>{{Citiranje časopisa |title=The Break Presents: Ski Mask The Slump God - XXL |url=http://www.xxlmag.com/news/2017/04/the-break-presents-ski-mask-slump-god/}}</ref> i nakon nekog vremena objavio je svoju prvu pjesmu na zvučnoj platformi [[SoundCloud]] 2014. godine.<ref>{{Citiranje novina |title=Why Is XXXTENTACION Getting All This Hype? |url=http://www.highsnobiety.com/2017/04/04/who-is-xxxtentacion/ |work=Highsnobiety |date=2018-04-22 |accessdate=2018-04-22 |language=en-US}}</ref> Popularna je ličnost [[SoundCloud#SoundCloud rap|SoundCloud rapa]], [[Trap (glazba)|trap]] scene koja posuđuje elemente [[lo-fi]] glazbe i jakih [[808 bubnjevi|808 bubnjeva]]. Onfroy je objavio svoj prvi album, ''[[17 (album)|17]]'', 25. kolovoza 2017. godine.<ref>{{Citation |title=17 by XXXTENTACION |date=25. kolovoza 2017. |url=https://itunes.apple.com/gb/album/17/id1274653476 |language=en-GB |accessdate=22. travnja 2018.}}</ref> Njegov drugi album, ''[[? (album)|?]]'', objavljen je 16. ožujka 2018. godine, a debitirao je na prvom mjestu ljestvice ''[[Billboard 200]]'',<ref name=":2">{{Citiranje novina |title=XXXTentacion's '?' Debuts at No. 1 on Billboard 200 Albums Chart |url=https://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/8260857/xxxtentacion-debuts-at-no-1-on-billboard-200-albums-chart |work=Billboard |accessdate=22. travnja 2018.}}</ref> sa singlovima "[[Sad! (pjesma)|Sad!]]" i "[[Changes (pjesma iz 2018.)|Changes]]" koji su se popeli na 7. i 37. mjesto ljestvice [[Billboard Hot 100]].<ref name=":3">{{Citiranje novina |title=XXXTENTACION Chart History |url=https://www.billboard.com/music/XXXTentacion/chart-history/hot-100 |work=Billboard |accessdate=2018-04-22}}</ref> == Rani život == Jahseh Dwayne Onfroy rodio se 23. siječnja 1998. godine u [[Plantation]]u na [[Florida|Floridi]]. Njegovi roditelji su [[Jamajka]]nci, Dwayne Ricardo Onfroy i Cleopatra Freeman.<ref name=":0">{{Citation |last=TheNuMiami, LLC |title=The Mars Files (EP. 25) XXXTENTACION [Powered MiamiSoundWav] |date=2016-09-29 |url=https://www.youtube.com/watch?v=JJIVuQFtbb4 |accessdate=2018-04-22}}</ref> Imao je troje braće i sestara, a zbog majčine financijske situacije većinom ga je odgajala baka.<ref>{{Citation |last=BadGyal Ari |title=Q&A/WHY I DONT SPEAK TO XXXTENTACION (MY BROTHER) |date=2018-04-04 |url=https://www.youtube.com/watch?v=tLznTP7tr94 |accessdate=2018-04-22}}</ref> Podrijetlo vuče iz [[Sirija|Sirije]], [[Egipat|Egipta]], [[Indija|Indije]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Jamajka|Jamajke]] i [[Italija|Italije]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Are you a mixed child? |url=http://xxxtentacion.tumblr.com/post/151112717272/are-you-a-mixed-child}}</ref> Kada je Onfroy imao šest godina, ubo je nožem čovjeka koji mu je želio napasti majku i nedugo nakon toga bio je prisiljen živjeti s bakom.<ref>{{Citiranje novina |title=The Complete History (So Far) of XXXTentacion’s Controversial Career |last=Corinna Burford |url=http://www.vulture.com/2017/10/a-complete-timeline-xxxtentacions-controversial-career.html |work=Vulture |accessdate=2018-04-22 |language=en}}</ref> Onfroyevo zanimanje za glazbu prvotno je počelo kada ga je njegova ujna nagovorila da se uključi u školski [[zbor]], a kasnije i crkveni zbor. Nedugo zatim je izbačen iz školskog zbora nakon što je napao drugog učenika.<ref name=":1">{{Citation |last=No Jumper |title=No Jumper - The Xxxtentacion Interview |date=2016-04-27 |url=https://www.youtube.com/watch?v=PV7Q2teRLPc |accessdate=2018-04-22}}</ref> Nakon što je bio izbačen iz osnovne škole zbog serije fizičkih obračuna s kolegama, majka ga je poslala u vjersku zajednicu na šest mjeseci. Tijekom tog vremena, Onfroy je počeo slušati [[Nu metal|nu-metal]], [[hard rock]] i [[rap]], zbog čega je pokušao naučiti svirati [[Glasovir|klavir]] i [[Gitara|gitaru]]. Odustao je od srednje škole nakon drugog razreda, a sebe iz tog vremena opisuje kao "nepodobnog". == Karijera == === 2014. – 2016.: Počeci karijere i uspjeh pjesme "Look at Me" === Onfroyeva glazbena karijera počela je 2014. godine nakon što je izašao iz popravnog doma zbog posjedovanja vatrenog oružja. Ondje je upoznao Stokeleya Goulbournea,<ref>{{Citiranje časopisa|title=Stokeley Goulbourne Mugshot {{!}} 08/02/16 Florida Arrest|url=http://florida.arrests.org/Arrests/Stokeley_Goulbourne_28306291/|journal=|access-date=22. travnja 2018.|archive-date=12. kolovoza 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170812060640/http://florida.arrests.org/Arrests/Stokeley_Goulbourne_28306291/|url-status=dead}}</ref> poznatijeg pod umjetničkim imenom [[Ski Mask the Slump God]], s kojim je postao dobar prijatelj i počeo repati. Prisjećajući se vremena u popravnom domu, Onfroy je rekao kako je bio u dobrim odnosima s čuvarima i kako je branio ljude od problematičnih pojedinaca, uključujući i jednog [[Homoseksualnost|homoseksualca]] kojega je kasnije zamalo ubio zato što je bio "sumnjiv".<ref name=":1" /> Iste godine, Goulbourne i Onfroy su se sastali nadajući se kako će izvesti niz kućnih provala kako bi zaradili novac,<ref>{{Citation |last=88rising |title=Ski Mask The Slump God 🎤 Karaoke Performs "Catch Me Outside" & "Life Is Short" 👑 |date=2017-08-16 |url=https://www.youtube.com/watch?v=8lsXjXun9ew |accessdate=2018-04-22}}</ref> no plan je završio tako da je Onfroy kupio [[mikrofon]] i počeo snimati glazbu, što je nagovorilo Goulbournea da učini isto.<ref>{{Citation |last=HOT 97 |title=Ski Mask The Slump God Talks Meeting xxxTENTACION in Jail + Wanting to Die at 27? |date=2017-08-15 |url=https://www.youtube.com/watch?v=UbKx4vPZbfQ |accessdate=2018-04-22}}</ref> Nakon što je Onfroy smislio ime XXXTentacion, na [[SoundCloud]]u je objavio svoju prvu pjesmu naslovljenu ''Vice City''. Razgovarajući o odluci da se počne baviti glazbom, Onfroy je izjavio kako je mislio da je glazba bolja platforma za izražavanje vlastitih osjećaja od kriminalnih radnji i kako mu je tadašnja djevojka pomogla u shvaćanju toga.<ref name=":0" /> Onfroyev prvi EP, zvan ''The Fall,'' izašao je 21. studenog 2014. godine. Nakon toga, objavio je još dvije suradnje sa Ski Maskom the Slump Godom, ''Members Only Vol. 1'' i ''Members Only Vol. 2''. Godine 2016. objavio je još jedan EP naslovljen ''Willy Wonka Was a Child Murderer'', koji je inspiraciju vukao iz heavy metal i indie glazbe. Iste je godine, zbog sve više rastuće glazbene karijere, Onfroy dao otkaz u [[Call centar|call centru]] gdje je radio i uselio se u stan zajedno s kolegom reperom [[Denzel Curry|Denzelom Curryjem]].<ref>{{Citiranje novina |title=Denzel Curry Talks Living With XXXTentacion, Love Of Goku & More |url=https://www.hotnewhiphop.com/denzel-curry-talks-living-with-xxxtentacion-love-of-goku-and-more-news.42776.html |work=HotNewHipHop |accessdate=2018-04-22 |url-status=dead}}</ref> U srpnju 2016. godine, Onfroy je uhićen i optužen za pljačku i napad smrtonosnim oružjem.<ref>{{Citiranje časopisa|title=XXXTentacion Is Blowing Up Behind Bars. Should He Be? {{!}} Pitchfork|url=http://pitchfork.com/thepitch/1437-xxxtentacion-is-blowing-up-behind-bars-should-he-be/}}</ref> Nakon što je pušten iz zatvora za jamčevinu od 10 tisuća dolara, počeo je raditi na svom nezavisnom prvijencu ''Bad Vibes Forever'', ali ga nije nikada objavio jer je u listopadu iste godine ponovno uhićen zbog optužbi za stavljanje osobe u zatvor, utjecaja na svjedoke i teškog tjelesnog nasilja nad trudnom žrtvom.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Miami-Dade arrest report |url=https://www.scribd.com/document/338233731/Miami-Dade-arrest-report}}</ref> === 2017.: Izlazak iz zatvora, ''Revenge'', ''17'' i ''A'' ''Ghetto Christmas Carol'' === Godine 2017., Onfroy je ponovno objavio singl "[[Look at Me (pjesma)|Look at Me]]", koja je na ljestvici [[Billboard Hot 100]] zauzela 34. mjesto.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Chart Search {{!}} Billboard|url=http://www.billboard.com/biz/search/charts?f%5B0%5D=ts_chart_artistname:Xxxtentacion&f%5B1%5D=itm_field_chart_id:379&f%5B2%5D=ss_bb_type:chart_item&type=2&artist=Xxxtentacion|archive-url=https://web.archive.org/web/20190322022315/https://www.billboard.com/biz/search/charts?f%5B0%5D=ts_chart_artistname:Xxxtentacion&f%5B1%5D=itm_field_chart_id:379&f%5B2%5D=ss_bb_type:chart_item&type=2&artist=Xxxtentacion|archive-date=22. ožujka 2019.|access-date=22. travnja 2018.|url-status=dead}}</ref> Pjesma je dobila na popularnosti zbog toga što je Onfroy optužio kanadskog repera [[Drake]]a za krađu ritma na pjesmi "[[KMT (pjesma)|KMT]]" koju je Drake izveo na koncertu u [[Amsterdam]]u zajedno s britanskim izvođačem [[Giggs]]om.<ref>{{Citiranje novina |title=Did Drake Jack XXXTENTACION On His New 'More Life' Track? |url=http://news.hiphopearly.com/did-drake-jack-xxxtentacion-in-his-new-more-life-track/ |access-date=22. travnja 2018. |archive-date=1. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170201210656/http://news.hiphopearly.com/did-drake-jack-xxxtentacion-in-his-new-more-life-track/ |url-status=dead}}</ref> Njegova prva turneja počela je sredinom 2017. pod nazivom "The Revenge Tour" i obilježena je raznim kontroverzama, uključujući onu gdje je jedna osoba nokautirala Onfroya na pozornici, a jedan član publike je uboden nožem.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Wifisfuneral Gets Jumped After Crowd Surfing in Houston - XXL |url=http://www.xxlmag.com/news/2017/06/wifisfuneral-gets-jumped-crowdsurfing-houston/}}</ref> 24. lipnja iste godine XXXTentacion je objavio kako prekida turneju zbog toga što mu je rođak bio upucan.<ref>{{Citiranje novina |title=XXXTENTACION Cancels Rest Of Tour After Cousin Gets Shot |last=HipHopDX - http://hiphopdx.com |url=http://hiphopdx.com/news/id.43874/title.xxxtentacion-cancels-rest-of-tour-after-cousin-gets-shot |work=HipHopDX |accessdate=2018-04-23 |language=en-US |archive-date=8. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170808034127/http://hiphopdx.com/news/id.43874/title.xxxtentacion-cancels-rest-of-tour-after-cousin-gets-shot |url-status=dead }}</ref> Onfroy se našao na popularnoj "Freshman Class" listi magazina [[XXL (časopis)|XXL]] za 2017. godinu,<ref>{{Citiranje časopisa |title=2017 XXL Freshman Cover Revealed |url=http://www.xxlmag.com/news/2017/06/2017-xxl-freshman-cover/}}</ref> a u freestyleu za navedeni magazin (koji se tradicionalno održava svake godine) navodno je uvrijedio repera [[J. Cole]]a, iako je spomenuti izvođač kasnije pohvalio Onfroyevu glazbu, nazvavši ga "talentiranim".<ref>{{Citiranje novina |title=J. Cole Co-Signs XXXTENTACION's Music |last=HipHopDX - http://hiphopdx.com |url=https://hiphopdx.com/news/id.45786/title.j-cole-co-signs-xxxtentacions-music |work=HipHopDX |accessdate=2018-04-23 |language=en-US |archive-date=19. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180619035703/https://hiphopdx.com/news/id.45786/title.j-cole-co-signs-xxxtentacions-music |url-status=dead }}</ref> Dana 16. svibnja 2017. godine Onfroy je izdao svoj prvi mixtape za veliku izdavačku kuću. Naslovljen je ''Revenge'', a sastoji se od osam prethodno objavljenih pjesama.<ref>{{Citiranje novina |title=XXXTENTACION - Revenge [Album Stream] |url=https://www.hotnewhiphop.com/xxxtentacion-revenge-album-stream-new-mixtape.117178.html |work=HotNewHipHop |accessdate=2018-04-23 |archive-date=15. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715181345/https://www.hotnewhiphop.com/xxxtentacion-revenge-album-stream-new-mixtape.117178.html |url-status=dead }}</ref> ''Members Only Vol. 3'', kojega je napravio u suradnji s raznim kolegama, izašao je kasnije istog ljeta. Dana 25. kolovoza 2017. godine XXXTentacion objavio je album prvijenac ''[[17 (album)|17]]'',<ref>{{Citiranje časopisa |title=XXXTentacion Drops Debut Album '17' - XXL |url=http://www.xxlmag.com/news/2017/08/xxxtentacion-drops-debut-album-17/}}</ref> koji je debitirao na drugom mjestu ljestvice [[Billboard 200]].<ref>{{Citiranje časopisa |title=Lil Uzi Vert's 'Luv Is Rage 2' Debuts at No. 1 on Billboard 200 Albums Chart |url=https://www.billboard.com/pro/lil-uzi-vert-luv-is-rage-2-debuts-no-1-on-billboard-200-albums-chart}}</ref> Projekt je primio pozitivne kritike zbog osobnih tema i Onfroyeve glazbene raznolikosti,<ref>{{Citiranje časopisa|title=XXXTentacion: 17 Album Review {{!}} Pitchfork|url=https://pitchfork.com/reviews/albums/xxxtentacion-17/}}</ref> iako su mnogi isticali dojam nedovršenosti same ploče.<ref>{{Citation |last=theneedledrop |title=XXXTentacion - 17 ALBUM REVIEW |date=2017-08-28 |url=https://www.youtube.com/watch?v=cmYXxJs0uCk |accessdate=2018-04-23}}</ref> Sedam od osam pjesama s tog albuma ušle su na ljestvicu [[Billboard Hot 100]], od kojih su najpoznatije "[[Jocelyn Flores (pjesma)|Jocelyn Flores]]" (dosegla 31. mjesto) i "[[Look at Me (pjesma)|Look at Me]]" (34. mjesto).<ref>{{Citiranje časopisa|title=XXXTENTACION - Chart history {{!}} Billboard|url=http://www.billboard.com/artist/7809983/xxxtentacion/chart|archive-url=https://web.archive.org/web/20170915183308/http://www.billboard.com/artist/7809983/xxxtentacion/chart|archive-date=15. rujna 2017.|access-date=23. travnja 2018.|url-status=dead}}</ref> Nakon toga, Onfroy je surađivao s reperom [[Kodak Black]]om na singlu "Roll in Peace", koji je također našao svoje mjesto na ljestvici, popevši se do 31. mjesta.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Kodak Black - Chart history {{!}} Billboard|url=http://www.billboard.com/artist/7409876/kodak-black/chart|archive-url=https://web.archive.org/web/20170907201742/http://www.billboard.com/artist/7409876/kodak-black/chart|archive-date=7. rujna 2017.|access-date=23. travnja 2018.|url-status=dead}}</ref> Dana 12. rujna 2017. godine XXXTentacion objavio je i svoj prvi glazbeni video i to spojivši pjesme "[[Look at Me (pjesma)|Look at Me]]" i "Riot".<ref>{{Citiranje časopisa|title=Video: XXXTentacion - 'Look at Me!' - Rap-Up {{!}} Rap-Up|url=http://www.rap-up.com/2017/09/12/video-xxxtentacion-look-at-me/|archive-url=https://web.archive.org/web/20170914034415/http://www.rap-up.com/2017/09/12/video-xxxtentacion-look-at-me/|archive-date=14. rujna 2017.|access-date=23. travnja 2018.|url-status=dead}}</ref> Odmah nakon što je video postavljen izazvao je velike kontroverze zbog sadržaja koji je u njemu prikazan. Mediji su posebno isticali scenu gdje Onfroy vješa bijelog dječaka u prisustvu afroameričkog djeteta.<ref>{{Citiranje novina |title=Rapper XXXTentacion sparks outrage with music video showing him HANGING a white child |url=https://www.thesun.co.uk/news/4457688/rapper-xxxtentacion-sparks-outrage-with-music-video-showing-him-hanging-a-white-child/ |work=The Sun |date=2017-09-13 |accessdate=2018-04-23 |language=en-GB}}</ref> Istog se mjeseca pojavio na singlu "[[Again (pjesma)|Again]]" američke pjevačice [[Noah Cyrus]].<ref>{{Citiranje novina |title=Noah Cyrus Pleads For Your Love On 'Again' With XXXTentacion: Listen |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop/7973715/noah-cyrus-new-song-again-xxxtentacion |work=Billboard |accessdate=2018-04-23}}</ref> U listopadu 2017. godine iznenada je objavio kako više neće stvarati glazbu,<ref>{{Citiranje časopisa |title=XXXTentacion Appears to Quit Making Music - XXL |url=http://www.xxlmag.com/news/2017/10/xxxtentacion-quit-making-music/}}</ref> ali brzo se predomislio, prenoseći vijest fanovima kako sprema novi album naslova ''Bad Vibes Forever'', koji bi trebao biti "miks žanrova koji je namijenjen najužoj jezgri fanova".<ref>{{Citiranje novina |title=XXXTENTACION Announces New Album "Bad Vibes Forever" |url=https://www.hotnewhiphop.com/xxxtentacion-announces-new-album-bad-vibes-forever-news.39673.html |work=HotNewHipHop |accessdate=2018-04-23 |url-status=dead}}</ref>11. prosinca 2017. objavio je EP naslova ''A Ghetto Christmas Carol'', a nedugo zatim i kako za 2018. godinu, osim ''Bad Vibes Forever'', sprema još dva albuma - ''Skins'' i ''[[? (album)|?]]''.<ref>{{Citiranje časopisa |title=XXXTentacion Shares the Titles of His New Albums - XXL |url=http://www.xxlmag.com/news/2017/12/xxxtentacion-titles-new-albums/}}</ref> === 2018.: YouTube kanal i ''?'' === Onfroy je svoj [[YouTube]] kanal "xxxtentacion" dugo rabio za objavljivanje glazbenih zapisa, ali 2018. godine je počeo objavljivati klipove u kojima igra [[Videoigra|video-igre]] kao i [[vlog]]ove, uključujući i one gdje pomaže siromašnim ljudima u svojoj zajednici i daruje im potrepštine.<ref>{{Citiranje časopisa |title=xxxtentacion |url=https://www.youtube.com/channel/UCM9r1xn6s30OnlJWb-jc3Sw}}</ref> Dana 2. veljače 2018. godine objavio svoj prvi singl u godini naslova "Shining Like a Northstar", a pojavio se i na pjesmi repera [[Ronny J|Ronny J-a]] zvanoj "Banded Up".<ref>{{Citiranje časopisa |title=Ronny J and XXXTentacion Stay ''Banded Up'' on New Song - XXL |url=http://www.xxlmag.com/rap-music/new-music/2018/02/ronny-j-banded-up-xxxtentacion/}}</ref> Kasnije tog mjeseca izbacio je singl "Hope" posvećen žrtvama pucnjave u srednjoj školi Stoneman Douglas,<ref>{{Citiranje časopisa |title=XXXTentacion Drops New Song ''Hope'' - XXL |url=http://www.xxlmag.com/rap-music/new-music/2018/02/xxxtentacion-new-song-hope-parkland-shooting/ |access-date=23. travnja 2018. |archive-date=26. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180226010726/http://www.xxlmag.com/rap-music/new-music/2018/02/xxxtentacion-new-song-hope-parkland-shooting/ |url-status=dead}}</ref> a 2. ožujka objavio je prva dva singla s albuma ''[[? (album)|?]]''.<ref>{{Citiranje novina |title=XXXTentacion Dropping Two Songs Tonight From Album - Urban Islandz |url=https://urbanislandz.com/2018/03/02/xxxtentacion-dropping-two-songs-tonight-from-album/ |work=Urban Islandz |date=2018-03-02 |accessdate=2018-04-23 |language=en-US |archive-date=3. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180303050555/https://urbanislandz.com/2018/03/02/xxxtentacion-dropping-two-songs-tonight-from-album/ |url-status=dead }}</ref> "[[Sad! (pjesma)|Sad!]]" je debitirao na 17. mjestu [[Billboard Hot 100|Billboardove Hot 100]] top-liste i trenutno je najuspješniji Onfroyev singl po tom pitanju, a "Changes" je ugostio repera [[PnB Rock]]a.<ref name=":3" /> Sam album ''?'' izašao je 16. ožujka 2018. godine, a sastoji se od 18 pjesama. Od gostovanja na albumu valja istaknuti njujorškog repera [[Joey Badass|Joeyja Badassa]], s kojime je Onfroy ranije surađivao na remixu pjesme "[[King's Dead (pjesma)|King's Dead]]".<ref>{{Citiranje časopisa |title=Joey Badass and XXXTentacion Drop ''King's Dead (Freestyle)'' - XXL |url=http://www.xxlmag.com/rap-music/new-music/2018/03/xxxtentacion-joey-badass-kings-dead-freestyle/}}</ref> Album je debitirao na prvom mjestu Billboardove Top 200 ljestvice albuma i tako postao Onfroyev najuspješniji projekt dosad.<ref name=":2" /> == Sukob sa Spaceghostpurrpom == Onfroy je bio u svađi s reperom SpaceGhostPurrpom zbog Tweetova koje je o njemu objavio na Twitteru. Zbog toga, Onfroy je odlučio objaviti diss track upućen prema njemu zvan "#IMSIPPINTEAINYOHOOD", a Spaceghostpurrp mu je uzvratio istom mjerom s pjesmom zvanom "Lul Ass Boy". Svađa između dvaju repera trajala je sve do 11. veljače 2017. godine, kada je Onfroy za vrijeme intervjua izjavio da su se pomirili. == Smrt == XXXTentacion je bio orobljen i upucan pri izlazu iz trgovine motocikala u [[Deerfield Beach]]u u [[Florida|Floridi]] [[18. lipnja]] [[2018.]] godine.<ref>{{Citiranje novina|date=2023-04-07|title=XXXTentacion: Three men jailed for life over rapper's death|language=en-GB|url=https://www.bbc.com/news/world-65212838|access-date=2024-05-11}}</ref> Osumnjičeni su pobjegli. Poslije oružanog napada bio je u kritičnom stanju i policijski ured [[Broward County]]a kasnije je potvrdio njegovu smrt. == Diskografija == ==== Studijski albumi ==== * ''[[17 (album)|17]]'' (2017.) * ''[[? (album)|?]]'' (2018.) * ''[[Skins]]'' (2018.) * ''[[Bad Vibes Forever]]'' (2019.) == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Američki hip hop glazbenici]] [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Američki tekstopisci]] [[Kategorija:Američki trap glazbenici]] 1c6puo9llzu1be8iknuighw2d9ymxwg 0 616347 7616271 7614799 2026-10-10T21:12:28Z Zeljko 1196 7616271 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Clethraceae'' | slika = Clethra delavayi (14881920841).jpg | slika_opis = ''[[Clethra delavayi]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Clethraceae''''' | familia_autorstvo = Klotzsch }} '''''Clethraceae''''' <small>Klotzsch</small> porodica je drvenastih [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz reda ''[[Ericales]]''. Obuhvaća [[grm]]ove i manja [[Stablo|stabla]] rasprostranjena ponajprije u toplim umjerenim, suptropskim i tropskim područjima [[Amerika|Amerike]] i [[Azija|Azije]], s jednom vrstom roda ''[[Clethra]]'' na [[Madeira (autonomna regija)|Madeiri]]. Prema sadašnjem [[Kew Gardens|Kewu]] porodica sadrži dva roda i 99 prihvaćenih vrsta: ''Clethra'' s 86 i ''[[Purdiaea]]'' s 13 vrsta. APG V zadržava Clethraceae kao zasebnu porodicu unutar ''Ericales''. <ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/jse.70096 Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Opis == Pripadnici porodice su [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], zimzeleni ili listopadni. [[Listovi]] su jednostavni i naizmjenični, bez palistića, obično skupljeni prema krajevima [[grana]]; mogu biti cijeloga ili nazubljenoga ruba. Mlade grane, listovi i cvatovi često nose jednostavne, čuperaste ili zvjezdaste dlačice. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126674-1/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su grozdasti, pojedinačni ili razgranati, završni ili pazušni. [[Cvijet|Cvjetovi]] su dvospolni, najčešće peteročlani i pravilni. [[Čaška]] ima pet trajnih [[lap]]ova, a vjenčić pet slobodnih ili pri osnovi sraslih [[latica]]. [[Prašnik]]a je deset; prašnice su u pupu karakteristično savijene, a pri otvaranju cvijeta mijenjaju položaj te se otvaraju porama ili kratkim pukotinama. [[Plodnica]] je nadrasla i građena od tri do pet plodnih listova. <ref name="mobot.org ">[https://mobot.org/MOBOT/research/APWeb/orders/ericalesweb.htm APweb], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Plod]]ovi se između dvaju rodova znatno razlikuju. Kod ''Clethra'' plod je najčešće tropretinasti lokulicidni tobolac s brojnim sitnim sjemenkama, dok ''Purdiaea'' ima suhe, neotvarajuće plodove s malim brojem [[sjeme]]nki. Upravo je ta razlika nekoć pridonijela tome da se Purdiaea drži u drugoj porodici. <ref name="mobot.org "/> == Rasprostranjenost == Porodica ima izrazito razdvojeno područje rasprostranjenosti. ''Clethra'' raste u Americi, od jugoistočne [[Kanada|Kanade]] i [[SAD]]-a preko [[Meksiko|Meksika]] i Srednje Amerike do Južne Amerike, zatim u istočnoj i jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]] i [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]]; Clethra arborea iznimka je jer prirodno raste na Madeiri. ''Purdiaea'' je neotropski rod, rasprostranjen od [[Belize]]a i [[Gvatemala|Gvatemale]] preko [[Kuba|Kube]] i [[Panama|Paname]] do [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Venezuela|Venezuele]], [[Ekvador]]a i [[Peru]]a. Vrste porodice osobito su česte u vlažnim planinskim šumama. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A14681-1 Plants of the World Online, Clethra], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Porodicu Clethraceae Klotzsch opisao je [[Johann Friedrich Klotzsch]] 1851. u časopisu Linnaea 24(1): 12; ime je konzervirano. Dugo je porodica smatrana monotipskom odnosno monogeneričkom i sadržavala je samo rod ''Clethra''. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126674-1 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Rod ''Purdiaea'' tradicionalno je bio svrstan u ''[[Cyrillaceae]]''. Molekularno istraživanje Anderberga i Zhanga iz [[2002.]], temeljeno na plastidnim genima atpB, ndhF i rbcL, pokazalo je da ''Purdiaea'' nije blisko vezana uz ''[[Cyrilla]]'' i ''[[Cliftonia]]'', nego tvori skupinu s rodom ''Clethra''. Autori su zato predložili njezino premještanje u ''Clethraceae'', što je danas prihvaćeno u Kewu i suvremenim sustavima. <ref name="ScienceDirect ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1439609204700355 Phylogenetic relationships of Cyrillaceae and Clethraceae (Ericales) with special emphasis on the genus Purdiaea Planch], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> APG V iz 2026. Clethraceae zadržava kao zasebnu porodicu u redu Ericales; njezin opseg pritom nije mijenjan u odnosu na suvremeni sustav s rodovima Clethra i Purdiaea. <ref name="Wiley "/> == Rodovi == Ukupno: 99 vrsta u dva roda prema sadašnjem POWO-u.<ref name="Kew "/> # ''[[Clethra]]'' <small>L.</small> — 86 prihvaćenih vrsta; Amerika, Madeira te tropska i suptropska Azija. # ''[[Purdiaea]]'' <small>Planch.</small> — 13 prihvaćenih vrsta; neotropi, osobito Kuba. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Clethraceae| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] 76mi8k1wz6allyerqop4e64whj2nh9z 7616358 7616271 2026-10-11T00:16:10Z Zeljko 1196 7616358 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Clethraceae'' | slika = Clethra delavayi (14881920841).jpg | slika_opis = ''[[Clethra delavayi]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | superordo = [[Asteranae]] | ordo = [[Ericales]] | familia = '''''Clethraceae''''' | familia_autorstvo = Klotzsch }} '''''Clethraceae''''' <small>Klotzsch</small> porodica je drvenastih [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz reda ''[[Ericales]]''. Obuhvaća [[grm]]ove i manja [[Stablo|stabla]] rasprostranjena ponajprije u toplim umjerenim, suptropskim i tropskim područjima [[Amerika|Amerike]] i [[Azija|Azije]], s jednom vrstom roda ''[[Clethra]]'' na [[Madeira (autonomna regija)|Madeiri]]. Prema sadašnjem [[Kew Gardens|Kewu]] porodica sadrži dva roda i 99 prihvaćenih vrsta: ''Clethra'' s 86 i ''[[Purdiaea]]'' s 13 vrsta. APG V zadržava ''Clethraceae'' kao zasebnu porodicu unutar ''Ericales''. <ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/jse.70096 Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Opis == Pripadnici porodice su [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], zimzeleni ili listopadni. [[Listovi]] su jednostavni i naizmjenični, bez palistića, obično skupljeni prema krajevima [[grana]]; mogu biti cijeloga ili nazubljenoga ruba. Mlade grane, listovi i cvatovi često nose jednostavne, čuperaste ili zvjezdaste dlačice. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126674-1/general-information Plants of the World Online, Opis], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su grozdasti, pojedinačni ili razgranati, završni ili pazušni. [[Cvijet|Cvjetovi]] su dvospolni, najčešće peteročlani i pravilni. [[Čaška]] ima pet trajnih [[lap]]ova, a vjenčić pet slobodnih ili pri osnovi sraslih [[latica]]. [[Prašnik]]a je deset; prašnice su u pupu karakteristično savijene, a pri otvaranju cvijeta mijenjaju položaj te se otvaraju porama ili kratkim pukotinama. [[Plodnica]] je nadrasla i građena od tri do pet plodnih listova. <ref name="mobot.org ">[https://mobot.org/MOBOT/research/APWeb/orders/ericalesweb.htm APweb], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Plod]]ovi se između dvaju rodova znatno razlikuju. Kod ''Clethra'' plod je najčešće tropretinasti lokulicidni tobolac s brojnim sitnim sjemenkama, dok ''Purdiaea'' ima suhe, neotvarajuće plodove s malim brojem [[sjeme]]nki. Upravo je ta razlika nekoć pridonijela tome da se Purdiaea drži u drugoj porodici. <ref name="mobot.org "/> == Rasprostranjenost == Porodica ima izrazito razdvojeno područje rasprostranjenosti. ''Clethra'' raste u Americi, od jugoistočne [[Kanada|Kanade]] i [[SAD]]-a preko [[Meksiko|Meksika]] i Srednje Amerike do Južne Amerike, zatim u istočnoj i jugoistočnoj [[Azija|Aziji]], [[Malezija (biogeografska regija)|Maleziji]] i [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]]; Clethra arborea iznimka je jer prirodno raste na Madeiri. ''Purdiaea'' je neotropski rod, rasprostranjen od [[Belize]]a i [[Gvatemala|Gvatemale]] preko [[Kuba|Kube]] i [[Panama|Paname]] do [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Venezuela|Venezuele]], [[Ekvador]]a i [[Peru]]a. Vrste porodice osobito su česte u vlažnim planinskim šumama. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A14681-1 Plants of the World Online, Clethra], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Porodicu Clethraceae Klotzsch opisao je [[Johann Friedrich Klotzsch]] 1851. u časopisu Linnaea 24(1): 12; ime je konzervirano. Dugo je porodica smatrana monotipskom odnosno monogeneričkom i sadržavala je samo rod ''Clethra''. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126674-1 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Rod ''Purdiaea'' tradicionalno je bio svrstan u ''[[Cyrillaceae]]''. Molekularno istraživanje Anderberga i Zhanga iz [[2002.]], temeljeno na plastidnim genima atpB, ndhF i rbcL, pokazalo je da ''Purdiaea'' nije blisko vezana uz ''[[Cyrilla]]'' i ''[[Cliftonia]]'', nego tvori skupinu s rodom ''Clethra''. Autori su zato predložili njezino premještanje u ''Clethraceae'', što je danas prihvaćeno u Kewu i suvremenim sustavima. <ref name="ScienceDirect ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1439609204700355 Phylogenetic relationships of Cyrillaceae and Clethraceae (Ericales) with special emphasis on the genus Purdiaea Planch], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> APG V iz 2026. Clethraceae zadržava kao zasebnu porodicu u redu Ericales; njezin opseg pritom nije mijenjan u odnosu na suvremeni sustav s rodovima Clethra i Purdiaea. <ref name="Wiley "/> == Rodovi == Ukupno: 99 vrsta u dva roda prema sadašnjem POWO-u.<ref name="Kew "/> # ''[[Clethra]]'' <small>L.</small> — 86 prihvaćenih vrsta; Amerika, Madeira te tropska i suptropska Azija. # ''[[Purdiaea]]'' <small>Planch.</small> — 13 prihvaćenih vrsta; neotropi, osobito Kuba. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Clethraceae| ]] [[Kategorija:Porodice vrjesolikih]] szmlcdr3iadsdlkf4tr3faext14chtn 0 617775 7616359 6954707 2026-10-11T00:33:18Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7616359 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kletra | slika = Clethra alnifolia 002.JPG | slika_opis = ''Clethra alnifolia'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Clethra]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kletra''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Clethra''), rod od sedamdesetak vrsta<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |title=Catalogue of Life: 31st May 2018 |journal= |access-date=2. lipnja 2018. |archive-date=16. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191016183937/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |url-status=dead }}</ref> grmlja i drveća iz porodice koja je po njemu dobila ime, ''[[Clethraceae]]''. Vrste ovog roda rasprostranjene su po [[Tropi|tropskim]] i umjerenim područjima, i mogu se naći po raznim staništima, [[Močvara|močvare]], [[Šuma|šume]] i kamenjari. Vrste mogu biti zimzelene i listopadne, a cvjetovi cvatu u [[klaster]]ima. Od [[fosil]]a poznata je ''[[Clethra cimbrica|C. cimbrica]]'' iz srednjeg [[miocen]]a<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fossilplants.info/names/78390779-7A2D-4AEF-AA78-18E522C10085 |title=NICAR |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220173058/https://informer.yandex.ru/informer/27430577/3_1_FFFFFFFF_EFEFEFFF_0_pageviews |archive-date=20. veljače 2021. |access-date=2. lipnja 2018.}}</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Clethra acuminata]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Clethra albertinae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra alcoceri]]'' <small>Greenm.</small> # ''[[Clethra alexandri]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Clethra alnifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Clethra arborea]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Clethra arfakana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra barbinervis]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> # ''[[Clethra bodinieri]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra canescens]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> # ''[[Clethra cardenasii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra castaneifolia]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Clethra chiapensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra concordia]]'' <small>D.A.Neill, H.Beltrán & Quizhpe</small> # ''[[Clethra consimilis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra conzattiana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra crispa]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra cubensis]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Clethra cuneata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra delavayi]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra elongata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra fabri]]'' <small>Hance</small> # ''[[Clethra fagifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra fargesii]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra ferruginea]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Link ex Spreng.</small> # ''[[Clethra fimbriata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra formosa]]'' <small>E.Alfaro & J.F.Morales</small> # ''[[Clethra fragrans]]'' <small>L.M.González & R.Delgad.</small> # ''[[Clethra galeottiana]]'' <small>Briq.</small> # ''[[Clethra gelida]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra guyanensis]]'' <small>Klotzsch ex Meisn.</small> # ''[[Clethra hartwegii]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra hendersonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra hirsutovillosa]]'' <small>S.Valencia & Cruz Durán</small> # ''[[Clethra hondurensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra javanica]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra kaipoensis]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra kebarensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra licanioides]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra longispicata]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra luzmariae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra macrophylla]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra mexicana]]'' <small>DC.</small> # ''[[Clethra oaxacana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra obovata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) G.Don</small> # ''[[Clethra occidentalis]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Clethra oleoides]]'' <small>L.O.Williams</small> # ''[[Clethra ovalifolia]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra pachecoana]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra pachyphylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Clethra papuana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra parallelinervia]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra × parvifolia]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clethra pedicellaris]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra peruviana]]'' <small>Szyszyl.</small> # ''[[Clethra petelotii]]'' <small>Dop & Troch.-Marq.</small> # ''[[Clethra poilanei]]'' <small>Gagnep. ex Dop</small> # ''[[Clethra pringlei]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Clethra pulgarensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Clethra purpusii]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra pyrogena]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra repanda]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra retivenia]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra revoluta]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Spreng.</small> # ''[[Clethra rosei]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra rugosa]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clethra scabra]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Clethra secazu]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Clethra skutchii]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra sleumeriana]]'' <small>K.S.Hao</small> # ''[[Clethra suaveolens]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra sumatrana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra sumbawaensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra symingtonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra talamancana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tomentella]]'' <small>Rolfe ex Dunn</small> # ''[[Clethra tomentosa]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Clethra tutensis]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tuxtlensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra uleana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra vicentina]]'' <small>Standl.</small> {{div col end}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat=Clethra |wikivrste=Clethra }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Clethraceae]] eus2k6gr2kpcre67o75nbiyitikdocr 7616360 7616359 2026-10-11T00:34:46Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7616360 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kletra | slika = Clethra alnifolia 002.JPG | slika_opis = ''Clethra alnifolia'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Clethra]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kletra''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Clethra''), rod od sedamdesetak vrsta<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |title=Catalogue of Life: 31st May 2018 |journal= |access-date=2. lipnja 2018. |archive-date=16. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191016183937/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |url-status=dead }}</ref> grmlja i drveća iz porodice koja je po njemu dobila ime, ''[[Clethraceae]]''. Vrste ovog roda rasprostranjene su po [[Tropi|tropskim]] i umjerenim područjima, i mogu se naći po raznim staništima, [[Močvara|močvare]], [[Šuma|šume]] i kamenjari. Vrste mogu biti zimzelene i listopadne, a cvjetovi cvatu u [[klaster]]ima. Od [[fosil]]a poznata je ''[[Clethra cimbrica|C. cimbrica]]'' iz srednjeg [[miocen]]a<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fossilplants.info/names/78390779-7A2D-4AEF-AA78-18E522C10085 |title=NICAR |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220173058/https://informer.yandex.ru/informer/27430577/3_1_FFFFFFFF_EFEFEFFF_0_pageviews |archive-date=20. veljače 2021. |access-date=2. lipnja 2018.}}</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Clethra acuminata]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Clethra albertinae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra alcoceri]]'' <small>Greenm.</small> # ''[[Clethra alexandri]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Clethra alnifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Clethra arborea]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Clethra arfakana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra barbinervis]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> # ''[[Clethra bodinieri]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra canescens]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> # ''[[Clethra cardenasii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra castaneifolia]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Clethra chiapensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra concordia]]'' <small>D.A.Neill, H.Beltrán & Quizhpe</small> # ''[[Clethra consimilis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra conzattiana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra costaricensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra crispa]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra cubensis]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Clethra cuneata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra delavayi]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra elongata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra fabri]]'' <small>Hance</small> # ''[[Clethra fagifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra fargesii]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra ferruginea]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Link ex Spreng.</small> # ''[[Clethra fimbriata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra formosa]]'' <small>E.Alfaro & J.F.Morales</small> # ''[[Clethra fragrans]]'' <small>L.M.González & R.Delgad.</small> # ''[[Clethra galeottiana]]'' <small>Briq.</small> # ''[[Clethra gelida]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra guyanensis]]'' <small>Klotzsch ex Meisn.</small> # ''[[Clethra hartwegii]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra hendersonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra hirsutovillosa]]'' <small>S.Valencia & Cruz Durán</small> # ''[[Clethra hondurensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra javanica]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra kaipoensis]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra kebarensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra licanioides]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra longispicata]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra luzmariae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra macrophylla]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra mexicana]]'' <small>DC.</small> # ''[[Clethra oaxacana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra obovata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) G.Don</small> # ''[[Clethra occidentalis]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Clethra oleoides]]'' <small>L.O.Williams</small> # ''[[Clethra ovalifolia]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra pachecoana]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra pachyphylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Clethra papuana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra parallelinervia]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra × parvifolia]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clethra pedicellaris]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra peruviana]]'' <small>Szyszyl.</small> # ''[[Clethra petelotii]]'' <small>Dop & Troch.-Marq.</small> # ''[[Clethra poilanei]]'' <small>Gagnep. ex Dop</small> # ''[[Clethra pringlei]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Clethra pulgarensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Clethra purpusii]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra pyrogena]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra repanda]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra retivenia]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra revoluta]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Spreng.</small> # ''[[Clethra rosei]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra rugosa]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clethra scabra]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Clethra secazu]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Clethra skutchii]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra sleumeriana]]'' <small>K.S.Hao</small> # ''[[Clethra suaveolens]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra sumatrana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra sumbawaensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra symingtonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra talamancana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tomentella]]'' <small>Rolfe ex Dunn</small> # ''[[Clethra tomentosa]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Clethra tutensis]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tuxtlensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra uleana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra vicentina]]'' <small>Standl.</small> {{div col end}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat=Clethra |wikivrste=Clethra }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Clethraceae]] izagzxkpwlzbof2zerc3p56b3ncx4hw 7616361 7616360 2026-10-11T00:36:01Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7616361 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kletra | slika = Clethra alnifolia 002.JPG | slika_opis = ''Clethra alnifolia'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Clethra]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kletra''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Clethra''), rod od sedamdesetak vrsta<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |title=Catalogue of Life: 31st May 2018 |journal= |access-date=2. lipnja 2018. |archive-date=16. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191016183937/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |url-status=dead }}</ref> grmlja i drveća iz porodice koja je po njemu dobila ime, ''[[Clethraceae]]''. Vrste ovog roda rasprostranjene su po [[Tropi|tropskim]] i umjerenim područjima, i mogu se naći po raznim staništima, [[Močvara|močvare]], [[Šuma|šume]] i kamenjari. Vrste mogu biti zimzelene i listopadne, a cvjetovi cvatu u [[klaster]]ima. Od [[fosil]]a poznata je ''[[Clethra cimbrica|C. cimbrica]]'' iz srednjeg [[miocen]]a<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fossilplants.info/names/78390779-7A2D-4AEF-AA78-18E522C10085 |title=NICAR |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220173058/https://informer.yandex.ru/informer/27430577/3_1_FFFFFFFF_EFEFEFFF_0_pageviews |archive-date=20. veljače 2021. |access-date=2. lipnja 2018.}}</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Clethra acuminata]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Clethra albertinae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra alcoceri]]'' <small>Greenm.</small> # ''[[Clethra alexandri]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Clethra alnifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Clethra arborea]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Clethra arfakana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra barbinervis]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> # ''[[Clethra bodinieri]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra canescens]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> # ''[[Clethra cardenasii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra castaneifolia]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Clethra chiapensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra concordia]]'' <small>D.A.Neill, H.Beltrán & Quizhpe</small> # ''[[Clethra consimilis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra conzattiana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra costaricensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra crispa]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra cubensis]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Clethra cuneata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra delavayi]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra elongata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra fabri]]'' <small>Hance</small> # ''[[Clethra fagifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra fargesii]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra ferruginea]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Link ex Spreng.</small> # ''[[Clethra fimbriata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra formosa]]'' <small>E.Alfaro & J.F.Morales</small> # ''[[Clethra fragrans]]'' <small>L.M.González & R.Delgad.</small> # ''[[Clethra galeottiana]]'' <small>Briq.</small> # ''[[Clethra gelida]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra guyanensis]]'' <small>Klotzsch ex Meisn.</small> # ''[[Clethra hartwegii]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra hendersonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra hirsutovillosa]]'' <small>S.Valencia & Cruz Durán</small> # ''[[Clethra hondurensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra javanica]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra kaipoensis]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra kebarensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra lanata]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra licanioides]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra longispicata]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra luzmariae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra macrophylla]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra mexicana]]'' <small>DC.</small> # ''[[Clethra oaxacana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra obovata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) G.Don</small> # ''[[Clethra occidentalis]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Clethra oleoides]]'' <small>L.O.Williams</small> # ''[[Clethra ovalifolia]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra pachecoana]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra pachyphylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Clethra papuana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra parallelinervia]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra × parvifolia]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clethra pedicellaris]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra peruviana]]'' <small>Szyszyl.</small> # ''[[Clethra petelotii]]'' <small>Dop & Troch.-Marq.</small> # ''[[Clethra poilanei]]'' <small>Gagnep. ex Dop</small> # ''[[Clethra pringlei]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Clethra pulgarensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Clethra purpusii]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra pyrogena]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra repanda]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra retivenia]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra revoluta]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Spreng.</small> # ''[[Clethra rosei]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra rugosa]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clethra scabra]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Clethra secazu]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Clethra skutchii]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra sleumeriana]]'' <small>K.S.Hao</small> # ''[[Clethra suaveolens]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra sumatrana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra sumbawaensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra symingtonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra talamancana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tomentella]]'' <small>Rolfe ex Dunn</small> # ''[[Clethra tomentosa]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Clethra tutensis]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tuxtlensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra uleana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra vicentina]]'' <small>Standl.</small> {{div col end}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat=Clethra |wikivrste=Clethra }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Clethraceae]] gxdrbczde8ntkvsd02dxbk9c1gnc8ba 7616362 7616361 2026-10-11T00:37:19Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7616362 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kletra | slika = Clethra alnifolia 002.JPG | slika_opis = ''Clethra alnifolia'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Clethra]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kletra''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Clethra''), rod od sedamdesetak vrsta<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |title=Catalogue of Life: 31st May 2018 |journal= |access-date=2. lipnja 2018. |archive-date=16. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191016183937/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |url-status=dead }}</ref> grmlja i drveća iz porodice koja je po njemu dobila ime, ''[[Clethraceae]]''. Vrste ovog roda rasprostranjene su po [[Tropi|tropskim]] i umjerenim područjima, i mogu se naći po raznim staništima, [[Močvara|močvare]], [[Šuma|šume]] i kamenjari. Vrste mogu biti zimzelene i listopadne, a cvjetovi cvatu u [[klaster]]ima. Od [[fosil]]a poznata je ''[[Clethra cimbrica|C. cimbrica]]'' iz srednjeg [[miocen]]a<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fossilplants.info/names/78390779-7A2D-4AEF-AA78-18E522C10085 |title=NICAR |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220173058/https://informer.yandex.ru/informer/27430577/3_1_FFFFFFFF_EFEFEFFF_0_pageviews |archive-date=20. veljače 2021. |access-date=2. lipnja 2018.}}</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Clethra acuminata]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Clethra albertinae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra alcoceri]]'' <small>Greenm.</small> # ''[[Clethra alexandri]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Clethra alnifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Clethra arborea]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Clethra arfakana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra barbinervis]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> # ''[[Clethra bodinieri]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra canescens]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> # ''[[Clethra cardenasii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra castaneifolia]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Clethra chiapensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra concordia]]'' <small>D.A.Neill, H.Beltrán & Quizhpe</small> # ''[[Clethra consimilis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra conzattiana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra costaricensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra crispa]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra cubensis]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Clethra cuneata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra delavayi]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra elongata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra fabri]]'' <small>Hance</small> # ''[[Clethra fagifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra fargesii]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra ferruginea]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Link ex Spreng.</small> # ''[[Clethra fimbriata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra formosa]]'' <small>E.Alfaro & J.F.Morales</small> # ''[[Clethra fragrans]]'' <small>L.M.González & R.Delgad.</small> # ''[[Clethra galeottiana]]'' <small>Briq.</small> # ''[[Clethra gelida]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra guyanensis]]'' <small>Klotzsch ex Meisn.</small> # ''[[Clethra hartwegii]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra hendersonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra hirsutovillosa]]'' <small>S.Valencia & Cruz Durán</small> # ''[[Clethra hondurensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra javanica]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra kaipoensis]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra kebarensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra lanata]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra licanioides]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra longispicata]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra luzmariae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra macrophylla]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra mexicana]]'' <small>DC.</small> # ''[[Clethra motozintlana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra oaxacana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra obovata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) G.Don</small> # ''[[Clethra occidentalis]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Clethra oleoides]]'' <small>L.O.Williams</small> # ''[[Clethra ovalifolia]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra pachecoana]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra pachyphylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Clethra papuana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra parallelinervia]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra × parvifolia]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clethra pedicellaris]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra peruviana]]'' <small>Szyszyl.</small> # ''[[Clethra petelotii]]'' <small>Dop & Troch.-Marq.</small> # ''[[Clethra poilanei]]'' <small>Gagnep. ex Dop</small> # ''[[Clethra pringlei]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Clethra pulgarensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Clethra purpusii]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra pyrogena]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra repanda]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra retivenia]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra revoluta]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Spreng.</small> # ''[[Clethra rosei]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra rugosa]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clethra scabra]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Clethra secazu]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Clethra skutchii]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra sleumeriana]]'' <small>K.S.Hao</small> # ''[[Clethra suaveolens]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra sumatrana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra sumbawaensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra symingtonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra talamancana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tomentella]]'' <small>Rolfe ex Dunn</small> # ''[[Clethra tomentosa]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Clethra tutensis]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tuxtlensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra uleana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra vicentina]]'' <small>Standl.</small> {{div col end}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat=Clethra |wikivrste=Clethra }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Clethraceae]] m404nnspurpizgdh3ieh9edmqhdw30a 7616363 7616362 2026-10-11T00:43:33Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7616363 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kletra | slika = Clethra alnifolia 002.JPG | slika_opis = ''Clethra alnifolia'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Clethra]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kletra''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Clethra''), rod od sedamdesetak vrsta<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |title=Catalogue of Life: 31st May 2018 |journal= |access-date=2. lipnja 2018. |archive-date=16. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191016183937/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |url-status=dead }}</ref> grmlja i drveća iz porodice koja je po njemu dobila ime, ''[[Clethraceae]]''. Vrste ovog roda rasprostranjene su po [[Tropi|tropskim]] i umjerenim područjima, i mogu se naći po raznim staništima, [[Močvara|močvare]], [[Šuma|šume]] i kamenjari. Vrste mogu biti zimzelene i listopadne, a cvjetovi cvatu u [[klaster]]ima. Od [[fosil]]a poznata je ''[[Clethra cimbrica|C. cimbrica]]'' iz srednjeg [[miocen]]a<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fossilplants.info/names/78390779-7A2D-4AEF-AA78-18E522C10085 |title=NICAR |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220173058/https://informer.yandex.ru/informer/27430577/3_1_FFFFFFFF_EFEFEFFF_0_pageviews |archive-date=20. veljače 2021. |access-date=2. lipnja 2018.}}</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Clethra acuminata]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Clethra albertinae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra alcoceri]]'' <small>Greenm.</small> # ''[[Clethra alexandri]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Clethra alnifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Clethra arborea]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Clethra arfakana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra barbinervis]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> # ''[[Clethra bodinieri]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra canescens]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> # ''[[Clethra cardenasii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra castaneifolia]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Clethra chiapensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra concordia]]'' <small>D.A.Neill, H.Beltrán & Quizhpe</small> # ''[[Clethra consimilis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra conzattiana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra costaricensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra crispa]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra cubensis]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Clethra cuneata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra delavayi]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra elongata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra fabri]]'' <small>Hance</small> # ''[[Clethra fagifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra fargesii]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra ferruginea]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Link ex Spreng.</small> # ''[[Clethra fimbriata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra formosa]]'' <small>E.Alfaro & J.F.Morales</small> # ''[[Clethra fragrans]]'' <small>L.M.González & R.Delgad.</small> # ''[[Clethra galeottiana]]'' <small>Briq.</small> # ''[[Clethra gelida]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra guyanensis]]'' <small>Klotzsch ex Meisn.</small> # ''[[Clethra hartwegii]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra hendersonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra hirsutovillosa]]'' <small>S.Valencia & Cruz Durán</small> # ''[[Clethra hondurensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra javanica]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra kaipoensis]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra kebarensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra lanata]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra licanioides]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra longispicata]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra luzmariae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra macrophylla]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra mexicana]]'' <small>DC.</small> # ''[[Clethra motozintlana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra oaxacana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra obovata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) G.Don</small> # ''[[Clethra occidentalis]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Clethra oleoides]]'' <small>L.O.Williams</small> # ''[[Clethra ovalifolia]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra pachecoana]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra pachyphylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Clethra papuana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra parallelinervia]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra × parvifolia]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clethra pedicellaris]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra peruviana]]'' <small>Szyszyl.</small> # ''[[Clethra petelotii]]'' <small>Dop & Troch.-Marq.</small> # ''[[Clethra poilanei]]'' <small>Gagnep. ex Dop</small> # ''[[Clethra pringlei]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Clethra pulgarensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Clethra purpusii]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra pyrogena]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra repanda]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra retivenia]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra revoluta]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Spreng.</small> # ''[[Clethra rosei]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra rugosa]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clethra scabra]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Clethra secazu]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Clethra skutchii]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra sleumeriana]]'' <small>K.S.Hao</small> # ''[[Clethra standleyana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra suaveolens]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra sumatrana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra sumbawaensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra symingtonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra talamancana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tomentella]]'' <small>Rolfe ex Dunn</small> # ''[[Clethra tomentosa]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Clethra tutensis]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tuxtlensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra uleana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra vicentina]]'' <small>Standl.</small> {{div col end}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat=Clethra |wikivrste=Clethra }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Clethraceae]] 6eyu5523a7hh67ior93b0acgkhcdedf 7616364 7616363 2026-10-11T00:45:22Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7616364 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kletra | slika = Clethra alnifolia 002.JPG | slika_opis = ''Clethra alnifolia'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Clethra]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kletra''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Clethra''), rod od sedamdesetak vrsta<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |title=Catalogue of Life: 31st May 2018 |journal= |access-date=2. lipnja 2018. |archive-date=16. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191016183937/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |url-status=dead }}</ref> grmlja i drveća iz porodice koja je po njemu dobila ime, ''[[Clethraceae]]''. Vrste ovog roda rasprostranjene su po [[Tropi|tropskim]] i umjerenim područjima, i mogu se naći po raznim staništima, [[Močvara|močvare]], [[Šuma|šume]] i kamenjari. Vrste mogu biti zimzelene i listopadne, a cvjetovi cvatu u [[klaster]]ima. Od [[fosil]]a poznata je ''[[Clethra cimbrica|C. cimbrica]]'' iz srednjeg [[miocen]]a<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fossilplants.info/names/78390779-7A2D-4AEF-AA78-18E522C10085 |title=NICAR |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220173058/https://informer.yandex.ru/informer/27430577/3_1_FFFFFFFF_EFEFEFFF_0_pageviews |archive-date=20. veljače 2021. |access-date=2. lipnja 2018.}}</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Clethra acuminata]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Clethra albertinae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra alcoceri]]'' <small>Greenm.</small> # ''[[Clethra alexandri]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Clethra alnifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Clethra arborea]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Clethra arfakana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra barbinervis]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> # ''[[Clethra bodinieri]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra canescens]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> # ''[[Clethra cardenasii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra castaneifolia]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Clethra chiapensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra concordia]]'' <small>D.A.Neill, H.Beltrán & Quizhpe</small> # ''[[Clethra consimilis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra conzattiana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra costaricensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra crispa]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra cubensis]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Clethra cuneata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra delavayi]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra elongata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra fabri]]'' <small>Hance</small> # ''[[Clethra fagifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra fargesii]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra ferruginea]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Link ex Spreng.</small> # ''[[Clethra fimbriata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra formosa]]'' <small>E.Alfaro & J.F.Morales</small> # ''[[Clethra fragrans]]'' <small>L.M.González & R.Delgad.</small> # ''[[Clethra galeottiana]]'' <small>Briq.</small> # ''[[Clethra gelida]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra guyanensis]]'' <small>Klotzsch ex Meisn.</small> # ''[[Clethra hartwegii]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra hendersonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra hirsutovillosa]]'' <small>S.Valencia & Cruz Durán</small> # ''[[Clethra hondurensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra javanica]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra kaipoensis]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra kebarensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra lanata]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra licanioides]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra longispicata]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra luzmariae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra macrophylla]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra mexicana]]'' <small>DC.</small> # ''[[Clethra motozintlana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra oaxacana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra obovata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) G.Don</small> # ''[[Clethra occidentalis]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Clethra oleoides]]'' <small>L.O.Williams</small> # ''[[Clethra ovalifolia]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra pachecoana]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra pachyphylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Clethra papuana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra parallelinervia]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra × parvifolia]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Clethra pedicellaris]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra peruviana]]'' <small>Szyszyl.</small> # ''[[Clethra petelotii]]'' <small>Dop & Troch.-Marq.</small> # ''[[Clethra poilanei]]'' <small>Gagnep. ex Dop</small> # ''[[Clethra pringlei]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Clethra pulgarensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Clethra purpusii]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra pyrogena]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra repanda]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra retivenia]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra revoluta]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Spreng.</small> # ''[[Clethra rosei]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra rugosa]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clethra scabra]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Clethra secazu]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Clethra skutchii]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra sleumeriana]]'' <small>K.S.Hao</small> # ''[[Clethra standleyana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra suaveolens]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra sumatrana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra sumbawaensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra symingtonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra tacanensis]]'' <small>Lundell ex L.M.González</small> # ''[[Clethra talamancana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tomentella]]'' <small>Rolfe ex Dunn</small> # ''[[Clethra tomentosa]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Clethra tutensis]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tuxtlensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra uleana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra vicentina]]'' <small>Standl.</small> {{div col end}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat=Clethra |wikivrste=Clethra }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Clethraceae]] 3xt7p5to784xpf78tge2qemjmo6l5ap 7616365 7616364 2026-10-11T00:47:55Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7616365 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kletra | slika = Clethra alnifolia 002.JPG | slika_opis = ''Clethra alnifolia'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Clethra]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kletra''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Clethra''), rod od sedamdesetak vrsta<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |title=Catalogue of Life: 31st May 2018 |journal= |access-date=2. lipnja 2018. |archive-date=16. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191016183937/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |url-status=dead }}</ref> grmlja i drveća iz porodice koja je po njemu dobila ime, ''[[Clethraceae]]''. Vrste ovog roda rasprostranjene su po [[Tropi|tropskim]] i umjerenim područjima, i mogu se naći po raznim staništima, [[Močvara|močvare]], [[Šuma|šume]] i kamenjari. Vrste mogu biti zimzelene i listopadne, a cvjetovi cvatu u [[klaster]]ima. Od [[fosil]]a poznata je ''[[Clethra cimbrica|C. cimbrica]]'' iz srednjeg [[miocen]]a<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fossilplants.info/names/78390779-7A2D-4AEF-AA78-18E522C10085 |title=NICAR |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220173058/https://informer.yandex.ru/informer/27430577/3_1_FFFFFFFF_EFEFEFFF_0_pageviews |archive-date=20. veljače 2021. |access-date=2. lipnja 2018.}}</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Clethra acuminata]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Clethra albertinae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra alcoceri]]'' <small>Greenm.</small> # ''[[Clethra alexandri]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Clethra alnifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Clethra arborea]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Clethra arfakana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra barbinervis]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> # ''[[Clethra bodinieri]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra canescens]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> # ''[[Clethra cardenasii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra castaneifolia]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Clethra chiapensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra concordia]]'' <small>D.A.Neill, H.Beltrán & Quizhpe</small> # ''[[Clethra consimilis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra conzattiana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra costaricensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra crispa]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra cubensis]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Clethra cuneata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra delavayi]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra elongata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra fabri]]'' <small>Hance</small> # ''[[Clethra fagifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra fargesii]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra ferruginea]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Link ex Spreng.</small> # ''[[Clethra fimbriata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra formosa]]'' <small>E.Alfaro & J.F.Morales</small> # ''[[Clethra fragrans]]'' <small>L.M.González & R.Delgad.</small> # ''[[Clethra galeottiana]]'' <small>Briq.</small> # ''[[Clethra gelida]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra guyanensis]]'' <small>Klotzsch ex Meisn.</small> # ''[[Clethra hartwegii]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra hendersonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra hirsutovillosa]]'' <small>S.Valencia & Cruz Durán</small> # ''[[Clethra hondurensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra javanica]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra kaipoensis]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra kebarensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra lanata]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra licanioides]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra longispicata]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra luzmariae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra macrophylla]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra mexicana]]'' <small>DC.</small> # ''[[Clethra motozintlana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra oaxacana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra obovata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) G.Don</small> # ''[[Clethra occidentalis]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Clethra oleoides]]'' <small>L.O.Williams</small> # ''[[Clethra ovalifolia]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra pachecoana]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra pachyphylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Clethra papuana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra parallelinervia]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra pedicellaris]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra peruviana]]'' <small>Szyszyl.</small> # ''[[Clethra petelotii]]'' <small>Dop & Troch.-Marq.</small> # ''[[Clethra poilanei]]'' <small>Gagnep. ex Dop</small> # ''[[Clethra pringlei]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Clethra pulgarensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Clethra purpusii]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra pyrogena]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra repanda]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra retivenia]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra revoluta]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Spreng.</small> # ''[[Clethra rosei]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra rugosa]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clethra scabra]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Clethra secazu]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Clethra skutchii]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra sleumeriana]]'' <small>K.S.Hao</small> # ''[[Clethra standleyana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra suaveolens]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra sumatrana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra sumbawaensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra symingtonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra tacanensis]]'' <small>Lundell ex L.M.González</small> # ''[[Clethra talamancana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tomentella]]'' <small>Rolfe ex Dunn</small> # ''[[Clethra tomentosa]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Clethra tutensis]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tuxtlensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra uleana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra vicentina]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra zunila]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra ×parvifolia]]'' <small>Lundell</small> {{div col end}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat=Clethra |wikivrste=Clethra }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Clethraceae]] 4mposscf5n8rbsh35kx6bp29ogrm7r4 7616366 7616365 2026-10-11T00:49:01Z Zeljko 1196 7616366 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kletra | slika = Clethra alnifolia 002.JPG | slika_opis = ''Clethra alnifolia'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Clethra]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kletra''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Clethra''), rod od osamdesetak vrsta<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |title=Catalogue of Life: 31st May 2018 |journal= |access-date=2. lipnja 2018. |archive-date=16. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191016183937/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/0e4a5454eda5ce7cb73b959ba16c2744 |url-status=dead }}</ref> grmlja i drveća iz porodice koja je po njemu dobila ime, ''[[Clethraceae]]''. Vrste ovog roda rasprostranjene su po [[Tropi|tropskim]] i umjerenim područjima, i mogu se naći po raznim staništima, [[Močvara|močvare]], [[Šuma|šume]] i kamenjari. Vrste mogu biti zimzelene i listopadne, a cvjetovi cvatu u [[klaster]]ima. Od [[fosil]]a poznata je ''[[Clethra cimbrica|C. cimbrica]]'' iz srednjeg [[miocen]]a<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fossilplants.info/names/78390779-7A2D-4AEF-AA78-18E522C10085 |title=NICAR |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220173058/https://informer.yandex.ru/informer/27430577/3_1_FFFFFFFF_EFEFEFFF_0_pageviews |archive-date=20. veljače 2021. |access-date=2. lipnja 2018.}}</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Clethra acuminata]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Clethra albertinae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra alcoceri]]'' <small>Greenm.</small> # ''[[Clethra alexandri]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Clethra alnifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Clethra arborea]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Clethra arfakana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra barbinervis]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> # ''[[Clethra bodinieri]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra canescens]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> # ''[[Clethra cardenasii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra castaneifolia]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Clethra chiapensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra concordia]]'' <small>D.A.Neill, H.Beltrán & Quizhpe</small> # ''[[Clethra consimilis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra conzattiana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra costaricensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra crispa]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra cubensis]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Clethra cuneata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra delavayi]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra elongata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra fabri]]'' <small>Hance</small> # ''[[Clethra fagifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra fargesii]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra ferruginea]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Link ex Spreng.</small> # ''[[Clethra fimbriata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra formosa]]'' <small>E.Alfaro & J.F.Morales</small> # ''[[Clethra fragrans]]'' <small>L.M.González & R.Delgad.</small> # ''[[Clethra galeottiana]]'' <small>Briq.</small> # ''[[Clethra gelida]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra guyanensis]]'' <small>Klotzsch ex Meisn.</small> # ''[[Clethra hartwegii]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra hendersonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra hirsutovillosa]]'' <small>S.Valencia & Cruz Durán</small> # ''[[Clethra hondurensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra javanica]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra kaipoensis]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra kebarensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra lanata]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra licanioides]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra longispicata]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra luzmariae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra macrophylla]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra mexicana]]'' <small>DC.</small> # ''[[Clethra motozintlana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra oaxacana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra obovata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) G.Don</small> # ''[[Clethra occidentalis]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Clethra oleoides]]'' <small>L.O.Williams</small> # ''[[Clethra ovalifolia]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra pachecoana]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra pachyphylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Clethra papuana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra parallelinervia]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra pedicellaris]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra peruviana]]'' <small>Szyszyl.</small> # ''[[Clethra petelotii]]'' <small>Dop & Troch.-Marq.</small> # ''[[Clethra poilanei]]'' <small>Gagnep. ex Dop</small> # ''[[Clethra pringlei]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Clethra pulgarensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Clethra purpusii]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra pyrogena]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra repanda]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra retivenia]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra revoluta]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Spreng.</small> # ''[[Clethra rosei]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra rugosa]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clethra scabra]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Clethra secazu]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Clethra skutchii]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra sleumeriana]]'' <small>K.S.Hao</small> # ''[[Clethra standleyana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra suaveolens]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra sumatrana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra sumbawaensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra symingtonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra tacanensis]]'' <small>Lundell ex L.M.González</small> # ''[[Clethra talamancana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tomentella]]'' <small>Rolfe ex Dunn</small> # ''[[Clethra tomentosa]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Clethra tutensis]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tuxtlensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra uleana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra vicentina]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra zunila]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra ×parvifolia]]'' <small>Lundell</small> {{div col end}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat=Clethra |wikivrste=Clethra }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Clethraceae]] 4fmz9oqes2n4lmeqdnwly5kzbro43nk 7616369 7616366 2026-10-11T01:52:48Z Zeljko 1196 7616369 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kletra | slika = Clethra alnifolia 002.JPG | slika_opis = ''[[Clethra alnifolia]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Clethra]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kletra''' ({{lat.|Clethra}} L.) rod je [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Clethraceae]]'', rasprostranjenih u [[Amerika]]ma, na [[Madeira (otok)|Madeiri]] te u tropskim i suptropskim dijelovima [[Azija|Azije]]. Vrste mogu biti vazdazelene ili listopadne, a prepoznatljive su po jednostavnim naizmjeničnim [[listovi]]ma, često zvjezdasto dlakavim mladim dijelovima te sitnim, većinom bijelim dvospolnim cvjetovima skupljenim u grozdaste cvatove. Plants of the World Online trenutačno prihvaća 86 vrsta. Rod je [[Carl Linnaeus]] ustanovio [[1753.]] godine u prvom svesku djela Species Plantarum. <ref name="Kew "/> == Opis == Vrste roda Clethra grmovi su ili stabla, vazdazeleni ili listopadni. Mlade grane, pupovi, donja strana listova i cvatovi često su obrasli zvjezdastim, a ponekad i jednostavnim dlačicama. Listovi su jednostavni, naizmjenični i bez palistića, često nagomilani prema krajevima grančica; rub im je najčešće nazubljen, rjeđe cijel. <ref name="eFloras ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=107333 Flora of China], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> Cvatovi su završni, većinom izduženi i grozdasti, pojedinačni ili skupljeni u skupine, a ponekad pri osnovi razgranati. Cvjetovi su dvospolni i pravilni. Čašku tvori pet trajnih lapova, a vjenčić pet uglavnom bijelih, slobodnih ili pri osnovi međusobno povezanih latica; njihovi rubovi prema vrhu često su resasti. Prašnika je deset, raspoređenih u dva kruga. Prašnice su karakteristično savijene, često V-oblikovane, a pelud ispuštaju kroz kratke vršne pore. <ref name="eFloras "/> Plodnica je nadrasla i tropretinasta, s brojnim sjemenim zametcima. Plod je gotovo kuglast tropretinasti tobolac, s trajnim vratom tučka. Sjemenke su brojne, sitne i tanke stijenke. <ref name="eFloras "/> == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda izrazito je disjunktan. U Americi se proteže od jugoistočne Kanade i istočnih dijelova SAD-a preko Meksika, Srednje Amerike i Kariba do sjeverne Argentine i južnog Brazila. Drugo veliko područje obuhvaća istočnu i jugoistočnu Aziju, od Himalaje i Kine do Japana, Malesije i Nove Gvineje. Izvan tih područja nalazi se Clethra arborea, prirodno ograničena na Madeiru. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:14681-1 Plants of the World Online], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> Vrste najčešće rastu u vlažnim šumama i šikarama, a tropske vrste često su povezane s planinskim šumama. Četiri vrste roda zabilježene su na Novoj Gvineji, od kojih su tri ograničene na zapadni dio otoka i poluotok Bird’s Head. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A14681-1/general-information Plants of the World Online, opis], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Linnaeus je rod Clethra objavio 1753. u Species Plantarum 1: 396. Kew ga prihvaća kao jedan od dva roda porodice Clethraceae, uz Purdiaea. <ref name="Kew "/> Tradicionalna infragenerička podjela razlikovala je dvije sekcije. Sect. Clethra obuhvaćala je sjevernoameričke i azijske vrste, dok su srednjoameričke, južnoameričke i meksičke vrste svrstavane u sect. Cuellaria. Sleumer je unutar potonje razlikovao još četiri serije prema dlakavosti listova: Glabrae, Tomentellae, Tomentosae i Ferrugineae. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126674-1/general-information Plants of the World Online, Clethraceae], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> Molekularno istraživanje Fior, Karis i Anderberg iz 2003. potvrdilo je da sekcije Clethra i Cuellaria predstavljaju zasebne monofiletske skupine, ali nije našlo potporu za Sleumerove četiri serije. Posebno je značajno da se madeirska C. arborea, ranije izdvajana u monotipsku subsekciju Pseudocuellaria unutar Cuellaria, pokazala pripadnicom sekcije Clethra. <ref name="RCNi Company Limited ">[https://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/378655 Phylogeny, Taxonomy, and Systematic Position of Clethra (Clethraceae, Ericales) with Notes on Biogeography: Evidence from Plastid and Nuclear DNA Sequences], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew navodi sedam rodovnih sinonima, 1 monotipski i 6 hetrotipskih<ref name="Kew "/>: * ''Junia'' <small>Adans.</small> — nom. illeg., homotipski sinonim * ''Crossophrys'' <small>Klotzsch</small> * ''Cuellaria'' <small>Ruiz & Pav.</small> * ''Gillena'' <small>Adans.</small> — nom. illeg. * ''Kowalewskia'' <small>Turcz.</small> * ''Tinus'' <small>L.</small> — nom. illeg., homonym * ''Volkameria'' <small>P.Browne</small> — nom. illeg. == Ime == Ime ''Clethra'' potječe od [[Grčki jezik|grčke]] riječi klēthra, naziva za [[joha|johu]]; odnosi se na sličnost listova nekih vrsta s listovima johe.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000008596 WFO], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Clethra acuminata]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Clethra albertinae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra alcoceri]]'' <small>Greenm.</small> # ''[[Clethra alexandri]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Clethra alnifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Clethra arborea]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Clethra arfakana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra barbinervis]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> # ''[[Clethra bodinieri]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra canescens]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> # ''[[Clethra cardenasii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra castaneifolia]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Clethra chiapensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra concordia]]'' <small>D.A.Neill, H.Beltrán & Quizhpe</small> # ''[[Clethra consimilis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra conzattiana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra costaricensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra crispa]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra cubensis]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Clethra cuneata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra delavayi]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra elongata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra fabri]]'' <small>Hance</small> # ''[[Clethra fagifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra fargesii]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra ferruginea]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Link ex Spreng.</small> # ''[[Clethra fimbriata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra formosa]]'' <small>E.Alfaro & J.F.Morales</small> # ''[[Clethra fragrans]]'' <small>L.M.González & R.Delgad.</small> # ''[[Clethra galeottiana]]'' <small>Briq.</small> # ''[[Clethra gelida]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra guyanensis]]'' <small>Klotzsch ex Meisn.</small> # ''[[Clethra hartwegii]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra hendersonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra hirsutovillosa]]'' <small>S.Valencia & Cruz Durán</small> # ''[[Clethra hondurensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra javanica]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra kaipoensis]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra kebarensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra lanata]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra licanioides]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra longispicata]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra luzmariae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra macrophylla]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra mexicana]]'' <small>DC.</small> # ''[[Clethra motozintlana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra oaxacana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra obovata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) G.Don</small> # ''[[Clethra occidentalis]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Clethra oleoides]]'' <small>L.O.Williams</small> # ''[[Clethra ovalifolia]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra pachecoana]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra pachyphylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Clethra papuana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra parallelinervia]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra pedicellaris]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra peruviana]]'' <small>Szyszyl.</small> # ''[[Clethra petelotii]]'' <small>Dop & Troch.-Marq.</small> # ''[[Clethra poilanei]]'' <small>Gagnep. ex Dop</small> # ''[[Clethra pringlei]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Clethra pulgarensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Clethra purpusii]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra pyrogena]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra repanda]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra retivenia]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra revoluta]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Spreng.</small> # ''[[Clethra rosei]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra rugosa]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clethra scabra]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Clethra secazu]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Clethra skutchii]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra sleumeriana]]'' <small>K.S.Hao</small> # ''[[Clethra standleyana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra suaveolens]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra sumatrana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra sumbawaensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra symingtonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra tacanensis]]'' <small>Lundell ex L.M.González</small> # ''[[Clethra talamancana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tomentella]]'' <small>Rolfe ex Dunn</small> # ''[[Clethra tomentosa]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Clethra tutensis]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tuxtlensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra uleana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra vicentina]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra zunila]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra ×parvifolia]]'' <small>Lundell</small> {{div col end}} Od [[fosil]]a poznata je ''[[Clethra cimbrica|C. cimbrica]]'' iz srednjeg [[miocen]]a<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fossilplants.info/names/78390779-7A2D-4AEF-AA78-18E522C10085 |title=NICAR |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220173058/https://informer.yandex.ru/informer/27430577/3_1_FFFFFFFF_EFEFEFFF_0_pageviews |archive-date=20. veljače 2021. |access-date=2. lipnja 2018.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Clethraceae]] 1oaroj4myc5fvivq4uy01ekjbvrki91 7616370 7616369 2026-10-11T01:58:35Z Zeljko 1196 7616370 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kletra | slika = Clethra alnifolia 002.JPG | slika_opis = ''[[Clethra alnifolia]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Clethra]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Kletra''' ({{lat.|Clethra}} L.) rod je [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Clethraceae]]'', rasprostranjenih u [[Amerika]]ma, na [[Madeira (otok)|Madeiri]] te u tropskim i suptropskim dijelovima [[Azija|Azije]]. Vrste mogu biti vazdazelene ili listopadne, a prepoznatljive su po jednostavnim naizmjeničnim [[listovi]]ma, često zvjezdasto dlakavim mladim dijelovima te sitnim, većinom bijelim dvospolnim cvjetovima skupljenim u grozdaste cvatove. Plants of the World Online trenutačno prihvaća 86 vrsta. Rod je [[Carl Linnaeus]] ustanovio [[1753.]] godine u prvom svesku djela Species Plantarum. <ref name="Kew "/> == Opis == Vrste roda ''Clethra'' [[grm]]ovi su ili [[Stablo|stabla]], vazdazeleni ili listopadni. Mlade [[Grana|grane]], [[pup]]ovi, donja strana listova i cvatovi često su obrasli zvjezdastim, a ponekad i jednostavnim dlačicama. [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični i bez palistića, često nagomilani prema krajevima grančica; rub im je najčešće nazubljen, rjeđe cijel. <ref name="eFloras ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=107333 Flora of China], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su završni, većinom izduženi i grozdasti, pojedinačni ili skupljeni u skupine, a ponekad pri osnovi razgranati. [[Cvjetovi]] su dvospolni i pravilni. [[Čaška|Čašku]] tvori pet trajnih lapova, a vjenčić pet uglavnom bijelih, slobodnih ili pri osnovi međusobno povezanih latica; njihovi rubovi prema vrhu često su resasti. [[Prašnik]]a je deset, raspoređenih u dva kruga. Prašnice su karakteristično savijene, često V-oblikovane, a [[pelud]] ispuštaju kroz kratke vršne pore. <ref name="eFloras "/> [[Plodnica]] je nadrasla i tropretinasta, s brojnim sjemenim zametcima. [[Plod]] je gotovo kuglast tropretinasti tobolac, s trajnim vratom tučka. Sjemenke su brojne, sitne i tanke stijenke. <ref name="eFloras "/> == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda izrazito je disjunktan. U Americi se proteže od jugoistočne Kanade i istočnih dijelova SAD-a preko Meksika, Srednje Amerike i Kariba do sjeverne Argentine i južnog Brazila. Drugo veliko područje obuhvaća istočnu i jugoistočnu [[Azija|Aziju]], od [[Himalaja|Himalaje]] i [[Kina|Kine]] do [[Japan]]a, [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]]. Izvan tih područja nalazi se ''[[Clethra arborea]]'', prirodno ograničena na [[Madeira (otok)|Madeiru]]. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:14681-1 Plants of the World Online], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> Vrste najčešće rastu u vlažnim [[šuma]]ma i [[šikara]]ma, a tropske vrste često su povezane s planinskim šumama. Četiri vrste roda zabilježene su na Novoj Gvineji, od kojih su tri ograničene na zapadni dio otoka i poluotok Bird’s Head. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A14681-1/general-information Plants of the World Online, opis], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == [[Linnaeus]] je rod Clethra objavio [[1753.]] u Species Plantarum 1: 396. [[Kew Gardens|Kew]] ga prihvaća kao jedan od dva roda porodice Clethraceae, uz Purdiaea. <ref name="Kew "/> Tradicionalna infragenerička podjela razlikovala je dvije sekcije. Sect. ''Clethra'' obuhvaćala je sjevernoameričke i azijske vrste, dok su srednjoameričke, južnoameričke i meksičke vrste svrstavane u sect. ''Cuellaria''. Sleumer je unutar potonje razlikovao još četiri serije prema dlakavosti listova: ''Glabrae'', ''Tomentellae'', ''Tomentosae'' i ''Ferrugineae''. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126674-1/general-information Plants of the World Online, Clethraceae], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> Molekularno istraživanje Fior, Karis i Anderberg iz [[2003.]] potvrdilo je da sekcije Clethra i Cuellaria predstavljaju zasebne monofiletske skupine, ali nije našlo potporu za Sleumerove četiri serije. Posebno je značajno da se madeirska ''C. arborea'', ranije izdvajana u monotipsku subsekciju ''Pseudocuellaria'' unutar ''Cuellaria'', pokazala pripadnicom sekcije Clethra. <ref name="RCNi Company Limited ">[https://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/378655 Phylogeny, Taxonomy, and Systematic Position of Clethra (Clethraceae, Ericales) with Notes on Biogeography: Evidence from Plastid and Nuclear DNA Sequences], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew navodi sedam rodovnih sinonima, 1 monotipski i 6 hetrotipskih<ref name="Kew "/>: * ''Junia'' <small>Adans.</small> — nom. illeg., homotipski sinonim * ''Crossophrys'' <small>Klotzsch</small> * ''Cuellaria'' <small>Ruiz & Pav.</small> * ''Gillena'' <small>Adans.</small> — nom. illeg. * ''Kowalewskia'' <small>Turcz.</small> * ''Tinus'' <small>L.</small> — nom. illeg., homonym * ''Volkameria'' <small>P.Browne</small> — nom. illeg. == Ime == Ime ''Clethra'' potječe od [[Grčki jezik|grčke]] riječi klēthra, naziva za [[joha|johu]]; odnosi se na sličnost listova nekih vrsta s listovima johe.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000008596 WFO], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Clethra acuminata]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Clethra albertinae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra alcoceri]]'' <small>Greenm.</small> # ''[[Clethra alexandri]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Clethra alnifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Clethra arborea]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Clethra arfakana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra barbinervis]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> # ''[[Clethra bodinieri]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra canescens]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> # ''[[Clethra cardenasii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra castaneifolia]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Clethra chiapensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra concordia]]'' <small>D.A.Neill, H.Beltrán & Quizhpe</small> # ''[[Clethra consimilis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra conzattiana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra costaricensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra crispa]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra cubensis]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Clethra cuneata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra delavayi]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra elongata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra fabri]]'' <small>Hance</small> # ''[[Clethra fagifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra fargesii]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra ferruginea]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Link ex Spreng.</small> # ''[[Clethra fimbriata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra formosa]]'' <small>E.Alfaro & J.F.Morales</small> # ''[[Clethra fragrans]]'' <small>L.M.González & R.Delgad.</small> # ''[[Clethra galeottiana]]'' <small>Briq.</small> # ''[[Clethra gelida]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra guyanensis]]'' <small>Klotzsch ex Meisn.</small> # ''[[Clethra hartwegii]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra hendersonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra hirsutovillosa]]'' <small>S.Valencia & Cruz Durán</small> # ''[[Clethra hondurensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra javanica]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra kaipoensis]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra kebarensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra lanata]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra licanioides]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra longispicata]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra luzmariae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra macrophylla]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra mexicana]]'' <small>DC.</small> # ''[[Clethra motozintlana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra oaxacana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra obovata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) G.Don</small> # ''[[Clethra occidentalis]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Clethra oleoides]]'' <small>L.O.Williams</small> # ''[[Clethra ovalifolia]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra pachecoana]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra pachyphylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Clethra papuana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra parallelinervia]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra pedicellaris]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra peruviana]]'' <small>Szyszyl.</small> # ''[[Clethra petelotii]]'' <small>Dop & Troch.-Marq.</small> # ''[[Clethra poilanei]]'' <small>Gagnep. ex Dop</small> # ''[[Clethra pringlei]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Clethra pulgarensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Clethra purpusii]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra pyrogena]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra repanda]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra retivenia]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra revoluta]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Spreng.</small> # ''[[Clethra rosei]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra rugosa]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clethra scabra]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Clethra secazu]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Clethra skutchii]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra sleumeriana]]'' <small>K.S.Hao</small> # ''[[Clethra standleyana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra suaveolens]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra sumatrana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra sumbawaensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra symingtonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra tacanensis]]'' <small>Lundell ex L.M.González</small> # ''[[Clethra talamancana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tomentella]]'' <small>Rolfe ex Dunn</small> # ''[[Clethra tomentosa]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Clethra tutensis]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tuxtlensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra uleana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra vicentina]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra zunila]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra ×parvifolia]]'' <small>Lundell</small> {{div col end}} Od [[fosil]]a poznata je ''[[Clethra cimbrica|C. cimbrica]]'' iz srednjeg [[miocen]]a<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fossilplants.info/names/78390779-7A2D-4AEF-AA78-18E522C10085 |title=NICAR |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220173058/https://informer.yandex.ru/informer/27430577/3_1_FFFFFFFF_EFEFEFFF_0_pageviews |archive-date=20. veljače 2021. |access-date=2. lipnja 2018.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Clethraceae]] lzgcngzg0am2cm2ut6k4lckr0c1biz3 7616372 7616370 2026-10-11T02:08:27Z Zeljko 1196 7616372 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kletra | slika = Clethra alnifolia 002.JPG | slika_opis = ''[[Clethra alnifolia]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Clethra]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} [[Datoteka:20120828 UBCBG ClethraBarbinervis Cutler P1310308 (7934991466).jpg|mini|lijevo|''C. barbinervis'']] [[Datoteka:Clethra mexicana.jpg|mini|lijevo|''C. mexicana'']] [[Datoteka:Clethra fargesii Orszelina Fargesa 2020-08-07 02.jpg|mini|lijevo|''C. fargesii'']] [[Datoteka:Clethra arborea2.jpg|mini|lijevo|''C. arborea'']] [[Datoteka:Clethra acuminata GotBot 2015 001.jpg|mini|lijevo|''C. acuminata'']] '''Kletra''' ({{lat.|Clethra}} L.) rod je [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Clethraceae]]'', rasprostranjenih u [[Amerika]]ma, na [[Madeira (otok)|Madeiri]] te u tropskim i suptropskim dijelovima [[Azija|Azije]]. Vrste mogu biti vazdazelene ili listopadne, a prepoznatljive su po jednostavnim naizmjeničnim [[listovi]]ma, često zvjezdasto dlakavim mladim dijelovima te sitnim, većinom bijelim dvospolnim cvjetovima skupljenim u grozdaste cvatove. Plants of the World Online trenutačno prihvaća 86 vrsta. Rod je [[Carl Linnaeus]] ustanovio [[1753.]] godine u prvom svesku djela Species Plantarum. <ref name="Kew "/> == Opis == Vrste roda ''Clethra'' [[grm]]ovi su ili [[Stablo|stabla]], vazdazeleni ili listopadni. Mlade [[Grana|grane]], [[pup]]ovi, donja strana listova i cvatovi često su obrasli zvjezdastim, a ponekad i jednostavnim dlačicama. [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični i bez palistića, često nagomilani prema krajevima grančica; rub im je najčešće nazubljen, rjeđe cijel. <ref name="eFloras ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=107333 Flora of China], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su završni, većinom izduženi i grozdasti, pojedinačni ili skupljeni u skupine, a ponekad pri osnovi razgranati. [[Cvjetovi]] su dvospolni i pravilni. [[Čaška|Čašku]] tvori pet trajnih lapova, a vjenčić pet uglavnom bijelih, slobodnih ili pri osnovi međusobno povezanih latica; njihovi rubovi prema vrhu često su resasti. [[Prašnik]]a je deset, raspoređenih u dva kruga. Prašnice su karakteristično savijene, često V-oblikovane, a [[pelud]] ispuštaju kroz kratke vršne pore. <ref name="eFloras "/> [[Plodnica]] je nadrasla i tropretinasta, s brojnim sjemenim zametcima. [[Plod]] je gotovo kuglast tropretinasti tobolac, s trajnim vratom tučka. Sjemenke su brojne, sitne i tanke stijenke. <ref name="eFloras "/> == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda izrazito je disjunktan. U Americi se proteže od jugoistočne [[Kanada|Kanade]] i istočnih dijelova SAD-a preko [[Meksiko|Meksika]], [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] i [[Karibi|Kariba]] do sjeverne [[Argentina|Argentine]] i južnog Brazila. Drugo veliko područje obuhvaća istočnu i jugoistočnu [[Azija|Aziju]], od [[Himalaja|Himalaje]] i [[Kina|Kine]] do [[Japan]]a, [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]]. Izvan tih područja nalazi se ''[[Clethra arborea]]'', prirodno ograničena na [[Madeira (otok)|Madeiru]]. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:14681-1 Plants of the World Online], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> Vrste najčešće rastu u vlažnim [[šuma]]ma i [[šikara]]ma, a tropske vrste često su povezane s planinskim šumama. Četiri vrste roda zabilježene su na Novoj Gvineji, od kojih su tri ograničene na zapadni dio otoka i poluotok Bird’s Head. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A14681-1/general-information Plants of the World Online, opis], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == [[Linnaeus]] je rod ''Clethra'' objavio [[1753.]] u Species Plantarum 1: 396. [[Kew Gardens|Kew]] ga prihvaća kao jedan od dva roda porodice ''Clethraceae'', uz ''[[Purdiaea]]''. <ref name="Kew "/> Tradicionalna infragenerička podjela razlikovala je dvije sekcije. Sect. ''Clethra'' obuhvaćala je sjevernoameričke i azijske vrste, dok su srednjoameričke, južnoameričke i meksičke vrste svrstavane u sect. ''Cuellaria''. Sleumer je unutar potonje razlikovao još četiri serije prema dlakavosti listova: ''Glabrae'', ''Tomentellae'', ''Tomentosae'' i ''Ferrugineae''. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126674-1/general-information Plants of the World Online, Clethraceae], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> Molekularno istraživanje Fior, Karis i Anderberg iz [[2003.]] potvrdilo je da sekcije Clethra i Cuellaria predstavljaju zasebne monofiletske skupine, ali nije našlo potporu za Sleumerove četiri serije. Posebno je značajno da se madeirska ''C. arborea'', ranije izdvajana u monotipsku subsekciju ''Pseudocuellaria'' unutar ''Cuellaria'', pokazala pripadnicom sekcije Clethra. <ref name="RCNi Company Limited ">[https://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/378655 Phylogeny, Taxonomy, and Systematic Position of Clethra (Clethraceae, Ericales) with Notes on Biogeography: Evidence from Plastid and Nuclear DNA Sequences], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew navodi sedam rodovnih sinonima, 1 monotipski i 6 hetrotipskih<ref name="Kew "/>: * ''Junia'' <small>Adans.</small> — nom. illeg., homotipski sinonim * ''Crossophrys'' <small>Klotzsch</small> * ''Cuellaria'' <small>Ruiz & Pav.</small> * ''Gillena'' <small>Adans.</small> — nom. illeg. * ''Kowalewskia'' <small>Turcz.</small> * ''Tinus'' <small>L.</small> — nom. illeg., homonym * ''Volkameria'' <small>P.Browne</small> — nom. illeg. == Ime == Ime ''Clethra'' potječe od [[Grčki jezik|grčke]] riječi klēthra, naziva za [[joha|johu]]; odnosi se na sličnost listova nekih vrsta s listovima johe.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000008596 WFO], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Clethra acuminata]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Clethra albertinae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra alcoceri]]'' <small>Greenm.</small> # ''[[Clethra alexandri]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Clethra alnifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Clethra arborea]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Clethra arfakana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra barbinervis]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> # ''[[Clethra bodinieri]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra canescens]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> # ''[[Clethra cardenasii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra castaneifolia]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Clethra chiapensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra concordia]]'' <small>D.A.Neill, H.Beltrán & Quizhpe</small> # ''[[Clethra consimilis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra conzattiana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra costaricensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra crispa]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra cubensis]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Clethra cuneata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra delavayi]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra elongata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra fabri]]'' <small>Hance</small> # ''[[Clethra fagifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra fargesii]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra ferruginea]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Link ex Spreng.</small> # ''[[Clethra fimbriata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra formosa]]'' <small>E.Alfaro & J.F.Morales</small> # ''[[Clethra fragrans]]'' <small>L.M.González & R.Delgad.</small> # ''[[Clethra galeottiana]]'' <small>Briq.</small> # ''[[Clethra gelida]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra guyanensis]]'' <small>Klotzsch ex Meisn.</small> # ''[[Clethra hartwegii]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra hendersonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra hirsutovillosa]]'' <small>S.Valencia & Cruz Durán</small> # ''[[Clethra hondurensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra javanica]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra kaipoensis]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra kebarensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra lanata]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra licanioides]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra longispicata]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra luzmariae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra macrophylla]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra mexicana]]'' <small>DC.</small> # ''[[Clethra motozintlana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra oaxacana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra obovata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) G.Don</small> # ''[[Clethra occidentalis]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Clethra oleoides]]'' <small>L.O.Williams</small> # ''[[Clethra ovalifolia]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra pachecoana]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra pachyphylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Clethra papuana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra parallelinervia]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra pedicellaris]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra peruviana]]'' <small>Szyszyl.</small> # ''[[Clethra petelotii]]'' <small>Dop & Troch.-Marq.</small> # ''[[Clethra poilanei]]'' <small>Gagnep. ex Dop</small> # ''[[Clethra pringlei]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Clethra pulgarensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Clethra purpusii]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra pyrogena]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra repanda]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra retivenia]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra revoluta]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Spreng.</small> # ''[[Clethra rosei]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra rugosa]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clethra scabra]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Clethra secazu]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Clethra skutchii]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra sleumeriana]]'' <small>K.S.Hao</small> # ''[[Clethra standleyana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra suaveolens]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra sumatrana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra sumbawaensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra symingtonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra tacanensis]]'' <small>Lundell ex L.M.González</small> # ''[[Clethra talamancana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tomentella]]'' <small>Rolfe ex Dunn</small> # ''[[Clethra tomentosa]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Clethra tutensis]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tuxtlensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra uleana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra vicentina]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra zunila]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra ×parvifolia]]'' <small>Lundell</small> {{div col end}} Od [[fosil]]a poznata je ''[[Clethra cimbrica|C. cimbrica]]'' iz srednjeg [[miocen]]a<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fossilplants.info/names/78390779-7A2D-4AEF-AA78-18E522C10085 |title=NICAR |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220173058/https://informer.yandex.ru/informer/27430577/3_1_FFFFFFFF_EFEFEFFF_0_pageviews |archive-date=20. veljače 2021. |access-date=2. lipnja 2018.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Clethraceae]] n12psyyju3uz7uxg3n68rxzpz9zvjky 7616373 7616372 2026-10-11T02:20:21Z Zeljko 1196 7616373 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kletra | slika = Clethra alnifolia 002.JPG | slika_opis = ''[[Clethra alnifolia]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Clethra]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} [[Datoteka:20120828 UBCBG ClethraBarbinervis Cutler P1310308 (7934991466).jpg|mini|lijevo|''C. barbinervis'']] [[Datoteka:Clethra mexicana.jpg|mini|lijevo|''C. mexicana'']] [[Datoteka:Clethra fargesii Orszelina Fargesa 2020-08-07 02.jpg|mini|lijevo|''C. fargesii'']] [[Datoteka:Clethra arborea2.jpg|mini|lijevo|''C. arborea'']] [[Datoteka:Clethra acuminata GotBot 2015 001.jpg|mini|lijevo|''C. acuminata'']] '''Kletra''' ({{lat.|Clethra}} L.) rod je [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Clethraceae]]'', rasprostranjenih u [[Amerika]]ma, na [[Madeira (otok)|Madeiri]] te u tropskim i suptropskim dijelovima [[Azija|Azije]]. Vrste mogu biti vazdazelene ili listopadne, a prepoznatljive su po jednostavnim naizmjeničnim [[listovi]]ma, često zvjezdasto dlakavim mladim dijelovima te sitnim, većinom bijelim dvospolnim cvjetovima skupljenim u grozdaste cvatove. Plants of the World Online trenutačno prihvaća 86 vrsta. Rod je [[Carl Linnaeus]] ustanovio [[1753.]] godine u prvom svesku djela Species Plantarum. <ref name="Kew "/> == Opis == Vrste roda ''Clethra'' [[grm]]ovi su ili [[Stablo|stabla]], vazdazeleni ili listopadni. Mlade [[Grana|grane]], [[pup]]ovi, donja strana listova i cvatovi često su obrasli zvjezdastim, a ponekad i jednostavnim dlačicama. [[Listovi]] su jednostavni, naizmjenični i bez palistića, često nagomilani prema krajevima grančica; rub im je najčešće nazubljen, rjeđe cijel. <ref name="eFloras ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=107333 Flora of China], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su završni, većinom izduženi i grozdasti, pojedinačni ili skupljeni u skupine, a ponekad pri osnovi razgranati. [[Cvjetovi]] su dvospolni i pravilni. [[Čaška|Čašku]] tvori pet trajnih lapova, a vjenčić pet uglavnom bijelih, slobodnih ili pri osnovi međusobno povezanih latica; njihovi rubovi prema vrhu često su resasti. [[Prašnik]]a je deset, raspoređenih u dva kruga. Prašnice su karakteristično savijene, često V-oblikovane, a [[pelud]] ispuštaju kroz kratke vršne pore. <ref name="eFloras "/> [[Plodnica]] je nadrasla i tropretinasta, s brojnim sjemenim zametcima. [[Plod]] je gotovo kuglast tropretinasti tobolac, s trajnim vratom tučka. Sjemenke su brojne, sitne i tanke stijenke. <ref name="eFloras "/> == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda izrazito je disjunktan. U Americi se proteže od jugoistočne [[Kanada|Kanade]] i istočnih dijelova SAD-a preko [[Meksiko|Meksika]], [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] i [[Karibi|Kariba]] do sjeverne [[Argentina|Argentine]] i južnog Brazila. Drugo veliko područje obuhvaća istočnu i jugoistočnu [[Azija|Aziju]], od [[Himalaja|Himalaje]] i [[Kina|Kine]] do [[Japan]]a, [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]]. Izvan tih područja nalazi se ''[[Clethra arborea]]'', prirodno ograničena na [[Madeira (otok)|Madeiru]]. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:14681-1 Plants of the World Online], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> Vrste najčešće rastu u vlažnim [[šuma]]ma i [[šikara]]ma, a tropske vrste često su povezane s planinskim šumama. Četiri vrste roda zabilježene su na Novoj Gvineji, od kojih su tri ograničene na zapadni dio otoka i poluotok Bird’s Head. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A14681-1/general-information Plants of the World Online, opis], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == [[Linnaeus]] je rod ''Clethra'' objavio [[1753.]] u Species Plantarum 1: 396. [[Kew Gardens|Kew]] ga prihvaća kao jedan od dva roda porodice ''Clethraceae'', uz ''[[Purdiaea]]''. <ref name="Kew "/> Tradicionalna infragenerička podjela razlikovala je dvije sekcije. Sect. ''Clethra'' obuhvaćala je sjevernoameričke i azijske vrste, dok su srednjoameričke, južnoameričke i meksičke vrste svrstavane u sect. ''Cuellaria''. Sleumer je unutar potonje razlikovao još četiri serije prema dlakavosti listova: ''Glabrae'', ''Tomentellae'', ''Tomentosae'' i ''Ferrugineae''. <ref name="KewII ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126674-1/general-information Plants of the World Online, Clethraceae], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> Molekularno istraživanje Fior, Karis i Anderberg iz [[2003.]] potvrdilo je da sekcije Clethra i Cuellaria predstavljaju zasebne monofiletske skupine, ali nije našlo potporu za Sleumerove četiri serije. Posebno je značajno da se madeirska ''C. arborea'', ranije izdvajana u monotipsku subsekciju ''Pseudocuellaria'' unutar ''Cuellaria'', pokazala pripadnicom sekcije Clethra. <ref name="RCNi Company Limited ">[https://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/378655 Phylogeny, Taxonomy, and Systematic Position of Clethra (Clethraceae, Ericales) with Notes on Biogeography: Evidence from Plastid and Nuclear DNA Sequences], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew navodi sedam rodovnih sinonima, 1 homotipski i 6 hetrotipskih<ref name="Kew "/>: * ''Junia'' <small>Adans.</small> — nom. illeg., homotipski sinonim * ''Crossophrys'' <small>Klotzsch</small> * ''Cuellaria'' <small>Ruiz & Pav.</small> * ''Gillena'' <small>Adans.</small> — nom. illeg. * ''Kowalewskia'' <small>Turcz.</small> * ''Tinus'' <small>L.</small> — nom. illeg., homonym * ''Volkameria'' <small>P.Browne</small> — nom. illeg. == Ime == Ime ''Clethra'' potječe od [[Grčki jezik|grčke]] riječi klēthra, naziva za [[joha|johu]]; odnosi se na sličnost listova nekih vrsta s listovima johe.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000008596 WFO], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Vrste == Kew prihvaća 86 vrsta te hibrid Clethra × parvifolia<ref name="Kew "/>. {{div col|cols=3}} # ''[[Clethra acuminata]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Clethra albertinae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra alcoceri]]'' <small>Greenm.</small> # ''[[Clethra alexandri]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Clethra alnifolia]]'' <small>L.</small> # ''[[Clethra arborea]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Clethra arfakana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra barbinervis]]'' <small>Siebold & Zucc.</small> # ''[[Clethra bodinieri]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra canescens]]'' <small>Reinw. ex Blume</small> # ''[[Clethra cardenasii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra castaneifolia]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Clethra chiapensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra concordia]]'' <small>D.A.Neill, H.Beltrán & Quizhpe</small> # ''[[Clethra consimilis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra conzattiana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra costaricensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra crispa]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra cubensis]]'' <small>A.Rich.</small> # ''[[Clethra cuneata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra delavayi]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra elongata]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Clethra fabri]]'' <small>Hance</small> # ''[[Clethra fagifolia]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra fargesii]]'' <small>Franch.</small> # ''[[Clethra ferruginea]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Link ex Spreng.</small> # ''[[Clethra fimbriata]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Clethra formosa]]'' <small>E.Alfaro & J.F.Morales</small> # ''[[Clethra fragrans]]'' <small>L.M.González & R.Delgad.</small> # ''[[Clethra galeottiana]]'' <small>Briq.</small> # ''[[Clethra gelida]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra guyanensis]]'' <small>Klotzsch ex Meisn.</small> # ''[[Clethra hartwegii]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra hendersonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra hirsutovillosa]]'' <small>S.Valencia & Cruz Durán</small> # ''[[Clethra hondurensis]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra javanica]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra kaipoensis]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Clethra kebarensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra lanata]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra licanioides]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra longispicata]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra luzmariae]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra macrophylla]]'' <small>M.Martens & Galeotti</small> # ''[[Clethra mexicana]]'' <small>DC.</small> # ''[[Clethra motozintlana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra oaxacana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra obovata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) G.Don</small> # ''[[Clethra occidentalis]]'' <small>(L.) Kuntze</small> # ''[[Clethra oleoides]]'' <small>L.O.Williams</small> # ''[[Clethra ovalifolia]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra pachecoana]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra pachyphylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Clethra papuana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra parallelinervia]]'' <small>Gust.</small> # ''[[Clethra pedicellaris]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra peruviana]]'' <small>Szyszyl.</small> # ''[[Clethra petelotii]]'' <small>Dop & Troch.-Marq.</small> # ''[[Clethra poilanei]]'' <small>Gagnep. ex Dop</small> # ''[[Clethra pringlei]]'' <small>S.Watson</small> # ''[[Clethra pulgarensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Clethra purpusii]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra pyrogena]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra repanda]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra retivenia]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra revoluta]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Spreng.</small> # ''[[Clethra rosei]]'' <small>Britton</small> # ''[[Clethra rugosa]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Clethra scabra]]'' <small>Pers.</small> # ''[[Clethra secazu]]'' <small>J.F.Morales</small> # ''[[Clethra skutchii]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Clethra sleumeriana]]'' <small>K.S.Hao</small> # ''[[Clethra standleyana]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra suaveolens]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Clethra sumatrana]]'' <small>J.J.Sm.</small> # ''[[Clethra sumbawaensis]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra symingtonii]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra tacanensis]]'' <small>Lundell ex L.M.González</small> # ''[[Clethra talamancana]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tomentella]]'' <small>Rolfe ex Dunn</small> # ''[[Clethra tomentosa]]'' <small>Lam.</small> # ''[[Clethra tutensis]]'' <small>C.W.Ham.</small> # ''[[Clethra tuxtlensis]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra uleana]]'' <small>Sleumer</small> # ''[[Clethra vicentina]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Clethra zunila]]'' <small>L.M.González</small> # ''[[Clethra × parvifolia]]'' <small>Lundell</small> {{div col end}} Od fosilnih vrsta poznata je †''[[Clethra cimbrica]]'' <small>Friis</small>, opisana prema plodovima i sjemenkama iz srednjomiocenskih naslaga Fasterholta u središnjem Jutlandu u Danskoj.<ref name="Friis, Else Marie ">[https://doi.pangaea.de/10.1594/PANGAEA.198735 Miocene macroflora of Fasterholt (Denmark) ], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> <ref name="SLUB ">[https://katalog.slub-dresden.de/en/id/0-129886297 Friis, Else Marie], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Clethraceae]] 6f57m91l1j63d2frw0gaybrik7kz1sb 0 629888 7616357 6700559 2026-10-11T00:03:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616357 wikitext text/x-wiki '''Športsko društvo SALOM''' je [[športsko društvo]] iz [[Zagreb]]a. == Povijest == Društvo je koje vode rimokatolički redovnici [[salezijanci|salezijanci]], što se vidi iz imena SALOM, koje je kratica za Salezijanska športska mladež. Početci društva sežu krajem 1980-ih i početkom 1990-ih s košarkaškom sekcijom koja je nakon više godina neformalna natjecanja na [[Knežija|Knežiji]] registrirana. Osnovan je [[Šport u 1992.|1992.]] godine klub [[KK Bosco Zagreb|Bosco]]. Uskoro se ovoj sekciji pridružila [[odbojka]]ška, [[mali nogomet|malonogometna]], [[stolni tenis|stolnoteniska]] i druge te su objedinjene u Športsko društvo SALOM. Salezijanska provincijalna uprava usvojila je 12. siječnja [[Šport u 2002.|2002.]] godine statut športskog društva, a Gradski ured za opće poslove Grada Zagreba odobrio ga je statut 18. listopada 2002. godine. Osnivačka skupština održana je 22. travnja 2002. godine.<ref name="Bosco">[http://kkbosco.hr/o-klubu/ KK Bosco] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''O klubu'' (pristup 5. studenoga 2018.)</ref> == Unutarnje poveznice == * [[KK Bosco Zagreb]] * [[OK Don Bosco Zagreb]] * [[Salezijanci]] == Vanjske poveznice == == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Šport u Zagrebu]] [[Kategorija:Salezijanski red u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski športski klubovi|SALOM]] odag58bioebsuwk4wgrdevl56k6btsw 0 631654 7616099 7572135 2026-10-10T14:45:46Z ~2026-51109-36 375046 7616099 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Mustafa Hilmi [[Efendija|ef.]] Hadžiomerović |slika = |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1816.]] |mjesto rođenja = [[Bihać]] |datum smrti = [[10. veljače]] [[1895.]] |mjesto smrti = [[Sarajevo]] |položaj = 1. [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulema]] |mandat_start = 1882. |mandat_kraj = 1893. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = ''nitko (ured osnovan)'' |nasljednik = [[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]] |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Mustafa Hilmi [[Efendija|ef.]] Hadžiomerović''' ([[Kulen Vakuf]], [[1816.]] – [[10. veljače]] [[1895.]]), [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog, prvi po redu [[reis-ul-ulema]] u razdoblju [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].<ref name="#1">{{Cite web |url=https://www.dialogos.ba/2017/11/28/biografije-reis-ul-ulema-mustafa-hilmi-ef-hadziomerovic-1882-1893/ |title=Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović |work=AKOS.ba |accessdate=1. siječnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190328215146/https://www.dialogos.ba/2017/11/28/biografije-reis-ul-ulema-mustafa-hilmi-ef-hadziomerovic-1882-1893/ |archivedate=28. ožujka 2019.}}</ref> == Životopis == Rodio se je u Kulen Vakufu 1816. godine. Osnovno vjersko i opće obrazovanje stekao je u rodnom mjestu. Kraće vrijeme učio je medresu u [[Prijedor]]u, a zatim došao u [[Gazi Husrev-begov hanikah]] 1833. godine. U Hanikahu u [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovoj medresi]] učio je pred znamenitim muderisom Mehmed ef. Kučukom, a potom je pohađao predavanja sarajevskog muftije Muhameda Sakir ef. Muidovića i Muhamed ef. Telalagića. Godine 1837. otišao je u [[Istanbul]] u medresu Hekim Čelebi i nastavio nauke pred najpoznatijim alimima (vjerskim naučnicima) tog vremena, Vidinlijom i Denizlijom. Nakon 15 godina naukovanja u Istanbulu, te kratkog muderiziranja u [[Bosanski Novi|Bosanskom Novom]], prihvaća mjesto muderisa Gazi Husrev-begove medrese u [[Sarajevo|Sarajevu]], a godinu dana poslije biva imenovan za imama Arebi-atik džamije. Iako je 1856. godine postavljen za sarajevskog muftiju, Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović nije prekidao muderisku službu, kao sto će i kao [[reis-ul-ulema]] nastaviti držati predavanja sve do 1888. godine. Vršeći muftijsku službu, izdao je veliki broj fetvi. Okupacijska austro-ugarska uprava u jesen 1882. godine, imenovala ga je za prvog [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemu]] [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] o čemu je car donio odluku [[17. listopada]] 1882. godine, dok je svečano ustoličenje obavljeno u rezidenciji Konak, u Sarajevu 15. prosinca 1882. godine. Iscrpljen dugogodišnjim radom, Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović podnio je ostavku na položaj reis-ul-uleme 1893. godine, a umro je 10. veljače 1895. godine. Ne postoji nijedna fotografija reisu-l-uleme Hadžiomerovića.<ref name="#1"/> == Povezani članci == * [[Reis-ul-ulema]] * [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] * Reis-ul-ulema [[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/item/8714-mustafa-hilmi-ef-hadziomerovic-prvi-reisu-l-ulema Mustafa Hilmi Hadžiomerović, prvi reisu-l-ulema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190325143728/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/item/8714-mustafa-hilmi-ef-hadziomerovic-prvi-reisu-l-ulema |date=25. ožujka 2019. }} {{niz| prethodi= | sredina= [[reis-ul-ulema|Reis-ul-ulema]] <br>[[1882.]] – [[1893.]] | slijedi= [[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]] }} {{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} {{GLAVNIRASPORED:Hadžiomerović, Mustafa Hilmi}} [[Kategorija:Reis-ul-ulema]] [[Kategorija:Životopisi, Bosna i Hercegovina]] 01abmvqrawoesgl79abpdqdn0l1h5pt 7616251 7616099 2026-10-10T20:48:12Z Croxyz 205325 izvor? 7616251 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Mustafa Hilmi [[Efendija|ef.]] Hadžiomerović |slika = |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1816.]] |mjesto rođenja = [[Kulen Vakuf]] |datum smrti = [[10. veljače]] [[1895.]] |mjesto smrti = [[Sarajevo]] |položaj = 1. [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulema]] |mandat_start = 1882. |mandat_kraj = 1893. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = ''nitko (ured osnovan)'' |nasljednik = [[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]] |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Mustafa Hilmi [[Efendija|ef.]] Hadžiomerović''' ([[Kulen Vakuf]], [[1816.]] – [[10. veljače]] [[1895.]]), [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog, prvi po redu [[reis-ul-ulema]] u razdoblju [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].<ref name="#1">{{Cite web |url=https://www.dialogos.ba/2017/11/28/biografije-reis-ul-ulema-mustafa-hilmi-ef-hadziomerovic-1882-1893/ |title=Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović |work=AKOS.ba |accessdate=1. siječnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190328215146/https://www.dialogos.ba/2017/11/28/biografije-reis-ul-ulema-mustafa-hilmi-ef-hadziomerovic-1882-1893/ |archivedate=28. ožujka 2019.}}</ref> == Životopis == Rodio se je u Kulen Vakufu 1816. godine. Osnovno vjersko i opće obrazovanje stekao je u rodnom mjestu. Kraće vrijeme učio je medresu u [[Prijedor]]u, a zatim došao u [[Gazi Husrev-begov hanikah]] 1833. godine. U Hanikahu u [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovoj medresi]] učio je pred znamenitim muderisom Mehmed ef. Kučukom, a potom je pohađao predavanja sarajevskog muftije Muhameda Sakir ef. Muidovića i Muhamed ef. Telalagića. Godine 1837. otišao je u [[Istanbul]] u medresu Hekim Čelebi i nastavio nauke pred najpoznatijim alimima (vjerskim naučnicima) tog vremena, Vidinlijom i Denizlijom. Nakon 15 godina naukovanja u Istanbulu, te kratkog muderiziranja u [[Bosanski Novi|Bosanskom Novom]], prihvaća mjesto muderisa Gazi Husrev-begove medrese u [[Sarajevo|Sarajevu]], a godinu dana poslije biva imenovan za imama Arebi-atik džamije. Iako je 1856. godine postavljen za sarajevskog muftiju, Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović nije prekidao muderisku službu, kao sto će i kao [[reis-ul-ulema]] nastaviti držati predavanja sve do 1888. godine. Vršeći muftijsku službu, izdao je veliki broj fetvi. Okupacijska austro-ugarska uprava u jesen 1882. godine, imenovala ga je za prvog [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemu]] [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] o čemu je car donio odluku [[17. listopada]] 1882. godine, dok je svečano ustoličenje obavljeno u rezidenciji Konak, u Sarajevu 15. prosinca 1882. godine. Iscrpljen dugogodišnjim radom, Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović podnio je ostavku na položaj reis-ul-uleme 1893. godine, a umro je 10. veljače 1895. godine. Ne postoji nijedna fotografija reisu-l-uleme Hadžiomerovića.<ref name="#1"/> == Povezani članci == * [[Reis-ul-ulema]] * [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] * Reis-ul-ulema [[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/item/8714-mustafa-hilmi-ef-hadziomerovic-prvi-reisu-l-ulema Mustafa Hilmi Hadžiomerović, prvi reisu-l-ulema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190325143728/https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/item/8714-mustafa-hilmi-ef-hadziomerovic-prvi-reisu-l-ulema |date=25. ožujka 2019. }} {{niz| prethodi= | sredina= [[reis-ul-ulema|Reis-ul-ulema]] <br>[[1882.]] – [[1893.]] | slijedi= [[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]] }} {{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} {{GLAVNIRASPORED:Hadžiomerović, Mustafa Hilmi}} [[Kategorija:Reis-ul-ulema]] [[Kategorija:Životopisi, Bosna i Hercegovina]] kc3hb1carfknohb8rfwe6y8ab066txh 0 640964 7616167 7397576 2026-10-10T18:28:37Z ~2026-54721-88 375074 /* */ 7616167 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{wikipedizirati}} {{točnost}} {{Infookvir tvrtka | ime = Warner Brothers Entertainment Inc. | slika = [[Datoteka:Warner Bros. 2026.svg|200px]] | poznatakao = Warner Brothers Classics of the Screen (1923.–1925.)<br>Warner Brothers Productions (1925.–1929.)<br>Warner Bros. Pictures, Inc. (1929.–1967.)<br>Warner Bros.-Seven Arts (1967.–1970.)<br>Warner Bros. Inc. (1970.–1993.) | vrsta = podružnica | burzovni_simbol = | osnutak = [[4. travnja]] [[1923.]] | prestala_postojati = | sudbina = | nasljednik = | osnivači = [[Albert Warner]]<br>[[Harry Warner]]<br>[[Sam Warner]]<br>[[Jack Warner]] | sjedište = 4000 Warner Blvd. | sjedište_grad = [[Burbank, Kalifornija|Burbank]] | sjedište_država = [[Kalifornija]], {{Z|SAD}} | ključne_osobe = [[Ann Sarnoff]], Predsjednica Upravnog odbora, izvršni direktor | predsjednik = [[Toby Emmerich]] | pokriveno_područje = Širom svijeta | industrija = | proizvodi = | usluge = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | zaposleni = 8 000 (2014.) | holding = | divizije = Warner Bros. Pictures Group<br>Warner Bros. Television Studios<br>Warner Bros. Home Entertainment<br>Warner Bros. Global Kids, Young Adults and Classics<br>Warner Bros. Global Brands and Franchises<br>Warner Bros. Digital Networks<br>Warner Bros. Technology<br>Warner Bros. Theatre Ventures | podruž = Fandango Media (30%)<br>Turner Entertainment<br>WaterTower Music | vlasnik = | slogan = | web = www.warnerbros.com | dodatak = }} '''Warner Brothers Entertainment, Inc.''', poznata kao '''Warner Bros.''' (skraćeno '''WB'''), američka je filmska i televizijska produkcijska kuća. To je podružnica [[WarnerMedia|WarnerMedije]], a sjedište joj je u [[Burbank, Kalifornija|Burbank]]u, [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Neke od glavnih divizija koje su dio tvrtke su [[Warner Bros. Pictures]], [[Warner Bros. Television]], [[Warner Home Video]], [[Warner Bros. Interactive Entertainment]], [[Warner Bros. Consumer Products]], [[Warner Bros. Animation]] i [[DC Comics]]. Warner također posjeduje dobar dio [[The CW]]-a. == Povijest == === Osnivanje === Ime tvrtke potječe od četiri utemeljitelja braće Warner (rođeni Wonskolaser ili Wonsal prije anglicizacije): Harry, Albert, Sam i Jack Warner. Harry, Albert i Sam emigrirali su kao djeca sa svojim roditeljima u [[Kanada|Kanadu]] iz Krasnosielca u [[Poljska|Poljskoj]]. Jack, najmlađi [[brat]], rođen je u [[London]]u, [[Ontario]]. Troje starije braće počelo je u filmskom poslu, nabavivši filmski projektor s kojim su prikazivali filmove u rudarskim gradovima [[Pennsylvania]] i [[Ohio]]. U početku su Sam i Albert Warner uložili 150 dolara kako bi predstavili život američkog vatrogasca i veliku pljačku vlaka. Otvorili su svoje prvo kazalište, Cascade, u New Castleu, u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]], 1903. godine. Kada je izvorna [[zgrada]] bila u opasnosti da bude srušena, moderni Warner Bros nazvao je sadašnje vlasnike zgrada i dogovorio da ga spasi. Vlasnici su primijetili da su ih ljudi diljem zemlje tražili da ga zaštite zbog povijesnog značaja. Godine 1904. Warners su osnovali tvrtku Duquesne Amusement & Supply iz Pittsburgha za distribuciju filmova. Godine 1912. Harry Warner angažirao je revizora po imenu Paul Ashley Chase. U vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] počeli su proizvoditi filmove. Godine 1918. otvorili su prvi studio Warner Brothers na Sunset Boulevard u [[Hollywood]]u. Sam i Jack proizveli su slike, dok su Harry i Albert, zajedno sa svojim revizorom i sada Chaseom, vodili financije i distribuciju u [[New York City, New York|New Yorku]]. Tijekom Prvog svjetskog rata pušten je prvi nacionalni [[film]], [[My Four Years in Germany]], na temelju popularne knjige bivšeg ambasadora Jamesa W. Gerarda. Dana 4. travnja 1923., uz pomoć novca koji je Harryju posudio njegov bankar Motley Flint, oni su formalno osnovani kao Warner Bros. Pictures, Incorporated. (Tek šezdesetih godina 20. stoljeća Warner Bros. je proglasio 1905. datumom osnivanja.) Prva važna stvar bila je stjecanje prava na Avery Hopwoodovu 1916 Broadwaysku predstavu, The Gold Diggers, iz kazališnog impresarija [[Davida Belasca]]. Međutim, Rin Tin Tin, pas koji je nakon Prvog svjetskog rata donio američki vojnik, uspostavio je svoj ugled. Rin Tin Tin debitirao je u filmu Gdje počinje sjever. Film je bio toliko uspješan da je Jack potpisao psa da glumi u više filmova za 1000 dolara tjedno. Rin Tin Tin postao je vrhunska zvijezda studia.Jack ga je nazvao "The Mortgage Lifter" i uspjeh je potaknuo karijeru Darryla F. Zanucka. Zanuck je s vremenom postao vrhunski producent, a od 1928. do 1933. bio je Jackov desni igrač i izvršni producent, s odgovornostima koje uključuju svakodnevnu filmsku produkciju. Više uspjeha došlo je nakon što je Ernst Lubitsch angažiran kao glavni direktor; Harry Rapf je napustio studio kako bi se pridružio Metro-Goldwyn-Mayeru. Lubitschov film Marriage Circle bio je najuspješniji film studija iz [[1924.]] godine i bio je na popisu [[The New York Times]]a te godine. === Popis redatelja Warner Bros. filmova === * [[Zack Snyder]] * [[David Ayer]] * [[Patty Jenkins]] * [[Joss Whedon]] * [[James Wan]] * [[David Sandberg]] * [[Steven Spielberg]] * [[Bradley Cooper]] * [[Mike Mitchell]] * [[Gary Dauberman]] * [[Rob Letterman]] * [[Michael Dougherty]] * [[Chris Miller]] * [[Phil Lord]] * [[Todd Strauss-Schulson]] * [[Ry Russo-Young]] * [[David Yates]] * [[Corin Hardy]] * [[Jon M. Chu]] * [[Jon Turteltaub]] * [[Karey Kirkpatrick]] * [[Chris McKay]] * [[David Yates]] * [[Clint Eastwood]] * [[Peter Jackson]] * [[Christopher Nolan]] * [[Lana Wachowski]] * [[Lilly Wachowski]] * [[Francis Lawrence]] * [[Andrew Davis]] * [[Todd Phillips]] * [[Guy Ritchie]] * [[William Friedkin]] * [[Mike Newell]] * [[Alfonso Cuarón]] * [[Chris Columbus]] * [[Joe Dante]] * [[Jan de Bont]] * [[Joe Pytka]] * [[Joel Schumacher]] * [[Tim Burton]] * [[Curt Geda]] == Logotipi == [[Datoteka:Warner Bros. Pictures Logo 1923.png|mini|lijevo|Prvi logotip, 1923.]] * Prvi logo tvrtke Warner Bros pohvalio se tradicionalnom i elegantnom kombinacijom lučne glavne oznake riječi u podebljanom serif tipografiji sa svim velikim slovima i kurzivnim sloganom "Classics of the Screen", izvedenim u istim crnim bojama i dodavanjem sofisticiranosti i finoće kompoziciji. * Prototip trenutnog kultnog logotipa tvrtke predstavljen je [[1925.]] godine. Bio je to elegantan bijeli štit u izrazitom crnom obrisu, s građevinskom slikom na gornjem dijelu i stiliziranim monogramom "WB" na dnu. [[Datoteka:Warner Bros. Trademark Registration Certificate Jul 14 1925.jpg|mini|desno|Certifikat registracije logotipa 1925.]] * Slika u pozadini je uklonjena iz štita [[1929.]] godine, ostavljajući natpis "WB" koji je postao deblji i izduženiji, izgledajući profesionalno i elegantno. Lučna oznaka s riječima "Warner Bros Pictures Inc." postavljena je iznad štita s velikim slovima i prilagođenog suženog fonta. * [[1933.]] linije štita postaju rafinirane, a lučni natpis je uklonjen. Iako je tvrtka još uvijek koristila prethodni logotip, nova verzija postajala je sve popularnija. * Redizajn iz [[1937.]] pojednostavio je glavni sastav, čineći slova čišćima i tanjima, a obris štita - sastavljen od samo jedne linije, ali je dodao lučni natpis prelazeći preko štita u sredini. * Logotip, stvoren za tvrtku [[1948.]] godine, dobio je određeni volumen zbog novog uzorka grba. Sada je tijelo štita bilo sastavljeno od brojnih tankih horizontalnih pruga u jednoj boji, dok su slova i okvir postali deblji i dobili deblji obris. [[Datoteka:Warner Bros old logo.svg|mini|lijevo|logo koji se koristio od 1953. do 2019.]] * Ravna i svijetla verzija logotipa Warner Bros predstavljena je [[1953.]] godine i ostala je u tvrtki više od šezdeset godina, postavši najprepoznatljivija od svih svojih logotipa. Bio je to suženi elegantni štit s crnom pozadinom i debelim bijelim okvirom. Slova "WB" također su izvedena u bijeloj boji i njihove su konture očišćene i ojačane. * [[1967.]] godine tvrtka se spojila sa [[Seven Arts Productions|Seven Arts]] tvrtkom, a logo je redizajniran iste godine. Bio je to moderan i snažan amblem, s iznimno smjelim stiliziranim monogramom "W7", izveden debelim slovima sa strogim geometrijskim rezovima. Jedina sličnost s prethodnim logotipima tvrtke bila je u jednobojnoj paleti boja. * Kultni štit "WB" vratio se [[1970.]] godine, ali u novoj paleti boja - bila je to crveno-zlatna kombinacija, koja je izgledala elegantno i pokazala društvo s nove strane. Strogi ravni vodoravno rastegnuti natpis s oznakom riječi "WARNER BROS." postavljen je na dno logotipa, prelazeći preko dna štita. * Još jedna eksperimentalna verzija vizualnog identiteta Warner Brosa uvedena je [[1972.]] godine. Značka, koju je stvorio [[Saul Bass]], imala je čvrstu crnu zaobljenu pozadinu sa stiliziranim bijelim slovom "W", sastavljenom od tri paralelne dijagonalne linije sa zaobljenim kutovima. Ovaj logo tvrtka je koristila više od desetljeća. * Kultni štit je redizajniran [[1993.]] Linije slova i crnog okvira bile su podebljane, a sam štit se lagano proširio. Što se tiče lučnih natpisa, postao je malo deblji i sadržavao je crnu pozadinu, s nježnim dok su slova bila bijele bojeo. * [[2019.]] godine Warner Bros je nastavio koristiti štit, stvoren za tvrtku 1953. godine, ali je promijenio paletu boja u svijetlo plavu i bijelu. Sada štit u čvrstoj plavoj boji nema obris, zbog čega izgleda prijateljski i progresivni nego ikad. Tradicionalni kultni oblik vizualnog identiteta tvrtke počeo je izgledati drugačije u novoj kombinaciji, odražavajući rast tvrtke i njezinu sposobnost promjene.[[Datoteka:Warner Bros. (2019) logo.svg|mini|desno|logo koji se koristi od 2019. Istodobno se koristi sa sljedećim logotipom od 2023.]] [[Datoteka:Warner Bros. Pictures 2019.svg|mini|desno|Logotip Warner Bros. Pictures koristi se od 2019.]] Uz originalni logo, studio imao i specijalne logotipe za razne filmove, serije i događaje. *Od 2022. godine upotreba [[Warner Bros. Discovery]] loga kao loga Warner Bros.-a počela je biti raširena, kao na primjer na parceli studija Water Tower. Također je postao korporativni logo Warner Bros. International Television Production i Warner Bros. Studio Tours u Hollywoodu i Tokiju u 2023. {{Svjetski filmski studiji}} [[Kategorija:Američki filmski studiji]] igeh1295u8vug09nte4hbwjg2wy1fmj 0 649262 7616248 7414560 2026-10-10T20:45:13Z DragonWiki94 375087 /* */ 7616248 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Osman Đikić | boja = #B0C4DE | slika = Osman_Djikic.jpeg | veličina = 250px | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[7. siječnja]] [[1879.]] | mjesto rođenja = [[Mostar]], [[BiH]] | smrt = [[30. ožujka]] [[1912.]] | mjesto smrti = [[Mostar]], [[BiH]] | nagrade = | utjecao = | utjecali = | period = | djela = | period pisanja = | potpis = | supruga = | djeca = }} '''Osman Đikić''' ([[Mostar]], [[7. siječnja]] [[1879.]] – [[Mostar]], [[30. ožujka]] [[1912.]])srpski-muslimanski [[pjesnik]] i [[novinar]] i glavni urednik lista [[Gajret (časopis)|''Gajret'']]. == Životopis == Rođen je [[7. siječnja]] [[1879.]] u [[Mostar]]u kao dijete Ahmeta ([[1858.]] – [[1918.]]) i Hane Đikić (rođena kao Kurt; umrla [[1908.]]). U [[Mostar]]u je završio osnovu školu te pet godina gimnazije u [[Gimnazija Mostar|Gimnaziji Mostar]] iz koje je izbačen zbog nacionalističkih aktivnosti. Školovanje je nastavio u [[Beograd]]u, [[Istanbul]]u te u [[Beč]]u, gdje je završio Trgovačku akademiju.<ref name="Bljesak">[https://www.bljesak.info/kultura/flash/100-godina-od-smrti-mostarskog-pisca-osmana-dikica/46952 100 godina od smrti mostarskog pisca Osmana Đikića], pristupljeno 14. kolovoza 2019.</ref><ref name="LZMK">{{Citiranje weba |title=Osman Đikić |url=https://enciklopedija.hr/clanak/16907 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=14. kolovoza 2019.}}</ref> Godine [[1905.]] vjenčao se s glumicom Zorom Topalović<ref name="Bljesak" /> ili Mihailović<ref name="Avlija">[https://www.avlija.me/portreti/osman-dikic Osman Đikić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190814102758/https://www.avlija.me/portreti/osman-dikic |date=14. kolovoza 2019. }}, pristupljeno 14. kolovoza 2019.</ref> u [[Beč]]u. Nakon što je završio Trgovačku akademiju u [[Beč]]u, Đikić je službovao kao bankovni činovnik u [[Zagreb]]u, [[Brčko]]m i [[Mostar]]u. Od [[1907.]] uređivao je mostarski list ''Musavat'' te objavljivao tekstove u ''Bosansko-hercegovačkom glasniku''.<ref name="Bljesak" /> === Književno djelovanje === [[Datoteka:Turbe_Osmana_Đikiće_v_Mostaru.jpg|thumb|lijevo|200px|[[Turbe (mauzolej)|Turbe]] Osmana Đikića u [[Mostar]]u.]] Osman Đikić bio je poznati [[pjesnik]] i [[dramatičar]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Njegovo pjesništvo bilo je sklono didaktičnosti, s elementima ljubavi, domoljublja i religije koje su služile kao glavne teme.<ref name="Mostarski">{{cite web |url=http://www.mostarski.net/kultura/sjecanje-na-osmana-dikica/822 |title=Sjećanje na Osmana Đikića |publisher=Mostarski.net |date=12. travnja 2012. |accessdate=15. kolovoza 2019. |trans-title=Remembering Osman Đikić |archive-date=7. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170907125119/http://www.mostarski.net/kultura/sjecanje-na-osmana-dikica/822 |url-status=bot: unknown }}</ref> Svoje pjesme prvo je objavljivao u novinama kao što su: ''[[Behar (časopis)|Behar]]'', ''Bosanska vila'' i ''Zora''. Godine [[1900.]] u [[Beograd]]u objavljeno je ''Pobratimstvo'', jedna od njegovih prvih zbiraka pjesama. Ta je zbirka sadržavale domoljubne pjesme među kojima su i pjesme [[Omer-beg Sulejmanpašić|Omer-bega Sulejmanpašića Skopljaka]] i [[Avdo Karabegović Halidbegov|Avde Karabegovića]]. Zbirku nije dobro primio [[Osman Nuri Hadžić]] te ju je strogo kritizirao u ''[[Behar (časopis)|Beharu]]''. Hadžićeve kritike spriječile su daljnje objavljivanje Đikićevih pjesama unutar ''[[Behar (časopis)|Behara]]''.<ref name="Mostarski" /> Osman Đikić kao folklorist skupljao je narodne pjesme iz [[Mostar]]a i susjednog [[Stolac|Stoca]]. Te narodne pjesme činile su zbirku ''Hercegovački biser'' dugu 5.000 stihova. Nju je Đikić poklonio [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpskoj akademiji znanosti i umjetnosti]].<ref name="Mostarski" /> Kao dramatičar, Đikić je napisao tri drame: ''Zlatija'', objavljena [[1906.]], ''Stana'', objavljenu [[1906.]] ili [[1907.]], te [[Muhadžir]], objavljenu [[1908.]] ili [[1909.]] Autor je nekoliko [[Sevdalinka|sevdalinki]], uključujući: ''Đaurko mila'', ''Ašik ostah na te oči'' i ''Đela Fato đela zlato''. === Političko djelovanje === Nakon što je [[Austro-Ugarska]] [[Zaposjedanje BiH 1878.|zauzela Bosna i Hercegovina]] [[1878.]] godine, [[Austro-Ugarska]] je pokušala iskorijeniti etnički nacionalizam u [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosni i Hercegovini]] ujedinjenjem triju naroda Bosne i Hercegovine ([[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvate]], [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbe]] i [[Bošnjaci|Bošnjake]]) u jedan narod. Tu ideju nisu dobro prihvatili narodi koji su nastanjivali [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosni i Hercegovini]]. Naprotiv, ta tri naroda htjeli su ostvariti vlastite nacionalističke težnje. Đikić je također postao žrtva ovih težnji. [[1909.]] godine preselio se u [[Sarajevo]] gdje je potajno postao član [[Muslimanska narodna organizacija|Muslimanske narodne organizacije]] (MNO). Ranije je MNO preuzeo kontrolu nad ''[[Gajret]]om'', kulturno-obrazovnom društvom čiji je suosnivač bio [[Safvet-beg Bašagić]]. Gajret je bila jedina tadašnja organizacija koja je pomagala siromašnim muslimanskim studentima.<ref name="Voloder">{{cite web |url=http://geocities.com/gimn1gradacac/bhknjz19st/prepor.htm |title=Bošnjačka preporodna književnost u BiH (od 1860 – 1914. godine) |year=1996 |accessdate=17. kolovoza 2019. |author=Voloder, Nusret |trans-title=Bosniak Renaissance Literature in B&H (1860 – 1914) |language=bs |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091027105851/http://geocities.com/gimn1gradacac/bhknjz19st/prepor.htm |archivedate=27. listopada 2009.}}</ref> MNO je [[1907.]] osnovala politički časopis [[Gajret (časopis)|Gajret]].<ref name="Bljesak" /> MNO je [[1909.]] postavio Đikića na mjesto tajnika i urednika časopisa ''Gajreta''.<ref name="Avlija"/> Đikić je također bio duboki pristaša srpskoga nacionalizma te zagovornik [[Jugoslavija|ujedinjene države svih južnih Slavena]]. Bio je advokat bosanskohercegovačkih muslimana i pravoslavaca. Godine [[1910.]] pokrenuo je opozicijski politički časopis ''Samouprava'', gdje je služio kao glavni urednik.<ref name="Bljesak" /> === Smrt === Đikić je umro od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] u [[Mostar]]u [[30. ožujka]] [[1912.]] u 33. godini života. Pokopan je u Velikom carinskom haremu. Njegov žena, Zora, je nedugo zatim umrla, također od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] i to [[14. rujna]] [[1912.]] godine.<ref name="Bljesak" /><ref name="Avlija" /> === Turbe === [[Srbija]]nski arhitekt [[Aleksandar Deroko]] sagradio je [[1936.]] cigleno [[Turbe (mauzolej)|turbe]] u [[Pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]] za Đikićeve ostatke. No, novosagrađeno turbe nalazilo se unutar harema kod [[Karađozbegova džamija|Karađozbegove džamije]] te su stoga njegovi ostatci premješteni nakon izgradnje turbeta, gdje se nalazio [[sarkofag]] iznad njegovog groba. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], [[Ustaše]] su uništili turbe. Turbe su nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] obnovili. Turbe je također pretrpjelo štetu tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] kada su [[Hrvatske obrambene snage]] minirale turbe u lipnju [[1992.]]<ref name="Bljesak" /> Kao rezultat toga razrušen je sarkofag, a turbe je polovično srušeno.<ref>[https://web.archive.org/web/20140201230726/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2424 Karađoz-begova džamija, graditeljska cjelina, Obrazloženje, II – Prethodni postupak, Mauzolej Osmana Đikića], pristupljeno 14. srpnja 2019.</ref> Njegove turbe djelomično je obnovljeneno [[1998.]] godine.<ref name="Bljesak" /> == Djela == {{Refbegin|2}} ;Zbirke pjesama<ref name =LZMK /> * ''Pobratimstvo'' (Omer-begom Sulejmanpašićem Skopljakom i [[Avdo Karabegović|Avdom Karabegovićem]]) (1900.) * ''Muslimanskoj mladeži'' (1902.) * ''Ašiklije'' (1903.) ;Drame * ''Zlatija'' (1905.) * ''Stana'', (1906.) * ''Muhadžir'' (1909.) {{Refend}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske povezice == *{{cite book |author=Enes Duraković |title=Bošnjačka književnost u književnoj kritici: Novija književnost – poezija |chapter=Osman Đikić |url=https://books.google.com/books?id=LX9iAAAAMAAJ |year=1998 |publisher=Alef |pages=116–119.}} {{GLAVNIRASPORED:Đikić, Osman}} [[Kategorija:Životopisi, Mostar]] [[Kategorija:Bošnjački književnici]] [[Kategorija:Bošnjački novinari]] [[Kategorija:Publicisti]] [[Kategorija:Sevdalinka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački urednici]] 530occjys2df11zp6p7kssne8skx5kd 7616250 7616248 2026-10-10T20:47:27Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/DragonWiki94|DragonWiki94]] ([[User talk:DragonWiki94|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:Divna Jaksic|Divna Jaksic]] 7414560 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Osman Đikić | boja = #B0C4DE | slika = Osman_Djikic.jpeg | veličina = 250px | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[7. siječnja]] [[1879.]] | mjesto rođenja = [[Mostar]], [[BiH]] | smrt = [[30. ožujka]] [[1912.]] | mjesto smrti = [[Mostar]], [[BiH]] | nagrade = | utjecao = | utjecali = | period = | djela = | period pisanja = | potpis = | supruga = | djeca = }} '''Osman Đikić''' ([[Mostar]], [[7. siječnja]] [[1879.]] – [[Mostar]], [[30. ožujka]] [[1912.]])<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/19012/ Osman Đikić], [[Proleksis enciklopedija]], pristupljeno 2. ožujka 2021.</ref><ref name="Bljesak">[https://www.bljesak.info/kultura/flash/100-godina-od-smrti-mostarskog-pisca-osmana-dikica/46952 100 godina od smrti mostarskog pisca Osmana Đikića], pristupljeno 14. kolovoza 2019.</ref><ref name="Avlija">[https://www.avlija.me/portreti/osman-dikic Osman Đikić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190814102758/https://www.avlija.me/portreti/osman-dikic |date=14. kolovoza 2019. }}, pristupljeno 14. kolovoza 2019.</ref> [[Bošnjaci|bošnjački]]<ref name="LZMK">{{Citiranje weba |title=Osman Đikić |url=https://enciklopedija.hr/clanak/16907 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=14. kolovoza 2019.}}</ref> [[pjesnik]] i [[novinar]], glavni urednik lista [[Gajret (časopis)|''Gajret'']]. == Životopis == Rođen je [[7. siječnja]] [[1879.]] u [[Mostar]]u kao dijete Ahmeta ([[1858.]] – [[1918.]]) i Hane Đikić (rođena kao Kurt; umrla [[1908.]]). U [[Mostar]]u je završio osnovu školu te pet godina gimnazije u [[Gimnazija Mostar|Gimnaziji Mostar]] iz koje je izbačen zbog nacionalističkih aktivnosti. Školovanje je nastavio u [[Beograd]]u, [[Istanbul]]u te u [[Beč]]u, gdje je završio Trgovačku akademiju.<ref name="Bljesak" /><ref name="LZMK" /> Godine [[1905.]] vjenčao se s glumicom Zorom Topalović<ref name="Bljesak" /> ili Mihailović<ref name="Avlija" /> u [[Beč]]u. Nakon što je završio Trgovačku akademiju u [[Beč]]u, Đikić je službovao kao bankovni činovnik u [[Zagreb]]u, [[Brčko]]m i [[Mostar]]u. Od [[1907.]] uređivao je mostarski list ''Musavat'' te objavljivao tekstove u ''Bosansko-hercegovačkom glasniku''.<ref name="Bljesak" /> === Književno djelovanje === [[Datoteka:Turbe_Osmana_Đikiće_v_Mostaru.jpg|thumb|lijevo|200px|[[Turbe (mauzolej)|Turbe]] Osmana Đikića u [[Mostar]]u.]] Osman Đikić bio je poznati [[pjesnik]] i [[dramatičar]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Njegovo pjesništvo bilo je sklono didaktičnosti, s elementima ljubavi, domoljublja i religije koje su služile kao glavne teme.<ref name="Mostarski">{{cite web |url=http://www.mostarski.net/kultura/sjecanje-na-osmana-dikica/822 |title=Sjećanje na Osmana Đikića |publisher=Mostarski.net |date=12. travnja 2012. |accessdate=15. kolovoza 2019. |trans-title=Remembering Osman Đikić |archive-date=7. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170907125119/http://www.mostarski.net/kultura/sjecanje-na-osmana-dikica/822 |url-status=bot: unknown }}</ref> Svoje pjesme prvo je objavljivao u novinama kao što su: ''[[Behar (časopis)|Behar]]'', ''Bosanska vila'' i ''Zora''. Godine [[1900.]] u [[Beograd]]u objavljeno je ''Pobratimstvo'', jedna od njegovih prvih zbiraka pjesama. Ta je zbirka sadržavale domoljubne pjesme među kojima su i pjesme [[Omer-beg Sulejmanpašić|Omer-bega Sulejmanpašića Skopljaka]] i [[Avdo Karabegović Halidbegov|Avde Karabegovića]]. Zbirku nije dobro primio [[Osman Nuri Hadžić]] te ju je strogo kritizirao u ''[[Behar (časopis)|Beharu]]''. Hadžićeve kritike spriječile su daljnje objavljivanje Đikićevih pjesama unutar ''[[Behar (časopis)|Behara]]''.<ref name="Mostarski" /> Osman Đikić kao folklorist skupljao je narodne pjesme iz [[Mostar]]a i susjednog [[Stolac|Stoca]]. Te narodne pjesme činile su zbirku ''Hercegovački biser'' dugu 5.000 stihova. Nju je Đikić poklonio [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpskoj akademiji znanosti i umjetnosti]].<ref name="Mostarski" /> Kao dramatičar, Đikić je napisao tri drame: ''Zlatija'', objavljena [[1906.]], ''Stana'', objavljenu [[1906.]] ili [[1907.]], te [[Muhadžir]], objavljenu [[1908.]] ili [[1909.]] Autor je nekoliko [[Sevdalinka|sevdalinki]], uključujući: ''Đaurko mila'', ''Ašik ostah na te oči'' i ''Đela Fato đela zlato''. === Političko djelovanje === Nakon što je [[Austro-Ugarska]] [[Zaposjedanje BiH 1878.|zauzela Bosna i Hercegovina]] [[1878.]] godine, [[Austro-Ugarska]] je pokušala iskorijeniti etnički nacionalizam u [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosni i Hercegovini]] ujedinjenjem triju naroda Bosne i Hercegovine ([[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvate]], [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbe]] i [[Bošnjaci|Bošnjake]]) u jedan narod. Tu ideju nisu dobro prihvatili narodi koji su nastanjivali [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosni i Hercegovini]]. Naprotiv, ta tri naroda htjeli su ostvariti vlastite nacionalističke težnje. Đikić je također postao žrtva ovih težnji. [[1909.]] godine preselio se u [[Sarajevo]] gdje je potajno postao član [[Muslimanska narodna organizacija|Muslimanske narodne organizacije]] (MNO). Ranije je MNO preuzeo kontrolu nad ''[[Gajret]]om'', kulturno-obrazovnom društvom čiji je suosnivač bio [[Safvet-beg Bašagić]]. Gajret je bila jedina tadašnja organizacija koja je pomagala siromašnim muslimanskim studentima.<ref name="Voloder">{{cite web |url=http://geocities.com/gimn1gradacac/bhknjz19st/prepor.htm |title=Bošnjačka preporodna književnost u BiH (od 1860 – 1914. godine) |year=1996 |accessdate=17. kolovoza 2019. |author=Voloder, Nusret |trans-title=Bosniak Renaissance Literature in B&H (1860 – 1914) |language=bs |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091027105851/http://geocities.com/gimn1gradacac/bhknjz19st/prepor.htm |archivedate=27. listopada 2009.}}</ref> MNO je [[1907.]] osnovala politički časopis [[Gajret (časopis)|Gajret]].<ref name="Bljesak" /> MNO je [[1909.]] postavio Đikića na mjesto tajnika i urednika časopisa ''Gajreta''.<ref name="Avlija"/> Đikić je također bio duboki pristaša srpskoga nacionalizma te zagovornik [[Jugoslavija|ujedinjene države svih južnih Slavena]]. Bio je advokat bosanskohercegovačkih muslimana i pravoslavaca. Godine [[1910.]] pokrenuo je opozicijski politički časopis ''Samouprava'', gdje je služio kao glavni urednik.<ref name="Bljesak" /> === Smrt === Đikić je umro od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] u [[Mostar]]u [[30. ožujka]] [[1912.]] u 33. godini života. Pokopan je u Velikom carinskom haremu. Njegov žena, Zora, je nedugo zatim umrla, također od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] i to [[14. rujna]] [[1912.]] godine.<ref name="Bljesak" /><ref name="Avlija" /> === Turbe === [[Srbija]]nski arhitekt [[Aleksandar Deroko]] sagradio je [[1936.]] cigleno [[Turbe (mauzolej)|turbe]] u [[Pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]] za Đikićeve ostatke. No, novosagrađeno turbe nalazilo se unutar harema kod [[Karađozbegova džamija|Karađozbegove džamije]] te su stoga njegovi ostatci premješteni nakon izgradnje turbeta, gdje se nalazio [[sarkofag]] iznad njegovog groba. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], [[Ustaše]] su uništili turbe. Turbe su nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] obnovili. Turbe je također pretrpjelo štetu tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] kada su [[Hrvatske obrambene snage]] minirale turbe u lipnju [[1992.]]<ref name="Bljesak" /> Kao rezultat toga razrušen je sarkofag, a turbe je polovično srušeno.<ref>[https://web.archive.org/web/20140201230726/http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2424 Karađoz-begova džamija, graditeljska cjelina, Obrazloženje, II – Prethodni postupak, Mauzolej Osmana Đikića], pristupljeno 14. srpnja 2019.</ref> Njegove turbe djelomično je obnovljeneno [[1998.]] godine.<ref name="Bljesak" /> == Djela == {{Refbegin|2}} ;Zbirke pjesama<ref name =LZMK /> * ''Pobratimstvo'' (Omer-begom Sulejmanpašićem Skopljakom i [[Avdo Karabegović|Avdom Karabegovićem]]) (1900.) * ''Muslimanskoj mladeži'' (1902.) * ''Ašiklije'' (1903.) ;Drame * ''Zlatija'' (1905.) * ''Stana'', (1906.) * ''Muhadžir'' (1909.) {{Refend}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske povezice == *{{cite book |author=Enes Duraković |title=Bošnjačka književnost u književnoj kritici: Novija književnost – poezija |chapter=Osman Đikić |url=https://books.google.com/books?id=LX9iAAAAMAAJ |year=1998 |publisher=Alef |pages=116–119.}} {{GLAVNIRASPORED:Đikić, Osman}} [[Kategorija:Životopisi, Mostar]] [[Kategorija:Bošnjački književnici]] [[Kategorija:Bošnjački novinari]] [[Kategorija:Publicisti]] [[Kategorija:Sevdalinka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački urednici]] lglv95uklp1apmib2eqtnhtukjpo32l 14 651012 7616384 7419639 2026-10-11T07:38:32Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Porodice vrjesolikih|Porodice vrjesolikih]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Vrjesolike|Vrjesolike]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616384 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Vrjesolike]] 8mndqjolbluny66hw88c6s9jt29lf3k 0 653980 7616127 7283025 2026-10-10T16:18:57Z ~2026-54302-10 375056 novi red 7616127 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Park Šuma Tuškanac 2020.jpg|200px|mini|desno|Park-šuma Tuškanac]] '''Park-šuma Tuškanac''' je [[park-šuma]] u Hrvatskoj i jedna od 17 park-šuma na prostoru Grada Zagreba. Nalazi se na [[Tuškanac|Tuškancu]] i pripada u park-šume Centra grada Zagreba. Pojedine se spuštaju do samog središta grada. To su pretežno mješovite srednjodobne starije i stare park-šume, koje u omjeru smjese imaju: [[hrast kitnjak]], bukvu, [[grab]], [[bagrem]], lipu, kesten, jasen, voćkarice, brezu i druge [[listače]] i [[četinjače]]. [[Šumska sastojina|Sastojine]] su pretežno [[Uzgojni oblik šume|visokog uzgojnog oblika]] u kojima treba provoditi sve faze [[njega šuma|njege]] i sve radove na obnovi, ovisno o konkretnom stanju pojedine sastojine. Državnih šuma u svim park-šumama Centra (Tuškanac, Dubravkin put, Cmrok, Jurjevska, Rokov perivoj, Zelengaj, Kraljevac, Pantovčak i Prekrižje) ukupno je 120,39 ha, privatnih 140,38 ha, ostalih površina 59,66 ha. Prosječna [[drvna zaliha]] je 386,28 prostornih metara po [[hektar]]u. Prosječni godišnji [[tečajni prirast]] je 6,88 prostornih metara po hektaru. == Daljnje čitanje == * {{Citiranje časopisa|last=Halambek-WenzIer|first=Mira|date=1988-07-01|title=Tuškanac danas i sutra|url=https://hrcak.srce.hr/271220|journal=Život umjetnosti : časopis o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi|language=hr|volume=43/44|issue=1|pages=38–45|issn=0514-7794}} == Izvori == * Matić, Slavko; Prpić, Branimir: ''[https://www.sumari.hr/sumlist/pdf/199702250.pdf PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA, TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK-ŠUMA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA]''. Izvorni znanstveni članak. Šumarski list br. 5–6., CXXI (1997). str. 231., 232. i 233. Sadržaj prenesen sa stranica [[Šumarski list|Šumarskog lista]] uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ostalo#Šumarski_list|dopuštenje]]. {{ZG}} {{GLAVNIRASPORED:Tuškanac}} [[Kategorija:Park-šume u Zagrebu]] [[Kategorija:Gornji grad – Medveščak]] synnggxsllsgg3wl3ahmwtdkboy2bte 0 654481 7616080 7472273 2026-10-10T13:48:01Z Juso Jusić 375011 /* */ 7616080 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Husein [[Efendija|ef.]] Kavazović |slika = Husein Kavazović (cropped).jpg |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = 3. srpnja [[1964.]] |mjesto rođenja = [[Gradačac]] |datum smrti = |položaj = 13. [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulema]] |mandat_start = 2012 |mandat_kraj = 2026 |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]] |nasljednik = [[Nedžad Grabus|Nedžad ef. Grabus]] |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = 2026. |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Husein [[Efendija|ef.]] Kavazović''' ([[Gradačac]], 3. srpnja 1964.), [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog i 13. po redu [[reis-ul-ulema]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Životopis == [[Slika:Husein Kavazovic Sebastian Kurz 2015 (18760778310).jpg|lijevo|thumb|Husein ef. Kavazović s ministrom vanjskih poslova Republike Austrije [[Sebastian Kurz|Sebastianom Kurzom]], [[Sarajevo]] 2015.]] Husein ef. Kavazović je rođen 3. srpnja 1964. godine u [[Jelovče Selo|Jelovče Selu]] kod [[Gradačac|Gradačca]], u Bosni i Hercegovini.<ref>{{Cite web |url=http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=15334&Itemid=319 |title=Biografija reisu-l-uleme mr. Husein ef. Kavazovića (pristupljeno 5. rujna 2013.) |accessdate=5. rujna 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222062505/http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=15334&Itemid=319 |archivedate=22. veljače 2014. |url-status=dead}}</ref> Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a [[Gazi_Husrev-begova_medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] je završio 1983. godine. Na Šerijatskom fakultetu [[Sveučilište Al-Azhar|Sveučilišta Al-Azhar]] u [[Kairo|Kairu]] je studirao u razdoblju od 1985. do 1990. godine. Magistarski rad i doktorsku disertaciju obranio je na Fakultetu islamskih znanosti u Sarajevu, iz područja [[Šerijatsko pravo|šerijatskog prava]].<ref>{{Cite web |url=http://www.balkanpost.net/clanak/221/novi-reisu-l-ulema-mr--husein-ef--kavazovic |title=Novi reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazović |work=balkanpost.net |accessdate=1. siječnja 2016. |archive-date=30. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190830200041/http://www.balkanpost.net/clanak/221/novi-reisu-l-ulema-mr--husein-ef--kavazovic |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.akos.ba/kultura-tradicija/bosnjacka-tradicija/biografije-istaknutih-bosnjaka/ko-je-husein-ef-kavazovic-od-borca-s-puskom-u-ruci-do-reisa |title=Ko je Husein ef. Kavazović: Od borca s puškom u ruci do reisa |work=AKOS.ba |accessdate=1. siječnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150426133454/http://www.akos.ba/kultura-tradicija/bosnjacka-tradicija/biografije-istaknutih-bosnjaka/ko-je-husein-ef-kavazovic-od-borca-s-puskom-u-ruci-do-reisa |archivedate=26. travnja 2015. |url-status=dead}}</ref> Radno iskustvo stjecao je kao [[imam]], [[hatib]] i [[mualim]] u džematima u [[Srebrenik]]u i [[Gradačac|Gradačcu]]. Obavljao je dužnost [[Tuzlanski muftiluk|muftije tuzlanskog]] u razdoblju od 1993. do 2012. godine. Nedugo nakon imenovanja na položaj muftije tuzlanskog, zajedno s još devet članova delegacije Okruga Tuzla biva zarobljen u [[Konjic]]u i odveden u logor [[HVO]]-a, a odatle predan u logor Vojske bosanskih Srba. Nakon sedam mjeseci ponovo je na slobodi i vraća se u Tuzlu.<ref>{{Cite web |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/gvardijan-i-reis-biti-covjek-u-najtezim-vremenima |title=Gvardijan i reis: Biti čovjek u najtežim vremenima |date=2015-03-04 |website=Al Jazeera Balkans |language=bs |accessdate=2019-05-25}}</ref> Kao muftija tuzlanski posebno je zaslužan za obnovu i rad Tuzlanskog muftiluka i Behram-begove medrese u Tuzli. Svojim zalaganjem je doprinio podizanju zgrade Biblioteke Behram-beg u Tuzli. Jedan je od pokretača Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolućoj kod Lukavca, prve ustanove za rehabilitaciju ovisnika u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine. Radio je na pokretanju i razvoju Agencije za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je u obnovi i izgradnji velikog broja džamija u bosanskom Podrinju i [[Bosanska Posavina|bosanskoj Posavini]]. Istovremeno, snažno se angažirao i na zbrinjavanju prognanog i izbjeglog stanovništva iz Istočne Bosne tokom agresije, a potom i u obnavljanju infrastrukture Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i povratku muslimana u mjesta iz kojih su protjerani. Bio je član i predsjednik Savjetodavne radne grupe za definiranje sadržaja u izradi projektne dokumentacije za kompleks Memorijalnog centra Potočari-Srebrenica.<ref>{{Cite web |url=https://www.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic |title=Reisu-l-ulema |date=2015-03-04 |website=Islamska zajednica u BiH |language=bs |accessdate=2019-05-25}}</ref> Godine 2012. izabran je za reis-ul-ulemu [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]. U njegovom mandatu na položaju reis-ul-uleme Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini provela je izmjene Ustava i značajne reforme u mnogim područjima djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Sloveniji]], [[Islamska zajednica u Srbiji|Srbiji]] i [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] muslimanskoj dijaspori.<ref>{{Cite web |url=https://www.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic |title=Biografija reisu-l-uleme dr Huseina ef Kavazovića |last=Službena stranica |first=Islamske zajednice u BiH |website=www.islamskazajednica.ba |accessdate=2019-09-19}}</ref> Obnovljene su džamije [[Ferhadija džamija u Banjoj Luci|Ferhadija]] u Banjoj Luci i [[Aladža džamija|Aladža]] u Foči, te otvorena novoizgrađena Ljubljanska džamija. Govori [[arapski jezik|arapski]] i služi se [[Engleski jezik|engleskim jezikom]].<ref>{{Cite web |url=http://www.rijaset.ba/images/stories/Programi-kandidata-za-izbor-reisu-l-uleme/Biografija_Husein_ef_Kavazovic.pdf |title=Biografija mr. Husein ef. Kavazović |work=rijaset.ba |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.dw.com/de/neuer-religi%C3%B6ser-f%C3%BChrer-f%C3%BCr-muslime-in-bosnien/a-16318405 |title=Neuer religiöser Führer für Muslime in Bosnien |work=dw.com |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/gvardijan-i-reis-biti-covjek-u-najtezim-vremenima |title=Gvardijan i reis: Biti čovjek u najtežim vremenima |work=balkans.aljazeera.net |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.dw.com/bs/uvjerljiva-podr%C5%A1ka-huseinu-ef-kavazovi%C4%87u/a-16256844 |title=Uvjerljiva podrška Huseinu ef. Kavazoviću |work=dw.com |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref> == Prijetnje == [[File:Sarajevans in funeral of 136 Srebrenica genocide victims July 2015 090720151578.jpg|thumb|Husein ef. Kavazović i član predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda [[Bakir Izetbegović]] na ispraćaju posmrtnih ostataka žrtvama [[Genocid u Srebrenici|genocid u Srebrenici]], Sarajevo 2015.]] Husein ef. Kavazović je često meta prijetnji [[vehabije|vehabija]] i islamskih radikala. Krajem 2015. godine Kavazoviću je islamski ekstremist Abdullah Armin Čurt iz [[Sirija|Sirije]] putem društvene mreže Facebook uputio prijetnje smrću. On je tom prilikom poručio: ''"A Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio".''<ref>{{Cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/prijetnje-mostarskom-hafizu-skidamo-glavu-ako-ne-prestane-govoriti-protiv-islamske-drzave-1049533 |title=Prijetnje smrću reisu Kavazoviću, Gološu i Hadžiću |work=vecernji.ba |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref> Godine 2016. islamski ekstremista iz Siriji Amir Selimović je iz te zemlje izravno zaprijetio Kavazoviću zbog akcije koju je tada povela [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] kako bi se u ovoj zemlji rasformirale ilegalne vjerske zajednice koje su formirali samozvani [[imam]]i-propagatori radikalnog islamizma. Selimović je tom prilikom poručio ''"Molim [[Alah|Allah]]a da reis-ul-ulemu u Bosni i Hercegovini Huseina Kavazovića i njegove sljedbenike .... zakoljem nasred [[Baščaršija|Baščaršije]]''.<ref>{{Cite web |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-siriji-zarobljen-radikalni-islamist-iz-bih-koji-je-prijetio-smrcu-reisu-kavazovicu-20190307/print |title=U Siriji zarobljen radikalni islamist iz BiH koji je prijetio smrću reisu Kavazoviću |work=tportal.hr |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref> Godine 2017. u izdanju [[ISIL]]-ovog magazina ''Rumiyah'' (Rim) propagandisti te organizacije pozvali su svoje simpatizere da ubijaju šejhove tavagita (sve ono što se obožava mimo Alaha). Uz tekst je objavljena fotografija reis-ul-uleme Huseina ef. Kavazovića, kao i fotografije muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koje su opisali kao ''murteddske (otpadnici od islama) vođe neislamske zajednice''. U magazinu je tom prilikom naglašavano da je ''ubijanje murtedda draže i priječe od ubijanja pravih kafira (nervjernika)''.<ref>{{Cite web |url=http://www.bhdijaspora.net/jezivo-pogledajte-kakve-je-nove-prijetnje-smrcu-dobio-reis-husein-ef-kavazovic/ |title=Jezivo: Pogledajte kakve je nove prijetnje dobio reis Husein ef. Kavazović |work=bhdijaspora.net |accessdate=17. srpnja 2017.}}</ref> == Djela == * ''Dvije kodifikacije šerijatskog porodičnog prava'' (Sarajevo, 2012) * ''Kodifikacija šerijatskog građanskog prava na temeljima hanefijske pravne škole'' (Sarajevo, 2019) * ''Prijevod i komentar na djelo: Muḥammad Qadrī paše, Murshid al-Ḥayrān: Kodifikacija šerijatskog imovinskog prava'' (Sarajevo, 2019.) * ''Prirodno pravo kod Mu'tazila'' (Sarajevo, 2019.) == Citati == * ''»Te nezaštićene ljude ubili su četnici i ako želite da im se osvetite uzmite pušku i idite na linije obrane, a svoj gnjev nipošto nemojte da ispoljavate na [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbima]] koji žive na prostoru pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]], niti nad srpskim oficirima bilo gdje. Jer [[Genocid u Srebrenici|Srebreničane]] su pobili četnici, a svi Srbi nisu četnici.«'' ** Husein ef. Kavazović nakon [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], 1995. * ''»[[Mekteb]] je najvažnija ustanova unutar [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]].<ref>{{Cite web |url=https://www.islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/30578-reisul-ulema-kavazovic-mekteb-je-najvaznija-ustanova-unutar-islamske-zajednice|title=Mekteb je najvažnija ustanova Islamske zajednice (pristupljeno 31. svibnja 2022.) |accessdate=31. svibnja 2022. |archiveurl=}}</ref>«'' ** Husein ef. Kavazović, 2022. == Povezani članci == *[[Reis-ul-ulema]] *[[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Husein Kavazović |commonscathr = Husein Kavazović |wikizvor = |wikicitat = Husein Kavazović }} === Mrežna mjesta === * [http://www.islamskazajednica.ba/images/stories/Programi-kandidata-za-izbor-reisu-l-uleme/Biografija_Husein_ef_Kavazovic.pdf Husein ef. Kavazović] na islamskazajednica.ba {{niz| prethodi= [[Husein Mujić|Hfz. Husein ef. Mujić]]| sredina= [[Tuzlanski muftiluk|Muftija tuzlanski]] <br>[[1993.]] – [[2012.]] | slijedi= Vahid ef. Fazlović }} {{niz| prethodi= [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]| sredina= [[Reis-ul-ulema|Reis-ul-ulema]]<br>[[2012.]] – | slijedi= }} {{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} {{GLAVNIRASPORED:Kavazović, Husein}} [[Kategorija:Životopisi, Gradačac]] [[Kategorija:Reis-ul-ulema]] 2t2baqzpwj18f7xqxvnae5ptzbq8ufx 7616105 7616080 2026-10-10T15:07:14Z ~2026-51109-36 375046 7616105 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Husein [[Efendija|ef.]] Kavazović |slika = Husein Kavazović (cropped).jpg |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = 3. srpnja [[1964.]] |mjesto rođenja = [[Gradačac]] |datum smrti = |položaj = 13. [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulema]] |mandat_start = 2012 |mandat_kraj = 2026 |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]] |nasljednik = [[Nedžad Grabus|Nedžad ef. Grabus]] |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = 2026. |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Husein [[Efendija|ef.]] Kavazović''' ([[Gradačac]], 3. srpnja 1964.), [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog i 13. po redu [[reis-ul-ulema]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Životopis == [[Slika:Husein Kavazovic Sebastian Kurz 2015 (18760778310).jpg|lijevo|thumb|Husein ef. Kavazović s ministrom vanjskih poslova Republike Austrije [[Sebastian Kurz|Sebastianom Kurzom]], [[Sarajevo]] 2015.]] Husein ef. Kavazović je rođen 3. srpnja 1964. godine u [[Jelovče Selo|Jelovče Selu]] kod [[Gradačac|Gradačca]].<ref>{{Cite web |url=http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=15334&Itemid=319 |title=Biografija reisu-l-uleme mr. Husein ef. Kavazovića (pristupljeno 5. rujna 2013.) |accessdate=5. rujna 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222062505/http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=15334&Itemid=319 |archivedate=22. veljače 2014. |url-status=dead}}</ref> Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a [[Gazi_Husrev-begova_medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] je završio 1983. godine. Na Šerijatskom fakultetu [[Sveučilište Al-Azhar|Sveučilišta Al-Azhar]] u [[Kairo|Kairu]] je studirao u razdoblju od 1985. do 1990. godine. Magistarski rad i doktorsku disertaciju obranio je na Fakultetu islamskih znanosti u Sarajevu, iz područja [[Šerijatsko pravo|šerijatskog prava]].<ref>{{Cite web |url=http://www.balkanpost.net/clanak/221/novi-reisu-l-ulema-mr--husein-ef--kavazovic |title=Novi reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazović |work=balkanpost.net |accessdate=1. siječnja 2016. |archive-date=30. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190830200041/http://www.balkanpost.net/clanak/221/novi-reisu-l-ulema-mr--husein-ef--kavazovic |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.akos.ba/kultura-tradicija/bosnjacka-tradicija/biografije-istaknutih-bosnjaka/ko-je-husein-ef-kavazovic-od-borca-s-puskom-u-ruci-do-reisa |title=Ko je Husein ef. Kavazović: Od borca s puškom u ruci do reisa |work=AKOS.ba |accessdate=1. siječnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150426133454/http://www.akos.ba/kultura-tradicija/bosnjacka-tradicija/biografije-istaknutih-bosnjaka/ko-je-husein-ef-kavazovic-od-borca-s-puskom-u-ruci-do-reisa |archivedate=26. travnja 2015. |url-status=dead}}</ref> Radno iskustvo stjecao je kao [[imam]], [[hatib]] i [[mualim]] u džematima u [[Srebrenik]]u i [[Gradačac|Gradačcu]]. Obavljao je dužnost [[Tuzlanski muftiluk|muftije tuzlanskog]] u razdoblju od 1993. do 2012. godine. Nedugo nakon imenovanja na položaj muftije tuzlanskog, zajedno s još devet članova delegacije Okruga Tuzla biva zarobljen u [[Konjic]]u i odveden u logor [[HVO]]-a, a odatle predan u logor Vojske bosanskih Srba. Nakon sedam mjeseci ponovo je na slobodi i vraća se u Tuzlu.<ref>{{Cite web |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/gvardijan-i-reis-biti-covjek-u-najtezim-vremenima |title=Gvardijan i reis: Biti čovjek u najtežim vremenima |date=2015-03-04 |website=Al Jazeera Balkans |language=bs |accessdate=2019-05-25}}</ref> Kao muftija tuzlanski posebno je zaslužan za obnovu i rad Tuzlanskog muftiluka i Behram-begove medrese u Tuzli. Svojim zalaganjem je doprinio podizanju zgrade Biblioteke Behram-beg u Tuzli. Jedan je od pokretača Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolućoj kod Lukavca, prve ustanove za rehabilitaciju ovisnika u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine. Radio je na pokretanju i razvoju Agencije za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je u obnovi i izgradnji velikog broja džamija u bosanskom Podrinju i [[Bosanska Posavina|bosanskoj Posavini]]. Istovremeno, snažno se angažirao i na zbrinjavanju prognanog i izbjeglog stanovništva iz Istočne Bosne tokom agresije, a potom i u obnavljanju infrastrukture Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i povratku muslimana u mjesta iz kojih su protjerani. Bio je član i predsjednik Savjetodavne radne grupe za definiranje sadržaja u izradi projektne dokumentacije za kompleks Memorijalnog centra Potočari-Srebrenica.<ref>{{Cite web |url=https://www.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic |title=Reisu-l-ulema |date=2015-03-04 |website=Islamska zajednica u BiH |language=bs |accessdate=2019-05-25}}</ref> Godine 2012. izabran je za reis-ul-ulemu [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]. U njegovom mandatu na položaju reis-ul-uleme Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini provela je izmjene Ustava i značajne reforme u mnogim područjima djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Sloveniji]], [[Islamska zajednica u Srbiji|Srbiji]] i [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] muslimanskoj dijaspori.<ref>{{Cite web |url=https://www.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic |title=Biografija reisu-l-uleme dr Huseina ef Kavazovića |last=Službena stranica |first=Islamske zajednice u BiH |website=www.islamskazajednica.ba |accessdate=2019-09-19}}</ref> Obnovljene su džamije [[Ferhadija džamija u Banjoj Luci|Ferhadija]] u Banjoj Luci i [[Aladža džamija|Aladža]] u Foči, te otvorena novoizgrađena Ljubljanska džamija. Govori [[arapski jezik|arapski]] i služi se [[Engleski jezik|engleskim jezikom]].<ref>{{Cite web |url=http://www.rijaset.ba/images/stories/Programi-kandidata-za-izbor-reisu-l-uleme/Biografija_Husein_ef_Kavazovic.pdf |title=Biografija mr. Husein ef. Kavazović |work=rijaset.ba |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.dw.com/de/neuer-religi%C3%B6ser-f%C3%BChrer-f%C3%BCr-muslime-in-bosnien/a-16318405 |title=Neuer religiöser Führer für Muslime in Bosnien |work=dw.com |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/gvardijan-i-reis-biti-covjek-u-najtezim-vremenima |title=Gvardijan i reis: Biti čovjek u najtežim vremenima |work=balkans.aljazeera.net |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.dw.com/bs/uvjerljiva-podr%C5%A1ka-huseinu-ef-kavazovi%C4%87u/a-16256844 |title=Uvjerljiva podrška Huseinu ef. Kavazoviću |work=dw.com |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref> == Prijetnje == [[File:Sarajevans in funeral of 136 Srebrenica genocide victims July 2015 090720151578.jpg|thumb|Husein ef. Kavazović i član predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda [[Bakir Izetbegović]] na ispraćaju posmrtnih ostataka žrtvama [[Genocid u Srebrenici|genocid u Srebrenici]], Sarajevo 2015.]] Husein ef. Kavazović je često meta prijetnji [[vehabije|vehabija]] i islamskih radikala. Krajem 2015. godine Kavazoviću je islamski ekstremist Abdullah Armin Čurt iz [[Sirija|Sirije]] putem društvene mreže Facebook uputio prijetnje smrću. On je tom prilikom poručio: ''"A Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio".''<ref>{{Cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/prijetnje-mostarskom-hafizu-skidamo-glavu-ako-ne-prestane-govoriti-protiv-islamske-drzave-1049533 |title=Prijetnje smrću reisu Kavazoviću, Gološu i Hadžiću |work=vecernji.ba |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref> Godine 2016. islamski ekstremista iz Siriji Amir Selimović je iz te zemlje izravno zaprijetio Kavazoviću zbog akcije koju je tada povela [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] kako bi se u ovoj zemlji rasformirale ilegalne vjerske zajednice koje su formirali samozvani [[imam]]i-propagatori radikalnog islamizma. Selimović je tom prilikom poručio ''"Molim [[Alah|Allah]]a da reis-ul-ulemu u Bosni i Hercegovini Huseina Kavazovića i njegove sljedbenike .... zakoljem nasred [[Baščaršija|Baščaršije]]''.<ref>{{Cite web |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-siriji-zarobljen-radikalni-islamist-iz-bih-koji-je-prijetio-smrcu-reisu-kavazovicu-20190307/print |title=U Siriji zarobljen radikalni islamist iz BiH koji je prijetio smrću reisu Kavazoviću |work=tportal.hr |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref> Godine 2017. u izdanju [[ISIL]]-ovog magazina ''Rumiyah'' (Rim) propagandisti te organizacije pozvali su svoje simpatizere da ubijaju šejhove tavagita (sve ono što se obožava mimo Alaha). Uz tekst je objavljena fotografija reis-ul-uleme Huseina ef. Kavazovića, kao i fotografije muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koje su opisali kao ''murteddske (otpadnici od islama) vođe neislamske zajednice''. U magazinu je tom prilikom naglašavano da je ''ubijanje murtedda draže i priječe od ubijanja pravih kafira (nervjernika)''.<ref>{{Cite web |url=http://www.bhdijaspora.net/jezivo-pogledajte-kakve-je-nove-prijetnje-smrcu-dobio-reis-husein-ef-kavazovic/ |title=Jezivo: Pogledajte kakve je nove prijetnje dobio reis Husein ef. Kavazović |work=bhdijaspora.net |accessdate=17. srpnja 2017.}}</ref> == Djela == * ''Dvije kodifikacije šerijatskog porodičnog prava'' (Sarajevo, 2012) * ''Kodifikacija šerijatskog građanskog prava na temeljima hanefijske pravne škole'' (Sarajevo, 2019) * ''Prijevod i komentar na djelo: Muḥammad Qadrī paše, Murshid al-Ḥayrān: Kodifikacija šerijatskog imovinskog prava'' (Sarajevo, 2019.) * ''Prirodno pravo kod Mu'tazila'' (Sarajevo, 2019.) == Citati == * ''»Te nezaštićene ljude ubili su četnici i ako želite da im se osvetite uzmite pušku i idite na linije obrane, a svoj gnjev nipošto nemojte da ispoljavate na [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbima]] koji žive na prostoru pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]], niti nad srpskim oficirima bilo gdje. Jer [[Genocid u Srebrenici|Srebreničane]] su pobili četnici, a svi Srbi nisu četnici.«'' ** Husein ef. Kavazović nakon [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], 1995. * ''»[[Mekteb]] je najvažnija ustanova unutar [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]].<ref>{{Cite web |url=https://www.islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/30578-reisul-ulema-kavazovic-mekteb-je-najvaznija-ustanova-unutar-islamske-zajednice|title=Mekteb je najvažnija ustanova Islamske zajednice (pristupljeno 31. svibnja 2022.) |accessdate=31. svibnja 2022. |archiveurl=}}</ref>«'' ** Husein ef. Kavazović, 2022. == Povezani članci == *[[Reis-ul-ulema]] *[[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Husein Kavazović |commonscathr = Husein Kavazović |wikizvor = |wikicitat = Husein Kavazović }} === Mrežna mjesta === * [http://www.islamskazajednica.ba/images/stories/Programi-kandidata-za-izbor-reisu-l-uleme/Biografija_Husein_ef_Kavazovic.pdf Husein ef. Kavazović] na islamskazajednica.ba {{niz| prethodi= [[Husein Mujić|Hfz. Husein ef. Mujić]]| sredina= [[Tuzlanski muftiluk|Muftija tuzlanski]] <br>[[1993.]] – [[2012.]] | slijedi= Vahid ef. Fazlović }} {{niz| prethodi= [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]| sredina= [[Reis-ul-ulema|Reis-ul-ulema]]<br>[[2012.]] – | slijedi= }} {{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} {{GLAVNIRASPORED:Kavazović, Husein}} [[Kategorija:Životopisi, Gradačac]] [[Kategorija:Reis-ul-ulema]] scrfdtyup0gf5udqfcxp713a274k6bu 7616255 7616105 2026-10-10T20:50:16Z Croxyz 205325 7616255 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Husein [[Efendija|ef.]] Kavazović |slika = Husein Kavazović (cropped).jpg |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = 3. srpnja [[1964.]] |mjesto rođenja = [[Gradačac]] |datum smrti = |položaj = 13. [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulema]] |mandat_start = 2012. |mandat_kraj = 2026. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]] |nasljednik = [[Nedžad Grabus|Nedžad ef. Grabus]] |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = 2026. |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Husein [[Efendija|ef.]] Kavazović''' ([[Gradačac]], 3. srpnja 1964.), [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog i 13. po redu [[reis-ul-ulema]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Životopis == [[Slika:Husein Kavazovic Sebastian Kurz 2015 (18760778310).jpg|lijevo|thumb|Husein ef. Kavazović s ministrom vanjskih poslova Republike Austrije [[Sebastian Kurz|Sebastianom Kurzom]], [[Sarajevo]] 2015.]] Husein ef. Kavazović je rođen 3. srpnja 1964. godine u [[Jelovče Selo|Jelovče Selu]] kod [[Gradačac|Gradačca]].<ref>{{Cite web |url=http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=15334&Itemid=319 |title=Biografija reisu-l-uleme mr. Husein ef. Kavazovića (pristupljeno 5. rujna 2013.) |accessdate=5. rujna 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222062505/http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=15334&Itemid=319 |archivedate=22. veljače 2014. |url-status=dead}}</ref> Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a [[Gazi_Husrev-begova_medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] je završio 1983. godine. Na Šerijatskom fakultetu [[Sveučilište Al-Azhar|Sveučilišta Al-Azhar]] u [[Kairo|Kairu]] je studirao u razdoblju od 1985. do 1990. godine. Magistarski rad i doktorsku disertaciju obranio je na Fakultetu islamskih znanosti u Sarajevu, iz područja [[Šerijatsko pravo|šerijatskog prava]].<ref>{{Cite web |url=http://www.balkanpost.net/clanak/221/novi-reisu-l-ulema-mr--husein-ef--kavazovic |title=Novi reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazović |work=balkanpost.net |accessdate=1. siječnja 2016. |archive-date=30. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190830200041/http://www.balkanpost.net/clanak/221/novi-reisu-l-ulema-mr--husein-ef--kavazovic |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.akos.ba/kultura-tradicija/bosnjacka-tradicija/biografije-istaknutih-bosnjaka/ko-je-husein-ef-kavazovic-od-borca-s-puskom-u-ruci-do-reisa |title=Ko je Husein ef. Kavazović: Od borca s puškom u ruci do reisa |work=AKOS.ba |accessdate=1. siječnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150426133454/http://www.akos.ba/kultura-tradicija/bosnjacka-tradicija/biografije-istaknutih-bosnjaka/ko-je-husein-ef-kavazovic-od-borca-s-puskom-u-ruci-do-reisa |archivedate=26. travnja 2015. |url-status=dead}}</ref> Radno iskustvo stjecao je kao [[imam]], [[hatib]] i [[mualim]] u džematima u [[Srebrenik]]u i [[Gradačac|Gradačcu]]. Obavljao je dužnost [[Tuzlanski muftiluk|muftije tuzlanskog]] u razdoblju od 1993. do 2012. godine. Nedugo nakon imenovanja na položaj muftije tuzlanskog, zajedno s još devet članova delegacije Okruga Tuzla biva zarobljen u [[Konjic]]u i odveden u logor [[HVO]]-a, a odatle predan u logor Vojske bosanskih Srba. Nakon sedam mjeseci ponovo je na slobodi i vraća se u Tuzlu.<ref>{{Cite web |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/gvardijan-i-reis-biti-covjek-u-najtezim-vremenima |title=Gvardijan i reis: Biti čovjek u najtežim vremenima |date=2015-03-04 |website=Al Jazeera Balkans |language=bs |accessdate=2019-05-25}}</ref> Kao muftija tuzlanski posebno je zaslužan za obnovu i rad Tuzlanskog muftiluka i Behram-begove medrese u Tuzli. Svojim zalaganjem je doprinio podizanju zgrade Biblioteke Behram-beg u Tuzli. Jedan je od pokretača Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolućoj kod Lukavca, prve ustanove za rehabilitaciju ovisnika u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine. Radio je na pokretanju i razvoju Agencije za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je u obnovi i izgradnji velikog broja džamija u bosanskom Podrinju i [[Bosanska Posavina|bosanskoj Posavini]]. Istovremeno, snažno se angažirao i na zbrinjavanju prognanog i izbjeglog stanovništva iz Istočne Bosne tokom agresije, a potom i u obnavljanju infrastrukture Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i povratku muslimana u mjesta iz kojih su protjerani. Bio je član i predsjednik Savjetodavne radne grupe za definiranje sadržaja u izradi projektne dokumentacije za kompleks Memorijalnog centra Potočari-Srebrenica.<ref>{{Cite web |url=https://www.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic |title=Reisu-l-ulema |date=2015-03-04 |website=Islamska zajednica u BiH |language=bs |accessdate=2019-05-25}}</ref> Godine 2012. izabran je za reis-ul-ulemu [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]. U njegovom mandatu na položaju reis-ul-uleme Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini provela je izmjene Ustava i značajne reforme u mnogim područjima djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Sloveniji]], [[Islamska zajednica u Srbiji|Srbiji]] i [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] muslimanskoj dijaspori.<ref>{{Cite web |url=https://www.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic |title=Biografija reisu-l-uleme dr Huseina ef Kavazovića |last=Službena stranica |first=Islamske zajednice u BiH |website=www.islamskazajednica.ba |accessdate=2019-09-19}}</ref> Obnovljene su džamije [[Ferhadija džamija u Banjoj Luci|Ferhadija]] u Banjoj Luci i [[Aladža džamija|Aladža]] u Foči, te otvorena novoizgrađena Ljubljanska džamija. Govori [[arapski jezik|arapski]] i služi se [[Engleski jezik|engleskim jezikom]].<ref>{{Cite web |url=http://www.rijaset.ba/images/stories/Programi-kandidata-za-izbor-reisu-l-uleme/Biografija_Husein_ef_Kavazovic.pdf |title=Biografija mr. Husein ef. Kavazović |work=rijaset.ba |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.dw.com/de/neuer-religi%C3%B6ser-f%C3%BChrer-f%C3%BCr-muslime-in-bosnien/a-16318405 |title=Neuer religiöser Führer für Muslime in Bosnien |work=dw.com |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/gvardijan-i-reis-biti-covjek-u-najtezim-vremenima |title=Gvardijan i reis: Biti čovjek u najtežim vremenima |work=balkans.aljazeera.net |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.dw.com/bs/uvjerljiva-podr%C5%A1ka-huseinu-ef-kavazovi%C4%87u/a-16256844 |title=Uvjerljiva podrška Huseinu ef. Kavazoviću |work=dw.com |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref> == Prijetnje == [[File:Sarajevans in funeral of 136 Srebrenica genocide victims July 2015 090720151578.jpg|thumb|Husein ef. Kavazović i član predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda [[Bakir Izetbegović]] na ispraćaju posmrtnih ostataka žrtvama [[Genocid u Srebrenici|genocid u Srebrenici]], Sarajevo 2015.]] Husein ef. Kavazović je često meta prijetnji [[vehabije|vehabija]] i islamskih radikala. Krajem 2015. godine Kavazoviću je islamski ekstremist Abdullah Armin Čurt iz [[Sirija|Sirije]] putem društvene mreže Facebook uputio prijetnje smrću. On je tom prilikom poručio: ''"A Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio".''<ref>{{Cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/prijetnje-mostarskom-hafizu-skidamo-glavu-ako-ne-prestane-govoriti-protiv-islamske-drzave-1049533 |title=Prijetnje smrću reisu Kavazoviću, Gološu i Hadžiću |work=vecernji.ba |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref> Godine 2016. islamski ekstremista iz Siriji Amir Selimović je iz te zemlje izravno zaprijetio Kavazoviću zbog akcije koju je tada povela [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] kako bi se u ovoj zemlji rasformirale ilegalne vjerske zajednice koje su formirali samozvani [[imam]]i-propagatori radikalnog islamizma. Selimović je tom prilikom poručio ''"Molim [[Alah|Allah]]a da reis-ul-ulemu u Bosni i Hercegovini Huseina Kavazovića i njegove sljedbenike .... zakoljem nasred [[Baščaršija|Baščaršije]]''.<ref>{{Cite web |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-siriji-zarobljen-radikalni-islamist-iz-bih-koji-je-prijetio-smrcu-reisu-kavazovicu-20190307/print |title=U Siriji zarobljen radikalni islamist iz BiH koji je prijetio smrću reisu Kavazoviću |work=tportal.hr |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref> Godine 2017. u izdanju [[ISIL]]-ovog magazina ''Rumiyah'' (Rim) propagandisti te organizacije pozvali su svoje simpatizere da ubijaju šejhove tavagita (sve ono što se obožava mimo Alaha). Uz tekst je objavljena fotografija reis-ul-uleme Huseina ef. Kavazovića, kao i fotografije muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koje su opisali kao ''murteddske (otpadnici od islama) vođe neislamske zajednice''. U magazinu je tom prilikom naglašavano da je ''ubijanje murtedda draže i priječe od ubijanja pravih kafira (nervjernika)''.<ref>{{Cite web |url=http://www.bhdijaspora.net/jezivo-pogledajte-kakve-je-nove-prijetnje-smrcu-dobio-reis-husein-ef-kavazovic/ |title=Jezivo: Pogledajte kakve je nove prijetnje dobio reis Husein ef. Kavazović |work=bhdijaspora.net |accessdate=17. srpnja 2017.}}</ref> == Djela == * ''Dvije kodifikacije šerijatskog porodičnog prava'' (Sarajevo, 2012) * ''Kodifikacija šerijatskog građanskog prava na temeljima hanefijske pravne škole'' (Sarajevo, 2019) * ''Prijevod i komentar na djelo: Muḥammad Qadrī paše, Murshid al-Ḥayrān: Kodifikacija šerijatskog imovinskog prava'' (Sarajevo, 2019.) * ''Prirodno pravo kod Mu'tazila'' (Sarajevo, 2019.) == Citati == * ''»Te nezaštićene ljude ubili su četnici i ako želite da im se osvetite uzmite pušku i idite na linije obrane, a svoj gnjev nipošto nemojte da ispoljavate na [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbima]] koji žive na prostoru pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]], niti nad srpskim oficirima bilo gdje. Jer [[Genocid u Srebrenici|Srebreničane]] su pobili četnici, a svi Srbi nisu četnici.«'' ** Husein ef. Kavazović nakon [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], 1995. * ''»[[Mekteb]] je najvažnija ustanova unutar [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]].<ref>{{Cite web |url=https://www.islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/30578-reisul-ulema-kavazovic-mekteb-je-najvaznija-ustanova-unutar-islamske-zajednice|title=Mekteb je najvažnija ustanova Islamske zajednice (pristupljeno 31. svibnja 2022.) |accessdate=31. svibnja 2022. |archiveurl=}}</ref>«'' ** Husein ef. Kavazović, 2022. == Povezani članci == *[[Reis-ul-ulema]] *[[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Husein Kavazović |commonscathr = Husein Kavazović |wikizvor = |wikicitat = Husein Kavazović }} === Mrežna mjesta === * [http://www.islamskazajednica.ba/images/stories/Programi-kandidata-za-izbor-reisu-l-uleme/Biografija_Husein_ef_Kavazovic.pdf Husein ef. Kavazović] na islamskazajednica.ba {{niz| prethodi= [[Husein Mujić|Hfz. Husein ef. Mujić]]| sredina= [[Tuzlanski muftiluk|Muftija tuzlanski]] <br>[[1993.]] – [[2012.]] | slijedi= Vahid ef. Fazlović }} {{niz| prethodi= [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]| sredina= [[Reis-ul-ulema|Reis-ul-ulema]]<br>[[2012.]] – | slijedi= }} {{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} {{GLAVNIRASPORED:Kavazović, Husein}} [[Kategorija:Životopisi, Gradačac]] [[Kategorija:Reis-ul-ulema]] 5ncan4npn5vhcs1p2joyqwm4wqo6grf 7616263 7616255 2026-10-10T20:58:37Z Croxyz 205325 /* Mrežna mjesta */ 7616263 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Husein [[Efendija|ef.]] Kavazović |slika = Husein Kavazović (cropped).jpg |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = 3. srpnja [[1964.]] |mjesto rođenja = [[Gradačac]] |datum smrti = |položaj = 13. [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulema]] |mandat_start = 2012. |mandat_kraj = 2026. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]] |nasljednik = [[Nedžad Grabus|Nedžad ef. Grabus]] |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = 2026. |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Husein [[Efendija|ef.]] Kavazović''' ([[Gradačac]], 3. srpnja 1964.), [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog i 13. po redu [[reis-ul-ulema]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Životopis == [[Slika:Husein Kavazovic Sebastian Kurz 2015 (18760778310).jpg|lijevo|thumb|Husein ef. Kavazović s ministrom vanjskih poslova Republike Austrije [[Sebastian Kurz|Sebastianom Kurzom]], [[Sarajevo]] 2015.]] Husein ef. Kavazović je rođen 3. srpnja 1964. godine u [[Jelovče Selo|Jelovče Selu]] kod [[Gradačac|Gradačca]].<ref>{{Cite web |url=http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=15334&Itemid=319 |title=Biografija reisu-l-uleme mr. Husein ef. Kavazovića (pristupljeno 5. rujna 2013.) |accessdate=5. rujna 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222062505/http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=15334&Itemid=319 |archivedate=22. veljače 2014. |url-status=dead}}</ref> Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a [[Gazi_Husrev-begova_medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] je završio 1983. godine. Na Šerijatskom fakultetu [[Sveučilište Al-Azhar|Sveučilišta Al-Azhar]] u [[Kairo|Kairu]] je studirao u razdoblju od 1985. do 1990. godine. Magistarski rad i doktorsku disertaciju obranio je na Fakultetu islamskih znanosti u Sarajevu, iz područja [[Šerijatsko pravo|šerijatskog prava]].<ref>{{Cite web |url=http://www.balkanpost.net/clanak/221/novi-reisu-l-ulema-mr--husein-ef--kavazovic |title=Novi reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazović |work=balkanpost.net |accessdate=1. siječnja 2016. |archive-date=30. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190830200041/http://www.balkanpost.net/clanak/221/novi-reisu-l-ulema-mr--husein-ef--kavazovic |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.akos.ba/kultura-tradicija/bosnjacka-tradicija/biografije-istaknutih-bosnjaka/ko-je-husein-ef-kavazovic-od-borca-s-puskom-u-ruci-do-reisa |title=Ko je Husein ef. Kavazović: Od borca s puškom u ruci do reisa |work=AKOS.ba |accessdate=1. siječnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150426133454/http://www.akos.ba/kultura-tradicija/bosnjacka-tradicija/biografije-istaknutih-bosnjaka/ko-je-husein-ef-kavazovic-od-borca-s-puskom-u-ruci-do-reisa |archivedate=26. travnja 2015. |url-status=dead}}</ref> Radno iskustvo stjecao je kao [[imam]], [[hatib]] i [[mualim]] u džematima u [[Srebrenik]]u i [[Gradačac|Gradačcu]]. Obavljao je dužnost [[Tuzlanski muftiluk|muftije tuzlanskog]] u razdoblju od 1993. do 2012. godine. Nedugo nakon imenovanja na položaj muftije tuzlanskog, zajedno s još devet članova delegacije Okruga Tuzla biva zarobljen u [[Konjic]]u i odveden u logor [[HVO]]-a, a odatle predan u logor Vojske bosanskih Srba. Nakon sedam mjeseci ponovo je na slobodi i vraća se u Tuzlu.<ref>{{Cite web |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/gvardijan-i-reis-biti-covjek-u-najtezim-vremenima |title=Gvardijan i reis: Biti čovjek u najtežim vremenima |date=2015-03-04 |website=Al Jazeera Balkans |language=bs |accessdate=2019-05-25}}</ref> Kao muftija tuzlanski posebno je zaslužan za obnovu i rad Tuzlanskog muftiluka i Behram-begove medrese u Tuzli. Svojim zalaganjem je doprinio podizanju zgrade Biblioteke Behram-beg u Tuzli. Jedan je od pokretača Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolućoj kod Lukavca, prve ustanove za rehabilitaciju ovisnika u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine. Radio je na pokretanju i razvoju Agencije za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je u obnovi i izgradnji velikog broja džamija u bosanskom Podrinju i [[Bosanska Posavina|bosanskoj Posavini]]. Istovremeno, snažno se angažirao i na zbrinjavanju prognanog i izbjeglog stanovništva iz Istočne Bosne tokom agresije, a potom i u obnavljanju infrastrukture Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i povratku muslimana u mjesta iz kojih su protjerani. Bio je član i predsjednik Savjetodavne radne grupe za definiranje sadržaja u izradi projektne dokumentacije za kompleks Memorijalnog centra Potočari-Srebrenica.<ref>{{Cite web |url=https://www.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic |title=Reisu-l-ulema |date=2015-03-04 |website=Islamska zajednica u BiH |language=bs |accessdate=2019-05-25}}</ref> Godine 2012. izabran je za reis-ul-ulemu [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]. U njegovom mandatu na položaju reis-ul-uleme Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini provela je izmjene Ustava i značajne reforme u mnogim područjima djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, [[Islamska zajednica u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Sloveniji]], [[Islamska zajednica u Srbiji|Srbiji]] i [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] muslimanskoj dijaspori.<ref>{{Cite web |url=https://www.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic |title=Biografija reisu-l-uleme dr Huseina ef Kavazovića |last=Službena stranica |first=Islamske zajednice u BiH |website=www.islamskazajednica.ba |accessdate=2019-09-19}}</ref> Obnovljene su džamije [[Ferhadija džamija u Banjoj Luci|Ferhadija]] u Banjoj Luci i [[Aladža džamija|Aladža]] u Foči, te otvorena novoizgrađena Ljubljanska džamija. Govori [[arapski jezik|arapski]] i služi se [[Engleski jezik|engleskim jezikom]].<ref>{{Cite web |url=http://www.rijaset.ba/images/stories/Programi-kandidata-za-izbor-reisu-l-uleme/Biografija_Husein_ef_Kavazovic.pdf |title=Biografija mr. Husein ef. Kavazović |work=rijaset.ba |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.dw.com/de/neuer-religi%C3%B6ser-f%C3%BChrer-f%C3%BCr-muslime-in-bosnien/a-16318405 |title=Neuer religiöser Führer für Muslime in Bosnien |work=dw.com |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/gvardijan-i-reis-biti-covjek-u-najtezim-vremenima |title=Gvardijan i reis: Biti čovjek u najtežim vremenima |work=balkans.aljazeera.net |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.dw.com/bs/uvjerljiva-podr%C5%A1ka-huseinu-ef-kavazovi%C4%87u/a-16256844 |title=Uvjerljiva podrška Huseinu ef. Kavazoviću |work=dw.com |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref> == Prijetnje == [[File:Sarajevans in funeral of 136 Srebrenica genocide victims July 2015 090720151578.jpg|thumb|Husein ef. Kavazović i član predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda [[Bakir Izetbegović]] na ispraćaju posmrtnih ostataka žrtvama [[Genocid u Srebrenici|genocid u Srebrenici]], Sarajevo 2015.]] Husein ef. Kavazović je često meta prijetnji [[vehabije|vehabija]] i islamskih radikala. Krajem 2015. godine Kavazoviću je islamski ekstremist Abdullah Armin Čurt iz [[Sirija|Sirije]] putem društvene mreže Facebook uputio prijetnje smrću. On je tom prilikom poručio: ''"A Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio".''<ref>{{Cite web |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/prijetnje-mostarskom-hafizu-skidamo-glavu-ako-ne-prestane-govoriti-protiv-islamske-drzave-1049533 |title=Prijetnje smrću reisu Kavazoviću, Gološu i Hadžiću |work=vecernji.ba |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref> Godine 2016. islamski ekstremista iz Siriji Amir Selimović je iz te zemlje izravno zaprijetio Kavazoviću zbog akcije koju je tada povela [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] kako bi se u ovoj zemlji rasformirale ilegalne vjerske zajednice koje su formirali samozvani [[imam]]i-propagatori radikalnog islamizma. Selimović je tom prilikom poručio ''"Molim [[Alah|Allah]]a da reis-ul-ulemu u Bosni i Hercegovini Huseina Kavazovića i njegove sljedbenike .... zakoljem nasred [[Baščaršija|Baščaršije]]''.<ref>{{Cite web |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/u-siriji-zarobljen-radikalni-islamist-iz-bih-koji-je-prijetio-smrcu-reisu-kavazovicu-20190307/print |title=U Siriji zarobljen radikalni islamist iz BiH koji je prijetio smrću reisu Kavazoviću |work=tportal.hr |accessdate=1. siječnja 2016.}}</ref> Godine 2017. u izdanju [[ISIL]]-ovog magazina ''Rumiyah'' (Rim) propagandisti te organizacije pozvali su svoje simpatizere da ubijaju šejhove tavagita (sve ono što se obožava mimo Alaha). Uz tekst je objavljena fotografija reis-ul-uleme Huseina ef. Kavazovića, kao i fotografije muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koje su opisali kao ''murteddske (otpadnici od islama) vođe neislamske zajednice''. U magazinu je tom prilikom naglašavano da je ''ubijanje murtedda draže i priječe od ubijanja pravih kafira (nervjernika)''.<ref>{{Cite web |url=http://www.bhdijaspora.net/jezivo-pogledajte-kakve-je-nove-prijetnje-smrcu-dobio-reis-husein-ef-kavazovic/ |title=Jezivo: Pogledajte kakve je nove prijetnje dobio reis Husein ef. Kavazović |work=bhdijaspora.net |accessdate=17. srpnja 2017.}}</ref> == Djela == * ''Dvije kodifikacije šerijatskog porodičnog prava'' (Sarajevo, 2012) * ''Kodifikacija šerijatskog građanskog prava na temeljima hanefijske pravne škole'' (Sarajevo, 2019) * ''Prijevod i komentar na djelo: Muḥammad Qadrī paše, Murshid al-Ḥayrān: Kodifikacija šerijatskog imovinskog prava'' (Sarajevo, 2019.) * ''Prirodno pravo kod Mu'tazila'' (Sarajevo, 2019.) == Citati == * ''»Te nezaštićene ljude ubili su četnici i ako želite da im se osvetite uzmite pušku i idite na linije obrane, a svoj gnjev nipošto nemojte da ispoljavate na [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbima]] koji žive na prostoru pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]], niti nad srpskim oficirima bilo gdje. Jer [[Genocid u Srebrenici|Srebreničane]] su pobili četnici, a svi Srbi nisu četnici.«'' ** Husein ef. Kavazović nakon [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], 1995. * ''»[[Mekteb]] je najvažnija ustanova unutar [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]].<ref>{{Cite web |url=https://www.islamskazajednica.ba/index.php/vijesti/aktuelno/30578-reisul-ulema-kavazovic-mekteb-je-najvaznija-ustanova-unutar-islamske-zajednice|title=Mekteb je najvažnija ustanova Islamske zajednice (pristupljeno 31. svibnja 2022.) |accessdate=31. svibnja 2022. |archiveurl=}}</ref>«'' ** Husein ef. Kavazović, 2022. == Povezani članci == *[[Reis-ul-ulema]] *[[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Husein Kavazović |commonscathr = Husein Kavazović |wikizvor = |wikicitat = Husein Kavazović }} === Mrežna mjesta === * [http://www.islamskazajednica.ba/images/stories/Programi-kandidata-za-izbor-reisu-l-uleme/Biografija_Husein_ef_Kavazovic.pdf Husein ef. Kavazović] na islamskazajednica.ba {{niz| prethodi= [[Husein Mujić|Hfz. Husein ef. Mujić]]| sredina= [[Tuzlanski muftiluk|Muftija tuzlanski]] <br>[[1993.]] – [[2012.]] | slijedi= Vahid ef. Fazlović }} {{niz| prethodi= [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]| sredina= [[Reis-ul-ulema|Reis-ul-ulema]]<br>[[2012.]] – [[2026.]] | slijedi= [[Nedžad Grabus]] }} {{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} {{GLAVNIRASPORED:Kavazović, Husein}} [[Kategorija:Životopisi, Gradačac]] [[Kategorija:Reis-ul-ulema]] hgicbrex61ljsdpmyjkq0wyduxkz839 0 654486 7616258 7616063 2026-10-10T20:52:05Z Croxyz 205325 7616258 wikitext text/x-wiki <table class="infobox vcard" style="text-align:left;"> <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Reis-ul-ulema</th></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Reis-ul-ulema logo.png|220px|Logo reis-ul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Nedžad Grabus.jpg|alt=Nedžad ef. Grabus|392x392px|Husein ef. Kavazović]]</td></tr> <tr><th>[[Reis-ul-ulema]]</th><td>[[Husein Kavazović|Nedžad ef. Grabus]]</td></tr> <tr><th>Osnovano</th><td>[[1882.]]</td></tr> <tr><th>Sjedište</th><td>[[Careva džamija u Sarajevu|Careva džamija]] u Sarajevu</td></tr> <tr><th>Jurisdikcija</th><td>[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Bosna i Hercegovina]]<br/>[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg |25px]] [[Hrvatska]]<br/>[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg |25px]] [[Slovenija]]<br/>[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Srbija]]</td></tr> <tr><th>Dijaspora</th><td>[[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Europi|Europa]]<br/>[[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australija]]<br/>[[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjeverna Amerika]]</td></tr> <tr><th>Broj vjernika</th><td>oko 4 milijuna</td></tr> </table> '''Reis-ul-ulema'''<ref>{{Citiranje weba |author=Armin Čaušević |title=Institucija Reisu-l-uleme |url=https://static.islamskazajednica.ba/institucija-reisu-l-uleme |language=bs-ba |accessdate=2020-07-10 |archive-date=29. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210329050510/https://www.islamskazajednica.ba/institucija-reisu-l-uleme |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |author=Armin Čaušević |title=Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović |url=https://static.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic |language=bs-ba |accessdate=2020-07-10 |archive-date=10. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200710072957/https://static.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic |url-status=dead }}</ref> ([[turski jezik|turski]]: ''reisül-ulema'', [[Arapski jezik|arapski]]: رئيس العلماء - starješina vjerskih učenjaka) naslov je za [[Veliki muftija|velikog muftiju]] u [[Bošnjaci|Bošnjaka]] muslimana. Predstavlja najviši vjerski autoritet ne samo za muslimane u Bosni i Hercegovini već i za muslimane u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Sandžak]]u, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] dijaspori,<ref name="izBiH">{{cite web |title=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |url=http://www.islamskazajednica.ba/islamska-zajednica/o-islamskoj-zajednici |website=islamskazajednica.ba |accessdate=2018-03-07}}</ref> gdje su muslimani organizirani kroz [[mešihat]]e. Sjedište reis-ul-uleme je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Suverenitet duhovne zajednice sa središtem u Sarajevu donekle priznaju i muslimanske zajednice u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Organizacija muslimana [[Mađarska|Mađarske]] je, kao krovna zajednica muslimana u toj državi, u više navrata pozvala reisu-l-ulemu, da bude vjerski poglavar muslimana i u Mađarskoj, dok [[Islamska zajednica u Crnoj Gori]] posjeduje mešihat, ali ne [[rijaset]] i reisu-l-ulemu. Pored toga, ova organizacija koristi institucionalnu, kadrovsku i drugu pomoć [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]].<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/muslimani-u-madjarskoj-zele-dzamiju-i-reisa-kavazovica-za-vjerskog-poglavara/130907031|title=Muslimani u Mađarskoj žele džamiju i reisa Kavazovića za vjerskog poglavara|publisher=klix.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref><ref>{{cite web |url=https://stav.ba/vijest/raspisani-izbori-za-reisa-islamske-zajednice-u-crnoj-gori/5025|title=Raspisani izbori za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori|publisher=stav.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Trenutni reis-ul-ulema je [[Nedžad Grabus|Nedžad ef. Grabus.]] == Povijest == {{glavni|Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Rijaset u sarajevu.JPG|thumb|lijevo|U upravnoj zgradi [[Rijaset]]a u [[Sarajevo|Sarajevu]] nalazi se i sjedište reis-ul-uleme]] [[Datoteka:Džemaluddin Čaušević 1914.jpg|thumb|lijevo|Reis-ul-ulema [[Mehmed Džemaluddin Čaušević|Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević]] i [[Oskar Potiorek]], [[Sarajevo]] 1914.]] [[Datoteka:Naim Hadžiabdić Priboj.jpg|thumb|lijevo|Reis-ul-ulema [[Naim Hadžiabdić|Naim ef. Hadžiabdić]] u posjeti [[Priboj]]u]] Naslov reis-ul-ulema pojavio se u prvi put 1881. u molbi [[Bošnjaci|bošnjačkih]] uglednika [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] vlastima da imaju svoga poglavara koji će rukovoditi njihovim vjerskim poslovima. Godinu dana kasnije, Austro-Ugarska je udovoljila ovoj molbi, koju je i sama inicirala, te je formiran [[Rijaset|Medžlis-i ulema]] (Savjet uleme) sastavljen od četiri alima (učenjaka) i reis-ul-uleme kao predsjednika. Tim činom uspostavljeno je vjersko vodstvo Bošnjaka odvojeno od [[Istanbul]]a (Mešihat). Alternativa službi reisu-l-uleme mogla je biti veliki muftija ili glavni muftija, naziv za vjerskog vođu kod ostalih muslimanskih zajednica na [[Balkan]]u. Kod svih ovih zajednica nakon odstupanja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] uspostavljaju se vjerske organizacije na čelu s [[muftija|muftijom]]. U većini balkanskih zemalja s muslimanskim manjinama (Bugarska, Srbija, Grčka, Rumunjska) nakon [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] ugovorima o miru je bilo predviđeno osnivanje nacionalnih vjerskih administracija muslimana na čelu s velikim/glavnim muftijama. Jednoobraznost ovih rješenja posljedica je činjenice da je postignuto putem ugovora Osmanskog Carstva i balkanskih država pa su slijeđeni istovjetni institucionalni obrasci. Međutim, Bošnjaci su sami, pod pritiskom austrougarske vlasti izgradili poseban sustav vjerske administracije i zbog toga su bila moguća rješenja koja nemaju paralelu među ostalim muslimanskim zajednicama na Balkanu.<ref name="#1">{{cite web |url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/09/15/islamska-zajednica-u-bosni-i-hercegovini-reisu-l-ulema/ |title=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini: Reis-ul-ulema |publisher=hamdacamo.wordpress.com |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07}}</ref> == Legitimitet == Do 1878. najviši vjerski velikodostojnici su bili [[muftija|muftije]] koji su u osmanskoj hijerarhiji uleme imali rang pokrajinskih muftija. Postavljani su od [[šejh-ul-islam]]a koji je izdavao i poseban dokument o postavljenju poznat kao menšura. Tokom cjelokupnog vremena postojanja ureda šejhu-l-islama u [[Istanbul]]u, koji je ukinut 1924, Bošnjaci su insistirali na tome da reisu-l-ulema dobije pismo o imenovanju, iz Istanbula. Austro-Ugarska je bila zainteresirana za pitanje izbora reis-ul-uleme. Autonomni štatut 1909. godine je donio rješenje koje je odražavalo izvjesnu podjelu na izbor reisu-l-uleme između Bošnjaka, Austro-Ugarske i šejh-ul-islama. Prema Štatutu, Izborno tijelo nominiralo je tri kandidata za upražnjeno mjesto reis-ul-uleme od kojih je austrougarski monarh birao jednog i imenovao ga na tu dužnost. Nakon toga Izborna kurija se obraćala molbom šejh-ul-islamu da imenovanom reis-ul-ulemi izda menšuru. Molba je upućivana diplomatskim putem. Ista ili slična procedura predviđana je kasnije i za muslimane ostalih balkanskih zemalja nakon Balkanskih ratova. Nova situacija nastupila je nakon ukidanja [[Mešihat]]a u [[Turska|Turskoj]] 1924. godine. Godine 1930. Islamska zajednica u Kraljevini Jugoslaviji pronalazi novo rješenje za izvor legaliteta reisu-l-uleme. Ustav Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji od 9. srpnja 1930. propisao je da posebno tijelo sastavljeno od nacionalnih muslimanskih uglednika izda pismo o imenovanju novoizabranog reis-ul-uleme "sve dok se ne uspostavi pravovaljani [[kalif]]at". Kalifat do danas nije ponovno uspostavljen. Ova praksa izdavanja menšure vjerskom poglavaru Bošnjaka nakon ukidanja Mešihata jedinstven je slučaj među muslimanima na Balkanu. Druge manjinske muslimanske zajednice, i kada su imale općeprihvaćene vjerske vođe, nisu nastojale da im osiguraju, makar i formalnu, šerijatsku legitimaciju.<ref name="#1"/> == Izbor == [[Slika:Pope John Paul II and Grand Mufti Mustafa Cerić in Bosnia and Herzegovina, 1997.jpg|thumb|Reis-ul-ulema [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]] s papom [[Ivan Pavao II.|Ivanom Pavlom II.]], [[Sarajevo]] 1997.]] Kada je u pitanju izbor reis-ul-ulemu, po Ustavu Islamske zajednice u BiH iz 1997. godine, kandidati za reis-ul-ulemu ne mogu biti mlađi od 40 godina.<ref>{{cite web |title=Ustav Islamske zajednice u BiH |url=https://www.islamskazajednica.ba/images/stories/Ustavi/Ustav_IZ-e_iz_1997.pdf |website=islamskazajednica.ba |publisher=Islamska zajednica |accessdate=2019-10-25}}</ref> Izborno tijelo broji od 350 do 400 članova, a čine ga članovi Sabora, [[Rijaset]]a, glavni imami, muftije, rukovoditelji svih ustanova [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]], osobe koje imaju legitimitet cijele zajednice iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Sandžaka, Srbije, te dijaspore (Australija, Amerika, Europa). Bira se tajnim glasovanjem, a nakon izbora reis-ul-uleme Sabor Islamske zajednice imenuje Odbor za predaju menšure reis-ul-ulemi. Prilikom preuzimanja menšure reis-ul-ulema polaže zakletvu u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu i službeno stupa na dužnost. Ako je za reis-ul-ulemu ponovo izabran dotadašnji reis-ul-ulema svečanost obznanjivanja njegovog novog mandata obavlja se prema propisanom protokolu bez predaje nove Menšure. Mandat reis-ul-uleme traje sedam godina i sedmogodišnje razdoblje može se produžiti za još jedan mandat.<ref>{{cite web |title=Sabor Islamske zajednice u BiH sutra bira reisu-l-ulemu |url=https://www.faktor.ba/vijest/sabor-islamske-zajednice-u-bih-sutra-bira-reisu-l-ulemu/54734 |website=faktor.ba |publisher=faktor.ba |accessdate=2019-10-25}}</ref> == Reis-ul-uleme == {{legend2|#cfc|reis-ul-ulema|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#efe|[[naibu-reis]] koji je rukovodio upražnjenim mjestom reis-ul-uleme|border=1px solid #AAAAAA}} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:90%;" ! Br. ! Slika ! Ime i prezime ! Mandat započeo ! Mandat završio ! Napomena |- style="background:#cfc; color:black;" | '''1.''' || [[Datoteka:No image.png|50px]] ||[[Mustafa Hilmi Hadžiomerović|Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović]]<br />(1816. – 1895) || 1882. || 1893. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''2.''' ||[[Datoteka:Mehmed Teufik Azabagić.jpg|50px]] ||[[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]]<br />(1838. – 1918.) || 1893. || 1909. || |- style="background:#efe; color:black;" | − ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Ahmed Munib Korkut|Ahmed Munib ef. Korkut]] || 1909. || 1910. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''3.''' ||[[Datoteka:Sulejman Šarac.jpg|50px]] || [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarac]]<br />(1850. – 1927.) || 1910. || 1912. || |- style="background:#efe; color:black;" | − ||[[Datoteka:Mehmed Teufik ef. Okić.jpg|50px]]|| [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Mehmed Teufik Okić|Mehmed Teufik ef. Okić]]<br />(1870. – 1932.) || 1912. || 1914. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''4.''' ||[[Datoteka:Reis Čaušević.jpg|50px]]|| [[Mehmed Džemaluddin Čaušević|Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević]]<br />(1870. – 1938.) || 1914. || 1930. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''5.''' ||[[Datoteka:Ibrahim maglajlić.jpg|50px]]|| [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Ibrahim Maglajlić|Ibrahim ef. Maglajlić]]<br />(1861. – 1936.) || 1930. || 1936. || |- style="background:#efe; color:black;" | − ||[[Datoteka:Salih Safvet Bašić.jpg|50px]] || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]<br />(1886. – 1948.) || 1936. || 1938. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''6.''' ||[[Datoteka:Fehim Spaho.jpg|50px]]|| [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]]<br />(1877. – 1942.) || 1938.|| 1942. || |- style="background:#efe; color:black;" | − || [[Datoteka:Salih Safvet Bašić.jpg|50px]] || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]<br />(1886. – 1948.) || 1942. || 1947. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''7.''' ||[[Datoteka:Ibrahim Fejic.jpg|50px]] || [[Ibrahim Fejić|Ibrahim ef. Fejić]]<br />(1879. – 1962.) || 1947. || 1957. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''8.''' ||[[Datoteka:Sulejman Kemura.jpg|50px]] || [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]]<br />(1908. – 1975.) || 1957. || 1975. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''9.''' ||[[Datoteka:Naim Hadžiabdić.jpg|50px]] || [[Naim Hadžiabdić|Naim ef. Hadžiabdić]]<br />(1918. – 1987.) || 1975. || 1987. || |- style="background:#efe; color:black;" | − || [[Datoteka:No image.png|50px]] || Ferhat ef. Šeta || 1987. || 1987.|| |- style="background:#cfc; color:black;" | '''10.''' ||[[Datoteka:Husein Mujić.jpg|50px]]|| [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Husein Mujić|Husein ef. Mujić]]<br />(1918. – ?) || 1987. || 1989. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''11.''' ||[[Datoteka:Jakub ef. Selimoski.jpg|50px]] || [[Jakub Selimoski|Jakub ef. Selimoski]]<br />(1946. – 2013.) || 1991. || 1993.|| [[naibu-reis]] (1989. – 1991.)<br /> reis-ul-ulema (1991. – 1993.) |- style="background:#cfc; color:black;" | '''12.''' ||[[Datoteka:Mustafa Cerić (20060315) (cropped).jpg|50px|]] || [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]<br />(r. 1952) || 1993. || 2012. || [[naibu-reis]] (1993. – 1998.)<br /> reis-ul-ulema (1998. – 2012.) |- style="background:#cfc; color:black;" | '''13.''' ||[[Datoteka:Husein Kavazović (cropped).jpg|50px|]] || [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]<br />(r. 1964) || 2012. || 2026. || |- |'''14.''' | |[[Nedžad Grabus|Nedžad ef. Grabus]] (r. 1968) |2026. |''trenutačno'' | |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://issuu.com/pepe100/docs/uloga_i_zna_aj_institucije_halifata_kroz_historiju Uloge i značaj halifata kroz historiju] [[Kategorija:Reis-ul-ulema| ]] [[Kategorija:Islam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Islam u Srbiji]] [[Kategorija:Islam u Sloveniji]] j24j54cqaybg6530std5dkucu1mwfry 0 654749 7616079 7616057 2026-10-10T13:43:58Z Juso Jusić 375011 /* */ 7616079 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Nedžad ef. Grabus |slika = Nedžad Grabus.jpg |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1968.]] |mjesto rođenja = [[Travnik]] |datum smrti = |položaj = [[Sarajevski muftiluk|muftija sarajevski]] |mandat_start = 2021. |mandat_kraj = trenutačno |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Enes Ljevaković|Enes ef. Ljevaković]] |nasljednik = |čin2 = [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji| predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, muftija ljubljanski]] |mandat_start2 = 2006. |mandat_kraj2 = 2021. |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = [[Ibrahim Malanović|Ibrahim ef. Malanović]] (vršitelj dužnosti) |nasljednik2 = Nevzet ef. Porić |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Nedžad ef. Grabus''' ([[Travnik]], [[1968.]]) je [[Reis-ul-ulema|reisul-ulema]] Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. == Karijera == Nedžad ef. Grabus radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], te kao suradnik na Radiju BiH od 2001. do 2003. godine kao urednik Religijskog programa. Također, dugogodišnji je suradnik TV Sarajevo. Predavač je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Za predsjednika [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji]] i muftiju ljubljanskog postavljen je travnja 2006. godine. Tu dužnost je obnašao do svibnja 2021. godine, kada je imenovan za [[Sarajevski muftiluk|muftiju sarajevskog]].<ref name="Nedžad Grabus">[https://ba.n1info.com/vijesti/sabor-iz-u-bih-nedzad-grabus-imenovan-za-novog-sarajevskog-muftiju/] Sabor IZ u BiH: Nedžad Grabus imenovan za novog sarajevskog muftiju</ref><ref name="N1">[https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191020092958/https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji |date=20. listopada 2019. }} Muftija za Sloveniju dr. Nedžad ef. Grabus</ref> 10. oktobra 2026. godine imenovan je za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Govori [[engleski jezik|engleski]] i [[slovenski jezik]]. == Djela == *''Mogućnosti islamskoga djelovanja posredstvom elektronskih medija'' (1995.) *''Islam u BH medijima u oskudici vjerskog novinarstva'' (2000.); *''O prednosti vjerovjesnika nad melekima'' (2001.); *''Šejh-Jujino tumačenje islamskoga vjerovanja – akaida'' (2002.); *''El-Bagdadijevo učenje o temeljima imana'' (2002.); == Povezani članci == * [[Muftija]] * [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji Nedžad ef. Grabus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191020092958/https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji |date=20. listopada 2019. }} na islamskazajednica.ba {{niz| prethodi= [[Enes Ljevaković|Enes ef. Ljevaković]]| sredina= [[Sarajevski muftiluk|muftija sarajevski]]<br>[[2021.]] – | slijedi= }} {{niz| prethodi= Ibrahim ef. Malanović<br>(vršitelj dužnosti)| sredina= [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, muftija ljubljanski]]<br>[[2006.]] – [[2021.]] | slijedi= Nevzet ef. Porić }} {{GLAVNIRASPORED:Grabus, Nedžad}} [[Kategorija:Bošnjačke muftije]] [[Kategorija:Islamska zajednica u Republici Sloveniji]] [[Kategorija:Bošnjaci u Sloveniji]] 2ctmofa3qkx7bk4fp1ject3h48lejri 7616107 7616079 2026-10-10T15:15:12Z ~2026-51109-36 375046 7616107 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Nedžad ef. Grabus |slika = Nedžad Grabus.jpg |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1968.]] |mjesto rođenja = [[Travnik]] |datum smrti = |položaj = [[Sarajevski muftiluk|muftija sarajevski]] |mandat_start = 2021. |mandat_kraj = trenutačno |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Enes Ljevaković|Enes ef. Ljevaković]] |nasljednik = |čin2 = [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji| predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, muftija ljubljanski]] |mandat_start2 = 2006. |mandat_kraj2 = 2021. |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = [[Ibrahim Malanović|Ibrahim ef. Malanović]] (vršitelj dužnosti) |nasljednik2 = Nevzet ef. Porić |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Nedžad ef. Grabus''' ([[Travnik]], [[1968.]]), [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog i 14. po redu [[reis-ul-ulema]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Karijera == Nedžad ef. Grabus je rođen u [[Krpeljići|Krpeljićima]] kod [[Travnik|Travnika]]. Radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], te kao suradnik na Radiju BiH od 2001. do 2003. godine kao urednik Religijskog programa. Također, dugogodišnji je suradnik TV Sarajevo. Predavač je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Za predsjednika [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji]] i muftiju ljubljanskog postavljen je travnja 2006. godine. Tu dužnost je obnašao do svibnja 2021. godine, kada je imenovan za [[Sarajevski muftiluk|muftiju sarajevskog]].<ref name="Nedžad Grabus">[https://ba.n1info.com/vijesti/sabor-iz-u-bih-nedzad-grabus-imenovan-za-novog-sarajevskog-muftiju/] Sabor IZ u BiH: Nedžad Grabus imenovan za novog sarajevskog muftiju</ref><ref name="N1">[https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191020092958/https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji |date=20. listopada 2019. }} Muftija za Sloveniju dr. Nedžad ef. Grabus</ref> 10. oktobra 2026. godine imenovan je za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Govori [[engleski jezik|engleski]] i [[slovenski jezik]]. == Djela == *''Mogućnosti islamskoga djelovanja posredstvom elektronskih medija'' (1995.) *''Islam u BH medijima u oskudici vjerskog novinarstva'' (2000.); *''O prednosti vjerovjesnika nad melekima'' (2001.); *''Šejh-Jujino tumačenje islamskoga vjerovanja – akaida'' (2002.); *''El-Bagdadijevo učenje o temeljima imana'' (2002.); == Povezani članci == * [[Muftija]] * [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji Nedžad ef. Grabus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191020092958/https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji |date=20. listopada 2019. }} na islamskazajednica.ba {{niz| prethodi= [[Enes Ljevaković|Enes ef. Ljevaković]]| sredina= [[Sarajevski muftiluk|muftija sarajevski]]<br>[[2021.]] – | slijedi= }} {{niz| prethodi= Ibrahim ef. Malanović<br>(vršitelj dužnosti)| sredina= [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, muftija ljubljanski]]<br>[[2006.]] – [[2021.]] | slijedi= Nevzet ef. Porić }} {{GLAVNIRASPORED:Grabus, Nedžad}} [[Kategorija:Bošnjačke muftije]] [[Kategorija:Islamska zajednica u Republici Sloveniji]] [[Kategorija:Bošnjaci u Sloveniji]] ikl8aax4utsu5fj7uv2w8q4qfc4saq2 7616262 7616107 2026-10-10T20:57:56Z Croxyz 205325 [[Suradnik:Šemsi-begBranković|Šemsi-begBranković]], je li možeš ažurirati ovaj članak? Je li i dalje sarajveski muftija (vidi infoovkir)- 7616262 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Nedžad ef. Grabus |slika = Nedžad Grabus.jpg |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1968.]] |mjesto rođenja = [[Travnik]] |datum smrti = |položaj = [[Sarajevski muftiluk|muftija sarajevski]] |mandat_start = 2021. |mandat_kraj = trenutačno |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Enes Ljevaković|Enes ef. Ljevaković]] |nasljednik = |čin2 = [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji| predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, muftija ljubljanski]] |mandat_start2 = 2006. |mandat_kraj2 = 2021. |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = [[Ibrahim Malanović|Ibrahim ef. Malanović]] (vršitelj dužnosti) |nasljednik2 = Nevzet ef. Porić |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Nedžad ef. Grabus''' ([[Travnik]], [[1968.]]), [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog i 14. po redu [[reis-ul-ulema]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Karijera == Nedžad ef. Grabus je rođen u [[Krpeljići|Krpeljićima]] kod [[Travnik|Travnika]]. Radio je u Vjersko-prosvjetnoj službi [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], te kao suradnik na Radiju BiH od 2001. do 2003. godine kao urednik Religijskog programa. Također, dugogodišnji je suradnik TV Sarajevo. Predavač je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Za predsjednika [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji]] i muftiju ljubljanskog postavljen je travnja 2006. godine. Tu dužnost je obnašao do svibnja 2021. godine, kada je imenovan za [[Sarajevski muftiluk|muftiju sarajevskog]].<ref name="Nedžad Grabus">[https://ba.n1info.com/vijesti/sabor-iz-u-bih-nedzad-grabus-imenovan-za-novog-sarajevskog-muftiju/] Sabor IZ u BiH: Nedžad Grabus imenovan za novog sarajevskog muftiju</ref><ref name="N1">[https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191020092958/https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji |date=20. listopada 2019. }} Muftija za Sloveniju dr. Nedžad ef. Grabus</ref> Dana 10. listopada 2026. godine imenovan je za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Govori [[engleski jezik|engleski]] i [[slovenski jezik]]. == Djela == *''Mogućnosti islamskoga djelovanja posredstvom elektronskih medija'' (1995.) *''Islam u BH medijima u oskudici vjerskog novinarstva'' (2000.); *''O prednosti vjerovjesnika nad melekima'' (2001.); *''Šejh-Jujino tumačenje islamskoga vjerovanja – akaida'' (2002.); *''El-Bagdadijevo učenje o temeljima imana'' (2002.); == Povezani članci == * [[Muftija]] * [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji Nedžad ef. Grabus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191020092958/https://www.islamskazajednica.ba/clanovi-vijeca-muftija/grabus-ef-nedzad-muftija-mesihata-iz-u-sloveniji |date=20. listopada 2019. }} na islamskazajednica.ba {{niz| prethodi= [[Enes Ljevaković|Enes ef. Ljevaković]]| sredina= [[Sarajevski muftiluk|muftija sarajevski]]<br>[[2021.]] – | slijedi= }} {{niz| prethodi= Ibrahim ef. Malanović<br>(vršitelj dužnosti)| sredina= [[Islamska zajednica u Republici Sloveniji|predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji, muftija ljubljanski]]<br>[[2006.]] – [[2021.]] | slijedi= Nevzet ef. Porić }} {{GLAVNIRASPORED:Grabus, Nedžad}} [[Kategorija:Bošnjačke muftije]] [[Kategorija:Islamska zajednica u Republici Sloveniji]] [[Kategorija:Bošnjaci u Sloveniji]] tur9v1yhyxr7uc49bu96gykhy7jvn7l 0 655224 7616097 7390203 2026-10-10T14:43:48Z ~2026-51109-36 375046 7616097 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Naim [[Efendija|ef.]] Hadžiabdić |slika = Naim Hadžiabdić.jpg|220px |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[18. svibnja]] [[1918.]] |mjesto rođenja = [[Donji Vakuf]] |datum smrti = [[3. srpnja]] [[1987.]] |mjesto smrti = [[Sarajevo]] |položaj = 9. [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulema]] |mandat_start = 1975. |mandat_kraj = 1987. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]] |nasljednik = [[Husein Mujić|hfz. Husein ef. Mujić]] |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Naim [[Efendija|ef.]] Hadžiabdić''' ([[Prusac]], [[18. svibnja]] [[1918.]] – [[Sarajevo]], [[3. srpnja]] [[1987.]]), [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog, deveti po redu [[reis-ul-ulema]] u razdoblju [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Autor je ''Ilmihala'', vjeronaučnog udžbenika koji se desetljećima koristio u [[mekteb]]ima u Bosni i Hercegovini. == Životopis == [[Slika:Ilmihal.jpg|thumb|lijevo|200px|Hadžiabdićev vjeronaučni udžbenik ''Ilmihal'' je tiskan u više od 20 izdanja]] Naim ef. Hadžiabdić je rođen u [[Prusac|Pruscu]] [[18. svibnja]] [[1918.]] godine. Osnovno vjersko obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a osnovnu školu završio u [[Donji Vakuf|Donjem Vakufu]]. Nakon završene [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begove medrese]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], školovanje nastavio na Višoj islamskoj teološkoj školi, u to vrijeme najvećem obrazovno-vjerskom zavodu u [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]]. Po završetku školovanja stupa u službu [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]], u svojstvu [[imam]]a u Donjem Vakufu, gdje ostaje punih petnaest godine. Nakon toga biva imenovan za glavnog imama [[Bugojno|bugojanskog]] i [[Travnik|travničkog]] sreza, da bi [[1963.]] godine bio izabran za predsjednika Starješinstva Islamske zajednice u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na kojoj funkciji ostaje do [[1975.]] godine. S reis-ul-ulemom [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemurom]] učestvuje u vraćanju "Đulaginog dvora" za potrebe Gazi Husrev-begove medrese i ostvarenje Islamskog teološkog fakulteta. Nakon smrti reis-ul-uleme Kemure, prvo je izabran za vršitelja dužnosti reis-ul-uleme a zatim, na sjednici u [[Beograd]]u, [[22. ožujka]] [[1975.]] godine kao jedini kandidat za vrhovnog poglavara [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] u SFR Jugoslaviji. Svečano ustoličenje i predaja menšure obavljena je [[18. svibnja]] 1975. godine u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu. Na čelu islamske zajednice u SFR Jugoslaviji Naim ef. Hadžiabdić bio je punih 12 godina. U njegovo vrijeme ostvareni su značajni rezultati među kojima su otvaranje Islamskog teološkog fakulteta (danas [[Fakultet islamskih znanosti u Sarajevu|Fakultet islamskih znanosti]]) u Sarajevu, otvorenje Isa-begove medrese u [[Skoplje|Skoplju]] te izgradnja [[Zagrebačka džamija (1987.)|Zagrebačke džamije]] u [[Zagreb]]u . Umro je [[3. srpnja]] [[1987.]] godine. Ukopan je tri dana kasnije u haremu [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begove džamije]] u Sarajevu, uz svog prethodnika i bliskog suradnika Sulejman ef. Kemuru. Dženazu mu je predvodio predsjednik Starješinstva Islamske zajednice u Crnoj Gori [[Idriz Demirović|Idriz ef. Demirović]].<ref>{{cite web |title=Naim ef. Hadžiabdić - bosanskohercegovački reis |url=http://magazinplus.eu/naim-ef-hadziabdic-bosanskohercegovacki-reis/ |website=ikc-berlin.de/ |accessdate=2019-10-26}}</ref> == Djela== * ''Novi Ilmihal: udžbenik vjerske obuke'' (Sarajevo, 1973) * ''Ilmihal: za treći stupanj vjerske pouke'' (Sarajevo, 1986) * ''Ilmihal: vjeronaučni udžbenik'' (Sarajevo, 1997) * ''Ilmihal'' (Sarajevo, 1994) == Povezani članci == * [[Reis-ul-ulema]] * [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] * Reis-ul-ulema [[Husein Mujić|Hfz. Husein ef. Mujić]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://magazinplus.eu/naim-ef-hadziabdic-bosanskohercegovacki-reis/ Naim ef. Hadžiabdić, bosanskohercegovački reis] {{niz| prethodi= [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]]<br> ([[reis-ul-ulema]])| sredina= [[reis-ul-ulema|Reis-ul-ulema]]<br>[[1975.]] – [[1987.]] | slijedi= [[Husein Mujić|hfz. Husein ef. Mujić]]<br> ([[reis-ul-ulema]]) }} {{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} {{GLAVNIRASPORED:Hadžiabdić, Naim}} [[Kategorija:Reis-ul-ulema]] [[Kategorija:Životopisi, Donji Vakuf]] ss0fub5o27q21qrcajl7iia2y9dv2vq 7616236 7616097 2026-10-10T20:25:49Z Croxyz 205325 izvor? 7616236 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Naim [[Efendija|ef.]] Hadžiabdić |slika = Naim Hadžiabdić.jpg|220px |veličina = 220px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[18. svibnja]] [[1918.]] |mjesto rođenja = [[Prusac]] |datum smrti = [[3. srpnja]] [[1987.]] |mjesto smrti = [[Sarajevo]] |položaj = 9. [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulema]] |mandat_start = 1975. |mandat_kraj = 1987. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]] |nasljednik = [[Husein Mujić|hfz. Husein ef. Mujić]] |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |stranka = |supruga = |zanimanje = [[teolog]] |fusnote = }} '''Naim [[Efendija|ef.]] Hadžiabdić''' ([[Prusac]], [[18. svibnja]] [[1918.]] – [[Sarajevo]], [[3. srpnja]] [[1987.]]), [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog, deveti po redu [[reis-ul-ulema]] u razdoblju [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Autor je ''Ilmihala'', vjeronaučnog udžbenika koji se desetljećima koristio u [[mekteb]]ima u Bosni i Hercegovini. == Životopis == [[Slika:Ilmihal.jpg|thumb|lijevo|200px|Hadžiabdićev vjeronaučni udžbenik ''Ilmihal'' je tiskan u više od 20 izdanja]] Naim ef. Hadžiabdić je rođen u [[Prusac|Pruscu]] [[18. svibnja]] [[1918.]] godine. Osnovno vjersko obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a osnovnu školu završio u [[Donji Vakuf|Donjem Vakufu]]. Nakon završene [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begove medrese]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], školovanje nastavio na Višoj islamskoj teološkoj školi, u to vrijeme najvećem obrazovno-vjerskom zavodu u [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]]. Po završetku školovanja stupa u službu [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]], u svojstvu [[imam]]a u Donjem Vakufu, gdje ostaje punih petnaest godine. Nakon toga biva imenovan za glavnog imama [[Bugojno|bugojanskog]] i [[Travnik|travničkog]] sreza, da bi [[1963.]] godine bio izabran za predsjednika Starješinstva Islamske zajednice u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], na kojoj funkciji ostaje do [[1975.]] godine. S reis-ul-ulemom [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemurom]] učestvuje u vraćanju "Đulaginog dvora" za potrebe Gazi Husrev-begove medrese i ostvarenje Islamskog teološkog fakulteta. Nakon smrti reis-ul-uleme Kemure, prvo je izabran za vršitelja dužnosti reis-ul-uleme a zatim, na sjednici u [[Beograd]]u, [[22. ožujka]] [[1975.]] godine kao jedini kandidat za vrhovnog poglavara [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]] u SFR Jugoslaviji. Svečano ustoličenje i predaja menšure obavljena je [[18. svibnja]] 1975. godine u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu. Na čelu islamske zajednice u SFR Jugoslaviji Naim ef. Hadžiabdić bio je punih 12 godina. U njegovo vrijeme ostvareni su značajni rezultati među kojima su otvaranje Islamskog teološkog fakulteta (danas [[Fakultet islamskih znanosti u Sarajevu|Fakultet islamskih znanosti]]) u Sarajevu, otvorenje Isa-begove medrese u [[Skoplje|Skoplju]] te izgradnja [[Zagrebačka džamija (1987.)|Zagrebačke džamije]] u [[Zagreb]]u . Umro je [[3. srpnja]] [[1987.]] godine. Ukopan je tri dana kasnije u haremu [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begove džamije]] u Sarajevu, uz svog prethodnika i bliskog suradnika Sulejman ef. Kemuru. Dženazu mu je predvodio predsjednik Starješinstva Islamske zajednice u Crnoj Gori [[Idriz Demirović|Idriz ef. Demirović]].<ref>{{cite web |title=Naim ef. Hadžiabdić - bosanskohercegovački reis |url=http://magazinplus.eu/naim-ef-hadziabdic-bosanskohercegovacki-reis/ |website=ikc-berlin.de/ |accessdate=2019-10-26}}</ref> == Djela== * ''Novi Ilmihal: udžbenik vjerske obuke'' (Sarajevo, 1973) * ''Ilmihal: za treći stupanj vjerske pouke'' (Sarajevo, 1986) * ''Ilmihal: vjeronaučni udžbenik'' (Sarajevo, 1997) * ''Ilmihal'' (Sarajevo, 1994) == Povezani članci == * [[Reis-ul-ulema]] * [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] * Reis-ul-ulema [[Husein Mujić|Hfz. Husein ef. Mujić]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://magazinplus.eu/naim-ef-hadziabdic-bosanskohercegovacki-reis/ Naim ef. Hadžiabdić, bosanskohercegovački reis] {{niz| prethodi= [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]]<br> ([[reis-ul-ulema]])| sredina= [[reis-ul-ulema|Reis-ul-ulema]]<br>[[1975.]] – [[1987.]] | slijedi= [[Husein Mujić|hfz. Husein ef. Mujić]]<br> ([[reis-ul-ulema]]) }} {{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} {{GLAVNIRASPORED:Hadžiabdić, Naim}} [[Kategorija:Reis-ul-ulema]] [[Kategorija:Životopisi, Donji Vakuf]] gnznmxxqpnt70q55qeah1yo1cp4j49p 0 656903 7616138 7615442 2026-10-10T16:42:54Z ~2026-54585-95 375058 poveznica je aktivna, uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7615442|7615442]] suradnika [[Special:Contributions/InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] ([[User talk:InternetArchiveBot|razgovor]]) 7616138 wikitext text/x-wiki {{Infookvir klasika | naziv = Sonata za klavir br. 11 u A-duru | prijevod = "Turski marš" | slika = | opis = | skladatelj = [[Wolfgang Amadeus Mozart]] | djelo = | libreto = | nastanak = 1783. Beč (ili Salzburg) | premijera = | katalog = KV 331 (300i) | forma = [[sonata]] | tonalitet = A-dur | stavci = 3 | trajanje = oko 22 minute }} '''Sonata za klavir br. 11 u A-duru KV 331 (300i)''' je skladba za solo klavir [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]] iz 1783. godine. Poznata je pod popularnim nazivom "'''Turski marš'''" (''Alla Turca''), prema naslovu 3. stavka kojim je stekla popularnost, i jedna je od najpoznatijih Mozartovih [[sonata]]. == Nastanak == Nije točno poznato kad i gdje je Mozart skladao ovu sonatu. U prvom izdanju [[KV|Köchelovog kataloga]] navedena je 1779. godina, a u šestom izdanju navedeno je ljeto 1778. i Pariz kao mjesto skladanja. Međutim, kasnijim istraživanjima ti su podatci osporeni kao netočni, temeljeni na pogrešnim pretpostavkama. Danas se smatra da je djelo vjerojatno nastalo 1783. godine u Beču (ili Salzburgu). Iako je do tada Mozart već napisao preko 300 djela, izdavač "Artaria & Co." objavio je 1784. godine Sonatu u A-duru kao [[opus|op.]] 6 br. 2, u istom opusu sa [[Sonata za klavir br. 10 u C-duru (Mozart)|Sonatom br. 10 u C-duru]] (op. 6 br. 1) i [[Sonata za klavir br. 12 u F-duru (Mozart)|Sonatom br. 12 u F-duru]] (op. 6 br. 3). Potpuni autograf sonate nije sačuvan. Autograf posljednje stranice 3. stavka od 99. takta nalazi se u privatnoj kolekciji u Lisabonu. Do 2014. godine to je bio jedini poznat sačuvan dio, kad je u [[Nacionalna knjižnica Széchényi|Nacionalnoj knjižnici Széchényi]] (''Országos Széchényi Könyvtár'') u Budimpešti otkriven fragment s četiri lista sonate. Sonata za klavir br. 11 u A-duru najčešće se označava kao '''KV 331''', prema prvom izdanju Köchelovog kataloga. Po potrebi se rabi ili dvojno označavanje kao '''KV 331 (300i)''' ili označavanje prema šestom izdanju Kataloga kao '''KV⁶ 300i'''. == O glazbi == [[Joseph Haydn|Haydn]] i Mozart su utemeljitelji modela [[Klasicizam#Klasicizam u glazbi|klasične]] sonate (takozvanog "[[Dodatak:Glosar klasične glazbe#sonata|sonatnog ciklusa]]") koji se sastoji od brzog prvog stavka (najčešće ''allegro'' i [[Dodatak:Glosar klasične glazbe#sonatna forma|sonatna forma]]), drugog stavka u sporom ili umjerenom [[tempo|tempu]] i brzog trećeg stavka (najčešće [[Dodatak:Glosar klasične glazbe#rondo|rondo]] ili sonatna forma). Od tog oblika Mozart je odstupio time što je prvi stavak ove sonate napisao u laganom tempu (''andante'' = 76-108 [[doba|d/min]], na talijanskom: kao u šetnji, lagano) i u obliku "tema s varijacijama" i nijedan stavak sonate nije napisao u sonatnoj formi. Stavci sonate su: # ''Thema. Andante grazioso'' (A-dur) # ''Menuetto'' (A-dur) # ''Alla Turca. Allegretto'' (a-mol) {| class="infobox" style="font-size:90%; width: 260px;" ! colspan="2" style="border-bottom: 1px dotted gray;" | Sonata za klavir br. 11 u A-duru KV 331 |- | style="width: 2em;" | 1. || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Tema.ogg|Tema]] <span style="font-size: 95%;">(1'57")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Tema.ogg|250px]] |- | 1.a || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 1.ogg|Varijacija I]] <span style="font-size: 95%;">(1'12")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 1.ogg|250px]] |- | 1.b || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 2.ogg|Varijacija II]] <span style="font-size: 95%;">(1'57")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 2.ogg|250px]] |- | 1.c || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 3.ogg|Varijacija III]] <span style="font-size: 95%;">(1'21")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 3.ogg|250px]] |- | 1.d || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 4.ogg|Varijacija IV]] <span style="font-size: 95%;">(1'27")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 4.ogg|250px]] |- | 1.e || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 5.ogg|Varijacija V]] <span style="font-size: 95%;">(4'11")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 5.ogg|250px]] |- | 1.f || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 6.ogg|Varijacija VI]] <span style="font-size: 95%;">(1'31")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Variation 6.ogg|250px]] |- | 2. || [[:Datoteka:Piano Sonata No. 11, Menuetto.ogg|Menuet]] <span style="font-size: 95%;">(5'35")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Piano Sonata No. 11, Menuetto.ogg|250px]] |- | 3. || [[:Datoteka:Rondo Alla Turka.ogg|Rondo ''Alla Turca'']] <span style="font-size: 95%;">(3'45")</span> |- | colspan="2" | [[Datoteka:Rondo Alla Turka.ogg|250px]] |- | colspan="2" style="border-top: 1px solid gray;" | Datoteke su u formatu [[Ogg|Ogg Vorbis]] generirane iz [[MIDI]] datoteka. |} === 1. ''Thema. Andante grazioso'' === Prvi stavak Mozart je označio kao ''Thema. Andante grazioso''. Sastavljen je od [[tema (glazba)|teme]] i šest [[varijacije|varijacija]]. '''Tema''' je u sporom 6/8 [[takt]]u, s obilježjima [[siciliana|siciliane]]. Ovaj spori barokni ples u drugim je Mozartovim djelima imao tužan karakter, ali u ovoj temi je u vedrijem A-duru. Tema se sastoji od dviju sekcija koje se ponavljaju. Prva sekcija ima 8 taktova s dvjema frazama u taktovima 1-4 i 5-8. Nakon ponavljanja prve, slijedi druga sekcija s 10 taktova: nova fraza u taktovima 9-12 i u taktovima 13-18 druga fraza prve sekcije produžena za [[kadenca|kadencu]], iza čega se sekcija ponavlja. '''Varijacije''' prate strukturu teme, po 18 taktova s po dvjema sekcijama. Po definiciji, varijacije pristupaju temi i obrađuju ju na različite načine, kao što su [[ornamentacija]], [[tonalitet]], tempo, [[dinamičke oznake|dinamika]]... Tako su na primjer varijacije III i IV u [[a-mol]]u, usto je IV varijacija karakteristična po stalnom prebacivanju lijeve ruke preko desne, tempo V varijacije je ''adagio'' a VI ''allegro''. Trajanje stavka je oko 13 minuta. === 2. ''Menuetto'' === Drugi stavak je [[menuet]] u 3/4 taktu, također u A-duru. Forma ovog stavka je "menuet i trio". To je vrsta [[Dodatak:Glosar klasične glazbe#ternarna forma|ternarne forme]] (A-B-A) u kojoj je prva dionica (A) menuet, kontrastna srednja dionica (B) je trio, a završna dionica (A) je ponovljeni menuet. Naziv "trio" potječe od [[Dodatak:Glosar klasične glazbe#trio|trija]] glazbala koja su u klasicizmu izvodila srednju dionicu (B). Menuet se sastoji od 48 taktova koji su raspoređeni u dvije cjeline (taktovi 1-18 i 19-48) koje se ponavljaju. Trio se sastoji od 52 takta i u njemu se ponavljaju cjeline u taktovima 1-16 i 17-52. Trajanje stavka je oko 6 minuta. === 3. ''Alla Turca. Allegretto'' === Treći stavak je u tempu ''allegretto'' u 2/4 taktu, a-mol. U hrvatskom jeziku treći stavak poznat je kao "Turski marš", a prijevod izvornog Mozartovog naslova ''[[Dodatak:Glosar klasične glazbe#ala|Alla]] Turca'' bio bi "u turskom stilu". Stil je bio popularan u Mozartovo vrijeme i Mozart ga je koristio u nekolikim svojim djelima, npr. u operi [[Otmica iz saraja]] i [[Koncert za violinu i orkestar br. 5 u A-duru (Mozart)|Petom violinskom koncertu u A-duru]]. Ovaj se stavak često samostalno izvodi i zaslužan je za popularnost sonate. Stavak ima ukupno 127 taktova. Napisan je u formi ronda, čija se struktura može ovako shematski predstaviti: <samp>|: A :||: B – A' :||: C :||: D :||: E – D' :||: C :||: A :||: B – A' :||: C' :| F</samp> gdje <samp>|: ... :|</samp> označava ponavljanje, izostavnik označava modificiranu temu, a F je [[Dodatak:Glosar klasične glazbe#koda|koda]]. Trajanje stavka je oko 4 minute. == Vidi još == * [[Dodatak:Glosar klasične glazbe]] == Izvori == * [https://dme.mozarteum.at/DME/nma/nma_cont.php?vsep=197&gen=edition&l=1&p1=-27 Predgovor za Sonatu KV 331 na mrežnom izdanju ''Neue Mozart-Ausgabe'', ''dme.mozarteum.at''] {{jezikk|njem.|njemački}} (pristupljeno: 7. studenoga 2019.) * [https://dme.mozarteum.at/DME/nma/nma_cont.php?vsep=197&gen=edition&p1=14&l=1 Partitura Sonate KV 331 na mrežnom izdanju ''Neue Mozart-Ausgabe'', ''dme.mozarteum.at''], s diskografijom i zvučnim zapisima (stranice po stavcima: 14 – 21, 21 – 23, 24 – 27) {{jezikk|njem.|njemački}} (pristupljeno: 7. studenoga 2019.) * [https://mozart.oszk.hu/index_en.html#introduction Fragment rukopisa Sonate, na stranici Mađarske nacionalne knjižnice, ''Országos Széchényi Könyvtár'', ''mozart.oszk.hu''] {{jezikk|mađ.|mađarski}} {{jezikk|engl.|engleski}} * [https://www.britannica.com/topic/Piano-Sonata-No-11-in-A-Major-K-331 ''Encyclopædia Britannica'', Betsy Schwarm: "Piano Sonata No. 11 in A Major, K 331", ''www.britannica.com''] {{jezikk|engl.|engleski}} (pristupljeno: 10. studenoga 2019.) * [http://ks4.imslp.net/files/imglnks/usimg/a/a8/IMSLP58472-PMLP119912-CTM.pdf Köchelov katalog iz 1862. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012222024/http://ks4.imslp.net/files/imglnks/usimg/a/a8/IMSLP58472-PMLP119912-CTM.pdf |date=12. listopada 2019. }} {{jezikk|njem.|njemački}} sa stranice za preuzimanje [https://imslp.org/wiki/Chronologisch-Thematisches_Verzeichniss_s%C3%A4mmtlicher_Tonwerke_Wolfgang_Amade_Mozarts_(K%C3%B6chel,_Ludwig) IMSLP] {{jezikk|engl.|engleski}} (pristupljeno: 29. listopada 2019.) * [https://tonic-chord.com/mozart-piano-sonata-no-11-in-a-major-k-331-analysis/ Analiza Sonate u A-duru sa stranice ''Tonic Chord'', ''tonic-chord.com''] {{jezikk|engl.|engleski}} (objavljeno: 10. lipnja 2018., pristupljeno: 10. studenoga 2019.) == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = Piano Sonata No. 11, K 331 |commonscathr = Sonata za klavir br. 11 u A-duru KV 331 }} [[Kategorija:Wolfgang Amadeus Mozart]] [[Kategorija:Skladbe klasičnog razdoblja]] 2zw1fkdfap1wn9n01crtcr8pn756tws 0 668219 7616169 6659783 2026-10-10T18:32:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616169 wikitext text/x-wiki '''Zgrada austro-ugarske bolnice''', zgrada u [[Zvornik]]u čija je prva namjena bila da bude [[bolnica]]. Podignuta je na Fetiji za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austro-ugarske]] vlasti početkom 20. stoljeća.<ref>(srp.) [http://www.zvono.media/sr/prva-zdravstvena-ustanova-u-zvorniku Zvono.media] ''Prva zdravstvena ustanova u Zvorniku'', 20. listopada (pristupljeno 16. ožujka 2020.)</ref> Bila je za potrebe [[vojna bolnica|vojnog]] [[garnizon]]a, ali je služila i civilima do konca Prvoga svjetskog rata, od čega je dugo u narodu ostao naziv ''Špitalj''. Između dvaju svjetskih ratova u prizemlju je bila [[financijska vojarna]], a na katu stanovi. Poslije Drugoga svjetskog rata u njoj je bio smješten [[đački dom]].<ref name="bolnica"/> Godine 1957. u ovoj zgradi otvoren je [[dom zdravlja]] i tad se u nju uselila cijela mjesna zdravstvena služba. 1972. godine stvaranjem Medicinskog centra dograđen je još jedan kat. Pomoćni objekti bili su dvije drvene [[baraka|barake]] koje su poslije srušene, a na mjestu njih podignute su zgrade Zdravstvenog centra i Centar za kemodijalizu.<ref>(srp.) [http://www.zvono.media/sr/nekada-bolnica-sada-ruina Zvono.media] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190219201117/http://www.zvono.media/sr/nekada-bolnica-sada-ruina |date=19. veljače 2019. }} ''Nekada bolnica sada ruina'', 12. veljače (pristupljeno 15. ožujka 2020.)</ref> Napuštena je sredinom osamdesetih godina zbog dotrajalosti.<ref name="bolnica">(srp.) [https://www.bolnicazvornik.com/?page_id=436 Bolnica Zvornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191120042753/http://www.bolnicazvornik.com/?page_id=436 |date=20. studenoga 2019. }} ''Istorijat bolnice'' (pristupljeno 15. ožujka 2020.)</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Građevine u Zvorniku]] [[Kategorija:Građevine u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina pod Austro-Ugarskom]] egdxa19yfgwq0iec15bt4wmpmsrx7mj 0 676282 7616108 6641769 2026-10-10T15:15:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616108 wikitext text/x-wiki {{Vježbači borilačkih vještina | ime = Yamaguchi Seigo <br/> 山口 清吾 | rezidencija = | nadimak = | slika =Seigo Yamaguchi.jpeg | veličina slike = | tekst ispod slike = | ime na rođenju = | datum rođenja = [[13. travnja]] [[1924.]] | mjesto rođenja = | datum smrti = [[24. siječnja]] [[1996.]] | mjesto smrti = | uzrok smrti = | borilačka vještina = [[Aikido]] | škola = [[Aikikai]] | učitelj = [[Morihei Ueshiba]] | rang majstorstva = 9. [[Dan (nivo)|Dan]] | učenici = | Mrežna stranica = }} '''Yamaguchi Seigo ''' (山口 清吾; Fukuoka, [[13. travnja]] [[1924.]] – [[Tokio]], [[24. siječnja]] [[1996.]]), japanski majstor borilačkih vještina. Izravni je učenik [[Morihei Ueshiba|Moriheija Ueshibe]].<ref>{{Cite web |url=https://senseiaikido.com/seigo-yamaguchi/ |title=Sensei Aikido |work=Encyclopedia of Aikido |accessdate=2019-11-14 |archive-date=21. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200921144231/https://senseiaikido.com/seigo-yamaguchi/ |url-status=dead }}</ref> Nositelj je 9. [[Dan (nivo)|Dan]]a u aikidu. == Životopis == Yamaguchi Seigo je rođen 13. travnja 1924. godine u Fukuoki, u [[Japan]]u. Njegov je otac bio direktor škole, što je bio razlog mladom Yamaguchiju da mnogo čita od rane dobi. Školovao se u tradicionalnoj školi Edo razdoblja. Diplomirao je na sveučilištu Hiroike Gakuen 1946. godine. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Yamaguchi Seigo je služio Japanskom Carstvu u diviziji [[kamikaza|kamikaze]]. Srećom, rat je završio prije nego što je bio raspoređen na misiju. Vratio se kući u Fukuoku, nastavio studije i 1949. stekao kvalifikaciju za rad u vladi. Moriheiju Ueshibi je predstavljen 1950. godine, a u [[Aikikai]] je ušao 1951. godine. Godine 1958. poslan je u [[Burma|Burmu]] kako bi predavao aikido vojsci. Početkom 1961. godine ponovno je predavao u [[Hombu dojo (Aikikai)|Hombu dojou]]; također je predavao u vlastitom [[dođo|dojou]] i na Meiji sveučilištu.<ref>{{cite web |url=http://www.yamaguchi-aikido.com/html/sei/seigo-e.html |title=Timeline |publisher=Yamaguchi Dojo}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.yamaguchi-aikido.com/html/mem/new001e.html |title=Bio |publisher=Yamaguchi Dojo}}</ref> Prema Mitsugi [[Mitsugi Saotome]]u, prije nego što je 1958. poslan u Burmu, bio je najplodonosniji učitelj u Hombu dojou.<ref>{{citation |url=http://www.aikidojournal.com/article?articleID=118 |title=Interview with Mitsugi Saotome (1) |first=Stanley |last=Pranin |journal=Aiki News |volume=89 |year=1991 |accessdate=2012-04-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110915062150/http://www.aikidojournal.com/article?articleID=118 |archivedate=15. rujna 2011.}}</ref> Mnogo je predavao u inozemstvu, posebno u [[Francuska|Francuskoj]], gdje je predavao sve do 1995. godine. Njegovi studenti su bili [[Seishiro Endo]],<ref>[http://www.aikidojournal.com/article?articleID=92 Interview with Seishiro Endo] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120920175951/http://www.aikidojournal.com/article?articleID=92 |date=2012-09-20 }}</ref> Yoshinobu Takeda,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.aikidosydneycity.com/interview-with-takeda-shihan-by-aikikai-hombu-dojo/ |title=Interview with Takeda Shihan |archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235143/http://www.aikidosydneycity.com/interview-with-takeda-shihan-by-aikikai-hombu-dojo/ |archive-date=7. prosinca 2018. |access-date=6. lipnja 2020.}}</ref> Masatoshi Yasuno i [[Christian Tissier]].<ref>[http://www.guillaumeerard.com/aikido/articles/biography-of-christian-tissier-shihan-7th-dan-aikikai Biography of Christian Tissier Shihan] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Umro je u [[Tokio|Tokiju]], 24. siječnja 1996. godine. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske povezice == * [https://senseiaikido.com/seigo-yamaguchi/ Seigo Yamaguchi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921144231/https://senseiaikido.com/seigo-yamaguchi/ |date=21. rujna 2020. }} {{O-Senseijevi uchi-deshiji}} {{GLAVNIRASPORED:Seigo, Yamaguchi}} [[Kategorija:Japanske aikidoke]] 8t674mplhds1901yaybkqyenyzr6c8w 0 676485 7616259 6986215 2026-10-10T20:52:39Z CommonsDelinker 3582 Slika Wandbild_Portrait_George_Floyd_von_Eme_Street_Art_im_Mauerpark_(Berlin).jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Jameslwoodward 7616259 wikitext text/x-wiki '''Ubojstvo Georgea Floyda''', [[Afroamerikanci|Afroamerikanca]] porijeklom iz [[Houston]]a, [[Teksas]]a, dogodilo se [[25. svibnja]] 2020. godine u Powderhornu, gradskoj četvrti grada [[Minneapolis]]a u saveznoj državi [[Minnesota|Minnesoti]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. == Povijest == Nakon što je uhićen i privezan lisicama na licu mjesta, policajac Derek Chauvin je držao koljeno na Floydovom vratu dok je George privezan ležao [[lice]]m prema dolje na [[asfalt]]u ulice u kojoj se događaj zbio. Koljeno je držao 8 minuta i 46 sekunda, od toga 2 minute i 53 sekunde nakon što Floyd nije davao znake života.<ref name="WCCO">{{Cite news |last=Murphy |first=Esme |date=2020-05-26 |title='I Can't Breathe!': Video Of Fatal Arrest Shows Minneapolis Officer Kneeling On George Floyd's Neck For Several Minutes |work=KSTP-TV |url=https://minnesota.cbslocal.com/2020/05/26/george-floyd-man-dies-after-being-arrested-by-minneapolis-police-fbi-called-to-investigate/ |access-date=2020-05-26 |quote=While lying facedown on the road, Floyd repeatedly groans and says he can't breathe. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200526170730/https://minnesota.cbslocal.com/2020/05/26/george-floyd-man-dies-after-being-arrested-by-minneapolis-police-fbi-called-to-investigate/ |archive-date=2020-05-26}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.tampabay.com/news/crime/2020/05/28/death-of-george-floyd-draws-quick-condemnation-from-tampa-bays-top-cops/ |title=Death of George Floyd draws quick condemnation from Tampa Bay's top cops |last=Varn |first=Kathryn |date=2020-05-28 |website=Tampa Bay Times |quote=The video, recorded by a bystander, shows 46-year-old Floyd, who is black, face-down on the ground as a white officer kneeled on his neck.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.startribune.com/brooks-george-floyd-and-the-city-that-killed-him/570818542/ |title=George Floyd and the city that killed him |last=Brooks |first=Jennifer |date=2020-05-28 |website=Star Tribune |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200528113043/https://www.startribune.com/brooks-george-floyd-and-the-city-that-killed-him/570818542/ |archivedate=2020-05-28 |url-status=live |accessdate=2020-05-29 |quote=Down the road, people were marching and mourning Floyd, whose irreplaceable life ended after an arrest face-down on the asphalt of E. 38th Street.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.cnn.com/us/live-news/george-floyd-protest-updates-05-28-20/h_d6de512e51a8858a57f93ffa732c2695 |title=Floyd was "non-responsive" for nearly 3 minutes before officer took knee off his neck, complaint says |last=Silverman |first=Hollie |date=2020-05-29 |website=[[CNN]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200530030751/https://www.cnn.com/us/live-news/george-floyd-protest-updates-05-28-20/h_d6de512e51a8858a57f93ffa732c2695 |archivedate=2020-05-30 |url-status=live |accessdate=2020-05-29 |quote=Chauvin had his knee on Floyd's neck for 8 minutes and 46 seconds in total, and 2 minutes and 53 seconds after Floyd was unresponsive, the complaint said.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.mediaite.com/uncategorized/officials-say-derek-chauvin-had-knee-on-george-floyds-neck-for-almost-3-minutes-after-floyd-was-unresponsive/ |title=Derek Chauvin Had Knee on George Floyd's Neck for Almost 3 Minutes AFTER Floyd Was Unresponsive: Officials |last=Rumpf |first=Sarah |date=2020-05-29 |website=Mediaite |language=en |quote=The defendant had his knee on Mr. Floyd's neck for 8 minutes and 46 seconds in total. Two minutes and 53 seconds of this was after Mr. Floyd was non-responsive, concludes the complaint.}}</ref> Tri policajca, Tou Thao, J. Alexander Kueng i Thomas K. Lane sudjelovali su u Floydovom uhićenju, pri čemu je Kueng držao Floyda za leđa, Lane za noge, a Thao je gledao i stajao u blizini.<ref name=":1">{{Cite news |last=Mannix |first=Andy |date=2020-05-26 |title=What we know about Derek Chauvin and Tou Thao, two of the officers caught on tape in the death of George Floyd |work=Star Tribune |url=https://www.startribune.com/what-we-know-about-derek-chauvin-and-tou-thao-two-of-the-officers-caught-on-tape-in-the-death-of-george-floyd/570777632/ |access-date=2020-05-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200527041830/https://www.startribune.com/what-we-know-about-derek-chauvin-and-tou-thao-two-of-the-officers-caught-on-tape-in-the-death-of-george-floyd/570777632/ |archive-date=2020-05-27}}</ref><ref name="nyt5.29.20">{{Cite news |title=Officer Charged With George Floyd's Death as Protests Flare |url=https://www.nytimes.com/aponline/2020/05/29/us/ap-us-minneapolis-police-death-protests.html |work=[[The New York Times]] |agency=Associated Press |date=2020-05-29}}</ref> Incident je snimljen [[Pametni mobitel|pametnim mobitelima]].<ref name="Hauser">{{Cite news |last=Hauser |first=Christine |title=F.B.I. to Investigate Arrest of Black Man Who Died After Being Pinned by Officer |url=https://www.nytimes.com/2020/05/26/us/minneapolis-police-man-died.html |access-date=2020-05-26 |work=[[The New York Times]] |date=2020-05-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200526143016/https://www.nytimes.com/2020/05/26/us/minneapolis-police-man-died.html |archive-date=2020-05-26}}</ref> [[Uhićenje]] je izvršeno nakon što je Floyd navodno pokušao koristiti krivotvorenu novčanicu od 20 dolara u obližnjoj trgovini. Video snimak koji je napravio prolaznik, na kojem se vidi kako uhićeni Floyd ponavlja "Molim te", "Ne mogu disati" i "Nemoj me ubiti", širili su se [[Društveno umrežavanje|društvenim mrežama]] i medijima na [[internet]]u. Sva četiri policajca otpuštena su 26. svibnja 2020.<ref name="4 officers fired">{{Cite news |title=4 Minneapolis police officers fired following death of George Floyd in police custody |url=https://www.fox9.com/news/4-minneapolis-police-officers-fired-following-death-of-george-floyd-in-police-custody |access-date=2020-05-26 |work=FOX 9 |date=2020-05-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200527135042/https://www.fox9.com/news/4-minneapolis-police-officers-fired-following-death-of-george-floyd-in-police-custody |archive-date=2020-05-27}}</ref> Dan nakon Floydove smrti, 26. svibnja 2020. godine, započeli su [[Prosvjedi povodom smrti Georgea Floyda|prosvjedi protiv policijskog nasilja]], koji su na početku bili mirni, ali kasnije istog dana postali nasilni. Manja poduzeća i trgovine zapaljene su, a mnoge opljačkane i oštećene.<ref>{{Cite web |url=https://net.hr/danas/svijet/george-floyd-digao-je-na-noge-cijeli-svijet-cak-su-i-djeca-na-ulicama-a-roditelji-prestravljeni-doista-je-jezivo-cega-su-tako-mlada-morala-postati-svjesna/ |title=GEORGE FLOYD DIGAO JE NA NOGE CIJELI SVIJET, ČAK SU I DJECA NA ULICAMA: Doista je jezivo čega su tako mlada morala postati svjesna |date=2020-06-06 |website=net.hr |language=hrvatski |accessdate=2020-06-06 |archive-date=8. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200608185337/https://net.hr/danas/svijet/george-floyd-digao-je-na-noge-cijeli-svijet-cak-su-i-djeca-na-ulicama-a-roditelji-prestravljeni-doista-je-jezivo-cega-su-tako-mlada-morala-postati-svjesna/ |url-status=dead }}</ref> Chauvin je uhićen 29. svibnja i tereti ga se za [[ubojstvo]] trećeg stupnja.<ref>{{Cite web |url=https://abcnews.go.com/US/dangerous-protests-erupt-overnight-george-floyds-death-minneapolis/story?id=70924047 |title=Minnesota protest live updates: Derek Chauvin charged with murder in connection with George Floyd's death |last1=Torres |first1=Ella |last2=Mansell |first2=William |date=2020-05-29 |work=ABC News |archive-url=https://web.archive.org/web/20200529023807/https://abcnews.go.com/US/dangerous-protests-erupt-overnight-george-floyds-death-minneapolis/story?id=70924047 |archive-date=2020-05-29 |url-status=live |accessdate=2020-05-29 |last3=Pereira |first3=Ivan}}</ref> U optužnici navedeno je i da se oglušio na prijedlog kolege da bi Floyda trebalo okrenuti na stranu, umjesto da ostane u položaju licem prema dolje. Službena [[autopsija]] je obznanila da je Floyd preminuo od [[Kardiogeni šok|zastoja srca]].<ref>{{Cite web |url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/3828608/autopsija-pokazala-george-floyd-umro-je-od-zastoja-srca-prosvjedi-u-americi-se-nastavljaju/ |title=Autopsija pokazala: George Floyd umro je od zastoja srca. Prosvjedi u Americi se nastavljaju |website=rt.hr |language=hrvatski |accessdate=2020-06-08 |archive-date=8. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200608185339/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/3828608/autopsija-pokazala-george-floyd-umro-je-od-zastoja-srca-prosvjedi-u-americi-se-nastavljaju/ |url-status=dead }}</ref> Iako se uzrok smrti razlikuje od nezavisne autopsije, obje zaključuju da se radi o ubojstvu.<ref>[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/prema-sluzbenoj-autopsiji-george-floyd-umro-je-od-zastoja-srca/ Prema službenoj autopsiji George Floyd umro je od zastoja srca], telegram.hr, pristupljeno 8. lipnja 2020.</ref> == Vidi još == * [[Policijsko nasilje]] * [[Prosvjedi povodom smrti Georgea Floyda]] * [[Rasizam]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.youtube.com/watch?v=thfNLVvve4A Snimak smrti Georgea Floyda] * [https://www.youtube.com/watch?v=VDd5GlrgvsE Snimak sigurnosne kamere] [[Kategorija:Ubojstva]] [[Kategorija:Povijest SAD-a od 11. rujna 2001.]] [[Kategorija:Rasizam]] [[Kategorija:Minnesota]] 5krrd2q3ij0w2oj0hy4q9mh0abtxppn 0 679285 7616374 6956880 2026-10-11T02:22:44Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7616374 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Purdiaea | slika = Purdiaea cubensis var. cubensis.jpg | slika_opis = ''Purdiaea cubensis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Purdiaea]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Purdiaea''''', rod od desetak vrsta<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:14111-1#children Plants of the World online] Pristupljeno 15. srpnja 2020.</ref> grmlja i manjeg drveća iz porodice ''[[Clethraceae]]''.<ref>[https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-540-73526-7_26 The Unique Purdiaea nutans Forest of Southern Ecuador — Abiotic Characteristics and Cryptogamic Diversity] Pristupljeno 15. srpnja 2020.</ref> Vrste ovog roda rasprostranjene su po [[Tropi|tropskim]] krajevima [[Srednja Amerika|Srednje]], [[Južna Amerika|Južne]] i Antilske Amerike ([[Kuba]]) == Vrste == # ''[[Purdiaea belizensis]]'' <small>(A.C.Sm. & Standl.) J.L.Thomas</small> # ''[[Purdiaea bissei]]'' <small>Berazaín</small> # ''[[Purdiaea cubensis]]'' <small>(A.Rich.) Urb.</small> # ''[[Purdiaea ekmanii]]'' <small>Vict.</small> # ''[[Purdiaea microphylla]]'' <small>Britton & P.Wilson</small> # ''[[Purdiaea moaensis]]'' <small>Vict.</small> # ''[[Purdiaea nipensis]]'' <small>Vict. & León</small> # ''[[Purdiaea nutans]]'' <small>Planch.</small> # ''[[Purdiaea ophiticola]]'' <small>Vict.</small> # ''[[Purdiaea parvifolia]]'' <small>(Vict.) J.L.Thomas</small> # ''[[Purdiaea shaferi]]'' <small>Britton & P.Wilson</small> # ''[[Purdiaea stenopetala]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Purdiaea velutina]]'' <small>Britton & F.Wilson</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodov i Clethraceae]] jxr8f3lrx8hvpp02acd3df4g3veie3u 7616375 7616374 2026-10-11T02:22:55Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7616375 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Purdiaea | slika = Purdiaea cubensis var. cubensis.jpg | slika_opis = ''Purdiaea cubensis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Purdiaea]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Purdiaea''''', rod od desetak vrsta<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:14111-1#children Plants of the World online] Pristupljeno 15. srpnja 2020.</ref> grmlja i manjeg drveća iz porodice ''[[Clethraceae]]''.<ref>[https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-540-73526-7_26 The Unique Purdiaea nutans Forest of Southern Ecuador — Abiotic Characteristics and Cryptogamic Diversity] Pristupljeno 15. srpnja 2020.</ref> Vrste ovog roda rasprostranjene su po [[Tropi|tropskim]] krajevima [[Srednja Amerika|Srednje]], [[Južna Amerika|Južne]] i Antilske Amerike ([[Kuba]]) == Vrste == # ''[[Purdiaea belizensis]]'' <small>(A.C.Sm. & Standl.) J.L.Thomas</small> # ''[[Purdiaea bissei]]'' <small>Berazaín</small> # ''[[Purdiaea cubensis]]'' <small>(A.Rich.) Urb.</small> # ''[[Purdiaea ekmanii]]'' <small>Vict.</small> # ''[[Purdiaea microphylla]]'' <small>Britton & P.Wilson</small> # ''[[Purdiaea moaensis]]'' <small>Vict.</small> # ''[[Purdiaea nipensis]]'' <small>Vict. & León</small> # ''[[Purdiaea nutans]]'' <small>Planch.</small> # ''[[Purdiaea ophiticola]]'' <small>Vict.</small> # ''[[Purdiaea parvifolia]]'' <small>(Vict.) J.L.Thomas</small> # ''[[Purdiaea shaferi]]'' <small>Britton & P.Wilson</small> # ''[[Purdiaea stenopetala]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Purdiaea velutina]]'' <small>Britton & F.Wilson</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Clethraceae]] o57f0qac5rs6vkuxfwi6hwmdmiw9yl0 7616376 7616375 2026-10-11T03:06:47Z Zeljko 1196 7616376 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Purdiaea'' | slika = Purdiaea cubensis var. cubensis.jpg | slika_opis = ''Purdiaea cubensis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Clethraceae]] | genus = '''''[[Purdiaea]]''''' | genus_autorstvo = Planch. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Purdiaea''''' <small>Planch.</small> rod je vazdazelenih [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Clethraceae]]'', rasprostranjen u tropskim dijelovima [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], na [[Kuba|Kubi]] i u sjeverozapadnoj [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Od srodnog roda ''[[Clethra]]'' razlikuje se među ostalim nejednakim čašnim listićima, ružičastim do ljubičastim [[latica]]ma, malim brojem sjemenih zametaka i suhim neotvarajućim plodom. [[Kew Gardens|Kew]] trenutačno prihvaća 13 vrsta, od kojih je 11 endemično za Kubu, jedna raste u Srednjoj Americi, a ''[[Purdiaea nutans|P. nutans]]'' u sjevernom dijelu Južne Amerike. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:14111-1 Plants of the World Online], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Opis == Vrste su [[grm]]ovi ili manja [[Stablo|stabla]], najčešće vazdazelena. [[Kora (biljke)|Kora]] je sivkasta, a grančice uglavnom gole. [[Listovi]] su naizmjenični, jednostavni, kožasti i cijeloga ruba; uglavnom su tamnozeleni i sjajni s gornje strane, svjetliji s donje, s dobro izraženom nervaturom. <ref name="eFloras ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=201&taxon_id=127659 Purdiaea in Trees and shrubs of the Andes of Ecuador], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su dvospolni, nešto nepravilni i peteročlani, skupljeni u jednostavne završne grozdove koji mogu biti uspravni ili viseći. [[Čaška|Čašku]] tvori pet izrazito nejednakih, listolikih čašnih listića, pri čemu su vanjski znatno veći od unutarnjih. [[Latica]] je pet, slobodne su i najčešće ružičaste do ljubičaste. [[Prašnik]]a je deset, a prašnice se otvaraju vršnim porama. Plodnica je nadrasla, uglavnom peteropretinasta, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu; vrat [[Tučak|tučka]] nije razgranjen. <ref name="KewI ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn%3Alsid%3Aipni.org%3Anames%3A77126674-1/general-information Plants of the World Online, Clethraceae], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> [[Plod]] je suh i ne otvara se nakon sazrijevanja, ostajući okružen trajnom čaškom. Sadrži od jedne do pet sjemenki. Upravo se građom ploda Purdiaea znatno razlikuje od roda ''[[Clethra]]'', čiji je plod mnogosjemeni tobolac. <ref name="Mobot ">[https://www.mobot.org/MOBOT/research/APWeb/Ericalesweb.htm APweb], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Kew rod bilježi u [[Belize]]u, [[Gvatemala|Gvatemali]], [[Honduras]]u i [[Panama|Panami]], na [[Kuba|Kubi]], te u [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Venezuela|Venezueli]], [[Ekvador]]u i [[Peru]]u. Središte raznolikosti izrazito je na Kubi. <ref name="Kew "/> Jedina srednjoamerička vrsta, ''[[Purdiaea belizensis|P. belizensis]]'', raste od Belizea i Gvatemale do Paname. Južnoamerička ''P. nutans'' vezana je pretežno uz vlažne planinske šume sjevernih [[Ande|Anda]]; u južnom Ekvadoru na približno 2150–2650 m može čak tvoriti šume u kojima je dominantno stablo. <ref name="ScienceDirect ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0960982225010334 A tropical Sphagnum peatland ecosystem in lowland Belize], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Rod je ustanovio [[Jules Émile Planchon]] [[1846.]] u časopisu London Journal of Botany 5: 250. Tradicionalno je ''Purdiaea'' bila svrstana u ''[[Cyrillaceae]]'', zajedno s rodovima ''[[Cyrilla]]'' i ''[[Cliftonia]]''. <ref name="Kew "/> Molekularno istraživanje [[Arne A. Anderberg|Arnea A. Anderberga]] i [[Xiaoping Zhang|Xiaopinga Zhanga]] iz [[2002.]], temeljeno na plastidnim genima atpB, ndhF i rbcL, pokazalo je da ''Purdiaea'' nije najbliže srodna rodovima ''Cyrilla'' i ''Cliftonia''. Umjesto toga tvori skupinu s Clethra, pa su autori predložili njezino premještanje u ''[[Clethraceae]]''. Taj je položaj danas prihvaćen u Kewu i suvremenim klasifikacijama. <ref name="ScienceDirectI ">[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1439609204700355 Phylogenetic relationships of Cyrillaceae and Clethraceae (Ericales) with special emphasis on the genus Purdiaea Planch], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> U istoj je analizi ''P. belizensis'' izdvojena kao sestrinska svim ostalim tada analiziranim vrstama roda, a južnoamerička ''[[Purdiaea nutans|P. nutans]]'' kao sestrinska kubanskoj skupini. Unutar kubanske skupine ''P. cubensis'' pokazala se ranom odvojkom u odnosu na vrste istočne Kube. To lijepo objašnjava današnji geografski obrazac roda, iako se broj i rang pojedinih kubanskih taksona poslije mijenjao. <ref name="ScienceDirectI "/> == Ime == Ime roda posvećeno je škotskom vrtlaru i botaničkom sakupljaču [[William Purdie|Williamu Purdieju]] (oko 1817.–1857.), koji je radio u botaničkim vrtovima u [[Edinburgh]]u i Trinidadu te skupljao biljke na [[Jamajka|Jamajci]], u Kolumbiji i Venezueli. <ref name="Botanischer Garten Berlin ">[https://www.bgbm.org/sites/default/files/verzeichnis_eponymischer_pflanzennamen_2018_teil_1.pdf Index of Eponymic Plant Names], pristupljeno 11. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew navodi tri heterotipska sinonima roda<ref name="Kew "/>: * ''Alloiosepalum'' <small>Gilg</small> * ''Costaea'' <small>A.Rich.</small> * ''Schizocardia'' <small>A.C.Sm. & Standl.</small> Plants of the World Online == Vrste == Prema Kewu je trenutačno prihvaćeno 13 vrsta <ref name="Kew "/>: # ''[[Purdiaea belizensis]]'' <small>(A.C.Sm. & Standl.) J.L.Thomas</small> # ''[[Purdiaea bissei]]'' <small>Berazaín</small> # ''[[Purdiaea cubensis]]'' <small>(A.Rich.) Urb.</small> # ''[[Purdiaea ekmanii]]'' <small>Vict.</small> # ''[[Purdiaea microphylla]]'' <small>Britton & P.Wilson</small> # ''[[Purdiaea moaensis]]'' <small>Vict.</small> # ''[[Purdiaea nipensis]]'' <small>Vict. & León</small> # ''[[Purdiaea nutans]]'' <small>Planch.</small> # ''[[Purdiaea ophiticola]]'' <small>Vict.</small> # ''[[Purdiaea parvifolia]]'' <small>(Vict.) J.L.Thomas</small> # ''[[Purdiaea shaferi]]'' <small>Britton & P.Wilson</small> # ''[[Purdiaea stenopetala]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Purdiaea velutina]]'' <small>Britton & F.Wilson</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Clethraceae]] ebkg2dxz8mo8l1ibz5etiwn93ei78yw 14 681845 7616383 7419632 2026-10-11T07:38:05Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Porodice vrjesolikih|Porodice vrjesolikih]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Vrjesolike|Vrjesolike]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616383 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Vrjesolike]] 8mndqjolbluny66hw88c6s9jt29lf3k 0 683048 7616267 6576518 2026-10-10T21:08:46Z Maestro Ivanković 73870 Jakovlje je općina, a ne grad 7616267 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kulturno-povijesna cjelina Kraljev Vrh.jpg|250px|mini|desno]] '''Kulturno-povijesna cjelina Kraljev Vrh''' je kulturno-povijesna cjelina u mjestu [[Kraljev Vrh (Jakovlje)|Kraljev Vrh]] u općini [[Jakovlje]].<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-7205|naziv=Kulturnopovijesna cjelina Kraljev Vrh|sadržaj=preuzet|pristupljeno=1. rujna 2020.}}</ref> == Opis == Kulturno-povijesna cjelina Kraljev Vrh zauzima središnji i sjeverni dio naselja, odnosno neposredno okruženje župne crkve sv. Tri Kralja, padinu južno od crkve na kojoj su smještene zgrada stare škole i kurija župnoga dvora te jugoistočne neizgrađene parcele vinograda, oranica i livada. Prostrana crkva sv. Tri Kralja sagrađena je 1879. godine u neoromaničkom stilu u tlocrtnom obliku latinskoga križa. Unutrašnjost crkve oslikao je August Posilović u specifičnom narodnom hrvatskom stilu, spajajući elemente srednjovjekovne i nacionalne ornamentike. Glavni oltar izveli su braća Schiller u Beču 1889. godine. Kurija župnoga dvora podignuta je krajem 19. stoljeća kao zidana katnica pravokutnoga tlocrta sa stubišnim istakom na stražnjoj strani. Zgrada škole je zidana prizemnica pravokutnoga tlocrta s istakom na zapadnoj dvorišnoj strani, sagrađena 1884. godine. Crkva, kao dominantna prostorna markacija na vrhu brijega, i obližnje povijesne zgrade, kurija župnoga dvora i zgrada škole, smještene na blagoj padini, formiraju visokovrijedan ambijent graditeljske baštine i očuvanoga krajolika kojim dominiraju vinogradi, pašnjaci i oranice, definirajući prepoznatljivu vizuru i prostorni identitet naselja. == Zaštita == Pod oznakom Z-7205 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "kulturnopovijesna cjelina".<ref name="kulturnadobra"/> == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Zaštićene ruralne cjeline u Zagrebačkoj županiji]] el0ylzx4o2fwmeu78k42p0wpyc78g0f 2 692253 7616301 7615679 2026-10-10T22:01:55Z Argo Navis 852 /* Nerazvrstano */ 7616301 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008113226" class="popis-zadataka">[[Američki rakun]] 13:32, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) popis vrsta s en</li> <li id="20261008135419" class="popis-zadataka">[[Catopuma]] 15:54, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008135537" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Pleistocenski sisavci]] 15:55, 8. listopada 2026. (CEST) 3 x zvijeri</li> <li id="20261008185309" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Redovi Placentalia]] 20:53, 8. listopada 2026. (CEST) 14</li> <li id="20261009132633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zvijeri]] 15:26, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261009132841" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Parnoprstaši]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261009132852" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kopitari]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> 0xgfb9vj9rt6edduextb276q4ho7v5n 7616322 7616301 2026-10-10T22:21:46Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Pleistocenski sisavci]] 7616322 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008113226" class="popis-zadataka">[[Američki rakun]] 13:32, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) popis vrsta s en</li> <li id="20261008135419" class="popis-zadataka">[[Catopuma]] 15:54, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008185309" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Redovi Placentalia]] 20:53, 8. listopada 2026. (CEST) 14</li> <li id="20261009132633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zvijeri]] 15:26, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261009132841" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Parnoprstaši]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261009132852" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kopitari]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> 9kp1045a5vq10q4uv1iugpb8ue0ozgf 7616323 7616322 2026-10-10T22:21:58Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Zvijeri]] 7616323 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008113226" class="popis-zadataka">[[Američki rakun]] 13:32, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) popis vrsta s en</li> <li id="20261008135419" class="popis-zadataka">[[Catopuma]] 15:54, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008185309" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Redovi Placentalia]] 20:53, 8. listopada 2026. (CEST) 14</li> <li id="20261009132841" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Parnoprstaši]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261009132852" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kopitari]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> 6oa0ilnqd0m2osgtu04kdr4x9vesxao 7616327 7616323 2026-10-10T22:33:02Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Američki rakun]] 7616327 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) popis vrsta s en</li> <li id="20261008135419" class="popis-zadataka">[[Catopuma]] 15:54, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008185309" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Redovi Placentalia]] 20:53, 8. listopada 2026. (CEST) 14</li> <li id="20261009132841" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Parnoprstaši]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261009132852" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kopitari]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> 9z28e3qoemclvzzei252pfmkgvx0eow 7616341 7616327 2026-10-10T22:48:37Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Redovi Placentalia]] 7616341 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET)</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260324105510%7C5220019&limit=500 Nove str. od 24.3. u 13.59] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> == Kategorizacija == === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FN#mw-pages Od N]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Tearce]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Popraviti wikikod == <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (57)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (529)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1202)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1342)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (210)</li> <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20260929084857" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Palaeognathae|Paleognathae]] (91) </li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20260902092030" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Potrebna kategorizacija]] 266</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 42</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 33</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 3</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100477" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100478" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100479" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (319)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> == Nerazvrstano == <li id="20260922135023" class="popis-zadataka">[[Lakadivi]] 15:50, 22. rujna 2026. (CEST) otočje vs država dsm</li> <li id="20260925083956" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/Placozoa]] 10:39, 25. rujna 2026. (CEST) </li> <li id="20261006141833" class="popis-zadataka">[[Populacija zvijezda]] 16:18, 6. listopada 2026. (CEST) [[Populacija I]], [[Populacija II]]</li> <li id="20261006142757" class="popis-zadataka">[[Cjevozupci]] 16:27, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261006142809" class="popis-zadataka">[[Orycteropus abundulafus]] 16:28, 6. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261007142238" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Prapovijesni život]] 16:22, 7. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008084656" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Podrodovi]] 10:46, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261008134828" class="popis-zadataka">[[Male mačke]] 15:48, 8. listopada 2026. (CEST) popis vrsta s en</li> <li id="20261008135419" class="popis-zadataka">[[Catopuma]] 15:54, 8. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261009132841" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Parnoprstaši]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> <li id="20261009132852" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kopitari]] 15:28, 9. listopada 2026. (CEST) </li> 8wl9bej1x453s8lf8xiw094vtcrx8iu 0 695802 7616162 7588707 2026-10-10T18:11:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616162 wikitext text/x-wiki '''Zemaljska glumačka škola''' bila je hrvatska obrazovna ustanova koju je osnovao [[Hrvatski sabor|Sabor]] [[Narodna Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] [[1945.]] i koja je djelovala do [[studeni|studenoga]] [[1950.]] kada je preoblikovana i pretvorena u [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu| Akademiju za kazališnu umjetnost]]. Njezin ravnatelj bio je [[Drago Ivanišević]], kasnije jedan od suosnivača [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu| Akademije za kazališnu umjetnost]]. ==Povijest ustanove== ''Zemaljska glumačka škola'' bila je dramsko-izvedbena obrazovna ustanova koja je postojala od 1945. do 1950. godine u [[Zagreb]]u u [[Ulica Mirka Bogovića (Zagreb)|Bogovićevoj ulici]] 7. te bila preteča zagrebačke [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu| Akademije za kazališnu umjetnost]] koju su u istoj zgradi osnovali 1. studenog [[1950.]] [[Branko Gavella]], [[Drago Ivanišević]] i [[Ranko Marinković]].,<ref>[http://www.yugopapir.com/2014/05/pero-kvrgic-45-godina-glumac-nisam.html Kemal Mujčić u razgovoru s Perom Kvrgićem, Studio, 1990.]</ref><ref>[https://www.matica.hr/vijenac/161/smijeh-kao-nalicje-stvarnosti-18264/ | Pero Kvrgić: Smijeh kao naličje stvarnosti, Vijenac, broj 161 - 4. svibnja 2000.]</ref> Pohodili su je gotovo svi važni glumci hrvatskog glumišta, redatelji te mnogi pisci od kojih su mnogi došli iz [[Centralna glumačka družina| Centralne glumačke družine]] ili [[Kazalište narodnog oslobođenja Hravtske|Kazališta narodnog oslobođenja Hrvatske]] (kasnije združenog s ansamblom [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK u Zagrebu]]). Predavači su bili iz područja [[kazalište|kazališta]], [[film]]a, [[Jezikoslovlje|jezikoslovlja]], [[povijest umjetnosti|povijesti umjetnosti]], [[arhitektura| arhitekture]], [[ples]]a, [[mačevanje|mačevanja]] i drugih vještina. ==Studenti:== ===Prva generacija=== * [[Etta Bortolazzi]] * [[Nela Eržišnik]] – Nevenka Maras * [[Silva Fulgossi]] * [[Dubravka Gall]] * [[Nada Kareš Richter| Nada Kareš]] - kasnije Nada Kareš Richter<ref>[http://www.msu.hr/zbirke/Vjenceslav%20Richter%20and%20Nada%20Kare%C5%A1%20Richter%20Collection/38/en.html | Zbirka Vjenčeslav Richter i Nada kareš Richter, MSU, Zagreb, pristupljeno 25. veljače 2021.]</ref> * [[Drago Krča]] * [[Maja Križan]] - kasnije Maja Paravić<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/181809 Ivana Rosanda Žigo: Nasljeđe Branka Gavelle u Štimčevim režijama ciklusa o Glembajevima, esej, pristupljeno 26. veljače 2021.]</ref> * [[Pero Kvrgić]] * [[Franjo Malagurski]]<ref>[https://www.jdp.rs/istorijat/ | Mrežne stranice ''Jugoslovenskog dramskog pozorišta", pristupljeno 26. veljače 2021.]</ref> * [[Stevo Meandžija]] - i kao Stevan/Stevo Meandžija/Meanđija<ref>[https://www.academia.edu/37494494/Redateljske_poetike_u_rijeckoj_kazalisnoj_povijesti_knjiga Ivana Rosanda Žigo: Redateljske poetike u rijeckoj kazalisnoj povijesti, knjiga, "Stevan Meandžija", studeni 2016., pristupljeno 26.veljače 2021.]</ref> * [[Mirko Merle]]<ref>[https://milkapodrugkokotovic.com/kazalisne-uloge/ | Kazališne uloge Milke Podrug Kokotović, "Mirko Merle" redatelj, pristupljeno 25. veljače 2021.]</ref> * [[Ljubica Mikuličić]] * [[Sven Lasta]] ===Ostali studenti=== * [[Dževad Alibegović]] - studirao 1947. – 1950.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=473 |title=Životopis Dževada Alibegovića u Hrvatskom biografskom leksikonu, 1983., pristupljeno 04. ožujka 2021. |access-date=4. ožujka 2021. |archive-date=13. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240413211250/https://hbl.lzmk.hr/clanak/473 |url-status=dead }}</ref> * [[Smiljka Bencet-Jagarić|Smiljka Bencet]] - kasnije Smiljka Bencet-Jagerić<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/bencet-jagaric-smiljka | Bencet-Jagarić, Smiljka Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. , pristupljeno 26. veljače 2021.]</ref> * [[Mate Bogdanović]] - Mato Bogdanović<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2234 |title=Bogdanović, Mate, Hrvatski biografski leksikon, 1989. |access-date=07. travnja 2024. |archive-date=13. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240413211150/https://hbl.lzmk.hr/clanak/2234 |url-status=dead }}</ref> * [[Zvonimir Jelačić Bužimski]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://varazdinski.net.hr/vijesti/kultura/3929122/tuzna-vijest-preminuo-glumac-zvonimir-jelacic-buzimski/%7C |title=In memoriam Z. Jelačić Bužimskom na mrežinim stranicama Varaždin.hr, 17.studenog 2020. |access-date=25. veljače 2021. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312085446/https://varazdinski.net.hr/vijesti/kultura/3929122/tuzna-vijest-preminuo-glumac-zvonimir-jelacic-buzimski/ |url-status=dead }}</ref> * [[Ljiljana Jelačić-Plavšić]] - Studirala 1949. – 1950.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8328 |title=Životopis Ljiljane Jelačić-Plavšić u Hrvatskom biografskom leksikonu, 2005., pristupljeno 04. ožujka 2021. |access-date=4. ožujka 2021. |archive-date=13. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240413211150/https://hbl.lzmk.hr/clanak/8328 |url-status=dead }}</ref> * [[Marija Crnobori]]<ref>[https://www.jergovic.com/subotnja-matineja/marija-crnobori-velik-zivotic/ | Miljenko Jergović, "Marija Crnobori, veliki životić", 28. siječnja 2012.]</ref> * [[Mato Domančić]]<ref>[https://library.foi.hr/m3/slika.aspx?s=1&x=0&y=0&r=0&z=100&sl=\\192.168.1.3\i_disk\slike\vv\3\1967\043005.jpg | Armin Rijavec, "Zabavno satirično", 26. listopada 1967., "Varaždinski list", Mato Domančić u predstavi "Bog je umro uzalud", NK Varaždin, pristupljeno 4. ožujka 2021.]</ref> * [[Sanda Fideršeg]] - studirala 1947. – 1948.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5961 |title=O glumici Sandi Fideršeg na mrežinim stranicama Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", 02. ožujka 2020. |access-date=3. ožujka 2021. |archive-date=11. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231111034450/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5961 |url-status=dead }}</ref> * [[Asta Filakovac]] - Diplomirala 1950.<ref>[https://hrvatskoglumiste.hr/glumica-i-pedagoginja-koja-je-stvarala-male-glumacke-genijalce/ In memoriam Asti Filakovac u časopisu "Hrvatsko glumište", 30. siječnja 2021., pristupljeno 04. ožujka 2021.]</ref> * [[Dražen Grunwald]] - Diplomirao 1946.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8133 |title=Životopis Dražena Grunwarda u Hrvatskom biografskom leksikonu, 2002., pristupljeno 04. ožujka 2021. |access-date=4. ožujka 2021. |archive-date=13. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240413211253/https://hbl.lzmk.hr/clanak/8133 |url-status=dead }}</ref> * [[Ana Hercigonja]] - Diplomirala 1946.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7525 |title=Životopis Ane Hercigonje u Hrvatskom biografskom leksikonu, 2005., pristupljeno 04. ožujka 2021. |access-date=4. ožujka 2021. |archive-date=13. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240413211151/https://hbl.lzmk.hr/clanak/7525 |url-status=dead }}</ref> * [[Zdenka Heršak]] * [[Ilija Ivezić]] - Diplomirao 1949.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8869 |title=Životopis Ilije Ivezića u Hrvatskom biografskom leksikonu, 2005., pristupljeno 04. ožujka 2021. |access-date=4. ožujka 2021. |archive-date=13. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413053227/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8869 |url-status=dead }}</ref> * [[Vladimir Jagarić]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8945 |title=Životopis Vladimira Jagerića u Hrvatskom biografskom leksikonu, 2005., pristupljeno 04. ožujka 2021. |access-date=4. ožujka 2021. |archive-date=10. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310225046/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8945 |url-status=dead }}</ref> * [[Ante Jelaska]] - Diplomirao 1950.<ref name="LZMK">{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/28956 |title=Jelaska, Ante. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], |year=2021 |accessdate=2021-02-25}}</ref> * [[Ljubo Jelčić]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8401 |title=Životopis Ljube Jelčića u Hrvatskom biografskom leksikonu, 2005., pristupljeno 04. ožujka 2021. |access-date=4. ožujka 2021. |archive-date=13. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240413211248/https://hbl.lzmk.hr/clanak/8401 |url-status=dead }}</ref> * [[Bogdan Jerković]] studirao 1945. – 1946.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8602 |title=Životopis Bogdana Jerkovića u Hrvatskom biografskom leksikonu, 2005., pristupljeno 04. ožujka 2021. |access-date=4. ožujka 2021. |archive-date=16. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191016102815/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8602 |url-status=dead }}</ref> * [[Radojko Ježić]] - studirao 1945. – 1946.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8660 |title=Životopis Radojka Ježića u Hrvatskom biografskom leksikonu, 2005., pristupljeno 04. ožujka 2021. |access-date=4. ožujka 2021. |archive-date=13. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240413211152/https://hbl.lzmk.hr/clanak/8660 |url-status=dead }}</ref> * [[Slavica Fila|Slavica Kaurić]] - Diplomirala 1949. - kasnije Slavica Fila<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10081 |title=Životopis Slavice Kaurić Fila u Hrvatskom biografskom leksikonu, 2009., pristupljeno 04. ožujka 2021. |access-date=4. ožujka 2021. |archive-date=13. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240413211653/https://hbl.lzmk.hr/clanak/10081 |url-status=dead }}</ref> * [[Mladen Kerstner]] - studirao 1945. – 1947.<ref>[https://www.knjiznica-ludbreg.hr/oldweb/projekti/kesnerijada.htm | Kerštnerijada: 90 godina rođenja Mladena Kerstnera, Mrežne stranice gradske knjižnice Ludbreg, 08. srpnja 1918.]</ref> * [[Vesna Kauzlarić]]<ref>[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10120 Životopis Vesne Krstulović u Hrvatskom biografskom leksikonu, 2009., pristupljeno 04. ožujka 2021.] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> * [[Dragutin Knapić]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10625 |title=Životopis Dragutina Knapića u Hrvatskom biografskom leksikonu, 2009., pristupljeno 04. ožujka 2021. |access-date=4. ožujka 2021. |archive-date=13. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240413211653/https://hbl.lzmk.hr/clanak/10625 |url-status=dead }}</ref> * [[Eržika Kovačević]] - Diplomirala 1950.<ref>[http://www.had.org.rs/leksikoni/Leksikon_XIII_KV.pdf | Kovačević, Eržika - Leksikon podunavskih hrvata: šokaca i bunjevaca]</ref> * [[Vladimir Krstulović]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11448 |title=Životopis Vladimira Krstulovića u Hrvatskom biografskom leksikonu, pristupljeno 04. ožujka 2021. |access-date=4. ožujka 2021. |archive-date=13. travnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240413211656/https://hbl.lzmk.hr/clanak/11448 |url-status=dead }}</ref> * [[Božo Kukolja]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://repository.svkri.uniri.hr/islandora/object/svkri%3A3011/datastream/PDF/view |title={{!}} Maja Vukoja: GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA U RIJECI I HRVATSKA LUTKARSKA SCENA (1960. – 2004.) - "poznati zagrebački lutkar, pjesnik i prevodilac svjetske poezije" |access-date=25. veljače 2021. |archive-date=11. prosinca 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221211193314/https://repository.svkri.uniri.hr/islandora/object/svkri:3011/datastream/PDF/view |url-status=dead }}</ref> * [[Olga Lakićević]] studirala 1949-1950.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.avlija.me/proza/jadranka-sonja-lakicevic-olga-gorda-djevojka-majka |title={{!}} Jadranka-Sonja Lakićević: "Olga – gorda djevojka majka", 20. svibnja 2013., pristupljeno 04. ožujka 2021. |access-date=25. veljače 2021. |archive-date=26. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126131531/https://www.avlija.me/proza/jadranka-sonja-lakicevic-olga-gorda-djevojka-majka |url-status=dead }}</ref> * [[Vinko Lisjak]]<ref>[https://www.prelog.hr/posljednji-ispracaj-vinka-lisjaka/a1353 Posljednji ispraćaj Vinka Lisjaka, Prelog, 24. lipnja 2011., pristupljeno 04. ožujka 2021.]</ref> * [[Ružica Lorković]]<ref>[https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-skup/675476 | Ružica Lorković: glumačka ostvarenja na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku]</ref> * [[Danilo Maričić]] – Diplomirao 1949.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.culturenet.hr/print.aspx?id=26427 |title=In memoriam Danilu Maričiću na mrežinim stranicama culturenet.hr, 29. lipnja 2009. |access-date=25. veljače 2021. |url-status=dead }}</ref> * [[Branko Pleša]] - Diplomirao 1946.<ref>{{Citiranje weba |url=https://povijest.net/branko-plesa/ |title=Pleša, Branko - Hrvatski portal za povijest, 05. ožujka 2011. |access-date=25. veljače 2021. |archive-date=7. svibnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230507223600/https://povijest.net/branko-plesa/ |url-status=dead }}</ref> * [[Melita Puss]] - Diplomirala 1950.<ref>[https://www.gkp.hr/novosti/in-memoriam-melita-puss | In memoriam Meliti Puss na mrežinim stranicama kazališta Požega, 02. ožujka 2020.]</ref> * [[Mirko Švec]] * [[Ante Viculin]]<ref>[https://obljetnica.hrt.hr/leksikon?s=v | Leksikon HRT-a o Anti Viculinu]</ref> * [[Pero Vrca]]<ref>[https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/in-memoriam-pero-vrca-za-njega-je-pravi-zivot-zapocinjao-tek-na-kazalisnim-daskama-i-oko-njih-94891 | In memoriam Peri Vrci na mrežinim stranicama jutarnji.hr, 03. veljače 2016.]</ref> * [[Mirko Vojković]] * [[Vjera Žagar Nardelli]] - Diplomirala 1947. ==Profesori i vanjski suradnici:== * [[Drago Ivanišević]] – osnivač i ravnatelj * [[Tito Strozzi]] * [[Slavko Batušić]] (1945.–1950.) * [[Bratoljub Klaić]] – honorarni predavač * [[Milan Prelog]] * [[Ferdo Delak]] * [[Mihovil Kombol]] * [[Ljudevit Jonke]] * [[Jugoslav Gospodnetić]] (1945.–1950.)<ref>[http://dominismusic.com/portfolio/jugoslav-gospodnetic-1919-2010/ | Gospodnetić, Jugoslav - životopis, mrežna stranica Dominis Music, pristupljeno 25. veljače 2021.]</ref> * [[Zvonimir Ljevaković]] * [[Zlatko Hrbaček]]<ref>[https://vujanovic.art.blog/2020/07/28/prvi-moderni-glumac-bh-pozornice/ | Hrbaček, Zlatko - prvi moderni glumac bosanskohercegovačke pozornice, mrežne stranice Vojislav Vojo Vujanović, pristupljeno 25. veljače 2021.]</ref> * [[Josip Krameršak]] – honorarni predavač == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.imdb.com/name/nm1283036/?ref_=nv_sr_srsg_0 Silva Fulgosi, filmografija] * [https://www.imdb.com/name/nm4664589/?ref_=fn_al_nm_2 Nada Kereš, filmografija] [[Kategorija:Visokoškolske ustanove u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatsko kazalište]] 01pnam6dezu3cm8c782h50yss1awuuj 0 714272 7616260 7446988 2026-10-10T20:54:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616260 wikitext text/x-wiki {{Infookvir motociklist | ime_prezime = Àlex Crivillé | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rodno_ime = Àlex Crivillé Tapias | pseudonim = | datum_rođenje = [[4. ožujka]], [[1970.]] | mjesto_rođenje = <small> Seva, comarca Osona, [[Barcelona (pokrajina)|pokrajina Barcelona]], [[Katalonija]], {{Z|ŠPA}} [[Španjolska]] | datum_smrt = | mjesto_smrt = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = | državljantvo = | aktivne_godine = 1987. - 2001. | nadimak = | broj_motocikla = | klasa01_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 500cc]] | klasa01_sezone = 1992. - 2001. | klasa01_proiz_motor = [[Honda]] | klasa01_prvenstva = '''1''' (1999.) | klasa01_utrke = 139 | klasa01_pobjede = 15 | klasa01_postolja = 51 | klasa01_pole_poz = 9 | klasa01_naj_krug = 14 | klasa01_bodova = | klasa02_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 250cc]] | klasa02_sezone = 1990. - 1991. | klasa02_proiz_motor = [[Yamaha]], JJ-Cobas/[[Honda]] | klasa02_prvenstva = | klasa02_utrke = 19 | klasa02_pobjede = | klasa02_postolja = | klasa02_pole_poz = | klasa02_naj_krug = | klasa02_bodova = | klasa03_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 125cc]] | klasa03_sezone = 1988. - 1989. | klasa03_proiz_motor = Derbi, JJ Cobas | klasa03_prvenstva = '''1''' (1989.) | klasa03_utrke = 15 | klasa03_pobjede = 5 | klasa03_postolja = 9 | klasa03_pole_poz = 3 | klasa03_naj_krug = 4 | klasa03_bodova = | klasa04_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 80cc]] | klasa04_sezone = 1987. - 1988. | klasa04_proiz_motor = Derbi | klasa04_prvenstva = | klasa04_utrke = 10 | klasa04_pobjede = | klasa04_postolja = 6 | klasa04_pole_poz = | klasa04_naj_krug = 2 | klasa04_bodova = | klasa05_natjecanje = Europsko prvenstvo - 80cc | klasa05_sezone = 1987. | klasa05_proiz_motor = Derbi | klasa05_prvenstva = | klasa05_utrke = 6 | klasa05_pobjede = 2 | klasa05_postolja = 3 | klasa05_pole_poz = | klasa05_naj_krug = | klasa05_bodova = | klasa06_natjecanje = | klasa06_sezone = | klasa06_proiz_motor = | klasa06_prvenstva = | klasa06_utrke = | klasa06_pobjede = | klasa06_postolja = | klasa06_pole_poz = | klasa06_naj_krug = | klasa06_bodova = | klasa07_natjecanje = | klasa07_sezone = | klasa07_proiz_motor = | klasa07_prvenstva = | klasa07_utrke = | klasa07_pobjede = | klasa07_postolja = | klasa07_pole_poz = | klasa07_naj_krug = | klasa07_bodova = | klasa08_natjecanje = | klasa08_sezone = | klasa08_proiz_motor = | klasa08_prvenstva = | klasa08_utrke = | klasa08_pobjede = | klasa08_postolja = | klasa08_pole_poz = | klasa08_naj_krug = | klasa08_bodova = | klasa09_natjecanje = | klasa09_sezone = | klasa09_proiz_motor = | klasa09_prvenstva = | klasa09_utrke = | klasa09_pobjede = | klasa09_postolja = | klasa09_pole_poz = | klasa09_naj_krug = | klasa09_bodova = | klasa10_natjecanje = | klasa10_sezone = | klasa10_proiz_motor = | klasa10_prvenstva = | klasa10_utrke = | klasa10_pobjede = | klasa10_postolja = | klasa10_pole_poz = | klasa10_naj_krug = | klasa10_bodova = | web = [http://www.alexcriville.com/ alexcriville.com] }} '''Àlex Crivillé''', anglizirano '''Alex Criville''', punog imena '''Àlex Crivillé Tapias''' (Seva, comarca Osona, [[Barcelona (pokrajina)|pokrajina Barcelona]], [[Katalonija]], [[Španjolska]], 4. ožujka 1970.) je bivši [[Španjolska|španjolski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih utrka]]. == Životopis i karijera == == Uspjesi u prvenstvima == ; [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 500cc]] * '''prvak:''' 1999. * drugoplasirani: 1996. * trećeplasirani: 1998. ; [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 125cc]] * '''prvak:''' 1989. ; [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 80cc]] * drugoplasirani: 1988. ; Europsko prvenstvo - 80 cc * trećeplasirani: 1987. == Osvojene utrke == === Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- |rowspan="5"|1989. ||rowspan="5"|[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 125cc]] ||rowspan="5"|<small> Marlboro Racing Team ||rowspan="5"|JJ Cobas <br> Cobas <br> ||rowspan="5"|<small> Cobas Rotax 125 |{{Z|AUS}} Phillip Island ||''VN Australije |rowspan="5"|<ref name="motogp_AC">{{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/profile/Alex+Criville motogp.com, ''Alex Criville''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211129163427/https://www.motogp.com/en/riders/profile/Alex+Criville |date=29. studenoga 2021. }}, pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref><ref name="rm_GP_1989"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1989.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1989''], pristupljeno 24. prosinca 2021. </ref><ref name="rm_sp_125cc_1989"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_89-125.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1989 - 125cc''], pristupljeno 24. prosinca 2021. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1989"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725175216/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1989_heden.htm jumpingjack.nl, ''1989 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1989"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1989.pdf pilotegpmoto.com, ''1989 (GP)''], preuzeto 24. prosinca 2021. </ref> |- |{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske |- |{{Z|NJE}} Hockenheimring ||''VN Njemačke |- |{{Z|ŠVE}} Anderstorp ||''VN Švedske |- |{{Z|ČEŠ}} Brno - Masaryk ||''VN Čehoslovačke |- !colspan="8"| |- |1992. ||[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 500cc]] ||<small> Campsa Honda Team ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 |{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske (Dutch TT) |<ref name="motogp_AC"/><ref name="rm_GP_1992"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1992.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1992''], pristupljeno 24. prosinca 2021. </ref><ref name="rm_sp_500cc_1992"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_92-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1992 - 500cc''], pristupljeno 24. prosinca 2021. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1992"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725173125/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1992_deel_1_heden.htm jumpingjack.nl, ''1992 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1992"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1992.pdf pilotegpmoto.com, ''1992 (GP)''], preuzeto 24. prosinca 2021. </ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_1992"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1992 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1992''], pristupljeno 24. prosinca 2021. </ref> |- !colspan="8"| |- |1995. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Repsol YPF Honda Team <br> Honda Team HRC ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 |{{Z|ŠPA}} Catalunya ||''VN Europe |<ref name="motogp_AC"/><ref name="rm_GP_1995"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1995.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1995''], pristupljeno 28. prosinca 2021. </ref><ref name="rm_sp_500cc_1995"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_95-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1995 - 500cc''], pristupljeno 28. prosinca 2021. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1995"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725163137/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1995_heden.htm jumpingjack.nl, ''1995 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1995"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1995.pdf pilotegpmoto.com, ''1995 (GP)''], preuzeto 28. prosinca 2021. </ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_1995"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1995 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1995''], pristupljeno 28. prosinca 2021. </ref> |- !colspan="8"| |- |rowspan="2"|1996. ||rowspan="2"|Svjetsko prvenstvo - 500cc ||rowspan="2"|<small> Team Repsol Honda ||rowspan="2"|[[Honda]] ||rowspan="2"|<small> Honda NSR500 (NV0W) |{{Z|AUT}} [[Red Bull Ring|A-1 Ring]] ||''VN Austrije |rowspan="2"|<ref name="motogp_AC"/><ref name="rm_GP_1996"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1996.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1996''], pristupljeno 28. prosinca 2021. </ref><ref name="rm_sp_500cc_1996"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_96-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1996 - 500cc''], pristupljeno 28. prosinca 2021. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1996"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725155441/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1996_heden.htm jumpingjack.nl, ''1996 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1996"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1996.pdf pilotegpmoto.com, ''1996 (GP)''], preuzeto 28. prosinca 2021. </ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_1996"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1996 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1996''], pristupljeno 28. prosinca 2021. </ref> |- |{{Z|ČEŠ}} Brno - Masaryk ||''VN Češke |- !colspan="8"| |- |rowspan="2"|1997. ||rowspan="2"|Svjetsko prvenstvo - 500cc ||rowspan="2"|<small> Repsol YPF Honda Team <br> Team Repsol Honda <br> Honda Team HRC ||rowspan="2"|[[Honda]] ||rowspan="2"|<small> Honda NSR500 (NV0X) |{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske |rowspan="2"|<ref name="motogp_AC"/><ref name="rm_GP_1997"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1997.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1997''], pristupljeno 28. prosinca 2021. </ref><ref name="rm_sp_500cc_1997"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_97-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1997 - 500cc''], pristupljeno 28. prosinca 2021. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1997"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725154624/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1997_heden.htm jumpingjack.nl, ''1997 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1997"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1997.pdf pilotegpmoto.com, ''1997 (GP)''], preuzeto 28. prosinca 2021. </ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_1997"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1997 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1997''], pristupljeno 28. prosinca 2021. </ref> |- |{{Z|AUS}} Phillip Island ||''VN Australije |- !colspan="8"| |- |rowspan="2"|1998. ||rowspan="2"|Svjetsko prvenstvo - 500cc ||rowspan="2"|<small> Repsol Honda ||rowspan="2"|[[Honda]] ||rowspan="2"|<small> Honda NSR500 |{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske |rowspan="2"|<ref name="motogp_AC"/><ref name="rm_GP_1998"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1998.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1998''], pristupljeno 28. prosinca 2021. </ref><ref name="rm_sp_500cc_1998"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_98-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1998 - 500cc''], pristupljeno 28. prosinca 2021. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1998"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725174528/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1998_heden.htm jumpingjack.nl, ''1998 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1998"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1998.pdf pilotegpmoto.com, ''1998 (GP)''], preuzeto 28. prosinca 2021. </ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_1998"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1998 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1998''], pristupljeno 28. prosinca 2021. </ref> |- |{{Z|FRA}} Paul Ricard ||''VN Francuske |- !colspan="8"| |- |rowspan="6"|1999. ||rowspan="6"|Svjetsko prvenstvo - 500cc ||rowspan="6"|<small> Repsol Honda <br> Repsol Honda Team ||rowspan="6"|[[Honda]] ||rowspan="6"|<small> Honda NSR500 V4 |{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske |rowspan="6"|<ref name="motogp_AC"/><ref name="rm_GP_1999"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1999.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1999''], pristupljeno 31. prosinca 2021. </ref><ref name="rm_sp_500cc_1999"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_99-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1999 - 500cc''], pristupljeno 29. prosinca 2021. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1999"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725173426/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1999_heden.htm jumpingjack.nl, ''1999 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1999"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1999.pdf pilotegpmoto.com, ''1999 (GP)''], preuzeto 31. prosinca 2021. </ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_1999"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1999 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1999''], pristupljeno 31. prosinca 2021. </ref> |- |{{Z|FRA}} Paul Ricard ||''VN Francuske |- |{{Z|ITA}} [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugello]] ||''VN Italije |- |{{Z|ŠPA}} Catalunya ||''VN Katalonije |- |{{Z|UK}} Donnigton Park ||''VN Britanije |- |{{Z|ITA}} [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imola (Enzo e Dino Ferrari)]] ||''VN Imole |- !colspan="8"| |- |2000. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Repsol YPF Honda Team <br> Repsol Honda Team ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 V4 |{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske |<ref name="motogp_AC"/><ref name="rm_GP_2000"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-2000.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 2000''], pristupljeno 31. prosinca 2021. </ref><ref name="rm_sp_500cc_2000"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_00-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2000 - 500cc''], pristupljeno 29. prosinca 2021. </ref><ref name="jumpinjack_gp_2000"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725154430/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2000_heden.htm jumpingjack.nl, ''2000 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_2000">{{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-2000.pdf pilotegpmoto.com, ''2000 (GP)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211231150940/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2000.pdf |date=31. prosinca 2021. }}, preuzeto 31. prosinca 2021.</ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_2000">{{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2000 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2000''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230701140712/https://motorsportstats.com/series/MotoGP/summary/2000 |date=1. srpnja 2023. }}, pristupljeno 31. prosinca 2021.</ref> |- !colspan="8"| |- <!-- |- | || || || || || || || |- | || || || || || || || |- --> |} === Ostale pobjede === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" |- !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |} --> == Pregled karijere == === Po sezonama - cestovni motociklizam === {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; width="100%"; text-align: center" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- |rowspan="2"|1987. ||[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 80cc]] ||<small> ||Derbi ||<small> Derbi 80 |3 (4) ||0 ||1 ||0 ||1 ||12 ||'''11. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC">{{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/pilotes-cc/criville-alex.pdf pilotegpmoto.com, ''CRIVILLE Alex''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211129163428/http://www.pilotegpmoto.com/pilotes-cc/criville-alex.pdf |date=29. studenoga 2021. }}, preuzeto 15. travnja 2022.</ref><ref name="rm_GP_1987"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1987.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1987''], pristupljeno 15. travnja 2022. </ref><ref name="rm_sp_80cc_1987"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_87-080.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1987 - 80cc''], pristupljeno 15. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1987"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725160646/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1987_heden.htm jumpingjack.nl, ''1987 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1987"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1987.pdf pilotegpmoto.com, ''1987 (GP)''], preuzeto 15. travnja 2022. </ref> |- |Europsko prvenstvo - 80cc ||<small> ||Derbi ||<small> Derbi |6 ||'''2 ||3 || || ||62 ||bgcolor="goldenrod"|'''3. |<ref name="rm_ep_80cc_1987"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20EUROPE/Euromoto%201987%20080.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT D'EUROPE DE VITESSE MOTO - 1987 - 80cc''], pristupljeno 15. travnja 2022. </ref> |- |rowspan="2"|1988. ||[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 125cc]] ||<small> Derbi GP Team ||Derbi ||<small> Derbi <br> Hummel 125 |4 (6) ||0 ||0 ||0 ||0 ||7 ||'''32. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="rm_sp_125cc_1988"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_88-125.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1988 - 125cc''], pristupljeno 15. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1988"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1988_heden.htm jumpingjack.nl, ''1988 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1988"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1988.pdf pilotegpmoto.com, ''1988 (GP)''], preuzeto 15. travnja 2022. </ref> |- |[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1988. – 80cc|Svjetsko prvenstvo - 80cc]] ||<small> Derbi GP Team ||Derbi ||<small> Derbi 80 |7 ||0 ||5 ||0 ||1 ||90 ||bgcolor="silver"|'''2. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="rm_GP_1988"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-1988.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route - L'année 1988''], pristupljeno 15. travnja 2022. </ref><ref name="rm_sp_80cc_1988"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_88-080.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1988 - 80cc''], pristupljeno 28. veljače 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1988"/><ref name="pilotegpmoto_1988"/> |- |1989. ||Svjetsko prvenstvo - 125cc ||<small> Marlboro Racing Team ||JJ Cobas <br> JJ Cobas/Rotax <br> Cobas ||<small> Cobas Rotax 125 |11 (12) ||'''5 ||9 ||3 ||4 ||166 ||bgcolor="gold"|'''1. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="rm_GP_1989"/><ref name="rm_sp_125cc_1989"/><ref name="jumpinjack_gp_1989"/><ref name="pilotegpmoto_1989"/> |- |1990. ||[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 250cc]] ||<small> Marlboro Yamaha Team Agostini ||[[Yamaha]] ||<small> Yamaha TZ250 |14 ||0 ||0 ||0 ||0 ||76 ||'''11. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="rm_sp_250cc_1990"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_90-250.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1990 - 250cc''], pristupljeno 15. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1990"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725171400/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1990_heden.htm jumpingjack.nl, ''1990 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1990"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1990.pdf pilotegpmoto.com, ''1990 (GP)''], preuzeto 15. travnja 2022. </ref> |- |1991. ||Svjetsko prvenstvo - 250cc ||<small> Marlboro - JJ Cobas <br> Honda JJ Cobas Marlboro ||JJ Cobas <br> JJ Cobas/Honda ||<small> JJ Cobas Honda 250 |15 ||0 ||0 ||0 ||0 ||51 ||'''13. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="rm_sp_250cc_1991"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_91-250.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1991 - 250cc''], pristupljeno 15. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1991"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725170127/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1991_heden.htm jumpingjack.nl, ''1991 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1991"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1991.pdf pilotegpmoto.com, ''1991 (GP)''], preuzeto 15. travnja 2022. </ref> |- |1992. ||[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 500cc]] ||<small> Campsa Honda Team ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 |13 ||'''1 ||2 ||0 ||0 ||59 ||'''8. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="motorsportstats_AC"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/alex-criville/summary/series/motogp motorsportstats.com, ''Alex Crivillé''], pristupljeno 19. travnja 2022. </ref><ref name="rm_GP_1992"/><ref name="rm_sp_500cc_1992"/><ref name="jumpinjack_gp_1992"/><ref name="pilotegpmoto_1992"/><ref name="motorsportstats_MotoGP_1992"/> |- |1993. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Marlboro Honda Pons ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 |14 ||0 ||2 ||0 ||0 ||117 ||'''8. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="motorsportstats_AC"/><ref name="rm_sp_500cc_1993"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_93-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1993 - 500cc''], pristupljeno 19. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1993"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725174838/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1993_heden.htm jumpingjack.nl, ''1993 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1993"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1993.pdf pilotegpmoto.com, ''1993 (GP)''], preuzeto 19. travnja 2022. </ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_1993"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1993 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1993''], pristupljeno 19. travnja 2022. </ref> |- |1994. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Honda Team HRC ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 (NV0S) |13 (14) ||0 ||3 ||0 ||0 ||144 ||'''6. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="motorsportstats_AC"/><ref name="rm_sp_500cc_1994"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_94-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1994 - 500cc''], pristupljeno 19. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_1994"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725165631/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1994_deel_1_heden.htm jumpingjack.nl, ''1994 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_1994"> {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-1994.pdf pilotegpmoto.com, ''1994 (GP)''], preuzeto 19. travnja 2022. </ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_1994"> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/1994 motorsportstats.com, ''MotoGP - 1994''], pristupljeno 19. travnja 2022. </ref> |- |1995. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Repsol YPF Honda Team <br> Honda Team HRC ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 |13 ||'''1 ||6 ||1 ||1 ||166 ||'''4. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="motorsportstats_AC"/><ref name="rm_GP_1995"/><ref name="rm_sp_500cc_1995"/><ref name="jumpinjack_gp_1995"/><ref name="pilotegpmoto_1995"/><ref name="motorsportstats_MotoGP_1995"/> |- |1996. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Team Repsol Honda ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 (NV0W) |15 ||'''2 ||11 ||5 ||5 ||245 ||bgcolor="silver"|'''2. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="motorsportstats_AC"/><ref name="rm_GP_1996"/><ref name="rm_sp_500cc_1996"/><ref name="jumpinjack_gp_1996"/><ref name="pilotegpmoto_1996"/><ref name="motorsportstats_MotoGP_1996"/> |- |1997. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Repsol YPF Honda Team <br> Team Repsol Honda <br> Honda Team HRC ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 (NV0X) |10 ||'''2 ||6 ||0 ||1 ||172 ||'''4. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="motorsportstats_AC"/><ref name="rm_GP_1997"/><ref name="rm_sp_500cc_1997"/><ref name="jumpinjack_gp_1997"/><ref name="pilotegpmoto_1997"/><ref name="motorsportstats_MotoGP_1997"/> |- |1998. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Repsol Honda ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 |14 ||'''2 ||7 ||1 ||3 ||198 ||bgcolor="goldenrod"|'''3. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="motorsportstats_AC"/><ref name="rm_GP_1998"/><ref name="rm_sp_500cc_1998"/><ref name="jumpinjack_gp_1998"/><ref name="pilotegpmoto_1998"/><ref name="motorsportstats_MotoGP_1998"/> |- |1999. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Repsol Honda <br> Repsol Honda Team ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 V4 |16 ||'''6 ||10 ||2 ||2 ||267 ||bgcolor="gold"|'''1. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="motorsportstats_AC"/><ref name="rm_GP_1999"/><ref name="rm_sp_500cc_1999"/><ref name="jumpinjack_gp_1999"/><ref name="pilotegpmoto_1999"/><ref name="motorsportstats_MotoGP_1999"/> |- |2000. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Repsol YPF Honda Team <br> Repsol Honda Team ||[[Honda]] ||<small> Honda NSR500 V4 |16 ||'''1 ||2 ||0 ||1 ||122 ||'''9. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="motorsportstats_AC"/><ref name="rm_GP_2000"/><ref name="rm_sp_500cc_2000"/><ref name="jumpinjack_gp_2000"/><ref name="pilotegpmoto_2000"/><ref name="motorsportstats_MotoGP_2000"/> |- |2001. ||Svjetsko prvenstvo - 500cc ||<small> Repsol YPF Honda Team ||[[Honda]] |||<small> Honda NSR500 V4 |16 ||0 ||2 ||0 ||0 ||120 ||'''8. |<ref name="motogp_AC"/><ref name="pilotegpmoto_AC"/><ref name="motorsportstats_AC"/><ref name="rm_sp_500cc_2001"> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-classements_01-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 2001 - 500cc''], pristupljeno 20. travnja 2022. </ref><ref name="jumpinjack_gp_2001"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725155814/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2001_heden.htm jumpingjack.nl, ''2001 - GP''], wayback arhiva </ref><ref name="pilotegpmoto_2001">{{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/gp-2001.pdf pilotegpmoto.com, ''2001 (GP)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211115093136/http://www.pilotegpmoto.com/gp-2001.pdf |date=15. studenoga 2021. }}, preuzeto 20. travnja 2022.</ref><ref name="motorsportstats_MotoGP_2001">{{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2001 motorsportstats.com, ''MotoGP - 2001''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220427220022/https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2001 |date=27. travnja 2022. }}, pristupljeno 20. travnja 2022.</ref> |- <!-- | || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || |- --> |} === Po natjecanjima - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center" !sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !! |- | || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || |- |} --> == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * [http://www.alexcriville.com/ alexcriville.com] * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/profile/Alex+Criville motogp.com, ''Alex Criville''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211129163427/https://www.motogp.com/en/riders/profile/Alex+Criville |date=29. studenoga 2021. }} == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.crash.net/motogp/racer/1035/alex-criville crash.net, ''Alex Criville''], pristupljeno 29. studenog 2021. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/profile/Alex+Criville motogp.com, ''Alex Criville''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211129163427/https://www.motogp.com/en/riders/profile/Alex+Criville |date=29. studenoga 2021. }}, pristupljeno 29. studenog 2021. * {{fra icon}} [http://www.pilotegpmoto.com/pilotes-cc/criville-alex.pdf pilotegpmoto.com, ''CRIVILLE Alex''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211129163428/http://www.pilotegpmoto.com/pilotes-cc/criville-alex.pdf |date=29. studenoga 2021. }}, preuzeto 29. studenog 2021. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/alex-criville/summary/series/motogp motorsportstats.com, ''Alex Crivillé''], pristupljeno 29. studenog 2021. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/drivers/alex-criville/ motorsportmagazine.com, ''Alex Criville''], pristupljeno 29. studenog 2021. * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/alex-criville-moto-spf328747.html the-sports.org, ''Alex Crivillé''], pristupljeno 29. studenog 2021. * {{en icon}} [https://www.ewrc-results.com/profile/34361-alex-criville/ ewrc-results.com, ''Álex Crivillé''], pristupljeno 29. studenog 2021. {{izvori|49em}} </small> {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} {{Svjetski prvaci u Moto3/125cc}} {{Mrva-biog-motociklist}} {{GLAVNIRASPORED:Crivillé, Àlex}} [[Kategorija:Španjolski športski motociklisti]] [[Kategorija:Španjolski automobilisti]] [[Kategorija:Vozači relija]] ihwegmrzl89pg23gbcf0c4h275zj7yh 0 718519 7616081 7616024 2026-10-10T13:49:25Z Juan carlos perez rodriguez 258214 /* Pobjednici */ 7616081 wikitext text/x-wiki '''Prvenstvo [[Azerbajdžan]]a u [[šah]]u''' ([[azerski jezik|azerski]]: ''Azərbaycan Şahmat Çempionatı''), turnir je čiji pobjednik postaje prvak Azerbajdžana. Održava se u pravilu svake godine, ali uz česte iznimke, s čestim promjenama sustava natjecanja i kvalitetom turnira (ranije je često organizirano kao otvoreni turnir). Organizira ga [[Azerbajdžanski šahovski savez]]. == Pobjednici == {| style="margin: 1em auto 1em auto" | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Grad !! Muški pobjednik |- | 48. || 1992. || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 49. || 1993. || [[Baku]] || {{sort|Rahim Gasimov}} |- | 50. || 1994. || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 51 ||1995. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar>{{cite web|last=Scimia|first=Edward|title=Vugar Gashimov: About.com Guide|url=http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|work=Chess.about.com|access-date=22 June 2013|language=en|archive-date=6. rujna 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906215549/http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|url-status=dead}}</ref> |- | 52. || 1996. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 53. || 1997 || [[Baku]] || {{sort|Sarhan Guliev}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_1997/10614 Prvenstvo Azerbajdžana 1997]</ref> |- | 54. || 1998. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 55. || 1999. || [[Baku]] || {{sort|Rufat Bagirov}} |- | 56. || 2000. ||[[Baku]] || {{sort|Magomed Zulfugarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2000/4882 Prvenstvo Azerbajdžana 2000]</ref> |- | 57. || 2001. ||[[Baku]]|| {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2001/3023 Prvenstvo Azerbajdžana 2001]</ref> |- | 58. || 2002. || [[Baku]] || {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} |- | 59. || 2003 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=37290 Prvenstvo Azerbajdžana 2003]</ref> |- | 60. || 2004 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29772 Prvenstvo Azerbajdžana 2004]</ref> |- | 61. || 2006. || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 62. || 2007. || [[Baku]] || [[Elmir Guseinov]]<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=12 February 2007|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208173013/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|url-status=dead}}</ref> |- | 63. || 2008. || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 64. || 2009. || [[Baku]] || [[Rashad Babaev]] <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/ch-AZE_2009/37934 Prvenstvo Azerbajdžana 2009]</ref> |- | 65. || 2010. || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49177 Prvenstvo Azerbajdžana 2010]</ref> |- | 66. || 2011. || [[Baku]] || {{sort|Nidjat Mamedov}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208231852/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.news.az/articles/sports/30631|title=Azerbaijani chess champion declared|date=2011-02-01|publisher=News.az|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208065424/http://news.az/articles/sports/30631|url-status=dead}}</ref> |- | 67. || 2012. || [[Baku]] || [[Ulvi Bajarani]]<ref>{{cite web|title=Şahmat üzrə kişilər arasında Azərbaycan çempionatı (1 dəstə)|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208055639/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|url-status=dead}}</ref> |- | 68. || 2013. || [[Baku]] || [[Zaur Mammadov]]<ref>{{cite web|title=Стали известны призеры чемпионата Азербайджана по шахматам|url=http://www.1news.az/sport/chess/20130125093651135.html|work=1News.az|access-date=22 June 2013|language=ru}}</ref><ref>{{cite web|title=Azərbaycan çempionatı bitdi|url=http://www.milli.az/news/sport/165464.html|work=Milli.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=24 June 2013|archive-url=https://archive.is/20130624205106/http://www.milli.az/news/sport/165464.html|url-status=dead}}</ref> |- | 69. || 2014. || [[Baku]] || {{sort|Ulvi Bajarani}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=90374 Prvenstvo Azerbajdžana 2014]</ref> |- | 70. || 2015. || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/70th_ch-AZE_2015_2015/40891 Prvenstvo Azerbajdžana 2015]</ref> |- | 71. || 2016. || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/71st_ch-AZE_2016_2016/41454 Prvenstvo Azerbajdžana 2016]</ref> |- | 72. || 2017. || [[Baku]] || {{sort|Nijat Abasov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/72nd_ch-AZE_2017_2017/41964 Prvenstvo Azerbajdžana 2017]</ref> |- | 73. || 2018. || [[Baku]] || {{sort|Abdulla Gadimbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/73rd_ch-AZE_2018_2018/42514 Prvenstvo Azerbajdžana 2018]</ref> |- | 74. || 2019. || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/74th_ch-AZE_2019_2019/43157 Prvenstvo Azerbajdžana 2019]</ref> |- | 75. || 2021. || [[Baku]] || {{sort|Vasif Durarbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/75th_ch-AZE_Final_2021_2021/44356 Prvenstvo Azerbajdžana 2021]</ref> |- | 76. || 2022. || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/76th_ch-AZE_Final_2022_2022/44847 Prvenstvo Azerbajdžana 2022]</ref> |} | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! Godina !! Grad !! Ženska pobjednica |- | 2001. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} |- | 2002 || [[Baku]] || {{sort|Firuza Velikhanli}} <ref>[https://rating.fide.com/report.phtml?event=22345 Prvenstvo ženska 2002]</ref> |- | 2003 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=25105 Prvenstvo ženska 2003]</ref> |- | 2004 || [[Baku]] || {{sort|Afag Khudaverdiyeva}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29867 Prvenstvo ženska 2004]</ref> |- | 2006 || [[Baku]] || {{sort|Khayala Isgandarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=34563 Prvenstvo ženska 2006]</ref> |- | 2007. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=6823 Prvenstvo ženska 2007]</ref> |- | 2008. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|title=Champ of the Republic of Azerbaijan, women, 2008|publisher=FIDE|access-date=3 May 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208214317/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|url-status=dead}}</ref> |- | 2009 || [[Baku]] || {{sort|Narmin Kazimova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=18403 Prvenstvo ženska 2009]</ref> |- | 2010 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49278 Prvenstvo ženska 2010]</ref> |- | 2011. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|title=AZE Champ women-2011|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=11. rujna 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140911002815/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|url-status=dead}}</ref> |- | 2012. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|title=Azerbaijan Championship (Women) 2012|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|archive-date=8 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208072750/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|url-status=dead|language=en}}</ref> |- | 2013. || [[Baku]] || [[Khayala Abdulla]]<ref>{{cite web|title=Qadınlar arasinda Azarbaycan cempionati|url=http://chess-results.com/tnr94140.aspx?art=4&lan=11&wi=821|work=Chess-results.com|access-date=22 June 2013|language=az}}</ref><ref>{{cite web|title=Qadınlar arasında Azərbaycan Çempionatı|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=4. srpnja 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704074501/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|url-status=dead}}</ref> |- | 2014. || [[Baku]] || {{sort|Aytan Amrayeva}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=93512 Prvenstvo ženska 2014]</ref> |- | 2015. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} <ref>[https://www.chessdom.com/wgm-zeinab-mamedjarova-is-2015-azerbaijani-champion-for-women/ Prvenstvo ženska 2015]</ref> |- | 2016. || [[Baku]] || {{sort|Narmin Kazimova}} <ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=114728 Prvenstvo ženska 2016]</ref> |- | 2017. || [[Baku]] || {{sort|Gunay Mammadzada}} <ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=113679 Prvenstvo ženska 2017]</ref> |- | 2018. || [[Baku]] || {{sort|Khanim Balajayeva}} <ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=152865 Prvenstvo ženska 2018]</ref> |- | 2019. || [[Baku]] || {{sort|Gunay Mammadzada}} <ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?tid=113679 Prvenstvo ženska 2019]</ref> |- | 2020. || || {{sort|Khanim Balajayeva}} <ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?tid=152865 Prvenstvo ženska 2020]</ref> |- |} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.azerichess.az/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404132913/http://www.chess.az/ |date=4. travnja 2005. }} {{aze oznaka}} {{eng oznaka}} {{rus oznaka}} [[Kategorija:Šah u Azerbajdžanu]] [[Kategorija:Nacionalna šahovska natjecanja|Azerbajdžan]] [[Kategorija:Azerbajdžanska športska natjecanja]] 0lqe24ea82so5nh7cbbrf4k247yyjz9 7616084 7616081 2026-10-10T13:59:42Z Juan carlos perez rodriguez 258214 /* Pobjednici */ 7616084 wikitext text/x-wiki '''Prvenstvo [[Azerbajdžan]]a u [[šah]]u''' ([[azerski jezik|azerski]]: ''Azərbaycan Şahmat Çempionatı''), turnir je čiji pobjednik postaje prvak Azerbajdžana. Održava se u pravilu svake godine, ali uz česte iznimke, s čestim promjenama sustava natjecanja i kvalitetom turnira (ranije je često organizirano kao otvoreni turnir). Organizira ga [[Azerbajdžanski šahovski savez]]. == Pobjednici == {| style="margin: 1em auto 1em auto" | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Grad !! Muški pobjednik |- | 48. || 1992. || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 49. || 1993. || [[Baku]] || {{sort|Rahim Gasimov}} |- | 50. || 1994. || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 51 ||1995. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar>{{cite web|last=Scimia|first=Edward|title=Vugar Gashimov: About.com Guide|url=http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|work=Chess.about.com|access-date=22 June 2013|language=en|archive-date=6. rujna 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906215549/http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|url-status=dead}}</ref> |- | 52. || 1996. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 53. || 1997 || [[Baku]] || {{sort|Sarhan Guliev}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_1997/10614 Prvenstvo Azerbajdžana 1997]</ref> |- | 54. || 1998. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 55. || 1999. || [[Baku]] || {{sort|Rufat Bagirov}} |- | 56. || 2000. ||[[Baku]] || {{sort|Magomed Zulfugarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2000/4882 Prvenstvo Azerbajdžana 2000]</ref> |- | 57. || 2001. ||[[Baku]]|| {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2001/3023 Prvenstvo Azerbajdžana 2001]</ref> |- | 58. || 2002. || [[Baku]] || {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} |- | 59. || 2003 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=37290 Prvenstvo Azerbajdžana 2003]</ref> |- | 60. || 2004 || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29772 Prvenstvo Azerbajdžana 2004]</ref> |- | 61. || 2006. || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 62. || 2007. || [[Baku]] || [[Elmir Guseinov]]<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=12 February 2007|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208173013/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|url-status=dead}}</ref> |- | 63. || 2008. || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 64. || 2009. || [[Baku]] || [[Rashad Babaev]] <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/ch-AZE_2009/37934 Prvenstvo Azerbajdžana 2009]</ref> |- | 65. || 2010. || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49177 Prvenstvo Azerbajdžana 2010]</ref> |- | 66. || 2011. || [[Baku]] || {{sort|Nidjat Mamedov}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208231852/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.news.az/articles/sports/30631|title=Azerbaijani chess champion declared|date=2011-02-01|publisher=News.az|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208065424/http://news.az/articles/sports/30631|url-status=dead}}</ref> |- | 67. || 2012. || [[Baku]] || [[Ulvi Bajarani]]<ref>{{cite web|title=Şahmat üzrə kişilər arasında Azərbaycan çempionatı (1 dəstə)|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208055639/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|url-status=dead}}</ref> |- | 68. || 2013. || [[Baku]] || [[Zaur Mammadov]]<ref>{{cite web|title=Стали известны призеры чемпионата Азербайджана по шахматам|url=http://www.1news.az/sport/chess/20130125093651135.html|work=1News.az|access-date=22 June 2013|language=ru}}</ref><ref>{{cite web|title=Azərbaycan çempionatı bitdi|url=http://www.milli.az/news/sport/165464.html|work=Milli.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=24 June 2013|archive-url=https://archive.is/20130624205106/http://www.milli.az/news/sport/165464.html|url-status=dead}}</ref> |- | 69. || 2014. || [[Baku]] || {{sort|Ulvi Bajarani}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=90374 Prvenstvo Azerbajdžana 2014]</ref> |- | 70. || 2015. || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/70th_ch-AZE_2015_2015/40891 Prvenstvo Azerbajdžana 2015]</ref> |- | 71. || 2016. || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/71st_ch-AZE_2016_2016/41454 Prvenstvo Azerbajdžana 2016]</ref> |- | 72. || 2017. || [[Baku]] || {{sort|Nijat Abasov}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/72nd_ch-AZE_2017_2017/41964 Prvenstvo Azerbajdžana 2017]</ref> |- | 73. || 2018. || [[Baku]] || {{sort|Abdulla Gadimbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/73rd_ch-AZE_2018_2018/42514 Prvenstvo Azerbajdžana 2018]</ref> |- | 74. || 2019. || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/74th_ch-AZE_2019_2019/43157 Prvenstvo Azerbajdžana 2019]</ref> |- | 75. || 2021. || [[Baku]] || {{sort|Vasif Durarbayli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/75th_ch-AZE_Final_2021_2021/44356 Prvenstvo Azerbajdžana 2021]</ref> |- | 76. || 2022. || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/76th_ch-AZE_Final_2022_2022/44847 Prvenstvo Azerbajdžana 2022]</ref> |} | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! Godina !! Grad !! Ženska pobjednica |- | 2001. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} |- | 2002 || [[Baku]] || {{sort|Firuza Velikhanli}} <ref>[https://rating.fide.com/report.phtml?event=22345 Prvenstvo ženska 2002]</ref> |- | 2003 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=25105 Prvenstvo ženska 2003]</ref> |- | 2004 || [[Baku]] || {{sort|Afag Khudaverdiyeva}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29867 Prvenstvo ženska 2004]</ref> |- | 2006 || [[Baku]] || {{sort|Khayala Isgandarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=34563 Prvenstvo ženska 2006]</ref> |- | 2007. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=6823 Prvenstvo ženska 2007]</ref> |- | 2008. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|title=Champ of the Republic of Azerbaijan, women, 2008|publisher=FIDE|access-date=3 May 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208214317/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|url-status=dead}}</ref> |- | 2009 || [[Baku]] || {{sort|Narmin Kazimova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=18403 Prvenstvo ženska 2009]</ref> |- | 2010 || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49278 Prvenstvo ženska 2010]</ref> |- | 2011. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|title=AZE Champ women-2011|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=11. rujna 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140911002815/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|url-status=dead}}</ref> |- | 2012. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|title=Azerbaijan Championship (Women) 2012|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|archive-date=8 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208072750/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|url-status=dead|language=en}}</ref> |- | 2013. || [[Baku]] || [[Khayala Abdulla]]<ref>{{cite web|title=Qadınlar arasinda Azarbaycan cempionati|url=http://chess-results.com/tnr94140.aspx?art=4&lan=11&wi=821|work=Chess-results.com|access-date=22 June 2013|language=az}}</ref><ref>{{cite web|title=Qadınlar arasında Azərbaycan Çempionatı|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=4. srpnja 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704074501/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|url-status=dead}}</ref> |- | 2014. || [[Baku]] || {{sort|Aytan Amrayeva}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=93512 Prvenstvo ženska 2014]</ref> |- | 2015. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} <ref>[https://www.chessdom.com/wgm-zeinab-mamedjarova-is-2015-azerbaijani-champion-for-women/ Prvenstvo ženska 2015]</ref> |- | 2016. || [[Baku]] || {{sort|Narmin Kazimova}} <ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=114728 Prvenstvo ženska 2016]</ref> |- | 2017. || [[Baku]] || {{sort|Gunay Mammadzada}} <ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=113679 Prvenstvo ženska 2017]</ref> |- | 2018. || [[Baku]] || {{sort|Khanim Balajayeva}} <ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=152865 Prvenstvo ženska 2018]</ref> |- | 2019. || [[Baku]] || {{sort|Gunay Mammadzada}} <ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?tid=113679 Prvenstvo ženska 2019]</ref> |- | 2020. || [[Baku]] || {{sort|Khanim Balajayeva}} <ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?tid=152865 Prvenstvo ženska 2020]</ref> |- | 2021. || [[Nakhchivan]] || {{sort|Gulnar Mammadova}} <ref>[https://www.chessdom.com/gulnar-mammadova-wins-azerbaijan-womens-chess-championship-2021/ Prvenstvo ženska 2021]</ref> |- | 2022. || [[Baku]] || {{sort|Govhar Beydullayeva}} <ref>[https://www.365chess.com/tournaments/ch-AZE_Women_2022_2022/45041 Prvenstvo ženska 2022]</ref> |- | 2023. || [[Baku]] || {{sort|Govhar Beydullayeva}} <ref>[https://www.fide.com/azerbaijan-womens-championship-govhar-beydullayeva-defens-title/ Prvenstvo ženska 2023]</ref> |- | 2024. || [[Baku]] || {{sort|Ayan Allahverdiyeva}} <ref>[https://www.idman.biz/en/news/chess/18382 Prvenstvo ženska 2024]</ref> |} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.azerichess.az/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404132913/http://www.chess.az/ |date=4. travnja 2005. }} {{aze oznaka}} {{eng oznaka}} {{rus oznaka}} [[Kategorija:Šah u Azerbajdžanu]] [[Kategorija:Nacionalna šahovska natjecanja|Azerbajdžan]] [[Kategorija:Azerbajdžanska športska natjecanja]] gltfk011ty6z8n9za9bbqqnbu7q1kgt 7616235 7616084 2026-10-10T20:24:55Z Croxyz 205325 7616235 wikitext text/x-wiki '''Prvenstvo [[Azerbajdžan]]a u [[šah]]u''' ([[azerski jezik|azerski]]: ''Azərbaycan Şahmat Çempionatı''), turnir je čiji pobjednik postaje prvak Azerbajdžana. Održava se u pravilu svake godine, ali uz česte iznimke, s čestim promjenama sustava natjecanja i kvalitetom turnira (ranije je često organizirano kao otvoreni turnir). Organizira ga [[Azerbajdžanski šahovski savez]]. == Pobjednici == {| style="margin: 1em auto 1em auto" | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Grad !! Muški pobjednik |- | 48. || 1992. || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 49. || 1993. || [[Baku]] || {{sort|Rahim Gasimov}} |- | 50. || 1994. || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 51. ||1995. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar>{{cite web|last=Scimia|first=Edward|title=Vugar Gashimov: About.com Guide|url=http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|work=Chess.about.com|access-date=22 June 2013|language=en|archive-date=6. rujna 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906215549/http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|url-status=dead}}</ref> |- | 52. || 1996. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 53. || 1997. || [[Baku]] || {{sort|Sarhan Guliev}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_1997/10614 Prvenstvo Azerbajdžana 1997]</ref> |- | 54. || 1998. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 55. || 1999. || [[Baku]] || {{sort|Rufat Bagirov}} |- | 56. || 2000. ||[[Baku]] || {{sort|Magomed Zulfugarli}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2000/4882 Prvenstvo Azerbajdžana 2000]</ref> |- | 57. || 2001. ||[[Baku]]|| {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2001/3023 Prvenstvo Azerbajdžana 2001]</ref> |- | 58. || 2002. || [[Baku]] || {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} |- | 59. || 2003. || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=37290 Prvenstvo Azerbajdžana 2003]</ref> |- | 60. || 2004. || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29772 Prvenstvo Azerbajdžana 2004]</ref> |- | 61. || 2006. || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 62. || 2007. || [[Baku]] || [[Elmir Guseinov]]<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=12 February 2007|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208173013/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|url-status=dead}}</ref> |- | 63. || 2008. || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 64. || 2009. || [[Baku]] || [[Rashad Babaev]]<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/ch-AZE_2009/37934 Prvenstvo Azerbajdžana 2009]</ref> |- | 65. || 2010. || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49177 Prvenstvo Azerbajdžana 2010]</ref> |- | 66. || 2011. || [[Baku]] || {{sort|Nidjat Mamedov}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208231852/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.news.az/articles/sports/30631|title=Azerbaijani chess champion declared|date=2011-02-01|publisher=News.az|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208065424/http://news.az/articles/sports/30631|url-status=dead}}</ref> |- | 67. || 2012. || [[Baku]] || [[Ulvi Bajarani]]<ref>{{cite web|title=Şahmat üzrə kişilər arasında Azərbaycan çempionatı (1 dəstə)|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208055639/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|url-status=dead}}</ref> |- | 68. || 2013. || [[Baku]] || [[Zaur Mammadov]]<ref>{{cite web|title=Стали известны призеры чемпионата Азербайджана по шахматам|url=http://www.1news.az/sport/chess/20130125093651135.html|work=1News.az|access-date=22 June 2013|language=ru}}</ref><ref>{{cite web|title=Azərbaycan çempionatı bitdi|url=http://www.milli.az/news/sport/165464.html|work=Milli.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=24 June 2013|archive-url=https://archive.is/20130624205106/http://www.milli.az/news/sport/165464.html|url-status=dead}}</ref> |- | 69. || 2014. || [[Baku]] || {{sort|Ulvi Bajarani}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=90374 Prvenstvo Azerbajdžana 2014]</ref> |- | 70. || 2015. || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/70th_ch-AZE_2015_2015/40891 Prvenstvo Azerbajdžana 2015]</ref> |- | 71. || 2016. || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/71st_ch-AZE_2016_2016/41454 Prvenstvo Azerbajdžana 2016]</ref> |- | 72. || 2017. || [[Baku]] || {{sort|Nijat Abasov}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/72nd_ch-AZE_2017_2017/41964 Prvenstvo Azerbajdžana 2017]</ref> |- | 73. || 2018. || [[Baku]] || {{sort|Abdulla Gadimbayli}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/73rd_ch-AZE_2018_2018/42514 Prvenstvo Azerbajdžana 2018]</ref> |- | 74. || 2019. || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/74th_ch-AZE_2019_2019/43157 Prvenstvo Azerbajdžana 2019]</ref> |- | 75. || 2021. || [[Baku]] || {{sort|Vasif Durarbayli}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/75th_ch-AZE_Final_2021_2021/44356 Prvenstvo Azerbajdžana 2021]</ref> |- | 76. || 2022. || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/76th_ch-AZE_Final_2022_2022/44847 Prvenstvo Azerbajdžana 2022]</ref> |} | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! Godina !! Grad !! Ženska pobjednica |- | 2001. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} |- | 2002. || [[Baku]] || {{sort|Firuza Velikhanli}} <ref>[https://rating.fide.com/report.phtml?event=22345 Prvenstvo ženska 2002]</ref> |- | 2003. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=25105 Prvenstvo ženska 2003]</ref> |- | 2004. || [[Baku]] || {{sort|Afag Khudaverdiyeva}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29867 Prvenstvo ženska 2004]</ref> |- | 2006. || [[Baku]] || {{sort|Khayala Isgandarova}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=34563 Prvenstvo ženska 2006]</ref> |- | 2007. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=6823 Prvenstvo ženska 2007]</ref> |- | 2008. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|title=Champ of the Republic of Azerbaijan, women, 2008|publisher=FIDE|access-date=3 May 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208214317/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|url-status=dead}}</ref> |- | 2009. || [[Baku]] || {{sort|Narmin Kazimova}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=18403 Prvenstvo ženska 2009]</ref> |- | 2010. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49278 Prvenstvo ženska 2010]</ref> |- | 2011. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|title=AZE Champ women-2011|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=11. rujna 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140911002815/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|url-status=dead}}</ref> |- | 2012. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|title=Azerbaijan Championship (Women) 2012|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|archive-date=8 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208072750/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|url-status=dead|language=en}}</ref> |- | 2013. || [[Baku]] || [[Khayala Abdulla]]<ref>{{cite web|title=Qadınlar arasinda Azarbaycan cempionati|url=http://chess-results.com/tnr94140.aspx?art=4&lan=11&wi=821|work=Chess-results.com|access-date=22 June 2013|language=az}}</ref><ref>{{cite web|title=Qadınlar arasında Azərbaycan Çempionatı|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=4. srpnja 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704074501/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|url-status=dead}}</ref> |- | 2014. || [[Baku]] || {{sort|Aytan Amrayeva}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=93512 Prvenstvo ženska 2014]</ref> |- | 2015. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}}<ref>[https://www.chessdom.com/wgm-zeinab-mamedjarova-is-2015-azerbaijani-champion-for-women/ Prvenstvo ženska 2015]</ref> |- | 2016. || [[Baku]] || {{sort|Narmin Kazimova}}<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=114728 Prvenstvo ženska 2016]</ref> |- | 2017. || [[Baku]] || {{sort|Gunay Mammadzada}}<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=113679 Prvenstvo ženska 2017]</ref> |- | 2018. || [[Baku]] || {{sort|Khanim Balajayeva}}<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=152865 Prvenstvo ženska 2018]</ref> |- | 2019. || [[Baku]] || {{sort|Gunay Mammadzada}}<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?tid=113679 Prvenstvo ženska 2019]</ref> |- | 2020. || [[Baku]] || {{sort|Khanim Balajayeva}} <ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?tid=152865 Prvenstvo ženska 2020]</ref> |- | 2021. || [[Nahičevan (grad)|Nahičevan]] || {{sort|Gulnar Mammadova}}<ref>[https://www.chessdom.com/gulnar-mammadova-wins-azerbaijan-womens-chess-championship-2021/ Prvenstvo ženska 2021]</ref> |- | 2022. || [[Baku]] || {{sort|Govhar Beydullayeva}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/ch-AZE_Women_2022_2022/45041 Prvenstvo ženska 2022]</ref> |- | 2023. || [[Baku]] || {{sort|Govhar Beydullayeva}}<ref>[https://www.fide.com/azerbaijan-womens-championship-govhar-beydullayeva-defens-title/ Prvenstvo ženska 2023]</ref> |- | 2024. || [[Baku]] || {{sort|Ayan Allahverdiyeva}}<ref>[https://www.idman.biz/en/news/chess/18382 Prvenstvo ženska 2024]</ref> |} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.azerichess.az/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404132913/http://www.chess.az/ |date=4. travnja 2005. }} {{aze oznaka}} {{eng oznaka}} {{rus oznaka}} [[Kategorija:Šah u Azerbajdžanu]] [[Kategorija:Nacionalna šahovska natjecanja|Azerbajdžan]] [[Kategorija:Azerbajdžanska športska natjecanja]] ifcfy0zxuzv50c063g47t0doo3a904t 7616261 7616235 2026-10-10T20:57:28Z Juan carlos perez rodriguez 258214 /* Pobjednici */ 7616261 wikitext text/x-wiki '''Prvenstvo [[Azerbajdžan]]a u [[šah]]u''' ([[azerski jezik|azerski]]: ''Azərbaycan Şahmat Çempionatı''), turnir je čiji pobjednik postaje prvak Azerbajdžana. Održava se u pravilu svake godine, ali uz česte iznimke, s čestim promjenama sustava natjecanja i kvalitetom turnira (ranije je često organizirano kao otvoreni turnir). Organizira ga [[Azerbajdžanski šahovski savez]]. == Pobjednici == {|class="wikitable" ! Broj !! Godina !! Prvo mjesto !! Drugo mjesto !! Treće mjesto |- | 1 <ref>[https://al20102007.narod.ru/ch_repub/1934/ch_aze34.html Prvenstvo Azerbajdžana 1934]</ref> || 1934 || [[K. Selimkhanov]] || Gazarov || Ivanov |- | 2 <ref>[https://al20102007.narod.ru/ch_repub/1936/ch_aze36.html Prvenstvo Azerbajdžana 1936]</ref>|| 1936 || [[Mikhail Makogonov]] i [[M. Zhilakov]] || || N.Doktorsky i K. Selimkhanov |- | 3 <ref>[https://al20102007.narod.ru/ch_repub/1938/ch_aze38.html Prvenstvo Azerbajdžana 1938]</ref>|| 1938 || [[Vladimir Makogonov]] || Genrikh Kasparian || Mikhail Makogonov |- | 4 <ref>[https://al20102007.narod.ru/ch_repub/1947/ch_aze47.html Prvenstvo Azerbajdžana 1947]</ref>|| 1947 || [[Vladimir Makogonov]] || M. Zhilakov || Boris Levitas |- | 5 <ref>[https://al20102007.narod.ru/ch_repub/1948/ch_aze48.html Prvenstvo Azerbajdžana 1948]</ref>|| 1948 || [[Vladimir Makogonov]] || M. Zhilakov i Boris Levitas || |- | 6 <ref>[https://al20102007.narod.ru/ch_repub/1949/ch_aze49.html Prvenstvo Azerbajdžana 1949]</ref>|| 1949 || [[Vladimir Makogonov]] || M. Zhilakov || R.Amirkanov i Lev Guldin |- | 7 <ref>[https://al20102007.narod.ru/ch_repub/1950/ch_aze50.html Prvenstvo Azerbajdžana 1950]</ref>|| 1950 || [[Boris Levitas]] || Edward Sardorov || R.Amirkanov, S. Mirza i <br/> Sultan Kalilbeili |} {| style="margin: 1em auto 1em auto" | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! # !! Godina !! Grad !! Muški pobjednik |- | 48. || 1992. || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 49. || 1993. || [[Baku]] || {{sort|Rahim Gasimov}} |- | 50. || 1994. || [[Baku]] || {{sort|Raouf Gadjily}} |- | 51. ||1995. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar>{{cite web|last=Scimia|first=Edward|title=Vugar Gashimov: About.com Guide|url=http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|work=Chess.about.com|access-date=22 June 2013|language=en|archive-date=6. rujna 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906215549/http://chess.about.com/od/famouschessplayers/p/Gashimov.htm|url-status=dead}}</ref> |- | 52. || 1996. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 53. || 1997. || [[Baku]] || {{sort|Sarhan Guliev}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_1997/10614 Prvenstvo Azerbajdžana 1997]</ref> |- | 54. || 1998. || [[Baku]] || {{sort|Vugar Gashimov}}<ref name=Vugar /> |- | 55. || 1999. || [[Baku]] || {{sort|Rufat Bagirov}} |- | 56. || 2000. ||[[Baku]] || {{sort|Magomed Zulfugarli}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2000/4882 Prvenstvo Azerbajdžana 2000]</ref> |- | 57. || 2001. ||[[Baku]]|| {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/AZE-ch_2001/3023 Prvenstvo Azerbajdžana 2001]</ref> |- | 58. || 2002. || [[Baku]] || {{sort|Shakhriyar Mammedyarov}} |- | 59. || 2003. || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=37290 Prvenstvo Azerbajdžana 2003]</ref> |- | 60. || 2004. || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29772 Prvenstvo Azerbajdžana 2004]</ref> |- | 61. || 2006. || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 62. || 2007. || [[Baku]] || [[Elmir Guseinov]]<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=12 February 2007|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208173013/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=6822|url-status=dead}}</ref> |- | 63. || 2008. || [[Baku]] || [[Rauf Mamedov]] |- | 64. || 2009. || [[Baku]] || [[Rashad Babaev]]<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/ch-AZE_2009/37934 Prvenstvo Azerbajdžana 2009]</ref> |- | 65. || 2010. || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49177 Prvenstvo Azerbajdžana 2010]</ref> |- | 66. || 2011. || [[Baku]] || {{sort|Nidjat Mamedov}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|title=Azerbaijan Championship|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208231852/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57212|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.news.az/articles/sports/30631|title=Azerbaijani chess champion declared|date=2011-02-01|publisher=News.az|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208065424/http://news.az/articles/sports/30631|url-status=dead}}</ref> |- | 67. || 2012. || [[Baku]] || [[Ulvi Bajarani]]<ref>{{cite web|title=Şahmat üzrə kişilər arasında Azərbaycan çempionatı (1 dəstə)|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208055639/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/233-350ahmat-252zr601-ki351il601r-aras305nda-az601rbaycan-231empionat305-1-d601st601.html|url-status=dead}}</ref> |- | 68. || 2013. || [[Baku]] || [[Zaur Mammadov]]<ref>{{cite web|title=Стали известны призеры чемпионата Азербайджана по шахматам|url=http://www.1news.az/sport/chess/20130125093651135.html|work=1News.az|access-date=22 June 2013|language=ru}}</ref><ref>{{cite web|title=Azərbaycan çempionatı bitdi|url=http://www.milli.az/news/sport/165464.html|work=Milli.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=24 June 2013|archive-url=https://archive.is/20130624205106/http://www.milli.az/news/sport/165464.html|url-status=dead}}</ref> |- | 69. || 2014. || [[Baku]] || {{sort|Ulvi Bajarani}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=90374 Prvenstvo Azerbajdžana 2014]</ref> |- | 70. || 2015. || [[Baku]] || {{sort|Rauf Mamedov}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/70th_ch-AZE_2015_2015/40891 Prvenstvo Azerbajdžana 2015]</ref> |- | 71. || 2016. || [[Baku]] || {{sort|Eltaj Safarli}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/71st_ch-AZE_2016_2016/41454 Prvenstvo Azerbajdžana 2016]</ref> |- | 72. || 2017. || [[Baku]] || {{sort|Nijat Abasov}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/72nd_ch-AZE_2017_2017/41964 Prvenstvo Azerbajdžana 2017]</ref> |- | 73. || 2018. || [[Baku]] || {{sort|Abdulla Gadimbayli}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/73rd_ch-AZE_2018_2018/42514 Prvenstvo Azerbajdžana 2018]</ref> |- | 74. || 2019. || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/74th_ch-AZE_2019_2019/43157 Prvenstvo Azerbajdžana 2019]</ref> |- | 75. || 2021. || [[Baku]] || {{sort|Vasif Durarbayli}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/75th_ch-AZE_Final_2021_2021/44356 Prvenstvo Azerbajdžana 2021]</ref> |- | 76. || 2022. || [[Baku]] || {{sort|Mahammad Muradli}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/76th_ch-AZE_Final_2022_2022/44847 Prvenstvo Azerbajdžana 2022]</ref> |} | valign="top" | {| class="sortable wikitable" ! Godina !! Grad !! Ženska pobjednica |- | 2001. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}} |- | 2002. || [[Baku]] || {{sort|Firuza Velikhanli}} <ref>[https://rating.fide.com/report.phtml?event=22345 Prvenstvo ženska 2002]</ref> |- | 2003. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=25105 Prvenstvo ženska 2003]</ref> |- | 2004. || [[Baku]] || {{sort|Afag Khudaverdiyeva}} <ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=29867 Prvenstvo ženska 2004]</ref> |- | 2006. || [[Baku]] || {{sort|Khayala Isgandarova}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=34563 Prvenstvo ženska 2006]</ref> |- | 2007. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=6823 Prvenstvo ženska 2007]</ref> |- | 2008. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|title=Champ of the Republic of Azerbaijan, women, 2008|publisher=FIDE|access-date=3 May 2011|language=en|archive-date=8. prosinca 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208214317/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=12095|url-status=dead}}</ref> |- | 2009. || [[Baku]] || {{sort|Narmin Kazimova}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=18403 Prvenstvo ženska 2009]</ref> |- | 2010. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=49278 Prvenstvo ženska 2010]</ref> |- | 2011. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|url=http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|title=AZE Champ women-2011|publisher=FIDE|access-date=28 March 2011|language=en|archive-date=11. rujna 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140911002815/http://ratings.fide.com/tournament_report.phtml?event16=57196|url-status=dead}}</ref> |- | 2012. || [[Baku]] || {{sort|Turkan Mamedyarova}}<ref>{{cite web|title=Azerbaijan Championship (Women) 2012|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|archive-date=8 December 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208072750/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/118-azerbaijan-championship-women-2012.html|url-status=dead|language=en}}</ref> |- | 2013. || [[Baku]] || [[Khayala Abdulla]]<ref>{{cite web|title=Qadınlar arasinda Azarbaycan cempionati|url=http://chess-results.com/tnr94140.aspx?art=4&lan=11&wi=821|work=Chess-results.com|access-date=22 June 2013|language=az}}</ref><ref>{{cite web|title=Qadınlar arasında Azərbaycan Çempionatı|url=http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|work=Ulvichess.az|access-date=22 June 2013|language=az|archive-date=4. srpnja 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150704074501/http://ulvichess.az/chess-news-in-azerbaijan/267-qad305nlar-aras305nda-az601rbaycan-199empionat305.html|url-status=dead}}</ref> |- | 2014. || [[Baku]] || {{sort|Aytan Amrayeva}}<ref>[https://ratings.fide.com/report.phtml?event=93512 Prvenstvo ženska 2014]</ref> |- | 2015. || [[Baku]] || {{sort|Zeinab Mamedyarova}}<ref>[https://www.chessdom.com/wgm-zeinab-mamedjarova-is-2015-azerbaijani-champion-for-women/ Prvenstvo ženska 2015]</ref> |- | 2016. || [[Baku]] || {{sort|Narmin Kazimova}}<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=114728 Prvenstvo ženska 2016]</ref> |- | 2017. || [[Baku]] || {{sort|Gunay Mammadzada}}<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=113679 Prvenstvo ženska 2017]</ref> |- | 2018. || [[Baku]] || {{sort|Khanim Balajayeva}}<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=152865 Prvenstvo ženska 2018]</ref> |- | 2019. || [[Baku]] || {{sort|Gunay Mammadzada}}<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?tid=113679 Prvenstvo ženska 2019]</ref> |- | 2020. || [[Baku]] || {{sort|Khanim Balajayeva}} <ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?tid=152865 Prvenstvo ženska 2020]</ref> |- | 2021. || [[Nahičevan (grad)|Nahičevan]] || {{sort|Gulnar Mammadova}}<ref>[https://www.chessdom.com/gulnar-mammadova-wins-azerbaijan-womens-chess-championship-2021/ Prvenstvo ženska 2021]</ref> |- | 2022. || [[Baku]] || {{sort|Govhar Beydullayeva}}<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/ch-AZE_Women_2022_2022/45041 Prvenstvo ženska 2022]</ref> |- | 2023. || [[Baku]] || {{sort|Govhar Beydullayeva}}<ref>[https://www.fide.com/azerbaijan-womens-championship-govhar-beydullayeva-defens-title/ Prvenstvo ženska 2023]</ref> |- | 2024. || [[Baku]] || {{sort|Ayan Allahverdiyeva}}<ref>[https://www.idman.biz/en/news/chess/18382 Prvenstvo ženska 2024]</ref> |} |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.azerichess.az/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404132913/http://www.chess.az/ |date=4. travnja 2005. }} {{aze oznaka}} {{eng oznaka}} {{rus oznaka}} [[Kategorija:Šah u Azerbajdžanu]] [[Kategorija:Nacionalna šahovska natjecanja|Azerbajdžan]] [[Kategorija:Azerbajdžanska športska natjecanja]] ej4t23knv08l8z8525aijyfg852slmg 0 722446 7616159 7615875 2026-10-10T18:03:48Z ~2026-54531-97 375069 7616159 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija|slika=Lego Ninjago - Masters of Spinjitzu logo.svg|natpis_pod_slikom=Izvorni [[logo]] do [[2019.]]|orig_naslov=Lego Ninjago: Masters of Spinjitzu|autor=Michael Hegner<br>Tommy Andreasen|redatelj={{Plainlist| * Michael Hegner * Justin Murphy * Peter Hausner * Martin Skov * Michael Helmuth Hansen * Trylle Vilstrup * Thomas Østergaard Poulsen * Jens Møller * Per During Risager * Frederik Budolph * Peter Egeberg * Wade Cross * Daniel Ife * Shane Poettcker }}|država=[[Danska]]<br>[[Kanada]]|jezik=[[engleski jezik|engleski]]<br>[[danski jezik|danski]]|broj_sezona=14|broj_epizoda=180 (+ posebne epizode)|tv_kuća={{Plainlist| * Wil Film ApS (''Ninjago: Masters of Spinjitzu'') * [[WildBrain Studios]] (''Ninjago'') * [[The Lego Group]] }}|početak_serije=[[14. siječnja]] [[2011.]]}} '''''LEGO Ninjago''''' (prije [[2019.]] '''''LEGO Ninjago: Masters of Spinjitzu''''') je američko-danska [[Računalna animacija|računalno animirana]] [[televizijska serija]] koju su razvila i napisala braća [[Dan Hageman|Dan]] i [[Kevin Hageman]] koji su scenarij pisali do devete sezone. U seriji je riječ je o šest mladih [[nindža|ninja]] koji ujedinjeni uz pomoć svojih moći pomažu stanovnicima Ninjaga i spašavaju svijet. Tim je skupio [[Sensei]] Wu kako bi zaštitio Ninjago od Lorda Garmadona. Međutim, ninje se kasnije moraju suočiti i s drugim negativcima.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Lego Ninjago Wiki|url=https://lego-ninjago.fandom.com/de/wiki/Lego_Ninjago_Wiki|access-date=2022-05-20|website=lego-ninjago.fandom.com|language=de}}</ref> Serija je izvorno razvijena kako bi se podudarala s linijom igračaka tvrtke ''[[Lego]]''. Premijera je bila 14. siječnja 2011. na televizijskoj mreži ''[[Cartoon Network]]''. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se prikazivala od 2012 do 2020. na kanalima [[Nova TV]], [[Mini TV]], [[RTL (Hrvatska)|RTL]] i [[RTL Kockica]]. Od 1. studenoga 2020. deveta i deseta sezona su dotupne sinkronizirane na [[Netflix|Netflixu]].<ref>{{Citiranje weba|title=Je li serija Lego Ninjago (LEGO Ninjago: Masters of Spinjitzu) dostupna na Netflixu u Hrvatskoj?|url=https://hrflix.eu/detalji/lego_ninjago_masters_of_spinjitzu|url-status=live|access-date=4. prosinca 2023.|website=hrflix.eu}}</ref> Epizode su trajale po 22 minute, a od 2019. 11 minuta.<ref>{{Citiranje weba|title=LEGO Ninjago|url=https://ninjago.fandom.com/ru/wiki/LEGO_Ninjago|access-date=2022-05-20|website=Ninjago вики|language=ru}}</ref> Serija je završila u listopadu 2022., sa petnaestom sezonom ''Crystalized,'' ali od 2023. priča se nastavlja u novoj seriji ''[[Lego Ninjago: Uspon zmajeva|LEGO Ninjago: Uspon zmajeva]]'' koja nije dio originalne serije. == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} == Svijet == == Likovi == {{Otkrivanje radnje}} Ovo je popis likova serijala ''LEGO Ninjago'': * '''Kai ([[Marko Jelić]], Davor Ćiković, Daniel Dizdar, [[Hrvoje Klobučar]])''' je crveni ninja [[Vatra|vatre]], Nyjin stariji brat. Sin je Raya, majstora vatre, i Maye, majstorice [[Voda|vode]]. Nakon smrti roditelja radio je kao [[kovač]] u njihovoj kovačnici u selu Ignacia sa svojom sestrom dok nije upoznao Senseia Wua. Naime, tada su njegovu sestru oteli Kosturi koji su radili za Lorda Garmadona. Kaija, potaknuta tim događajem, Sensei Wu počeo je trenirati, a tada je i upoznao ostatak svojega tima: Colea, Jaya, Zanea, a, nakon što su spasili njegovu sestru i porazili Kosture te je Garmadon pobjegao, upoznao je Lloyda.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Ninjago Wiki|url=https://ninjago.fandom.com/wiki/Ninjago_Wiki|access-date=2022-06-03|website=ninjago.fandom.com|language=en}}</ref> * '''Cole (Marko Jelić, Igor Šehić, Nikola Marjanović, Hrvoje Perc, Darije Somi, [[Janko Popović Volarić]])''' je crni ninja [[Tlo|zemlje]]. Sin je Lilly i glazbenika Loua. On je poslao Colea u Umjetničku školu Martyja Oppenheimera gdje je učio plesati. Cole je pak napustio školu i Sensei Wu uzeo ga je pod svoje okrilje. Kasnije je spletom okolnosti postao [[duh]].<ref name=":0" /> * '''Jay Walker ([[Mario Huljev]], Dinko Vujević, Davor Kovač, Ivan Mokrović, [[Zoran Pribičević]], Mladen Vujčić, Ivan Glowatzky)''' (rođen kao Jay Gordon, posvojen) jest plavi ninja [[Munja|munje]]. Biološki je sin Cliffa Gordona i njegove žene, on je bio poznat [[glumac]] koji je oporukom Jayu ostavio bogatstvo. Jay je tek tada saznao da je [[Posvajanje|posvojen]] jer su ga odgajali Ed i Edna Walker. Jay je najbezbrižniji i najsmješniji od svih ninja iako je obično samo sebi smiješan. Nyjin je dečko.<ref name=":1" /> * '''Zane (Marko Movre, [[Goran Vrbanić]], [[Luka Petrušić]])''' je bijeli ninja [[Led|leda]] i prvi ikada izrađeni Nindroid. Zane u početku nije znao da je [[robot]] i svi su jednostavno mislili da je čudan. Kasnije je otkrio istinu i, nakon nekog vremena, susreo se sa svojim izumiteljem-ocem, doktor Julienom. Ipak, on je umro. ''Brat'' mu je Echo Zane. * '''Lloyd (Ivana Ljubičić, [[Petra Vukelić]], Lucija Barišić, Sandra Hrenar, Dino Jelusić, Zoran Pribičević)''' (puno ime: Majstor Lloyd Montgomery Garmadon) jest legendarni zeleni ninja, gospodar [[Energija|energije]], bivši je zlatni ninja. On je trenutačni vođa tima ninja. Sin je Garmadona i Misako, Wuov je nećak te unuk Prvog Majstora Spinjitzua. Umjetno je odrastao iz djeteta u tinejdžera. Kao dijete bio je razmažen i devijantan, ali, kada je odrastao, postao je tih i zreo mladić. * '''Nya (Ivana Ljubičić, Petra Vukelić, Sandra Hrenar, Mima Karaula)''' je ninja vode i jedno s [[More|morem]]. Kaijeva je mlađa sestra. U početku nije bila ninja, nego je momcima pomagala na druge načine, a bila je i Samurai X. Tek je kasnije otkrila da je njezina majka bila elementarna majstorica vode. Ona je snažna i šarmantna. Majka joj je u 14. sezoni rekla da je nazvana po Nyad, prvoj majstorici vode. * '''Majstor Wu (Marko Movre, [[Boris Barberić]], Daniel Dizdar, [[Dražen Bratulić]])''' (poznatiji kao Sensei Wu) jest mudar i jak starac, inače sin Prvog Majstora Spinjitzua. Mentor je ninjama i majstor stvaranja, Spinjitzua i mnogih drugih vještina. Lord Garmadon njegov je brat, a Misako, u koju se zaljubio, šogorica i majka njegova nećaka Lloyda. Prije trenutačnih učenika, imao je učenika Morra, majstora vjetra, koji je postao zao, a onda umro pa se kasnije vratio kao duh.<ref name=":0" /><br /> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://ninjago.fandom.com/wiki/Ninjago_Wiki Ninjago_Wiki] * [https://www.lego.com/en-us Lego.com] [[Kategorija:Američke znanstvenofantastične televizijske serije]] r9gml8jfax1z5uwoapjhada81f2i38y 4 726026 7616307 7611978 2026-10-10T22:05:24Z Alexis Jazz 190970 Updating gadget usage statistics from [[Special:GadgetUsage]] ([[phab:T121049]]) 7616307 wikitext text/x-wiki {{#ifexist:Project:GUS2Wiki/top|{{/top}}|This page provides a historical record of [[Special:GadgetUsage]] through its page history. To get the data in CSV format, see wikitext. To customize this message or add categories, create [[/top]].}} Sljedeći podaci dolaze iz međuspremnika i posljednji su put ažurirani 2026-10-10 u 06:48:33Z. Međuspremnik sadrži {{PLURAL:5000|1=jedan rezultat|5000 rezultat|5000 rezultata}} pretraživanja. {| class="sortable wikitable" ! Dodatak !! data-sort-type="number" | Ukupno suradnika !! data-sort-type="number" | Aktivnih suradnika |- |Cat-a-lot || 7 || 5 |- |CleanCache || 150 || 8 |- |CleanDeleteReasons || 112 || 9 |- |CoolCat || 9 || 5 |- |Copyvio-detector || 6 || 4 |- |Dobrodoslica || 14 || 3 |- |HideFundraisingNotice || 35 || 0 |- |HotCat || 476 || 18 |- |Oznaci-blokirane || 61 || 11 |- |PoboljsanRazgovor || 212 || 7 |- |PoboljsanoVracanje || 124 || 6 |- |Preusmjeravanja-Razdvojbe || 74 || 8 |- |ProveIt || 24 || 3 |- |RTRC || 29 || 8 |- |RevisionID || 27 || 5 |- |Shortdesc-helper-loader || 27 || 4 |- |ToDoList || 28 || 4 |- |View-it || 8 || 6 |- |WikiBlameTool || 31 || 7 |- |XTools-ArticleInfo || 20 || 11 |- |charinsert || 50 || 4 |- |diffedit || 12 || 6 |- |exlinks || 85 || 3 |- |filterevidencija || 102 || 6 |- |hello-world || 1 || 0 |- |inline-diff-inline-patrol || 8 || 5 |- |izvori || 62 || 6 |- |jasniji-prikaz-evidencija || 20 || 3 |- |navigacijski prozori || 79 || 9 |- |neophodjene-promjene-u-doprinosima || 19 || 8 |- |normalnebojerazlika || 32 || 6 |- |novestranice || 112 || 4 |- |patrollinks || 71 || 5 |- |uredivrh || 145 || 1 |- |wikEd || 218 || 1 |} * [[Posebno:GadgetUsage]] * [[m:Meta:GUS2Wiki/Script|GUS2Wiki]] <!-- data in CSV format: Cat-a-lot,7,5 CleanCache,150,8 CleanDeleteReasons,112,9 CoolCat,9,5 Copyvio-detector,6,4 Dobrodoslica,14,3 HideFundraisingNotice,35,0 HotCat,476,18 Oznaci-blokirane,61,11 PoboljsanRazgovor,212,7 PoboljsanoVracanje,124,6 Preusmjeravanja-Razdvojbe,74,8 ProveIt,24,3 RTRC,29,8 RevisionID,27,5 Shortdesc-helper-loader,27,4 ToDoList,28,4 View-it,8,6 WikiBlameTool,31,7 XTools-ArticleInfo,20,11 charinsert,50,4 diffedit,12,6 exlinks,85,3 filterevidencija,102,6 hello-world,1,0 inline-diff-inline-patrol,8,5 izvori,62,6 jasniji-prikaz-evidencija,20,3 navigacijski prozori,79,9 neophodjene-promjene-u-doprinosima,19,8 normalnebojerazlika,32,6 novestranice,112,4 patrollinks,71,5 uredivrh,145,1 wikEd,218,1 --> buouedyp34huvofcgdeujj9j79uslgx 2 727804 7616382 7616011 2026-10-11T07:06:29Z Ame71 128419 7616382 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1995./96. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 5. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 2 | finalist = [[NK Primorje|Primorje]] | polufinalisti = [[NK Celje|Celje]]<br />[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|1994./95.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1996./97.|1996./97.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1995./96. bilo je peto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. U sezoni 1995./96. sustav prijema ostao je isti kao i u prethodnom izdanju: 16 klubova iz 1. SNL-a i 16 iz međuopćinskih kupova. Olimpija je prilično samouvjereno osvojila svoj drugi naslov kupa, nakon što je zahvaljujući gostujućoj pobjedi eliminirala Primorje iz finala.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Ovaj uspjeh je Olimpiji omogućio plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1996./97.|Kup pobjednika kupova 1996./97.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 16 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Dekani|Jadran Dekani]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Kočevje|Kočevje]] * [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Primorje|Primorje]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[NK Slavija Vevče|Vevče]] {{col-3}} 16 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, Celja i Lendave, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnika. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Zagorje|Zagorje]] || [[NK Črnuče|Črnuče]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] || [[NK Pobrežje|Pobrežje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Šentjur (1991.)|Šentjur]] || [[ND Dravinja|Dravinja]] |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[ND Adria|Adria Miren]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] || [[NK Bakovci|Bakovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Cankova|Cankova]] || [[NK Čentiba|Čentiba]] |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] || [[NK Visoko|Visoko]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>30. 7. 1994.</small> |- | [[NK Serdica|Serdica]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:9 |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:6 |- | '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||–|| [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda]] ||4:2 |- | '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||1:0 |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||2:0 |- | [[ND Slovan|Slovan]] ||–|| '''[[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]]''' ||1:7 |- | [[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Kočevje|Kočevje]]''' ||–|| [[NK Koper|Koper]] ||2:0 |- | [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||0:2 |- | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:3 |- | [[NK Odranci|Odranci]] ||–|| '''[[ND Bilje|Bilje]]''' ||2:2 {{pen|3|4}} |- | [[ŠD Ižakovci|Ižakovci]] ||–|| '''[[NK Turnišče|Turnišče]]''' ||0:3 |- | '''[[NK Aluminij|Aluminij]]''' ||–|| [[NK Radeče|Radeče]] ||4:1 |- | '''[[ND Dravinja|Dravinja]]''' ||–|| [[NK Bistrica|Bistrica]] ||3:1 |- | [[NK Krka|Krka]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||1:3 |- | [[NK Visoko|Visoko]] ||–|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||0:10 |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>31. 8. 1998.</small> |- | [[NK Aluminij|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||2:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||2:0 |- | '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||1:0 |- | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||2:2 {{pen|4|3}} |- | '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||–|| [[ND Dravinja|Dravinja]] ||4:0 |- | [[ND Bilje|Bilje]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||4:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>27. 11. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>4. 12. 1994.</small> |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||2:5|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:4 ||1:1 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||1:1 {{pen|0|3}}|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:2|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:2 ||1:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||2:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:0 ||2:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>15. 3. 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>5. 4. 1995.</small> |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||1:1 {{Pg}}|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:1 ||0:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||2:1|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:1 ||1:0 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 5. 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 5. 1995.</small> |- | [[NK Celje|Celje]] ||1:2|| bgcolor="gold"| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:1 ||0:1 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[10. svibnja]] [[1995.]] |momčad1 = [[NK Celje|Publikum Celje]] |rezultat = 1:1 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Mura|Mura]] |strijelci1 = [[Simon Sešlar|Sešlar]] {{gol|55|pen}} |strijelci2 = {{gol|73}} [[Bojan Rous|Rous]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 1000 |sudac = [[Žarko Hvalič]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[24. svibnja]] [[1995.]] |momčad1 = [[NK Mura|Mura]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Celje|Publikum Celje]] |strijelci1 = [[Nedeljko Topić|Topić]] {{gol|84}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Fazanerija]], [[Murska Sobota]] |gledatelji = 3000 |sudac = [[Žarko Vidali]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1994./95.|2. SNL 1994./95.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov95.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1994./95.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1994-95]] --> 7xmrsk1lhsox5nmotfracpgxwzpm617 7616392 7616382 2026-10-11T08:09:00Z Ame71 128419 7616392 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Nogometni kup Slovenije]]<br />1995./96. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SVN}} | izdanje = 5. | datum = | br_momčadi = 32 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] | broj = 2 | finalist = [[NK Primorje|Primorje]] | polufinalisti = [[NK Celje|Celje]]<br />[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|1994./95.]] | sljedeće = [[Kup Slovenije u nogometu 1996./97.|1996./97.]] }} '''Kup Slovenije u nogometu''' ([[slovenski]]: ''Pokal Nogometne zveze Slovenije'') u sezoni 1995./96. bilo je peto izdanje [[Nogometni kup Slovenije|kupa Republike Slovenije]]. U sezoni 1995./96. sustav prijema ostao je isti kao i u prethodnom izdanju: 16 klubova iz 1. SNL-a i 16 iz međuopćinskih kupova. Olimpija je prilično samouvjereno osvojila svoj drugi naslov kupa, nakon što je zahvaljujući gostujućoj pobjedi eliminirala Primorje iz finala.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Pokal_Nogometne_zveze_Slovenije Slovenska nogometna enciklopedija]</ref> Ovaj uspjeh je Olimpiji omogućio plasman u [[Europski kup pobjednika kupova 1996./97.|Kup pobjednika kupova 1996./97.]] == Sudionici == {{Col-begin}} {{Col-3}} 16 klubova iz [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]] plasiralo se direktno: * [[NK Beltinci|Beltinci]] * [[NK Celje|Celje]] * [[ND Gorica|Gorica]] * [[NK Izola|Izola]] * [[NK Dekani|Jadran Dekani]] * [[NK Koper|Koper]] * [[NK Kočevje|Kočevje]] * [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] * [[NK Ljubljana|Ljubljana]] * [[NK Maribor|Maribor]] * [[NK Mura|Mura]] * [[NK Naklo|Naklo]] * [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] * [[NK Primorje|Primorje]] * [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] * [[NK Slavija Vevče|Vevče]] {{col-3}} 16 dostupnih mjesta: Međuopćinski savezi Ljubljane, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Kranja, Celja i Lendave, kao savezi s najviše članova, imaju dva predstavnika, dok preostali savezi imaju jednog predstavnika. {| class="wikitable" |-style="background:#B0C4DE;" !colspan=3 | Međuopćinski kupovi |- ! Savezi !colspan=2 | Klubovi |- | <small>'''MNZ Ljubljana'''</small> | [[NK Zagorje|Zagorje]] || [[NK Črnuče|Črnuče]] |- | <small>'''MNZ Maribor'''</small> | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] || [[NK Pobrežje|Pobrežje]] |- | <small>'''MNZ Celje'''</small> | [[NK Šentjur (1991.)|Šentjur]] || [[ND Dravinja|Dravinja]] |- | <small>'''MNZ Koper'''</small> | [[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]] || |- | <small>'''MNZ Nova Gorica'''</small> | [[ND Adria|Adria Miren]] || |- | <small>'''MNZ Murska Sobota'''</small> | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] || [[NK Bakovci|Bakovci]] |- | <small>'''MNZ Lendava'''</small> | [[NK Cankova|Cankova]] || [[NK Čentiba|Čentiba]] |- | <small>'''MNZ Goreniska-Kranj'''</small> | [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] || [[NK Visoko|Visoko]] |- | <small>'''MNZ Ptuj'''</small> | [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] || [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij Kidričevo]] |- |} {{Col-end}} == Šesnaestina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>5. 8. 1995.</small> |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:6 |- | [[NK Kočevje|Kočevje]] ||–|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:3 b.b. |- | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Beltinci|Beltinci]] ||1:0 |- | [[NK Slavija Vevče|Vevče]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||1:3 |- | [[ND Adria|Adria Miren]] ||–|| '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||0:3 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:0 {{pen|3|5}} |- | [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||–|| '''[[NK Primorje|Primorje]]''' ||0:0 {{pen|3|4}} |- | '''[[NK Aluminij|Aluminij]]''' ||–|| [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||3:1 |- | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||–|| '''[[NK Ilirska Bistrica|Ilirska Bistrica]]''' ||1:2 |- | [[NK Pobrežje|Pobrežje]] ||–|| '''[[NK Koper|Koper]]''' ||0:3 |- | [[NK Cankova|Cankova]] ||–|| '''[[NK Šentjur (1991.)|Šentjur]]''' ||0:8 |- | [[ND Dravinja|Dravinja]] ||–|| '''[[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]]''' ||0:2 |- | '''[[NK Črnuče|Črnuče]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Zagorje]] ||3:1 |- | [[NK Visoko|Visoko]] ||–|| '''[[NK Naklo|Naklo]]''' ||1:2 |- | '''[[NK Čentiba|Čentiba]]''' ||–|| [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||2:1 |- | '''[[NK Bakovci|Bakovci]]''' ||–|| [[NK Dekani|Jadran Dekani]] ||3:0 b.b. |- |} == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat<br /><small>31. 8. 1998.</small> |- | [[NK Aluminij|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Mura|Mura]]''' ||–|| [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||2:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||–|| [[NK Naklo|Naklo]] ||2:0 |- | '''[[ND Gorica|Gorica]]''' ||–|| [[NK Turnišče|Turnišče]] ||1:0 |- | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||2:2 {{pen|4|3}} |- | '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||–|| [[ND Dravinja|Dravinja]] ||4:0 |- | [[ND Bilje|Bilje]] ||–|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||0:4 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||4:1 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>27. 11. 1994.</small> !2. utakmica<br /><small>4. 12. 1994.</small> |- | [[NK Olimpija Ljubljana (1911. – 2005.)|Olimpija Ljubljana]] ||2:5|| '''[[NK Beltinci|Beltinci]]''' ||1:4 ||1:1 |- | [[ND Gorica|Gorica]] ||1:1 {{pen|0|3}}|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:0 ||0:1 |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||1:2|| '''[[NK Celje|Celje]]''' ||0:2 ||1:0 |- | [[NK Izola|Izola]] ||2:3|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||0:0 ||2:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>15. 3. 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>5. 4. 1995.</small> |- | [[NK Beltinci|Beltinci]] ||1:1 {{Pg}}|| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:1 ||0:0 |- | '''[[NK Celje|Celje]]''' ||2:1|| [[NK Maribor|Maribor]] ||1:1 ||1:0 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 100%;" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !1. utakmica<br /><small>10. 5. 1995.</small> !2. utakmica<br /><small>24. 5. 1995.</small> |- | [[NK Celje|Celje]] ||1:2|| bgcolor="gold"| '''[[NK Mura|Mura]]''' ||1:1 ||0:1 |- |} === Prva utakmica === {{footballbox |datum= [[10. svibnja]] [[1995.]] |momčad1 = [[NK Celje|Publikum Celje]] |rezultat = 1:1 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Mura|Mura]] |strijelci1 = [[Simon Sešlar|Sešlar]] {{gol|55|pen}} |strijelci2 = {{gol|73}} [[Bojan Rous|Rous]] |stadion = [[ŠC Skalna Klet]], [[Celje]] |gledatelji = 1000 |sudac = [[Žarko Hvalič]] }} === Druga utakmica === {{footballbox |datum= [[24. svibnja]] [[1995.]] |momčad1 = [[NK Mura|Mura]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = |momčad2 = [[NK Celje|Publikum Celje]] |strijelci1 = [[Nedeljko Topić|Topić]] {{gol|84}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Fazanerija]], [[Murska Sobota]] |gledatelji = 3000 |sudac = [[Žarko Vidali]] }} == Poveznice == * [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]] * [[Druga slovenska nogometna liga 1994./95.|2. SNL 1994./95.]] * [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tabless/slov95.html RSSSF] {{Nogometni kup Slovenije}} <!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja - sezona 1994./95.| kup]] [[Kategorija:Nogometni kup Slovenije|1994-95]] --> 0daes3gpi3s8dmfdmf27k032fo3hez3 0 730732 7616111 6832195 2026-10-10T15:36:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616111 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|špilja}}  '''Pećina Yenesu''' ({{tur.|Yenesu Mağarası}}) je špilja u [[Kırklareli (pokrajina)|pokrajini Kırklareli]], u sjeverozapadnoj Turskoj. == Lokacija == Pećina se nalazi 2 km istočno od sela [[Balkaja, Vize|Balkaya]] i 20 km (12 mi) sjeveroistočno od grada [[Vize (Turska)|Vize]] u pokrajini Kırklareli. Pećini se može pristupiti s cesta Vize-[[Kıyıköy]], Kıyıköy-[[Aksićim, Viže|Aksicim]]-Balkaya ili [[Saray, Tekirdağ|Saray]]-ahçeköy-Aksicim-Balkaya. Pećina se nalazi na nadmorskoj visini od 140 m [[Nadmorska visina|n/m]] i oko 5 m iznad vodenog korita obližnjeg potoka Yana Dere.<ref name="ktb"/><ref name="vs"/> == Osobine == Špilja Yenisu sastoji se od dvije špilje formirane u dva različita [[Geološko razdoblje|geološka doba]], koje se nalaze na dvije razine. Glavna galerija, koja odmah na ulazu prati urušenu dvoranu, najaktivniji je dio. Ovdje se nalazi nekoliko bara i jezera s dubinama od 0.5 do 1.5 m s potkapinama, [[Stalaktit|stalaktitima]], [[Stalagmit|stalagmitima]] i draperijama. Ukupna dužina špilje je 1,620 m.<ref name="ktb"/><ref name="vs"/> Špilju su istraživali geolozi državne tvrtke za [[Glavna uprava za istraživanje i istraživanje minerala (Turska)|istraživanje i istraživanje minerala]] (MTA). Prema riječima zamjenika direktora za kulturu i turizam u Kırklareliju iz 2015. godine, otvaranje špilje za turizam predviđalo se do kraja te godine. Razdoblje posjeta odredit će Pokrajinski odbor za prirodu u skladu s populacijom [[Šišmiši|šišmiša]] u špilji.<ref name="mgh"/> == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="ktb">{{cite web |url=http://www.ktbyatirimisletmeler.gov.tr/TR,10382/yanasu-magarasi---kirklareli.html |publisher=Kültür ve Turism Bakanlığı-Yatırım ve İşletmeler Genel Müdürlüğü |title=Yanasu Mağarası - Kırklareli |language=tr |access-date=2015-06-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150620184502/http://www.ktbyatirimisletmeler.gov.tr/TR,10382/yanasu-magarasi---kirklareli.html |archive-date=20. lipnja 2015. |url-status=dead }}</ref> <ref name="mgh">{{cite news |url=http://www.malatyaguncel.com/yenesu-magarasi-turizme-kazandirilacak-237902h.htm |newspaper=Malatya Güncel Haber |title=Yenesu Mağarası turizme kazandırılacak |author=Ertop, Ufuk |date=2014-08-20 |language=tr |access-date=2015-06-20 }}</ref> <ref name="vs">{{cite web |url=http://www.vize.com.tr/index.php?option=com_content&task=view&id=100 |publisher=Vize'nin Sitesi |title=Mağaralar |date=2006-04-19 |language=tr |access-date=2015-06-20 |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304075904/http://www.vize.com.tr/index.php?option=com_content&task=view&id=100 |url-status=dead }}</ref> }} [[Kategorija:Špilje u Europi]] [[Kategorija:Reljefni oblici u europskom dijelu Turske]] gcvfsr6eippn29t6lvyrsdaph6mhpvn 0 739211 7616334 7369545 2026-10-10T22:39:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616334 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime=Đuro Popijač |datum rođenja=[[23. travnja]] [[1959]]. |mjesto rođenja=[[Botinac]] kraj [[Bjelovar]]a |datum smrti= |mjesto smrti= |slika= |veličina= |opis slike= |stranka= |suprug= |supruga= |položaj=ministar gospodarstva rada i poduzetništva od 2009. do 2011. |zanimanje= |fusnote= |nasljednik=[[Damir Polančec]] |prethodnik=[[Gordan Maras]] |mandat_start= |mandat_kraj= }} '''Đuro Popijač''' ([[Botinac]] kraj [[Bjelovar]]a, [[23. travnja]] [[1959]].) - [[hrvat]]ski [[političar]], [[inženjer]] i [[menadžer]], saborski zastupnik od 2011. do 2015., [[ministar]] gospodarstva, rada i poduzetništva od 2009. do 2011. Po obrazovanju inženjer, završio je Visoku tehničku školu u [[Maribor]]u pa diplomirao [[elektrotehnika|elektrotehniku]] ​​na [[Sveučilište u Mariboru|Sveučilištu u Mariboru]] (1981.)<ref>https://web.archive.org/web/20100220142308/http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/o_vladi_rh/clanovi_vlade/mr_sc_duro_popijac Preuzeto 17. ožujka 2023.</ref> Godine 2006. stekao je zvanje magistra ekonomije na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]].<ref>https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/popijac-duro-7-saziv Preuzeto 17. ožujka 2023.</ref> Od 1984. profesionalno je povezan s institucijama koje se bave platnim prometom - prvo sa ZAP-om (do 1993. kao SDK), a od 2002. s tada već osnovanom financijskom agencijom [[FINA]]. Bio je pomoćnik ravnatelja podružnice [[Bjelovar]] i direktor direkcije informatičke tehnologije. U godinama 1997. – 2001. bio je pomoćnik generalnog direktora ZAP-a, a 2001. bio je glavni direktor ove ustanove.<ref>https://savjest.com/osobe/zivotopis.php?zivotopisi_osoba_id=6762&duro-popijac {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 17. ožujka 2023.</ref> Od 2002. do 2004. bio je predsjednik Uprave FINA-e. 2004. godine imenovan je glavnim direktorom [[Hrvatska udruga poslodavaca|Hrvatske udruge poslodavaca]] - HUP. Od studenog 2009. do prosinca 2011. bio je [[ministar]] gospodarstva, rada i poduzetništva u [[Jedanaesta Vlada Republike Hrvatske|Vladi]] [[Jadranka Kosor|Jadranke Kosor]] kao nestranačka osoba. Na izborima 2011. godine, na listi [[HDZ|Hrvatske demokratske zajednice]], izabran je za zastupnika u Hrvatskom saboru u [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora|7. sazivu]], koji je obnašao do 2015. godine. 2017. godine imenovan je predsjednikom Uprave [[Petrokemija|Petrokemije]].<ref>https://www.kutina.hr/Vijesti/Citanje-vijesti/ArticleId/21877/oamid/1491 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230317222627/https://www.kutina.hr/Vijesti/Citanje-vijesti/ArticleId/21877/oamid/1491 |date=17. ožujka 2023. }} Preuzeto 17. ožujka 2023.</ref> Na toj je dužnosti bio do 2018. godine. == Izvori == {{izvori}} {{Jedanaesta Vlada RH}} {{GLAVNIRASPORED:Popijač, Đuro}} [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Ministri gospodarstva Vlade Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatski ekonomisti]] [[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]] [[Kategorija:Hrvatski poslovni menadžeri]] [[Kategorija:Kapela (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] lpmvx5fomphymhu0i7v1fvl21u99hp7 0 746314 7616332 7421727 2026-10-10T22:38:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616332 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Đuro Perica | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[1941.]] | mjesto_rođenja = [[Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija)|Nijemci]] | smrt = [[15. kolovoza]] [[2023.]] | nacionalnost = [[Hrvat]] | poznat_po = političkom zatočeništvu | zanimanje = [[političar]]<br>[[agronom]] }} '''Đuro Perica''' ([[Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija)|Nijemci]] kod [[Vinkovci|Vinkovaca]], [[1941]]. – [[15. kolovoza]] [[2023]].), [[hrvat]]ski [[političar]], [[politički zatvorenik]], saborski zastupnik, i jedan od osnivača [[HDZ]]-a. Rođen je u Nijemcima 1941. godine. Pučku školu je završio u Nijemcima, a [[gimnazija|gimnaziju]] u [[Zagreb]]u i Vinkovcima. Diplomirao je na [[Agronomski fakultet u Zagrebu|Fakultetu poljoprivrednih znanosti u Zagrebu]].<ref>[https://savjest.com/osobe/zivotopis.php?zivotopisi_osoba_id=239&duro-perica Đuro Perica] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} savjest.com Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref> Bio je sudionik [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]. Zbog svojih nacionalnih uvjerenja doživio je progone i nakon montiranog procesa proveo dugih 14 godina u zatvorima komunističke [[SFRJ|Jugoslavije]]. [[Udba]] je izvela operaciju u Paromlinskoj ulici u Zagrebu [[1975]]. godine., kada je postavila [[eksploziv]], koji je i eksplodirao i izjavila, da je bio namijenjen koloni u kojoj je bio [[Tito]]. Za to je lažno optuženo trinaestero ljudi, među kojima i Đuro Perica, s ciljem da se vlast obračuna sa sudionicima Hrvatskog proljeća. Prvooptuženi je bio [[Tomislav Držić]], tadašnji novinar [[Vjesnik]]a.<ref>[https://narod.hr/kultura/28-sijecnja-1995-duro-perica-prica-sukobu-covjeka-humanista-totalitarnog-rezima https://narod.hr/kultura/28-sijecnja-1995-duro-perica-prica-sukobu-covjeka-humanista-totalitarnog-rezima] narod.hr Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref> Prvo su osuđeni na smrtnu kaznu, što je promijenjeno na 20 godina zatvora. U ponovljenim postupcima za Paromlinsku dokazano kako je proces bio montiran, a osuđeni nevini ljudi.<ref>[https://narod.hr/hrvatska/preminuo-duro-perica-jedan-od-utemeljitelja-hdz-a-koji-je-proveo-14-godina-u-komunistickom-zatvoru Preminuo Đuro Perica, jedan od utemeljitelja HDZ-a koji je proveo 14 godina u komunističkom zatvoru] narod.hr Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref> Dolaskom demokratskih promjena u Hrvatskoj bio je jedan od osnivača [[HDZ|Hrvatske demokratske zajednice]], s čije je liste izabran u prvi višestranački Sabor. Bio je saborski zastupnik u tri mandata.<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/preminuo-djuro-perica---797196.html Preminuo Đuro Perica] dnevnik.hr Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref> Bio je zamjenik ministra unutarnjih poslova i član najviših tijela HDZ-a, osnivač i prvi predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika, prvi predsjednik Zajednica utemeljitelja HDZ-a Dr. [[Franjo Tuđman]] te kasnije njen počasni predsjednik.<ref>[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/preminuo-jedan-od-osnivaca-hdz-a-duro-perica-10958094 Preminuo jedan od osnivača HDZ-a Đuro Perica] vijesti.hrt.hr Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref> Dana, [[28. siječnja]] [[1995]]. izabran je u [[Budimpešta|Budimpešti]] za jednog od tri predsjednika Međunarodne asocijacije bivših političkih zatvorenika. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Perica, Đuro}} [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Hrvatski agronomi]] [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:HDZ-ovi političari]] fa554a3vq591otilvnlg306bhxlqjyt 0 746460 7616214 6959733 2026-10-10T19:36:13Z Zeljko 1196 7616214 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Taraxacum abietifolium'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | genus = ''[[Taraxacum]]'' | species = ''T. abietifolium'' | subspecies = | dvoimeno = ''Taraxacum abietifolium'' | dvoimeno_autorstvo = [[Bernhard Saarsoo|Saarsoo]] }} '''''Taraxacum abietifolium''''' <small>Saarsoo</small> višegodišnja je vrsta [[Maslačak|maslačka]] iz porodice ''[[Asteraceae]]'', poznata iz jugozapadne [[Skandinavija|Skandinavije]]. Opisao ju je estonsko-švedski botaničar [[Bernhard Saarsoo]] [[1963.]] godine na temelju biljaka iz Bohusläna u zapadnoj Švedskoj. Vrsta pripada skupini tzv. pješčanih maslačaka, ''Taraxacum'' sect. ''Erythrosperma'', a prepoznatljiva je ponajprije po osebujno razdijeljenim [[listovi]]ma čiji obris podsjeća na jelu. Biljke ne stvaraju [[pelud]], dok su njuške [[Tučak|tučka]] žute. U [[Švedska|Švedskoj]] je poznata pod imenom bohusmaskros, prema pokrajini [[Bohuslän]]. Kew je vodi kao prihvaćenu vrstu. <ref name="Kew "/> == Opis == Trajna je zeljasta biljka koja, poput ostalih maslačaka, oblikuje prizemnu rozetu listova i bezlisne cvjetne stapke s pojedinačnim žutim glavicama. Listovi predstavljaju jedan od najuočljivijih dijagnostičkih znakova vrste: duboko su razdijeljeni i imaju vrlo karakterističan obris koji podsjeća na krošnju jele. Upravo je po tome vrsta dobila ime. <ref name="Diva Portal ">[https://www.diva-portal.org/smash/get/diva2%3A1203094/FULLTEXT01.pdf Svensk Botanisk Tidskrift], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvijet|Cvjetovi]] su jezičasti i žuti. [[Pelud]] nije razvijena, dok su njuške [[Tučak|tučka]] čisto žute; Wendt ističe da je takva kombinacija znakova neuobičajena među pješčanim maslačcima. Od sličnog [[Taraxacum limbatum|T. limbatum]], s kojim je dugo bila poistovjećivana, razlikuje se osobito karakterističnim oblikom listova. <ref name="Diva Portal "/> == Rasprostranjenost i stanište == [[Kew Gardens|Kew]] kao prirodni areal navodi [[Švedska|Švedsku]], gdje je vrsta vezana ponajprije uz sjeverni [[Bohuslän]]. Raste na pjeskovitim travnjacima u blizini mora, zajedno s drugim pripadnicima skupine pješčanih maslačaka. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:252594-1 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Švedski botaničari vrstu su pronašli i na nekoliko lokaliteta na otocima [[Lindö]] i [[Resö]]. Materijal pripisan istoj vrsti pronađen je i na norveškoj strani Oslofjorda: primjerci s područja Ule kod Larvika skupljani su već između 1910. i 1914., ali su izvorno bili određeni kao T. limbatum. Hans Øllgaard kasnije ih je odredio kao T. abietifolium. <ref name="Diva Portal "/> == Sistematika i povijest == Biljke koje se danas nazivaju ''Taraxacum abietifolium'' skupljane su u sjevernom Bohuslänu još tijekom 1940-ih, ali su tada određivane kao T. limbatum. Hans Peter Hallberg pronašao je 26. svibnja 1959. biljku na Lindöu u općini Tanum i njezino sjeme predao Bernhardu Saarsoou. Saarsoo ju je uzgojio u Växjöu na području bolnice S:t Sigfrid te je na tom materijalu opisao novu vrstu. Opis je objavljen 1963. u radu Nya Taraxaca från Västkusten, u časopisu Acta Horti Gotoburgensis 26: 104. <ref name="Kew "/> Holotip potječe od Hallbergova nalaza s Lindöa, a biljka je uzgojena i prikupljena u Växjöu 23. svibnja 1961. Holotip je pohranjen u herbariju S, a izotipovi u GB i zbirci H. Øllgaarda. <ref name="Preslia ">[https://www.preslia.cz/article/477 The genus Taraxacum in the Nordic and Baltic countries: Types of all specific, subspecific and varietal taxa, including type locations and sectional belonging], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Taksonomski položaj vrste nije uvijek jednako tumačen. Lundevall i Øllgaard 1999. smatrali su T. abietifolium sinonimom vrste ''T. limbatum'' <small>Dahlst.</small>, no kasnija švedska obrada ponovno ih razlikuje. Kew i World Flora Online danas prihvaćaju T. abietifolium kao zasebnu vrstu. Norveška Artsdatabanken, naprotiv, još ga vodi kao sinonim T. limbatum. <ref name="Preslia "/> == Ime == Epitet abietifolium izveden je od latinskog Abies, „jela”, i folium, „list”. Odnosi se na karakterističan obris razdijeljenog lista koji podsjeća na siluetu [[jele]]. Švedski naziv vrste je bohusmaskros, doslovno „bohuslänski maslačak”. <ref name="Diva Portal "/> == Ugroženost == https://www.slu.se/artdatabanken/publikationer/rodlistor/rodlista-2025/ Na najnovijem švedskom Crvenom popisu 2025. Taraxacum abietifolium svrstan je u kategoriju VU – osjetljiva vrsta, prema kriteriju D, odnosno zbog vrlo male populacije. To je nacionalna švedska procjena, a ne globalna procjena [[IUCN]]-a. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Maslačak]] [[Kategorija:Endemska flora Švedske]] dgvtrgnh1txlur2dhtwgkkgi3su4r6l 7616215 7616214 2026-10-10T19:37:24Z Zeljko 1196 7616215 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Taraxacum abietifolium'' | slika = | slika_opis = | status = VU | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | genus = ''[[Taraxacum]]'' | species = ''T. abietifolium'' | subspecies = | dvoimeno = ''Taraxacum abietifolium'' | dvoimeno_autorstvo = [[Bernhard Saarsoo|Saarsoo]] }} '''''Taraxacum abietifolium''''' <small>Saarsoo</small> višegodišnja je vrsta [[Maslačak|maslačka]] iz porodice ''[[Asteraceae]]'', poznata iz jugozapadne [[Skandinavija|Skandinavije]]. Opisao ju je estonsko-švedski botaničar [[Bernhard Saarsoo]] [[1963.]] godine na temelju biljaka iz Bohusläna u zapadnoj Švedskoj. Vrsta pripada skupini tzv. pješčanih maslačaka, ''Taraxacum'' sect. ''Erythrosperma'', a prepoznatljiva je ponajprije po osebujno razdijeljenim [[listovi]]ma čiji obris podsjeća na jelu. Biljke ne stvaraju [[pelud]], dok su njuške [[Tučak|tučka]] žute. U [[Švedska|Švedskoj]] je poznata pod imenom bohusmaskros, prema pokrajini [[Bohuslän]]. Kew je vodi kao prihvaćenu vrstu. <ref name="Kew "/> == Opis == Trajna je zeljasta biljka koja, poput ostalih maslačaka, oblikuje prizemnu rozetu listova i bezlisne cvjetne stapke s pojedinačnim žutim glavicama. Listovi predstavljaju jedan od najuočljivijih dijagnostičkih znakova vrste: duboko su razdijeljeni i imaju vrlo karakterističan obris koji podsjeća na krošnju jele. Upravo je po tome vrsta dobila ime. <ref name="Diva Portal ">[https://www.diva-portal.org/smash/get/diva2%3A1203094/FULLTEXT01.pdf Svensk Botanisk Tidskrift], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvijet|Cvjetovi]] su jezičasti i žuti. [[Pelud]] nije razvijena, dok su njuške [[Tučak|tučka]] čisto žute; Wendt ističe da je takva kombinacija znakova neuobičajena među pješčanim maslačcima. Od sličnog [[Taraxacum limbatum|T. limbatum]], s kojim je dugo bila poistovjećivana, razlikuje se osobito karakterističnim oblikom listova. <ref name="Diva Portal "/> == Rasprostranjenost i stanište == [[Kew Gardens|Kew]] kao prirodni areal navodi [[Švedska|Švedsku]], gdje je vrsta vezana ponajprije uz sjeverni [[Bohuslän]]. Raste na pjeskovitim travnjacima u blizini mora, zajedno s drugim pripadnicima skupine pješčanih maslačaka. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:252594-1 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Švedski botaničari vrstu su pronašli i na nekoliko lokaliteta na otocima [[Lindö]] i [[Resö]]. Materijal pripisan istoj vrsti pronađen je i na norveškoj strani Oslofjorda: primjerci s područja Ule kod Larvika skupljani su već između 1910. i 1914., ali su izvorno bili određeni kao T. limbatum. Hans Øllgaard kasnije ih je odredio kao T. abietifolium. <ref name="Diva Portal "/> == Sistematika i povijest == Biljke koje se danas nazivaju ''Taraxacum abietifolium'' skupljane su u sjevernom Bohuslänu još tijekom 1940-ih, ali su tada određivane kao T. limbatum. Hans Peter Hallberg pronašao je 26. svibnja 1959. biljku na Lindöu u općini Tanum i njezino sjeme predao Bernhardu Saarsoou. Saarsoo ju je uzgojio u Växjöu na području bolnice S:t Sigfrid te je na tom materijalu opisao novu vrstu. Opis je objavljen 1963. u radu Nya Taraxaca från Västkusten, u časopisu Acta Horti Gotoburgensis 26: 104. <ref name="Kew "/> Holotip potječe od Hallbergova nalaza s Lindöa, a biljka je uzgojena i prikupljena u Växjöu 23. svibnja 1961. Holotip je pohranjen u herbariju S, a izotipovi u GB i zbirci H. Øllgaarda. <ref name="Preslia ">[https://www.preslia.cz/article/477 The genus Taraxacum in the Nordic and Baltic countries: Types of all specific, subspecific and varietal taxa, including type locations and sectional belonging], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Taksonomski položaj vrste nije uvijek jednako tumačen. Lundevall i Øllgaard 1999. smatrali su T. abietifolium sinonimom vrste ''T. limbatum'' <small>Dahlst.</small>, no kasnija švedska obrada ponovno ih razlikuje. Kew i World Flora Online danas prihvaćaju T. abietifolium kao zasebnu vrstu. Norveška Artsdatabanken, naprotiv, još ga vodi kao sinonim T. limbatum. <ref name="Preslia "/> == Ime == Epitet abietifolium izveden je od latinskog Abies, „jela”, i folium, „list”. Odnosi se na karakterističan obris razdijeljenog lista koji podsjeća na siluetu [[jele]]. Švedski naziv vrste je bohusmaskros, doslovno „bohuslänski maslačak”. <ref name="Diva Portal "/> == Ugroženost == Na najnovijem švedskom Crvenom popisu 2025. Taraxacum abietifolium svrstan je u kategoriju VU – osjetljiva vrsta, prema kriteriju D, odnosno zbog vrlo male populacije. To je nacionalna švedska procjena, a ne globalna procjena [[IUCN]]-a. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Maslačak]] [[Kategorija:Endemska flora Švedske]] 388e99j1md3cts34ukfn12pbqlv5556 7616217 7616215 2026-10-10T19:40:59Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7616217 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Taraxacum abietifolium'' | slika = | slika_opis = | status = VU | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | genus = ''[[Taraxacum]]'' | species = ''T. abietifolium'' | subspecies = | dvoimeno = ''Taraxacum abietifolium'' | dvoimeno_autorstvo = [[Bernhard Saarsoo|Saarsoo]] }} '''''Taraxacum abietifolium''''' <small>Saarsoo</small> višegodišnja je vrsta [[Maslačak|maslačka]] iz porodice ''[[Asteraceae]]'', poznata iz jugozapadne [[Skandinavija|Skandinavije]]. Opisao ju je estonsko-švedski botaničar [[Bernhard Saarsoo]] [[1963.]] godine na temelju biljaka iz Bohusläna u zapadnoj Švedskoj. Vrsta pripada skupini tzv. pješčanih maslačaka, ''Taraxacum'' sect. ''Erythrosperma'', a prepoznatljiva je ponajprije po osebujno razdijeljenim [[listovi]]ma čiji obris podsjeća na jelu. Biljke ne stvaraju [[pelud]], dok su njuške [[Tučak|tučka]] žute. U [[Švedska|Švedskoj]] je poznata pod imenom bohusmaskros, prema pokrajini [[Bohuslän]]. Kew je vodi kao prihvaćenu vrstu. <ref name="Kew "/> == Opis == Trajna je zeljasta biljka koja, poput ostalih maslačaka, oblikuje prizemnu rozetu listova i bezlisne cvjetne stapke s pojedinačnim žutim glavicama. Listovi predstavljaju jedan od najuočljivijih dijagnostičkih znakova vrste: duboko su razdijeljeni i imaju vrlo karakterističan obris koji podsjeća na krošnju jele. Upravo je po tome vrsta dobila ime. <ref name="Diva Portal ">[https://www.diva-portal.org/smash/get/diva2%3A1203094/FULLTEXT01.pdf Svensk Botanisk Tidskrift], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvijet|Cvjetovi]] su jezičasti i žuti. [[Pelud]] nije razvijena, dok su njuške [[Tučak|tučka]] čisto žute; Wendt ističe da je takva kombinacija znakova neuobičajena među pješčanim maslačcima. Od sličnog [[Taraxacum limbatum|T. limbatum]], s kojim je dugo bila poistovjećivana, razlikuje se osobito karakterističnim oblikom listova. <ref name="Diva Portal "/> == Rasprostranjenost i stanište == [[Kew Gardens|Kew]] kao prirodni areal navodi [[Švedska|Švedsku]], gdje je vrsta vezana ponajprije uz sjeverni [[Bohuslän]]. Raste na pjeskovitim travnjacima u blizini mora, zajedno s drugim pripadnicima skupine pješčanih maslačaka. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:252594-1 Plants of the World Online], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Švedski botaničari vrstu su pronašli i na nekoliko lokaliteta na otocima [[Lindö]] i [[Resö]]. Materijal pripisan istoj vrsti pronađen je i na norveškoj strani Oslofjorda: primjerci s područja Ule kod Larvika skupljani su već između 1910. i 1914., ali su izvorno bili određeni kao T. limbatum. Hans Øllgaard kasnije ih je odredio kao T. abietifolium. <ref name="Diva Portal "/> == Sistematika i povijest == Biljke koje se danas nazivaju ''Taraxacum abietifolium'' skupljane su u sjevernom Bohuslänu još tijekom 1940-ih, ali su tada određivane kao T. limbatum. Hans Peter Hallberg pronašao je 26. svibnja 1959. biljku na Lindöu u općini Tanum i njezino sjeme predao Bernhardu Saarsoou. Saarsoo ju je uzgojio u Växjöu na području bolnice S:t Sigfrid te je na tom materijalu opisao novu vrstu. Opis je objavljen 1963. u radu Nya Taraxaca från Västkusten, u časopisu Acta Horti Gotoburgensis 26: 104. <ref name="Kew "/> Holotip potječe od Hallbergova nalaza s Lindöa, a biljka je uzgojena i prikupljena u Växjöu 23. svibnja 1961. Holotip je pohranjen u herbariju S, a izotipovi u GB i zbirci H. Øllgaarda. <ref name="Preslia ">[https://www.preslia.cz/article/477 The genus Taraxacum in the Nordic and Baltic countries: Types of all specific, subspecific and varietal taxa, including type locations and sectional belonging], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Taksonomski položaj vrste nije uvijek jednako tumačen. Lundevall i Øllgaard 1999. smatrali su T. abietifolium sinonimom vrste ''T. limbatum'' <small>Dahlst.</small>, no kasnija švedska obrada ponovno ih razlikuje. Kew i World Flora Online danas prihvaćaju T. abietifolium kao zasebnu vrstu. Norveška Artsdatabanken, naprotiv, još ga vodi kao sinonim T. limbatum. <ref name="Preslia "/> == Ime == Epitet abietifolium izveden je od latinskog Abies, „jela”, i folium, „list”. Odnosi se na karakterističan obris razdijeljenog lista koji podsjeća na siluetu [[jele]]. Švedski naziv vrste je bohusmaskros, doslovno „bohuslänski maslačak”. <ref name="Diva Portal "/> == Ugroženost == Na najnovijem švedskom Crvenom popisu 2025. Taraxacum abietifolium svrstan je u kategoriju VU – osjetljiva vrsta, prema kriteriju D, odnosno zbog vrlo male populacije. To je nacionalna švedska procjena, a ne globalna procjena [[IUCN]]-a. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Maslačak]] [[Kategorija:Flora Švedske]] [[Kategorija:Flora Norveške]] 8zex143cv6xhtzhn9234e5o2bfrnqt1 0 747634 7616270 7577116 2026-10-10T21:12:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616270 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightblue | naziv = Čaga | slika = Inonotus obliquus.jpg | slika_opis = Čaga | status = | raspon_fosila = | regnum = [[Fungi]] | divisio = [[Basidiomycota]] | classis = [[Agaricomycetes]] | ordo = [[Hymenochaetales]] | familia = [[Hymenochaetaceae]] | genus = ''[[Inonotus]]'' | species = '''''I. obliquus''''' | dvoimeno = ''Inonotus obliquus'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Erik Acharius|Ach.]] ex [[Christiaan Hendrik Persoon|Pers.]]) Pilát (1942.) }} '''Čaga''' ili '''brezova gljiva''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Inonotus obliquus'') ljekovita je gljiva iz porodice ''[[Hymenochaetaceae]]''. Raste kao [[Parazitizam|parazit]] na [[Breza|brezi]] i drugom drveću, najčešće u cirkumborealnim brezovim šumama [[Sibir]]a, sjevera [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Kanada|Kanade]]. Nađe se i u Hrvatskoj, premda nije česta. Gljiva sliči na komad izgorjelog drveta, no tu se ne radi o tijelu gljive već o [[sklerocij]]u ili masi [[micelij]]a crne boje zbog velike količine [[melanin]]a. ==Sastav== Gljiva sadrži vrlo velike količine [[Oksalati|oksalata]], 2800 – 11 200&nbsp;mg sveukupno na 100 g [[sklerocij]]a.<ref>Kikuchi, Y; Seta, K; Y, Ogawa; et al. (June 2014). "Chaga mushroom-induced oxalate nephropathy". Clin Nephrol. 81 (6): 440–444. doi:10.5414/CN107655. PMID 23149251.</ref> Pored melanina nađeni su i betulinska kiselina te inotodiol. Sastojci čage po ruskim su izvorima: *Huminski pigmenti tipa melanina, koji su dobili naziv čagina kiselina. Antioksidantna svojstva čage postoje upravo zbog visoke koncentracije melanina, koji štite organizam od oštećenja [[DNK|DNK-a]]. Melanini su univerzalni zaštitnici od utjecaja kancerogenih i mutagenih faktora.<ref>V.G. Babitskaya, V.V. Shcherba, N.V. Ikonnikova Melanin complex of the fungus Inonotus obliquus Prikl Biokhim Mikrobiol, 36 (4) (2000), p. 444</ref><ref>М.Я. Шашкина, П.Н. Шашкин, А.В. Сергеев Чага, Чаговит, Чагалюкс как средства профилактики и лечения больных,Moskva 2008.,str.19</ref> *Flavonoidi, uključujući kvercitin<ref name="ReferenceA">М.Я. Шашкина, П.Н. Шашкин, А.В. Сергеев Чага, Чаговит, Чагалюкс как средства профилактики и лечения больных,Moskva 2008.,str.20</ref> *Derivati pirokatehina.<ref>М.Я. Шашкина, П.Н. Шашкин, А.В. Сергеев Чага, Чаговит, Чагалюкс как средства профилактики и лечения больных,Moskva 2008.,str.13</ref> *Steroidne tvari (ergosterol) i tetraciklični triterpeni – lanosterol i inotodiol. Inotodiol pokazuje antiblastičku aktivnost.<ref name="ReferenceA"/> *Pterini, koji su temelj njena citostatičkg djelovanja; oni pojačavaju citostatičku aktivnost preparata protiv raka, sprječavaju rast tumora, izazivaju njegovo povlačenje i usporavaju razvoj [[Metastaze|metastaza]]<ref name="ReferenceA"/> *Lingin<ref>H. Niu, D. Song, H. Mu, W. Zhang, F. Sun, J. Duan Investigation of three lignin complexes with antioxidant and immunological capacities from Inonotus obliquus Int J Biol Macromol, 86 (2016), pp. 587-593, 10.1016/j.ijbiomac.2016.01.111</ref> *Polisaharidi<ref>T. Mizuno, C. Zhuang, K. Abe, et al. Antitumor and hypoglycemic activities of polysaccharides from the sclerotia and mycelia of inonotus obliquus (Pers.: Fr.) pil. (Aphyllophoromycetideae) Int J Med Mushrooms, 1 (4) (1999), pp. 301-316, 10.1615/IntJMedMushr</ref> *Fitolektini<ref name="ReferenceA"/> *Organske kiseline (oksalna, acetatna, mravlja, vanilinska, siringinska, n-oksibenzojeva).<ref name="ReferenceA"/> *Makroelementi (mg/gr): K 41,70 / Ca 3,50 /Mg 1,90/Fe 0,02<ref name=":0">Kolektiv autora Počemu rastenija lečat,Moskva 1989.,str.68</ref> *Mikroelementi (mkg/gr): Mn 53,40 / Cu 3,28/Zn 28,40 / Al 7,04 / / Ba 1,12 /Se 0,02 /Ni 0,48 / Sr 6,56 / Pb 0,40 / B 27,60<ref name=":0" /> ==Ljekovitost== Protiv raka se ova gljiva koristi u narodnoj medicini u Rusiji i sjevernoeuropskim zemljama ([[Finska]], [[Poljska]], [[baltičke države]]),<ref>{{Citiranje weba|date=2023-02-20|title=Chaga Mushroom|url=https://www.mskcc.org/cancer-care/integrative-medicine/herbs/chaga-mushroom|url-status=live|access-date=2023-09-05|website=Memorial Sloan Kettering Cancer Center|language=en}}</ref> od 15. stoljeća. Također se koristi i u [[Kina|Kini]], [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u. Dokumentirano je i da su gljivu koristila i neka indijanska plemena na sjeveru Kanade.<ref>https://archive.org/details/biostor-175230 Pristupljeno 23.09.2023.</ref> Potiče [[imunosni sustav]] te djeluje protuupalno i štiti jetru. Jedini službeno priznati preparat na bazi čage je ruski Befungin (patentiran 1990.).<ref>{{Citiranje weba |url=https://patents.su/2-1805968-sposob-polucheniya-sredstva-obladayushhego-protivoyazvennojj-i-adaptogennojj-aktivnostyu.html |title=Arhivirana kopija |access-date=7. rujna 2023. |archive-date=7. rujna 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230907065209/https://patents.su/2-1805968-sposob-polucheniya-sredstva-obladayushhego-protivoyazvennojj-i-adaptogennojj-aktivnostyu.html |url-status=dead }}</ref> Po predaji čagom se od raka na usnama izliječio i veliki kijevski knez [[Vladimir II. Monomah]] (26. svibnja 1053. – 19. svibnja 1125.). Čaga je postala svjetski poznata nakon što je o njoj pisao ruski književnik [[Aleksandar Solženjicin]] u romanu ''[[Odjel za rak]]'' iz 1968. godine (pisac nije za liječenje koristio samo čagu već i akonitnu tinkturu, prethodno je prošao [[Radioterapija|terapiju zračenjem]] te kirurški tretman). Znanstvena istraživanja čage počela su pedesetih godina 20. stoljeća u Sovjetskom savezu, te od sredine pedesetih čaga tamo biva uvedena u službeno podržanu primjenu. Krajem pedesetih u Sovjetskom savezu objavljuje se i prva monografija posvećena primjeni čage kod liječenja tumora. Novija ruska literatura o čagi kao izrazito djelotvorne navodi i [[Južna Koreja|južnokorejske]] te [[kazahstan]]ske varijetete gljive.<ref>Filippova, A.I. Čaga - grib sensacia, Sankt Peterburg. 2014. Str. 25–27</ref> Zbog velike količine [[Oksalati|oksalata]] gljivu treba koristiti oprezno, uz povremene prekide uzimanja. Najnovija su ruska ispitivanja pokazala i učinkovitost djelovanja čage na virus [[SARS-CoV-2]].<ref>https://nardar.ru/articles/chto-takoe-hromogennyy-kompleks {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 14.11.2023.</ref><ref name="ReferenceB">Дедов Д.В., Усольцева О.Н. Березовый гриб чага: противовоспалительное, антиоксидантное, иммуномодулирующее, противовирусное действие и возможности применения российского препарата БиоЧага у больных COVID-19. Врач. 2022; 8: 85–7.</ref> Sukladno ruskim i drugim znanstvenim izvorima čaga osim antitumoralnog ima sljedeća djelovanja: *antioksidivno<ref>Song Y,Hui J,Kou W;Xin R ,Jia F,Wang N,Hu F,Zhang H,Liu F.Identification of Inonotus obliquus and analysis of antioxidation and antitumor activities of polysacharides.Curr.Microbiol.2008;57:454-62.</ref> *adaptogeno<ref>М.Я. Шашкина, П.Н. Шашкин, А.В. Сергеев Чага, Чаговит, Чагалюкс как средства профилактики и лечения больных,Moskva 2008.,str.15 ,str.24</ref> *antimutageno<ref>Ham SS,Kim SH,Moon SY,Chung MY,Cui CB,Han EK,Chung CK,Choe M. Antimutagenic effects of subfractions of Chaga Mushroom (inonotus obliquus) Extract.Mutat Res/Genet Toxycol Environment Mutagenesis.2009;672(1):55-59</ref> *antibiotsko<ref>Sharikov AM,Pashenova NM,Neshumaev DA,Novitskiy IA.The study of antibiotic activity of chaga fungus concerning the tularemia producer.Tikhookeankiy Meditsinskiy Zhurnal,2010.;(1):64-65</ref> *imunomodulatorno<ref>Kim,Y.R. Immunomodulatory activity of the water extract from medicinal mushroom Inonotus obliquus.Mycobiology.2005;33(3):158-62</ref> *hipoglikemijsko<ref>Sun JE,Ao ZH,Lu ZM,Xu HY,Zhang HM,Dou WF,Xu ZH.Antihyperglycemis and antilipidperoxidative effects of dry matter of culture broth of Inonotus obliquus in submerged culture on normal and alloxandiabetes Mice.J Ethnopharmacol. 2008;118(1):7-13</ref> *spazmolitičko<ref>Mitrofanova,S.,Agafonov,V.,Čudnova,A. Gribi celiteli,Moskva 2010.,str.5</ref> *diuretičko<ref>J. Glamočlija , A. Ćirić , M. Nikolić , Â. Fernandes , L. Barros , R. Calhelha , I. C. F R. Ferreira , M. Soković 1 , L. J. L. D. van Griensven Chemical characterization and biological activity of Chaga (Inonotus obliquus), a medicinal "mushroom" , J Ethnopharmacol. 2015 Mar 13;162:323-32.</ref> *baktericidno.<ref>Szychowski, K.A.; Rybczynska-Tkaczyk, K.; Tobiasz, J.; Yelnytska-Stawasz, V.; Pomianek, T.; Gminski, J. Biological and anticancer properties of Inonotus obliquus extracts. Process Biochem. 2018, 73, 180–187.</ref> *protuupalno<ref>W. Alhallaf and L. B. Perkins,The Anti-Inflammatory Properties of Chaga Extracts Obtained by Different Extraction Methods against LPS-Induced RAW 264.7.Molecules. 2022 Jul; 27(13): 4207.</ref> *antivirusno<ref name="ReferenceB"/> <ref>an, H.H.; Yu, X.T.; Li, T.; Wu, H.L.; Jiao, C.W.; Cai, M.H.; Li, X.M.; Xie, Y.Z.; Wang, Y.; Peng, T. Aqueous Extract from a Chaga Medicinal Mushroom, Inonotus obliquus (Higher Basidiomyetes), Prevents Herpes Simplex Virus Entry Through Inhibition of Viral-Induced Membrane Fusion. Int. J. Med. Mushrooms 2013, 15, 29–38.</ref> ==Priprema == Najčešće se koristi kao čaj te tinktura gljive močene u alkoholu, postupak fermentacije se rjeđe koristi. Sukladno ruskim izvorima može se koristiti i ultrazvuk, primjena istog poboljšava ekstrakciju aktivnih tvari.<ref>https://patents.su/2-1805968-sposob-polucheniya-sredstva-obladayushhego-protivoyazvennojj-i-adaptogennojj-aktivnostyu.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907065209/https://patents.su/2-1805968-sposob-polucheniya-sredstva-obladayushhego-protivoyazvennojj-i-adaptogennojj-aktivnostyu.html |date=7. rujna 2023. }} Pristupljeno 10.11.2023.</ref> Obrada visokofrekventnom kapacitativnom plazmom također se može koristiti, sukladno recentnim ruskim istraživanjima.<ref>Кузнецова О.Ю., Шаехов М.Ф., Зиятдинова Г.К., Будников Г.К. Экстракты и меланины чаги, полученные после плазменной обработки сырья // Учен. зап. Казан. ун-та. Сер. Естеств. науки. – 2019. – Т. 161, кн. 2. – С. 211–221. – doi: 10.26907/2542-064X.2019.2.211-221. Pristupljeno 20.11.2023.</ref> ==Bibliografija== ===Knjige=== *Булатов, П.К., Березина, М.П. и Якимов, П.А. Чага, её свойства и применение при раке IV стадии. Чага и её лечебное применение. Л.: Медгиз, 1959. *Романова Г. Целительная чага. Лечение рака, язвы и других заболеваний. С.-Пб., 2001. *Wolfe,D. Chaga – King of the Medicinal Mushrooms,Berkeley 2012. * Filippova, I.A Čaga – grib sensacia,Sankt Peterburg 2014. ===Periodika=== *E. V. Lovyagina, A. N. Shivrina, E. G. Platonova, Chaga and Its Use for the Treatment of Stage IV Cancer [in Russian], Medgiz, Leningrad (1959), pp.&nbsp;62–71. * Balandaykin M. E., Zmitrovich I. V. [http://media.wix.com/ugd/b65817_07d3adc6bd8949d39f226f18689745e6.pdf Review on Chaga medicinal mushroom, Inonotus obliquus (higher basidiomycetes): realm of medicinal applications and approaches on estimating its resource potential] — International Journal of Medicinal Mushrooms. 2015. Vol. 17, N 2. P. 95-104. * Cui Y., Kim D. S., Park K. C. [http://www.medscape.com/medline/abstract/15588653 Antioxidant effects of Inonotus obliquus] // J Ethnopharmacol. — 2005. — 96 (1-2). — P. 79—85. — ISSN: 0378-8741 *Kim J., Yang S.C., Hwang A.Y. et al. Composition of Triterpenoids in Inonotus obliquus and Their Anti-Proliferative Activity on Cancer Cell Lines. Molecules. 2020; 25 (18): 4066. DOI: 10.3390/molecules25184066 *Kuriyama I., Nakajima Y., Nishida H. et al. Inhibitory effects of low molecular weight polyphenolics from Inonotus obliquus on human DNA topoisomerase activity and cancer cell proliferation. Mol Med Rep. 2013; 8 (2): 535–42. DOI:10.3892/mmr.2013.1547 *Патент №2548767 C1 Российская Федерация, МПК A61K 36/06, B01D 11/02. Способ получения препарата Бефунгин из березового гриба чага: №2014110610/15 : заявл. 19.03.2014 : опубл. 20.04.2015 / Т. Ш. Ханнанов, А. Н. Анисимов, И. З. Гатин [и др.]. *Fenqin Zhao, Guiyang Xia, Lixia Chen, Junli Zhao, Zhanfang Xie, Feng Qiu, Guang Han: Chemical constituents from Inonotus obliquus and their antitumor activities. In: Journal of Natural Medicines. Band 70, Nr. 4, 2016, S. 721–730, doi:10.1007/s11418-016-1002-4. *Кузнецова О.Ю. Обзор современных препаратов с биологически активными композициями березового гриба чага. Разработка и регистрация лекарственных средств. 2016; 1 (14): 128–41. *Yana Song, Jing Hui, Wei Kou, Ru Xin, Fei Jia, Ning Wang, Fengqing Hu, Huili Zhang, Hongsheng Liu: Identification of Inonotus obliquus and Analysis of Antioxidation and Antitumor Activities of Polysaccharides. In: Current Microbiology. Band 57, 2008, S. 454, doi:10.1007/s00284-008-9233-6. *Усольцева О.Н. Эффективные природные средства Био Чага и Био дигидрокверцетин для безопасной помощи организму на всех стадиях вирусной инфекции COVID-19. Медицинская сестра. 2022; 2: 20–2. *Дедов Д.В., Усольцева О.Н. Березовый гриб чага: противовоспалительное, антиоксидантное, иммуномодулирующее, противовирусное действие и возможности применения российского препарата БиоЧага у больных COVID-19. Врач. 2022; 8: 85–7. ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti |commonscat=Inonotus obliquus |wikivrste=Inonotus }} * {{Citiranje weba|date=2023-02-20|title=Chaga Mushroom|url=https://www.mskcc.org/cancer-care/integrative-medicine/herbs/chaga-mushroom|url-status=live|access-date=2023-09-05|website=Memorial Sloan Kettering Cancer Center|language=en}} [[Kategorija:Ljekovite gljive]] egree88bia37b26imo3wc4wadcvhv3q 0 755889 7616074 7207307 2026-10-10T12:53:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.6 7616074 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Weerwater | izvorno_ime = | slika = Almere,_skyline_met_het_Weerwater_foto5_2014-03-09_16.08.jpg | slika_opis = Pogled preko jezera | slika2 = North Holland, Friesland and Flevoland by Sentinel-2, 2018-06-30 (cropped to Almere Stad).jpg | slika2_opis = Satelitska snimka grada [[Almere Stad]], jezero je u sredini slike | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|52.363|5.225|type:waterbody_region:NL|display=inline,title}} | lokacija = [[Almere Stad]], [[Almere]], [[Flevoland]] | dz = NIZ | obalni_gradovi = | površina = | duljina = | širina = | dubina = | prosječna dubina = | obalna crta = 7 | površina porječja = | zapremina = | visina = | vrsta = [[umjetno jezero]] | pritok = | ulijeva = | otoci = | slijev = | slika_karta = | opis_karte = | pushpin_map = Nizozemska | pushpin_label = }} '''Weerwater''' je malo umjetno [[jezero]] u [[Almere Stad]]u, središnjem okrugu [[Almere]]a u pokrajini [[Flevoland]], [[Nizozemska]]. Voda i obale koriste se za rekreaciju. Na i oko Weerwatera, nalaze se [[Skijanje na žici|skijaška žičara]], centar za vodene sportove, osmatračnica,<ref>{{Citiranje weba |url=http://digitaalerfgoed.almere.nl/Detail.aspx?ID=1496782 |title=StadsArchief Almere:00900 Uitkijktoren Utopia aan het Weerwater bij de watersporthaven van Haddock |access-date=10. prosinca 2023. |archive-date=7. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220807231329/https://digitaalerfgoed.almere.nl/Detail.aspx?ID=1496782 |url-status=dead}}</ref> [[marina]],<ref>[https://www.haddockwatersport.nl Haddock Watersport]</ref> [[Kampiranje|kamp]] i četiri plaže: * Atlantisstrand (južna obala) * Fantasiestrand (jugozapadna obala) * Lumièrestrand (istočna obala) * Stedenwijkstrand (zapadna obala) Jezero je počelo kao pozajmište (jama iskopana zbog uzimanja materijala koji se koristi na drugom mjestu), uzrokovano iskapanjima za [[Almere Haven]] i nalazi se sjeverno od [[Autocesta A6 (Nizozemska)|Rijkswega 6]]. Budući da su ova iskapanja uzrokovala stvaranje nove vodene mase unutar [[polder]]a, usvojen je naziv {{Niz.|Weerwater|prijevod=opet voda}}. Stvarno središte grada Almerea nalazi se direktno na sjevernoj obali, a gradsko kazalište [[Kunstlinie Almere Flevoland]] 'lebdi' nad vodom. Opseg Weerwatera je otprilike 7 km. Godine 2009. pojavila se ideja da tri lokalno poznata pisca ispričaju priču o gradu Almereu, zbog reportaže {{niz.|Almere, stad met verbeelding|prijevod=Almere, grad s maštom}}. Pisci su pozvani da žive u Almereu sa zadatkom da pišu o svom novom prebivalištu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.almere.nl/over-almere/almereverhalen/ |title=Almere Verhalen |access-date=10. prosinca 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211210084721/https://www.almere.nl/ |archive-date=10. prosinca 2021. |url-status=dead}}</ref> Druga spisateljica [[Renate Dorrestein]] svoj je roman nazvala: ''[[Weerwater (roman)|Weerwater]]'' Godine 2022. hortikulturna izložba [[Floriade 2022]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://floriade.almere.nl/ |title=floriade.almere.nl |access-date=10. prosinca 2023. |archive-date=18. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150218214235/http://floriade.almere.nl/ |url-status=dead}}</ref> održava se na južnoj strani jezera, s obje strane autoceste A6. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Umjetna jezera u Nizozemskoj]] lkyy1ix0rv8y6h5krsnu2fvyljqtukj 0 758646 7616086 7252562 2026-10-10T14:09:15Z Stephan1000000 219608 broj_epizoda = 16 | broj_sezona = 2 7616086 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Gospoda | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = The Gentlemen | format_serije = [[Žanr kriminalistike|kriminalistička drama]] | autor = Guy Ritchie | razvoj = Guy Ritchie<br>Matthew Read | redatelj = | scenarist = | glazba = | uvodna_glazba = | glumci = Theo James<br>[[Kaya Scodelario]]<br>Daniel Ings<br>Joely Richardson<br>Giancarlo Esposito<br>Peter Serafinowicz<br>[[Vinnie Jones]] | pripovjedač = | država = {{DZ+X|SAD}}<br>{{DZ+X|UK}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_epizoda = 16 | broj_sezona = 2 | producent = Hugh Warren | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | produkcijska_kuća = Moonage Pictures<br>STX Television<br>Miramax Television | tv_kuća = [[Netflix]] | u_hrv = [[Netflix]] | ostale_kuće = | početak_serije = ožujak 2024. | kraj_serije = | povezano = Gospoda <small>(film)</small> | web_stranica = | imdb_id = 13210838 }} '''Gospoda''' (engleski: '''The Gentlemen''') je [[Žanr kriminalistike|kriminalističko]]-[[dramska serija]] koju je osmislio [[Guy Ritchie]]. Riječ je o spin-offu Ritchiejevog [[Gospoda (2019.)|istoimenog filma]] iz [[2019.]] godine. Serija je objavljena u ožujku 2024. na Netflixu.<ref>{{Citiranje weba|date=15. siječnja 2024.|title=Guy Ritchie’s ‘Gentlemen’ Netflix Series Sets Premiere, Releases Teaser|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/guy-ritchies-gentlemen-netflix-series-sets-premiere-releases-teaser-1235788232/|url-status=live|access-date=28. siječnja 2024.|website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> == Radnja == Eddie Halstead naslijedio je veliko imanje od svog oca, ali saznaje da je zemlja koja se nalazi ispod imanja postala dio carstva uzgoja marihuane Mickeyja Pearsona. == Glumačka postava == * [[Theo James]] kao Eddie Halstead * [[Kaya Scodelario]] kao Susie Glass * [[Daniel Ings]] kao Freddy Halstead * [[Joely Richardson]] kao Lady Sabrina Halstead * [[Giancarlo Esposito]] * [[Peter Serafinowicz]] * [[Vinnie Jones]] kao Geoff Seacombe * [[Chanel Cresswell]] kao Tammy * [[Max Beesley]] kao Henry Collins * [[Harry Goodwins]] kao Jack * [[Ruby Sear]] kao Gabrielle * [[Ray Winstone]] kao Bobby Glass == Produkcija == [[Guy Ritchie]] ušao je u razvoj [[Televizijska serija|televizijske serije]] i odlučio da napiše i režira inspiriran svojim filmom [[Gospoda (2019.)|Gospoda]] s Miramax Television u listopadu [[2020.]] Ritchie je također bio izvršni producent zajedno s producentima originalnog filma.<ref>{{Citiranje weba|date=1. listopada 2020.|title=‘The Gentlemen’ TV Series Based On Guy Ritchie’s Movie In Works At Miramax With Ritchie Writing & Directing|url=https://deadline.com/2020/10/the-gentlemen-tv-series-guy-ritchie-action-comedy-movie-miramax-tv-1234589027/|url-status=live|access-date=28. siječnja 2024.|website=deadline.com}}</ref> [[Matthew Read]] pomogao je Ritchieju da napiše scenarij za [[Pilot (epizoda)|pilot epizodu]], također je došao na izvršnu produkciju u ''Moonage Pictures'' s [[Will Gould|Willom Gouldom]], a [[Netflix]] je na kraju naručio seriju.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=3. studenoga 2022.|title=Reports: Theo James to star in 'The Gentlemen' series at Netflix|url=https://www.upi.com/Entertainment_News/TV/2022/11/03/Theo-James-Gentlemen-series-Netflix/4911667495956/|url-status=live|access-date=28. siječnja 2024.|website=upi.com}}</ref> Glumačka postava; uključujući Thea Jamesa, [[Kaya Scodelario|Kayu Scodelario]], Daniela Ingsa, Joelyja Richardsona, Giancarla Esposita, Petera Serafinowicza i Vinnieja Jonesa; najavljen je tjedan dana prije početka snimanja,<ref name=":0" /> a Alexis Rodney dodan je u prvom tjednu snimanja.<ref>{{Citiranje weba|date=4. studenoga 2022.|title=Guy Ritchie’s ‘The Gentlemen’ Netflix Series Sets Main Cast, Including Giancarlo Esposito, Kaya Scodelario, Vinnie Jones|url=https://variety.com/2022/tv/news/guy-ritchie-the-gentlemen-netflix-series-cast-giancarlo-esposito-kaya-scodelario-vinnie-jones-1235423390/|url-status=live|website=[[Variety]]}}</ref> U lipnju [[2023.]] glumačkoj postavi pridružio se Max Beesley, a [[Hugh Warren]] otkriven je kao producent serije.<ref>{{Citiranje weba|date=11. studenoga 2022.|title=‘Guardians of the Galaxy’ Star Alexis Rodney Joins Guy Ritchie’s Netflix Series ‘The Gentlemen’ (Exclusive)|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/the-gentlemen-alexis-rodney-netflix-guy-ritchie-1235260094/|url-status=live|access-date=28. siječnja 2024.|website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> U najavi koja je objavljena u siječnju 2024. potvrđeno je da se seriji pridružio i glumac Ray Winstone.<ref>{{Citiranje weba|date=15. siječnja 2024.|title=Theo James Embraces the "High" Life in First 'The Gentlemen' Trailer|url=https://collider.com/the-gentlemen-series-trailer/|url-status=dead|access-date=28. siječnja 2024.|website=collider.com|archive-date=15. siječnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240115224913/https://collider.com/the-gentlemen-series-trailer/}}</ref> Proizvodnja se odvijala u [[London|Londonu]] od studenoga [[2022.]] do lipnja 2023.<ref>{{Citiranje weba|date=7. studenoga 2022.|title=Guy Ritchie begins filming The Gentlemen in London|url=https://www.kftv.com/news/2022/11/07/guy-ritchie-begins-filming-the-gentlemen-in-london|url-status=live|access-date=28. siječnja 2024.|website=kftv.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=7. lipnja 2023.|title=What's filming in London this month? - June 2023|url=https://filmlondon.org.uk/latest/whats-filming-june-2023-june|url-status=live|access-date=28. siječnja 2024.|website=filmlondon.org.uk}}</ref> Chanel Cresswell pridružio se glumačkoj postavi u ponavljajućoj ulozi tijekom produkcije u prosincu. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb|id=13210838|naslov=The Gentlemen}} [[Kategorija:Britanske serije]] [[Kategorija:Američke kriminalističke televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije u Netflixovoj produkciji]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] 1zucdkdd7e8ce11v1tpnaca14krr2jc 0 758874 7616351 7477969 2026-10-10T23:31:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616351 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Šinus | slika = (ALB) S. molle-fruit-2.jpg | slika_opis = ''Schinus molle'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Anacardiaceae]] | subfamilia = | tribus = [[Thyrsodieae]] | subtribus = | genus = '''''Schinus''''' | genus_autorstvo = [[L.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | FCD = rod }} '''Šinus''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Schinus''), biljni rod vazdazelenog drveća iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Rasprostranjen je po [[Južna Amerika|južnoj Americi]] odakle su neke vrste uvezene na druge kontinente<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1706712021 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 31. siječnja 2024.</ref> Postoji tridesetak vrsta. U Hrvatsku je unesena ''[[Schinus molle]]'', poznato kao [[lažni papar]] ili [[crveni papar]]. Njegovi crveni plodovi nalik papru po okusu puno su manje papreni i aromatični od pravoga [[Papar (biljna vrsta)|papra]].<ref>[https://prirodna.hr/papar Prirodna]</ref> == Ime == ''Schinus'' je stari grčki naziv schînos za tršlju, ''[[Pistacia lentiscus]]''. [[Linnaeus]] je ime prenio na ovaj južnoamerički rod zbog sličnosti u smolastom soku i općem izgledu. == Botanički opis == Rod obuhvaća [[grm]]ove i [[Stablo|stabla]], rijetko trnovita, sa smolastim sokom koji kod osjetljivih ljudi može izazvati kontaktni [[dermatitis]]. [[Listovi]] su naizmjenični, najčešće neparno perasto sastavljeni, rjeđe parno perasti ili jednostavni; lisna os često je krilata, a liske su gotovo sjedeće.<ref name="Flora "/> <ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000034341;jsessionid=A198ADAC51855A0EBD5543089041FBA7 WFO] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 8. lipnja 2026.</ref> Biljke su uglavnom dvodomne. [[Cvat]]ovi su vršni ili pazušni, u obliku metlica, pseudogrozdova ili drugih razgranatih cvatova. [[Cvjetovi]] su sitni, najčešće peteročlani. Muški cvjetovi imaju obično deset prašnika raspoređenih u dva kruga nejednake duljine. Ženski cvjetovi imaju jednopretinastu plodnicu, tri kratka vrata tučka i zakržljale prašnike.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je mala, kuglasta ili blago spljoštena koštunica, najčešće crvena ili ružičasta, s tankim mesnatim omotačem i tvrdom košticom. Listovi i plodovi često pri gnječenju imaju izrazit smolast ili papren miris.<ref name="Flora ">[https://www.zimbabweflora.co.zw/cult/genus.php?genus_id=1642&utm Flora of Zimbabwe: Cultivated plants], pristupljeno 8. lipnja 2026.</ref> Rod ima oko 30–40 vrsta, gotovo potpuno ograničenih na [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], s najvećom raznolikošću u južnom [[Brazil]]u, [[Paragvaj]]u, [[Urugvaj]]u, [[Argentina|Argentini]] i [[Čile]]u. Neke vrste, osobito ''[[Schinus molle]]'' i ''[[Schinus terebinthifolia|S. terebinthifolia]]'', uzgajaju se po toplim krajevima svijeta, a mjestimice su postale invazivne. == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Schinus areira]]'' <small>L.</small> # ''[[Schinus bumelioides]]'' <small>I.M.Johnst.</small> # ''[[Schinus congestiflora]]'' <small>Silva-Luz & Pirani</small> # ''[[Schinus engleri]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Schinus fasciculata]]'' <small>(Griseb.) I.M.Johnst.</small> # ''[[Schinus ferox]]'' <small>Hassl.</small> # ''[[Schinus gracilipes]]'' <small>I.M.Johnst.</small> # ''[[Schinus johnstonii]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Schinus kauselii]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Schinus latifolia]]'' <small>(Gillies ex Lindl.) Engl.</small> # ''[[Schinus lentiscifolia]]'' <small>Marchand</small> # ''[[Schinus longifolia]]'' <small>(Lindl.) Speg.</small> # ''[[Schinus marchandii]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Schinus meyeri]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Schinus microphylla]]'' <small>I.M.Johnst.</small> # ''[[Schinus minutiflora]]'' <small>Silva-Luz & Pirani</small> # ''[[Schinus molle]]'' <small>L.</small> # ''[[Schinus montana]]'' <small>(Phil.) Engl.</small> # ''[[Schinus myrtifolia]]'' <small>(Griseb.) Cabrera</small> # ''[[Schinus obliqua]]'' <small>Silva-Luz & J.D.Mitch.</small> # ''[[Schinus odonellii]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Schinus pampeana]]'' <small>Bordignon & Vog.Ely</small> # ''[[Schinus patagonica]]'' <small>(Phil.) I.M.Johnst. ex Cabrera</small> # ''[[Schinus pearcei]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Schinus pilifera]]'' <small>I.M.Johnst.</small> # ''[[Schinus polygama]]'' <small>(Cav.) Cabrera</small> # ''[[Schinus praecox]]'' <small>(Griseb.) Speg.</small> # ''[[Schinus ramboi]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Schinus roigii]]'' <small>Ruíz Leal & Cabrera</small> # ''[[Schinus spinosa]]'' <small>Engl.</small> # ''[[Schinus subtridentata]]'' <small>(Kuntze) Silva-Luz</small> # ''[[Schinus talampaya]]'' <small>Fabbroni & M.A.Zapater</small> # ''[[Schinus tarijensis]]'' <small>Silva-Luz & J.D.Mitch.</small> # ''[[Schinus terebinthifolia]]'' <small>Raddi</small> # ''[[Schinus uruguayensis]]'' <small>(F.A.Barkley) Silva-Luz</small> # ''[[Schinus venturii]]'' <small>F.A.Barkley</small> # ''[[Schinus villosa]]'' <small>Silva-Luz & J.D.Mitch.</small> # ''[[Schinus weinmanniifolia]]'' <small>Engl.</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Thyrsodieae]] [[Kategorija:Šinus| ]] c2j398xmzrv3lin7j58coqvhi7rwiud 0 760243 7616096 7490520 2026-10-10T14:42:52Z Stephan1000000 219608 broj_epizoda = 15 | broj_sezona = 2 7616096 wikitext text/x-wiki {{slično|igranoj seriji|animiranu seriju|Avatar: Posljednji vladar zraka}} {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Avatar: Posljednji gospodar zraka | slika = [[Datoteka:Avatar Posljednji gospodar zraka Logotip.jpg|260px]] | natpis_pod_slikom = Službeni hrvatski [[logotip]] | orig_naslov = Avatar: The Last Airbender | format_serije = [[Fantastika|fantastika]]<br>pustolovina | autor = Albert Kim | razvoj = | redatelj = | scenarist = | glazba = Takeshi Furukawa | uvodna_glazba = | glumci = Gordon Cormier<br>Dallas Liu<br>Kiawentiio<br>Ian Ousley<br>Daniel Dae Kim<br>Paul Sun-Hyung Lee<br>Ken Leung<br>Daniel Dae Kim | pripovjedač = | država = {{DZ+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_epizoda = 15 | broj_sezona = 2 | producent = Rideback<br>[[Nickelodeon]] | izvršni_producent = Dan Lin<br>Lindsey Liberatore<br>Michael Goi<br>Roseanne Liang<br>Albert Kim | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 47 – 63 min. | tv_kuća = [[Netflix]] | u_hrv = [[Netflix]] | ostale_kuće = | početak_serije = [[22. veljače]] [[2024.]] | kraj_serije = | web_stranica = https://www.netflix.com/hr/title/80237957 | imdb_id = 9018736 }} '''Avatar: Posljednji gospodar zraka''' (eng. '''Avatar: The Last Airbender''') je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] televizijska serija u produkciji [[Rideback|Ridebacka]] i [[Nickelodeon|Nickelodeona]] za streaming platformu [[Netflix]], ovo je igrana adaptacija animirane serije ''[[Avatar: Posljednji vladar zraka]]'' (2005. – 2008.). Serija je s prikazivanjem krenula [[22. veljače]] [[2024.]] godine na Netflixu.<ref>{{Citiranje weba|date=22. veljače 2024.|title=Na Netflix je stigla nova adaptacija jedne od najboljih serija svih vremena|url=https://www.journal.hr/kultura/film-kazaliste-tv/avatar-the-last-airbender-netflix/|url-status=live|access-date=23. veljače 2024.|website=journal.hr}}</ref> U ožujku iste godine serija je obnovljena za drugu i treću sezonu.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2024-03-06|title=Avatar: The Last Airbender Will Return for Seasons 2 and 3|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/avatar-the-last-airbender-season-2|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240306180726/https://www.netflix.com/tudum/articles/avatar-the-last-airbender-season-2|archive-date=2024-03-06|access-date=2024-08-29|website=[[Netflix]]}}</ref> == Radnja == Serija je smještena u ratom razoreni svijet inspiriran raznim [[Azija|azijskim]] i [[Domorodački narodi|autohtonim]] kulturama u kojem određeni ljudi mogu "saviti" jedan od četiri [[Osnovni elementi|osnovna elementa]] - vodu, zemlju, vatru ili zrak. Aang, "Avatar" i posljednji živući vladar zraka, most je između smrtnog i duhovnog svijeta i jedini sposoban saviti sva četiri elementa. Avatar održava ravnotežu svijeta i prirode kako bi donio mir, a Aang je sada suočen s odgovornošću okončanja ambicija militarističkog naroda Vatre da osvoji svijet. Sa svojim novim suputnicima Katarom i Sokkom, Aang kreće svladati četiri elementa dok ga progoni Zuko, prognani [[prijestolonasljednik]] Naroda Vatre, koji nastoji povratiti svoju čast hvatajući ga. == Glumačka postava i sinkronizacija== {{col-begin|width=75%}} {{Col-2}} === Glavni likovi === * [[Gordon Cormier]] kao Avatar Aang * [[Dallas Liu]] kao Princ Zuko * [[Kiawentiio Tarbell]] kao Katara * [[Ian Ousley]] kao Sokka * [[Paul Sun-Hyung Lee]] kao General Iroh, * [[Ken Leung]] kao Zapovijednik Zhao * [[Daniel Dae Kim]] kao Gospodar vatre Ozai === Sporedni === * Lim Kay Siu kao Gyatso * Casey Camp-Horinek kao Gran Gran * Ruy Iskandar kao Lieutenant Jee * Ryan Mah kao Lieutenant Dang * Utkarsh Ambudkar kao King Bumi * Elizabeth Yu kao Princess Azula * Thalia Tran kao Mai * Momona Tamada kao Ty Lee * Amber Midthunder kao Princess Yue === Gosti === * Elizabeth Yu kao Princess Azula * A Martinez kao Pakku * Yvonne Chapman kao Avatar Kyoshi * Tamlyn Tomita kao Yukari * C. S. Lee kao Avatar Roku * Danny Pudi kao The Mechanist * James Sie kao the Cabbage Merchant * Rainbow Dickerson kao Kya * Joel Montgrand kao Hakoda * Arden Cho kao June * Joel Oulette kao Hahn * Nathaniel Arcand kao Arnook * Meegwun Fairbrother kao Avatar Kuruk * Irene Bedard kao Yagoda * François Chau kao the Great Sage * Sebastian Amoruso kao Jet * Hiro Kanagawa kao Fire Lord Sozin * George Takei kao Koh the Face Stealer * Randall Duk Kim kao Wan Shi Tong * Lucian-River Chauhan kao Teo * Taylor Lam Wright kao the Duke * Wes Valaro kao Smellerbee * Nathaniel Kong kao Longshot {{Col-2}} === Hrvatska sinkronizacija === Za hrvatsku sinkronizaciju zaslužan je studio [[Livada produkcija]] pod ravnanjem redatelja [[Neven Marinac|Nevena Marinca]] u prvoj sezoni i [[Denin Serdarević|Denina Serdarevića]] u drugoj. <big>'''Glasovi'''</big> * [[Petar Pećin]] kao Avatar Aang * [[Jan Kovačić]] kao Princ Zuko * [[Tesa Litvan]] kao Katara * [[Luka Starman]] kao Sokka * [[Siniša Ružić]] kao General Iroh * [[Željko Šestić]] kao Zapovijednik Zhao * [[Helena Novosel]] kao Suki * [[Petra Blažeković]] kao Azula * [[Mirna Medaković Stepinac|Mirna Medaković]] kao Amita (sezona 2) * [[Ana Ćapalija]] kao Toph Beifong <big>'''Ostali glasovi'''</big> * [[Mirela Brekalo|Mirela Brekalo Popović]] {{small|(sezona 1)}} * [[Mirta Zečević]] {{small|(sezona 1 i 2)}} * [[Mirna Medaković]] {{small|(sezona 1)}} * [[Mladen Vujčić]] {{small|(sezona 1 i 2)}} * [[Domagoj Janković]] {{small|(sezona 1 i 2)}} * [[Darin Pavišić]] {{small|(sezona 1)}} * [[Dražen Bratulić]] {{small|(sezona 1 i 2)}} * [[Goran Malus]] {{small|(sezona 1)}} * [[Anja Nigović]] {{small|(sezona 2)}} * [[Bruno Jelušić]] {{small|(sezona 2)}} * [[Dora Trogrlić]] {{small|(sezona 2)}} * [[Mateja Majerle]] {{small|(sezona 2)}} * [[Rina Serdarević]] {{small|(sezona 2)}} * [[Vinko Štefanac]] {{small|(sezona 2)}} * [[Marina Kristić Radić]] {{small|(sezona 2)}} * [[Neva Serdarević]] {{small|(sezona 2)}} * [[Goran Vrbanić]] {{small|(sezona 2)}} {{col-end}} == Pregled serije == U ožujka iste godine serija je obnovljena za drugu i treću sezonu.<ref name=":1" /> {{Pregled serije | sakrijfinale = sve | boja1 = #2f6fde | poveznica1 = #Prva sezona (2024.) | epizode1 = 8 | premijera1 = {{premijera|22|2|2024}} | boja2 = #02975D | poveznica2 = #Druga sezona (2026.) | epizode2 = 7 | premijera2 = {{premijera|25|6|2026}} }} === Prva sezona (2024.)=== {{Epizode |boja = #2f6fde |širina naslov = 25 |širina naslovHR = 25 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Aang |naslovHR1 = Aang |redatelj1 = Michael Goi |datum1 = {{premijera|22|2|2024}} |naslov2 = Warriors |naslovHR2 = Ratnici |redatelj2 = Michael Goi |datum2 = {{premijera|22|2|2024}} |naslov3 = Omashu |naslovHR3 = Omashu |redatelj3 = Jabbar Raisani |datum3 = {{premijera|22|2|2024}} |naslov4 = Into the Dark |naslovHR4 = U tamu |redatelj4 = Jabbar Raisani |datum4 = {{premijera|22|2|2024}} |naslov5 = Spirited Away |naslovHR5 = U Svijetu duhova |redatelj5 = Roseanne Liang |datum5 = {{premijera|22|2|2024}} |naslov6 = Masks |naslovHR6 = Maske |redatelj6 = Roseanne Liang |datum6 = {{premijera|22|2|2024}} |naslov7 = The North |naslovHR7 = Sjever |redatelj7 = Jet Wilkinson |datum7 = {{premijera|22|2|2024}} |naslov8 = Legends |naslovHR8 = Legende |redatelj8 = Jet Wilkinson |datum8 = {{premijera|22|2|2024}} }} === Druga sezona (2026.)=== {{Epizode |boja = #02975D |širina naslov = 25 |širina naslovHR = 25 |brojsve1 = 9. |broj1 = 1. |naslov1 = Somewhere Safe |naslovHR1 = Sigurno mjesto |redatelj1 = Jabbar Raisani |datum1 = {{premijera|25|6|2026}} |naslov2 = A Fight, Once Begun |naslovHR2 = Borba, jednom započeta |redatelj2 = Jabbar Raisani |datum2 = {{premijera|25|6|2026}} |naslov3 = City of Walls and Secrets" |naslovHR3 = Grad zidova i tajni |redatelj3 = Anu Menon |datum3 = {{premijera|25|6|2026}} |naslov4 = The Water Falls, the Stones Emerge |naslovHR4 = Voda pada, kamenje izlazi |redatelj4 = Anu Menon |datum4 = {{premijera|25|6|2026}} |naslov5 = Ten Thousand Things |naslovHR5 = Deset tisuća stvari |redatelj5 = Amit Gupta |datum5 = {{premijera|25|6|2026}} |naslov6 = The Parable of the Two Dragons |naslovHR6 = Prispodoba o dva zmaja |redatelj6 = Amit Gupta |datum6 = {{premijera|25|6|2026}} |naslov7 = Something Broken |naslovHR7 = Nešto slomljeno |redatelj7 = Hiromi Kamata |datum7 = {{premijera|25|6|2026}} }} == Produkcija == === Razvoj === [[Netflix]] je [[2018.]] objavio da će "preoblikovani" igrani remake Avatara započeti s produkcijom [[2019.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|date=18. rujna 2018.|title=The Avatar lives again! Live-action Last Airbender series coming to Netflix|url=https://ew.com/tv/2018/09/18/avatar-the-last-airbender-series-live-action-netflix/|url-status=live|access-date=23. veljače 2024.|website=ew.com}}</ref> Originalni tvorci serije, [[Michael Dante DiMartino]] i [[Bryan Konietzko]], u početku su bili najavljeni kao izvršni producenti i voditelji.<ref>{{Citiranje weba|date=18. rujna 2018.|title=Live-Action ‘Avatar: The Last Airbender’ Series Coming to Netflix|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/live-action-avatar-last-airbender-series-coming-netflix-1144920/|url-status=live|access-date=23. veljače 2024.|website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> U lipnju [[2020.]] tvorci su napustili seriju zbog kreativnih razlika. To je otkriveno nakon što je DiMartino objavio otvoreno pismo na vlastitoj web stranici [[12. kolovoza]] 2020. Par je naveo razlike u pristupu seriji u usporedbi s Netflixovom vizijom, također navodeći "negativno i nepodržano" okruženje tijekom svog boravka u studiju;<ref>{{Citiranje weba|date=12. kolovoza 2020.|title=An open letter to Avatar: The Last Airbender fans|url=https://www.michaeldantedimartino.com/an-open-letter-to-avatar-the-last-airbender-fans/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200812201205/https://www.michaeldantedimartino.com/an-open-letter-to-avatar-the-last-airbender-fans/|archive-date=12. kolovoza 2020.|access-date=23. veljače 2024.|website=michaeldantedimartino.com}}</ref> Dvojac je na kraju dobio zasluge za pisanje prve i šeste epizode. Kolovoza [[2021.]] godine Albert Kim službeno je najavljen kao pisac, izvršni producent i showrunner; komentirao je u objavi na [[Mrežni dnevnik|blogu]]: "Moja prva misao bila je: 'Zašto? Što bih tamo mogao učiniti ili reći s pričom koja nije učinjena ili izrečena u originalu?' Ali što sam više razmišljao o tome, postajao sam sve zaintrigiraniji. Moći ćemo vidjeti savijanje na stvaran i visceralan način koji nikada prije nismo vidjeli."<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=12. kolovoza 2021.|title=‘Avatar: The Last Airbender’ Netflix Live-Action Series Sets Main Cast|url=https://variety.com/2021/tv/news/avatar-the-last-airbender-netflix-live-action-series-cast-1235040170/|url-status=live|access-date=23. veljače 2024.|website=variety.com}}</ref> U istoj objavi Kim je naglasio da je "tijekom ovog procesa naš pogovor bio 'autentičnost'. Za priču. Za likove. Za kulturne utjecaje. Autentičnost je ono što nas pokreće, kako pred kamerom, tako i iza nje." Dan Lin, Lindsey Liberatore, Michael Goi i Roseanne Liang također su najavljeni kao izvršni producenti, a Goi i Liang režirali su epizode serije.<ref name=":0" /> U prvoj sezoni svaka epizoda navodno je koštala više od 15 milijuna dolara.<ref>{{Citiranje weba|date=25. ožujka 2022.|title=ATLA Live-Action Netflix Show Reportedly Costs $15 Million Per Episode|url=https://screenrant.com/avatar-last-airbender-netfilx-show-budget-episode-details/|url-status=live|access-date=23. veljače 2024.|website=screenrantl.com}}</ref> === Snimanje === Produkcija i snimanje započeli su u [[Vancouver|Vancouveru]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]], [[16. studenoga]] 2021.<ref>{{Citiranje weba|date=11. lipnja 2022.|title=Netflix’s AVATAR: THE LAST AIRBENDER Wraps Filming in Vancouver|url=https://hollywoodnorthbuzz.com/2022/06/netflixs-avatar-the-last-airbender-wraps-filming-in-vancouver.html|url-status=live|access-date=23. veljače 2024.|website=hollywoodnorthbuzz.com}}</ref> Serija je snimana pod radnim naslovima "''Trade Winds''" i "''Blue Dawn''". Glavna fotografija završena je [[17. lipnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=28. lipnja 2022.|title='Avatar: The Last Airbender' Season 1: Filming Wraps on Live-Action Series|url=https://collider.com/avatar-the-last-airbender-season-1-live-action-filming-wrap-netflix/|url-status=live|access-date=23. veljače 2024.|website=collider.com}}</ref> Snimatelj je bio Stewart Whelan. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb|9018736|naslov=Avatar: Posljednji gospodar zraka}} [[Kategorija:Američke fantastične televizijske serije]] [[Kategorija:Pustolovne serije]] [[Kategorija:Televizijske serije u Netflixovoj produkciji]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]] 2fwhlhwc7vxpw0fnltp5p5m8bldlmer 0 762411 7616231 7313083 2026-10-10T20:18:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616231 wikitext text/x-wiki {{Dodaj infookvir|most}} [[Datoteka:Zubizuri_094430.jpg|mini|most Zubizuri, gledan s lijeve]] '''Zubizuri''' (baskijski naziv za "bijeli most"), također zvan ''most Campo Volantin'' (španjolski:''Puente del Campo Volantin''), pješački most preko rijeke Nervion u [[Bilbao|Bilbau]], Španjolska. Dizajnirao ga je arhitekt [[Santiago Calatrava]], most povezuje desnu obalu "Campo Volantin" te lijevu obalu Uribitarte. == Opis == [[Datoteka:Zubizuri by night 223052.jpg|mini|most noću]] Otvoren 1997. godine, most neobičnog dizajna sastoji se od zakrivljene staze koja je poduprta čeličnim visećim sajlama na nadzemnom luku. Struktura mosta je obojena u bijelo, a kolnik mosta sastoji se od prozirnih staklenih opeka. Pristupne rampe i stepenice nalaze se na obje obale. Zubizuri nudi pješacima praktičnu rutu od hotela do obližnjeg muzeja Guggenheim u Bilbau. ==Kritika== Most je također optužen za nepraktičnost: lokalno je poznat po staklenim ciglama postavljenim u pod, koje mogu postati skliske u vlažnoj gradskoj klimi. Izvorni dizajn povezuje most na lijevoj obali s dokom Uribitarte, a ne s višom ulicom Alameda Mazarredo. Lokalne vlasti su privremeno postavile još jednu skelu koja spaja most i ulicu Mazarredo, ali su je uklonile zbog prosvjeda Calatrave. [[Datoteka:Pasarela_Isozaki.jpg|mini|Isozaki nogostup, postavljen uz Zubizuri.]] Godine 2006. lokalne su vlasti ovlastile japanskog arhitekta Arata Isozaki da podigne novu stazu od mosta do gradilišta tornjeva Isozaki Atea. Calatrava je 2007. odgovorio tužbom protiv Bilbaa za moralna prava na integritet svoje kreacije (dio intelektualnog vlasništva prema španjolskom zakonu o autorskim pravima), gdje je bila prerezana metalna šipka. Gradonačelnik Bilbaa, Iñaki Azkuna, uz potporu svojih kolega vijećnika tvrdio je da su prava vlasnika (Bilbao) ispred prava arhitekta. Također je primijetio poskliznuća i padove korisnika mostova, te troškove zamjene razbijenih staklenih ploča (6 000 eura godišnje prema oporbenom govorniku Antoniju Basagoitiju, 250 000 eura u deset godina prema općinskom izvješću<ref>https://www.elcorreo.com/vizcaya/20071128/vizcaya/reparacion-losetas-costado-euros-20071128.html</ref>). Pravnici i lokalni arhitekti podržali su stav gradonačelnika, držeći da izmjene ne utječu na Calatravina prava.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.elcorreo.com/vizcaya/prensa/20070224/vizcaya/juristas-dicen-propiedad-intelectual_20070224.html |title=Arhivirana kopija |access-date=18. travnja 2024. |archive-date=6. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180106120202/http://www.elcorreo.com/vizcaya/prensa/20070224/vizcaya/juristas-dicen-propiedad-intelectual_20070224.html |url-status=dead}}</ref> U studenom 2007. sudac se složio da je došlo do povrede moralnih prava kreatora, ali je dao prednost lokalnom vijeću i dopustio da Isozakijeva veza ostane.<ref>https://www.elcorreo.com/vizcaya/20071127/vizcaya/juez-prima-peatones-puente-20071127.htm {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>l Calatrava je najavio svoju namjeru žalbe na odluku. U ožujku 2009. viši sud je Calatravi dodijelio 30.000 eura odštete.<ref>https://elpais.com/cultura/2009/03/11/actualidad/1236726003_850215.html</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{GLAVNIRASPORED:Zubizuri}} [[Kategorija:Cestovni mostovi u Španjolskoj]] [[Kategorija:Pješački mostovi u Španjolskoj]] [[Kategorija:Mostovi u Bilbau]] h5f6ryj6plnosa050y155zg2tnzcv21 0 766367 7616153 6968742 2026-10-10T17:28:45Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7616153 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ophiorrhiza reflexa'' | slika = | slika_opis = | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Gentianales]] | familia = [[Rubiaceae]] | subfamilia = [[Rubioideae]] | tribus = [[Ophiorrhizeae]] | genus = '''''[[Ophiorrhiza]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''O. reflexa'' | subspecies = | dvoimeno = ''Ophiorrhiza reflexa'' | dvoimeno_autorstvo = L.Wu & Q.R.Liu }} '''''Ophiorrhiza reflexa''''', nova biljna vrsta otkrivena 2024. godine u kineskoj provinciji ''[[Guangxi]]''. Pripada porodici [[Broćevke|broćevki]]<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1718460217 World Plants (Complete List)], pristupljeno 15. lipnja 2024.</ref> == Otkriće vrste == Ophiorrhiza reflexa pripada porodici broćevki (''Rubiaceae''), i raste u vlažnim područjima pod zimzelenim šumama širokog lišća u vapnenačkoj regiji okruga Napo, [[Guangxi]]. Istraživači su tijekom terenskih istraživanja pronašli tri populacije vrste ''O. reflexa'' s više od 1000 jedinki na svakom mjestu. Sva tri mjesta pripadaju Provincijskom rezervatu prirode Laohutiao, koji je dobro zaštićen i nije ugrožen. ''Ophiorrhiza reflexa'' preliminarno je ocijenjena kao Najmanja zabrinutost.<ref>[https://blog.pensoft.net/2024/03/07/five-new-plant-species-with-striking-flowers-discovered-in-china/ Pensoft], pristupljeno 15. lipnja 2024.</ref> ''Ophiorrhiza reflexa'' morfološki je slična vrsti ''[[Ophiorrhiza alatiflora|O. alatiflora]]'' zbog razgranatog cvata, [[distilija|distilastih]] cvjetova (dva morfološka oblika cvijeta) i cjevasto-ljevkastog vjenčića s pet uzdužnih krila. Nova vrsta može se razlikovati od ''O. alatiflora'' po uspravnom [[cvat]]u, manjim i jednakim režnjevima čaške dugim 0,5-0,7 mm, vjenčićima krilatima do sredine i ravnim krilima te snažno reflektiranim režnjevima vjenčića na cvjetištu. ''Ophiorrhiza reflexa'' ocijenjena je kao najmanje zabrinjavajuća (LC) prema IUCN kategorijama i kriterijima.<ref>[https://phytokeys.pensoft.net/article/116767/ PhytoKeys], pristupljeno 15. lipnja 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ophiorrhiza]] 0ndaspfeekfwoohxf9lw10i5fq0j4mi 0 767960 7616122 7519586 2026-10-10T16:10:49Z ~2026-54801-22 375055 /* Izvori */ 7616122 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pavao Petricevic.jpg|mini|Pavao Petričević]] '''Pavao Petričević''' ([[Stari Mikanovci]], [[24. kolovoza]] [[1952.]]) hrvatski je profesor [[matematika|matematike]] u mirovini, [[roman]]opisac, dramski redatelj i bivši ratni zapovjednik [[109. vinkovačka brigada|109. vinkovačke brigade]].<ref>{{Citiranje novina|last=Miroslav Flego|date=2014-06-02|title=Prije sata matematike nahrani stotine tovljenika|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/prije-sata-matematike-nahrani-stotine-tovljenika-942218|access-date=2024-08-17}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Pavao Petričević|url=https://markovisual.github.io/pavao-petricevic/|url-status=live|access-date=}}</ref> Autor je romana i kazališnih [[predstava]] s temama iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. == Djela == === Romani === * ''Križevi i ruže'', [[Vinkovci]], 2002. Vlastita naklada. Tisak Zebra, Vinkovci, 3 izdanja. Urednica Anica Bilić.<ref>{{Citiranje weba|title=Križevi i ruže|url=https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=20&sqlx=34936&ser=&sqlid=20&sqlnivo=&css=&H=&U=886.2|url-status=live}}</ref> Prvo je Petričevićevo književno djelo o [[Šokci|šokačkoj]] priči o ljubavi, radu i životu u Mikanovcima iz prvih desetljeća dvadesetog stoljeća. ** Prijevod na mađarski [[Stjepan Blažetin]], [[Pečuh]], 2008. ** Dobitnik ''Povelje uspješnosti'' na [[Dani Josipa i Ivana Kozarca]] 2002. * ''Zamah leptirovih krila'', Vinkovci, 2013. Nakladnik Privlačica. Tisak Pauk, Ilača. Urednik [[Miroslav Slavko Mađer|Miroslav S. Mađer]]. Roman na oko 500 stranica opisuje život u socijalističkim radnim zadrugama od 1948. do 1952. godine. * ''Bílā kuća'', nakladnik Certis d.o.o., [[Cerna]], 2019., urednica Marija Tovilo. Roman je cijeli pisan u [[Šokački dijalekt|šokačkom dijalektu]], a radnja je smještena u prvu polovicu devetnaestog stoljeća. Obrađuje Mikanovce u vremenu 1800. godine kada su imali 100 kuća i 1000 stanovnika. * ''Uoči Bartolova'' ratni je roman koji obrađuje događanja iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1991. i 1992. godine na području bivših općina [[Vinkovci]] i [[Vukovar]] kroz priče iz 1. bojne 109. vinkovačke brigade.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-10|title=RATNI ROMAN Održana promocija knjige Pavla Petričevića o Domovinskom ratu i 109. brigadi! - Vinkulja.hr|url=https://vinkulja.hr/ratni-roman-odrzana-promocija-knjige-pavla-petricevica-o-domovinskom-ratu-i-109-brigadi/|access-date=2024-08-17|language=hr|archive-date=27. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240727160244/https://vinkulja.hr/ratni-roman-odrzana-promocija-knjige-pavla-petricevica-o-domovinskom-ratu-i-109-brigadi/|url-status=dead}}</ref> Glavni događaji romana su zarobljavanje vojnog vlaka u Mikanovcima, šuma Durgutovica, Dom tehnike i Internat u [[Borovo Naselje|Borovu Naselju]] i obrana [[Jarmina|Jarmine]].<ref>{{Citiranje weba|last=Paun|first=Milan|title=Pavao Petričević predstavlja svoj četvrti roman|url=https://www.hrv.hr/vijesti/najavljujemo/item/34232-pavao-petricevic-predstavlja-svoj-cetvrti-roman|access-date=2024-08-17|website=www.hrv.hr|language=hr-hr}}</ref> === Drama === Petričević je režirao nekoliko kazališnih predstava.<ref>{{Citiranje weba|title=Dramski rad|url=http://pavao-petricevic.from.hr/dramski-rad/|url-status=live|access-date=17. kolovoza 2024.|website=Pavao Petričević}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Petričević, Pavao}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski matematičari]] 2foxp7p75xywaui2bkt94bzqnf2ywt6 7616240 7616122 2026-10-10T20:29:03Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-54801-22|~2026-54801-22]] ([[User talk:~2026-54801-22|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 7519586 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pavao Petricevic.jpg|mini|Pavao Petričević]] '''Pavao Petričević''' ([[Stari Mikanovci]], [[24. kolovoza]] [[1952.]]) hrvatski je profesor [[matematika|matematike]] u mirovini, [[roman]]opisac, dramski redatelj i bivši ratni zapovjednik [[109. vinkovačka brigada|109. vinkovačke brigade]].<ref>{{Citiranje novina|last=Miroslav Flego|date=2014-06-02|title=Prije sata matematike nahrani stotine tovljenika|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/prije-sata-matematike-nahrani-stotine-tovljenika-942218|access-date=2024-08-17}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Pavao Petričević|url=http://pavao-petricevic.from.hr/pavao-petricevic/|url-status=live}}</ref> Autor je romana i kazališnih [[predstava]] s temama iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. == Djela == === Romani === * ''Križevi i ruže'', [[Vinkovci]], 2002. Vlastita naklada. Tisak Zebra, Vinkovci, 3 izdanja. Urednica Anica Bilić.<ref>{{Citiranje weba|title=Križevi i ruže|url=https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=20&sqlx=34936&ser=&sqlid=20&sqlnivo=&css=&H=&U=886.2|url-status=live}}</ref> Prvo je Petričevićevo književno djelo o [[Šokci|šokačkoj]] priči o ljubavi, radu i životu u Mikanovcima iz prvih desetljeća dvadesetog stoljeća. ** Prijevod na mađarski [[Stjepan Blažetin]], [[Pečuh]], 2008. ** Dobitnik ''Povelje uspješnosti'' na [[Dani Josipa i Ivana Kozarca]] 2002. * ''Zamah leptirovih krila'', Vinkovci, 2013. Nakladnik Privlačica. Tisak Pauk, Ilača. Urednik [[Miroslav Slavko Mađer|Miroslav S. Mađer]]. Roman na oko 500 stranica opisuje život u socijalističkim radnim zadrugama od 1948. do 1952. godine. * ''Bílā kuća'', nakladnik Certis d.o.o., [[Cerna]], 2019., urednica Marija Tovilo. Roman je cijeli pisan u [[Šokački dijalekt|šokačkom dijalektu]], a radnja je smještena u prvu polovicu devetnaestog stoljeća. Obrađuje Mikanovce u vremenu 1800. godine kada su imali 100 kuća i 1000 stanovnika. * ''Uoči Bartolova'' ratni je roman koji obrađuje događanja iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1991. i 1992. godine na području bivših općina [[Vinkovci]] i [[Vukovar]] kroz priče iz 1. bojne 109. vinkovačke brigade.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-10|title=RATNI ROMAN Održana promocija knjige Pavla Petričevića o Domovinskom ratu i 109. brigadi! - Vinkulja.hr|url=https://vinkulja.hr/ratni-roman-odrzana-promocija-knjige-pavla-petricevica-o-domovinskom-ratu-i-109-brigadi/|access-date=2024-08-17|language=hr|archive-date=27. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240727160244/https://vinkulja.hr/ratni-roman-odrzana-promocija-knjige-pavla-petricevica-o-domovinskom-ratu-i-109-brigadi/|url-status=dead}}</ref> Glavni događaji romana su zarobljavanje vojnog vlaka u Mikanovcima, šuma Durgutovica, Dom tehnike i Internat u [[Borovo Naselje|Borovu Naselju]] i obrana [[Jarmina|Jarmine]].<ref>{{Citiranje weba|last=Paun|first=Milan|title=Pavao Petričević predstavlja svoj četvrti roman|url=https://www.hrv.hr/vijesti/najavljujemo/item/34232-pavao-petricevic-predstavlja-svoj-cetvrti-roman|access-date=2024-08-17|website=www.hrv.hr|language=hr-hr}}</ref> === Drama === Petričević je režirao nekoliko kazališnih predstava.<ref>{{Citiranje weba|title=Dramski rad|url=http://pavao-petricevic.from.hr/dramski-rad/|url-status=live|access-date=17. kolovoza 2024.|website=Pavao Petričević}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Petričević, Pavao}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski matematičari]] dy8w1y0ma1be0362n80l13dnxwabzcs 0 769697 7616089 7080099 2026-10-10T14:17:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616089 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Echternach statue willibrord.jpg|mini|Spomenik u [[Echternach]]u, [[Luksemburg]]]] '''Willibrord''' (latinski: Villibrordus; oko 658. - 7. studenoga 739.) bio je anglosaksonski redovnik, biskup i misionar. Postao je prvi biskup Utrechta u današnjoj Nizozemskoj, umirući u Echternachu u [[Luksemburg]]u, i poznat je kao "Apostol [[Frizijci|Frizijaca]]". ==Mladost== Njegovog oca, po imenu Wilgils ili Hilgis, <ref name="mershman">Mershman, Francis. "St. Willibrord." The Catholic Encyclopedia. Vol. 15. New York: Robert Appleton Company, 1912. 5 Mar. 2014 </ref>Alkuin je nazvao Saksoncem iz Northumbrije. [[Datoteka:Saint_statue,_Carlow.jpg|mini|Kip u katedrali Carlow, Irska]] Tek obraćen na kršćanstvo, Wilgils je povjerio svog sina kao oblata opatiji Ripon <ref name="mershman"/> i povukao se iz svijeta, izgradivši mali oratorij, blizu ušća Humbera, posvećen svetom Andriji. Kralj i plemići okruga darivali su ga imanjima sve dok napokon nije mogao sagraditi crkvu, kojom je kasnije upravljao Alkuin. Willibrord je odrastao pod utjecajem Wilfrida, biskupa od Yorka. Kasnije se pridružio benediktincima. Godine između 20. i 32. godine proveo je u opatiji Rath Melsigi <ref>, Rath Melsigi, traditionally identified kao Mellifont u grofoviji Louth, Irska, iako nije sigurno. (Prof. Dáibhí Ó Cróinín, Department of History, NUI Galway, ‘Rath Melsigi, Willibrord and the Earliest Echternach Manuscripts’, Peritia, Vol. 3 (1984) pp. 17-49). </ref> u grofoviji Carlow, koja je bila središte europskog učenja u 7. stoljeću. ==Frizija== Tijekom tog vremena studirao je kod Ecgberhta od Ripona, koji je poslao njega i jedanaest drugova pokrštavati poganske Frizijce na obali Sjevernog mora na zahtjev Pepina od Herstala, austrazijskog majordoma, koji je imao nominalnu vlast nad tom regijom. Willibrord je dva puta putovao u Rim. Oba ova putovanja u Rim imaju povijesni značaj. Prema Bedi, Willibrord nije bio jedini Anglosaksonac koji je putovao u Rim. Važan je način na koji je opisao posjet i njegovu svrhu; za razliku od svih drugih, Willibrord nije bio na uobičajenom hodočašću grobovima apostola Petra i Pavla i mučenika. Umjesto toga, "on je požurio u Rim, gdje je papa [[Sergije I.|Sergije]] tada predsjedao apostolskom stolicom, kako bi mogao poduzeti željeno djelo propovijedanja Evanđelja poganima, s njegovom dozvolom i blagoslovom". <ref>https://sourcebooks.fordham.edu/ </ref>Kao takav, nije došao papi kao hodočasnik, već upravo kao misionar. Drugi put kada je otišao u Rim, 21. studenog 695., u crkvi Santa Cecilia u Trastevere, papa Sergije I. dao mu je palij i posvetio ga za frizijskog biskupa.<ref name="mershman"/> Vratio se u Friziju kako bi propovijedao i osnivao crkve, među njima i samostan u Utrechtu, gdje je sagradio svoju katedralu. Willibrord se smatra prvim biskupom Utrechta. Godine 698. osnovao je opatiju Echternach na mjestu rimske vile u Echternachu, koju mu je darovala Pepinova punica, Irmina od Oerena, žena senešala i palatinskog grofa Hugoberta. Nakon Hugobertove smrti, Irmina je osnovala benediktinski samostan kod Horrena u Trieru. Kad je kuga zaprijetila njezinoj zajednici, dobila je pomoć Willibrorda; a kad je kuga prošla pored samostana, dala je Willibrordu zemlju za njegovu opatiju u Echternachu. <ref name="webcat">https://web.cathol.lu/2/mouvements/oeuvre-saint-willibrord/willibrordus-bauverein/rubrique4/Saint-Willibrord/The-life-of-Saint-Willibrord {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Pepin od Heristala umro je 714. Godine 716. poganski Radbod, kralj Frizijanaca, ponovno je preuzeo Friziju, paleći crkve i ubijajući mnoge misionare. Willibrord i njegovi redovnici bili su prisiljeni pobjeći. Nakon smrti Radboda 719. godine, Willibrord se vratio da nastavi svoj rad, pod zaštitom Karla Martela. Popravio je ondje učinjenu štetu, uz vještu pomoć Bonifacija.<ref name="mershman"/> ==Izvori o Wilbrordovom životu== „Život“ je napisao Alkuin i posvetio ga je opatu Echternacha. Alkuin je vjerojatno koristio stariju knjigu koju je napisao britanski redovnik, a koja je sada izgubljena.<ref>Medieval Sourcebook: Alucin (735-804): The Life of Willibrord, str.796 http://www.fordham.edu/halsall/basis/Alcuin-willbrord.asp</ref> Bede također spominje Willibrorda. [[Datoteka:Statue_de_Willibrord_d'Utrecht_(vers_657-739).JPG|mini| Kip svetog Willibrorda u Utrechtu]] Ne može se pronaći ništa što je napisao sam Willibrord osim rubne bilješke u kalendaru Echternacha koja daje neke kronološke podatke.<ref>Croinin 1984.</ref> Echternachovo Evanđelje, kopija Evanđelja (''Bibliothèque nationale'', Pariz, 9389) pod imenom Willibrord je irski kodeks koji je bez sumnje donio Willibrord iz Irske. Godine 752./753. (Sveti) [[Bonifacije]] je napisao pismo papi [[Stjepan II., papa|Stjepanu II.]], u kojem kaže da je Willibrord uništio frizijska poganska svetišta i hramove.<ref>https://books.google.de/books?id=6qI0D0y338YC&q=752+willibrord+bonifatius&redir_esc=y#v=snippet&q=752%20willibrord%20bonifatius&f=false</ref> U Alkuinovom Vilibrordovom životu postoje dva teksta o Wilibrordu i poganskim bogomoljama. U jednom je sa svojim drugovima stigao u Walcheren u Nizozemskoj, gdje je razbio skulpturu drevne religije.<ref>Alcuin, Vita Sancti Willibrordi, circa 795, poglavlje 14</ref> U drugom odlomku teksta Willibord je stigao na otok koji se zove Fositesland (vjerojatno Heligoland) gdje se obožavao poganski bog po imenu Fosite. Ovdje je ovom bogu oduzeo njegovu svetost koristeći Božji sveti bunar za krštenja i svetu stoku za hranu.<ref>Alcuin, poglavlje 10</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Misionari]] [[Kategorija:Engleski sveci]] lp97llphjot2kcgccgh7zedmlw47pf2 4 777035 7616164 7238275 2026-10-10T18:13:07Z Abraham Silverstein 375067 /* */ 7616164 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:.jpg|lijevo|150px]] '''Muškarac''' je odraslo [[Čovjek|ljudsko biće]] [[Mužjak|muškoga]] spola. [[Spol]] muškarca određen je pri [[Začeće|začeću]] prisustvom [[Kromosom X (čovjek)|kromosoma X]] od majke i [[Kromosom Y (čovjek)|kromosoma Y]] od oca, a [[Stanična diferencijacija|spolna diferencijacija]] muškog fetusa uglavnom je određena [[Gen|genom]] SRY na kromosomu Y. [[Hormoni]] koji stimuliraju proizvodnju androgena rezultiraju razvojem sekundarnih spolnih obilježja, čime razlike među muškarcima i [[Žena|ženama]] rastu. Kod muškaraca obilježja uključuju rast dlaka na licu, razvoj veće mišićne mase i manji udio [[masti]] u [[Tijelo (biologija)|tijelu]]. Muška anatomija razlikuje se od ženske po organima [[Muški spolni sustav|muškoga reproduktivnog sustava]] koji uključuju [[Spolni ud|penis]], [[sjemenovod]], [[Prostata|prostatu]], [[pasjemenik]] i [[Sjemenik|sjemenike]] te po sekundarnim spolnim obilježjima. Tijekom [[Povijest svijeta|ljudske povijesti]] tradicionalne [[rodne uloge]] često su definirale i ograničavale aktivnosti i mogućnosti muškaraca. Muškarci se često suočavaju s [[Regrutacija|regrutiranjem]] u vojnu službu ili su usmjereni na profesije s visokim [[Mortalitet|stopama smrtnosti]]. Mnoge vjerske doktrine propisuju određena pravila za muškarce, kao što je [[Obrezivanje|nevoljno obrezivanje]]. Muškarci imaju nekoliko godina kraći životni vijek od žena. Zastupljeniji su i kao počinitelji i kao žrtve [[Nasilje|nasilja]]. [[Transrodnost|Transrodni muškarci]] imaju [[rodni identitet]] koji nije u skladu s njihovim fenotipskim ženskim spolom pri rođenju, dok [[Interseksualnost|interseksualni]] muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predodžbe muške [[Biologija|biologije]]. {{WP:Članak tjedna/tipke|naslov=Muškarac}} e508x8hn4l1yav5oeftx41t4aa0wsba 7616237 7616164 2026-10-10T20:26:35Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Abraham Silverstein|Abraham Silverstein]] ([[User talk:Abraham Silverstein|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] 7238275 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Outdoors-man-portrait_(cropped).jpg|lijevo|150px]] '''Muškarac''' je odraslo [[Čovjek|ljudsko biće]] [[Mužjak|muškoga]] spola. [[Spol]] muškarca određen je pri [[Začeće|začeću]] prisustvom [[Kromosom X (čovjek)|kromosoma X]] od majke i [[Kromosom Y (čovjek)|kromosoma Y]] od oca, a [[Stanična diferencijacija|spolna diferencijacija]] muškog fetusa uglavnom je određena [[Gen|genom]] SRY na kromosomu Y. [[Hormoni]] koji stimuliraju proizvodnju androgena rezultiraju razvojem sekundarnih spolnih obilježja, čime razlike među muškarcima i [[Žena|ženama]] rastu. Kod muškaraca obilježja uključuju rast dlaka na licu, razvoj veće mišićne mase i manji udio [[masti]] u [[Tijelo (biologija)|tijelu]]. Muška anatomija razlikuje se od ženske po organima [[Muški spolni sustav|muškoga reproduktivnog sustava]] koji uključuju [[Spolni ud|penis]], [[sjemenovod]], [[Prostata|prostatu]], [[pasjemenik]] i [[Sjemenik|sjemenike]] te po sekundarnim spolnim obilježjima. Tijekom [[Povijest svijeta|ljudske povijesti]] tradicionalne [[rodne uloge]] često su definirale i ograničavale aktivnosti i mogućnosti muškaraca. Muškarci se često suočavaju s [[Regrutacija|regrutiranjem]] u vojnu službu ili su usmjereni na profesije s visokim [[Mortalitet|stopama smrtnosti]]. Mnoge vjerske doktrine propisuju određena pravila za muškarce, kao što je [[Obrezivanje|nevoljno obrezivanje]]. Muškarci imaju nekoliko godina kraći životni vijek od žena. Zastupljeniji su i kao počinitelji i kao žrtve [[Nasilje|nasilja]]. [[Transrodnost|Transrodni muškarci]] imaju [[rodni identitet]] koji nije u skladu s njihovim fenotipskim ženskim spolom pri rođenju, dok [[Interseksualnost|interseksualni]] muškarci mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične predodžbe muške [[Biologija|biologije]]. {{WP:Članak tjedna/tipke|naslov=Muškarac}} q9cap06epb3rvnfaasj73dl2kilnkah 0 777927 7616368 7609810 2026-10-11T01:21:31Z Артем Загребельный 299311 /* Muškarci */ 7616368 wikitext text/x-wiki Ovaj popis svjetskih rekorda u plivanju pregled je aktualnih svjetskih rekorda priznatih od [[FINA]]-e u raznim natjecateljskim disciplinama u [[Plivanje (sport)|plivanju]]. == Dugi bazen (50 m) == === Muškarci === {| class="wikitable" style="white-space: nowrap;" ! Udaljenost !! Plivač !! Država !! Vrijeme ! !! Datum !! Mjesto!! Događaji |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Slobodni stil''' |- | align=right|50 metara|| [[Cameron McEvoy]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''20,88''' | || [[20. ožujka ]] [[2026.]] || {{Z|CHN}} [[Shenzhen]] || [[Kina|Kine otvoreno prvenstvo]] |- | align=right|100 metara|| [[Pan Zhanle]] || {{Z|CHN}} || align=right|'''46,40''' ||| [[31. srpnja]] [[2024.]] || {{Z|FRA}} [[Pariz]]|| [[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Olimpijske igre]] |- | align=right|200 metara || [[Paul Biedermann]] || {{Z|DEU}} || align=right|'''1.42,00''' |<small>ss</small>|| [[28. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]]|| [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |- | align=right|400 metara || [[Paul Biedermann]] || {{Z|DEU}} || align=right|'''3.40,07''' |<small>ss</small>|| [[26. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]]||[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |- | align=right|800 metara || [[Zhang Lin]] || {{Z|CHN}} || align=right|'''7.32,12''' |<small>ss</small>|| [[29. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]]||[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |- | align=right|1500 metara || [[Johannes Liebmann]] || {{Z|DEU}} || align=right|'''14:26.79''' | || [[15. kolovoza]] [[2026]] || {{Z|FRA}} [[Pariz]]|| [[Europska prvenstva u plivanju|Europsko prvenstvo]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leđno''' |- | align=right|50 metara || [[Kliment Kolesnikov]] || {{Z|RUS}} || align=right|'''23,55''' |<small>sf</small> || [[27. srpnja]] [[2023]] || {{Z|RUS}} [[Kazan]] ||[[Rusija|Kup Rusije]] |- | align=right|100 metara || [[Thomas Ceccon]] || {{Z|ITA}} || align=right|'''51,60''' | || [[20. lipnja]] [[2022]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|200 metara || [[Aaron Peirsol]] || {{Z|USA}} || align=right|'''1.51,92''' |<small>ss</small>|| [[31. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]]||[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Prsno''' |- | align=right|50 metara || [[Adam Peaty]] || {{Z|GBR}} || align=right|'''25,95''' | || [[25. srpnja]] [[2017]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] ||[[Svjetsko prvenstvo u vodenim športovima 2017.|Svjetsko prvenstvo]] |- | align=right|100 metara || [[Adam Peaty]] || {{Z|GBR}} || align=right|'''56,88''' | || [[21. srpnja]] [[2019]] || {{Z|KOR}} [[Gwangju]] ||[[Svjetsko prvenstvo u vodenim športovima 2019.|Svjetsko prvenstvo]] |- | align=right|200 metara || [[Shin Ohashi]] || {{Z|JPN}} || align=right|'''2:04,83''' | || [[24. rujna]] [[2026]] || {{Z|JPN}} [[Tokio]]|| [[Azijske igre]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leptir''' |- | align=right|50 metara || [[Andriy Govorov]] || {{Z|UKR}} || align=right|'''22,27''' | || [[1. srpnja]] [[2018]] || {{Z|ITA}} [[Rim]] || [[Italija|Sette Colli Trophy]] |- | align=right|100 metara || [[Caeleb Dressel]] || {{Z|USA}} || align=right|'''49,45''' | || [[31. srpnja]] [[2021]] || {{Z|JPN}} [[Tokio]] || [[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Olimpijske igre]] |- | align=right|200 metara || [[Kristóf Milák]] || {{Z|HUN}} || align=right|'''1:50,34''' | || [[21. lipnja]] [[2022]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješovito''' |- | align=right|200 m||[[Léon Marchand]] || {{Z|FRA}} || align=right|'''1:52,69''' | || [[30. srpnja]] [[2025]] || {{Z|SIN}} [[Singapore]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|400 m|| [[Léon Marchand]] || {{Z|FRA}} || align=right|'''4:02,50''' | || [[23. srpnja]] [[2023]] || {{Z|JPN}} [[Fukuoka]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Štafeta slobodnim stilom''' |- | align=right|4 × 100 m || [[Michael Phelps]] <br /> [[Garrett Weber-Gale]] <br /> [[Cullen Jones]] <br /> [[Jason Lezak]] || {{Z|USA}} || align=right|'''3:08,24''' | || [[11. kolovoza]] [[2008]] || {{Z|CHN}} [[Peking]] || [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijske igre]] |- | align=right|4 × 200 m || [[Michael Phelps]] <br /> [[Ricky Berens]] <br /> [[David Walters]] <br /> [[Ryan Lochte]] || {{Z|USA}} || align=right|'''6:58,55''' | || [[31. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]] || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Мješovito Štafeta ''' |- | align=right|4 × 100 m || [[Ryan Murphy]] <br /> [[Michael Andrew]] <br /> [[Caeleb Dressel]] <br /> [[Zach Apple]] || {{Z|USA}} || align=right|'''3:26,78''' | || [[1. kolovoza]] [[2021]] || {{Z|JPN}} [[Tokio]] || [[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Olimpijske igre]] |} Legenda: # – Rekord koji čeka ratifikaciju Svjetske akvatike; Rekordi nisu postavljeni u finalima: h – vožnja; sf – polufinale; r – štafeta 1. krak; rh – relej topline 1. krak; b – B finale; † – na putu do konačne oznake; tt – kronometar; ss - svjetski rekord u nadzvučnim plastičnim kupaćim kostimima (zabranjeni od 2010.; trenutno odijela smiju biti izrađena samo od tekstila, a za muškarce odijelo smije dosezati najviše od struka do koljena) === Žene === {| class="wikitable" style="white-space: nowrap;" ! Udaljenost !! Plivačica !! Država !! Vrijeme ! !! Datum !! Mjesto !! Događaji |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Slobodni stil''' |- | align=right|50 metara || [[Kate Douglass]] || {{Z|USA}} || align=right|'''23,19''' | || [[15. kolovoza]] [[2026.]] || {{Z|USA}} [[Irvine, Kalifornija|Irvine]] || Pan Pacific Championships |- | align=right|100 metara || [[Marrit Steenbergen]] || {{Z|NED}} || align=right|'''51,68''' | || [[27. lipnja]] [[2026.]] || {{Z|ITA}} [[Rim]] || Sette Colli Trophy |- | align=right|200 metara || [[Ariarne Titmus]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''1:52,23''' ||| [[12. lipnja]] [[2024.]] || {{Z|AUS}} [[Brisbane]] || [[Australija|Australske olimpijske<br /> kvalifikacije]] |-bgcolor="#E6E6FA" |- | align=right|400 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''3:54,18''' ||| [[7. lipnja]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Victoria (Kanada)|Victoria]] || [[Kanada|Kanadske kvalifikacije]] |- | align=right|800 metara || [[Katie Ledecky]] || {{Z|USA}} || align=right|'''8:04,12''' ||| [[3. svibnja]] [[2025.]] || {{Z|USA}} [[Fort Lauderdale]] || [[TYR Pro Swim Series]] |- | align=right|1500 metara || [[Katie Ledecky]] || {{Z|USA}} || align=right|'''15:20,48''' ||| [[16. svibnja]] [[2018.]] || {{Z|USA}} [[Indianapolis]] || [[TYR Pro Swim Series]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leđno''' |- | align=right|50 metara || [[Sarah Curtis]] || {{Z|ITA}} || align=right|'''26,56''' ||| [[13. kolovoza]] [[2026.]] || {{Z|FRA}} [[Pariz]] || [[Europska prvenstva u plivanju|Europska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Regan Smith]] || {{Z|USA}} || align=right|'''57,13''' ||| [[18. lipnja]] [[2024.]] || {{Z|USA}} [[Indianapolis]] || [[USA|Američke olimpijske<br />kvalifikacije]] |- | align=right|200 metara || [[Kaylee McKeown]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''2:03,14''' ||| [[10. ožujka]] [[2023.]] || {{Z|AUS}} [[Sydney]] || [[Novi Južni Wales|NSW Državno prvenstvo]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Prsno''' |- | align=right|50 metara || [[Rūta Meilutytė]] || {{Z|LTU}} || align=right|'''29,16''' ||| [[30. srpnja]] [[2023.]] || {{Z|JPN}} [[Fukuoka]] ||[[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Lilly King]] || {{Z|USA}} || align=right|'''1:04,13''' ||| [[25. srpnja]] [[2017.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetsko prvenstvo u vodenim športovima 2017.|Svjetsko prvenstvo]] |- | align=right|200 metara || [[Evgeniia Chikunova]] || {{Z|RUS}} || align=right|'''2:17,55''' ||| [[21. travnja]] [[2023.]] || {{Z|RUS}} [[Kazan]] || [[Rusija|Rusko prvenstvo]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leptir''' |- | align=right|50 metara || [[Sarah Sjöström]] || {{Z|SWE}} || align=right|'''24,43''' ||| [[5. srpnja]] [[2014.]] || {{Z|SWE}} [[Borås]] || [[Švedska|Švedsko prvenstvo]] |- | align=right|100 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''54,33''' ||| [[3. svibnja]] [[2026.]] || {{Z|USA}} [[Fort Lauderdale]] || [[TYR Pro Swim Series]] |- | align=right|200 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''2:01,65''' ||| [[9. lipnja]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Montreal]] || [[Kanada|Kanadske kvalifikacije]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješovito''' |- | align=right|200 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''2:05,70''' ||| [[5. srpnja]] [[2026.]] || {{Z|CAN}} [[Victoria (Kanada)|Victoria]] || [[Kanada|Kanadske kvalifikacije]] |- | align=right|400 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''4:23,65''' ||| [[11. lipnja]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Victoria (Kanada)|Victoria]]|| [[Kanada|Kanadske kvalifikacije]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Štafeta''' |- | align=right|4 × 100 metara || [[Mollie O'Callaghan]] (52,08)<br />[[Shayna Jack]] (51,69)<br />[[Meg Harris]] (52,29)<br />[[Emma McKeon]] (51,90) || {{Z|AUS}} || align=right|'''3:27,96''' ||| [[23. srpnja]] [[2023.]] || {{Z|JPN}} [[Fukuoka]] ||[[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 200 metara || [[Mollie O'Callaghan]] (1:53,66)<br />[[Shayna Jack]] (1:55,63)<br />[[Brianna Throssell]] (1:55,80)<br />[[Ariarne Titmus]] (1:52,41) || {{Z|AUS}} || align=right|'''7:37,50''' ||| [[27. srpnja]] [[2023.]] || {{Z|JPN}} [[Fukuoka]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješovita štafeta''' |- | align=right|4 × 100 metara || [[Regan Smith]] (57.57)<br/>[[Kate Douglass]] (1:04.27)<br/>[[Gretchen Walsh]] (54.98)<br/>[[Torri Huske ]] (52.52) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:49,34''' ||| [[3. kolovoza]] [[2025.]] || {{Z|SIN}} [[Singapur]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" |} Legenda: # – Rekord koji čeka ratifikaciju Svjetske akvatike; Rekordi nisu postavljeni u finalima: h – vožnja; sf – polufinale; r – štafeta 1. krak; rh – relej topline 1. krak; b – B finale; † – na putu do konačne oznake; tt – kronometar; ss - svjetski rekord u nadzvučnim plastičnim kupaćim kostimima (zabranjeni od 2010.; trenutno odijela smiju biti izrađena samo od tekstila, a za muškarce odijelo smije dosezati najviše od struka do koljena) === Mješovita štafeta === {| class="wikitable" style="white-space: nowrap;" ! Udaljenost !! Plivačica !! Država !! Vrijeme ! !! Datum !! Mjesto !! Događaji |-bgcolor="#E6E6FA" | align=right|4 × 100 metara slobodno || [[Jack Alexy]] (46.91)<br />[[Patrick Sammon]] (46.70)<br />[[Kate Douglass]] (52.43)<br />[[Torri Huske]] (52.44) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:18,48''' ||| [[2. kolovoza]] [[2025.]] || {{Z|SIN}} [[Singapur]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 100 metara mješovito || [[Will Modglin]] (53,40)<br />[[Van Mathias]] (57,30)<br />[[Gretchen Walsh]] (54,99)<br />[[Kate Douglass]] (51,01) || {{Z|USA}}|| align=right|'''3:36,70''' ||| [[12. kolovoza]] [[2026.]] || {{Z|USA}} [[Irvine, Kalifornija|Irvine]] || Pan Pacific Championships |} == Kratka bazen (25m) == === Muškarci === {| class="wikitable" style="white-space: nowrap;" ! Udaljenost !! Plivač !! Država !! Vrijeme ! !! Datum !! Mjesto !! Događaji |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Slobodni stil''' |- | align=right|50 metara|| [[Jordan Crooks]] || {{Z|CYM}} || align=right|'''19,90''' |sf|| [[14. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara|| [[Kyle Chalmers]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''44,84''' ||| [[29. listopada]] [[2021.]] || {{Z|RUS}} [[Kazan]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|200 metara|| [[Luke Hobson]] || {{Z|USA}} || align=right|'''1:38,61''' ||| [[15. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|400 metara|| [[Yannick Agnel]] || {{Z|FRA}} || align=right|'''3:32,25''' ||| [[15. studenog]] [[2012.]] || {{Z|FRA}} [[Angers]] || [[Francuska|Francusko prvenstvo]] |- | align=right|800 metara slobodno || [[Daniel Wiffen]] || {{Z|IRL}} || align=right|'''7:20,46''' ||| [[10. prosinca]] [[2023.]] || {{Z|ROU}} [[Otopeni]] || [[Europska plivačka federacija|Europsko prvenstvo]] |- | align=right|1500 metara|| [[Florian Wellbrock]] || {{Z|DEU}} || align=right|'''14:06,88''' ||| [[21. prosinca]] [[2021.]] || {{Z|ARE}} [[Abu Dhabi]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leđni stil''' |- | align=right|50 metara || [[Pieter Coetze]] || {{Z|ZAF}} || align=right|'''22,09''' ||| [[9. listopada]] [[2026.]] || {{Z|UZB}} [[Taškent]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|100 metara || [[Hubert Kós ]] || {{Z|HUN}} || align=right|'''48,16''' ||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|100 metara || [[Hubert Kós ]] || {{Z|HUN}} || align=right|'''1:45,12''' ||| [[23. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Prsni stil''' |- | align=right|50 metara || [[Emre Sakçı]] || {{Z|TUR}} || align=right|'''24,95''' ||| [[27. prosinca]] [[2021.]] || {{Z|TUR}} [[Gaziantep]] || [[Turska|Tursko prvenstvo]] |- | align=right|100 metara || [[Ilya Shymanovich]] || {{Z|BLR}} || align=right|'''55,28''' ||| [[26. studenog]] [[2021.]] || {{Z|NLD}} [[Eindhoven]] || [[Internacionalna plivačka liga]] |- | align=right|200 metara || [[Caspar Corbeau]] || {{Z| NED}} || align=right|'''1:59.52''' ||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leptir stil''' |- | align=right|50 metara || [[Noè Ponti]] || {{Z|CHE}} || align=right|'''21,32''' ||| [[11. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Joshua Liendo ]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''47,68''' ||| [[23. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|200 metara || [[Tomoru Honda]] || {{Z|JPN}} || align=right|'''1:46,85''' ||| [[22. listopada]] [[2022.]] || {{Z|JPN}} [[Tokio]] || [[Japan|Japansko prvenstvo]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješoviti stil''' |- | align=right|100 metara || [[Caeleb Dressel]] || {{Z|USA}} || align=right|'''49,28''' ||| [[22. studenog]] [[2020.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Internacionalna plivačka liga]] |- | align=right|200 metara|| [[Léon Marchand]] || {{Z|FRA}} || align=right|'''1:48,88''' ||| [[1. studenog]] [[2024.]] || {{Z|SGP}} [[Singapur]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|400 metara|| [[Daiya Seto]] || {{Z|JPN}} || align=right|'''3:54,81''' ||| [[20. prosinca]] [[2019.]] || {{Z|USA}} [[Las Vegas]] || [[Internacionalna plivačka liga]] |-bgcolor="#E6E6FA" |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Štafeta slobodnim stilom''' |- | align=right|4 × 50 m|| [[Caeleb Dressel]] (20,43)<br />[[Ryan Held]] (20,25)<br />[[Jack Conger]] (20,59)<br />[[Michael Chadwick]] (20,53) || {{Z|USA}} || align=right|'''1:21,80''' ||| [[14. prosinca]] [[2018.]] || {{Z|CHN}} [[Hangzhou]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 50 m|| [[Alain Bernard]] (20,64)<br />[[Fabien Gilot]] (20,33)<br />[[Amaury Leveaux]] (19,93)<br />[[Frédérick Bousquet]] (19,87) || {{Z|FRA}} || align=right|'''1:20,77''' ||| [[14. prosinca]] [[2008.]] || {{Z|HRV}} [[Rijeka]] || [[Europska plivačka federacija|Europsko prvenstvo]] |- | align=right|4 × 100 m|| [[Jack Alexy]] (45,05)<br />[[Luke Hobson]] (45,18)<br />[[Kieran Smith]] (46,01)<br />[[Chris Guiliano]] (45,42) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:01,66''' ||| [[10. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 200 m|| [[Luke Hobson]] (1:38,91)<br />[[Carson Foster]] (1:40,77)<br />[[Shaine Casas]] (1:40,34)<br />[[Kieran Smith]] (1:40,49) || {{Z|USA}} || align=right|'''6:40,51''' ||| [[13. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješovito Štafeta''' |- | align=right|4 × 50 m|| [[Lorenzo Mora]] (22,65)<br />[[Nicolò Martinenghi]] (24,95)<br />[[Matteo Rivolta]] (21,60)<br />[[Leonardo Deplano]] (20,52) || {{Z|ITA}} || align=right|'''1:29,72''' ||| [[17. prosinca]] [[2022.]] || {{Z|AUS}} [[Melbourne]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 100 m|| [[Miron Lifintsev]] (49,31)<br />[[Kirill Prigoda]] (55,15)<br />[[Andrei Minakov]] (48,80)<br />[[Egor Kornev]] (45,42) || {{Z|RUS}} || align=right|'''3:18,68''' ||| [[15. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |} Legenda: # – Rekord koji čeka ratifikaciju Svjetske akvatike; Rekordi nisu postavljeni u finalima: h – vožnja; sf – polufinale; r – štafeta 1. krak; rh – relej topline 1. krak; b – B finale; † – na putu do konačne oznake; tt – kronometar; ss - svjetski rekord u nadzvučnim plastičnim kupaćim kostimima (zabranjeni od 2010.; trenutno odijela smiju biti izrađena samo od tekstila, a za muškarce odijelo smije dosezati najviše od struka do koljena) === Žene === {| class="wikitable" style="white-space: nowrap;" ! Udaljenost !! Plivačica !! Država !! Vrijeme ! !! Datum !! Mjesto !! Događaji |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Slobodni stil''' |- | align=right|50 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''22,83''' |sf|| [[15. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Kate Douglass]] || {{Z|USA}} || align=right|'''49.93 ''' ||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] ||[[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|200 metara || [[Mollie O'Callaghan]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''1:49.36''' ||| [[24. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|400 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''3:50,25''' ||| [[10. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|800 metara || [[Lani Pallister ]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''7:54,00''' ||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] ||[[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|1500 metara || [[Katie Ledecky]] || {{Z|USA}} || align=right|'''15:08,24''' ||| [[29. listopada]] [[2022.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leđno''' |- | align=right|50 metara || [[Regan Smith]] || {{Z|USA}} || align=right|'''25,23''' ||| [[13. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Regan Smith]] || {{Z|USA}} || align=right|'''54,02''' |r|| [[15. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Regan Smith]] || {{Z|USA}} || align=right|'''54,02''' |=|| [[18. listopada]] [[2025.]] || {{Z|USA}} Westmont || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|200 metara || [[Kaylee McKeown ]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''1:57,33''' ||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Prsno''' |- | align=right|50 metara || [[Rūta Meilutytė]] || {{Z|LTU}} || align=right|'''28,37''' |sf|| [[17. prosinca]] [[2022.]] || {{Z|AUS}} [[Melbourne]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Rūta Meilutytė]] || {{Z|LTU}} || align=right|'''1:02,36''' |=|| [[12. listopada]] [[2013.]] || {{Z|RUS}} [[Moskva]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|100 metara || [[Alia Atkinson]] || {{Z|JAM}} || align=right|'''1:02,36''' |=|| [[6. prosinca]] [[2014.]] || {{Z|QAT}} [[Doha]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Alia Atkinson]] || {{Z|JAM}} || align=right|'''1:02,36''' |=|| [[26. kolovoza]] [[2016.]] || {{Z|FRA}} [[Chartres]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] |- | align=right|200 metara || [[Kate Douglass]] || {{Z|USA}} || align=right|'''2:12,50''' ||| [[13. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Leptirov stil''' |- | align=right|50 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''23,72''' ||| [[11. listopada]] [[2025.]] || {{Z|USA}} Carmel || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|100 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''52,71''' ||| [[14. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|200 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''1:59,32''' ||| [[12. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješovito''' |- | align=right|100 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''55,11''' ||| [[13. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|200 metara || [[Kate Douglass]] || {{Z|USA}} || align=right|'''2:01,63''' ||| [[10. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|400 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''4:15,48''' ||| [[14. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Slobodni stil (štafete)''' |- | align=right|4 × 50 metara || [[Ranomi Kromowidjojo]] (23,05)<br>[[Maaike de Waard]] (23,16)<br>[[Kim Busch]] (23,47)<br>[[Femke Heemskerk]] (22,82) || {{Z|NED}} || align=right|'''1:32,50''' <small>tt</small> ||| [[12. prosinca]] [[2020.]] || {{Z|NLD}} [[Eindhoven]] || [[Nizozemska|Wouda Cup]] |- | align=right|4 × 100 metara || [[Kate Douglass]] (50,95)<br>[[Katharine Berkoff]] (51,38)<br>[[Alex Shackell]] (52,01)<br>[[Gretchen Walsh]] (50,67) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:25,01''' ||| [[10. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 200 metara || [[Alex Walsh]] (1:53,25)<br>[[Paige Madden]] (1:53,18)<br>[[Katie Grimes]] (1:53,39)<br>[[Claire Weinstein]] (1:50,31) || {{Z|USA}} || align=right|'''7:30,13''' ||| [[12. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješovito (štafete)''' |- | align=right|4 × 50 metara || [[Mollie O'Callaghan]] (25,49)<br>[[Chelsea Hodges]] (29,11)<br>[[Emma McKeon]] (24,43)<br>[[Madison Wilson]] (23,32) || {{Z|AUS}} || align=right|'''1:42,35''' ||| [[17. prosinca]] [[2022.]] || {{Z|AUS}} [[Melbourne]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 100 metara || [[Regan Smith]] (54,02)<br>[[Lilly King]] (1:03,02)<br>[[Gretchen Walsh]] (52,84)<br>[[Kate Douglass]] (50,53) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:40,41''' ||| [[15. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |} Legenda: # – Rekord koji čeka ratifikaciju Svjetske akvatike; Rekordi nisu postavljeni u finalima: h – vožnja; sf – polufinale; r – štafeta 1. krak; rh – relej topline 1. krak; b – B finale; † – na putu do konačne oznake; tt – kronometar; ss - svjetski rekord u nadzvučnim plastičnim kupaćim kostimima (zabranjeni od 2010.; trenutno odijela smiju biti izrađena samo od tekstila, a za muškarce odijelo smije dosezati najviše od struka do koljena) === Mješovita štafeta === {| class="wikitable" style="white-space: nowrap;" ! Udaljenost !! Plivač !! Država !! Vrijeme ! !! Datum !! Mjesto !! Događaji |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Slobodni stil (štafete)''' |- | align=right|4 × 50 metara || [[Leonardo Deplano ]] (20,97) <br />[[Lorenzo Zazzeri ]] (20,51)<br />[[Silvia Di Pietro ]] (23,07) <br />[[Sara Curtis ]] (22,71) || {{Z|ITA}} || align=right|'''1:27,26''' ||| [[4. prosinca]] [[2025.]] || {{Z|POL}} [[Lublin]] || [[Europsko prvenstvo u vodenim športovima|Europsko prvenstvo]] |-bgcolor="#E6E6FA" | colspan="8" | '''Mješovito (štafete)''' |- | align=right|4 × 50 metara || [[Ryan Murphy]] (22,37)<br>[[Nic Fink]] (24,96)<br>[[Kate Douglass]] (24,09)<br>[[Torri Huske]] (23,73) || {{Z|USA}} || align=right|'''1:35,15''' ||| [[14. prosinca]] [[2022.]] || {{Z|AUS}} [[Melbourne]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |- | align=right|4 × 100 metara || [[Miron Lifintsev]] (48,90)<br>[[Kirill Prigoda]] (54,86)<br>[[Arina Surkova]] (55,63)<br>[[Daria Klepikova]] (51,08) || {{Z|RUS}} || align=right|'''3:30,47''' ||| [[14. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]] |} [[Kategorija:Plivanje| ]] 6hb6oox993msqpcwfua7qyr844i7eve 14 778748 7616316 7128377 2026-10-10T22:14:31Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Pleistocenski sisavci|Pleistocenski sisavci]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Pleistocenski Placentalia|Pleistocenski Placentalia]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616316 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Pleistocenski Placentalia|Primati]] [[Kategorija:Kvartarski primati| 1Pleistocen]] ofq2m0k3fsrq94z5n3x33ibwg0tdb7e 14 778846 7616315 7128376 2026-10-10T22:14:22Z Argo Navis 852 7616315 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Kvartarski Placentalia|Primati]] [[Kategorija:Kenozoički primati| 3Kvartar]] k0i4euxczz6kos0di3wj0eugab7ffqk 0 783434 7616275 7173628 2026-10-10T21:26:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616275 wikitext text/x-wiki '''Čedo Prodanović''' ([[Zagreb]], [[1949.]]) hrvatski je pravnik. ==Životopis== Rođen je u Zagrebu 1949. godine. [[Otac]] mu je iz [[Pakrac]]a, a [[majka]] iz [[Štrigova|Štrigove]].<ref name=":0">[https://www.biografija.com/cedo-prodanovic/ Čedo Prodanović] biografija.com Preuzeto 13. travnja 2025.</ref> Završio je osnovnu školu i Prvu gimnaziju u rodnom gradu, nakon čega je diplomirao na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]].<ref name=":1">[https://savjest.com/osobe/zivotopis.php?zivotopisi_osoba_id=7248&cedo-prodanovic Čedo Prodanović] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} savjest.com Preuzeto 13. travnja 2025.</ref> Prvo zaposlenje ostvario je [[1976.]] godine kao [[pripravnik]] u Državnom tužiteljstvu Jugoslavije.<ref name=":2">[https://www.vecernji.hr/enciklopedija/cedo-prodanovoc-18546 Čedo Prodanović] vecernji.hr Preuzeto 13. travnja 2025.</ref> Tijekom sljedećih 15 godina obnašao je dužnosti od zamjenika općinskog [[tužitelj]]a, preko okružnog, do šefa [[zagreb]]ačkog Državnog tužiteljstva. U tom razdoblju vodio je tim od 47 zamjenika, rješavajući predmete gospodarskog kriminala.<ref name=":1" /> Nakon političkih promjena i [[raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]], Prodanović je 1991. godine morao napustiti položaj u [[pravosuđe|pravosuđu]]. Ubrzo je postao [[odvjetnik]], pridružio se [[Hrvatski helsinški odbor|Hrvatskom helsinškom odboru]]<ref name=":2" /> te počeo raditi na visokoprofilnim slučajevima. Prodanović je sudjelovao u nizu javno popraćenih [[sud]]skih postupaka. Tako je poznat kao branitelj bivšeg premijera [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]] u slučaju Fimi Media. Branio je i: [[Radimir Čačić|Radimira Čačića]], Dražena Slavicu te [[Rahim Ademi|Rahima Ademija]], a u timu s [[Jadranka Sloković|Jadrankom Sloković]] zastupao je [[Ivica Todorić|Ivicu Todorića]], [[Nadan Vidošević|Nadana Vidoševića]] i ine.<ref name=":0" /> ==Osobni život== Od 2002. godine u ljubavnoj je vezi s kolegicom [[Jadranka Sloković|Jadrankom Sloković]]. Oboje imaju sinove iz prethodnih [[brak]]ova, koji su također nastavili pravničku karijeru.<ref>[https://story.hr/Celebrity/a231106/Kako-su-se-upoznali-Jadranka-Slokovic-i-Cedo-Prodanovic.html Poznato je čime se bavi: Mnogi ne znaju da Čedo Prodanović ima sina kojeg je dobio s bivšom suprugom] story.hr Preuzeto 13. travnja 2025.</ref> Bratić je [[Zoran Prodanović|Zorana Prodanovića Prlje]], frontmena grupe [[Let 3]].<ref>[https://www.24sata.hr/show/cedo-prodanovic-o-velikoj-tajni-prlje-iz-leta-3-oca-su-mu-kao-dijete-spasili-iz-ustaskog-logora-909140 Čedo Prodanović o velikoj tajni Prlje iz Leta 3: „Oca su mu kao dijete spasili iz ustaškog logora”] 24sata.hr Preuzeto 13. travnja 2025.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Prodanović, Čedo}} [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 05fv9v7qfhoui166upopecqnsz88xul 0 785881 7616068 7278870 2026-10-10T12:04:51Z Moon1238 258470 7616068 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Onega | izvorno ime = {{Rus.|Оне́га}}; {{Fin.|Äänisjoki}} | vrsta = | etimologija = | slika = OnegaRiver 0319.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = RUS | naselja = | duljina = 416<ref name="GSE"/><ref name="gvr"/> | površina porječja = 56900<ref name="GSE"/><ref name="gvr"/> | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = 505<ref name="GSE"/> | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = jezero [[Lača]] | sutok = | izvor_koordinate = {{Coord|61.447367|38.891834|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 117 | ušće = [[Oneški zaljev]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{Coord|63.9332|37.9908|display=it|region:RU-ARK_type:river}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = | ulijeva se u = | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Rusija Sjeverozapadni savezni okrug<!-- Arhangelska oblast --> | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Onega''' ({{Rus.|Оне́га}}; {{Fin.|Äänisjoki}}) je rijeka u [[Kargopoljski rajon|Kargopoljskom]], [[Plesetski rajon|Plesetskom]] i [[Onežski rajon|Onežskom rajonu]] [[Arhangelska oblast|Arhangelske oblasti]] u [[Rusija|Rusiji]]. Onega povezuje jezero [[Lača]] s [[Oneški zaljev|Oneškim zaljevom]] u [[Bijelo more|Bijelom moru]] jugozapadno od [[Arhangelsk|Arhangelska]], teče u sjevernom smjeru. Protok na izvoru je 74.1 m3/s, a na ušću je 505 m3/s. Rijeka je duga 416km, a površina njezina porječja je {{Km2|56900}}. Njegovi glavni [[Pritok|pritoci]] su [[Vološka]] (desno), [[Kena (rijeka)|Kena]] (lijevo), [[Moša]] (desno), [[Kodina]] (desno) i [[Koža (rijeka)|Koža]] (lijevo). Najveći pritok jezera Lača je [[Svid]]. == Etimologija == Ime rijeke tradicionalno se objašnjava kao povezano s finskim ''Enojoki'' - glavna rijeka, potok.<ref>{{Citiranje knjige|last=Фасмер|first=Макс|url=http://fasmerbook.com/p464.htm|page=464|language=ru|script-title=ru:Этимологический словарь Фасмера|access-date=2011-11-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20190404150349/http://fasmerbook.com/p464.htm|archive-date=2019-04-04|url-status=dead}}</ref> == Porječje i rok rijeke == [[slika:Onega2_eng.svg|mini|lijevo|300px|{{eng oznaka}} Zemljovid porječja Onege]] Po površini sliva i prosječnom protoku, Onega je treći riječni sliv Bijelog mora (iza [[Sjeverna Dvina|Sjeverne Dvine]] i Mezena). Slijev rijeke Onjega prostire se zapadno od Arhangelske oblasti, sjeverozapadno od [[Vologodska oblast|Vologodske oblasti]], a uključuje i manja područja na istoku [[Republika Karelija|Republike Karelije]]. Oneški bazen obuhvaća neka od najvećih jezera Arhangelske i Vologodske oblasti, kao što su [[Vože]], [[Lača]], [[Ljokšmozero]], [[Kenozero]], [[Undozero]] i [[Kožozero]], kao i [[Nacionalni park Kenozerski]]. Cijela dolina Onjege je naseljena, s izuzetkom dijela između [[Severoonežsk|Severoonežska]] i [[Jarnema|Jarneme]], u Plesetskom okrugu. Na rijeci Onjezi nalaze se dva grada, [[Kargopolj]] blizu izvora i [[Onega (grad u Rusiji)|Onega]] na ušću rijeke Onjege. Postoje i dva naselja gradskog tipa, smještena jedno nasuprot drugome u srednjem toku rijeke, [[Oksovski]] (desna obala) i Severoonežsk (lijeva obala). 155 km donjeg toka rijeke, između sela Gorodok i [[Selo|sela]] Porog, naveden je u Državnom vodnom registru Rusije kao plovan.<ref name="gvr"/> Ostatak Onege poznat je po [[Brzaci|brzacima]], koji se prostiru posvuda između Kargopolja i Gorodoka, a nalaze se i nizvodno od Poroga (naziv ''Porog'' znači ''brzak''). Rijeka se, na 75 km od ušća, dijeli na [[Velika Onega|Veliku Onegu]] i [[Mala Onega|Malu Onegu]], ali se zatim te grane ponovno spajaju, tvoreći veliki ravni otok. Onega teče kroz crnogorične šume ([[tajga]] smreke, bora i ariša), uglavnom kroz [[Močvara|močvare]]. == Povijest == Područje Onežskog porječja ima važno povijesno i kulturno značenje. Kargopolj je jedan od najstarijih gradova na ruskom sjeveru (tradicionalni datum osnutka je 12. stoljeće, prvi put se spominje u 14. stoljeću) i još uvijek sadrži velik broj arhitektonskih i povijesnih spomenika. [[Oshevensk|Oševensk]] na lijevoj obali Onjege je mjesto bivšeg [[Aleksandro-Oševenski samostan|Aleksandro-Oševenskog samostana]]. Još jedan povijesno važan samostan u Oneškom bazenu je [[Kožeozerski samostan]] na otoku u jezeru Kožeozero. Neki od najljepših spomenika sjeverne drvene arhitekture nalaze se u slivu Onjege, uključujući ansamble [[Ljadin]], [[Saunino Pogost]], [[Krasnaja Ljaga]] i [[Bolžaja Šalga]]. Ovi spomenici također pate od nedostatka zaštite i njihov broj se stalno smanjuje. Zapravo, većina ih je izgubljena.<ref>{{Citiranje knjige|url=http://www.archnadzor.ru/?p=5950|publisher=Академия архитектуры СССР|year=1942|language=ru|script-title=ru:Русское деревянное зодчество|access-date=June 6, 2011}}</ref> Zamrzava se krajem listopada - početkom prosinca i ostaje pod ledom do sredine travnja - svibnja. Koristila se za [[splavarenje drva]]. == Promet == Preko Onjege postoje samo četiri mosta: jedan u Kargopolju na cesti koja povezuje Kargopolj s [[Njandoma|Njandomom]], jedan u selu Sorokinskaja na ''Onežskom traktu'', cesti koja povezuje Kargopolj s [[Pljeseck|Plesetskom]] i [[Jemetsk|Jemetskom]], jedan kombinirani cestovno-željeznički most koji povezuje Oksovskij i Severoonežsk, te jedan željeznički most u Porogu na željezničkoj pruzi od Arhangelska do [[Belomorsk]]a (bez cestovnog prometa). Drugdje, uključujući bivše okružno središte [[Konjovo]], Onjega se može prijeći samo trajektima. == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="GSE">{{GSE|084435}}</ref> <ref name="gvr">{{Državni vodni registar Rusije|157547|Onega}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rijeke u Arhangelskoj oblasti]] [[Kategorija:Porječje Onege]] [[Kategorija:Pritoci Bijelog mora]] odbd93lo6oadvgi56j973tnpeakjnhc 0 789599 7616276 7615790 2026-10-10T21:30:51Z Amon16 121913 Proširen i preuređen članak prema literaturi i objavljenim dokumentima; dopunjene reference, fotografije, poveznice i kategorije. 7616276 wikitext text/x-wiki {{Infookvir | iznad = Koncentracijski logor Sisak | iznadstil = font-size:115%; | podzaglavlje = Sabirni i tranzitni objekti te dječji logor | bodystil = width: 23em; | paramstil = width: 37%; | zaglavljestil = background: #e5e5e5; | slika = {{Lokacijska karta|NDH|label=Sisak|lat=45.48|long=16.37|width=300|float=center|caption=}} | opis = Položaj [[Sisak|Siska]] na karti [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. | slika2 = [[Datoteka:Sisak Ustasha concentration camp for children.jpg|300px|alt=Crno-bijela fotografija male djece koja leže na podu u baraci.]] | opis2 = Djeca na podu barake u sisačkom dječjem logoru. | zaglavlje1 = Opći podatci | param2 = Lokacija | vrijednost2 = [[Sisak]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]<br />(danas [[Hrvatska]]) | param3 = Razdoblje različitih objekata | vrijednost3 = 1941.–1945. (različiti sabirni i tranzitni objekti)<ref name="skil_caprag">{{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf}} Relevantno mjesto: str. 137–140.</ref><ref name="Byford2023" details="str. 39." /> | param4 = Uprava | vrijednost4 = [[Datoteka:Flag of Germany (1935–1945).svg|22px|border|alt=Zastava nacističke Njemačke]] [[Treći Reich|Njemačka]] (tranzitni logori, do 1944.)<br />[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|22px|border|alt=Zastava NDH]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] (dječji logor i sabirni objekti; kasnije i tranzitni logori)<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param5 = Prijašnja namjena prostora | vrijednost5 = Tvornica, skladišta, Sokolana, škola i samostanske prostorije<ref name="jusp_intro">{{Citiranje weba |author=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac |title=Djeca u logorima NDH |url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljci »Logor u Sisku« i »Spašavanje djece«.</ref><ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> | zaglavlje6 = Dječji logor | param7 = Službeni naziv | vrijednost7 = Prihvatilište za djecu izbjeglica | param8 = Djelovanje | vrijednost8 = 3. kolovoza 1942. – početak 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 214, 223 i 227; bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171–173, bilješke 25 i 31." /> | param9 = Upravitelj | vrijednost9 = [[Antun Najžar]]<ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> | param10 = Zatočenici | vrijednost10 = Djeca, pretežito [[Srbi|srpske]] nacionalnosti<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> | param11 = Broj djece | vrijednost11 = 5000–7000 prema JUSP-u Jasenovac<ref name="jusp_intro" /> | param12 = Broj umrle djece | vrijednost12 = 1152 prema popisu umrlih za 1942.; JUSP navodi i 1631 (vidi [[#Broj_djece_i_umrlih|tekst]])<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843." /><ref name="jusp_intro" /> }} Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] u [[Sisak|Sisku]], na području [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH), djelovalo je više sabirnih i tranzitnih logora te dječji logor. Njihova se namjena mijenjala tijekom rata: iz logora u Capragu vlasti NDH prisilno su iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju,<ref name="skil_caprag" /> a kasniji su sabirni i tranzitni logori služili i za odvajanje stanovništva koje je upućivano na [[Prisilni rad|prisilni rad]] u Njemačku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> Uz te deportacije i razdvajanje obitelji djelovao je i zaseban dječji logor, službeno nazvan ''Prihvatilište za djecu izbjeglica''.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Dječji logor otvoren je 3. kolovoza 1942. pod upravom liječnika [[Antun Najžar|Antuna Najžara]].<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 223, bilješka 850; na str. 227 spominje se veljača." /><ref name="Matausic2024" details="str. 166, 168 i 178." /> U njega su dovođena djeca iz drugih ustaških logora i ona odvojena od roditelja koji su slani na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="str. 213–214." /> Većinom su bila [[Srbi|srpske]] nacionalnosti, a velik je dio potjecao s [[Kozara|Kozare]] i drugih područja zahvaćenih vojnim operacijama i progonom stanovništva.<ref name="Fumic2011" details="str. 57." /> Kroz logor je prošlo nekoliko tisuća djece, a više od tisuću umrlo je od gladi, bolesti i posljedica neprimjerenih uvjeta boravka. Podatci o ukupnom broju zatočene i umrle djece razlikuju se: Spomen područje Jasenovac navodi 1152 umrla djeteta prema podatku mrtvozornika, ali i broj od 1631 umrlog djeteta.<ref name="jusp_intro" /> Dio djece spašen je premještanjem u druge ustanove, predajom roditeljima i rodbini ili smještajem u obitelji. U spašavanju su sudjelovali [[Diana Budisavljević]] i njezini suradnici, djelatnici [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskoga Crvenog križa]], pojedini državni službenici, liječnici, crkvene ustanove i građani.<ref name="jusp_intro" /> Logor je prestao djelovati početkom 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 223 i 227; bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171–173, bilješke 25 i 31." /> Nakon rata Najžar je osuđen zbog [[Ratni zločin|ratnog zločina]] i pogubljen u rujnu 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176." /> Sjećanje na zatočenu i umrlu djecu obilježeno je u Sisku spomen-pločama, skulpturama i spomen-grobljem.<ref name="lead_memorial">{{Citiranje weba |author=Stiftung Denkmal für die ermordeten Juden Europas |title=Sisak Children’s Concentration Camp Memorial |work=Memorialmuseums |url=https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Remembrance«.</ref> Naziv i karakter dječje ustanove, odgovornost njezine uprave i zasluge za spašavanje djece postali su predmetom novijih historiografskih i javnih polemika.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /><ref name="Matausic2024" details="str. 176–181." /> == Povijesni kontekst == [[Datoteka:U zbjegu na Kozari juna 1942. godine.jpg|mini|desno|260px|alt=Odrasli i djeca u zbjegu na Kozari.|Zbjeg na Kozari u lipnju 1942.]] [[Ustaše|Ustaška organizacija]] nastala je u političkim sukobima u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]]. Pod vodstvom [[Ante Pavelić|Ante Pavelića]] nastojala je nasiljem i terorom srušiti Jugoslaviju i stvoriti neovisnu hrvatsku državu, uz potporu [[Fašistička Italija|fašističke Italije]].<ref name="background_interwar">{{Citiranje weba |title=Ustaše |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/ustase |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> Nakon [[Travanjski rat|napada sila Osovine na Jugoslaviju]] 6. travnja 1941. jugoslavenska je vojska poražena, a zemlja podijeljena između okupacijskih vlasti i država povezanih s Osovinom. [[Slavko Kvaternik]] proglasio je NDH 10. travnja, a na njezino je čelo došao Pavelić. Država je ovisila o Njemačkoj i Italiji; u njoj je uspostavljena jednostranačka totalitarna diktatura koja je provodila progon i masovne likvidacije Srba te donijela rasne zakonske odredbe protiv [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]].<ref name="background_invasion">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=World War II: Key Dates |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/world-war-ii-key-dates |accessdate=3. listopada 2026. |ref=none}} Zapis za 6. travnja 1941.</ref><ref name="background_ndh">{{Citiranje weba |title=Nezavisna Država Hrvatska |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://enciklopedija.hr/clanak/nezavisna-drzava-hrvatska |accessdate=3. listopada 2026.}}</ref> Ustaški logorski sustav bio je jedan od glavnih instrumenata [[Genocid|genocidnog]] progona Srba, Židova i Roma.<ref name="FernandezRodrigo2023" details="str. 277, sažetak, i 296, zaključak: logorska mreža i genocidni progon." /> Michele Frucht Levy progon Srba opisuje kao genocid koji su ustaške vlasti provodile usporedno sa sudjelovanjem u [[Holokaust|Holokaustu]] nad Židovima i Romima,<ref name="Levy2009" details="str. 807: genocidni progon Srba i sudjelovanje u Holokaustu." /> a Milan Koljanin prati širenje nasilja iz srpskih naselja u novoosnovanu logorsku mrežu, u kojoj su se sve češće provodila pogubljenja.<ref name="Koljanin2015" details="str. 323: nasilje u naseljima i pogubljenja u logorskoj mreži." /> U logore su dovođeni muškarci, žene i djeca progonjeni zbog etničke i vjerske pripadnosti, kao i stvarni ili navodni politički protivnici. Arnau Fernández Pasalodos i Javier Rodrigo Sánchez tu mrežu promatraju i u okviru građanskog rata i protupartizanskih operacija, uz etnički i vjerski progon.<ref name="FernandezRodrigo2023" details="str. 277, sažetak, 279 i 296: etnički, vjerski i politički progon, građanski rat i protupartizanske operacije." /> Logori su osnivani već u prvim mjesecima NDH, dok je posebna zakonska odredba o prisilnom boravku u sabirnim i radnim logorima donesena 25. studenoga 1941.<ref name="FernandezRodrigo2023" details="str. 281–282: prvi logori prethodili su posebnoj odredbi o internaciji." /> Prema Koljaninovu prikazu, njome je određeno tko se može zatočiti kao opasnost za javni red i sigurnost te tko je ovlašten osnivati logore i odlučivati o zatočenju. Osnivanje je povjereno [[Ustaška nadzorna služba|Ustaškoj nadzornoj službi]], a postupak upućivanja i odluke o internaciji ustaškom redarstvu. Propisano trajanje zatočenja bilo je od tri mjeseca do tri godine.<ref name="Koljanin2015" details="str. 335–336, s bilješkama 74–77: odredba od 25. studenoga 1941., ovlasti UNS-a i redarstva te propisano trajanje zatočenja." /> Pojedini logori u toj mreži imali su različite neposredne namjene. Privremeni iseljenički logori u Capragu kod Siska, Bjelovaru i Slavonskoj Požegi služili su tijekom 1941. prisilnom preseljavanju Srba u njemački okupiranu Srbiju. Koljanin ih razlikuje od logora namijenjenih istrebljenju, uz opis nasilja i stradanja u sustavu prisilnog iseljavanja.<ref name="Koljanin2015" details="str. 323, s bilješkom 27: iseljenički logori, njihova namjena te nasilje u sustavu prisilnog iseljavanja." /> U logorskom sustavu NDH najveći je bio [[Koncentracijski logor Jasenovac|jasenovački logorski kompleks]], kojemu je pripadao i [[Sabirni logor Stara Gradiška|logor Stara Gradiška]].<ref name="background_camps">{{Citiranje weba |author=United States Holocaust Memorial Museum |title=Jasenovac |work=Holocaust Encyclopedia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac |accessdate=3. listopada 2026. |ref=none}} Uvodni odjeljak o vlastima NDH i logorskom sustavu.</ref> Njegove funkcije Koljanin opisuje kao uništavanje progonjenih skupina i iskorištavanje zatočeničkoga rada.<ref name="Koljanin2015" details="str. 335, s bilješkom 73: povezane funkcije uništavanja progonjenih skupina i iskorištavanja zatočeničkoga rada u Jasenovcu." /> U širem logorskom sustavu odvođenje radno sposobnih zatočenika na prisilni rad bilo je povezano i s razdvajanjem obitelji: Levy opisuje odvajanje djece od majki i njihovo upućivanje u dječje logore, među kojima navodi Sisak i [[Sabirni logor Jastrebarsko|Jastrebarsko]].<ref name="Levy2009" details="str. 822, s pripadajućim bilješkama na str. 832: prisilni rad i odvajanje djece od majki; Sisak i Jastrebarsko među dječjim logorima." /> [[Datoteka:Serbian women and children in Daruvar.jpg|mini|desno|260px|alt=Skupina žena i djece na otvorenom.|Srpske žene i djeca s Kozare u logoru u [[Daruvar|Daruvaru]] 1942.]] == Logorski objekti i njihova namjena == Sisački logori djelovali su na više lokacija, a pojedini su prostori tijekom rata mijenjali namjenu. U Staklani i Pecari bili su sabirni i tranzitni objekti u kojima su boravile i cijele obitelji, dok je zasebni dječji logor bio raspoređen u više gradskih zgrada.<ref name="Dizdar1990" details="str. 97–98, 103–104 i 108–109: različiti sisački logorski objekti i razdoblja njihova rada." /><ref name="Matausic2022" details="str. 214–217: sabirni logor, odvajanje djece od roditelja i raspored dječjih logorskih objekata." /> {| class="wikitable" |+ Pregled prostora i njihovih funkcija ! scope="col" | Prostor ili skupina objekata ! scope="col" | Namjena u pojedinim razdobljima |- | Caprag || Sabiranje Srba radi prisilnog iseljavanja iz NDH u okupiranu Srbiju.<ref name="skil_caprag" details="str. 137–140." /> |- | Staklana i Pecara || U Staklani je djelovao ustaški sabirni logor, a poslije su Staklana i Pecara služile njemačkim tranzitnim logorima za razvrstavanje zatočenika i njihovo odvođenje na prisilni rad. Nakon njemačke uprave te je logore preuzela ustaška uprava.<ref name="Dizdar1990" details="str. 97–98 i 108–109." /> |- | Sokolana, škola u Novom Sisku, Solana i samostanske prostorije || Smještaj i liječenje djece u sklopu zasebnoga dječjeg logora. Djeca su bila raspoređena u više zgrada u gradu.<ref name="Matausic2022" details="str. 215–217: raspored djece, osoblja i praktičnih službi po pojedinim objektima." /><ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59." /> |- | Staklana nakon prenamjene u vojarnu || Ponovno zatočenje ljudi potkraj rata, nakon prestanka rada ranijega logora. Dio zatočenika odveden je na obalu Save i ubijen u svibnju 1945.<ref name="Byford2023" details="str. 38–40: prenamjena Staklane u vojarnu, novo zatočenje i pokolj na obali Save." /> |} == Sabirni i tranzitni logori == === Iseljenički logor Caprag === Iseljenički logor u Capragu otvoren je početkom srpnja 1941., a [[Zdravko Dizdar]] kao točan datum navodi 10. srpnja.<ref name="Dizdar1990" details="str. 106: otvaranje Capraga 10. srpnja 1941." /> Nalazio se uz željezničku prugu Zagreb–Beograd, oko pet kilometara od tadašnjeg Siska, i do kraja rujna bio je jedno od sabirališta iz kojih su vlasti NDH organizirano prisilno iseljavale Srbe u okupiranu Srbiju.<ref name="skil_caprag" /> Unutar ograde od bodljikave žice bila su dva vojna skladišta i baraka na ulazu; logor je imao zapovjedništvo i radne službe, a čuvala ga je ustaška straža. Prema Dizdaru, kapacitet je bio do tisuću ljudi, no već je 18. srpnja u njemu bilo 1625 zatočenika. U opisu njihova boravka uz prenapučenost navodi lošu higijenu, oskudnu prehranu, rad zatočenika te kažnjavanje i zlostavljanje.<ref name="Dizdar1990" details="str. 106: otvaranje Capraga, objekti, osiguranje, kapacitet i broj zatočenika 18. srpnja 1941. te opis uvjeta boravka." /> O otpuštanju zatočenika i njihovoj otpremi u Srbiju odlučivalo je Državno ravnateljstvo za ponovu. Za deportacije su korišteni posebni vlakovi izvan redovitoga voznog reda, a prvi organizirani transport iz Capraga otpremljen je 1. kolovoza 1941.<ref name="skil_caprag" details="str. 140: odlučivanje o puštanju zatočenika, nalozi za deportaciju i prvi organizirani transport 1. kolovoza 1941." /> Dopisi logorske uprave koje prenosi Škiljan opisuju i postupke pri dovođenju zatočenika: dolazili su bez pokrivača i posteljine, oduzimani su im novac, hrana i prtljaga, a nedostajali su i transportni popisi. Zapovjednik logora prigovorio je kotarskim vlastima u [[Gradiška (BiH)|Bosanskoj Gradišci]] što zatočenicima nisu dopustile ponijeti propisanu količinu namirnica i stvari.<ref name="skil_caprag" details="str. 138–140: dopisi uprave Capraga o postupcima tijekom dovođenja i nedostacima transportne evidencije." /> U poslijeratnom iskazu koji također prenosi Škiljan, Katica Brankov istaknula je pomoć dvojice [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskih]] časnika zatočenicima te navela da ih zapovjednik logora nije zlostavljao.<ref name="skil_caprag" details="str. 139: poslijeratni iskaz Katice Brankov pred Zemaljskom komisijom; autor navodi arhivsku signaturu u bilješci 404." /> Prema službenim podatcima koje prenosi Dizdar, iz Capraga je u deset transporta u Srbiju deportirano 5076 Srba: u tim je podatcima navedeno 2370 muškaraca, 2380 žena i 326 djece mlađe od četiri godine. Posljednji je transport, prema istom prikazu, otišao 27. rujna 1941., nakon čega je preostalih 38 srpskih zatočenika pušteno.<ref name="Dizdar1990" details="str. 106–107: deset deportacijskih transporta i službene kategorije deportiranih, posljednji transport, puštanje preostalih zatočenika i smještaj Slovenaca. Broj djece mlađe od četiri godine odnosi se na deportacije iz Capraga 1941., ne na sisački dječji logor 1942." /> Osim srpskih zatočenika, u Caprag je 16. i 18. rujna dopremljeno i ukupno 148 Slovenaca. Ondje su, prema Dizdaru, ostali do raspuštanja logora, a 1. listopada raspoređeni su u kuće i na imanja iseljenih ili ubijenih Srba u Sisku i okolici. Logor je toga dana službeno rasformiran; do 10. listopada 1941. završen je i popis preostale imovine te obračun poslovanja.<ref name="Dizdar1990" details="str. 106–107: dolazak ukupno 148 Slovenaca 16. i 18. rujna, njihov smještaj nakon raspuštanja logora, službeno rasformiranje 1. listopada te predaja predmeta i obračun poslovanja do 10. listopada 1941. Škiljan, str. 137, djelovanje logora određuje do kraja rujna; riječ je o različitim završnim događajima, a ne o novoj jedinstvenoj dataciji." /> === Sabirni logor u Staklani 1942.–1943. === [[Datoteka:Ustaše sprovode žene i decu sa Kozare.jpg|mini|desno|260px|alt=Kolona žena i djece iz kozaračkih zbjegova.|Žene i djeca iz kozaračkih zbjegova tijekom sprovođenja 1942.]] U nekadašnjoj Teslićevoj Staklani 9. srpnja 1942. počeo je raditi ustaški sabirni logor, u koji su dovođene srpske obitelji s Kozare, [[Banovina|Banije]], [[Kordun|Korduna]], [[Moslavina|Moslavine]] i [[Slavonija|Slavonije]]. Radno sposobni odrasli odvođeni su na prisilni rad, dok su njihova djeca ostajala u Sisku.<ref name="Matausic2024" details="str. 166." /><ref name="Matausic2022" details="str. 214: uspostava sabirnog logora i odvajanje djece od roditelja odvedenih na prisilni rad." /> Logor je financirao III. ured Ustaške nadzorne službe, koji je imenovao i njegovu upravu, a čuvali su ga pripadnici sisačke ustaške Pripremne bojne. Dizdar tu fazu njegova rada smješta između 9. srpnja 1942. i 25. siječnja 1943., odvajajući je od poslije uspostavljenih njemačkih logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 97–98: raniji ustaški sabirni logor i njegova uprava." /> === Njemački tranzitni logori === Njemačka komisija u bilješci od 16. siječnja 1943. predvidjela je 5000 mjesta za tranzitni logor Sisak I i 1500 za rezervni logor Sisak II. To su bili planirani kapaciteti, a ne brojevi zatočenika koji su prošli kroz logore. Komisija je razmatrala razvrstavanje zatočenika i njihovo upućivanje na rad u Njemačku ili u njemačke posebne logore. Za sisačke je objekte planirala njemačku upravu, sudjelovanje organa [[Sicherheitsdienst|Službe sigurnosti]] i stražu vojnih žandara.<ref name="wall_plan">»Zabeleška komisije nemačkog opunomoćenog generala u NDH od 16. januara 1943. o razvrstavanju talaca i pohapšenog stanovništva na grupe i upućivanju na rad u Nemačku ili nemačke specijalne logore u Osijeku, Zemunu i Sisku«. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, dokument 11. Objavljeni prijevod njemačkog dokumenta. [https://znaci.org/zb/4_12_3_11.htm Mrežni izvor].</ref> U Dizdarovu opisu Sisak I nalazio se u bivšoj Teslićevoj tvornici stakla, a Sisak II u bivšoj tvornici likera, Pecari, udaljenoj približno 750 metara. Drugom je logoru pripadala i „Karantena”, skupina drvenih baraka podignutih 1942. u kojima su boravile žene i djeca. Sisak II bio je povezan sa Staklanom, a osiguravali su ga dvostruka bodljikava žica i četiri zidana bunkera na uglovima.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> Izvještaj s kraja srpnja 1943. koji prenosi Dizdar bilježi ukupno 1868 zatočenika u oba njemačka logora. Među zatočenima su bila i djeca, dovođena s roditeljima ili u zasebnim skupinama, a njih i starije zatočenike osobito su pogađali glad, bolesti i naporan rad. Većina zatočenika odvođena je na prisilni rad u Njemačku; među ostalim odredištima bili su Jasenovac i Stara Gradiška. Ti se podatci o broju zatočenika i njihovoj daljnjoj sudbini odnose na oba logora zajedno.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109." /> White u svojem prikazu tranzitnog logora navodi Srbe, Bošnjake i Rome namijenjene prisilnom radu u [[Treći Reich|Reichu]], među kojima je dio odveden u logor na beogradskom [[Sajmište (logor)|Sajmištu]], a dio u njemačke logore u okupiranoj [[Norveška|Norveškoj]]. Na temelju uzorka kartica Međunarodne službe traženja prati i kasnije boravke pojedinih sisačkih zatočenika u [[Augsburg|Augsburgu]], [[Auschwitz|Auschwitzu]], [[Koncentracijski logor Dachau|Dachauu]], [[Koncentracijski logor Mauthausen|Mauthausenu]] i Salzgitteru.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> === Ustaška uprava 1944.–1945. === Prema Dizdaru, njemački su logori 17. svibnja 1944. objedinjeni pod upravom [[Ustaška obrana|Ustaške obrane]], čija se središnja logorska uprava nalazila u Jasenovcu. Odvođenje na prisilni rad i premještanje u Jasenovac i Staru Gradišku nastavili su se i pod novom upravom, a za razdoblje neposredno nakon preuzimanja autor opisuje vrlo strog režim i masovne likvidacije muškaraca te žena s djecom.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98: preuzimanje logora, uprava, daljnja odvođenja i masovne likvidacije; usp. str. 109 za prijelaz njemačkih logora pod ustašku upravu." /> Za šire razdoblje, od 25. siječnja 1943. do 15. siječnja 1945., prenosi procjenu Zemaljske komisije o približno 10.000 odraslih i oko 2000 djece koji su prošli kroz njemačke logore i logor pod kasnijom ustaškom upravom. U istoj se procjeni navodi približno 2500 stradalih, uključujući smrti u sisačkim i drugim logorima te na prisilnom radu u zemlji i inozemstvu. Taj se broj stoga ne odnosi samo na umrle u Sisku.<ref name="Dizdar1990" details="str. 109; autor prenosi zajedničke procjene Zemaljske komisije za razdoblje 25. siječnja 1943. – 15. siječnja 1945., uključujući stradanje nakon odvođenja iz Siska." /> === Prestanak rada i ponovno zatočenje 1945. === Tranzitni logor u Staklani prestao je djelovati u siječnju 1945., nakon čega je zgrada pretvorena u vojarnu ustaških postrojbi.<ref name="Byford2023" details="str. 39." /> Početkom svibnja u Staklanu su ponovno dovedeni zatočenici, ovoga puta iz [[Sunja|Sunje]].<ref name="Byford2023" details="str. 38–39: premještanje zatočenika iz Sunje i ponovno zatočenje u Staklani." /> Ustaše su 4. svibnja dio tamošnjih zatočenika odvele na obalu [[Sava|Save]] i ubile ih. Byford procjenjuje da je u tom pokolju stradalo između 60 i 80 ljudi, uz ogradu da točan broj i identitet svih žrtava nisu pouzdano utvrđeni.<ref name="Byford2023" details="str. 7 i 39–44: datum i mjesto pokolja te poteškoće pri utvrđivanju žrtava; procjena broja stradalih na str. 43–44." /> === Nazivi i kronologija u izvorima === Nazivi ''Sisak I'' i ''Sisak II'' u literaturi ne označavaju uvijek iste objekte ni ista razdoblja. Joseph Robert White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta i Zdravko Dizdar razlikuju se i u datiranju pojedinih događaja te opisu sudbine preostalih zatočenika. Njihovi prikazi sabirnih, tranzitnih i dječjeg logora uspoređeni su u tablici. {| class="wikitable" |+ Usporedba naziva i kronologije ! scope="col" | Pitanje ! scope="col" | Joseph Robert White (2018.) ! scope="col" | Zdravko Dizdar (1990.) |- | Nazivi Sisak I i Sisak II || Sisak I opisuje kao tranzitni logor, a Sisak II kao logor za zatočenike koje su vlasti smatrale nesposobnima za prisilni rad, osobito žene i djecu.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> || Tim nazivima označava njemačke logore u Staklani i Pecari.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> |- | Početak rada tako označenih logora || Navodi 3. kolovoza 1941.<ref name="White2018" details="str. 73: u izvorniku je navedena 1941. godina." /> || Osnivanje njemačkih logora smješta u siječanj 1943.<ref name="Dizdar1990" details="str. 108–109." /> |- | Prvi transport djece iz Mlake || Navodi 29. srpnja 1942.<ref name="White2018" details="str. 74." /> || Navodi 3. kolovoza 1942., kada datira i osnutak dječjeg logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | Završetak rada dječjeg logora || Navodi 8. siječnja 1943. i premještanje preostale djece u Zagreb.<ref name="White2018" details="str. 75." /> || Navodi 8. siječnja 1943. i odlazak posljednje skupine djece u Zagreb.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | Prijelaz pod ustašku upravu || Predaju uprave nad tranzitnim logorom smješta u travanj 1944.<ref name="White2018" details="str. 73–74." /> || Navodi preuzimanje i objedinjavanje njemačkih logora 17. svibnja 1944.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98 i 109." /> |- | Zatvaranje ranijega logora i sudbina preostalih zatočenika || Navodi zatvaranje u siječnju 1945. i odvođenje preostalih odraslih zatočenika u Jasenovac.<ref name="White2018" details="str. 74." /> || Navodi raspuštanje 15. siječnja 1945. i puštanje preostalih 300 zatočenika.<ref name="Dizdar1990" details="str. 98." /> |} == Dječji logor == === Dolazak djece i razdvajanje obitelji === [[Datoteka:Deca sa Kozare u logoru Stara Gradiška posle kozaračke ofanzive, jula 1942.jpg|mini|desno|260px|alt=Skupina djece s Kozare u logoru Stara Gradiška.|Djeca s Kozare u logoru Stara Gradiška u srpnju 1942., nakon kozaračke ofenzive.]] Osnivanju dječjeg logora prethodila je [[Bitka na Kozari|ofenziva na Kozari]] u lipnju i srpnju 1942. Njemačka vojska, uz sudjelovanje domobranskih i ustaških postrojbi NDH, vodila je operaciju protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih snaga]] na Kozari i [[Prosara|Prosari]], tijekom koje je zarobljen velik broj civila, većinom Srba. Vlasti NDH i njemački predstavnici planirali su zatočene civile uputiti u logore i među njima izdvojiti radnu snagu. Deportacije su tako bile praćene razdvajanjem obitelji, s kojim je bila povezana i sudbina djece.<ref name="baric_kozara">{{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790}} Relevantna mjesta: str. 53–55, 63–64 i 96.</ref> Potrebu za novim dječjim prihvatilištem u Sisku Ministarstvo udružbe NDH, nadležno za socijalnu skrb, obrazložilo je popunjenošću onoga u Jastrebarskom. U dopisu Ministarstvu zdravstva od 1. kolovoza 1942. najavilo je dolazak prve djece 3. kolovoza te zatražilo pedijatra, dovoljan broj sestara pomoćnica, drugo zdravstveno osoblje i potreban materijal.<ref name="Matausic2022" details="str. 215 i dokument 2, str. 232–233: dopis Ministarstva udružbe Ministarstvu zdravstva od 1. kolovoza 1942. Objavljeni prijepis; naslov iznad prijepisa pogrešno navodi Ministarstvo udružbe kao primatelja, dok je dokument adresiran Ministarstvu zdravstva. Dopis je zaprimljen 4. kolovoza, prema bilješci 874 na str. 232." /> Prihvatilište u Sisku otvoreno je 3. kolovoza 1942. Onamo su stizala djeca iz ustaških sabirnih logora u [[Mlaka (Jasenovac)|Mlaki]], Jablancu i [[Košutarica|Košutarici]] te iz Stare Gradiške. Primana su i djeca iz samoga sisačkog sabirnog logora, odvojena od roditelja upućenih na prisilni rad.<ref name="Matausic2022" details="sažetak i str. 213–214." /> Spomen područje Jasenovac također opisuje dovođenje djece iz više logorskih objekata i njihovo prisilno odvajanje od zatočenih majki.<ref name="jusp_intro" /> Paul R. Bartrop i Eve E. Grimm među zatočenom djecom, uz srpsku, navode i židovsku i romsku djecu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, dio o Sisku." /> Prema izvještaju nadzornika Ministarstva udružbe Franje Perše od 7. kolovoza 1942., djecu su iz Mlake i Jablanca do Jasenovca prevozili seoskim kolima jer je put bio preuzak i loš za druga prijevozna sredstva. Vožnja iz Mlake trajala je tri do četiri sata, a iz Jablanca šest; sestre Crvenoga križa pratile su djecu i brinule se o njihovoj prehrani na putu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 1, str. 230–231: izvještaj Franje Perše Ministarstvu udružbe od 7. kolovoza 1942. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-223, MUP NDH, kut. 10." /> Diana Budisavljević također je početkom kolovoza opisala dopremanje djece kolima iz Mlake i ukrcavanje u vagone u Jasenovcu. U zapisu o dolasku u Sisak 3. kolovoza 1942. navodi da je mlijeko kasnilo, a da je djecu pješice u Sokolanu odveo [[Kamilo Brössler|Kamilo Bresler]].<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 85–86, zapisi od 2. do 4. kolovoza 1942." /> U tom je transportu bilo 906 djece, od kojih je 800 ostalo u Sisku; dojenčad te mala, slaba ili bolesna djeca u dva vagona nastavila su prema [[Zagreb|Zagrebu]]. Sljedećega dana iz Stare Gradiške stiglo je još 650 djece u pratnji ustaških vojnika.<ref name="Matausic2024" details="str. 167–168, uključujući bilješku 15: transporti 3. i 4. kolovoza 1942." /> [[Datoteka:Oduzimanje dece od majki u logoru Stara Gradiška. Deca sa ustašama na ulazu u logor, u leto 1942.jpg|mini|desno|260px|alt=Djeca i odrasli na ulazu u logor Stara Gradiška.|Djeca na ulazu u logor Stara Gradiška u ljeto 1942.]] Sljedeći transport, kojim su Diana Budisavljević i sestre Hrvatskoga Crvenog križa dopratile još 1200 djece iz Mlake i Košutarice, [[Nataša Mataušić|Mataušić]] datira 5. kolovoza 1942. U njemu su bila djeca od dojenačke dobi do četrnaest godina.<ref name="Matausic2022" details="str. 214: 1200 djece iz Mlake i Košutarice, od dojenčadi do četrnaestogodišnjaka; autorica navodi 5. kolovoza." /> Budisavljević u dnevniku opisuje polazak s 1200 djece oko 23 sata, a dolazak u Sisak bilježi 6. kolovoza u pet ujutro.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 92: polazak transporta s 1200 djece i zapis od 6. kolovoza 1942." /> Datum 6. kolovoza nosi i objavljeni popis toga transporta, dok zbirni popis sastavljen u srpnju 1945. skupinu od 1200 djece iz Mlake navodi uz 5. kolovoza.<ref name="Szabo2002Prilozi">{{Citiranje časopisa |last=Szabo |first=Silvija |title=Prilozi uz dnevnik |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |year=2002 |pages=173–260 |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/83665}} Str. 183–184, prilog 12: zbirni popis od 27. srpnja 1945.; str. 211, prilog 39: popis djece pristigle u Sisak 6. kolovoza 1942. iz Mlake i Košutarice. U izvještaju Franje Perše od 7. kolovoza 1942., objavljenom u Mataušić 2022., dokument 1, str. 230–231, za treći prijevoz navodi se 1250 djece i razdoblje 4.–6. kolovoza; Mataušić u bilješci 873 upozorava na razlike prema dnevniku i zbirnom popisu.</ref> U opisu toga prijevoza Budisavljević navodi da su pri dolasku u Sisak u jednome vagonu bila dva mrtva djeteta.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 90: opis preuzimanja djece i napomena o dolasku idućega dana u Sisak. Perše u izvještaju od 7. kolovoza 1942. navodi da u njegova tri prijevoza nije bilo smrtnih slučajeva; Mataušić 2022., dokument 1, str. 231. Ovdje se prenosi Dianin zapis, bez usklađivanja tih iskaza." /> Zapis od 6. kolovoza opisuje i preuzimanje djece: sva su djeca toga transporta ostala u Sisku, gdje je Budisavljević nastavila popisivati stariju djecu i brinuti se o dojenčadi.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 92, zapis od 6. kolovoza 1942.: sva djeca ostala su u Sisku; popisivanje starije djece i briga o dojenčadi." /> Djecu iz [[Prijedor|Prijedora]] dopremio je i Mihajlo Komunicki, djelatnik Ministarstva udružbe. [[Nikica Barić|Barić]] navodi da je iz tamošnjega privremenog logora preuzeo 68 djece i predao ih sisačkom prihvatilištu 7. kolovoza 1942., dok Mataušić navodi 72 djece i 8. kolovoza.<ref name="baric_kozara" details="str. 100–101, osobito str. 101 i bilješka 192: 68 djece iz privremenog logora u Prijedoru predano je prihvatilištu u Sisku 7. kolovoza; autor se poziva na Miletić, knjiga III, dokument 85." /><ref name="Matausic2024" details="str. 168–169, bilješka 16: 72 djece iz Prijedora i 8. kolovoza. Autorica se poziva na izvod iz Komunickijeve izjave od 10. listopada 1945. (HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/32) i na izdanje cjelovitoga zapisnika u Miletić, knjiga IV, str. 336–342; izvorni zapisnik ovdje nije zasebno provjeren." /> === Uprava, osoblje i logorski objekti === [[Datoteka:Children in Sisak concentration camp.jpg|thumb|right|upright=0.9|alt=Crno-bijela fotografija skupine djece ispred logorske barake.|Djeca ispred barake u sisačkom logoru.]] Iako je prihvatilište formalno bilo u nadležnosti Ministarstva udružbe, prema Mataušić njime je stvarno upravljala [[Ustaška nadzorna služba]].<ref name="Matausic2022" details="str. 226: autoričin prikaz formalne nadležnosti Ministarstva udružbe i stvarne uprave Ustaške nadzorne službe." /> U objavljenom iskazu upravitelj Antun Najžar svoje je zadaće opisao kao nadzor rada, opskrbe i financijskog poslovanja logora, ali je naveo da nije bio nadležan za primanje i otpuštanje liječnika i sestara pomoćnica kao stručnog osoblja.<ref name="Matausic2022" details="dokument 3, str. 234–235: objavljeni prijepis Najžarova iskaza; izuzeće liječnika i stručnih sestara pomoćnica iz ovlasti primanja i otpuštanja osoblja na str. 234. U radu iz 2024., str. 168, te su ovlasti navedene među njegovim dužnostima, dok ih prijepis iz 2022. izričito izuzima." /> Njegov opis financijskih ovlasti Mataušić prenosi riječima: »bez mog znanja i odobrenja nije se smelo niti moglo raspolagati novcem logora«.<ref name="Matausic2024" details="str. 178, bilješka 60: autoričin prijenos Najžarove izjave o raspolaganju novcem logora, datirane 25. veljače 1946. Dokument 3 u izdanju iz 2022., str. 233, nosi datum 25. veljače 1945." /> Učitelj [[Ante Dumbović]] bio je povjerenik Ministarstva udružbe za smještaj djece, u dokumentima nazvan ''kolonizacijom'', i vodio je popise pristigle, umrle, vraćene i udomljene djece. Njegovi izvještaji i kartoteka važni su za istraživanje rada logora, ali i za praćenje sudbine pojedinoga djeteta.<ref name="Matausic2024" details="str. 168 i 175." /><ref name="Matausic2022" details="str. 226–227 i dokument 3, str. 233–235: nadležnost nad logorom, Najžarove ovlasti i Dumbovićev rad na evidenciji i smještaju djece." /> Roditelji djece smještene u dječjim objektima bili su, prema iskazu Dragice Habazin, zatočeni u logoru u Staklani, kojim je zapovijedao Andrašević.<ref name="Matausic2022" details="dokument 7, str. 246: iskaz Dragice Habazin od 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis." /> Djeca su bila smještena na više mjesta u gradu, među kojima se navode Staklana, Pecara, Solana Reis i prostorije samostana sestara sv. Vinka.<ref name="jusp_intro" /> Za njihov smještaj i liječenje prenamijenjene su i Sokolana te škola u Novom Sisku. Uvjeti su se razlikovali od zgrade do zgrade: školsku polikliniku Jana Koch opisala je kao improviziranu bolnicu u staroj zgradi ograđenoj žicom, s ustaškom stražom i zastavom Crvenoga križa.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Prema Whiteovu opisu, u samostanu su boravila djeca stara najviše tri godine, a u Solani četverogodišnjaci i petogodišnjaci.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Odjel za najmlađu djecu u samostanu vodio je pedijatar Ivan Spitzer. U školi u Novom Sisku liječnici su se izmjenjivali u službi; među njima bili su Lazar Margulies i Leopold Auf, a u ambulanti su radile i sestre pomoćnice Hrvatskoga Crvenog križa. U dvjema školskim sobama radilo je šesnaest žena iz sabirnog logora u Staklani pod nadzorom ustaških vojnika. U prizemlju su bile prostorije za dojenčad, kuhinja, skladište i praonica rublja. Školsko su skladište prvih pet tjedana vodile zagrebačke dominikanke uz pomoć dvojice skladištara, a zatim ga je preuzeo Teodor Crnobrnja.<ref name="Matausic2022" details="str. 215–217: raspored osoblja i službi po objektima; autoričin prikaz prema poslijeratnom popisu osoblja i drugim dokumentima." /> U prizemlju Sokolane, uz prostorije za djecu, nalazile su se kuhinja i ambulanta. Liječnicima su ondje pomagale dominikanke, među kojima je glavna sestra bila Imakulata Klobučar. Manja prostorija na prvom katu neko je vrijeme služila kao mrtvačnica.<ref name="Matausic2022" details="str. 216–217, bilješke 819–820: raspored službi, upravljanje školskim skladištem i osoblje Sokolane prema autoričinu prikazu i poslijeratnom popisu osoblja." /> U Solani je na čišćenju i čuvanju djece radilo šest žena, a u Križarskom domu, zgradi Gucci uz Sokolanu, pet. U popisu osoblja naveden je i raskužitelj Josip Pećarina.<ref name="Matausic2022" details="str. 217, bilješke 820–823: osoblje Solane i Križarskog doma te raskužitelj, prema poslijeratnom popisu HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/40." /><ref name="Matausic2024" details="str. 169–170: položaj Križarskog doma uz Sokolanu i opis službi." /> Nadstojnica samostana sv. Vinka Marija Alma Lesić u iskazu od 22. veljače 1946. rekla je da je dopustila smještaj djece na Breslerovu zamolbu. U početku su se o djeci brinule i dvije sestre njezina reda, Mirna Mastanjević i Partenija. Kada su ozdravile, zabranila im je povratak radu s djecom; kao razlog navela je opasnost ponovnog obolijevanja i potrebu da se oporave za rad u školi.<ref name="Matausic2022" details="dokument 11, str. 252–253: iskaz Marije Alme Lesić od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis; HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Razlozi zabrane rada preneseni su kao njezino objašnjenje." /> S početkom nastave redovnice su povezivale i zahtjeve za premještanje djece iz samostanskih prostorija. Mastanjević je na saslušanju 22. veljače 1946. navela da su sestre krajem kolovoza 1942. zatražile od Najžara da djecu premjesti jer su trebale prostor za školu, zabavište i internat. Spomenula je i novčanu naknadu za rad i odštetu za zgradu, ali nije znala njezin iznos.<ref name="Matausic2022" details="dokument 10, str. 251–252: iskaz Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946., zahtjev za premještanje djece i navod o naknadi. Objavljeni prijepis; HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4." /> Lesić je svoj zahtjev Bresleru za oslobađanje prostorija smjestila u rujan. Prema njezinu iskazu, Bresler je zatim pisanim putem uputio Najžara da djecu preseli, a ona nije znala u koju su drugu zgradu odvedena.<ref name="Matausic2022" details="dokument 11, str. 253: Lesićin opis rujanskog zahtjeva, Breslerove upute i premještanja djece. Navodi iz dvaju iskaza nisu spojeni u jedinstven datum." /> === Smještaj, prehrana i higijena === Već pri dolasku u Sisak djeca su bila iscrpljena, [[Pothranjenost|pothranjena]] i bolesna, a ondje ih nisu čekali smještaj, prehrana i zdravstvena skrb koji bi odgovarali njihovu broju i potrebama. Ležala su na podu ili slami, često bez odgovarajuće odjeće, i dobivala hranu neprilagođenu svojoj dobi.<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> Prema Mataušić, djeca su danima ležala na istoj slami zagađenoj izmetom, premda je u skladištima bilo plahti, pokrivača i drugih potrepština koje im nisu bile dostupne. Opisuje i krađe hrane i odjeće te propuste u raspodjeli i njezi.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Potrepštine su stizale preko Hrvatskoga Crvenog križa, lokalnih udruženja i stanovništva. Članice udruženja Hrvatske žene iz Siska šivale su pelene i odjeću za dojenčad, a građani i seljaci iz okolice donosili su odjeću i hranu, osobito mlijeko. Skladišta su se punila i plahtama, pokrivačima i jastucima oduzetima srpskim obiteljima. Među pošiljkama Mataušić bilježi kilogram i pol lipova čaja te devet kilograma sapuna koje je zagrebački Crveni križ 29. rujna 1942. poslao na Dumbovićevo ime. Dumbović je potvrdio primitak i najavio izdavanje sapuna djeci u Solani za umivanje i pranje rublja.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, osobito bilješka 837: materijalna pomoć i pošiljka HCK-a od 29. rujna 1942., prema dokumentu iz Muzeja žrtava genocida u Beogradu, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića. Primitak pošiljke i najavljeno izdavanje nisu dokaz potpune raspodjele ili dostatne skrbi." /> O teškoćama pri kupanju i raskuživanju Diana Budisavljević pisala je 6. kolovoza 1942. Okupana djeca nisu imala prostoriju u kojoj bi čekala odjeću: »Morala su gola van«, zabilježila je, uz napomenu da je vrijeme bilo oblačno i da je puhao hladan vjetar.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 92, zapis od 6. kolovoza 1942." /> Đuro Vidović, zemljoradnik iz Križa kraj [[Petrinja|Petrinje]], vidio je uvjete u Sokolani kada je u kolovozu 1942. došao preuzeti jedno dijete. O onome što je zatekao svjedočio je pred komisijom za ratne zločine 23. siječnja 1946.: <blockquote>»Djeca su bila smještena po sobama sokolane i ležala su na podovima na kojima je bilo vrlo malo a na mjestima gotovo ni malo slame a osim toga prostorije su bile vrlo neuredne i nisu bile čišćene te je bilo i dječjih izmetina a manja mala djeca su bila i zamazana tim izmetinama.– Ispravljam ne samo da su mala djeca bila zamazana od izmetina nego su bila i velika a bila su zamazana usljed toga što su ležala sa malom djecom od godine pa na više koja su i njih istovremeno zamazali a niti jedni nIsu imali prilike da se očiste a niti je zato pružana mogućnost a o tom izgleda uprava logora kao i osoblje koje je posluživalo djecu nije vodilo brige.–«<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> U istom iskazu Vidović je opisao i podjelu hrane kojoj je prisustvovao: <blockquote>»Pored toga što su djeca bila zamazana mnogo su plakala i vikala a istovremeno i tražila kruha koga nisu dobivala iz čega zaključujem da je ishrana te djece bila vrlo slaba gotovo nikakova, dok su djeca zapomagala i tražila kruha.– Imao sam prilike vidjeti jedamput kada je djelena hrana i to prije podne u 9 sati kojom prilikom djeci je djelana hrana koja se sastojala od neke prozirne juhe sa nekoliko komadića sasvim siguran nisam dali repe ili makarone glavno bijelo je bilo te jednim komadićem kruha koji nikako nije bio teži od 3-4 dkg. Takvu hranu djeca su dobivala dnevno dva puta i to u 9 sati izjutra i u 4 sata poslijepodne, – Kod djeljenja hrane nije se moglo pravilno raspodijeliti niti su mogla sva djeca dobiti obzirom da je bila nestašica u porcijama i žlicama tako da si od 3-7 djece jeli iz jedne porcije.–«<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> Prema Vidovićevim riječima, građani i seljaci pokušavali su donijeti djeci kruh, sir i voće, no osoblje i naoružana straža to su sprečavali, tvrdeći da bi se djeca mogla razboljeti.<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /> Ispričao je i da je pred Sokolanom vidio mrtvačka kola u koja je utovareno približno deset dječjih lijesova, nakon čega su odvezena na groblje.<ref name="Matausic2022" details="str. 267–268, dokument 15: iskaz Đure Vidovića od 23. siječnja 1946. Objavljeni prijepis; signatura navedena na str. 269: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-380/4. Oblik „nIsu” nalazi se u prijepisu." /> Bartrop i Grimm navode da paketi s hranom koje je slao Crveni križ nisu stizali do djece te da je broj umrlih dosezao i četrdesetero u danu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o prehrani, umiranju i spašavanju djece u Sisku." /> O gladi i odvajanju od majke govorila je i Radojka Rahimić u razgovoru iz 2005., objavljenom u istraživanju Birgit Mair o ratnim iskustvima bosanskih Roma. Prisjetila se da je u Sisku provela približno tjedan dana i da su dobivali vrlo malo hrane. Majka joj je davala vlastiti obrok, sama ne jedući ništa, sve dok djeca nisu odvojena od majki i upućena u Zagreb.<ref name="Mair2010" details="str. 177 i 181–182: istraživanje iz 2005. i iskaz Radojke Rahimić o boravku u Sisku." /> Djecu na obali [[Kupa|Kupe]] Joso Stanić opisao je u poratnom iskazu koji prenosi Mataušić. Prema njegovu sjećanju, vidio ih je 17. ili 18. kolovoza 1942., pri ulasku u Sisak: <blockquote>»... tek nekako 17 ili 18 (kolovoza 1942., op.a.) ponovno sam otišao u Sisak sa biciklom te taman prilikom ulaska u Sisak t.j. kada sam došao na zidani kupski most vidio sam jedan strahoviti prozor koji me je prosto zaprepastio. Naime od sokolane kao i od škole sa druge strane Kupe razišlo se ne znam ni koliko broj ali veliki broj djece niz obalu Kupe polu gola i bosa sa željom da se okupaju odnosno pošto su na to bili prisiljeni od svojih čuvara. Djeca su bila tako izmučena od kojih je bilo i velik broj upravo posve male djece neobično su mnogo vikala i plakala te zapomažući tražeći hrane i dozivajući svoje majke. Dakle, prizor upravo je toliko bio strašan da se neda uopće ničim opisati da bi se mogla dobiti jasna slika o strahovitom prizoru koji se pojavio pred svakim onim koji je slučajno tada naišao tuda...«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 180, bilješke 40 i 65: autoričin prijenos iskaza Jose Stanića, saslušanog u siječnju 1946. pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije u bolnici u Petrinji. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF-4/380. Trotočke, dopuna „(kolovoza 1942., op.a.)” i oblik „prozor” potječu iz objavljenog prijepisa. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak." /></blockquote> Kada je u rujnu 1942. obilazila logorske objekte, sestra Crvenoga križa [[Jana Koch]] zatekla je približno 160 bolesne djece na podu improvizirane bolnice, bez primjerene njege. U njezinu opisu, koji prenosi Fumić, Solana je bila hladan i vlažan betonski prostor u kojem su boravila djeca s ranama i krastama. Nedostajalo je i hrane: »Premda je već davno prošlo tri sata poslije podne, djeca tog dana još ništa nisu jela.«<ref name="Fumic2011" details="str. 57 i 59; za citirani iskaz str. 59." /> White opisuje rujanski obilazak u kojem su sudjelovale Koch, Vera Luketić i njezina majka Dragica Habazin, povezane s Hrvatskim Crvenim križem. Prema njegovu prikazu, Najžar je u razgovoru s njima odbacio navode o patnji djece, izdvojivši tek bolesnu djecu smještenu u školi.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Rad sestara Hrvatskoga Crvenog križa uključivao je, prema Mataušić, i uređenje školske poliklinike. Uz pomoć zatočenica sabirnog logora oribale su pod, donijele svježu slamu te upotrijebile plahte i deke iz skladišta.<ref name="Matausic2024" details="str. 171–172, posebno str. 171 i bilješka 28 na str. 172: autoričin opis čišćenja i uporabe spremljenih potrepština, uz iskaz o obilasku (HR-HDA-1234, ZB-KONF-4/371). Biografska bilješka 25 na str. 171 odlazak Koch i Habazin u Sisak smješta u listopad; dodatak ne određuje novi datum obilaska." /> Dragica Habazin, sestra Crvenoga križa koja je s djecom radila od rujna 1942., opisala je svakodnevnu skrb u logoru. Na saslušanju pred Zemaljskom komisijom 5. prosinca 1945. prisjetila se pretrpane drvene barake na kupalištu Teslić i zaraznih bolesti među djecom. Prema njezinu iskazu, rad Crvenoga križa i dolazak sestara donijeli su određeno poboljšanje prehrane. O svakodnevnoj njezi i pokušaju da dojenčad ponovno dođe do svojih majki rekla je: <blockquote>»U čitavom logoru bio je samo jedan zahod, pa su djeca obavljala nuždu sva na otvorenom na livadi, a ona manja, koja nisu mogla ići, ta su obavljala nuždu pod sebe, a mi smo ih čistili. Mi smo zatražile od ustaškog zastavnika Andraševića, koji je bio zapovjednik logora u Sisku na staklani, gdje su bili zatočenici, roditelji u našem logoru nalazeće se djece, da nam dade majke od kod nas zatočene djece, da svoju djecu doje. No on nam to nije dozvolio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 246, dokument 7: iskaz Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /></blockquote> === Zdravstvena skrb i postupanje uprave === Prema Mataušić, broj liječnika i pomoćnog osoblja nije odgovarao broju djece ni težini njihova stanja. Razboljelo se i troje liječnika koji su radili s bolesnom djecom, a zamjene nisu poslane. Autorica uz manjak osoblja upozorava na nedovoljnu higijenu pri hranjenju te na premještanje pri kojem su se bolesna djeca miješala sa zdravom.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Redovnica Mirna Mastanjević prvih je desetak dana pomagala pri hranjenju djece u samostanskim prostorijama. O tom je radu svjedočila na saslušanju 22. veljače 1946.: <blockquote>»U mjesecu augustu 1942 dopremljena su djeca x pohvatana po ustašama te smještena u prostorije našeg zabavišta i time je osnovan jedan dio dječjeg logora i kod nas. Prvih 10 dana ja sam pomagala osoblju koje je radilo kod te djece. Moj rad se sastojao u tome što sam prilikom hranjenja te djece pomagala ženama koje su hranile djecu te sam i ja hranila tu djecu. Prilikom hranjenja te djece zapazila sam da nema dovoljan broj bočica za dojenčad iz kojih su dojenčad hranili kao što nije bilo dovoljno niti lončića iz kojih su hranili djecu od 1-3 god. a koja su djeca bila smještena kod nas. Bočice kao i lončići nakon što bi iz istih jelo jedno dijete bili bi oprani u jednoj vodi i nisu ničim bili dezificirani iako je to moralo se činiti obzirom da je bilo bolesne djece te je postojala mogućnost prenosa zaraze na ostalu djecu.«<ref name="Matausic2022" details="str. 251–252, dokument 10: iskaz Mirne Mastanjević od 22. veljače 1946. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-378/4. Znak „x” nalazi se u prijepisu." /></blockquote> Golu djecu bez pokrivača, spavanje na slami i Sokolanu bez prozora opisao je i upravitelj Antun Najžar u izvještaju Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva od 7. rujna 1942. Veliku smrtnost pripisivao je hladnoći, zarazama, promjeni prehrane i iscrpljenosti djece prije dolaska. Pritom je tvrdio da su liječenje i prehrana bili primjereni, navodeći cijepljenje, lijekove i infuzije.<ref name="Matausic2022" details="dokument 5, izvještaj Antuna Najžara Ministarstvu udružbe i Ministarstvu zdravstva od 7. rujna 1942., str. 238–241. Nadnevak je preuzet iz tijela dokumenta; oznaka iznad prijepisa glasi 07.07.1942. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-226, MZU NDH, Glavno ravnateljstvo udružbe, broj 71023-I-2-1942. (61832), kut. 147." /> U istom je izvještaju opisao i promjene namjene pojedinih objekata: Sokolana je u drugoj polovici kolovoza služila kao bolnica za lakše bolesnu djecu. Škola u Novom Sisku imala je vodovod i kanalizaciju, a prema njegovu opisu u njoj su isprva bila smještena zdravija djeca namijenjena udomljavanju. Pretvaranje škole u bolnicu za najteže bolesnu djecu iz Sokolane datirao je 22. kolovoza.<ref name="Matausic2022" details="dokument 5, str. 239–240, odjeljci 2–3. Najžarov izvještaj u tijelu dokumenta datiran je 7. rujna 1942. U prijepisu na str. 240 prenamjena škole datirana je 22. kolovoza, dok autoričin komentar u bilješci 883 na str. 238 te prikaz iz 2024., str. 179, navode 21. kolovoza." /> Otvaranje skladišta Solane za smještaj djece Najžar je u tom izvještaju također datirao 22. kolovoza. Za taj je objekt naveo 1200 djece koju je opisao kao odabranu i zdravu. Potkraj mjeseca ondje su, prema njegovim riječima, bila upućivana i djeca na oporavku iz škole u Novom Sisku.<ref name="Matausic2022" details="dokument 5, str. 240, odjeljak 4: Najžarov prikaz otvaranja Solane, broja i zdravstvenog stanja smještene djece te naknadnog dolaska rekonvalescenata." /> Premještanje bolesne djece iz Sokolane u školsku zgradu kritizirao je liječnik Lazar Margulies, koji je s djecom radio. Na saslušanju 24. srpnja 1945. opisao je upozorenja upućena Najžaru, a Mataušić prenosi njegove riječi: <blockquote>»Najviše krivim dr. Najžara što je, kada je, izbio pjegavac u ‘Sokolani’ umjesto da je tu zgradu izolirao, odnosno djecu i personal premjestio na izolirano mjesto, dao je nalog da se sve smjesti u t. zv. ‘bolnicu’ u školi u Starom Sisku, gdje pjegavca uopće dotle nije bilo i ako je od mene u dva maha bio upozoren da to mora imati katastrofalnih posljedica.«<ref name="Matausic2022" details="str. 238, bilješka 883. Autorica citira zapisnik saslušanja liječnika Lazara Marguliesa pred komisijom za utvrđivanje ratnih zločina u Osijeku, 24. srpnja 1945. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/377. U citatu stoji Stari Sisak; Najžarov izvještaj i autoričin prikaz govore o školi u Novom Sisku." /></blockquote> Julka Štajcer, zaposlena u Pučkoj školi Sisak–Novi, u iskazu od 21. veljače 1946. opisala je Najžarove obilaske, stanje djece i izostanak poboljšanja nakon njegovih posjeta: <blockquote>»U toku dva mjeseca koliko sam boravila u logoru, koliko se ja sjećam, svega dva puta je došao dr. Najžar kao šef logora na pregled. Svaki put kada je došao samo je prošao kroz sobe i pogledao djecu. Iza pregleda dr. Najžara nisam osjetila nikakvih promjena u pogledu poboljšanja hrane, izmjene slame, savijesnijeg liječničkog pregleda, pružanja veće liječničke pomoći i lijekova itd. mada se osjećala potreba da se u tom pravcu nešto poduzme, a što je svakako ja vjerujem morao poduzeti dr. Najžar.«<ref name="Matausic2024" details="str. 174 i 179–180, bilješke 43 i 64: autoričin prijenos iskaza Julke Štajcer od 21. veljače 1946. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/38. Oblik „savijesnijeg” i sintaksa citata preneseni su iz objavljenog prijepisa." /></blockquote> Marija Miščević, zaposlena u kupalištu „Teslić”, svjedočila je o postupanju s djecom nakon kupanja: <blockquote>»Prilikom dopremanja djece u kupalište (...) vidjela sam, kako žene koje su radile na kupanju te djece, djecu nakon kupanja golu meću ležati ne cement. Sve su to bila mala djeca. Djeca su ostajala ležati ne cementu po nekoliko sati, dok se ne okupaju sva, a zatim su vožena u dječji logor. Rukovodioc kod tog posla bio je Dr. Najžar, koji je sve to vidio i nije poduzimao ništa da se djeca ne stavljaju na cement. Nisam se usudila prići dr. Najžaru i moliti ga da spriječi to, da djece leže na cementu zbog toga što je dr. Najžar bio vrlo surov i grub čovjek.«<ref name="Matausic2024" details="str. 180, bilješka 66: autoričin prijenos iskaza Marije Miščević. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1234, ZB-KONF, 4/384, kut. 154. Oznaka (...) te oblici „ne cement”, „ne cementu” i „da djece leže” nalaze se u objavljenom prijepisu. Prenesen je cijeli ondje citirani odlomak, a ne potpuni arhivski zapisnik." /></blockquote> Zbog velike smrtnosti Salih Kulović, pročelnik odjela Ministarstva udružbe, obratio se 17. rujna 1942. Ministarstvu zdravstva sa zahtjevom za komisijski pregled. U zahtjevu je tražio da se utvrdi zašto djeca umiru, što treba poduzeti da se smrtnost smanji i kako zaštititi stanovništvo Siska od širenja zaraznih bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 217–218 i dokument 4, str. 236–237: dopis Saliha Kulovića Ministarstvu zdravstva, 17. rujna 1942." /> Prema objavljenom prijepisu, Ministarstvo zdravstva dopis je primilo 26. rujna 1942. Rubna bilješka datirana 23. listopada navodi da su pregled obavili liječnik Černozubov i profesor Bresler.<ref name="Matausic2022" details="dokument 4, str. 236–237, posebno str. 237: primitak dopisa 26. IX. 1942. i rubna bilješka 23. X. 42 o obavljenom pregledu; prema bilješci 882 nastavak je nečitak. Datum 23. listopada odnosi se na rubnu bilješku, ne na zasebno utvrđen datum pregleda. Objavljeni prijepis, bez uvida u arhivski izvornik." /> Nikica Barić navodi da su pregled, po svemu sudeći, obavili Niktopolion Černozubov kao predstavnik Ministarstva zdravstva i Kamilo Bresler kao predstavnik Ministarstva udružbe, ali ističe da nije pronašao zatraženo izvješće s prijedlozima za smanjenje smrtnosti.<ref name="baric_kozara" details="str. 107, bilješke 216–217: zahtjev za pregled, autorovo „Čini se” o njegovu izvršenju i izričita napomena da nije pronašao zatraženo izvješće." /> Liječnica Olga Bošnjaković u Zagrebu je preuzimala djecu dopremljenu iz Siska u rujnu i listopadu 1942. U sjećanju objavljenom 1955., koje prenosi Mataušić, opisala je njihovo teško stanje: [[Ospice|ospice]] praćene teškim upalama pluća, [[Difterija|difteriju]] i [[Hripavac|hripavac]] te pothranjenost, iscrpljenost i kožne bolesti.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 852. Autorica prenosi sjećanje liječnice Olge Bošnjaković objavljeno u knjizi Žene Hrvatske u NOB-i, II, Zagreb, 1955., str. 390. Navod se odnosi na djecu primljenu u Zagrebu." /> White u enciklopediji Američkoga memorijalnog muzeja holokausta navodi da je Najžar pojedinoj srpskoj pravoslavnoj djeci davao smrtonosne injekcije.<ref name="White2018" details="str. 74." /> [[Velimir Deželić mlađi]] u nedatiranom iskazu koji objavljuje Mataušić prenosi glasine o umiranju djece nakon injekcija nekog liječnika te navodi da mu pri pokušaju provjere nije bilo dopušteno ni približiti se prihvatilištu.<ref name="Matausic2022" details="dokument 17, str. 275–276: nedatirani iskaz Velimira Deželića." /> Najžar je na poslijeratnom saslušanju 18. veljače 1946. izjavio da je tijekom rata Ustaška nadzorna služba zbog glasina da liječnici injekcijama truju djecu prijavila upravu logora te da ga je sisački šef policije Škarek o tome saslušao. Prema njegovu iskazu, Škareku je objasnio kako su djeci davane injekcije fiziološke otopine radi nadoknade tekućine izgubljene zbog teških proljeva. Tvrdio je da je nakon tog objašnjenja daljnji postupak ustaških vlasti protiv njega prekinut. To ranije saslušanje nije mogao točno datirati, smještajući ga pri kraju zatvaranja logora ili nakon njegova zatvaranja.<ref name="Matausic2022" details="dokument 16, str. 272–273: odgovor na 49. pitanje iz dijela saslušanja održanog 18. veljače 1946.; naslov dokumenta na str. 269 nosi datum 19. veljače, a str. 273 izričito razdvaja oba dana saslušanja. Ime Škarek prema uredničkoj ispravci u bilješci 900." /> === Svjedočanstva o obilasku logora === Njemački opunomoćeni general [[Edmund Glaise von Horstenau]] posjetio je sisački logor u pratnji ustaškog dužnosnika [[Erih Lisak|Ericha Lisaka]]. Nataša Mataušić posjet smješta u listopad 1942., nakon ustaške akcije u selima [[Crkveni Bok]], [[Strmen]] i [[Ivanjski Bok]], i prenosi sljedeći odlomak iz Horstenauovih zapisa. Objašnjenja u zagradama, uključujući identifikaciju zapovjednika kao Najžara, autoričine su dopune: <blockquote>»…Nakon toga otišli smo u koncentracijski logor koji je bio smješten u nekoj tvornici (tvornici stakla „Teslić i drug”, op.a.). Užasne prilike. Malo muškaraca, mnogo žena i djece bez dovoljno odjeće, noću leže na kamenu, ucviljeni su, kukaju i plaču. ‘Zapovjednik logora’ (dr. Antun Najžar, op.a.) – usprkos kasnijoj Poglavnikovoj povoljnoj ocjeni, običan lupež, ignorirao sam ga, ali sam zato svojoj ustaškoj pratnji rekao: ‘U ovakvim prilikama čovjeku dođe da povraća… samo da povraća, moja gospodo.’ A ono najstrašnije: dvorana uz čiji uzdužni zid na oskudnoj slami, koju su zacijelo bacili ovamo samo zbog moje ‘inspekcije’ leži oko 50 gole djece, dijelom već mrtve, a dijelom na umoru!«<ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /></blockquote> S tim obilaskom Mataušić povezuje i zapis Rudrefa Štegera, pripadnika štaba I. domobranskog zbora u Sisku koji je prisustvovao pregledu logora. Šteger izričito navodi da se pregled odvijao u Staklani i opisuje odvojene prostore za djecu, žene i muškarce. Datumi u tim prikazima razlikuju se: u naslovu objavljenoga Štegerova zapisa navodi se studeni 1942., dok Mataušić posjet datira u listopad.<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /><ref name="Matausic2022" details="str. 219, bilješka 835. Autorica prenosi opis iz: Glaise von Horstenau, Edmund, ''Zapisi iz NDH'', Zagreb, 2013., str. 162–163." /> O prostoru u kojem su bila djeca napisao je: <blockquote>»U prvom logoru bila su dijeca u barakama razvrstana po sobama i po godinama, tako, da su deca do 1. godine ležala na slami u očajnom stanju. U barakama strašan zadah i nečistoča jer su djeca vršila nuždu u sobi. Ovom prilikom njemački general obratio se Lisaku sa ovim rečima: „to je vaša kultura, trebali bi reći Poglavniku, da sam dojde ovamo, pa da bi on vidi ovu strahotu.” Nato je Lisaku pripala muka, tako da je otišao u svoj vagon na stanicu.«<ref name="Matausic2022" details="dokument 8, str. 247–249: Rudref Šteger, »Podaci o logoru pravoslavaca – Srba u novembru 1942. godine u Sisku«. Objavljeni prijepis. Arhivska signatura prema autorici: HR-HDA-1561, SDS RSUP-a SRH, 013.2.18., 34. Ime je u naslovu prijepisa navedeno kao Ruderf, a u potpisu kao Rudref." /></blockquote> === Spašavanje i udomljavanje === [[Datoteka:Diana Budisavljević.jpg|mini|desno|200px|alt=Crno-bijeli portret Diane Budisavljević.|[[Diana Budisavljević]], organizatorica akcije pomoći djeci iz ustaških logora.<ref name="jusp_intro" />]] Djeca su iz logora izlazila uz pomoć Diane Budisavljević i njezinih suradnika, a u njihovu prijevozu, prihvatu i smještaju sudjelovali su Kamilo Bresler iz Ministarstva udružbe, članice Hrvatskoga Crvenog križa, Odbor Narodne pomoći i [[Caritas Zagrebačke nadbiskupije]]. Djecu su prihvaćale i obitelji iz Siska, Zagreba i drugih mjesta.<ref name="jusp_intro" /> Uz tu pomoć institucija i građana, Bartrop i Grimm opisuju i tajni rad dobrovoljaca povezanih s komunističkim pokretom otpora. Spasitelji su djelovali pod tajnim imenima i u manjim skupinama, a pomoć se organizirala i iz seoskih kuća i iz plemićkih domova. Djeci su pronalazili smještaj u hrvatskim obiteljima, pri čemu su ona, prema tim autorima, često radila kao kućna posluga ili na gospodarstvima.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o prehrani, umiranju i spašavanju djece u Sisku." /> Breslerovu ulogu u široj akciji spašavanja kozaračke djece 1942. Suzana Leček i Željko Dugac opisuju kroz njegov rad u Ministarstvu: svojim je službenim položajem omogućio početni smještaj djece te ishodio službeno odobrenje za njihov smještaj u obitelji. Prema njihovu tumačenju, takvim je razmještajem nastojao zaštititi djecu od opasnosti da iz domova, u kojima su bila okupljena, budu odvedena u logore.<ref name="LecekDugac2014">{{Citiranje časopisa |last=Leček |first=Suzana |last2=Dugac |first2=Željko |year=2014 |title=Kamilo Brössler – život za druge |journal=Godišnjak Njemačke zajednice – DG Jahrbuch |volume=21 |pages=131–150 |url=https://deutsche-gemeinschaft.eu/wp-content/uploads/2021/05/Jahrbuch-2014.pdf}} Relevantno: str. 146, osobito bilješke 61–64: Breslerova uloga u široj akciji spašavanja kozaračke djece i pribavljanju odobrenja za smještaj u obitelji. Autori se za ovaj dio oslanjaju na Dianin dnevnik i raniju literaturu.</ref> Ministar udružbe [[Lovro Sušić]] odredio je 23. kolovoza 1942. da se djeca premještena iz logora u prihvatilišta vraćaju roditeljima ako za to nema političkih zapreka ili predaju hrvatskim i katoličkim obiteljima, a po potrebi smještaju u dječje domove. Zdrava djeca trebala su biti predana odmah, a bolesna nakon zdravstveno-zaštitnog roka. Provedba je povjerena Kamilu Bresleru, uz suradnju s crkvenim i dobrotvornim ustanovama, posebno Caritasom i Hrvatskim Crvenim križem.<ref name="baric_kozara" details="str. 107–108: odluka ministra udružbe od 23. kolovoza 1942. o daljnjem smještaju djece iz prihvatilišta." /> Udomljavanje je podupirao i zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac]], čiju poslanicu župnim uredima od 24. kolovoza 1942. Mataušić navodi u razgovoru za ''Novi list''.<ref name="duka_foster">{{Citiranje novina |last=Duka |first=Zdenko |date=5. studenoga 2018. |title=SKANDALOZNA REVIZIJA POVIJESTI Evo kakav užas je bio sisački logor za djecu, a sad bi ga negirali |newspaper=Novi list |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/skandalozna-revizija-povijesti-evo-kakav-uzas-je-bio-sisacki-logor-za-djecu-a-sad-bi-ga-negirali/}} Izjave Nataše Mataušić.</ref> U prikazu sudbine djece nakon izlaska iz logora White navodi i da su mnoga krštena u Katoličkoj Crkvi, bilo zbog politike prisilnog preobraćanja u NDH bilo iz praktičnih razloga.<ref name="White2018" details="str. 74." /> Milovan Pisarri u prikazu šire Akcije Diane Budisavljević ističe da je ona udomljavanje djece smatrala privremenim smještajem, s ciljem njihova vraćanja majkama ili rodbini.<ref name="Pisarri2012">{{Citiranje časopisa |last=Pisarri |first=Milovan |year=2012 |title=Diana Budisavljević. La donna che salvò migliaia di bambini serbi dai campi di sterminio ustascia |journal=DEP: Deportate, esuli, profughe |issue=18–19 |pages=22–45 |issn=1824-4483 |url=https://www.unive.it/pag/fileadmin/user_upload/dipartimenti/DSLCC/documenti/DEP/numeri/n18-19/03_18e19_-Pisarri.pdf |language=it}} Relevantno: str. 39–40: autorovo tumačenje privremenoga smještaja i cilja vraćanja djece obiteljima u okviru šire Akcije Diane Budisavljević.</ref> Organizirano premještanje djece iz sisačkoga dječjeg logora u Zagreb počelo je, prema Mataušić, 22. rujna 1942., kada je 118 djece upućeno u Zavod za odgoj gluhonijeme djece. Slijedila je skupina od 130 djece 26. rujna, smještena u taj zavod i na Josipovac, dok su 30. rujna 172 djeteta smještena u Jeronimsku dvoranu.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 850: rujanski transporti prema zbirnom popisu; za 30. rujna autorica navodi i zaseban popis djece otpremljene po sestri Habazin (HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/18)." /> Premještanje se nastavilo u listopadu: za 11. listopada bilježi 550 djece smještene u Zavod i Caritas. Skupina pristigla 16. listopada bila je raspoređena u Zavod, Caritas i Dom učiteljica u Kukuljevićevoj ulici, a sljedećega dana 400 djece smješteno je u Zavod i na Josipovac. Za 26. listopada navodi 350 djece smještene u Zavod.<ref name="Matausic2024" details="str. 172–173, osobito bilješka 31: listopadske skupine i mjesta smještaja. U bilješci je za 16. listopada navedeno 556 djece, dok faksimil zbirnog popisa u Szabo 2002., str. 184, prilog 12, navodi 566; ovdje se ne bira jedna od tih brojki." /> Mataušić bilježi i skupinu od 72 djece upućene u Zavod i Caritas 2. studenoga, a posljednja skupina od desetero djece u Zavod je stigla 8. siječnja 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 172–173, bilješka 31. Za razlike u datiranju posljednje skupine vidi odjeljak o zatvaranju dječjeg logora; Dumbović u izvještaju od 8. veljače 1946. za 8. siječnja 1943. navodi oko dvadesetero djece (Mataušić 2022., dokument 13, str. 257)." /> Djeca su iz zagrebačkih ustanova posredstvom Caritasa udomljavana u obitelji.<ref name="Matausic2024" details="str. 173." /> Caritasovo udomljavanje djece u samom Sisku Mataušić ocjenjuje neuspješnim, ističući da su djecu ondje udomljavali građani i stanovnici okolnih sela.<ref name="Matausic2022" details="str. 221–222: autoričina ocjena lokalne kolonizacije i pomoć stanovništva." /> Dragica Habazin, sestra Crvenoga križa, u iskazu od 5. prosinca 1945. opisala je i Najžarovu suradnju pri predaji djece. Navela je da je uz njegovu susretljivost oko 400 djece, u dobi od 12 do 15 godina, uspjela predati rodbini i stanovnicima Crkvenoga Boka. U istom je iskazu opisala oskudnu prehranu, ometanje rada i prijetnje sestrama, a poboljšanje prehrane pripisala Crvenomu križu.<ref name="Matausic2022" details="str. 246, dokument 7: iskaz Dragice Habazin pred Zemaljskom komisijom, 5. prosinca 1945. Objavljeni prijepis; signatura prema autorici: HR-HDA-306, ZKRZ, Guz, 4676/45 (kut. 69.)." /> Dio najteže bolesne djece upućivan je u sisačku bolnicu. Najžar je u izvještaju od 7. rujna 1942. naveo da ih je primljeno koliko je bolnica mogla prihvatiti.<ref name="Matausic2022" details="dokument 5, str. 240, odjeljak 5: upraviteljev navod o upućivanju najteže oboljele djece u bolnicu u granicama njezina kapaciteta." /> Organizaciju bolničke pomoći Ivo Pedišić opisao je u sjećanjima objavljenima 1967. Prema njegovu prikazu, koji prenosi Mataušić, bolnički su liječnici organizirali stalnu liječničku službu i dopremu mlijeka i hrane, a lijekove je osiguravala bolnica.<ref name="Matausic2022" details="str. 221–222, posebno početak str. 222 i bilješka 848: bolnička pomoć i sjećanje Ive Pedišića objavljeno 1967. u Putovima revolucije, br. 9, str. 234–243, prema prijenosu autorice." /> O odazivu stanovnika okolnih sela Pedišić je napisao: <blockquote>»Pozvali smo seljake iz sela Posavine da u svoje obitelji preuzmu na čuvanje i na ishranu djecu. Odaziv je bio velik, a osim toga seljaci su dovažali dnevno mlijeko, brašno, odjeću za djecu, sve besplatno.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 848: odlomak iz sjećanja Ive Pedišića, »Humanitarni ilegalni rad sisačke bolnice 1941–1945. godine«, ''Putovi revolucije'', 9 (1967.), str. 234–243, prema prijenosu autorice." /></blockquote> Dumbović je u izvještaju Zemaljskoj komisiji od 8. veljače 1946. naveo da je, uz obrasce za popisivanje djece, dao tiskati potvrde o njihovu preuzimanju na skrb i izjave za udomitelje. Tim ih je izjavama obvezivao da prema djeci postupaju kao prema vlastitoj, uz upozorenje da će u protivnom odgovarati pred vlastima i roditeljima djece.<ref name="Matausic2022" details="dokument 13, str. 255: izvještaj Ante Dumbovića Zemaljskoj komisiji od 8. veljače 1946. Objavljeni prijepis retrospektivnog izvještaja; opisuje sadržaj izjava, ali ne donosi same obrasce. Arhivska oznaka na str. 260: HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/27." /> Kako je izgledalo preuzimanje djece iz logora opisao je i Stjepan Begić iz Križa kraj Petrinje u iskazu koji je 20. siječnja 1946. dao Okružnoj komisiji za ratne zločine Banije. U prvome od dvaju odlomaka koje Mataušić prenosi iz zapisnika Begić govori kako je u jesen 1942. doznao za djecu u sisačkom logoru: <blockquote>»1942. godine u jesen primijetio sam da moji seljani dovode iz Siska neku djecu pravoslavnu po svojim kućama, a koja su do tada bila u dječjem logoru u Sisku, odakle su ih ustaške vlasti izdavale ljudima koji su ih htjeli primiti. U mome selu sva djeca i muška i ženska koja su tako bila dovedena iz Siska bila su sposobna da nešto privrijede kod kuće jer su bila stara od 12 do 14 godina.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849: dva odlomka iskaza Stjepana Begića pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije, 20. siječnja 1946., prema prijenosu autorice. Signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380." /></blockquote> Nakon što je poimenično naveo jedanaest obitelji koje su preuzele djecu, Begić je opisao i vlastiti odlazak u Sisak: <blockquote>»Po dolasku u Sisak pronašao sam kancelariju učitelja Dumbovića kome sam izrazio želju da mi dade dva dječaka, jednog za mene i jednog za mog brata. Na moje traženje Dumbović mi je izdao pismeno jedan akt upućen na ime zapovjednika logora ‘Staklana’, s tim da mi taj zapovjednik izda 2 dječaka. Na ‘Staklani’ taj sam akt predao nekom ustaškom oficiru koji je tamo izdao nalog ustašama koji su čuvali logor da mi izdaju djecu. Kod odabiranja nisam uzeo dva dječaka kako sam tražio, već dječaka i djevojčicu – brata i sestru, jer su me molili da ih ne rastavim, nego povedem zajedno što sam ja rado učinio. Kada sam dobio toga dječaka i djevojčicu doveo sam ih kod Dumbovića koji ih je proveo kroz svoje knjige te meni izdao potrebne isprave za djecu, a ja sam zatim djecu poveo kući u Križ kod Petrinje… Mjesec dana iza kako sam doveo djecu kući došao je neki njihov rođak s odobrenjem, ne znam od koga, da ih ima pravo uzeti sebi, što je i učinio.«<ref name="Matausic2022" details="str. 222, bilješka 849: dva odlomka iskaza Stjepana Begića pred Okružnom komisijom za ratne zločine Banije, 20. siječnja 1946., prema prijenosu autorice. Signatura prema autorici: HR-HDA-1234, KDAŽH, ZB-KONF-4/380." /></blockquote> U Sisku je vraćanje djece obiteljima nailazilo i na prepreke. Dumbović je u izvještaju Zemaljskoj komisiji od 8. veljače 1946. opisao kako ga je ustaški logornik Roko Faget pozvao na odgovornost zbog predaje djece roditeljima i rodbini. Nakon razgovora s Breslerom u Zagrebu doznao je da je Ustaška nadzorna služba zabranila daljnje vraćanje djece roditeljima. Prema vlastitom iskazu, nastavio je predavati djecu, ali pojedinačno umjesto u većim skupinama.<ref name="Matausic2022" details="dokument 13, str. 255–256: izvještaj Ante Dumbovića Zemaljskoj komisiji od 8. veljače 1946., objavljeni prijepis." /> U ratnom izvještaju Ministarstvu udružbe od 25. rujna 1942. Dumbović je zabilježio da je roditeljima predano 662 djece, a obiteljima na prehranu njih 1193. Te brojke opisuju stanje na datum izvještaja i ne daju konačan broj spašene djece tijekom cijeloga rada logora.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Bartrop i Grimm u svojem prikazu spašavanja navode približno 2200 djece premještene u Zagreb i 1630 djece koju su prihvatile obitelji u Sisku i okolnim selima.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o prehrani, umiranju i spašavanju djece u Sisku." /> Skrb o djeci smještenoj u obitelji bila je i predmet šire mjere zdravstvene zaštite koju opisuje Barić. Nakon što je središnjica Hrvatskoga Crvenog križa početkom 1943. uputila zahtjev nadležnim vlastima, određeno je da se djeci smještenoj u obitelji u Zagrebu i drugim dijelovima NDH osiguraju potrebna zdravstvena skrb i, prema potrebi, bolničko liječenje na državni trošak.<ref name="baric_kozara" details="str. 108, bilješka 221: mjera zdravstvene zaštite djece smještene kod obitelji; HR-HDA-226, Glavno ravnateljstvo za zdravstvo, broj 2719-Z-IV-1943. Opisuje širu odluku, ne pojedinačno dokazanu provedbu za svu djecu iz Siska." /> === Evidencija i očuvanje identiteta === Uz liječenje i pronalaženje smještaja trebalo je sačuvati i podatke koji bi roditeljima i rodbini omogućili da pronađu djecu. Među najmlađima bilo je djece koja nisu znala svoje ime i prezime.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244–245: izvještaj Ante Dumbovića od 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis." /> Diana Budisavljević vodila je kartoteku djece i u nju prepisivala podatke iz transportnih popisa. Dnevnički zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942. opisuju taj rad za Ministarstvo udružbe, ali i ponovno sređivanje popisa koji više nisu bili razvrstani prema transportima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 94, zapisi od 14. i 17. kolovoza 1942." /> U radu s podatcima poteškoće su stvarale i oznake koje su djeca nosila. U zapisu od 4. kolovoza 1942. Budisavljević izričito spominje Sisak i uspoređuje metalne i kartonske oznake: »Brojevi na kartonima su se često rastrgali ili uprljali i postali nečitki.« Bez čitljive oznake bilo je teže kasnije povezati dijete s njegovim podatcima.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 87, zapis od 4. kolovoza 1942." /> Dumbović je u rujanskom izvještaju naveo da je dao izraditi 200 limenih brojeva za najmlađu djecu koja nisu znala svoje ime. Upozorio je, međutim, da se bez prikupljenih osobnih podataka ni nakon njihove smrti nije moglo zabilježiti više od broja i oznake nepoznatog djeteta.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 244: oznake i popisivanje djece nepoznata imena." /> U istom izvještaju od 25. rujna Dumbović je upozorio Ministarstvo da mala djeca trebaju ostati uz stariju braću i sestre dok se ne pribave podatci za popis: »slobodan sam upozoriti naslov, da malu djecu do tri i četiri godine ne rastavi od starije braće«. U istom je dokumentu naveo i da je radi prepoznavanja fotografirano približno četiristo djece, među kojima je bilo i umrle djece.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> Fotografiranje je povjerio sisačkom fotografu Budimskom, koji je prema Mataušić izradio ukupno 755 fotografija namijenjenih kasnijem prepoznavanju djece.<ref name="Matausic2022" details="str. 227: rad fotografa Budimskog." /> Rad na podatcima i potraga za djecom nastavili su se i početkom 1943., kada je Diana Budisavljević ponovno posudila cijelu sisačku kartoteku. U zapisu od 22. siječnja objašnjava da je htjela provjeriti podatke, »pogotovo s obzirom na bezimenu djecu«.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 117, zapis od 22. siječnja 1943." /> U zapisu od 11. lipnja iste godine opisala je i potragu za djecom žena koje su zbog bolesti vraćene iz Njemačke i nalazile se u sisačkom logoru. Sestra Crvenoga križa Fabijanić poslala joj je popis njihove djece. Mnogu su djecu uspjeli pronaći, za neku su utvrdili da su umrla, a za mnogu malu djecu nisu mogli dati podatke.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 131, zapis od 11. lipnja 1943." /> Potraga se nastavila i tijekom 1944. U bilješci od 10. veljače Budisavljević se osvrnula na raniji Dumbovićev posjet, kada joj je predao popis bezimene djece evidentirane samo transportnim brojem. Navela je da je uspjela utvrditi imena mnoge od te djece.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 158, zapis od 10. veljače 1944., s naknadnim osvrtom na Dumbovićev posjet." /> Republička konferencija za društvenu aktivnost žena Hrvatske darovala je 1970. [[Hrvatski institut za povijest|Institutu za historiju radničkog pokreta]] dokumentarnu građu koja je većinom nastala zalaganjem Ante Dumbovića. Mataušić je u radu iz 2022. navela da se ta građa čuva u fondu Antifašističke fronte žena Hrvatske u [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]]; među opisanim su dokumentima kazala te popisi premještene i umrle djece. Dumbović je 1976. dio dokumentacije ustupio i Memorijalnom muzeju Kozara na Mrakovici: prema podatku Dragoja Lukića koji prenosi Mataušić, riječ je o 97 dokumenata i drugih priloga na 170 stranica.<ref name="Matausic2022" details="str. 226–227, cijela bilješka 862: donacija iz 1970. i građa koju autorica u radu iz 2022. navodi u HR-HDA, fondu 1722, Antifašistička fronta žena Hrvatske, pod oznakama AFŽ-log.-23. Podatak o Dumbovićevoj predaji dijela dokumentacije Memorijalnom muzeju Kozara 1976. prenosi prema: Dragoje Lukić, Bili su samo deca, Muzej žrtava genocida, Beograd, 2000., str. 174." /> U Arhivu Instituta za historiju radničkog pokreta Dragoje Lukić istraživao je Dumbovićeve evidencije o djeci zatočenoj u Sisku. Prema istraživanju Jasmine Tutunović-Trifunov, Lukić je prikupljao građu o djeci s Kozare i Potkozarja i za stalnu postavu Memorijalnog muzeja na Mrakovici.<ref name="TutunovicTrifunov2022" details="str. 196–198, osobito str. 197 i bilješka 69 na str. 198: Lukićevo istraživanje Dumbovićevih evidencija i prikupljanje građe za postavu na Mrakovici. Datum pojedinog istraživanja nije utvrđen ovim navodom." /> === Zatvaranje dječjeg logora i kasniji dolasci djece === Podatci o završetku rada dječjeg logora nisu posve usklađeni ni unutar pojedinih radova. Mataušić i u radu iz 2022. i u onome iz 2024. navodi da je posljednja skupina od desetero djece stigla u Zagreb 8. siječnja 1943. te da je toga dana prihvatilište ukinuto.<ref name="Matausic2022" details="str. 223, bilješka 850." /><ref name="Matausic2024" details="str. 172–173, bilješka 31." /> Međutim, na drugome mjestu rada iz 2022. posljednji transport smješta u veljaču, dok u biografskoj bilješci o Jani Koch u radu iz 2024. navodi 8. veljače 1943.<ref name="Matausic2022" details="str. 227." /><ref name="Matausic2024" details="str. 171, bilješka 25." /> White zatvaranje datira 8. siječnja, dok Bartrop i Grimm razdoblje boravka djece određuju od 3. kolovoza 1942. do 8. veljače 1943.<ref name="White2018" details="str. 75." /><ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o broju djece i epidemiji pjegavca u Sisku." /> Nakon završetka rada dječjeg logora djeca su i dalje dopremana u sisačke sabirne logore. Mataušić navodi da je Dumbović i poslije nastavio skrbiti o novim skupinama žena s djecom koje su dopremane u Sabirni logor Sisak te o njihovu smještaju u obitelji.<ref name="Matausic2022" details="str. 227: Dumbovićev rad nakon odlaska posljednje skupine iz dječjeg logora, novi dolasci žena s djecom u Sabirni logor Sisak i njihova kolonizacija. Za djecu u njemačkim sabirnim logorima vidi i Dizdar 1990., str. 109." /> Preuzimanje djece iz sabirnog logora u Staklani u proljeće 1943. Dumbović je opisao u izvještaju od 8. veljače 1946. Prema tom iskazu, ondje je početkom proljeća zatočena manja skupina djece s roditeljima ili rodbinom, a Bresler mu je osigurao pravo da upravi logora upućuje osobe koje su željele preuzeti djecu na odgoj. Kada je jedan čovjek iz [[Gornje Dubrave|Gornjih Dubrava]] u kotaru Ogulin zatražio desetero djece, Dumbović je dogovorio da ih s njegovim uputnicama iz logora izvedu sisačke žene, kao da ih same namjeravaju primiti na odgoj. One su djecu jedan dan zadržale kod sebe, okupale ih i nahranile, a zatim ih u njegovu uredu predale čovjeku iz Gornjih Dubrava.<ref name="Matausic2022" details="dokument 13, str. 254 i 257–258: Dumbovićev izvještaj od 8. veljače 1946., objavljeni prijepis. Kao dokaz navodi otpusnice pohranjene pri Socijalnom odjelu Gradskoga NO-a u Sisku te Šteficu Kraker, Dragu Brkić, Zlatu Rakasović, Boženu Gabaut i Ljerku Oppenheim. Otpusnice i zasebni iskazi tih žena ovdje nisu izravno pregledani; izvještaj ne utvrđuje daljnju pojedinačnu sudbinu djece." /> O daljnjoj skrbi o djeci smještenoj u obitelji govori Dumbovićev izvještaj od 17. siječnja 1944., u kojem je zabilježio da je na području grada i kotara na prehrani ostalo oko tisuću djece. Opisao je kako ih je njegovo povjereništvo i dalje predavalo roditeljima ili rodbini, izdavalo potvrde i upućivalo na liječenje. Roditelje je obavještavalo o tome gdje im se djeca nalaze, a prema potrebi mijenjalo je i udomitelje.<ref name="Matausic2022" details="dokument 9, str. 249–251: izvještaj Ante Dumbovića o radu Povjereničtva za smještaj, nadzor i skrb izbjegličke djece u Sisku, 17. siječnja 1944. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> U poslijeratnom izvještaju Zemaljskoj komisiji za ispitivanje ratnih zločina od 8. veljače 1946. Dumbović je opisao i dolazak 450 osoba iz Dobroga Sela u kotaru [[Donji Lapac]], pretežito djece, žena i staraca. Prema njegovu iskazu, dopremljeni su u sisački sabirni logor na Uskrs 1944., nakon čega ih je preuzeo i smjestio u posebne barake. Kada su Nijemci došli odabrati osobe za prisilni rad u Njemačkoj, preko Šime Polovine potajno je poručio onima koji su mogli biti odvedeni da se raziđu iz baraka. Opisao je i kako ih je razmještao po obiteljima u Sisku i okolici, a njihovo otpuštanje kućama u kolovozu 1944. pripisao je vlastitu zauzimanju.<ref name="Matausic2022" details="dokument 13, str. 254 i 259–260: izvještaj Ante Dumbovića od 8. veljače 1946., objavljeni prijepis (prema autorici HR-HDA-1722, AFŽ-log.-23/27). Isti opis ponovljen je u dokumentu 14, str. 265, zapisniku njegova saslušanja od 25. svibnja 1946. (HR-HDA-306, ZKRZ, Guz 4676/45, kut. 69.). Riječ je o dvama iskazima istog sudionika, bez zasebno provjerenoga popisa osoba ili neovisne potvrde pojedinačnih ishoda." /> === Broj djece i umrlih === O broju djece u logoru govore sačuvana abecedna kazala, ratni izvještaji, poslijeratni iskazi i kasniji prikazi. Mataušić upozorava da se podatci razlikuju i kada ih navodi sam Dumbović, a njegovu su dokumentaciju koristili i drugi istraživači.<ref name="Matausic2022" details="str. 218, 220 i 226–227, posebno bilješke 838–841 i 862–863: različite vrste evidencija i izvještaja, različiti Dumbovićevi navodi te uporaba njegove dokumentacije u kasnijim prikazima." /> Za usporedbu tih podataka važni su datum i obuhvat pojedinog izvora. {| class="wikitable" |+ Podatci o broju djece u dječjem logoru ! scope="col" | Broj ! scope="col" | Izvor podatka ! scope="col" | Vrsta i obuhvat |- ! colspan="3" | Sačuvana kazala |- | 5607 || Dva izvorna abecedna kazala, prema Nataši Mataušić || Djeca zabilježena u sačuvanim kazalima prihvatilišta iz 1942.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješke 838–839." /> |- ! colspan="3" | Dumbovićevi poslijeratni navodi |- | Više od 7000 || Ante Dumbović, izvještaj iz veljače 1946. || Njegov navod o djeci pristigloj do kraja listopada 1942.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 840; dokument 13, str. 257." /> |- | 6954 || Ante Dumbović, prikaz iz 1977. || Ukupan broj koji navodi u kasnijem prikazu rada prihvatilišta.<ref name="Matausic2022" details="str. 220, bilješka 841; dokument 18, str. 277–279." /> |- ! colspan="3" | Podatci i procjene u kasnijim prikazima |- | Oko 4722 || Zdravko Dizdar || Autorov podatak o broju djece u logoru potkraj rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> |- | 5000–7000 || JUSP Jasenovac || Procjena broja djece koja su prošla kroz logor do njegova zatvaranja, koje JUSP datira 8. siječnja 1943.<ref name="jusp_intro" /> |- | 7000 || Joseph Robert White || Ukupan broj djece koja su prema autorovu prikazu prošla kroz Sisak.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 6693 || Paul R. Bartrop i Eve E. Grimm || Ukupan broj djece za razdoblje od 3. kolovoza 1942. do 8. veljače 1943. u njihovu prikazu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o broju djece i epidemiji pjegavca u Sisku." /> |} Razlike postoje i u podatcima o umrloj djeci. Dumbović je komisiji za utvrđivanje ratnih zločina predao popis za 1942. godinu. U poslijeratnom iskazu objasnio je da ga je sastavljao prema potvrdama o smrti gradskog fizika Davida Ecksteina. U sačuvanom su popisu uz djecu zabilježeni datum i mjesto smrti te transportni broj.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /> Uz brojčane podatke zaseban je problem ostalo utvrđivanje identiteta djece. Dumbović je u izvještaju od 25. rujna, uz podatke o nepoznatoj djeci, iznio prijedloge kako poboljšati njihovo označavanje i prikupljanje podataka.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> {| class="wikitable" |+ Podatci i procjene o umrloj djeci ! scope="col" | Broj ! scope="col" | Izvor podatka ! scope="col" | Razdoblje i obuhvat |- ! colspan="3" | Izvještaj i popis umrlih |- | 956 || Dumbovićev ratni izvještaj Ministarstvu udružbe || Stanje evidencije umrlih na dan 25. rujna 1942. Za 201 dijete bilo je poznato ime, a 755 bilo je evidentirano kao nepoznato.<ref name="Matausic2022" details="dokument 6, str. 243–245: izvještaj Ante Dumbovića Ministarstvu udružbe o razmještaju djece i brojnom stanju u prihvatilištu na dan 25. rujna 1942. Objavljeni prijepis. Prema autorici: Muzej žrtava genocida, Beograd, Arhiv, osobni fond Dragoja Lukića." /> |- | 1152 || Sačuvani popis umrlih, koji je Dumbović predao komisiji || Popis za 1942., s ovjerom od 25. rujna 1945.<ref name="Matausic2022" details="str. 221, bilješka 843; str. 226–227, bilješka 862; dokument 13, str. 257." /> JUSP isti broj navodi prema podatcima mrtvozornika, bez pobliže oznake dokumenta ili razdoblja.<ref name="jusp_intro" /> |- ! colspan="3" | Podatci i procjene u kasnijim prikazima |- | 1631 || Zemaljska komisija, prema Zdravku Dizdaru; JUSP Jasenovac || Dizdar podatak prenosi kao broj umrlih do kraja rujna 1942.<ref name="Dizdar1990" details="str. 103." /> JUSP istu brojku navodi uz broj 1152 i pripisuje je drugim, neimenovanim izvorima. Pritom ne objašnjava podlogu ni vremenski obuhvat više brojke.<ref name="jusp_intro" /> |- | Oko 1800 || Zdravko Dizdar || Procjena ukupnog stradanja djece u njegovu prikazu sisačkoga dječjeg logora.<ref name="Dizdar1990" details="str. 104." /> |- | 1200–1600 || Joseph Robert White || Raspon broja umrle djece prema autorovu prikazu; autor kao uzroke navodi glad, žeđ, pjegavac i zanemarivanje.<ref name="White2018" details="str. 74." /> |- | 1160–1500 || Paul R. Bartrop i Eve E. Grimm || Autorska procjena smrti povezanih s epidemijom pjegavca. U istom odlomku razdoblje boravka djece određuju od 3. kolovoza 1942. do 8. veljače 1943.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o broju djece i epidemiji pjegavca u Sisku." /> |} ==== Regionalni podatci o umrloj djeci ==== Podrijetlo dijela umrle djece razmatrao je Jovan Mirković u statističkoj analizi baze Žrtve rata 1941–1945. Muzeja žrtava genocida. Njegova analiza obuhvaća djecu iz dobne skupine do 14 godina rođenu na području šest općina prema upravnoj podjeli iz 1964.: [[Banja Luka|Banje Luke]], Bosanske Gradiške, [[Bosanska Dubica|Bosanske Dubice]], [[Novi Grad (BiH)|Bosanskog Novog]], [[Laktaši|Laktaša]] i Prijedora. Riječ je o području širem od same Kozare. Za 904 djece iz toga regionalnog skupa kao mjesto smrti zabilježen je Sisak. Među njima je 574 djece rođene na području općine Bosanska Gradiška i 253 na području općine Bosanska Dubica. Broj 904 odnosi se na taj regionalni skup i ne predstavlja ukupan broj umrle djece u sisačkom logoru.<ref name="MirkovicKozara2014" details="str. 22 i 44–47, osobito tablice na str. 46–47: općine rođenja, dobna skupina do 14 godina i Sisak kao evidentirano mjesto smrti. Regionalni skup, ne cjelovit logorski popis." /> == Nasljeđe == === Sudbina preživjele djece === [[Datoteka:Kozarčanka - Milja Marin.jpg|mini|desno|200px|alt=Portret mlade partizanske bolničarke s kapom i puškom na ramenu.|Milja Toroman na fotografiji ''Kozarčanka'' [[Žorž Skrigin|Žorža Skrigina]], snimljenoj u prosincu 1943. Prije pridruživanja partizanima bila je zatočena u Sisku.<ref name="Konjikusic2021" details="str. 158–159." />]] Među zatočenima u Sisku bila je i Milja Toroman, poslije poznata s fotografije ''Kozarčanka''. Kao petnaestogodišnjakinja dovedena je u logor tijekom ofenzive 1942., a zatim odvedena u [[Nürnberg]], gdje je radila u njemačkom domaćinstvu. Nakon povratka u Jugoslaviju pridružila se partizanima kao bolničarka 11. krajiške brigade. [[Žorž Skrigin]] fotografirao ju je u prosincu 1943., a njezin je portret poslije rata objavljivan na razglednicama i u školskim udžbenicima.<ref name="Konjikusic2021" details="str. 158–159." /> Ponovno povezivanje s obitelji za neku je djecu započelo još tijekom rata, kao u slučaju Radojke Rahimić, koja se u razgovoru vođenom 2005. u Berlinu prisjetila kako je nakon Siska i Zagreba živjela kod bračnog para u ludbreškom kraju. Odatle je poslala dopisnicu kumi s molbom da je proslijedi majci, koja je zatim došla po nju. Prema Rahimićinu sjećanju, do završetka rata zajedno su se skrivale u šumi.<ref name="Mair2010" details="str. 177: razgovori vođeni 2005. u Berlinu; str. 181–182, osobito 182: Rahimićin odlazak iz Siska preko Zagreba, boravak kod bračnog para na području koje autorica naziva Zagorje-Ludbreg, dopisnica kumi i ponovni susret s majkom. Autoričin prikaz retrospektivnog svjedočanstva." /> Neka djeca spašena udomljavanjem ponovno su se našla na udaru ustaškog progona potkraj rata. Među njima bila su dvojica četrnaestogodišnjaka: Milo Đaniš, kojega je u [[Lukavec Posavski|Lukavcu Posavskom]] udomila Mara Žindarić, i Trifun Vujasin, udomljen kod Stjepana Kovača. Đaniš je početkom travnja 1945. odveden u Jasenovac i nije se vratio, dok je Vujasin 1. svibnja uhićen zajedno s Kovačem. Njegov je udomitelj pušten, a dječakovo tijelo pronađeno je uz Kupu nakon oslobođenja Siska. Byford oba slučaja povezuje s ponovnim progonom srpske djece u posljednjem mjesecu rata.<ref name="Byford2023" details="str. 44–45." /> Potraga za djecom nastavila se i nakon rata, ali Diana Budisavljević više nije mogla raspolagati evidencijom koju je sastavljala sa suradnicima. Prema njezinu dnevniku, pripadnici [[OZNA|OZNA-e]] 25. svibnja 1945. preuzeli su albume s fotografijama djece, a od njezine suradnice i kopiju kartoteke.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 166–167, zapis od 25. svibnja 1945." /> Glavnu kartoteku predala je 28. svibnja po pisanom nalogu Ministarstva socijalne politike, koji je potpisala [[Tatjana Marinić]]. Uz nju je predala bilježnice za pronalaženje djece nepoznata identiteta i registar fotografija, a svojoj suradnici Vereni Kogoj predložila je da pomogne djelatnicima Ministarstva dok ne nauče raditi s tom građom.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 168–169, zapis od 28. svibnja 1945." /> Premda je i ranije računala s tim da će kartoteku predati Crvenomu križu ili drugoj ustanovi, u dnevniku je objasnila da ju je pogodilo što ona i gospođa Džakula više nisu mogle nastaviti rad na evidenciji, identificirati najmlađu djecu i povezivati ih s roditeljima te izrazila bojazan da će mnoge majke uzalud tražiti svoju djecu. Verena Kogoj još je neko vrijeme pomagala u Ministarstvu, no prema istom zapisu ubrzo joj je dano do znanja da njezin rad više nije poželjan.<ref name="Budisavljevic2002" details="str. 168–169, zapis od 28. svibnja 1945." /> Bartrop i Grimm navode da javnost nije imala pristup preuzetim evidencijama te u tom kontekstu opisuju neuspjele pokušaje roditelja i djece da se ponovno pronađu.<ref name="BartropGrimm2020" details="natuknica »Children’s Concentration Camps, Croatia«, odlomak o poslijeratnom preuzimanju evidencija." /> Daljnju sudbinu kartoteke i kopija njezinih dijelova, njihovu uporabu u traženju djece i ulogu Tatjane Marinić Gavro Burazor u radu iz 2017. izdvaja kao otvorena pitanja.<ref name="Burazor2017">{{Citiranje časopisa |last=Burazor |first=Gavro |year=2017 |title=Prilog istraživanju humanitarne akcije Diane Budisavljević |journal=Topola |volume=III |issue=3 |pages=47–63 |doi=10.7251/TOP1703047B |url=https://doisrpska.nub.rs/index.php/TDG/article/view/9787 |language=sr}} Relevantno: str. 58, autorova otvorena pitanja sudbine i uporabe Dianine kartoteke, kopija njezinih dijelova i uloge Tatjane Marinić u radu iz 2017.</ref> Božo Judaš, rođen u obitelji Subotić iz [[Miloševo Brdo|Miloševa Brda]], u intervjuu objavljenom 2019. ispričao je kako je kao malo dijete iz sisačkoga logora dospio u obitelj u Petrinji. Dobio je novo ime i prezime jer se njegovo dotadašnje ime nije znalo. S preživjelim bratom, sestrama i stričevima ponovno se povezao tek kao odrastao čovjek, ali je zadržao prezime Judaš zbog već izdanih obiteljskih dokumenata i privrženosti ljudima koji su ga odgojili. U vrijeme intervjua sudbina njegove mlađe sestre Rose, s kojom je bio doveden u Sisak, još nije bila poznata.<ref name="judas_2019">{{Citiranje novina |last=Kiš Terbovc |first=Patricia |date=25. siječnja 2019. |title=Oca su mi ubili, braću i sestre bacili u logor… |newspaper=Jutarnji list |url=https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/forum/oca-su-mi-ubili-bracu-i-sestre-bacili-u-logor-a-mene-je-greskom-posvojio-vozac-autobusa-zivot-mi-je-spasila-mala-crvena-haljina-586055}} Preneseno u Slobodnoj Dalmaciji, s oznakom autora »JL«. Intervju s Božom Judašem, odjeljci o njegovu imenu i susretu s obitelji.</ref> U drugom intervjuu iste godine rekao je da se izjašnjava Hrvatom, povezujući to sa zahvalnošću ocu posvojitelju koji mu je spasio život.<ref name="BIRN2019" /> U očuvanju sjećanja na logor sudjelovala je i Nevenka Končar, koja je nakon zatočenja odrasla u udomiteljskim obiteljima i dječjim domovima te se zaposlila u sisačkoj Željezari. Kao predsjednica sekcije preživjelih logoraša u Sisku sudjelovala je u obnovi komemoracija za stradalu djecu.<ref name="koncar_zivot">{{Citiranje weba |author=Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust |date=5. studenoga 2024. |title=Antisemitizam, holokaust, stradanja – Prošlost u sadašnjosti: Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta |url=https://centartolerancije.hr/2024/11/05/antisemitizam-holokaust-stradanja-proslost-u-sadasnjosti-povijesni-revizionizam-poricanje-i-iskrivljavanje-holokausta/}} Odjeljak »Podaci o sudionicima prvog panela – preživjelima«, biografska bilješka o Nevenki Končar.</ref> === Poslijeratni postupak protiv upravitelja === Okružni sud Banije u Sisku osudio je Najžara zbog ratnog zločina na dvadeset godina lišenja slobode s prisilnim radom. Prema radu Nataše Mataušić iz 2024., presuda je donesena 31. svibnja 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, bilješke 50–51. Datum 31. svibnja naveden je uz uputnicu na sudski spis; u radu iste autorice iz 2022., str. 215, bilješka 812, stoji 15. svibnja 1946." /> Izrečeno mu je i deset godina gubitka političkih i građanskih prava, osim roditeljskih. Vrhovni sud [[Narodna Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] kaznu je zatim zamijenio smrtnom, koju je potvrdio Prezidij Narodne skupštine [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]]. Najžar je pogubljen 18. rujna 1946.<ref name="Matausic2024" details="str. 175–176, bilješke 50–51: autoričin prikaz sudskog postupka, potvrde smrtne presude i izvršenja kazne. Za izvršenje autorica upućuje na objavljeni izvještaj od 19. rujna 1946. (Geiger i dr., 2008., dokument 375, str. 871). U bilješci 51 zasebno navodi kartoteku ratnih zločinaca (HR-HDA-306, ZKRZ), u kojoj je u rubrici »Vrst zločina« upisano »silovanje i izrabljivanje žena«, uz napomenu da se djeca u tom dokumentu ne spominju. Na tim stranicama nije objavljen cjelovit tekst presude." /> === Spomen-obilježja i javno sjećanje === Prema Byfordu, žrtvama sisačkoga logora, među njima i srpskoj djeci odvojenoj od roditelja, do 1970-ih se u poslijeratnom javnom sjećanju posvećivalo razmjerno malo pozornosti. To povezuje s prednošću koju je tada imalo obilježavanje oružane borbe i otpora.<ref name="Byford2023" details="str. 19." /> Na groblju Viktorovac 1956. podignut je spomenik [[Želimir Janeš|Želimira Janeša]] posvećen žrtvama pokolja na obali Save iz 1945. Byford opisuje njegov brončani prikaz stiliziranih tijela koja plutaju rijekom.<ref name="Byford2023" details="str. 16–17 (engleska inačica), osobito bilješka 16: spomenik žrtvama pokolja na Savi iz 1945., podignut na groblju Viktorovac 1956., i opis brončanog prikaza." /> Na jednu od zgrada nekadašnjega dječjeg logora 1960. postavljena je spomen-ploča. Ukradena je 1991., a poslije obnovljena.<ref name="lead_memorial" /> Spomen-fontana ''Nedovršene igre'', rad kiparice [[Gabrijela Kolar|Gabrijele Kolar]], prikazuje brončane figure djece u igri u parku pred domom kulture. ''[[Hrvatski biografski leksikon]]'' nastanak djela datira u 1963.<ref name="hbl_kolar">{{Citiranje weba |last=Šeparović |first=Ana |year=2009 |title=Kolar, Gabrijela |work=Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/kolar-gabrijela |accessdate=2. listopada 2026.}}</ref> Skupinu čini sedmero djece koju je kiparica osobno poznavala, među njima i dječak Milan, kojega su njezini roditelji spasili iz logora. Povjesničarka umjetnosti Sanja Horvatinčić povezivanje spomenika s dječjim igralištem tumači željom da se preživjelima i posjetiteljima pruže utjeha i nada.<ref name="BIRN2019" /> Dječje spomen-groblje pejzažno je uređeno 1974. prema idejnom rješenju arhitektice [[Mira Halambek-Wenzler|Mire Halambek-Wenzler]], uz skulpturalno obilježje koje je izradila [[Milena Lah]].<ref name="tz_cemetery">{{Citiranje weba |author=Turistička zajednica grada Siska |title=Kulturno-povijesni spomenici |url=https://tzg-sisak.hr/kulturno-povijesni-spomenici/ |accessdate=2. listopada 2026.}} Odjeljak »Dječje spomen-groblje«.</ref> Na prostoru nasuprot groblju Viktorovac nalazi se devet kružnih kamenih ploča koje označavaju mjesto masovne grobnice djece iz logora.<ref name="lead_memorial" /> Prostor sa spomen-pločom stradaloj djeci južno od sisačkoga groblja dobio je naziv Park Diane Budisavljević odlukom Gradskog vijeća Siska od 6. listopada 2017.<ref name="park_name">Gradsko vijeće Grada Siska (6. listopada 2017). »Odluka o imenovanju Parka Diane Budisavljević«. Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije 25/2017, str. 1162, čl. 1–4. [https://glasila.hr/upload_data/site_files/sgsmz2517.pdf Mrežni izvor].</ref> === Crkveno sjećanje === Sveti arhijerejski sabor [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne crkve]] na svibanjskom je zasjedanju 2022. pribrojio svetima djecu stradalu u Jastrebarskom i Sisku kao djecu mučenike jastrebarske i sisačke. Odluka je objavljena u saborskom priopćenju 23. svibnja.<ref name="canonization">{{Citiranje novina |last=Čalija |first=Jelena |date=24. svibnja 2022. |title=Сабор СПЦ унео у Диптихе светих децу мученике јастребарске и сисачке |newspaper=Politika |url=https://www.politika.rs/scc/clanak/508018/sabor-spc-uneo-u-diptihe-svetih-decu-mucenike-jastrebarske-i-sisacke}}</ref> Na povijesne navode u prijedlogu kanonizacije osvrnuli su se katolički biskupi Zagrebačke metropolije u otvorenom pismu patrijarhu [[Porfirije (patrijarh srpski)|Porfiriju]] od 25. srpnja 2022. U pismu su osporili te navode i prikaz uloge katoličkih redovnica te istaknuli njihov doprinos spašavanju djece.<ref name="catholic_letter">{{Citiranje weba |author=Biskupi Zagrebačke metropolije |date=25. srpnja 2022. |title=Otvoreno pismo biskupa Zagrebačke metropolije patrijarhu Porfiriju |work=Informativna katolička agencija |url=https://ika.hkm.hr/novosti/otvoreno-pismo-biskupa-zagrebacke-crkvene-pokrajine-patrijarhu-porfiriju/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Hrvatski izvornik pisma, točke 1–4.</ref> == Historiografija i suvremene interpretacije == Dnevnik Diane Budisavljević objavljen je 2002. u časopisu ''Fontes'', a godinu poslije i kao zasebna knjiga u izdanju Hrvatskoga državnog arhiva i Javne ustanove Spomen područje Jasenovac.<ref name="Budisavljevic2002" /><ref name="DnevnikKatalog2003">Muzejski dokumentacijski centar. [https://katalog.mdc.hr/en/Search/?Filters%5BnakladniciEn%5D=Javna+ustanova+Spomen-podru%C4%8Dje+Jasenovac&amp;Filters%5BtemeEn%5D=Povijest&amp;PageIndex=1 Kataložni zapis: ''Dnevnik Diane Budisavljević: 1941.–1945.''], urednik Josip Kolanović. Zagreb: Hrvatski državni arhiv; Jasenovac: Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, 2003.</ref> Nataša Mataušić objavu dnevnika povezuje s ponovnim javnim priznanjem Dianine uloge, koju smatra potisnutom u poslijeratnom prikazu spašavanja djece. Kritizira i kasnija tumačenja koja zasluge prvenstveno pripisuju Paveliću ili Stepincu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, bilješke 806–807, i str. 221." /> U svojem radu iz 2022. Mataušić se bavi i karakterom sisačke ustanove te tumačenjem ratnih dokumenata i poratnih svjedočanstava. Objavljuje i analizira dokumente na temelju kojih zaključuje da je ustanova, unatoč službenom nazivu prihvatilišta, bila logor za djecu.<ref name="Matausic2022" details="str. 213, uključujući bilješku 806." /> Pri ocjeni poratnih iskaza uzima u obzir moguće osobne sukobe među svjedocima i mogućnost da su saslušanja vođena uz već oblikovan zaključak o ustanovi i krivnji upravitelja. I uz te ograde smatra da opisi prehrane, higijene i liječenja pokazuju teško zanemarivanje djece. Kasnije smanjenje smrtnosti povezuje s premještanjem djece u Zagreb, a ne s poboljšanjem skrbi u Sisku.<ref name="Matausic2022" details="str. 220–221." /> Uloga vlasti NDH u premještanju i udomljavanju djece drugo je pitanje tih rasprava. Nikica Barić u istraživanju iz 2016. priznaje humanitarne zasluge Diane Budisavljević, ali ističe da su preuzimanje djece iz logora i njihov kasniji smještaj organizirale i odobrile vlasti NDH. Time osporava prikaz njezine akcije kao pothvata provedenog mimo odobrenja režima.<ref name="baric_kozara" details="str. 109–110." /> U polemičkom odgovoru iz 2020. razlikuje Dianine samostalne ciljeve od državnih planova, koje povezuje s odvajanjem djece od roditelja i brisanjem njihova srpskog identiteta.<ref name="BaricOdgovor2020">{{Citiranje weba |last=Barić |first=Nikica |year=2020 |title=Odgovor dr. sc. Nikice Barića na navode Silvestra Milete |website=Hrvatski institut za povijest |url=https://www.isp.hr/odgovor-dr-sc-nikice-barica-na-navode-silvestra-milete/ |accessdate=8. listopada 2026.}} Autorski odgovor u javnoj polemici.</ref> Različita tumačenja izvora vidljiva su i u ocjenama zdravstvene skrbi i Najžarova rada. [[Igor Vukić]] i Ilija Kuzman u članku objavljenom u časopisu ''Pilar'' 2021. osporavaju naziv dječji logor i smatraju da je skrb odgovarala ratnim okolnostima i mogućnostima tadašnje medicine. Visoku smrtnost pripisuju teškom stanju djece pri dolasku, zarazama i lošem smještaju, a njezin kasniji pad poboljšanju prehrane i organizacije skrbi. Uz iskaze povoljne za Najžara prenose kritike liječnika Lazara Marguliesa, ali iznose pretpostavku da je na njegovo svjedočenje mogao utjecati strah od vlastitoga kaznenog progona.<ref name="VukicKuzman2021">{{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005}} Posebno str. 84–89, 95–97 i 100–101.</ref> Navode i da je Margulies odbacio tvrdnje o nasilju i trovanju djece.<ref name="VukicKuzman2021" details="str. 88, bilješka 81." /> Na pitanje Najžarove odgovornosti Mataušić se vraća u radu iz 2024., u kojem pokušaje njegova prikazivanja kao spasitelja djece i žrtve poratnog postupka opisuje kao [[Povijesni revizionizam|povijesni revizionizam]]. Među publikacijama koje kritizira navodi rad Vukića i Kuzmana, dok se podrobnije bavi javnim tvrdnjama [[Vlatka Vukelić|Vlatke Vukelić]]. Njima suprotstavlja Najžarove izvještaje i iskaze liječnika, zaposlenica i drugih svjedoka te zaključuje da je kao upravitelj odgovoran za propuste u organizaciji liječenja, premještanje zaražene djece među ostalu djecu i izostanak poboljšanja uvjeta.<ref name="Matausic2024" details="str. 176–181; rad Vukića i Kuzmana naveden je na str. 176, u bilješci 52." /> Javna polemika o nazivu ustanove prethodila je skupu o zbrinjavanju kozaračke djece, održanom u Sisku 30. studenoga 2018. Vlatka Vukelić osporavala je naziv koncentracijski logor, dok ga je Mataušić branila.<ref name="duka_foster" /> Skup su organizirali [[Sisačka biskupija]], [[Fakultet hrvatskih studija|Hrvatski studiji]] Sveučilišta u Zagrebu i [[Hrvatsko katoličko sveučilište]]. U priopćenju sa skupa, objavljenom na stranicama Hrvatskih studija, istaknuta je humanitarna uloga Crkve, Crvenoga križa i državnih ustanova, a smrtnost je pripisana bolestima, gladi i ratnim okolnostima. U njemu je iznesena i tvrdnja da nema dokumenata koji bi dokazivali nasilno ubijanje ili mučenje djece.<ref name="fhs_2018">{{Citiranje weba |author=Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu |date=3. prosinca 2018. |title=Održan znanstveni skup ‘Zbrinjavanje kozaračke djece i dječje prihvatilište u Sisku 1942. – 1943.’ |url=https://www.fhs.unizg.hr/obavijesti?%40=21qyb |accessdate=8. listopada 2026.}} Izvještaj i priopćenje sa skupa održanog 30. studenoga 2018.; navodi o smrtnosti, nasilnom ubijanju i mučenju preneseni su kao tvrdnje priopćenja.</ref> == Vidi također == * [[Sabirni logor Jastrebarsko]] * [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]] * [[Koncentracijski logor Jasenovac]] * [[Ustaški sabirni logori]] * [[Diana Budisavljević]] == Izvori == <references> <ref name="Matausic2022">{{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769}}</ref> <ref name="Budisavljevic2002">{{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. Izdanje u časopisu; zasebno knjižno izdanje objavljeno je 2003.</ref> <ref name="Matausic2024">{{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf}}</ref> <ref name="Byford2023">{{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf}} Engleska inačica u repozitoriju The Open University.</ref> <ref name="White2018">{{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |volume=III |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf}}</ref> <ref name="Fumic2011">{{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf}}</ref> <ref name="Dizdar1990">{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520}}</ref> <ref name="BartropGrimm2020">{{Citiranje knjige |last=Bartrop |first=Paul R. |last2=Grimm |first2=Eve E. |year=2020 |title=Children of the Holocaust |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-4408-6853-5 |url=https://www.bloomsbury.com/us/children-of-the-holocaust-9781440868535/ |language=en}}</ref> <ref name="Mair2010">{{Citiranje knjige |last=Mair |first=Birgit |year=2010 |chapter=They Survived Two Wars: Bosnian Roma as Civil War Refugees in Germany |editor-last=von Plato |editor-first=Alexander |editor2-last=Leh |editor2-first=Almut |editor3-last=Thonfeld |editor3-first=Christoph |title=Hitler’s Slaves: Life Stories of Forced Labourers in Nazi-Occupied Europe |place=New York – Oxford |publisher=Berghahn Books |pages=177–187 |isbn=978-1-84545-698-6 |doi=10.3167/9781845456986 |url=https://www.berghahnbooks.com/title/PlatoHitler |language=en}}</ref> <ref name="Konjikusic2021">{{Citiranje knjige |last=Konjikušić |first=Davor |year=2021 |title=Rotes Licht: Jugoslawische Partisanenfotografie – Bilder einer sozialen Bewegung 1941–1945 |publisher=Deutscher Kunstverlag |place=Berlin – München |isbn=978-3-422-98639-8 |url=https://www.rosalux.de/fileadmin/rls_uploads/pdfs/sonst_publikationen/10.1515_9783422986398.pdf |language=de}}</ref> <ref name="BIRN2019">{{Citiranje novina |last=Vukobratović |first=Nikola |date=7. kolovoza 2019. |title=Memory Loss: The Campaign to Whitewash Croatia’s WWII Children’s Camps |newspaper=Balkan Insight |url=https://balkaninsight.com/2019/08/07/memory-loss-the-campaign-to-whitewash-croatias-wwii-childrens-camps/ |accessdate=8. listopada 2026.}}</ref> <ref name="FernandezRodrigo2023">{{Citiranje časopisa |last=Fernández Pasalodos |first=Arnau |last2=Rodrigo Sánchez |first2=Javier |year=2023 |title=Los campos de concentración y exterminio en el Estado Independiente de Croacia: guerra y genocidio, 1941-1945 |journal=Cuadernos de Historia Contemporánea |volume=45 |pages=277–299 |doi=10.5209/chco.85008 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/CHCO/en/article/view/85008 |language=es}}</ref> <ref name="Levy2009">{{Citiranje časopisa |last=Levy |first=Michele Frucht |year=2009 |title="The Last Bullet for the Last Serb": The Ustaša Genocide against Serbs: 1941–1945 |journal=Nationalities Papers |volume=37 |issue=6 |pages=807–837 |doi=10.1080/00905990903239174 |url=https://doi.org/10.1080/00905990903239174 |language=en}}</ref> <ref name="Koljanin2015">{{Citiranje časopisa |last=Koljanin |first=Milan |year=2015 |title=The Role of Concentration Camps in the Policies of the Independent State of Croatia (NDH) in 1941 |journal=Balcanica |volume=XLVI |pages=315–340 |doi=10.2298/BALC1546315K |url=https://balcanica.rs/index.php/journal/article/view/215 |language=en}}</ref> <ref name="MirkovicKozara2014">{{Citiranje knjige |last=Mirković |first=Jovan |chapter=Žrtve rata 1941-1945. sa područja Kozare |title=Zločini genocida Nezavisne Države Hrvatske na Kozari i Potkozarju u Drugom svjetskom ratu |editor-last=Lukić |editor-first=Vladimir |year=2014 |publisher=Udruženje Jasenovac-Donja Gradina |place=Banja Luka |pages=19–53 |url=https://jasenovac-donjagradina.org/wp-content/uploads/2018/11/zbornik_kozara.pdf |language=sr}}</ref> <ref name="TutunovicTrifunov2022">{{Citiranje časopisa |last=Tutunović-Trifunov |first=Jasmina |year=2022 |title=U potrazi za sobom i drugima: Dragoje Lukić (1928–2005) |journal=Topola |volume=VIII |issue=8 |pages=185–211 |doi=10.7251/TOP2208185T |url=https://doi.org/10.7251/TOP2208185T |language=sr}}</ref> </references> == Literatura == * {{Citiranje časopisa |last=Barić |first=Nikica |year=2016 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |journal=Pilar |volume=XI |issue=22/2 |pages=53–111 |url=https://hrcak.srce.hr/187790 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Bartrop |first=Paul R. |last2=Grimm |first2=Eve E. |year=2020 |title=Children of the Holocaust |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-4408-6853-5 |url=https://www.bloomsbury.com/us/children-of-the-holocaust-9781440868535/ |language=en |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Burazor |first=Gavro |year=2017 |title=Prilog istraživanju humanitarne akcije Diane Budisavljević |journal=Topola |volume=III |issue=3 |pages=47–63 |doi=10.7251/TOP1703047B |url=https://doisrpska.nub.rs/index.php/TDG/article/view/9787 |language=sr |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Byford |first=Jovan |year=2023 |title=Rescuing the ‘Sava victims’ from oblivion and denial: History and memory of the last Ustasha crime in Sisak |journal=Tragovi |volume=6 |issue=2 |pages=7–53 |doi=10.52328/t.6.2.1 |url=https://oro.open.ac.uk/94735/1/Tragovi_god6br2_JovanByford_EN.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |year=1990 |title=Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata 1941—1945. godine |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=22 |issue=1–2 |pages=83–110 |url=https://hrcak.srce.hr/190520 |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Fernández Pasalodos |first=Arnau |last2=Rodrigo Sánchez |first2=Javier |year=2023 |title=Los campos de concentración y exterminio en el Estado Independiente de Croacia: guerra y genocidio, 1941-1945 |journal=Cuadernos de Historia Contemporánea |volume=45 |pages=277–299 |doi=10.5209/chco.85008 |url=https://revistas.ucm.es/index.php/CHCO/en/article/view/85008 |language=es |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Fumić |first=Ivan |year=2011 |title=Djeca — žrtve ustaškog režima |place=Zagreb |publisher=Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske |isbn=978-953-7587-09-3 |url=https://znaci.org/00003/563.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Koljanin |first=Milan |year=2015 |title=The Role of Concentration Camps in the Policies of the Independent State of Croatia (NDH) in 1941 |journal=Balcanica |volume=XLVI |pages=315–340 |doi=10.2298/BALC1546315K |url=https://balcanica.rs/index.php/journal/article/view/215 |language=en |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Konjikušić |first=Davor |year=2021 |title=Rotes Licht: Jugoslawische Partisanenfotografie – Bilder einer sozialen Bewegung 1941–1945 |publisher=Deutscher Kunstverlag |place=Berlin – München |isbn=978-3-422-98639-8 |url=https://www.rosalux.de/fileadmin/rls_uploads/pdfs/sonst_publikationen/10.1515_9783422986398.pdf |language=de |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Levy |first=Michele Frucht |year=2009 |title="The Last Bullet for the Last Serb": The Ustaša Genocide against Serbs: 1941–1945 |journal=Nationalities Papers |volume=37 |issue=6 |pages=807–837 |doi=10.1080/00905990903239174 |url=https://doi.org/10.1080/00905990903239174 |language=en |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Mair |first=Birgit |year=2010 |chapter=They Survived Two Wars: Bosnian Roma as Civil War Refugees in Germany |editor-last=von Plato |editor-first=Alexander |editor2-last=Leh |editor2-first=Almut |editor3-last=Thonfeld |editor3-first=Christoph |title=Hitler’s Slaves: Life Stories of Forced Labourers in Nazi-Occupied Europe |place=New York – Oxford |publisher=Berghahn Books |pages=177–187 |isbn=978-1-84545-698-6 |doi=10.3167/9781845456986 |url=https://www.berghahnbooks.com/title/PlatoHitler |language=en |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Mataušić |first=Nataša |year=2022 |title=Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića (dokumenti) |journal=Zbornik Janković |volume=VI |issue=7 |pages=212–281 |doi=10.47325/zj.6.7.2 |url=https://hrcak.srce.hr/307769 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Mataušić |first=Nataša |year=2024 |chapter=Liječnik Antun Najžar, zločinac ili spasitelj srpske djece u „Prihvatilištu za djecu izbjeglica” u Sisku? |title=80 godina od pojma genocid — Studija slučaja: Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj |place=Beograd |publisher=Muzej žrtava genocida |pages=165–184 |doi=10.58378/ZRK.1.2024.MAT.165-184 |chapter-url=https://www.muzejgenocida.rs/images/zbornik-2024/14.%20Nata%C5%A1a%20Matau%C5%A1i%C4%87.pdf |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Mirković |first=Jovan |chapter=Žrtve rata 1941-1945. sa područja Kozare |title=Zločini genocida Nezavisne Države Hrvatske na Kozari i Potkozarju u Drugom svjetskom ratu |editor-last=Lukić |editor-first=Vladimir |year=2014 |publisher=Udruženje Jasenovac-Donja Gradina |place=Banja Luka |pages=19–53 |url=https://jasenovac-donjagradina.org/wp-content/uploads/2018/11/zbornik_kozara.pdf |language=sr |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=Škiljan |first=Filip |year=2014 |title=Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH |place=Zagreb |publisher=Srpsko narodno vijeće |isbn=978-953-7442-13-2 |url=https://snv.hr/wp-content/uploads/2020/12/skiljan.pdf |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Tutunović-Trifunov |first=Jasmina |year=2022 |title=U potrazi za sobom i drugima: Dragoje Lukić (1928–2005) |journal=Topola |volume=VIII |issue=8 |pages=185–211 |doi=10.7251/TOP2208185T |url=https://doi.org/10.7251/TOP2208185T |language=sr |ref=none}} * {{Citiranje časopisa |last=Vukić |first=Igor |last2=Kuzman |first2=Ilija |year=2021 |title=Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine |journal=Pilar |volume=XVI |issue=31 (1) |pages=67–102 |doi=10.5559/pi.16.31.03 |url=https://hrcak.srce.hr/276005 |ref=none}} * {{Citiranje knjige |last=White |first=Joseph Robert |year=2018 |chapter=Sisak I and II |editor-last=Megargee |editor-first=Geoffrey P. |editor2-last=White |editor2-first=Joseph R. |title=The United States Holocaust Memorial Museum Encyclopedia of Camps and Ghettos, 1933–1945: Camps and Ghettos under European Regimes Aligned with Nazi Germany |volume=III |place=Bloomington |publisher=Indiana University Press |pages=73–75 |isbn=978-0-253-02386-5 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/USHMM-Encyclopedia-Camps-Ghettos-Vol-III.pdf |ref=none}} === Objavljeni izvori === * {{Citiranje časopisa |last=Budisavljević |first=Diana |year=2002 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945. |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |pages=13–171 |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |ref=none}} Hrvatski prijevod Silvije Szabo. * {{Citiranje časopisa |last=Szabo |first=Silvija |title=Prilozi uz dnevnik |journal=Fontes: izvori za hrvatsku povijest |volume=8 |year=2002 |pages=173–260 |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/83665 |ref=none}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Sisak concentration camp|Koncentracijski logor Sisak}} * [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=9555 Djeca u logorima NDH], Spomen područje Jasenovac * [https://hrcak.srce.hr/307769 Rad Prihvatilišta za djecu izbjeglica u Sisku i djelovanje učitelja Ante Dumbovića], rad s objavljenim prijepisima dokumenata * [https://hrcak.srce.hr/54981 Dnevnik Diane Budisavljević 1941–1945.], izdanje u časopisu ''Fontes'' * [https://www.memorialmuseums.org/memorialmuseum/sisak-childrens-concentration-camp-memorial?locale=en Spomen-obilježja dječjeg logora u Sisku], Memorialmuseums [[Kategorija:Povijest Siska]] [[Kategorija:Logori u NDH]] 249j1vh26a2cmd4ds7q53bkbhejllgj 0 798174 7616294 7367801 2026-10-10T21:57:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7616294 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}} [[File:Rysunek NSPJ i rękopis Aktu Poświęcenia się Mu św. Małgorzaty Marii Alacoque.jpg|thumb|Ilustracija Presvetog Srca (1686.) i rukopis Akta posvete sv. [[Margareta Marija Alacoque|Margarete Marije Alacoque]]]] '''Čin posvećenja Presvetom Srcu Isusovu''' (eng. Act of Consecration to the Sacred Heart of Jesus) kršćanska je [[molitva]] [[posveta|posvete]] [[Srce Isusovo|Presvetom Srcu Isusovu]]. == Povijest == Prvu osobnu molitvu posvete napisala je sveta [[Margareta Marija Alacoque]], koja je prema predaji primila objave o Presvetom Srcu između 1673. i 1675. godine u [[Paray-le-Monial]]u. Prema vlastitom zapisu, molitva je nastala po nadahnuću [[Isus|Isusa Krista]] te ju je Alacoque preporučila [[isusovci|isusovcu]] Jeanu Croisetu da je uključi u svoje djelo o njezinim objavama: “Dolazi od Njega, i On nije dopustio da bude izostavljena.”<ref>[[https://archive.org/details/vieetrvlationsde00alac/page/252/mode/2up](https://archive.org/details/vieetrvlationsde00alac/page/252/mode/2up) Vie et Révélations de Marguerite-Marie Alacoque], str. 253. Preuzeto 10. srpnja 2024.</ref> Dana 21. lipnja 1675., na dan buduće [[Svetkovina Presvetoga Srca Isusova|Svetkovine Presvetoga Srca]], Alacoque je prema svom svjedočanstvu imala viđenje Isusa koje je prenijela svom ispovjedniku svetom [[Klaudije de la Colombière|Claudeu La Colombièreu]]. On se nakon toga osobno posvetio Presvetom Srcu i postao prvi promicatelj ove pobožnosti nakon svete Margarete Marije.<ref>[[https://www.ewtn.com/catholicism/library/the-revelation-of-the-sacred-heart-of-jesus-paral-le-monial-france-13719](https://www.ewtn.com/catholicism/library/the-revelation-of-the-sacred-heart-of-jesus-paral-le-monial-france-13719) The Revelation of the Sacred Heart of Jesus – Paray-le-Monial], EWTN. Preuzeto 8. srpnja 2024.</ref> U travnju 1875. [[isusovac]] Henri Ramière predao je [[papa|papi]] [[Pio IX.|Piju IX.]] peticiju s potpisima 534 [[biskup]]a i 23 redovnička poglavara, tražeći papinsko odobrenje univerzalnog akta posvete. Papa je odobrio zahtjev i naložio [[Kongregacija obreda|Sv. kongregaciji obreda]] da sastavi i objavi molitvu, pozvavši sve [[vjernik]]e da se posvete Presvetom Srcu u povodu 200. obljetnice objava svete Margarete Marije.<ref>[[https://www.ewtn.com/catholicism/library/devotion-to-the-hearts-of-jesus-and-mary-its-origin-and-history-13690](https://www.ewtn.com/catholicism/library/devotion-to-the-hearts-of-jesus-and-mary-its-origin-and-history-13690) Devotion to the Hearts of Jesus and Mary: Its Origin and History], EWTN. Preuzeto 21. srpnja 2024.</ref><ref>[[https://www.americamagazine.org/issue/100/america-and-sacred-heart](https://www.americamagazine.org/issue/100/america-and-sacred-heart) “America and the Sacred Heart”], America Magazine, 26. svibnja 1956. Preuzeto 21. srpnja 2024.</ref> Dana 25. svibnja 1899. papa [[Lav XIII.]] posvetio je cijeli ljudski rod Presvetom Srcu Isusovu i objavio službeni dokument „Čin posvećenja ljudskog roda Presvetom Srcu Isusovu” u enciklici ''[[Annum sacrum]]''. Na čin je snažno utjecala [[Marija od Božanskog Srca]], koja je navodno primila Kristovu želju da papa izvrši posvetu. Svečana posveta proglašena je u svim crkvama svijeta 11. lipnja 1899., a Lav XIII. nazvao ju je “velikim činom” svoga pontifikata.<ref>[[https://www.vatican.va/content/leo-xiii/en/encyclicals/documents/hf_l-xiii_enc_25051899_annum-sacrum.html](https://www.vatican.va/content/leo-xiii/en/encyclicals/documents/hf_l-xiii_enc_25051899_annum-sacrum.html) Annum Sacrum], vatican.va. Preuzeto 8. srpnja 2024.</ref><ref>[[https://www.newadvent.org/cathen/07163a.htm](https://www.newadvent.org/cathen/07163a.htm) {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} “Devotion to the Sacred Heart of Jesus”], Catholic Encyclopedia. Preuzeto 10. srpnja 2024.</ref> Godine 1908. papa [[Pio X.]] odobrio je posebnu molitvu „Čin posvećenja obitelji Presvetom Srcu Isusovu” te joj pridružio [[oprost]]e.<ref>[[https://www.catholiccompany.com/content/act-consecration-family-sacred-heart-jesus](https://www.catholiccompany.com/content/act-consecration-family-sacred-heart-jesus) {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Act of Consecration of the Family to the Sacred Heart of Jesus], CatholicCompany.com. Preuzeto 8. srpnja 2024.</ref><ref>[[https://www.ewtn.com/catholicism/devotions/consecration-of-the-family-to-the-sacred-heart-of-jesus-271](https://www.ewtn.com/catholicism/devotions/consecration-of-the-family-to-the-sacred-heart-of-jesus-271) Consecration of the Family to the Sacred Heart of Jesus], EWTN. Preuzeto 8. srpnja 2024.</ref> [[Čin posvećenja Djevici Mariji]] osobni je ili zajednički čin [[Marijanska pobožnost|marijanske pobožnosti]] u [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]]. U tom se kontekstu u latinskoj tradiciji rabe [[latinski]] pojmovi ''oblatio'' (svjesno prinošenje sebe ili svojih djela [[Bog]]u, posredno po [[Djevica Marija|Mariji]]), ''servitus'' (ponizno podlaganje [[Božja volja|Božjoj volji]], kroz Marijin primjer i zagovor), ''commendatio'' (povjeravanje Marijinoj zaštiti) i ''dedicatio'' (posvećenje Mariji na putu prema Bogu).<ref name="VaticanEntrust">"Consecration and Entrustment to Mary", § 204, ''Directory on Popular Piety and the Liturgy'', Vatikan.</ref> == Posveta hrvatskog naroda Presvetom Srcu Isusovu == {{glavni|Posveta hrvatskog naroda Presvetom Srcu Isusovu}} Tradicija posvete [[Srce Isusovo|Srcu Isusovu]] među [[Hrvati]]ma seže u [[1900.]] godinu, kada se preko 160.000 hrvatskih mladića i djevojaka posvetilo Presvetom Srcu na blagdan [[11. lipnja]]. Od tada potječe pjesma ''[[Do nebesa nek se ori]]''.<ref>[https://hkm.hr/vijesti/domovina/prije-125-godina-hrvati-obecali-isukrste-srcu-tvom-s-nama-nas-se-kune-dom/ Prije 125 godina Hrvati obećali: Isukrste, Srcu Tvom, s nama naš se kune dom] hkm.hr Preuzeto 23. lipnja 2025.</ref> Druga svečana posveta dogodila se na svetkovinu [[Presveto Srce Isusovo|Presvetoga Srca Isusova]], [[27. lipnja]] [[2025.]] u 19 sati. Čin posvete obavljao se nakon Popričesne molitve<ref>[https://www.ri-nadbiskupija.hr/2025/27-6-2025-cin-posvete-hrvatskoga-naroda-i-domovine-presvetomu-srcu-isusovu/#:~:text=%C4%8Cin%20posvete%20hrvatskog%20naroda%20i%20domovine%20Presvetom%20Srcu,%C4%87e%20zvonjavom%20zvona%20u%20trajanju%20od%20pet%20minuta. Čin posvete hrvatskoga naroda i domovine Presvetomu Srcu Isusovu] ri-nadbiskupija.hr Preuzeto 23. lipnja 2025.</ref>, koristeći [[s:Molitva posvete hrvatskog naroda i domovine Presvetom Srcu Isusovu|posebno pripremljenu molitvu]] odobrenu na zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije 30. travnja 2025.<ref>[https://db.hr/najava-27-6-posveta-hrvatskog-naroda-presvetom-srcu-isusovu-u-crkvama-dubrovacke-biskupije/ Posveta hrvatskog naroda Presvetom Srcu Isusovu u crkvama Dubrovačke biskupije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250625052022/https://db.hr/najava-27-6-posveta-hrvatskog-naroda-presvetom-srcu-isusovu-u-crkvama-dubrovacke-biskupije/ |date=25. lipnja 2025. }} db.hr Preuzeto 23. lipnja 2025.</ref> {{wikizvor|Molitva posvete hrvatskog naroda i domovine Presvetom Srcu Isusovu}} == Izvori == {{izvori}} {{Srce Isusovo}} [[Kategorija:Srce Isusovo]] llatuftyecclkp71mgjqq471jbkfs58 3 799305 7616173 7609343 2026-10-10T18:39:41Z Mato brekalo 375073 /* Mato brekalo – upit (20:39, 10. listopada 2026.) */ novi odlomak 7616173 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mi kao Wikipedija ustvari tvrdimo nešto čim pojašnjavamo tvrdnje iz izvora drugim izvorom. Ako Fry nije procijenjen današnjim testom, već starim koji nije 1 : 1, onda ne treba biti previše čvrst oko ekvivalencije. Bolje da smo pretjerano pedantni nego suprotno, s obzirom na krasan imidž kakav imamo u medijima i uobičajen način korištenja Wikipedije (nekritičko čituckanje i sažimanje kroz LLM-ove). ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:51, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::Slažem se. Ta je reputacija, bojim se, trajna. Ljudi su (pre)rano izgubili povjerenje, a jednom izgubljeno povjerenje je uglavnom nepovratno izgubljeno. ::::Ipak, ne misliš li da je "mogao biti" neadekvatna formulacija? Ton je nekako nejasan i napet. Ako želimo biti krajnje pedantni, možda bi umjesto "čiji je akvivalent..." bilo bolje napisati "rezultat koji se u ''nekim'' izvorima tumači kao..."? ::::To bi već bila rečenica u kojoj ne odzvanja nesigurnost. Čekam tvoje zeleno svjetlo. – [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 15:30, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Iskreno, čak mi se više dopada ono što si napisao u prošloj poruci, nešto tipa: ''tada je procijenjen tako, što se u današnjim testovima brojčano obilježava kao 140 naviše''. Nadam se da ti je tako nešto isto prihvatljivo, jedino bih te molio da onda pronađeš neki izvor koji ne nudi uslugu reklamiranja na .com domeni. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:08, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], važi. — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:14, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::Nadam se da sam ''isporučio''. 🫡 ::::::— [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:24, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Što bi mladež rekla: ''you served''! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:25, 25. srpnja 2026. (CEST) == Goran Polak == Što bi učinio s člankom [[Goran Polak]] koji uskoro izlazi iz popisa neophođenih izmjena? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:28, 6. kolovoza 2026. (CEST) :Kao i s [[Automatska sumarizacija teksta]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) == Arhiviranje novosti == Dodao sam u novosti najavu Maratona lađa, ali nisam vičan arhiviranju starih vijesti/slika, pa ako sam što promašio, molim te popravi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 16:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno, nemaš brige! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:12, 6. kolovoza 2026. (CEST) ::Fala. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:49, 6. kolovoza 2026. (CEST) == [[SUR:WIK-TO-NO|WIK-TO-NO]] – upit (10:02, 11. kolovoza 2026.) == Uredio sam jednu stranicu. Zašto ta stranica koju sam uredija nije vidljiva javno, da je svak može vidjeti, pronaći? --[[Suradnik:WIK-TO-NO|WIK-TO-NO]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WIK-TO-NO|razgovor]])</small> 10:02, 11. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:WIK-TO-NO|WIK-TO-NO]] Članak ste napisali u [[WP:SS|svojoj suradničkoj stranici]], koja nije namijenjena člancima, već predstavljanju Vas kao suradnika/ce. Za osnove uređivanja pogledajte poruku dobrodošlice koju sam Vam uputio. Ako želite, tekst koji ste napisali mogu/možete premjestiti na [[SUR:WIK-TO-NO/Stranica za vježbanje|Vašu stranicu za vježbanje]] kako biste ga doradili prema našim smjernicama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:13, 11. kolovoza 2026. (CEST) == Whitewashing na stranici o ratnom zločincu Mirku Norcu == Molim objašnjenje zašto si uklonio informaciju iz uvoda. Čovjek je '''osuđeni''' ratni zločinac i takve stvari pripadaju osnovnom opisu. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 13:53, 15. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] I dio su prvog paragrafa u uvodu, koji je namijenjen osnovnom opisu ''lika i djela''. Norac nije, da parafraziram, "ratni zločinac koji je general", već general HV-a koji je osuđen kao ratni zločinac za svoja djela i vodstvo tijekom rata. Etikete treba predstaviti i kontekstualizirati unutar ostatka života osobe, ne samo postaviti. Naravno, isto ide i za ostale ratne zločince o kojima pišemo, bili srbijanski ili domaći ili neki treći. Wikipedija ne bi smjela pokazivati stajalište suradnika o temi, što uključuje plasiranje takve etikete na vrh svih informacija o osobi. To vrijedi i za [[Adolf Hitler|najzloglasnijeg]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:34, 15. kolovoza 2026. (CEST) ::Dakle, kada bi otvorili članak o Johnu Wayneu Gacyju, u zaglavlju bi trebalo pisati da se radi o poslovođi Kentucky Fried Chickena, a onda dodati da je i "osuđen za seriju ubojstava"? Nipošto napisati da se radi o serijskom ubojici? ::Ne radi se o stajalištu nego o dokazanoj činjenici, pravomoćnoj presudi. Ali ne samo da si mogao premjestiti "ratni zločinac" na kraj rečenice ako ti je tako nekako kronološki ispravnije, nego si navod izbrisao. Da, radi se o whitewashingu. Vidim da na članku o Ratku Mladiću lijepo stoji čak na prvom mjestu: ::''"Ratko Mladić osuđeni je ratni zločinac, zapovjednik jugoslavenskih snaga u Hrvatskoj, a poslije srpskih snaga u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine."''. Možda da i taj navod zaslužuje sekundarni paragraf? [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 18:51, 15. kolovoza 2026. (CEST) :::Kao što sam već rekao: nitko nije prvo ratni zločinac. [[Ratni zločini]] počinjuju se u sklopu neke funkcije u vojnom sukobu, koja je važna za razumijevanje počinjenih zločina i stoga dolazi na prvo mjesto kao osnovni opis. John Wayne Gacy nije počinjavao masovna ubojstva kao voditelj KFC-a, jednako kako ni Norac nije počinjavao zločine kao kineziolog, tu se uspoređuju ribe i kokoši. I pritom nisi provjerio što je whitewashing, unatoč mojoj zamolbi. :( <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:06, 16. kolovoza 2026. (CEST) ::::Prošlo je nekoliko dana i vidim da je članak o Ratku Mladiću još uvijek netaknut. Kad ja napišem članak ili napravim izmjenu, na nju se u roku nekoliko minuta sleti nekoliko ljudi. Odmah se revidira, ispravljaju se tobožnje greške i uvodi novogovor, itd. Potpuno mi je jasno da me se prati što radim i znam da sam ovdje mnogima trn u oku. ::::Imao si nekoliko dana reagirati na članak o Mladiću i uskladiti ga na način na koji ovdje uporno tvrdiš da je ispravan, ali to nisi učinio. Ne preostaje mi ništa drugo nego to okarakterizirati kao dvostruko mjerilo. To su sve ratni zločinci i takvima ih treba obilježiti. Hoće li to biti na prvom ili zadnjem mjestu, toliko je nebitno, ali mora postojati rečenica da su ratni zločinci. To se ne smije stavljati u domenu zaključka, nego mora biti jasno navedeno. Ne možemo nekome navoditi titule i funkcije kroz karijeru pa u odvojenom paragrafu "zbog toga i toga osuđeni su blabla". To upravo jest whitewashing, a ti mu očito ne razumiješ značenje. U whitewashing spada prezentiranje osoba i događaja na umiven način, tako da se umanjuju ili čak ignoriraju počinjeni zločini i strahote bilo kojeg tipa. Dodajmo tome i već veliku, ali rastuću opasnost od utjecaja široko dostupnih LLM-ova na društvo, i imamo izuzetno neodgovorno i opasno djelovanje. Nejasno određenje ovako jasne stvari je slanje poruke u razini: ''"Osuđujemo sve zločine s bilo koje strane."'', čime nam se rugaju trenutni vladajući kada ih se pita za komentar na zločin kojeg je počinio netko s njihove strane političkog spektra. Ne daj bože ciljati jasno u metu. No nismo svi budale koji ne znamo čitati između redova. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 17:19, 19. kolovoza 2026. (CEST) :::::Kako ono ide: ''I ain't reading all that. Happy for u tho, or sorry that happened.'' Zavjere i kabale nisu za Wikipediju. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:06, 19. kolovoza 2026. (CEST) == Najstariji članci == Bi li mogao pobrisati najstarije nepatrolirane članke? Svi su strojni projevodi ili AI halucinacije – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:11, 19. kolovoza 2026. (CEST) == Kategorija blaženici == Znam da postoji kategorija krščanski sveci, znaš li ti jel postoji možda takva kategorija i za blaženike? Lijep pozdrav. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 20:47, 20. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Ovdje meni nedostaje znanja, ali nije li blaženištvo isključivo kršćanska stvar? U svakom slučaju, imamo [[:KT:Blaženici]], a unutar te kategorije ćeš pronaći i potkategorije po državama (hrvatski, portugalski, slovački… blaženici). Imamo i [[Dodatak:Popis katoličkih blaženika]], ako bi ti to bilo od ikakve koristi ili interesa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 22:48, 20. kolovoza 2026. (CEST) == Ljeto == Bok! Želim ugodan ostatak ljeta![[Datoteka:Face-grin.svg|10px]] Više voliš jesen? [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 07:43, 21. kolovoza 2026. (CEST) == Darko Grgurić - novi nacrt članka == <blockquote>Pozdrav, ranije sam napravio članak „Darko Grgurić” koji je obrisan zbog kriterija. U međuvremenu sam napravio potpuno novu i proširenu verziju s više neovisnih novinskih i službenih izvora. Nacrt se nalazi u mom pješčaniku: Suradnik:Fran Pavlinić/Pješčanik. Molim vas možete li pogledati je li nova verzija prikladna za ponovno stvaranje članka? Hvala.</blockquote>[[Suradnik:Fran Pavlinić|Fran Pavlinić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fran Pavlinić|razgovor]])</small> 16:23, 21. kolovoza 2026. (CEST) == Umjetna inteligencija == Bi li mogao pregledati članak [[Umjetna inteligencija]]? Ispunjen je svačim... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:54, 26. kolovoza 2026. (CEST) == Tenja – vraćene izmjene == Pozdrav, vidio sam da ste vratili cijeli niz mojih izmjena na članku Tenja. Razumijem potrebu za oprezom pri većim izmjenama, ali riječ je o podacima koje sam provjerio i potkrijepio izvorima. Vraćanjem cijelog niza ponovno su uneseni i netočni ili zastarjeli podaci, primjerice o crkvama, školi i vrtićima te mjesnoj samoupravi. Nije mi jasno zašto je napravljen potpuni rollback svih izmjena, umjesto da se eventualno sporni dijelovi izdvoje. Ako je problem u nekom konkretnom dijelu ili u načinu uređivanja, rado ću to prilagoditi, ali bilo bi mi važno da provjereni ispravci ostanu u članku. [[Suradnik:Gdokx|Gdokx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gdokx|razgovor]])</small> 12:50, 26. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Gdokx|Gdokx]] To je bila moja greška, isprike, ali pogledaj povijest uređivanja i vidjet ćeš da sam vratio sve osim one posljednje, gdje je bez nekog razloga uklonjena administrativna povijest. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:03, 26. kolovoza 2026. (CEST) ::Sve u redu. Hvala na brzom odgovoru. [[Suradnik:Gdokx|Gdokx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gdokx|razgovor]])</small> 20:28, 26. kolovoza 2026. (CEST) == Žumberačka Bogorodica == Što bi učinio s člankom [[Žumberačka Bogorodica]]? Ispunjava li kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:17, 27. kolovoza 2026. (CEST) :Bi li mogao u [[Wikipedija:Izabrane godišnjice/22. lipnja]] promijeniti Erdödy u Erdődy – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:59, 27. kolovoza 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno. A za Bogorodicu ne znam, nisam nimalo upoznat s temom. Ako je dostatno pokrivena [[WP:VI]], ne vidim zašto ne bi ostala. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:15, 28. kolovoza 2026. (CEST) :::Općenito mi je teško pronaći podatke o toj slici tako da možda ni ne ispunjava lriterije značajnosti. Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:13, 28. kolovoza 2026. (CEST) ::::Bi li mogao pojasniti novaku na mojoj SZR što bi sve trebalo popraviti u [[Nacrt:Augustin Zubac (stariji)]]? Poprilično je kasno, a opterećen sam ophođenjem jer nitko danima ne ophodi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:19, 29. kolovoza 2026. (CEST) == [[SUR:Fabian Zaks|Fabian Zaks]] – upit (10:04, 1. rujna 2026.) == Poštovani, možete mi molim Vas napisati iz kojega je razloga izbrisana stranica "Goran Polak" koju sam napravio. Točnost doslovno svega što sam napisao je bilo potkrijepljeno linkovima iz medija (Jutarnji list, Večernji list, Nacional, Rolling Stone, HRT, Interliber, Glas Slavonije, Ravno do dna, Muzika.hr, Yammat, Novi list, Terapija, Booksa, .... ). Što je bilo sporno? Lijep pozdrav --[[Suradnik:Fabian Zaks|Fabian Zaks]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fabian Zaks|razgovor]])</small> 10:04, 1. rujna 2026. (CEST) == Brzinski pregled == Kad stigneš, baci pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3ABar_box%2Fdoc&diff=7592684&oldid=7592587 ovo] i korigiraj što je potrebno. Ono ispod ''Percentage bar'' i ''Pixel bar'' jednostavno ne znam kako bih preveo. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 20:17, 2. rujna 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Evo, ja doradio kako mi se čini najbolje, konzultirao original na engleskom za stvari koje su ostale malo nejasne. Nazvao sam ga "trakasti grafikon" s "trakama" jer taj naziv koristi Microsoft Office, pa je možda prepoznatljiviji. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 13:07, 4. rujna 2026. (CEST) ::Budući je meni Office tek sporedni program, uopće se nisam sjetio pogledati u njemu... Kako god, sigurno je bolje nego je bilo. ''Fala.'' <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:37, 4. rujna 2026. (CEST) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći u patroliranju? Muče me dosta izmjena, posebice najstarije, a već dulji period gotovo sve izmjene sam patroliram... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:58, 5. rujna 2026. (CEST) :Ima dosta toga oko statusa ratnih zločinaca. Sjećam se da se o tome negdje vodila rasprava prije koji tjedan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:11, 5. rujna 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješio sam stare nove članke, ali nemam snage za prepucavanja oko rat(ov)a, oprosti. Ovako općenito: ako su sve izmjene samo dodatak "i osuđeni ratni zločinac", a ako te osobe zaista jesu osuđene za ratni/e zločin/e, to je sadržajna stvar koju čitatelji i drugi suradnici mogu prepravljati ako žele. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:19, 6. rujna 2026. (CEST) :::Ok. Muče me [[Četnici u Drugom svjetskom ratu]], [[Vinkovci]], [[Srijem]], a [[Poljička cesta (Split)]] sam preskočio (nisam čitao, po strukturi izgleda kao AI-članak). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 16:33, 6. rujna 2026. (CEST) == [[SUR:Zrinko Gregurek - Zizi|Zrinko Gregurek - Zizi]] – upit (09:39, 10. rujna 2026.) == Molim da se provjeri tekst koji sam predložio, pa ako je potrebna neka izmjena, učinit ću to. --[[Suradnik:Zrinko Gregurek - Zizi|Zrinko Gregurek - Zizi]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zrinko Gregurek - Zizi|razgovor]])</small> 09:39, 10. rujna 2026. (CEST) == [[SUR:Jusuf Šutković|Jusuf Šutković]] – upit (13:58, 10. rujna 2026.) == Izvinite, da li mi možete malo pojasniti kako funkcionira Wikipedija? --[[Suradnik:Jusuf Šutković|Jusuf Šutković]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jusuf Šutković|razgovor]])</small> 13:58, 10. rujna 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Jusuf Šutković|Jusuf Šutković]] Ostavit ću Vam poruku dobrodošlice s uvodnim tečajem i nekim osnovnim informacijama na Vašoj [[WP:Stranice za razgovor|stranici za razgovor]]. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 14:14, 10. rujna 2026. (CEST) == Zahtjev za obnavljanje stranice: Reza Fekri⁠ == Bok @Runolist, Obraćam se vezano uz brisanje i zaštitu stranice [[Reza Fekri]]. Razumijem razlog brisanja zbog prethodnog brisanja, no želio bih skrenuti pozornost na to da su se okolnosti značajno promijenile te da subjekt sada u potpunosti ispunjava sve kriterije značajnosti (Notability) za umjetnike na hr.wiki. Reza Fekri je angažiran kao operni solist u '''Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (HNK Zagreb)''' (uloge u operama kao što su ''Il barbiere di Siviglia'' i ''Les contes d'Hoffmann''), što predstavlja najvišu razinu profesionalnog opernog djelovanja u Hrvatskoj ([https://www.operabase.com/productions/il-barbiere-di-siviglia-399420/hr Operabase]). Također je ostvario: * Solističke nastupe u [[Marijinski teatar|Marijinskom teatru]] u Sankt-Peterburgu ([https://www.mariinsky.ru/en/company/opera_guest/fekri/ Mariinsky Profile]). * Službena izdanja kao solist za vodeću svjetsku diskografsku kuću [[Naxos Records]] ([https://www.naxos.com/Bio/Person/Fekri_Reza/367896 Naxos Profile]). * Solističke nastupe sa [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačkom filharmonijom]] u Dvorani Lisinski i Zborom HRT-a na otvorenju KotorArta (recenzirano u časopisu [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] i na HRT Magazinu). Budući da je riječ o solistu u nacionalnoj opernoj kući (HNK Zagreb), molim Vas da razmotrite ukidanje zaštite i obnavljanje stranice ili premještanje teksta u nacrt (Draft) kako bi se mogao pregledati na temelju novih izvora. Unaprijed hvala. --[[Suradnik:Musicresearcher7|Musicresearcher7]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Musicresearcher7|razgovor]])</small> 18:39, 12. rujna 2026. (CEST) == Dječak nije postao kralj == Možeš li izbrisati [[Vilim IX., grof Poitiersa|ovo]]? Taj je dječak bio sin [[Henrik II., kralj Engleske|Henrika II.]], ali nije postao kralj jer je živio oko 2 godine. Znamo kamo su ga pokopali i to je to. Članak na engl. ''Wiki ''nedavno je maknut. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:57, 12. rujna 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Riješeno! Ionako nam ne ispunjava kriterije za ''rojale''. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:31, 12. rujna 2026. (CEST) == Selak Raspudić == Ako me sjećanje ne vara, [[Marija Selak Raspudić]] je bila nezavisna političarka koja je u Saboru bila dio kluba zastupnika Mosta. Članstvo u klubu ne znači nužno da je osoba član te stranke. U članku [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.]] navodi se da je bila dio Mostove koalicije. Moram ići uskoro, pa ne stignem istraživati dalje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:01, 13. rujna 2026. (CEST) :Tako piše i na [https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/selak-raspudic-marija-10-saziv web-stranici Sabora] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:02, 13. rujna 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidim sad, hvala što si javio. Stavio sam "Klub zastupnika" u infookvir da bude bliskije "Other political affiliations" na enwiki. Mislim da spomen Mosta vrijedi ostaviti kad je bila toliko uključena u njihov rad u Saboru. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:00, 14. rujna 2026. (CEST) == Whitewashing Filipa Hrgovića == Pod tobožnjom zaštitom članka od uređivačkog rata, 10. rujna 2026. u 14:48 sati zaključao si uljepšanu verziju članka kojeg je 10. rujna 2026. u 12:27 sati izmijenio potpuno novi suradnik koji je svoj korisnički račun otvorio istog dana. Vrlo ažurno. Samo 2 sata i 21 minutu. Suradnik je uklonio dio kojeg sam dodao, onaj gdje je člankom referenciran dio o Hrgovićevom govoru mržnje na Instagramu, kada je pozdravio navijače sa "Za dom spremni!". Mogao si ukloniti njegov whitewashing i onda zaključati članak. Ali ne, ostavio si nešto što je 2:21 h ranije napravio taj dan stvoreni korisnički račun i onda ga zaključao. Možeš negirati koliko želiš, ali obrazac ponašanja se ponavlja, a sada postoji sumnja i na to da koristiš ''sock puppet''. Ovako se ponašao i Kubura. Objasni zašto uklanjaš referencirane i relevantne informacije s članaka. [[Suradnik:Lajoswinkler|Lajoswinkler]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lajoswinkler|razgovor]])</small> 12:49, 20. rujna 2026. (CEST) == [[SUR:Trozicemir|Trozicemir]] – upit (00:30, 21. rujna 2026.) == kako na stranici *Sanski Most* ispod naslova *Kultura* dodati *Radio SANA* Radio Sanski Most, nakon dužeg eksperimentalnog emitiranja, započeo je s redovnim emitiranjem programa na današnji dan 1970. godine. Direktor i glavni urednik bio je Slavko Daisović. Financijske mogućnosti radija omogućavale su emitiranje dva puta tjedno, srijedom od 15 do 18 i nedjeljom od 11.30 do 16 sati. Najslušanije emisije bile su Iz naše komune, Na velikom odmoru i Mladi dobar dan. ( https://mediadaily.biz/2023/11/01/vladimir-fucijas-radio-sanski-most-ika-al-jazerra-2/ ) Radio SANA ( https://en.wikipedia.org/wiki/Radio_Sana ) --[[Suradnik:Trozicemir|Trozicemir]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Trozicemir|razgovor]])</small> 00:31, 21. rujna 2026. (CEST) == Preuzimanje slike == https://www.zg-nadbiskupija.hr/1688-1694/3674 Dobar dan. Smijem li preuzimati slike odavdje, kakva su pravila. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 08:43, 26. rujna 2026. (CEST) == [[SUR:Mato brekalo|Mato brekalo]] – upit (20:39, 10. listopada 2026.) == pozdrav zanima me sve o dmomovinskome ratu --[[Suradnik:Mato brekalo|Mato brekalo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mato brekalo|razgovor]])</small> 20:39, 10. listopada 2026. (CEST) 0q3wts0h08xd5ycx42zg4nnq1lkjyqj 4 799309 7616094 7616026 2026-10-10T14:41:19Z Sans39 374534 Odgovor Croxyzu – kriterij za netradicionalne formate 7616094 wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} == [[Suradnik:Igor Kamber]] – vandalizam/spam == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Cross-wiki spam. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 17:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – suradnik je napravio samo jednu izmjenu, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:42, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-11948-6]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 21:36 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Račun više nije aktivan, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:46, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-14599-2]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 8. siječnja 2026. u 01:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Izmjene su uklonjene. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:45, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:Mario Raguž]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. ožujka 2026. u 11:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Suradnik je upozoren na njegovoj stranici za razgovor.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:57, 9. ožujka 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-15242-55]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 10. ožujka 2026. u 18:19 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18369-01]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 24. ožujka 2026. u 20:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18674-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 00:11 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == Unused interface messages == {{status prijave|RIJEŠENO}} * '''Razlog prijave:''' Please delete the following interface messages, as they are no longer used: ** [[MediaWiki:Watchdetails]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowbots]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowown]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 01:42 * '''Obrazloženje:''' See [[:m:Steward requests/Miscellaneous#Deleting unused messages from multiple wikis|this SRM request]] and [[:phab:T234776]]. === Komentari drugih suradnika === Ping [[user:Zeljko]]. Thank you! [[Suradnik:Neriah|Neriah]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Neriah|razgovor]])</small> 18:56, 6. travnja 2026. (CEST) === Komentari administratora === {{Riješeno}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:11, 7. travnja 2026. (CEST) == [[Suradnik:~2026-18672-39]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:03 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-19191-06]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:05 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Goran Winchester]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:25 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-22391-65]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. travnja 2026. u 06:37 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-23062-25]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Please check IP * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 14. travnja 2026. u 13:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-25651-37]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 27. travnja 2026. u 16:13 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33267-40]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33379-02]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. See above * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33385-31]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Next temporary account in the row, please check IPs * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34454-75]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. lipnja 2026. u 16:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34964-95]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 23. lipnja 2026. u 15:12 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Bosna12]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. srpnja 2026. u 08:22 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Jeremiahlogan]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. srpnja 2026. u 21:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Koviljkaracunica]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. srpnja 2026. u 19:45 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-40608-18]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 21. srpnja 2026. u 13:48 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-44134-08]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. kolovoza 2026. u 17:53 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Lajoswinkler]] – ranting, optužbe; [[WP:NIJE]] == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' neprihvatljiva/nepristojna komunikacija * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&diff=7580694&oldid=7577907] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Mirko_Norac#h-Ratni_zločinac-20260815120700] <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Runolist|Runolist]] * '''Vrijeme:''' 19. kolovoza 2026. u 20:51 * '''Obrazloženje:''' Kolega po već koji put dolazi kako bi ispravio povijesne nepravde i odbija pristojan razgovor, ovaj puta počinje tako da kao prvo mjesto u [[WP:ŽŽO]] umetne etiketu "ratnog zločinca". Čak i bez obzira na smjernicu o takvim člancima, kada mu se prigovori da ta "titula" tako plasirana i bez kontekstualizacije djeluje kao čisti [[WP:NPOV]], bez obzira na to radi li se o domaćem počinitelju ili stranom, dobivamo ranting o whitewashingu (jer navodno je prikrivanje i umanjivanje ratnih zločina – što je ozbiljna optužba – kada oni nisu prva definirajuća stavka osobe u uvodu, nego druga), nekakvim skrivenim namjerama da se njega osobno uhodi (tko je još čuo za [[WP:OPH]] uređivanja) i zahtjeve da brže-bolje popravljam nasumične članke koje on (s pravom) istakne kao ''također'' neprikladne – ali svejedno odbija ([[posebno:diff/ 7577916|uklanjanjem uređivanja bez komentara]]) da se taj pristup primjeni na dotični članak o Mirku Norcu. To sve odvija se nakon neraspravljenih masovnih promjena terminologije iz DNK u DNA, što nije sporna izmjena sama po sebi, ali nije ni dozvoljena na toj razini bez rasprave. U naknadno otvorenoj, od strane drugog suradnika, [[Wikipedija:Kafić/Arhiv_2026_6#Deoksiribonukleinska|raspravi u Kafiću]] neki su se usprotivili uređivanjima, na što je Lajos nastavio po svome, a kao odgovor je ponudio samo još jedan ''rant'' o wikipedijskim kabalama, među ostalim. Nekoliko mu je suradnika preporučilo, kako bi rekli Amerikanci, ''chill pill'', ali očigledno nije urodilo plodom. Naravno, i to se odvilo nakon što je Lajos kratkotrajno blokiran na hrwiki, a do daljnjega i na enwiki. Isti razlozi, isto ponašanje. Mislim da je dobio već dovoljno prilika da popravi svoj pristup i da je vrijeme za ozbiljnije posljedice. Ovakvo je ratničko ponašanje isključivo štetno za cijeli projekt, a i prilično je umarajuće kada svi pokušaji civilizirane rasprave dobiju [[WP:NAPAD]]alački odgovor. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:51, 19. kolovoza 2026. (CEST) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-45833-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' vandalism / pls consider protecting the page, case of ongoing cross-wiki-vandalism in this article. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. kolovoza 2026. u 23:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-46258-00]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' cross-wiki spam * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:An empty bliss beyond|An empty bliss beyond]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. kolovoza 2026. u 19:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-49677-85]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Long-term abuse, see also [[:m:Special:GlobalContributions/~2026-49589-92|~2026-49589-92]]. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Morkoz|Morkoz]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 13. rujna 2026. u 13:57 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Ro0103]] i [[Suradnik:Croxyz]] – uređivački rat == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- --> 23:15, 6. listopada 2026.; 10:17, 17. rujna 2026. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Ro0103]] * '''Vrijeme:''' 7. listopada 2026. u 09:58 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Tijekom srpnja uredio sam članak o [[Logor Kerestinec|Logoru Kerestinec]], koristeći tri relevantna izvora: knjigu „Tragedija u Kerestincu“ Ivana Jelića, knjigu preživjelog logoraša Zvonimira Komarice „Kerestinečka kronika“ , te znanstveni članak Zdravka Dizdara "Logor Kerestinec. Dizdarov znanstveni rad dostupan je na portalu Hrčak, na poveznici https://hrcak.srce.hr/107385 , a relevantni izvodi iz Jelićeve knjige na https://znaci.org/00001/119.htm te je sve lako provjerljivo. Na temelju navedenih izvora uredio sam preciznu kronologiju događaja u Kerestincu 1941. Sve izvore i citate iz istih naveo sam na stranici [[Razgovor:Logor Kerestinec]]. Napominjem, radi se o izvorima koji su svi nastali prije 1990. godine, a slične navodi postoje i u drugim izvorima - npr. knjiga "Zagreb 1941.-1945.:zbornik sjećanja" (4. sveska, izdano 1982.-1984.) ili u knjizi "Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu : 1941-1945 : zbornik povijesnih pregleda i sjećanja" (izdano 1984.). Unatoč tome, suradnik [[Suradnik: Croxyz]], uporno briše moje izmjene i vraća na verziju članka koji zapravo donosi netočne podatke. Primjerice, verzija na koju vraća navedeni suradnik navodi sljedeće: "zatvorenici koje je uhitila banovinska policija stigli su u Kerestinec krajem [[Ožujak|ožujka]] 1941. godine." te se pritom poziva na knjigu Ivana Jelića kao referencu. Međutim, u navedenom izvoru takve tvrdnje nema, već Jelić navodi sljedeće:„U koncentracioni logor Kerestinec prvi su komunisti stigli sredinom maja 1941. U taj su logor, naime prebačeni komunisti koje je krajem marta uhapsila policija Banovine Hrvatske, a doveden je i dio komunista koje su od 10. aprila hapsile ustaše.“ (Jelić, str. 94.). Navedeno je lako provjerljivo na poveznici: https://znaci.org/00001/119.htm pod poglavljem "Stanje u Kerestincu". Naravno, svi navodi su lako provjerljivi i u tiskanim izdanjima navedenih knjiga, a Dizdarov rad u zborniku Povijesni prilozi, Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, god. 8 (1), Zagreb 1989. Molim stoga administratore da pogledaju moje izmjene navedenog članka, kao i precizne citate izvora navedene na stranici [[Razgovor:Logor Kerestinec]] kojima sam potkrijepio svoje izmjene. —[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 09:58, 7. listopada 2026. (CEST) === Komentari drugih suradnika === U izmjeni [[Special:Diff/7601067|7601067]] u sekciji Odmazda 9. srpnja korištena su dva izvora. Prvi izvor je internetski, dok je drugi izvor knjiga Goldsteina. Kako je prvi izvor internetski, on je lako provjerljiv. Izmjenom je datum promijenjen iz 8. u 5. 7., navedeno je da su spomenuti taoci odvedeni u Gospiću te je Alfred Bergman zamijenjen Viktorom Rosenzweigom. U prvom izvoru, koji je lako provjerljiv, Gospić se nigdje ne navodi, dok se datum navodi i Bergman navode. U izvoru stoji: ''Relativno normalan život zatočenika nastavljen je sve do utorka '''8. srpnja''' kad su iz logora izvedeni dr Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani, dr Ivo Kun, Zvonimir Richtman, Ivan Korski, Viktor Rosenzweig, Sigismund Kraus, Simo Crnogorac i Ivan Krndelj. (Krndelj je kasnije vraćen, '''a umjesto njega odveden je Alfred Bergman''', jer ustaškim vlastima vjerojatno nije odgovarao omjer Hrvata, Srba i Židova među desetoricom talaca, pa su ga popravili u korist Hrvata, a na štetu Židova.)'' Dakle, u izvoru ne piše ono što se navodi. Vidjevši (17. rujna, kada sam sve ove podatke i provjeravao) da se to ne poklapa, pregledao sam još i prvo pozivanje prvog izvor. Tvrdi se da Kerestinec nije bio koncentracijski logor, već internacijski logor. Izvor je [https://hrcak.srce.hr/file/158278 srećom digitaliziran], pa sam mogao provjeriti točnost te tvrdnje. Riječ internacijski ne navodi se niti jednom, dok se koncentracijski (u različitim oblicima) navodi nekoliko puta: ''Na tome radim već gotovo desetak godina, a posljednjih nekoliko godina u okviru republičkog znanstvenog potprojekta o teroru: »'''Koncentracioni logori''', zatvori i stratišta na području Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata«, kao dijelu saveznog projekta o teroru. Rezultat toga je I monografija o logoru Kerestinec u koautorstvu s Darkom Stuparićem, koja je u pripremi za tisak (u dva toma s više od 1000 stranica), te ovdje ukratko iznosim rezultate svojih Istraživanja. Oni se temelje na obimnoj arhivskoj građi Iz 1941— 1945. godine, na dio koje ukazuju bilješke. '' <br> ''Naime, toga dana je od Redarstvenog ravnateljstva Mladen Horvatin »postavljen za zapovjednika '''koncentracionog logora u Kerestincu«''', te mu je bilo dodijeljeno 2 0 stražara za osiguranje logora'' '''''Četvrti je najučestaliji naziv u dokumentima »koncentracioni logor Kerestinec«'''. Taj naziv nalazimo gotovo kod svih upućenih iz zatvora Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu u logor Kerestinec, a tako je zabilježeno i u urudžbenom zapisniku toga Ravnateljstva. Taj naziv nalazimo i u jedinom službenom izvještaju iz Kerestinca od 2. VII a i u raspisu Zapovjedništva I. oružničke pukovnije od 14. VII 1941. u kojem se navode i imena logoraša pritvorenika I C referade u logoru Kerestinec, od kojih je naveći broj sudjelovao u proboju iz logora. Taj naziv upotrebljava i zapovjednik logora u poslijeratnim saslušanjima. No , i taj naziv nije adekvatan za logor Kerestinec, ukoliko se usporedi s drugim koncentracionim logorima kao što su, npr., logor Jasenovac i Stara Gradiška, a u tome se slažu i svi logoraši Kerestinca, koji su preživjeli pakao navedenih koncentracionih logora. Očito je da bi se logor Kerestinec s vremenom pretvorio u koncentracioni logor da nije bilo proboja komunista iz njega. N a to ukazuju pooštren režim u njemu od kraja lipnja i u srpnju 1941, prva strijeljanja logoraša, upućivanja u druge logore i slično. U dokumentima se upotrebljavaju osim navedenih i ovi nazivi, a koje nalazimo i u izjavama preživjelih logoraša i njihove rodbine: »logor Kerestinec«, »logor za nepoćudne elemente«, »zatočenički logor Kerestinec« i »logor interniraca Kerestinec«, što je iza naziva »koncentracioni logor Kerestinec« i najučestaliji naziv za taj logor. Zato se nameće pitanje što je zapravo bio logor Kerestinec? Prema svemu onome što sam iznio, očito je da je Kerestinec bio logor interniraca koji je imao istovremeno i pojedina obilježja sabirnog, radnog i '''koncentracionog logora.''''' Dakle, ovdje imamo i slučaj [[WP:COMMONNAME]]. ''O tome je jedan od preživjelih logoraša Zidova odvjetnik dr Edo Neufeld, u svojim uspomenama zabilježio: »Budući da je i '''koncentracioni logor Kerestinec''' već bio prepun, nas su mlađe strpali u još prazne podrume, dok su starije smjestili u oveću dvorišnu garažu, sagrađenu od drva'' ''S upućivanjem u njega Zidova emigranata poprimio je obilježje sabirnog logora, dok je cijelo vrijeme imao i obilježje radnog logora, a potkraj je poprimio I '''obilježje koncentracionog logora'''. '' Ako sam kod tri provjere točnosti ustanovio da se sve ne slažu s izvorom, onda je jasno iznesene tvrdnje nisu navedene u izvorima. Dakle, nije istinit sljedeći sažetak izmjene: [[Special:Diff/7601067|''Uklanja se izmjena koja kaže "da tako ne piše u izvoru". Svatko može pogledati izvor i provjeriti. Izmjenom koja se sad uklanja brisani su znatno precizniji podaci, točno preuzeti iz izvora.'']] Na Wikipediji imamo višegodišnje ratove oko članaka o koncentracijskim logorima NDH. Upravo je zbog tih članaka Wikipedija na hrvatskom jeziku jedan je od najocrnjenijih izdanja Wikipedije (usp. s [[:en: Croatian Wikipedia]]. {{s|Ponor}}, čekam i dalje tvoj odgovor na svojoj SZR. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: pozivaš se na [[WP:COMMONNAME]], a on se odnosi na NASLOV članka, koji od stvaranja 2023. nije mijenjan. U [[Special:Permalink/7601330|verziji koju si danas uklonio]] pisalo je "Logor Kerestinec bio je koncentracijski logor". U čemu je DANAS bio problem? U Dizdaru se internir* pojavljuje oko 100 puta; ne vidim zašto [[SUR:Ro0103|Ro0103]] ne bi i tako mogao okarakterizirati logor u tekstu članka (izvore prepričavamo). Nikakvog tu razloga nema da se ide u [[WP:RAT]], umjesto da se stvari rasprave. Rasprava na kraju štedi i vrijeme i živce, kako upletenima, tako i nama koji se po "dužnosti" moramo uplesti. Imamo i {{tl|pojasniti}}, {{tl|bolji izvor}}... [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:00, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, oprostio što sam koristio wikipedijsku analogiju. Nisam mislio na naslov članka na Wikipediji, već na izraz koji se koristi u literaturi 😄. S F3 sam pretraživao izraz "internacij" i sl., a ne "interni". Oprosti na pogreški. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:10, 7. listopada 2026. (CEST) :::Paragraf "Odmazda 9. srpnja" i dalje sadrži informacije koje se ne slažu s izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 7. listopada 2026. (CEST) :::Dizdar komentira četiri vrste naziva, a mi smo se odlučili za "logor Kerestinec". Karakterizacija može biti zatvor (kao na enwiki) ili internacijski i koncentracijski logor. :::[[SUR:Ro0103]] pokrenuo je raspravu na SZR članka pa je tamo mjesto da se razjasni to iz Odmazde... koja baš i nije previše mijenjana. Ako dobro vidim, Gospić je iz ref. Jelić ili Goldstein. Ništa od navedenog nije razlog da se SVE uklanja. Suradnik je ovdje u dobroj namjeri, nije vandal. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:31, 7. listopada 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, datum i identitet jedne osobe je bitan. Ja uvijek pretpostavim dobru namjeru (osim kad je riječ o samopromociji, LLM-ovima, vandalizmima, POV sadržaj…), ali ako prilikom patroliranja vidim dvije promjene podataka koje ne nalazim u izvoru te da se negira status koncentracijskog logora u prvoj rečenici, onda logično neću pretpostaviti da je riječ o dobroj namjeri, već klasičnom primjeru revizionizma koji je ocrnio ovo izdanje Wikipedije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:36, 7. listopada 2026. (CEST) :::::Suradnik je na SZR članka prije tri tjedna naveo citat iz knjige Jelića u kojem su dana imena kako sada stoje u članku. S druge strane, izvor na webu nema autora, nema izvore, nije prošao recenziju, i ne znam kako ga možemo uzeti za vjerodostojan izvor. Ako ima još kakvih problema, popričajte na SZR. Pretpostavka dobre namjere znači da ljude, i ako su što pogriješili, ne uklanjamo kao da su vandali. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:18, 8. listopada 2026. (CEST) === Komentari administratora === [[SUR:Croxyz|Croxyzju]] sam [[Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#c-Ponor-20260923201100-Broj_stranice_i_uklanjanje_sadržaja_(2)|nedavno napisao]]: "Ljudi gube volju uređivati kada im se na tako grub način uklanjanja sav rad. Molim te da jako paziš na nove suradnike, a i to molim po N-ti već put." Po njegovu odgovoru vidim da se to baš nije primilo, a u članku iz ove prijave vidim da nastavlja ratovati s istim kratkim sažetcima uređivanja umjesto da pokrene raspravu na stranici za razgovor članka i objasni što to ne nalazi u izvorima, kršeći [[WP:KON]]. Pričekat ću njegov odgovor. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:10, 7. listopada 2026. (CEST) :Hvala! [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) :Vidim sada da je [[Razgovor:Logor_Kerestinec#c-Ro0103-20260917135000-O_logoru|rasprava o članku pokrenuta 17. rujna]]. To je još jači razlog da se danas, tri tjedna kasnije, ne ide u uklanjanje novog sadržaja, bez sudjelovanja u raspravi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:09, 7. listopada 2026. (CEST) == Nacrt:Siniša Koprivnjak – oznaka za brisanje == Poštovani administratori, molim nekoga od vas da pogleda [[Nacrt:Siniša Koprivnjak]]. Croxyz je 6. listopada stavio oznaku za brisanje jer je prva verzija bila pisana uz pomoć AI-a. To je bila moja greška, nisam znao za to pravilo. 7. listopada sam nacrt sam napisao ispočetka i skratio ga. Ostavio sam samo ono što piše u neovisnim izvorima (Jutarnji list, 24sata, tportal, Blic, Story, Hello!, Wish, intervjui na HRT 4 i Novoj TV). Na stranici za razgovor o nacrtu naveo sam da sam ja osoba o kojoj je članak, tj. da imam sukob interesa. 8. listopada pitao sam Croxyza na njegovoj stranici za razgovor može li ponovno pogledati nacrt, ali odgovor još nisam dobio. Ne tražim da se nacrt odmah objavi, samo da netko procijeni treba li oznaka za brisanje i dalje stajati. Ako nešto treba ispraviti ili maknuti, napravit ću to. Moja web stranica, samo radi konteksta (znam da se ne računa kao izvor): https://sinisakoprivnjak.com [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 01:41, 10. listopada 2026. (CEST) :Članak ne ispunjava kriterije značajnosti za umjetnike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:01, 10. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Croxyz}}, nacrt sam ocijenio prema kriteriju za netradicionalne formate, koji kaže da umjetnik može biti značajan „ako su za više svojih radova (ili izvedbi) dobili znatnu pozornost medija ili kritičkih autora na državnoj ili međunarodnoj razini”. ::To vrijedi za dva odvojena rada: ::* rad poslan na Mjesec u misiji Blue Ghost Mission 1 (2025.): Jutarnji list, 24sata (dva članka), Blic (Srbija) ::* rad „Watchers” izložen na 35.000 metara (2024.): tportal, Story, Hello!, Wish ::Svi su članci o meni i mojem radu, a ne usputni spomen imena, i svi su navedeni u nacrtu. ::Molim da netko od administratora procijeni nacrt prema tom kriteriju. [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 16:41, 10. listopada 2026. (CEST) 3qk627t3zymq37br3gr4m6vu26dyieg 7616150 7616094 2026-10-10T17:23:38Z Sans39 374534 Oznaka statusa prijave (otvoreno) 7616150 wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} == [[Suradnik:Igor Kamber]] – vandalizam/spam == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Cross-wiki spam. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 17:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – suradnik je napravio samo jednu izmjenu, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:42, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-11948-6]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 21:36 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Račun više nije aktivan, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:46, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-14599-2]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 8. siječnja 2026. u 01:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Izmjene su uklonjene. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:45, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:Mario Raguž]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. ožujka 2026. u 11:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Suradnik je upozoren na njegovoj stranici za razgovor.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:57, 9. ožujka 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-15242-55]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 10. ožujka 2026. u 18:19 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18369-01]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 24. ožujka 2026. u 20:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18674-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 00:11 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == Unused interface messages == {{status prijave|RIJEŠENO}} * '''Razlog prijave:''' Please delete the following interface messages, as they are no longer used: ** [[MediaWiki:Watchdetails]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowbots]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowown]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 01:42 * '''Obrazloženje:''' See [[:m:Steward requests/Miscellaneous#Deleting unused messages from multiple wikis|this SRM request]] and [[:phab:T234776]]. === Komentari drugih suradnika === Ping [[user:Zeljko]]. Thank you! [[Suradnik:Neriah|Neriah]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Neriah|razgovor]])</small> 18:56, 6. travnja 2026. (CEST) === Komentari administratora === {{Riješeno}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:11, 7. travnja 2026. (CEST) == [[Suradnik:~2026-18672-39]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:03 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-19191-06]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:05 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Goran Winchester]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:25 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-22391-65]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. travnja 2026. u 06:37 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-23062-25]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Please check IP * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 14. travnja 2026. u 13:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-25651-37]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 27. travnja 2026. u 16:13 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33267-40]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33379-02]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. See above * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33385-31]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Next temporary account in the row, please check IPs * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34454-75]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. lipnja 2026. u 16:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34964-95]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 23. lipnja 2026. u 15:12 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Bosna12]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. srpnja 2026. u 08:22 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Jeremiahlogan]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. srpnja 2026. u 21:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Koviljkaracunica]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. srpnja 2026. u 19:45 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-40608-18]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 21. srpnja 2026. u 13:48 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-44134-08]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. kolovoza 2026. u 17:53 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Lajoswinkler]] – ranting, optužbe; [[WP:NIJE]] == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' neprihvatljiva/nepristojna komunikacija * '''Sporne izmjene/inačice:''' [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&diff=7580694&oldid=7577907] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Mirko_Norac#h-Ratni_zločinac-20260815120700] <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Runolist|Runolist]] * '''Vrijeme:''' 19. kolovoza 2026. u 20:51 * '''Obrazloženje:''' Kolega po već koji put dolazi kako bi ispravio povijesne nepravde i odbija pristojan razgovor, ovaj puta počinje tako da kao prvo mjesto u [[WP:ŽŽO]] umetne etiketu "ratnog zločinca". Čak i bez obzira na smjernicu o takvim člancima, kada mu se prigovori da ta "titula" tako plasirana i bez kontekstualizacije djeluje kao čisti [[WP:NPOV]], bez obzira na to radi li se o domaćem počinitelju ili stranom, dobivamo ranting o whitewashingu (jer navodno je prikrivanje i umanjivanje ratnih zločina – što je ozbiljna optužba – kada oni nisu prva definirajuća stavka osobe u uvodu, nego druga), nekakvim skrivenim namjerama da se njega osobno uhodi (tko je još čuo za [[WP:OPH]] uređivanja) i zahtjeve da brže-bolje popravljam nasumične članke koje on (s pravom) istakne kao ''također'' neprikladne – ali svejedno odbija ([[posebno:diff/ 7577916|uklanjanjem uređivanja bez komentara]]) da se taj pristup primjeni na dotični članak o Mirku Norcu. To sve odvija se nakon neraspravljenih masovnih promjena terminologije iz DNK u DNA, što nije sporna izmjena sama po sebi, ali nije ni dozvoljena na toj razini bez rasprave. U naknadno otvorenoj, od strane drugog suradnika, [[Wikipedija:Kafić/Arhiv_2026_6#Deoksiribonukleinska|raspravi u Kafiću]] neki su se usprotivili uređivanjima, na što je Lajos nastavio po svome, a kao odgovor je ponudio samo još jedan ''rant'' o wikipedijskim kabalama, među ostalim. Nekoliko mu je suradnika preporučilo, kako bi rekli Amerikanci, ''chill pill'', ali očigledno nije urodilo plodom. Naravno, i to se odvilo nakon što je Lajos kratkotrajno blokiran na hrwiki, a do daljnjega i na enwiki. Isti razlozi, isto ponašanje. Mislim da je dobio već dovoljno prilika da popravi svoj pristup i da je vrijeme za ozbiljnije posljedice. Ovakvo je ratničko ponašanje isključivo štetno za cijeli projekt, a i prilično je umarajuće kada svi pokušaji civilizirane rasprave dobiju [[WP:NAPAD]]alački odgovor. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:51, 19. kolovoza 2026. (CEST) === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-45833-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' vandalism / pls consider protecting the page, case of ongoing cross-wiki-vandalism in this article. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. kolovoza 2026. u 23:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-46258-00]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' cross-wiki spam * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:An empty bliss beyond|An empty bliss beyond]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. kolovoza 2026. u 19:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-49677-85]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Long-term abuse, see also [[:m:Special:GlobalContributions/~2026-49589-92|~2026-49589-92]]. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Morkoz|Morkoz]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 13. rujna 2026. u 13:57 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Ro0103]] i [[Suradnik:Croxyz]] – uređivački rat == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' uređivački rat * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- --> 23:15, 6. listopada 2026.; 10:17, 17. rujna 2026. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Ro0103]] * '''Vrijeme:''' 7. listopada 2026. u 09:58 * '''Obrazloženje:''' <!-- OVDJE NAPIŠITE OBRAZLOŽENJE PRIJAVE. --> Tijekom srpnja uredio sam članak o [[Logor Kerestinec|Logoru Kerestinec]], koristeći tri relevantna izvora: knjigu „Tragedija u Kerestincu“ Ivana Jelića, knjigu preživjelog logoraša Zvonimira Komarice „Kerestinečka kronika“ , te znanstveni članak Zdravka Dizdara "Logor Kerestinec. Dizdarov znanstveni rad dostupan je na portalu Hrčak, na poveznici https://hrcak.srce.hr/107385 , a relevantni izvodi iz Jelićeve knjige na https://znaci.org/00001/119.htm te je sve lako provjerljivo. Na temelju navedenih izvora uredio sam preciznu kronologiju događaja u Kerestincu 1941. Sve izvore i citate iz istih naveo sam na stranici [[Razgovor:Logor Kerestinec]]. Napominjem, radi se o izvorima koji su svi nastali prije 1990. godine, a slične navodi postoje i u drugim izvorima - npr. knjiga "Zagreb 1941.-1945.:zbornik sjećanja" (4. sveska, izdano 1982.-1984.) ili u knjizi "Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu : 1941-1945 : zbornik povijesnih pregleda i sjećanja" (izdano 1984.). Unatoč tome, suradnik [[Suradnik: Croxyz]], uporno briše moje izmjene i vraća na verziju članka koji zapravo donosi netočne podatke. Primjerice, verzija na koju vraća navedeni suradnik navodi sljedeće: "zatvorenici koje je uhitila banovinska policija stigli su u Kerestinec krajem [[Ožujak|ožujka]] 1941. godine." te se pritom poziva na knjigu Ivana Jelića kao referencu. Međutim, u navedenom izvoru takve tvrdnje nema, već Jelić navodi sljedeće:„U koncentracioni logor Kerestinec prvi su komunisti stigli sredinom maja 1941. U taj su logor, naime prebačeni komunisti koje je krajem marta uhapsila policija Banovine Hrvatske, a doveden je i dio komunista koje su od 10. aprila hapsile ustaše.“ (Jelić, str. 94.). Navedeno je lako provjerljivo na poveznici: https://znaci.org/00001/119.htm pod poglavljem "Stanje u Kerestincu". Naravno, svi navodi su lako provjerljivi i u tiskanim izdanjima navedenih knjiga, a Dizdarov rad u zborniku Povijesni prilozi, Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, god. 8 (1), Zagreb 1989. Molim stoga administratore da pogledaju moje izmjene navedenog članka, kao i precizne citate izvora navedene na stranici [[Razgovor:Logor Kerestinec]] kojima sam potkrijepio svoje izmjene. —[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 09:58, 7. listopada 2026. (CEST) === Komentari drugih suradnika === U izmjeni [[Special:Diff/7601067|7601067]] u sekciji Odmazda 9. srpnja korištena su dva izvora. Prvi izvor je internetski, dok je drugi izvor knjiga Goldsteina. Kako je prvi izvor internetski, on je lako provjerljiv. Izmjenom je datum promijenjen iz 8. u 5. 7., navedeno je da su spomenuti taoci odvedeni u Gospiću te je Alfred Bergman zamijenjen Viktorom Rosenzweigom. U prvom izvoru, koji je lako provjerljiv, Gospić se nigdje ne navodi, dok se datum navodi i Bergman navode. U izvoru stoji: ''Relativno normalan život zatočenika nastavljen je sve do utorka '''8. srpnja''' kad su iz logora izvedeni dr Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani, dr Ivo Kun, Zvonimir Richtman, Ivan Korski, Viktor Rosenzweig, Sigismund Kraus, Simo Crnogorac i Ivan Krndelj. (Krndelj je kasnije vraćen, '''a umjesto njega odveden je Alfred Bergman''', jer ustaškim vlastima vjerojatno nije odgovarao omjer Hrvata, Srba i Židova među desetoricom talaca, pa su ga popravili u korist Hrvata, a na štetu Židova.)'' Dakle, u izvoru ne piše ono što se navodi. Vidjevši (17. rujna, kada sam sve ove podatke i provjeravao) da se to ne poklapa, pregledao sam još i prvo pozivanje prvog izvor. Tvrdi se da Kerestinec nije bio koncentracijski logor, već internacijski logor. Izvor je [https://hrcak.srce.hr/file/158278 srećom digitaliziran], pa sam mogao provjeriti točnost te tvrdnje. Riječ internacijski ne navodi se niti jednom, dok se koncentracijski (u različitim oblicima) navodi nekoliko puta: ''Na tome radim već gotovo desetak godina, a posljednjih nekoliko godina u okviru republičkog znanstvenog potprojekta o teroru: »'''Koncentracioni logori''', zatvori i stratišta na području Hrvatske u toku drugoga svjetskog rata«, kao dijelu saveznog projekta o teroru. Rezultat toga je I monografija o logoru Kerestinec u koautorstvu s Darkom Stuparićem, koja je u pripremi za tisak (u dva toma s više od 1000 stranica), te ovdje ukratko iznosim rezultate svojih Istraživanja. Oni se temelje na obimnoj arhivskoj građi Iz 1941— 1945. godine, na dio koje ukazuju bilješke. '' <br> ''Naime, toga dana je od Redarstvenog ravnateljstva Mladen Horvatin »postavljen za zapovjednika '''koncentracionog logora u Kerestincu«''', te mu je bilo dodijeljeno 2 0 stražara za osiguranje logora'' '''''Četvrti je najučestaliji naziv u dokumentima »koncentracioni logor Kerestinec«'''. Taj naziv nalazimo gotovo kod svih upućenih iz zatvora Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu u logor Kerestinec, a tako je zabilježeno i u urudžbenom zapisniku toga Ravnateljstva. Taj naziv nalazimo i u jedinom službenom izvještaju iz Kerestinca od 2. VII a i u raspisu Zapovjedništva I. oružničke pukovnije od 14. VII 1941. u kojem se navode i imena logoraša pritvorenika I C referade u logoru Kerestinec, od kojih je naveći broj sudjelovao u proboju iz logora. Taj naziv upotrebljava i zapovjednik logora u poslijeratnim saslušanjima. No , i taj naziv nije adekvatan za logor Kerestinec, ukoliko se usporedi s drugim koncentracionim logorima kao što su, npr., logor Jasenovac i Stara Gradiška, a u tome se slažu i svi logoraši Kerestinca, koji su preživjeli pakao navedenih koncentracionih logora. Očito je da bi se logor Kerestinec s vremenom pretvorio u koncentracioni logor da nije bilo proboja komunista iz njega. N a to ukazuju pooštren režim u njemu od kraja lipnja i u srpnju 1941, prva strijeljanja logoraša, upućivanja u druge logore i slično. U dokumentima se upotrebljavaju osim navedenih i ovi nazivi, a koje nalazimo i u izjavama preživjelih logoraša i njihove rodbine: »logor Kerestinec«, »logor za nepoćudne elemente«, »zatočenički logor Kerestinec« i »logor interniraca Kerestinec«, što je iza naziva »koncentracioni logor Kerestinec« i najučestaliji naziv za taj logor. Zato se nameće pitanje što je zapravo bio logor Kerestinec? Prema svemu onome što sam iznio, očito je da je Kerestinec bio logor interniraca koji je imao istovremeno i pojedina obilježja sabirnog, radnog i '''koncentracionog logora.''''' Dakle, ovdje imamo i slučaj [[WP:COMMONNAME]]. ''O tome je jedan od preživjelih logoraša Zidova odvjetnik dr Edo Neufeld, u svojim uspomenama zabilježio: »Budući da je i '''koncentracioni logor Kerestinec''' već bio prepun, nas su mlađe strpali u još prazne podrume, dok su starije smjestili u oveću dvorišnu garažu, sagrađenu od drva'' ''S upućivanjem u njega Zidova emigranata poprimio je obilježje sabirnog logora, dok je cijelo vrijeme imao i obilježje radnog logora, a potkraj je poprimio I '''obilježje koncentracionog logora'''. '' Ako sam kod tri provjere točnosti ustanovio da se sve ne slažu s izvorom, onda je jasno iznesene tvrdnje nisu navedene u izvorima. Dakle, nije istinit sljedeći sažetak izmjene: [[Special:Diff/7601067|''Uklanja se izmjena koja kaže "da tako ne piše u izvoru". Svatko može pogledati izvor i provjeriti. Izmjenom koja se sad uklanja brisani su znatno precizniji podaci, točno preuzeti iz izvora.'']] Na Wikipediji imamo višegodišnje ratove oko članaka o koncentracijskim logorima NDH. Upravo je zbog tih članaka Wikipedija na hrvatskom jeziku jedan je od najocrnjenijih izdanja Wikipedije (usp. s [[:en: Croatian Wikipedia]]. {{s|Ponor}}, čekam i dalje tvoj odgovor na svojoj SZR. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: pozivaš se na [[WP:COMMONNAME]], a on se odnosi na NASLOV članka, koji od stvaranja 2023. nije mijenjan. U [[Special:Permalink/7601330|verziji koju si danas uklonio]] pisalo je "Logor Kerestinec bio je koncentracijski logor". U čemu je DANAS bio problem? U Dizdaru se internir* pojavljuje oko 100 puta; ne vidim zašto [[SUR:Ro0103|Ro0103]] ne bi i tako mogao okarakterizirati logor u tekstu članka (izvore prepričavamo). Nikakvog tu razloga nema da se ide u [[WP:RAT]], umjesto da se stvari rasprave. Rasprava na kraju štedi i vrijeme i živce, kako upletenima, tako i nama koji se po "dužnosti" moramo uplesti. Imamo i {{tl|pojasniti}}, {{tl|bolji izvor}}... [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:00, 7. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Ponor}}, oprostio što sam koristio wikipedijsku analogiju. Nisam mislio na naslov članka na Wikipediji, već na izraz koji se koristi u literaturi 😄. S F3 sam pretraživao izraz "internacij" i sl., a ne "interni". Oprosti na pogreški. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:10, 7. listopada 2026. (CEST) :::Paragraf "Odmazda 9. srpnja" i dalje sadrži informacije koje se ne slažu s izvorom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:12, 7. listopada 2026. (CEST) :::Dizdar komentira četiri vrste naziva, a mi smo se odlučili za "logor Kerestinec". Karakterizacija može biti zatvor (kao na enwiki) ili internacijski i koncentracijski logor. :::[[SUR:Ro0103]] pokrenuo je raspravu na SZR članka pa je tamo mjesto da se razjasni to iz Odmazde... koja baš i nije previše mijenjana. Ako dobro vidim, Gospić je iz ref. Jelić ili Goldstein. Ništa od navedenog nije razlog da se SVE uklanja. Suradnik je ovdje u dobroj namjeri, nije vandal. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:31, 7. listopada 2026. (CEST) ::::{{s|Ponor}}, datum i identitet jedne osobe je bitan. Ja uvijek pretpostavim dobru namjeru (osim kad je riječ o samopromociji, LLM-ovima, vandalizmima, POV sadržaj…), ali ako prilikom patroliranja vidim dvije promjene podataka koje ne nalazim u izvoru te da se negira status koncentracijskog logora u prvoj rečenici, onda logično neću pretpostaviti da je riječ o dobroj namjeri, već klasičnom primjeru revizionizma koji je ocrnio ovo izdanje Wikipedije. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 22:36, 7. listopada 2026. (CEST) :::::Suradnik je na SZR članka prije tri tjedna naveo citat iz knjige Jelića u kojem su dana imena kako sada stoje u članku. S druge strane, izvor na webu nema autora, nema izvore, nije prošao recenziju, i ne znam kako ga možemo uzeti za vjerodostojan izvor. Ako ima još kakvih problema, popričajte na SZR. Pretpostavka dobre namjere znači da ljude, i ako su što pogriješili, ne uklanjamo kao da su vandali. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:18, 8. listopada 2026. (CEST) === Komentari administratora === [[SUR:Croxyz|Croxyzju]] sam [[Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#c-Ponor-20260923201100-Broj_stranice_i_uklanjanje_sadržaja_(2)|nedavno napisao]]: "Ljudi gube volju uređivati kada im se na tako grub način uklanjanja sav rad. Molim te da jako paziš na nove suradnike, a i to molim po N-ti već put." Po njegovu odgovoru vidim da se to baš nije primilo, a u članku iz ove prijave vidim da nastavlja ratovati s istim kratkim sažetcima uređivanja umjesto da pokrene raspravu na stranici za razgovor članka i objasni što to ne nalazi u izvorima, kršeći [[WP:KON]]. Pričekat ću njegov odgovor. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:10, 7. listopada 2026. (CEST) :Hvala! [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 12:53, 7. listopada 2026. (CEST) :Vidim sada da je [[Razgovor:Logor_Kerestinec#c-Ro0103-20260917135000-O_logoru|rasprava o članku pokrenuta 17. rujna]]. To je još jači razlog da se danas, tri tjedna kasnije, ne ide u uklanjanje novog sadržaja, bez sudjelovanja u raspravi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:09, 7. listopada 2026. (CEST) == Nacrt:Siniša Koprivnjak – oznaka za brisanje == {{status prijave|NOVO}} Poštovani administratori, molim nekoga od vas da pogleda [[Nacrt:Siniša Koprivnjak]]. Croxyz je 6. listopada stavio oznaku za brisanje jer je prva verzija bila pisana uz pomoć AI-a. To je bila moja greška, nisam znao za to pravilo. 7. listopada sam nacrt sam napisao ispočetka i skratio ga. Ostavio sam samo ono što piše u neovisnim izvorima (Jutarnji list, 24sata, tportal, Blic, Story, Hello!, Wish, intervjui na HRT 4 i Novoj TV). Na stranici za razgovor o nacrtu naveo sam da sam ja osoba o kojoj je članak, tj. da imam sukob interesa. 8. listopada pitao sam Croxyza na njegovoj stranici za razgovor može li ponovno pogledati nacrt, ali odgovor još nisam dobio. Ne tražim da se nacrt odmah objavi, samo da netko procijeni treba li oznaka za brisanje i dalje stajati. Ako nešto treba ispraviti ili maknuti, napravit ću to. Moja web stranica, samo radi konteksta (znam da se ne računa kao izvor): https://sinisakoprivnjak.com [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 01:41, 10. listopada 2026. (CEST) :Članak ne ispunjava kriterije značajnosti za umjetnike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:01, 10. listopada 2026. (CEST) ::{{s|Croxyz}}, nacrt sam ocijenio prema kriteriju za netradicionalne formate, koji kaže da umjetnik može biti značajan „ako su za više svojih radova (ili izvedbi) dobili znatnu pozornost medija ili kritičkih autora na državnoj ili međunarodnoj razini”. ::To vrijedi za dva odvojena rada: ::* rad poslan na Mjesec u misiji Blue Ghost Mission 1 (2025.): Jutarnji list, 24sata (dva članka), Blic (Srbija) ::* rad „Watchers” izložen na 35.000 metara (2024.): tportal, Story, Hello!, Wish ::Svi su članci o meni i mojem radu, a ne usputni spomen imena, i svi su navedeni u nacrtu. ::Molim da netko od administratora procijeni nacrt prema tom kriteriju. [[Suradnik:Sans39|Sans39]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Sans39|razgovor]])</small> 16:41, 10. listopada 2026. (CEST) t5lpcx9pbhrc0iqra0ovyfbf4mkncco 0 799433 7616088 7397083 2026-10-10T14:17:01Z Stephan1000000 219608 broj_sezona = 4 | broj_epizoda = 32 7616088 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Bridgerton | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = Bridgerton | orig_pismo = | format_serije = | žanr = [[alternativna povijest]]<br>romansa | autor = Chris Van Dusen | temeljeno_na = ''[[Bridgerton (serijal romana)|Bridgerton]]'' – Julia Quinn | razvoj = | scenarist = Chris Van Dusen<br>Jess Brownell | redatelj = | glumci = [[Bridgerton#Glumačka postava i likovi|Cijeli popis u nastavku]] | pripovjedač = | glazba = Kris Bowers | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_sezona = 4 | broj_epizoda = 32 | popis_epizoda = Popis epizoda serije Bridgerton | producent = Sarada McDermott<br>Holden Chang<br>Sarah Dollard | izvršni_producent = Shonda Rhimes<br>Betsy Beers<br>Chris Van Dusen<br>Julie Anne Robinson | urednik = Jim Flynn | lokacija = | trajanje_epizode = 52 – 72 min. | produkcijska_kuća = Shondaland<br>CVD Productions | tv_kuća = [[Netflix]] | početak_serije = {{premijera|25|12|2020|l}} | kraj_serije = | u_hrv = [[Netflix]] | početak_serije_hrv = {{premijera|25|12|2020|l}} | kraj_serije_hrv = | povezano = [[Kraljica Charlotte: Priča o Bridgertonovima]] | web_stranica = | imdb_id = 8740790 }} '''''Bridgerton''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] romantična [[televizijska serija]] s elementima [[Alternativna povijest|alternativne povijesti]], smještena u doba [[Razdoblje regenstva|regentstva]], koju je za streaming platformu [[Netflix]] kreirao [[Chris Van Dusen]]. Serija se temelji na [[Bridgerton (serijal romana)|istoimenom serijalu romana]] autorice [[Julia Quinn|Julije Quinn]] i prva je igrana serija produkcijske kuće ''Shondaland'' snimljena za Netflix. Radnja prati složnu braću i sestre utjecajne plemićke obitelji Bridgerton tijekom njihova snalaženja u kompetitivnoj društvenoj sezoni, razdoblju kada se mladi pripadnici [[Plemstvo|plemstva]] i višeg građanstva (gentry) stasali za brak predstavljaju društvu. Serija je smještena u London s početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]], u alternativno doba regentstva. Specifičnost ovog prikaza povijesti jest premisa u kojoj je [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|kralj Đuro III.]], zbog afričkog podrijetla svoje supruge [[Charlotte od Mecklenburg-Strelitza|kraljice Charlotte]], uspostavio rasnu jednakost i dodijelio aristokratske titule osobama druge boje kože. Prva sezona premijerno je prikazana [[25. prosinca]] [[2020.]] godine.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2020-11-02|title=‘Bridgerton’ Trailer: Shondaland Romance Brings Historical Drama to Netflix|url=https://variety.com/2020/tv/news/bridgerton-trailer-netflix-shondaland-1234817411/|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=[[Variety]]|language=en-US}}</ref> Druga sezona započela je [[25. ožujka]] [[2022.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2021-12-25|title=‘Bridgerton’ Season 2 Will Swan Back Into the Ball on March 25|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/bridgerton-season-2-release-date-announced|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=[[Netflix]]}}</ref> Treća sezona objavljena je u dva dijela, s premijerama [[16. svibnja]] i [[13. lipnja]] [[2024.]] godine.<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2024-06-12|title=Nicola Coughlan, Luke Newton Are Ready for Even Spicier Polin in ‘Bridgerton’ Season 3, Part 2|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/nicola-coughlan-bridgerton-team-tease-season-3-part-2-uk-premiere-1235921303/|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=[[The Hollywood Reporter]]|language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2024-04-11|title=Bridgerton Season 3 Is Here to Sweep You Off Your Feet|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/bridgerton-season-3-filming-cast-news|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240415092619/https://www.netflix.com/tudum/articles/bridgerton-season-3-filming-cast-news|archive-date=2024-04-15|access-date=2026-01-05|website=[[Netflix]]}}</ref> Četvrta sezona također će biti prikazana u dva dijela, s planiranim premijerama [[29. siječnja]] i [[26. veljače]] [[2026.]] godine.<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=2025-12-25|title=Bridgerton Season 4 Arrives in 2026: Watch Benedict Fall for Sophie|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/bridgerton-season-4-cast-release-date-news|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=[[Netflix]]}}</ref> Serija je obnovljena za petu i šestu sezonu.<ref name=":5+6">{{Citiranje weba|date=2025-05-14|title=Bridgerton Shall Return to Mayfair for Seasons 5 and 6|url=https://www.netflix.com/tudum/articles/bridgerton-season-5-news-photos-premiere-date|url-status=live|access-date=2026-01-06|website=[[Netflix]]}}</ref> Spin-off serija ''[[Kraljica Charlotte: Priča o Bridgertonovima]]'', usmjerena na lik kraljice Charlotte, objavljena je u svibnju [[2023.]]<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2023-02-14|title=‘Queen Charlotte’ Makes Her Debut With Trailer, Release Date for ‘Bridgerton’-verse Prequel Series|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/queen-charlotte-bridgerton-spinoff-trailer-premiere-1235325198/|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=The Hollywood Reporter|language=en-US}}</ref> == Premisa == Smještena u doba regentstva, radnja prati osmero složne braće i sestara plemićke i moćne obitelji Bridgerton: Anthonyja, Benedicta, Colina, Daphne, Eloise, Francescu, Gregoryja i Hyacinth, koji se kreću londonskim visokim društvom u potrazi za ljubavlju, okruženi kako prijateljima, tako i suparnicima. == Glumačka postava i likovi == === Glavni === * [[Adjoa Andoh]] kao Lady Agatha Danbury (rođ. Soma Anderson), oštroumna i pronicljiva doajenka londonskog visokog društva. * [[Julie Andrews]] kao glas Lady Whistledown, autorice skandaloznog društvenog biltena. * [[Lorraine Ashbourne]] kao gđa Varley, domaćica obitelji Featherington. * [[Jonathan Bailey]] kao Lord Anthony Bridgerton, 9. vikont Bridgerton, najstariji sin i glava obitelji Bridgerton. Suprug Kathani "Kate", vikontese Bridgerton (rođ. Sharma). Trenutačno očekuju svoje prvo dijete. * [[Ruby Barker]] (1. sezona; gostujuća uloga: 2. sezona) kao Marina, Lady Crane (rođ. Thompson), rođakinja obitelji Featherington iz seoske plemićke obitelji. * [[Sabrina Bartlett]] (1. sezona) kao Siena Rosso, operna pjevačica i bivša Anthonyjeva ljubavnica. * [[Harriet Cains]] kao Philippa Finch (rođ. Featherington), srednja kći obitelji Featherington. Supruga Albiona Fincha i majka Philomene Finch. * [[Bessie Carter]] kao Prudence Dankworth (rođ. Featherington), najstarija kći obitelji Featherington. Supruga Harryja Dankwortha i majka njihove neimenovane kćeri. * [[Nicola Coughlan]] kao Penelope Bridgerton (rođ. Featherington), najmlađa kći obitelji Featherington. Supruga Colina Bridgertona i majka Lorda Elliota Bridgertona, trenutačnog baruna Featheringtona. * [[Phoebe Dynevor]] (1. – 2. sezona) kao Daphne Basset (rođ. Bridgerton), vojvotkinja od Hastingsa, četvrto dijete i najstarija kći obitelji Bridgerton. Supruga Simona Basseta, vojvode od Hastingsa i majka Augusta "Augieja" Basseta. * [[Ruth Gemmell]] kao Lady Violet Bridgerton, udova vikontesa Bridgerton (rođ. Ledger), majka djece Bridgertonovih. * [[Florence Hunt]] kao Hyacinth Bridgerton, osmo i najmlađe dijete obitelji Bridgerton. * [[Martins Imhangbe]] kao Will Mondrich, vlasnik gospodskog kluba, umirovljeni boksač i pouzdanik vojvode od Hastingsa. * [[Claudia Jessie]] kao Eloise Bridgerton, peto dijete i druga kći obitelji Bridgerton. * [[Ben Miller]] (1. sezona) kao Lord Archibald Featherington, barun Featherington, glava obitelji Featherington. * [[Luke Newton]] kao Colin Bridgerton, treći sin obitelji Bridgerton. Suprug Penelope Bridgerton (rođ. Featherington) i otac Lorda Elliota Bridgertona, trenutačnog baruna Featheringtona. * [[Regé-Jean Page]] (1. sezona) kao Simon Basset, vojvoda od Hastingsa, jedan od najpoželjnijih neženja u Londonu koji ženi Daphne Bridgerton. Otac Augusta "Augieja" Basseta. * [[Golda Rosheuvel]] kao kraljica Charlotte, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva i supruga kralja Đure III. * [[Luke Thompson]] kao Benedict Bridgerton, drugi sin obitelji Bridgerton. * [[Will Tilston]] kao Gregory Bridgerton, sedmo dijete i najmlađi sin obitelji Bridgerton. * [[Polly Walker]] kao Lady Portia Featherington, udova barunica Featherington, glava obitelji Featherington. * [[Simone Ashley]] (2. sezona – danas) kao Kathani "Kate", vikontesa Bridgerton (rođ. Sharma), Anthonyjeva supruga. Trenutačno očekuju svoje prvo dijete. * [[Charithra Chandran]] (2. sezona) kao Edwina Sharma, Kateina mlađa polusestra. * [[Shelley Conn]] (2. sezona) kao Lady Mary Sharma (rođ. Sheffield), Kateina maćeha i Edwinina majka. * [[Calam Lynch]] (2. sezona) kao Theo Sharpe, šegrt u tiskari kojom se koristi Lady Whistledown, koji se sprijatelji s Eloise. * [[Rupert Young]] (2. sezona) kao Jack, barun Featherington, nova glava obitelji Featherington. * [[Victor Alli]] (3. sezona – danas) kao John Stirling, grof od Kilmartina. Suprug Francesce Stirling (rođ. Bridgerton). * [[Joanna Bobin]] (3. sezona; sporedna uloga: 1. – 2. sezona) kao Lady Araminta Cowper, Cressidina majka. * [[Dominic Coleman]] (3. sezona; sporedna uloga: 2. sezona) kao Lord Cowper, Cressidin otac. * [[Ruby Stokes]] (sporedna uloga: 1. – 2. sezona) i [[Hannah Dodd]] (3. sezona – danas) kao Francesca Stirling (rođ. Bridgerton), grofica od Kilmartina, šesto dijete i treća kći obitelji Bridgerton. Supruga Johna Stirlinga, grofa od Kilmartina. * [[Daniel Francis]] (3. sezona – danas) kao Marcus Anderson, brat Lady Danbury. * [[Jessica Madsen]] (3. sezona; sporedna uloga: 1. – 2. sezona) kao Cressida Cowper, nepristojna debitantica koja se natječe s Daphne i Penelope. * [[Hannah New]] (3. sezona) kao Lady Tilley Arnold, udovica koja se upušta u aferu s Benedictom. * [[Masali Baduza]] (4. sezona; gostujuća uloga: 3. sezona) kao Michaela Stirling, Johnova rođakinja i Francescin ljubavni interes. * [[Yerin Ha]] (4. sezona) kao Sophie Baek, Benedictov ljubavni interes. * [[Katie Leung]] (4. sezona) kao Lady Araminta Gun, majka Rosamund i Posy te Sophieina maćeha. * [[Michelle Mao]] (4. sezona) kao Rosamund Li, Aramintina starija kći i jedna od Sophieinih polusestara. * [[Emma Naomi]] (4. sezona; sporedna uloga: 1. – 3. sezona) kao Alice Mondrich, supruga Willa Mondricha. * [[Hugh Sachs]] (4. sezona; sporedna uloga: 1. – 3. sezona) kao Brimsley, kraljičin tajnik sklon tračanju i njezina desna ruka. * [[Isabella Wei]] (4. sezona) kao Posy Li, Aramintina mlađa kći i jedna od Sophieinih polusestara. === Sporedni === * [[Geraldine Alexander]] kao gđa Wilson, domaćica obitelji Bridgerton * [[Jason Barnett]] kao Jeffries, batler obitelji Basset (1. sezona) * [[Kathryn Drysdale]] kao Genevieve Delacroix, modistica visokog društva * [[Oli Higginson]] kao John, lakaj u kućanstvu Bridgertonovih koji često radi za Eloise * [[Simon Ludders]] kao Humboldt, batler obitelji Bridgerton (1. sezona) * [[Molly McGlynn]] kao Rose Nolan, Daphnina odana sluškinja i pouzdanica (1. sezona) * [[Julian Ovenden]] kao Sir Henry Granville, umjetnik koji se sprijatelji s Benedictom (1. sezona) * [[Caleb Obediah]] kao Lord Charles Cho, gospodin iz društva (2. – 3. sezona) * [[Bert Seymour]] kao Lord Fife, gospodin iz društva (2. – 3. sezona) * [[Sam Battersea]] kao Lady Barragan, majka Winifred Barragan (3. sezona) * [[Ella Bruccoleri]] kao Winifred Barragan, debitantica predstavljena iste sezone kad i Francesca (3. sezona) * [[Genevieve Chenneour]] kao Clara Livingston, debitantica predstavljena iste sezone kad i Francesca (3. sezona) * [[Kitty Devlin]] kao Dolores Stowell, debitantica predstavljena iste sezone kad i Francesca (3. sezona) *[[Rosa Hesmondhalgh]] kao Rae, sluškinja i pouzdanica Penelope Bridgerton (rođ. Featherington) (3. sezona) * [[Sesly Hope]] kao Emma Kenworthy, debitantica predstavljena iste sezone kad i Francesca (3. sezona) * [[Molly Jackson-Shaw]] kao Anne Hartigan, debitantica predstavljena iste sezone kad i Francesca (3. sezona) * [[Lorn Macdonald]] kao Albion Finch, suprug Philippe Featherington (3. sezona; gostujuća uloga: 1. – 2. sezona) * [[Sam Phillips]] kao Lord Alfred Debling, prosac koji se udvara Penelopi (3. sezona) * [[James Phoon]] kao Harry Dankworth, suprug Prudence Featherington (3. sezona) * [[Vineeta Rishi]] kao Lady Malhotra, majka Site Malhotre (3. sezona) * [[Banita Sandhu]] kao Sita Malhotra, debitantica predstavljena iste sezone kad i Francesca (3. sezona) * [[Anna Wilson-Jones]] kao Lady Livingston, majka Clare Livingston (3. sezona) * [[Sophie Woolley]] kao Lady Stowell, majka Dolores Stowell (3. sezona) === Gostujući === * [[Jamie Beamish]] kao Nigel, barun Berbrooke, Daphnin prosac (1. sezona) * [[Caroline Quentin]] kao Lady Berbrooke, Nigelova majka (1. sezona) * [[Freddie Stroma]] kao princ Fridrik od Pruske, kraljičin pranećak (1. sezona) * [[Amy Beth Hayes]] kao Lady Trowbridge, hedonistička udovica grofa (1. sezona) * [[James Fleet]] kao kralj Đuro III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske (1. – 2. sezona) * [[Céline Buckens]] kao Kitty Langham, generalova supruga (1. sezona) * [[Chris Fulton]] kao Sir Philip Crane, Marinin suprug i baronet (1. – 2. sezona) *[[Daphne Di Cinto]] kao Sarah Basset, vojvotkinja od Hastingsa, Simonova majka (1. sezona) * [[Richard Pepple]] kao vojvoda od Hastingsa, Simonov otac (1. sezona) * [[Pippa Haywood]] kao gđa Colson, domaćica na seoskom imanju obitelji Hastings (1. sezona) * [[Anthony Head]] kao Lord Sheffield, otac Lady Mary i Edwinin djed (2. sezona) * [[Shobu Kapoor]] kao Lady Sheffield, majka Lady Mary i Edwinina baka (2. sezona) * [[Rupert Evans]] kao Edmund, 8. vikont Bridgerton, otac djece Bridgertonovih (2. sezona) * [[Zak Ford-Williams]] kao Lord Remington, najveći obožavatelj Lady Whistledown (3. sezona) == Pregled serije == '''{{glavni|Popis epizoda serije Bridgerton}}''' Prva sezona premijerno je prikazana [[25. prosinca]] [[2020.]] godine.<ref name=":0" /> Druga sezona započela je [[25. ožujka]] [[2022.]]<ref name=":1" /> Treća sezona objavljena je u dva dijela, s premijerama [[16. svibnja]] i [[13. lipnja]] [[2024.]] godine.<ref name=":2" /><ref name=":3" /> Četvrta sezona također će biti prikazana u dva dijela, s planiranim premijerama [[29. siječnja]] i [[26. veljače]] [[2026.]] godine.<ref name=":4" /> Serija je obnovljena za petu i šestu sezonu.<ref name=":5+6" /> {{Pregled serije |finale = premijera |boja1 = #5FACBA |poveznica1 = #Prva sezona (2020.) |epizode1 = 8 |premijera1 = {{premijera|25|12|2020}} |finale1 = premijera |boja2 = #AE93BA |poveznica2 = #Druga sezona (2022.) |epizode2 = 8 |premijera2 = {{premijera|25|3|2022}} |finale2 = premijera |boja3 = #DFC06B |poveznica3 = #Treća sezona (2024.) |epizode3 = 8 |epizode3A = 4 |premijera3A = {{premijera|16|5|2024}} |finale3A = premijera |epizode3B = 4 |premijera3B = {{premijera|13|6|2024}} |finale3B = premijera |boja4 = #4E475B |poveznica4 = #Četvrta sezona (2026.) |epizode4 = 8 |epizode4A = 4 |premijera4A = {{premijera|29|1|2026}} |finale4A = premijera |epizode4B = 4 |premijera4B = {{premijera|26|2|2026}} |finale4B = premijera }} {{:Popis epizoda serije Bridgerton}} == Miniserija (prednastavak) == '''{{glavni|Kraljica Charlotte: Priča o Bridgertonovima}}''' U svibnju [[2021.]] godine [[Netflix]] je od produkcijske kuće ''Shondaland'' naručio ograničenu seriju, odnosno prednastavak, s fokusom na mladost [[Charlotte od Mecklenburg-Strelitza|kraljice Charlotte]], lika koji se izvorno ne pojavljuje u romanima Bridgerton. Scenarij za ovaj spin-off napisala je [[Shonda Rhimes]], koja je ujedno preuzela ulogu izvršne producentice zajedno s [[Betsy Beers]] i [[Tom Verica|Tomom Vericom]].<ref>{{Citiranje weba|date=2021-05-14|title=‘Bridgerton’ Gets Young Queen Charlotte Spinoff From Shonda Rhimes, Sets Jess Brownell As Season 3 & 4 Showrunner|url=https://deadline.com/2021/05/bridgerton-young-queen-charlotte-spinoff-prequel-shonda-rhimes-jess-brownell-season-3-4-showrunner-chris-van-dusen-exit-1234756520/|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=[[Deadline Hollywood]]|language=en-US}}</ref> Golda Rosheuvel, Adjoa Andoh, Ruth Gemmell i James Fleet ponovili su svoje uloge iz izvorne serije. Novoj glumačkoj postavi pridružili su se [[India Amarteifio]], [[Michelle Fairley]], [[Corey Mylchreest]] i [[Arsema Thomas]],<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-21|title=Bridgerton prequel brings back original cast and adds Line of Duty star|url=https://www.digitalspy.com/tv/ustv/a39589818/bridgerton-prequel-cast-india-amarteifio/|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=digitalspy.com}}</ref> te [[Connie Jenkins-Greig]] u ulozi mlade Violet.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-07|title=‘Bridgerton’ Spinoff About Queen Charlotte Casts Connie Jenkins-Greig As Daughter Of Vivian & Lord Ledger|url=https://deadline.com/2022/07/bridgerton-spinoff-about-queen-charlotte-casts-daughter-vivian-lord-ledger-1235059407/|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=Deadline|language=en-US}}</ref> U rujnu [[2022.]] Netflix je potvrdio službeni naslov serije, ''Kraljica Charlotte: Priča o Bridgertonovima'' ({{eng.|Queen Charlotte: A Bridgerton Story}}), te objavio prve isječke.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-24|title=‘Bridgerton’ Prequel ‘Queen Charlotte’ Reveals First Footage|url=https://variety.com/2022/tv/news/bridgerton-prequel-queen-charlotte-netflix-1235381697/|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=Variety|language=en-US}}</ref> Serija koja se sastoji od šest epizoda objavljena je [[4. svibnja]] [[2023.]] na Netflixu.<ref name=":5" /> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{imdb|id=8740790|naslov=Bridgerton}} {{Televizijski program u Netflixovoj produkciji}} [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] [[Kategorija:Povijesne serije]] [[Kategorija:Romantične serije]] [[Kategorija:Televizijske serije u Netflixovoj produkciji]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2020.]] mn65kox308ya1n9dzt7z38e00fkn7rh 0 802875 7616325 7470803 2026-10-10T22:26:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.6 7616325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hrana | ime = Čvarkuše | slika = Pogačice sa cvarcima.jpg | opis slike = Čvarkuše | drugo_ime = Pogačice sa čvarcima | mjesto_podrijetla = [[Hrvatska]] | regija/država = [[Slavonija]], [[Baranja]], [[Srijem]] | kreator = tradicionalno | vrsta = pecivo / kolač | temperatura = toplo ili hladno | glavni_sastojci = [[brašno]]<br>[[čvarci]]<br>[[mast]]<br>sol | podvrste = | kalorije = | ostalo = po želji malo [[kvasac]]a za mekše tijesto }} '''Čvarkuše''' – ''Pogačice sa čvarcima'' su tradicionalne hrvatske pogačice sa [[čvarci]]ma, osobito poznate u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Baranja|Baranji]], dok se pripremaju i u [[Srijem]]u. Odlikuju se prhkim tijestom i bogatim okusom čvaraka. Često se poslužuju za doručak ili kao snack, a pripremaju se i u domaćim pećnicama tijekom zimskih mjeseci ili za posebne prilike.<ref>Recepti.index.hr, "Čvarkuše – pogačice sa čvarcima", https://recepti.index.hr/recept/1234-cvarkuse</ref> ==Povijest== Čvarkuše su stoljećima dio kontinentalne hrvatske tradicije, posebno u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Baranja|Baranji]], gdje su povezane s običajima [[svinjokolja]] i zimskim pripremama domaće hrane, kada je svježe [[čvarci|čvarcima]] bilo dostupno.<ref>Gastronomija.hr, "Čvarkuše – tradicionalna poslastica", https://www.gastronomija.hr/cvarkuse {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Recepti su se prenosili s koljena na koljeno i lokalno prilagođavali. ==Sastojci== * glatko [[brašno]] * svježi ili dimljeni [[čvarci]] * [[mast]] ili masnoća od svinjetine * sol * po želji malo kvasca (za mekše tijesto)<ref>Recepti.index.hr, "Čvarkuše", https://recepti.index.hr/recept/1234-cvarkuse</ref> ==Priprema== * Tijesto se zamijesi od brašna, masti, soli i eventualno kvasca te ostavi da odmori. * Razvalja se i u tijesto se umiješaju sitno narezani ili usitnjeni [[čvarci]]. * Tijesto se oblikuje u male pogačice ili kvadrate. * Peče se u pećnici dok ne porumeni i postane prhko. * Poslužuju se tople ili ohlađene. ==Značaj== Čvarkuše su simbol kontinentalne hrvatske kuhinje, osobito [[Slavonija|u Slavoniji]] i [[Baranja|Baranji]], i običaja domaće pripreme pogačica sa čvarcima. Popularne su kao domaća slastica i snack, a njihov okus karakterizira kombinacija prhkog tijesta i slanih čvaraka.<ref>Gastronomija.hr, "Čvarkuše", https://www.gastronomija.hr/cvarkuse {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Pogledajte također== * [[Slavonska kuhinja]] * [[Pogačice]] * [[Čvarci]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatska kuhinja]] [[Kategorija:Slavonska kuhinja]] [[Kategorija:Baranja]] 8wcewkcjjv23oi43mty1m5ujfvd8vsq 14 805181 7616391 7418243 2026-10-11T07:41:44Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Porodice vrjesolikih|Porodice vrjesolikih]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Vrjesolike|Vrjesolike]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616391 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Vrjesolike]] 8mndqjolbluny66hw88c6s9jt29lf3k 14 805253 7616388 7419679 2026-10-11T07:40:26Z Argo Navis 852 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Pentaphylacaceae|Pentaphylacaceae]]: "*Tribusi" uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616388 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Tribusi vrjesolikih]] [[Kategorija:Pentaphylacaceae|*Tribusi]] owx884rnqamm12053twrutsqck5qzme 14 805254 7616387 7419648 2026-10-11T07:40:10Z Argo Navis 852 ±[[Kategorija:Rodovi Pentaphylacaceae]]; ±[[Kategorija:Ternstroemieae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616387 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Pentaphylacaceae|Ternstroemieae]] [[Kategorija:Ternstroemieae|*Rodovi]] exckufn0lzzzjqzqxceh8n365y9pjfa 14 805255 7616385 7419636 2026-10-11T07:39:14Z Argo Navis 852 ±[[Kategorija:Rodovi vrjesolikih]]; ±[[Kategorija:Pentaphylacaceae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616385 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi vrjesolikih|Pentaphylacaceae]] [[Kategorija:Pentaphylacaceae|*Rodovi]] 1ac65knbnqmc6egzpyu6v8errzjfh3l 14 805258 7616390 7419678 2026-10-11T07:41:01Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Tribusi Pentaphylacaceae|Tribusi Pentaphylacaceae]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Pentaphylacaceae|Pentaphylacaceae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616390 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pentaphylacaceae]] ffo6rc9z8ga7szaseqbi6de6dc8s2xo 14 805260 7616386 7419677 2026-10-11T07:39:39Z Argo Navis 852 7616386 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Pentaphylacaceae]] [[Kategorija:Freziereae|*Rodovi]] 2rz01jkpyp8t5hqe96w11px9woc72mk 14 805263 7616389 7419676 2026-10-11T07:40:45Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Tribusi Pentaphylacaceae|Tribusi Pentaphylacaceae]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Pentaphylacaceae|Pentaphylacaceae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616389 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pentaphylacaceae]] ffo6rc9z8ga7szaseqbi6de6dc8s2xo 0 808972 7616090 7456207 2026-10-10T14:18:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.6 7616090 wikitext text/x-wiki [[datoteka:31c3-Wimmelbild.jpg|thumb|Wimmelbild Chaos Communication Congressista]] '''Wimmelbuch''' ili '''Wimmelbilderbuch''' (doslovno: "slikovnica skrivenih predmeta") je vrsta slikovnice velikog formata bez teksta. Sadrži cijele stranice, ponekad s izrezima, koje ilustriraju detaljne scene s ljudima, životinjama i predmetima. Općenito namijenjena djeci, ova vrsta knjige puna je likova i predmeta za otkrivanje. [[Hieronymus Bosch]] i [[Pieter Brueghel stariji]] smatraju se očevima žanra. Suvremeni autori uključuju [[Hans Jürgen Press|Hansa Jürgena Pressa]], Richarda Scarry i Alija Mitgutscha<ref>[https://www.leseleben.de/ali-mitgutsch-und-seine-wimmel-buecher/ Ali Mitgutsch, otac Wimmelbucha (na njemačkom)]</ref> Mitsumasu Annoa, Rotraut Susanne Berner i [[Eva Scherbarth|Evu Scherbarth]].<ref>[https://www.galaxus.ch/de/page/sie-wollte-keine-wimmelbuecher-machen-jetzt-gehoert-ihr-das-genre-37987 Članak o Rotraut Susanne Berner, najpoznatijoj ženskoj predstavnici žanra Wimmelbuch (na njemačkom)] {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U Velikoj Britaniji i SAD-u, Wimmelbuch je stekao popularnost zahvaljujući uspjehu serije [[Gdje je Waldo?]] britanskog ilustratora Martina Handforda. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://wimmelbuchverlag.de/ Wimmelbuchverlag - Mrežno mjesto na njemačkom jeziku] [[Kategorija:Knjige]] s8m9hccjxes4f0u9xrpke03ixb0u8u8 0 817381 7616405 7584182 2026-10-11T10:34:33Z Flamingounicorn 243866 7616405 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #7a4a2f | slika = One Tree Hill (TV series) logo.svg | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 22 | trajanje = | mreža = [[The WB]] | premijera = {{premijera|23|9|2003}} | finale = {{finale|11|5|2004}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|25|4|2005}} | finale_hrv = {{finale|25|5|2005}} | ostale mreže = {{hlist|[[Netflix]] (21. svibnja 2026.)}} | web_stranica = | imdb_id = 0368530 }}'''Prva sezona''' [[SAD|američke]] dramske televizijske serije ''[[Tree Hill]]'' (eng. ''One Tree Hill'') prikazivala se od [[23. rujna]] [[2003.]] do [[11. svibnja]] [[2004.]] na kanalu [[The WB]]. Sezona sadrži 22 epizode.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/OneTreeHill/|title=One Tree Hill (a Titles & Air Dates Guide)|access-date=23. kolovoza 2026.|language=en|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260516043207/https://epguides.com/OneTreeHill/|archive-date=16. svibnja 2026.}}</ref> Premijernu epizodu serije na The WB-u je gledalo 2,5 milijuna gledatelja, a gledanost sljedeće epizode porasla je na 3,3 milijuna gledatelja.<ref>[http://www.thefutoncritic.com/news/2003/10/08/one-tree-hill-eve-top-freshman-growth/6186/ Breaking News – 'One Tree Hill,' 'Eve' Top Freshman Growth] ''The Fruton Critic''. Retrieved: November 3, 2010.</ref> Sezonu je u prosjeku gledalo 3,8 milijuna gledatelja.<ref>{{cite web|url=http://www.thetvratingsguide.com/1991/08/2003-04-ratings-history.html|title=2003-04 Ratings History|website= The TV Ratings Guide}}</ref> Prva sezona ''Tree Hilla'' u Hrvatskoj se premijerno prikazivala radnim danom poslijepodne na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], od [[25. travnja]] do [[25. svibnja]] [[2005]]. Serija je od [[21. svibnja]] [[2026.]] prevedena i objavljena na platformi [[Netflix]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/kultna-teen-serija-one-tree-hill-stize-na-netflix-evo-i-kada-1128813|title=Kultna teen serija 'One Tree Hill' stiže na Netflix, evo i kada|access-date=23. kolovoza 2026.|website=24sata.hr|date=19. svibnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260722045615/https://www.24sata.hr/show/kultna-teen-serija-one-tree-hill-stize-na-netflix-evo-i-kada-1128813|archive-date=22. srpnja 2026.|first=Zrinka|last=Medak Radić|publisher=[[24sata]]}}</ref> ==Radnja== U Tree Hillu žive Lucas Scott i Nathan Scott, polubraća koje je njihov otac Dan Scott razdvojio tako što je priznao samo Nathana i ostavio Lucasa da odrasta s majkom Karen. Lucas ulazi u školski [[košarka|košarkaški]] tim Ravens, čime se postavlja nasuprot Nathanu i otvara se sukob koji zahvaća njihove obitelji, trenere i prijatelje. Paralelno se razvijaju odnosi unutar skupine: Peyton i Brooke ulaze u ljubavne zaplete s Lucasom, Lucasova najbolja prijateljica Haley započinje vezu s Nathanom, a Jake se bori za skrbništvo nad svojom kćeri Jenny. Sezona završava time da se obitelj Scott raspada, Jake napušta grad, Nathan se odseli od roditelja, a Lucas i Keith odluče otići iz Tree Hilla nakon niza otkrića o Danovoj prošlosti i vlastitih pogrešaka. ==Uloge== ===Glavne uloge=== {{multiple image | perrow = 2| | align = right | direction = | width = | total_width = 335 | header = | image1 = Chad Michael Murray 1.JPG | footer = U središtu sezone su Lucas Scott ([[Chad Michael Murray]], lijevo) i Nathan Scott ([[James Lafferty]], desno), razdvojena polubraća koja završe zajedno u košarkaškom timu Ravens | image2 = James Lafferty at Nostalgia Con Anaheim 2026.jpg }} * [[Chad Michael Murray]] kao Lucas Scott * [[James Lafferty]] kao Nathan Scott * [[Hilarie Burton]] kao Peyton Sawyer * [[Bethany Joy Galeotti|Bethany Joy Lenz]] kao Haley James * [[Paul Johansson]] kao Dan Scott * [[Sophia Bush]] kao Brooke Davis * [[Barry Corbin]] kao Whitey Durham * [[Craig Sheffer]] kao Keith Scott * [[Moira Kelly]] kao Karen Roe * [[Barbara Alyn Woods]] kao Deb Scott ===Sporedne uloge=== * [[Brett Claywell]] kao Tim Smith * [[Bryan Greenberg]] kao Jake Jagielski * [[Lee Norris]] kao Mouth McFadden * [[Cullen Moss]] kao Junk Moretti * [[Vaughn Wilson]] kao Fergie Thompson * [[Antwon Tanner]] kao Antwon "Skills" Taylor * [[Bevin Prince]] kao Bevin Mirskey * [[Emmanuelle Vaugier]] kao Nicki * [[Thomas Ian Griffith]] kao Larry Sawyer * Sarah Edwards kao Theresa ==Epizode== Naslovi epizoda na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] preuzeti su s platforme [[Netflix]].<ref>{{citiranje weba|url=https://hrflix.eu/detalji/one_tree_hill_2011|title=One Tree Hill|access-date=23. kolovoza 2026.|website=hrflix.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20260823063909/https://hrflix.eu/detalji/one_tree_hill_2011|archive-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> <onlyinclude>{{Popis epizoda |boja = #7a4a2f |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Pilot epizoda / Pilot |datum1 = {{premijera|23|9|2003}} |sadržaj1 = U Tree Hillu [[košarka]] je središnji sport. Nathan Scott je glavna zvijezda školskog tima Ravens, dok Lucas Scott živi s majkom Karen i igra samo u parku. Iako su polubraća, njihov otac Dan nikada nije prihvatio Lucasa. Keith pokaže Lucasove sposobnosti treneru Whiteyju, koji ga pozove u tim. Nathan ga izazove na dvoboj u parku: pobjednik određuje hoće li Lucas ući u tim. Lucas pobijedi i zahtijeva da Nathan ostane. |naslov2 = Mjesta kojih se najviše bojiš / The Places You Have Come to Fear the Most |datum2 = {{premijera|30|9|2003}} |sadržaj2 = Lucas nakon loše utakmice odluči napustiti tim. Odnos između Nathana i Peyton pogoršava se zbog njegovih provokacija. Brooke pokazuje interes za Lucasa, ali on je odbija. Keith potiče Karen da se suoči s prošlošću i odnosom prema Danu, nakon što odbije doći u dvoranu podržati Lucasa. |naslov3 = Vjerna sebi / Are You True? |datum3 = {{premijera|7|10|2003}} |sadržaj3 = Nathan traži način da oslabi Lucasa i zatraži instrukcije od Haley, Lucasove najbolje prijateljice, uz uvjet da to ostane tajna. Košarkaški tim maltretira Lucasa, a Brooke razvija sve jači interes za njega. Karen se suočava s majkama iz svoje generacije koje je osuđuju. Peyton se naljuti kad otkrije da je Lucas poslao njezine crteže novinama, no ipak odlazi uredniku i dobiva vlastitu [[Kolumna|kolumnu]]. |naslov4 = Sudar / Crash Into You |datum4 = {{premijera|14|10|2003}} |sadržaj4 = Nathan organizira zabavu u Danovoj kući i koristi priliku da ponizi Lucasa prikazivanjem stare snimke Karen i Dana. Nakon svađe s Haley, Lucas napušta zabavu. Nathan se napije, razbije Peytonin auto i pokušava prisiliti Lucasa da preuzme krivnju. Lucas mora platiti štetu, što razljuti Keitha. Lucas se suočava s Karen zbog Danova ignoriranja. Deb, nakon povratka kući, traži savjet od Karen i odlučuje biti prisutnija u Nathanovu životu. Lucas sazna da Haley podučava Nathana. Peyton prekida vezu s Nathanom zbog njegovih postupaka. |naslov5 = Stvari koje ne možeš ostaviti za sobom / All That You Can't Leave Behind |datum5 = {{premijera|21|10|2003}} |sadržaj5 = Lucas zamoli Keitha da s njim sudjeluje u godišnjoj košarkaškoj utakmici očeva i sinova. Dan koristi utakmicu kako bi se natjecao s Nathanom i javno ga ponizi. Peyton odbija Nathanove pokušaje pomirenja i traži podršku od Whiteyja zbog godišnjice majčine smrti. Lucas joj pruža društvo. Haley nastavlja podučavati Nathana, što utječe na odnos između nje i Lucasa. Nathan primijeti da postoji privlačnost između Lucasa i Peyton. |naslov6 = Svaka je noć druga priča / Every Night Is Another Story |datum6 = {{premijera|28|10|2003}} |sadržaj6 = Whitey izbaci Lucasa i Nathana iz autobusa zbog nediscipline, pa moraju pješačiti kući. Na putu ih zaustave protivnički igrači koji ih pod prijetnjom oružjem prisile da kupe [[alkohol]] i ostave ih bez odjeće. Lucas i Nathan uspiju pobjeći. Brooke, ozlijeđena u utakmici, traži da je Peyton odveze kući, a Haley im se pridruži. Tijekom vožnje Haley i Peyton razgovaraju o odnosima. Djevojke pronađu Lucasa i Nathana i svi se zajedno vraćaju kući. Karen i Keith prisustvuju poslovnom događaju gdje dolazi do sukoba s Danom. Keith se napije i fizički nasrne na Dana. Kasnije prizna Karen da je voli. |naslov7 = Tko je bez grijeha... / Life in a Glass House |datum7 = {{premijera|4|11|2003}} |sadržaj7 = Dan i Deb organiziraju godišnju košarkašku zabavu, a Dan se protivi dolasku Karen, Keitha i Lucasa. Deb se sprijatelji s Karen. Brooke se napije i potakne igru istine ili izazova, tijekom koje Peyton poljubi Lucasa. Lucas i Peyton priznaju međusobne osjećaje i ponovno se poljube. Haley i Nathan se zbližavaju, ali Brooke proširi glasinu koja povrijedi Haley, pa odbije Nathanovo ispravljanje. Peyton i Lucas odu provesti vrijeme zajedno, no Lucas kaže da želi ozbiljniji odnos, što Peyton odbije i prekine kontakt. |naslov8 = Potraga za nečim više / The Search for Something More |datum8 = {{premijera|11|11|2003}} |sadržaj8 = Brooke i Peyton odu na studentsku zabavu, gdje jedan od studenata drogira Peyton. Brooke pozove Lucasa, koji joj pomaže, što dovodi do zbližavanja između njega i Brooke. Haley pristane na novi izlazak s Nathanom, ali on se pred školskim poznanicima srami priznati da su na spoju. Karen dobije priliku otići na šestotjedni tečaj kuhanja u [[Italija|Italiju]] i razmišlja o odlasku. Deb joj ponudi pomoć u vođenju kafića. Nathan se ispriča Haley i oni se poljube. Dan se protivi Debinom prijateljstvu s Karen. Karen se oprosti od Keitha poljupcem, a Peyton pokušava popraviti odnos s Lucasom. |naslov9 = Raširene ruke / With Arms Outstretched |datum9 = {{premijera|18|11|2003}} |sadržaj9 = Nakon sukoba s ocem i Haley, Nathan uzima [[Amfetamini|amfetamine]] kako bi poboljšao igru i pokušao srušiti Danov rekord. Počinje uzimati sve veće doze, što utječe na njegovo ponašanje i odnose. Brooke odvede Lucasa van, napije ga i nagovori na tetovažu, što razljuti Keitha. Tijekom utakmice Nathan se sruši na terenu i završi u bolnici. Dan ne priznaje da bi ikada koristio droge, a Deb ga izbaci iz kuće. Nathan pobjegne iz bolnice i provede noć kod Haley. Whitey privremeno ukida košarku. Peyton dolazi Lucasu kako bi obnovila odnos, ali zatekne Brooke kod njega. Lucas ostaje između njih dvije. |naslov10 = Moraš otići da bi se vratio / You Gotta Go There to Come Back |datum10 = {{premijera|20|1|2004}} |sadržaj10 = Lucas odluči biti u vezi s Brooke, dok Peyton skriva svoje osjećaje. Whitey obustavlja treninge dok se ekipa ne počne ponovno zabavljati u igri. Dan pokušava popraviti odnos s Deb, a kad ona odbije, vodi Nathana na izlet, no i dalje se ponaša isto pa Nathan ode. Deb vidi Lucasa i Brooke kako kupuju [[Prezervativ|kondome]] i zamoli Keitha da razgovara s Lucasom. Deb i Haley organiziraju večer otvorenog mikrofona u kafiću, koja privuče puno gostiju. Jake otkrije da je samohrani otac. Peyton teško podnosi Lucasovu vezu s Brooke, ali ne govori ništa. |naslov11 = Godine života / The Living Years |datum11 = {{premijera|27|1|2004}} |sadržaj11 = Nathan prestane dolaziti na treninge i provodi dan s Haley u kući na plaži, gdje ih Dan zatekne i sukobi se s Nathanom. Lucas i Brooke pokušavaju produbiti svoj odnos, dok Brooke postaje ljubomorna na Peyton. Obitelj Scott odlazi na [[Terapija|terapiju]], ali razdor između Deb i Dana ne prestaje. Peytonin otac se vraća u grad, a Peyton želi da ostane dulje; Lucas ga potakne da bude prisutniji. Nathan, umoran od obiteljskih sukoba, napušta košarkaški tim. |naslov12 = Brzi tečaj pristojnog razgovaranja / Crash Course In Polite Conversations |datum12 = {{premijera|3|2|2004}} |sadržaj12 = Peyton dobije vijest da je njezin otac nestao na moru, pa ona i Lucas putuju u Hilton Head identificirati tijelo pronađeno na obali. Nakon dugog čekanja potvrđeno je da je njezin otac živ. Peyton poljubi Lucasa, ali se zaustave jer je Lucas u vezi s Brooke. Danovi roditelji dolaze u posjet, što izazove napetosti i otkrivanje obiteljskih tajni, uključujući činjenicu da je Dan sam odustao od košarke. Nathan se motivira nadmašiti oca i vraća se u tim. |naslov13 = Trenuci su bitni / Hanging by a Moment |datum13 = {{premijera|10|2|2004}} |sadržaj13 = Lucas i Peyton se viđaju u tajnosti, dok Brooke počinje shvaćati da joj je stalo do Lucasa. Haley ih vidi kako se ljube i posvađa se s Lucasom. Deb odlučuje tražiti [[Razvod braka|razvod]]. Peyton se sprema reći Brooke istinu. Keith i Lucas dočekuju Karen na aerodromu, ali dožive sudar; Lucas je teško ozlijeđen, Dan ga odveze u bolnicu. Lucasu srce nakratko stane tijekom operacije. |naslov14 = Vjera / I Shall Believe |datum14 = {{premijera|17|2|2004}} |sadržaj14 = Lucas preživi operaciju, ali je u [[Koma|komi]]. Karen saznaje za razvod Deb i Dana te da je Keith pio prije nesreće, pa ga udalji. Haley i Peyton teško se odlučuju posjetiti Lucasa. Keith plati bolničke troškove. Lucas se probudi kad ga Nathan posjeti, a Karen zahvali Danu što je spasio Lucasa. |naslov15 = Odjednom se sve promijenilo / Suddenly Everything Has Changed |datum15 = {{premijera|24|2|2004}} |sadržaj15 = Lucas prekida s Brooke i ponovno se viđa s Peyton, ali u tajnosti. Brooke pokušava ostati u dobrim odnosima s Lucasom. Lucas se onesvijesti kod Peyton i vraća se u bolnicu. Keith prodaje radionicu zbog dugova, a Nathan ne želi živjeti ni s Danom ni s Deb. Dan prijeti Deb da će otkriti njezinu prošlost. Peyton prekida odnos s Lucasom kako ne bi povrijedila Brooke. Brooke otkriva da su Lucas i Peyton lagali. |naslov16 = Prva se bol najviše pamti / The First Cut is the Deepest |datum16 = {{premijera|2|3|2004}} |sadržaj16 = Nathan mora izabrati s kojim će roditeljem biti nakon njhovog razvoda, a Dan ga ucjenjuje i pokušava podmititi. Brooke prekida kontakt s Lucasom i Peyton. Lucas upozna Nicki u baru i provede noć s njom; ona kasnije nestane. Dan kupuje Keithovu radionicu. Deb priznaje Nathanu da je nekad napustila Dana i ostavila Nathana s njim. Nathan odluči zatražiti emancipaciju, a Nicky se otkriva kao Jennyina majka. |naslov17 = Duh u noći / Spirit In the Night |datum17 = {{premijera|6|4|2004}} |sadržaj17 = Skupina putuje u [[Charlotte, Sjeverna Karolina|Charlotte]] na natjecanje navijačica; Haley privremeno uskače u ekipu. Brooke uz pomoć Moutha priprema novu koreografiju. Karen otkazuje izlazak s Keithom kako bi bila pratnja na putu. Dan postaje zahtjevan šef pa Keith daje otkaz. Lucas i Nathan dijele sobu. Djevojke i dečki potajno odu na zabavu u hotelu. Ekipa ne pobjeđuje, ali Brooke dobiva posebnu nagradu. Lucas se ispriča Haley, a Nathan se seli u vlastiti stan. |naslov18 = Željeti nemoguće / To Wish Impossible Things |datum18 = {{premijera|13|4|2004}} |sadržaj18 = Na humanitarnoj aukciji Haley kupi vrijeme s Lucasom kako bi se ponovno zbližili. Jakea kupi vrijeme s Nicky, koja želi pristup Jenny. Peyton kupi vrijeme s Nathanom i razgovaraju o njegovim promjenama. Deb provodi vrijeme s Timom, što dovodi do nesporazuma s Danom. Karen i Larry izlaze, a Keith shvaća da mora priznati osjećaje. Brooke provede večer s Mouthom. Nathan i Peyton se poljube, što Lucas vidi. Keith zaprosi Karen, a Brooke kaže Lucasu da misli da je trudna. |naslov19 = Kako biti siguran? / How Can You Be Sure? |datum19 = {{premijera|20|4|2004}} |sadržaj19 = Brooke obavi test trudnoće i vjeruje da je trudna. Dan savjetuje Lucasu [[Pobačaj|prekid trudnoće]]. Haley i Nathan se nose s pritiskom oko seksa. Nathan prodaje auto kako bi platio stan, a Karen odbija Keithovu prosidbu. Nicky pokušava ući u Jakeov život, a Lucas kaže Karen za trudnoću. Kasnije Brooke otkriva da nije trudna i da je lagala. Keith napušta Tree Hill. Nathan kaže Haley da je voli. |naslov20 = Ono što jest i ono što nikad ne smije biti / What Is and What Should Never Be |datum20 = {{premijera|27|4|2004}} |sadržaj20 = Haley organizira zabavu, a Nathan se zaposli u prodavaonici. Brooke, iako nije pozvana na zabavu, dolazi s Nicki, što dovede do tučnjave s Peyton. Nicki otkriva da je spavala s Lucasom, policija privede Nathana zbog tučnjave u njegovom stanu. Deb i Dan se posvađaju pa završe zajedno, nakon čega Dan pristaje na razvod. Keith prihvaća posao u Charlestonu. Haley postaje popularnija. Brooke i Peyton se privremeno pomire, ali odnos ostaje narušen. Peyton kritizira Lucasovo ponašanje nakon što je spavao s Nicki. |naslov21 = Odlazak / The Leaving Song |datum21 = {{premijera|4|5|2004}} |sadržaj21 = Karen kaže Lucasu da je Dan tražio zajedničko skrbništvo. Peyton i Brooke ponovno su prijateljice. Whitey ide na operaciju oka pa Dan privremeno vodi tim. Haley otkrije da Nathan gleda [[Pornografija|pornografiju]] i čuva slike Peyton. Nicki nakratko otme Jenny, pa Jake odluči da mora otići iz grada. Nathan i Lucas treniraju zajedno i poprave odnos. Keith saznaje da je Karen skrivala Danovu prošlost. Dan daje Deb papire za razvod. Lucas se ispriča Peyton. Jake napušta Tree Hill s Jenny, a Lucas odluči otići iz grada s Keithom kako bi započeo iznova. |naslov22 = Pijuni u igri / The Games That Play Us |datum22 = {{premijera|11|5|2004}} |sadržaj22 = Na utakmici doigravanja Dan agresivno vodi tim; Lucas ozlijedi rame, a Dan ga prisili da igra. Tim izgubi, a Nathan se suprotstavi Danu. Brooke i Peyton lažu Nicki o Jakeovoj lokaciji. Haley odluči spavati s Nathanom. Lucas se oprašta od Haley i Nathana; Nathan ga nazove bratom. Karen se oprašta od Lucasa. Deb i Keith provedu noć zajedno, a Dan ih zatekne. Dan doživi [[srčani udar]] dok potpisuje razvod. Whitey saznaje da mu je oko ozbiljnije oštećeno. Lucas ostavlja oproštajne poruke Brooke i Peyton. Haley kaže Lucasu da se ona i Nathan vjenčali, a Lucas i Keith na kraju napuštaju Tree Hill. |datumHR1={{premijera|25|4|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 25. travnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=25. travnja 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR2={{premijera|26|4|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 26. travnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=26. travnja 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR3={{premijera|27|4|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 27. travnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=27. travnja 2005.|page=66|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR4={{premijera|28|4|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 28. travnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=28. travnja 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR5={{premijera|29|4|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 29. travnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=29. travnja 2005.|page=78|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR6={{premijera|2|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 2. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=2. svibnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR7={{premijera|3|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 3. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=3. svibnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR8={{premijera|4|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 4. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=4. svibnja 2005.|page=74|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR9={{premijera|6|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 6. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=6. svibnja 2005.|page=74|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR10={{premijera|9|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 9. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=9. svibnja 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR11={{premijera|10|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 10. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=10. svibnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR12={{premijera|11|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 11. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=11. svibnja 2005.|page=66|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR13={{premijera|12|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 12. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=12. svibnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR14={{premijera|13|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 13. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=13. svibnja 2005.|page=86|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR15={{premijera|16|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 16. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=16. svibnja 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR16={{premijera|17|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 17. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=17. svibnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR17={{premijera|18|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 18. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=18. svibnja 2005.|page=70|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR18={{premijera|19|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 19. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=19. svibnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR19={{premijera|20|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 20. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=20. svibnja 2005.|page=82|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR20={{premijera|23|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 23. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=23. svibnja 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR21={{premijera|24|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 24. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=24. svibnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, 16:40. Tree Hill, serija za mlade. Lucas je šokiran kada sazna da je Dan tražio zajedničko skrbništvo kad je on bio dijete. Peyton je u strahu, jer je njezina prijateljica Nicki otela Jakeovo dijete dok ga je čuvala.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR22={{premijera|25|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 25. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=25. svibnja 2005.|page=78|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} ==Vanjske poveznice== *{{imdb|tt0368530|naslov=Tree Hill}} [[Kategorija:Tree Hill]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] t1hbsgigbev51afvwdf7qtg7e54cl8d 7616415 7616405 2026-10-11T11:34:25Z Flamingounicorn 243866 7616415 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #7a4a2f | slika = One Tree Hill (TV series) logo.svg | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 22 | trajanje = | mreža = [[The WB]] | premijera = {{premijera|23|9|2003}} | finale = {{finale|11|5|2004}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|25|4|2005}} | finale_hrv = {{finale|25|5|2005}} | ostale mreže = {{hlist|[[Netflix]] (21. svibnja 2026.)}} | web_stranica = | imdb_id = 0368530 }}'''Prva sezona''' [[SAD|američke]] dramske televizijske serije ''[[Tree Hill]]'' (eng. ''One Tree Hill'') prikazivala se od [[23. rujna]] [[2003.]] do [[11. svibnja]] [[2004.]] na kanalu [[The WB]]. Sezona sadrži 22 epizode.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/OneTreeHill/|title=One Tree Hill (a Titles & Air Dates Guide)|access-date=23. kolovoza 2026.|language=en|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260516043207/https://epguides.com/OneTreeHill/|archive-date=16. svibnja 2026.}}</ref> Premijernu epizodu serije na The WB-u je gledalo 2,5 milijuna gledatelja, a gledanost sljedeće epizode porasla je na 3,3 milijuna gledatelja.<ref>[http://www.thefutoncritic.com/news/2003/10/08/one-tree-hill-eve-top-freshman-growth/6186/ Breaking News – 'One Tree Hill,' 'Eve' Top Freshman Growth] ''The Fruton Critic''. Retrieved: November 3, 2010.</ref> Sezonu je u prosjeku gledalo 3,8 milijuna gledatelja.<ref>{{cite web|url=http://www.thetvratingsguide.com/1991/08/2003-04-ratings-history.html|title=2003-04 Ratings History|website= The TV Ratings Guide}}</ref> Prva sezona ''Tree Hilla'' u Hrvatskoj se premijerno prikazivala radnim danom poslijepodne na [[HTV 2|Drugom programu]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], od [[25. travnja]] do [[25. svibnja]] [[2005]]. Serija je od [[21. svibnja]] [[2026.]] prevedena i objavljena na platformi [[Netflix]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/kultna-teen-serija-one-tree-hill-stize-na-netflix-evo-i-kada-1128813|title=Kultna teen serija 'One Tree Hill' stiže na Netflix, evo i kada|access-date=23. kolovoza 2026.|website=24sata.hr|date=19. svibnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260722045615/https://www.24sata.hr/show/kultna-teen-serija-one-tree-hill-stize-na-netflix-evo-i-kada-1128813|archive-date=22. srpnja 2026.|first=Zrinka|last=Medak Radić|publisher=[[24sata]]}}</ref> ==Radnja== U Tree Hillu žive Lucas Scott i Nathan Scott, polubraća koje je njihov otac Dan Scott razdvojio tako što je priznao samo Nathana i ostavio Lucasa da odrasta s majkom Karen. Lucas ulazi u školski [[košarka|košarkaški]] tim Ravens, čime se postavlja nasuprot Nathanu i otvara se sukob koji zahvaća njihove obitelji, trenere i prijatelje. Paralelno se razvijaju odnosi unutar skupine: Peyton i Brooke ulaze u ljubavne zaplete s Lucasom, Lucasova najbolja prijateljica Haley započinje vezu s Nathanom, a Jake se bori za skrbništvo nad svojom kćeri Jenny. Sezona završava time da se obitelj Scott raspada, Jake napušta grad, Nathan se odseli od roditelja, a Lucas i Keith odluče otići iz Tree Hilla nakon niza otkrića o Danovoj prošlosti i vlastitih pogrešaka. ==Uloge== ===Glavne uloge=== {{multiple image | perrow = 2| | align = right | direction = | width = | total_width = 335 | header = | image1 = Chad Michael Murray 1.JPG | footer = U središtu sezone su Lucas Scott ([[Chad Michael Murray]], lijevo) i Nathan Scott ([[James Lafferty]], desno), razdvojena polubraća koja završe zajedno u košarkaškom timu Ravens | image2 = James Lafferty at Nostalgia Con Anaheim 2026.jpg }} * [[Chad Michael Murray]] kao Lucas Scott * [[James Lafferty]] kao Nathan Scott * [[Hilarie Burton]] kao Peyton Sawyer * [[Bethany Joy Galeotti|Bethany Joy Lenz]] kao Haley James * [[Paul Johansson]] kao Dan Scott * [[Sophia Bush]] kao Brooke Davis * [[Barry Corbin]] kao Whitey Durham * [[Craig Sheffer]] kao Keith Scott * [[Moira Kelly]] kao Karen Roe * [[Barbara Alyn Woods]] kao Deb Scott ===Sporedne uloge=== * [[Brett Claywell]] kao Tim Smith * [[Bryan Greenberg]] kao Jake Jagielski * [[Lee Norris]] kao Mouth McFadden * [[Cullen Moss]] kao Junk Moretti * [[Vaughn Wilson]] kao Fergie Thompson * [[Antwon Tanner]] kao Antwon "Skills" Taylor * [[Bevin Prince]] kao Bevin Mirskey * [[Emmanuelle Vaugier]] kao Nicki * [[Thomas Ian Griffith]] kao Larry Sawyer * Sarah Edwards kao Theresa ==Epizode== Naslovi epizoda na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] preuzeti su s platforme [[Netflix]].<ref>{{citiranje weba|url=https://hrflix.eu/detalji/one_tree_hill_2011|title=One Tree Hill|access-date=23. kolovoza 2026.|website=hrflix.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20260823063909/https://hrflix.eu/detalji/one_tree_hill_2011|archive-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> <onlyinclude>{{Popis epizoda |članak = Tree Hill (1. sezona) |boja = #7a4a2f |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |naslov1 = Pilot epizoda / Pilot |datum1 = {{premijera|23|9|2003}} |sadržaj1 = U Tree Hillu [[košarka]] je središnji sport. Nathan Scott je glavna zvijezda školskog tima Ravens, dok Lucas Scott živi s majkom Karen i igra samo u parku. Iako su polubraća, njihov otac Dan nikada nije prihvatio Lucasa. Keith pokaže Lucasove sposobnosti treneru Whiteyju, koji ga pozove u tim. Nathan ga izazove na dvoboj u parku: pobjednik određuje hoće li Lucas ući u tim. Lucas pobijedi i zahtijeva da Nathan ostane. |naslov2 = Mjesta kojih se najviše bojiš / The Places You Have Come to Fear the Most |datum2 = {{premijera|30|9|2003}} |sadržaj2 = Lucas nakon loše utakmice odluči napustiti tim. Odnos između Nathana i Peyton pogoršava se zbog njegovih provokacija. Brooke pokazuje interes za Lucasa, ali on je odbija. Keith potiče Karen da se suoči s prošlošću i odnosom prema Danu, nakon što odbije doći u dvoranu podržati Lucasa. |naslov3 = Vjerna sebi / Are You True? |datum3 = {{premijera|7|10|2003}} |sadržaj3 = Nathan traži način da oslabi Lucasa i zatraži instrukcije od Haley, Lucasove najbolje prijateljice, uz uvjet da to ostane tajna. Košarkaški tim maltretira Lucasa, a Brooke razvija sve jači interes za njega. Karen se suočava s majkama iz svoje generacije koje je osuđuju. Peyton se naljuti kad otkrije da je Lucas poslao njezine crteže novinama, no ipak odlazi uredniku i dobiva vlastitu [[Kolumna|kolumnu]]. |naslov4 = Sudar / Crash Into You |datum4 = {{premijera|14|10|2003}} |sadržaj4 = Nathan organizira zabavu u Danovoj kući i koristi priliku da ponizi Lucasa prikazivanjem stare snimke Karen i Dana. Nakon svađe s Haley, Lucas napušta zabavu. Nathan se napije, razbije Peytonin auto i pokušava prisiliti Lucasa da preuzme krivnju. Lucas mora platiti štetu, što razljuti Keitha. Lucas se suočava s Karen zbog Danova ignoriranja. Deb, nakon povratka kući, traži savjet od Karen i odlučuje biti prisutnija u Nathanovu životu. Lucas sazna da Haley podučava Nathana. Peyton prekida vezu s Nathanom zbog njegovih postupaka. |naslov5 = Stvari koje ne možeš ostaviti za sobom / All That You Can't Leave Behind |datum5 = {{premijera|21|10|2003}} |sadržaj5 = Lucas zamoli Keitha da s njim sudjeluje u godišnjoj košarkaškoj utakmici očeva i sinova. Dan koristi utakmicu kako bi se natjecao s Nathanom i javno ga ponizi. Peyton odbija Nathanove pokušaje pomirenja i traži podršku od Whiteyja zbog godišnjice majčine smrti. Lucas joj pruža društvo. Haley nastavlja podučavati Nathana, što utječe na odnos između nje i Lucasa. Nathan primijeti da postoji privlačnost između Lucasa i Peyton. |naslov6 = Svaka je noć druga priča / Every Night Is Another Story |datum6 = {{premijera|28|10|2003}} |sadržaj6 = Whitey izbaci Lucasa i Nathana iz autobusa zbog nediscipline, pa moraju pješačiti kući. Na putu ih zaustave protivnički igrači koji ih pod prijetnjom oružjem prisile da kupe [[alkohol]] i ostave ih bez odjeće. Lucas i Nathan uspiju pobjeći. Brooke, ozlijeđena u utakmici, traži da je Peyton odveze kući, a Haley im se pridruži. Tijekom vožnje Haley i Peyton razgovaraju o odnosima. Djevojke pronađu Lucasa i Nathana i svi se zajedno vraćaju kući. Karen i Keith prisustvuju poslovnom događaju gdje dolazi do sukoba s Danom. Keith se napije i fizički nasrne na Dana. Kasnije prizna Karen da je voli. |naslov7 = Tko je bez grijeha... / Life in a Glass House |datum7 = {{premijera|4|11|2003}} |sadržaj7 = Dan i Deb organiziraju godišnju košarkašku zabavu, a Dan se protivi dolasku Karen, Keitha i Lucasa. Deb se sprijatelji s Karen. Brooke se napije i potakne igru istine ili izazova, tijekom koje Peyton poljubi Lucasa. Lucas i Peyton priznaju međusobne osjećaje i ponovno se poljube. Haley i Nathan se zbližavaju, ali Brooke proširi glasinu koja povrijedi Haley, pa odbije Nathanovo ispravljanje. Peyton i Lucas odu provesti vrijeme zajedno, no Lucas kaže da želi ozbiljniji odnos, što Peyton odbije i prekine kontakt. |naslov8 = Potraga za nečim više / The Search for Something More |datum8 = {{premijera|11|11|2003}} |sadržaj8 = Brooke i Peyton odu na studentsku zabavu, gdje jedan od studenata drogira Peyton. Brooke pozove Lucasa, koji joj pomaže, što dovodi do zbližavanja između njega i Brooke. Haley pristane na novi izlazak s Nathanom, ali on se pred školskim poznanicima srami priznati da su na spoju. Karen dobije priliku otići na šestotjedni tečaj kuhanja u [[Italija|Italiju]] i razmišlja o odlasku. Deb joj ponudi pomoć u vođenju kafića. Nathan se ispriča Haley i oni se poljube. Dan se protivi Debinom prijateljstvu s Karen. Karen se oprosti od Keitha poljupcem, a Peyton pokušava popraviti odnos s Lucasom. |naslov9 = Raširene ruke / With Arms Outstretched |datum9 = {{premijera|18|11|2003}} |sadržaj9 = Nakon sukoba s ocem i Haley, Nathan uzima [[Amfetamini|amfetamine]] kako bi poboljšao igru i pokušao srušiti Danov rekord. Počinje uzimati sve veće doze, što utječe na njegovo ponašanje i odnose. Brooke odvede Lucasa van, napije ga i nagovori na tetovažu, što razljuti Keitha. Tijekom utakmice Nathan se sruši na terenu i završi u bolnici. Dan ne priznaje da bi ikada koristio droge, a Deb ga izbaci iz kuće. Nathan pobjegne iz bolnice i provede noć kod Haley. Whitey privremeno ukida košarku. Peyton dolazi Lucasu kako bi obnovila odnos, ali zatekne Brooke kod njega. Lucas ostaje između njih dvije. |naslov10 = Moraš otići da bi se vratio / You Gotta Go There to Come Back |datum10 = {{premijera|20|1|2004}} |sadržaj10 = Lucas odluči biti u vezi s Brooke, dok Peyton skriva svoje osjećaje. Whitey obustavlja treninge dok se ekipa ne počne ponovno zabavljati u igri. Dan pokušava popraviti odnos s Deb, a kad ona odbije, vodi Nathana na izlet, no i dalje se ponaša isto pa Nathan ode. Deb vidi Lucasa i Brooke kako kupuju [[Prezervativ|kondome]] i zamoli Keitha da razgovara s Lucasom. Deb i Haley organiziraju večer otvorenog mikrofona u kafiću, koja privuče puno gostiju. Jake otkrije da je samohrani otac. Peyton teško podnosi Lucasovu vezu s Brooke, ali ne govori ništa. |naslov11 = Godine života / The Living Years |datum11 = {{premijera|27|1|2004}} |sadržaj11 = Nathan prestane dolaziti na treninge i provodi dan s Haley u kući na plaži, gdje ih Dan zatekne i sukobi se s Nathanom. Lucas i Brooke pokušavaju produbiti svoj odnos, dok Brooke postaje ljubomorna na Peyton. Obitelj Scott odlazi na [[Terapija|terapiju]], ali razdor između Deb i Dana ne prestaje. Peytonin otac se vraća u grad, a Peyton želi da ostane dulje; Lucas ga potakne da bude prisutniji. Nathan, umoran od obiteljskih sukoba, napušta košarkaški tim. |naslov12 = Brzi tečaj pristojnog razgovaranja / Crash Course In Polite Conversations |datum12 = {{premijera|3|2|2004}} |sadržaj12 = Peyton dobije vijest da je njezin otac nestao na moru, pa ona i Lucas putuju u Hilton Head identificirati tijelo pronađeno na obali. Nakon dugog čekanja potvrđeno je da je njezin otac živ. Peyton poljubi Lucasa, ali se zaustave jer je Lucas u vezi s Brooke. Danovi roditelji dolaze u posjet, što izazove napetosti i otkrivanje obiteljskih tajni, uključujući činjenicu da je Dan sam odustao od košarke. Nathan se motivira nadmašiti oca i vraća se u tim. |naslov13 = Trenuci su bitni / Hanging by a Moment |datum13 = {{premijera|10|2|2004}} |sadržaj13 = Lucas i Peyton se viđaju u tajnosti, dok Brooke počinje shvaćati da joj je stalo do Lucasa. Haley ih vidi kako se ljube i posvađa se s Lucasom. Deb odlučuje tražiti [[Razvod braka|razvod]]. Peyton se sprema reći Brooke istinu. Keith i Lucas dočekuju Karen na aerodromu, ali dožive sudar; Lucas je teško ozlijeđen, Dan ga odveze u bolnicu. Lucasu srce nakratko stane tijekom operacije. |naslov14 = Vjera / I Shall Believe |datum14 = {{premijera|17|2|2004}} |sadržaj14 = Lucas preživi operaciju, ali je u [[Koma|komi]]. Karen saznaje za razvod Deb i Dana te da je Keith pio prije nesreće, pa ga udalji. Haley i Peyton teško se odlučuju posjetiti Lucasa. Keith plati bolničke troškove. Lucas se probudi kad ga Nathan posjeti, a Karen zahvali Danu što je spasio Lucasa. |naslov15 = Odjednom se sve promijenilo / Suddenly Everything Has Changed |datum15 = {{premijera|24|2|2004}} |sadržaj15 = Lucas prekida s Brooke i ponovno se viđa s Peyton, ali u tajnosti. Brooke pokušava ostati u dobrim odnosima s Lucasom. Lucas se onesvijesti kod Peyton i vraća se u bolnicu. Keith prodaje radionicu zbog dugova, a Nathan ne želi živjeti ni s Danom ni s Deb. Dan prijeti Deb da će otkriti njezinu prošlost. Peyton prekida odnos s Lucasom kako ne bi povrijedila Brooke. Brooke otkriva da su Lucas i Peyton lagali. |naslov16 = Prva se bol najviše pamti / The First Cut is the Deepest |datum16 = {{premijera|2|3|2004}} |sadržaj16 = Nathan mora izabrati s kojim će roditeljem biti nakon njhovog razvoda, a Dan ga ucjenjuje i pokušava podmititi. Brooke prekida kontakt s Lucasom i Peyton. Lucas upozna Nicki u baru i provede noć s njom; ona kasnije nestane. Dan kupuje Keithovu radionicu. Deb priznaje Nathanu da je nekad napustila Dana i ostavila Nathana s njim. Nathan odluči zatražiti emancipaciju, a Nicky se otkriva kao Jennyina majka. |naslov17 = Duh u noći / Spirit In the Night |datum17 = {{premijera|6|4|2004}} |sadržaj17 = Skupina putuje u [[Charlotte, Sjeverna Karolina|Charlotte]] na natjecanje navijačica; Haley privremeno uskače u ekipu. Brooke uz pomoć Moutha priprema novu koreografiju. Karen otkazuje izlazak s Keithom kako bi bila pratnja na putu. Dan postaje zahtjevan šef pa Keith daje otkaz. Lucas i Nathan dijele sobu. Djevojke i dečki potajno odu na zabavu u hotelu. Ekipa ne pobjeđuje, ali Brooke dobiva posebnu nagradu. Lucas se ispriča Haley, a Nathan se seli u vlastiti stan. |naslov18 = Željeti nemoguće / To Wish Impossible Things |datum18 = {{premijera|13|4|2004}} |sadržaj18 = Na humanitarnoj aukciji Haley kupi vrijeme s Lucasom kako bi se ponovno zbližili. Jakea kupi vrijeme s Nicky, koja želi pristup Jenny. Peyton kupi vrijeme s Nathanom i razgovaraju o njegovim promjenama. Deb provodi vrijeme s Timom, što dovodi do nesporazuma s Danom. Karen i Larry izlaze, a Keith shvaća da mora priznati osjećaje. Brooke provede večer s Mouthom. Nathan i Peyton se poljube, što Lucas vidi. Keith zaprosi Karen, a Brooke kaže Lucasu da misli da je trudna. |naslov19 = Kako biti siguran? / How Can You Be Sure? |datum19 = {{premijera|20|4|2004}} |sadržaj19 = Brooke obavi test trudnoće i vjeruje da je trudna. Dan savjetuje Lucasu [[Pobačaj|prekid trudnoće]]. Haley i Nathan se nose s pritiskom oko seksa. Nathan prodaje auto kako bi platio stan, a Karen odbija Keithovu prosidbu. Nicky pokušava ući u Jakeov život, a Lucas kaže Karen za trudnoću. Kasnije Brooke otkriva da nije trudna i da je lagala. Keith napušta Tree Hill. Nathan kaže Haley da je voli. |naslov20 = Ono što jest i ono što nikad ne smije biti / What Is and What Should Never Be |datum20 = {{premijera|27|4|2004}} |sadržaj20 = Haley organizira zabavu, a Nathan se zaposli u prodavaonici. Brooke, iako nije pozvana na zabavu, dolazi s Nicki, što dovede do tučnjave s Peyton. Nicki otkriva da je spavala s Lucasom, policija privede Nathana zbog tučnjave u njegovom stanu. Deb i Dan se posvađaju pa završe zajedno, nakon čega Dan pristaje na razvod. Keith prihvaća posao u Charlestonu. Haley postaje popularnija. Brooke i Peyton se privremeno pomire, ali odnos ostaje narušen. Peyton kritizira Lucasovo ponašanje nakon što je spavao s Nicki. |naslov21 = Odlazak / The Leaving Song |datum21 = {{premijera|4|5|2004}} |sadržaj21 = Karen kaže Lucasu da je Dan tražio zajedničko skrbništvo. Peyton i Brooke ponovno su prijateljice. Whitey ide na operaciju oka pa Dan privremeno vodi tim. Haley otkrije da Nathan gleda [[Pornografija|pornografiju]] i čuva slike Peyton. Nicki nakratko otme Jenny, pa Jake odluči da mora otići iz grada. Nathan i Lucas treniraju zajedno i poprave odnos. Keith saznaje da je Karen skrivala Danovu prošlost. Dan daje Deb papire za razvod. Lucas se ispriča Peyton. Jake napušta Tree Hill s Jenny, a Lucas odluči otići iz grada s Keithom kako bi započeo iznova. |naslov22 = Pijuni u igri / The Games That Play Us |datum22 = {{premijera|11|5|2004}} |sadržaj22 = Na utakmici doigravanja Dan agresivno vodi tim; Lucas ozlijedi rame, a Dan ga prisili da igra. Tim izgubi, a Nathan se suprotstavi Danu. Brooke i Peyton lažu Nicki o Jakeovoj lokaciji. Haley odluči spavati s Nathanom. Lucas se oprašta od Haley i Nathana; Nathan ga nazove bratom. Karen se oprašta od Lucasa. Deb i Keith provedu noć zajedno, a Dan ih zatekne. Dan doživi [[srčani udar]] dok potpisuje razvod. Whitey saznaje da mu je oko ozbiljnije oštećeno. Lucas ostavlja oproštajne poruke Brooke i Peyton. Haley kaže Lucasu da se ona i Nathan vjenčali, a Lucas i Keith na kraju napuštaju Tree Hill. |datumHR1={{premijera|25|4|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 25. travnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=25. travnja 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR2={{premijera|26|4|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 26. travnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=26. travnja 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR3={{premijera|27|4|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 27. travnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=27. travnja 2005.|page=66|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR4={{premijera|28|4|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 28. travnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=28. travnja 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR5={{premijera|29|4|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 29. travnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=29. travnja 2005.|page=78|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR6={{premijera|2|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 2. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=2. svibnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR7={{premijera|3|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 3. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=3. svibnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR8={{premijera|4|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 4. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=4. svibnja 2005.|page=74|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR9={{premijera|6|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 6. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=6. svibnja 2005.|page=74|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR10={{premijera|9|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 9. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=9. svibnja 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR11={{premijera|10|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 10. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=10. svibnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR12={{premijera|11|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 11. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=11. svibnja 2005.|page=66|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR13={{premijera|12|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 12. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=12. svibnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR14={{premijera|13|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 13. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=13. svibnja 2005.|page=86|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR15={{premijera|16|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 16. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=16. svibnja 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR16={{premijera|17|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 17. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=17. svibnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR17={{premijera|18|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 18. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=18. svibnja 2005.|page=70|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR18={{premijera|19|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 19. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=19. svibnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR19={{premijera|20|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 20. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=20. svibnja 2005.|page=82|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR20={{premijera|23|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 23. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=23. svibnja 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR21={{premijera|24|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 24. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=24. svibnja 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, 16:40. Tree Hill, serija za mlade. Lucas je šokiran kada sazna da je Dan tražio zajedničko skrbništvo kad je on bio dijete. Peyton je u strahu, jer je njezina prijateljica Nicki otela Jakeovo dijete dok ga je čuvala.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> |datumHR22={{premijera|25|5|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 25. svibnja 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=25. svibnja 2005.|page=78|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{reflist}} ==Vanjske poveznice== *{{imdb|tt0368530|naslov=Tree Hill}} [[Kategorija:Tree Hill]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] cvjelveuavg2djwqgb11r2sazt3lwax 0 818380 7616125 7598032 2026-10-10T16:16:09Z Vitek 12410 link 7616125 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime =Maniema | ime_genitiv=Maniemaa | slika =Democratic_Republic_of_the_Congo_(26_provinces)_-_Maniema.svg | slika_opis= Pozicija provincije na [[Karta|karti]] [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]] | nalazi_se_u_sastavu=[[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] | upravni_oblik=[[provincija]] | službeni_jezik=[[svahili]], [[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad=[[Kindu]] | vladar =Moïse Mussa Kabwankubi | titula_vladara=[[guverner]] | površina=132250 | stanovnika=2856300 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Maniema''' ([[svahili]]: ''Mkoa wa Maniema'') je jedna od 26 [[Provincije Demokratske Republike Kongo|provincija]] na koje je [[Demokratska Republika Kongo]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena. == Osobine== Provincija se nalazi u sredini [[Demokratska Republika Kongo|zemlje]], prostire se na [[površina|površini]] od 132.250 [[km²]], u kojoj živi 2.856.300 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=fra>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?admid=7297 | title =''Maniema Province– Capital: Kindu'' | accessdate =2026-08-10 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Maniema na [[zapad]]a graniči s [[Sankuru|provincijom Sankuru]], na [[sjever]]u s [[Tshopo|provincijom Tshopo]], na [[istok]]u s provincijama [[Nord-Kivu|Nord]] i [[Sud-Kivu]] i na [[jug]]u s prvovincijama [[Lomami (provincija)|Lomami]] i [[Tanganyika]]. Provincija je osnovana [[1988]], za [[reforma|reforme]] [[državna uprava|državne uprave]] podjelom dotadašnje puno veće Provincije Kivu na današnje provincije; [[Nord-Kivu]], [[Sud-Kivu]] i Maniema. [[Upravni centar|Administrativni centar]] provincije je [[grad]] [[Kindu]] koji ima 135.534 [[Stanovništvo|stan.]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=1859 | title =''Kindu in Maniema | accessdate =2026-08-10 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Provincija je administrativno podjeljena na 7 teritorija; * Kabambare * Kailo * [[Kibombo (teritorij)|Kibombo]] * Kasongo * Lubutu * Pangi * Punia * Yahuma == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://fondation-alexis-tshov.site123.me/les-26-provinces/la-province-de-maniema ''La Province de Maniema''] {{fra icon}} {{Provincije Provincije Demokratske Republike Konga}} [[Kategorija:Provincije Demokratske Republike Konga]] a322dz4vkgi0cw0jwwyldshb6ph8nni 7616126 7616125 2026-10-10T16:17:05Z Vitek 12410 pop 7616126 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime =Maniema | ime_genitiv=Maniemaa | slika =Democratic_Republic_of_the_Congo_(26_provinces)_-_Maniema.svg | slika_opis= Pozicija provincije na [[Karta|karti]] [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]] | nalazi_se_u_sastavu=[[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] | upravni_oblik=[[provincija]] | službeni_jezik=[[svahili]], [[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad=[[Kindu]] | vladar =Moïse Mussa Kabwankubi | titula_vladara=[[guverner]] | površina=132250 | stanovnika=2856300 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Maniema''' ([[svahili]]: ''Mkoa wa Maniema'') je jedna od 26 [[Provincije Demokratske Republike Kongo|provincija]] na koje je [[Demokratska Republika Kongo]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena. == Osobine== Provincija se nalazi u sredini [[Demokratska Republika Kongo|zemlje]], prostire se na [[površina|površini]] od 132.250 [[km²]], u kojoj živi 2.856.300 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=fra>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?admid=7297 | title =''Maniema Province– Capital: Kindu'' | accessdate =2026-08-10 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Maniema na [[zapad]]a graniči s [[Sankuru|provincijom Sankuru]], na [[sjever]]u s [[Tshopo|provincijom Tshopo]], na [[istok]]u s provincijama [[Nord-Kivu|Nord]] i [[Sud-Kivu]] i na [[jug]]u s prvovincijama [[Lomami (provincija)|Lomami]] i [[Tanganyika]]. Provincija je osnovana [[1988]], za [[reforma|reforme]] [[državna uprava|državne uprave]] podjelom dotadašnje puno veće Provincije Kivu na današnje provincije; [[Nord-Kivu]], [[Sud-Kivu]] i Maniema. [[Administrativno središte]] provincije je [[grad]] [[Kindu]] koji ima 135.534 [[Stanovništvo|stan.]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=1859 | title =''Kindu in Maniema | accessdate =2026-08-10 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Provincija je administrativno podjeljena na 7 teritorija; * Kabambare * Kailo * [[Kibombo (teritorij)|Kibombo]] * Kasongo * Lubutu * Pangi * Punia * Yahuma == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://fondation-alexis-tshov.site123.me/les-26-provinces/la-province-de-maniema ''La Province de Maniema''] {{fra icon}} {{Provincije Provincije Demokratske Republike Konga}} [[Kategorija:Provincije Demokratske Republike Konga]] gu1dtq0gxf0ga3vjiv859qx3054wie3 7616142 7616126 2026-10-10T16:48:55Z Vitek 12410 dopuna 7616142 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime =Maniema | ime_genitiv=Maniemaa | slika =Democratic_Republic_of_the_Congo_(26_provinces)_-_Maniema.svg | slika_opis= Pozicija provincije na [[Karta|karti]] [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]] | nalazi_se_u_sastavu=[[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] | upravni_oblik=[[provincija]] | službeni_jezik=[[svahili]], [[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad=[[Kindu]] | vladar =Moïse Mussa Kabwankubi | titula_vladara=[[guverner]] | površina=132250 | stanovnika=2856300 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Maniema''' ([[svahili]]: ''Mkoa wa Maniema'') je jedna od 26 [[Provincije Demokratske Republike Kongo|provincija]] na koje je [[Demokratska Republika Kongo]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena. == Osobine== Provincija se nalazi u sredini [[Demokratska Republika Kongo|zemlje]], prostire se na [[površina|površini]] od 132.250 [[km²]], u kojoj živi 2.856.300 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=fra>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?admid=7297 | title =''Maniema Province– Capital: Kindu'' | accessdate =2026-08-10 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Maniema na [[zapad]]a graniči s [[Sankuru|provincijom Sankuru]], na [[sjever]]u s [[Tshopo|provincijom Tshopo]], na [[istok]]u s provincijama [[Nord-Kivu|Nord]] i [[Sud-Kivu]] i na [[jug]]u s prvovincijama [[Lomami (provincija)|Lomami]] i [[Tanganyika]]. Provincija je osnovana [[1988]], za [[reforma|reforme]] [[državna uprava|državne uprave]] podjelom dotadašnje puno veće Provincije Kivu na današnje provincije; [[Nord-Kivu]], [[Sud-Kivu]] i Maniema. [[Administrativno središte]] provincije je [[grad]] [[Kindu]] koji ima 135.534 [[Stanovništvo|stan.]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=1859 | title =''Kindu in Maniema | accessdate =2026-08-10 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Provincija je administrativno podjeljena na 7 teritorija; * Kabambare * Kailo * [[Kibombo (teritorij)|Kibombo]] * [[Kasongo (teritorija)|Kasongo]] * Lubutu * Pangi * Punia * Yahuma == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://fondation-alexis-tshov.site123.me/les-26-provinces/la-province-de-maniema ''La Province de Maniema''] {{fra icon}} {{Provincije Provincije Demokratske Republike Konga}} [[Kategorija:Provincije Demokratske Republike Konga]] evla5kbunzgfv7zu16dmnsbbd9yf2ds 7616298 7616142 2026-10-10T21:59:33Z Silverije 23459 7616298 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime =Maniema | ime_genitiv=Maniemaa | slika =Democratic_Republic_of_the_Congo_(26_provinces)_-_Maniema.svg | slika_opis= Pozicija provincije na [[Karta|karti]] [[Demokratska Republika Kongo|DR Konga]] | nalazi_se_u_sastavu=[[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] | upravni_oblik=[[provincija]] | službeni_jezik=[[svahili]], [[francuski jezik|francuski]] | glavni_grad=[[Kindu]] | vladar =Moïse Mussa Kabwankubi | titula_vladara=[[guverner]] | površina=132.250 | stanovnika=2.856.300 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Maniema''' ([[svahili]]: ''Mkoa wa Maniema'') je jedna od 26 [[Provincije Demokratske Republike Kongo|provincija]] na koje je [[Demokratska Republika Kongo]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena. == Osobine== Provincija se nalazi u sredini [[Demokratska Republika Kongo|zemlje]], prostire se na [[površina|površini]] od 132.250 [[km²]], u kojoj živi 2.856.300 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=fra>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?admid=7297 | title =''Maniema Province– Capital: Kindu'' | accessdate =2026-08-10 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Maniema na [[zapad]]a graniči s [[Sankuru|provincijom Sankuru]], na [[sjever]]u s [[Tshopo|provincijom Tshopo]], na [[istok]]u s provincijama [[Nord-Kivu|Nord]] i [[Sud-Kivu]] i na [[jug]]u s prvovincijama [[Lomami (provincija)|Lomami]] i [[Tanganyika]]. Provincija je osnovana [[1988]], za [[reforma|reforme]] [[državna uprava|državne uprave]] podjelom dotadašnje puno veće Provincije Kivu na današnje provincije; [[Nord-Kivu]], [[Sud-Kivu]] i Maniema. [[Administrativno središte]] provincije je [[grad]] [[Kindu]] koji ima 135.534 [[Stanovništvo|stan.]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=1859 | title =''Kindu in Maniema | accessdate =2026-08-10 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Provincija je administrativno podjeljena na 7 teritorija; * Kabambare * Kailo * [[Kibombo (teritorij)|Kibombo]] * [[Kasongo (teritorija)|Kasongo]] * Lubutu * Pangi * Punia * Yahuma == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://fondation-alexis-tshov.site123.me/les-26-provinces/la-province-de-maniema ''La Province de Maniema''] {{fra icon}} {{Provincije Provincije Demokratske Republike Konga}} [[Kategorija:Provincije Demokratske Republike Konga]] 5p4gjku8pltfjpqzp9yj2oz2rv0kyj8 0 819216 7616404 7609616 2026-10-11T10:34:22Z Flamingounicorn 243866 kat. 7616404 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #A9132C | slika = One Tree Hill (TV series) logo.svg | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 23 | trajanje = | mreža = [[The WB]] | premijera = {{premijera|21|9|2004}} | finale = {{finale|24|5|2005}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|30|11|2005}} | finale_hrv = {{finale|6|1|2006}} | ostale mreže = {{hlist|[[Netflix]] (21. svibnja 2026.)}} | web_stranica = | imdb_id = 0368530 }}'''Druga sezona''' [[SAD|američke]] dramske televizijske serije ''[[Tree Hill]]'' (eng. ''One Tree Hill'') prikazivala se od [[21. rujna]] [[2004.]] do [[24. svibnja]] [[2005.]] na kanalu [[The WB]]. Sezona sadrži 23 epizode.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/OneTreeHill/|title=One Tree Hill (a Titles & Air Dates Guide)|access-date=23. kolovoza 2026.|language=en|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260516043207/https://epguides.com/OneTreeHill/|archive-date=16. svibnja 2026.}}</ref> U prosjeku ju je pratilo 4,34 milijuna gledatelja, što ju čini gledanijom of [[Tree Hill (1. sezona)|prve]].<ref>{{cite web |url=http://www.thetvratingsguide.com/1991/08/2004-05-ratings-history.html|title=2004-05 Rating History|website= The TV Ratings Guide}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj premijerno prikazivala od [[30. studenoga]] [[2005.]] do [[6. siječnja]] [[2006.]] na [[HTV 2]]. Serija je od [[21. svibnja]] [[2026.]] prevedena i objavljena na platformi [[Netflix]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/kultna-teen-serija-one-tree-hill-stize-na-netflix-evo-i-kada-1128813|title=Kultna teen serija 'One Tree Hill' stiže na Netflix, evo i kada|access-date=23. kolovoza 2026.|website=24sata.hr|date=19. svibnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260722045615/https://www.24sata.hr/show/kultna-teen-serija-one-tree-hill-stize-na-netflix-evo-i-kada-1128813|archive-date=22. srpnja 2026.|first=Zrinka|last=Medak Radić|publisher=[[24sata]]}}</ref> ==Uloge== * [[Chad Michael Murray]] kao Lucas Scott * [[James Lafferty]] kao Nathan Scott * [[Hilarie Burton]] kao Peyton Sawyer * [[Bethany Joy Galeotti|Bethany Joy Lenz]] kao Haley James * [[Paul Johansson]] kao Dan Scott * [[Sophia Bush]] kao Brooke Davis * [[Barry Corbin]] kao Whitey Durham * [[Craig Sheffer]] kao Keith Scott * [[Moira Kelly]] kao Karen Roe * [[Barbara Alyn Woods]] kao Deb Scott ==Epizode== Naslovi epizoda na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] preuzeti su s platforme [[Netflix]].<ref>{{citiranje weba|url=https://hrflix.eu/detalji/one_tree_hill_2011|title=One Tree Hill|access-date=23. kolovoza 2026.|website=hrflix.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20260823063909/https://hrflix.eu/detalji/one_tree_hill_2011|archive-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> <onlyinclude>{{Popis epizoda |boja = #A9132C |broj1 = 1. |brojsve1 = 23. |naslov1 = Očajničko kraljevstvo ljubavi / The Desperate Kingdom of Love |datum1 = {{premijera|21|9|2004}} |naslov2 = Istina je tiha / Truth Doesn't Make a Noise |datum2 = {{premijera|28|9|2004}} |naslov3 = Blizu nebu / Near Wild Heaven |datum3 = {{premijera|5|10|2004}} |naslov4 = Ne možeš uvijek dobiti ono što želiš / You Can't Always Get What You Want |datum4 = {{premijera|12|10|2004}} |naslov5 = Odvažnost / I Will Dare |datum5 = {{premijera|19|10|2004}} |naslov6 = Poput stranaca / We Might as Well Be Strangers |datum6 = {{premijera|26|10|2004}} |naslov7 = Otpuštanje uzdi / Let the Reigns Go Loose |datum7 = {{premijera|2|11|2004}} |naslov8 = Gorka istina / Truth, Bitter Truth |datum8 = {{premijera|9|11|2004}} |naslov9 = Trik je nastaviti disati / The Trick is to Keep Breathing |datum9 = {{premijera|16|11|2004}} |naslov10 = Ne uzimaj me zdravo za gotovo / Don't Take Me for Granted |datum10 = {{premijera|30|11|2004}} |naslov11 = Srce te vraća natrag / The Heart Brings You Back |datum11 = {{premijera|25|1|2005}} |naslov12 = Između reda i slučajnosti / Between Order and Randomness |datum12 = {{premijera|1|2|2005}} |naslov13 = Ovaj put junak pogine / The Hero Dies in This One |datum13 = {{premijera|8|2|2005}} |naslov14 = Tihe stvari koje nitko ne zna / The Quiet Things That No One Ever Knows |datum14 = {{premijera|15|2|2005}} |naslov15 = Neotvoreno pismo svijetu / Unopened Letter to the World |datum15 = {{premijera|22|2|2005}} |naslov16 = Negdje sat otkucava / Somewhere a Clock is Ticking |datum16 = {{premijera|1|3|2005}} |naslov17 = Nešto što nikad ne mogu imati / Something I Can Never Have |datum17 = {{premijera|19|4|2005}} |naslov18 = Usamljeni put / Lonesome Road |datum18 = {{premijera|26|4|2005}} |naslov19 = Jutarnje buđenje / I'm Wide Awake, It's Morning |datum19 = {{premijera|3|5|2005}} |naslov20 = Snovi o drugačijem životu / Lifetime Piling Up |datum20 = {{premijera|10|5|2005}} |naslov21 = Kako je moglo biti / What Could Have Been |datum21 = {{premijera|17|5|2005}} |naslov22 = Posljednja plima / The Tide That Left and Never Came Back |datum22 = {{premijera|24|5|2005}} |naslov23 = Oproštajni ples / The Leavers Dance |datum23 = {{premijera|24|5|2005}} |sadržaj1 = Deb oklijeva pozvati hitnu pomoć nakon što joj je Dan prijetio, no ipak to učini. Pritom se pita je li mu naštetila zbog kašnjenja. U prisjećanjima saznajemo kako su Nathan i Haley dobili dopuštenje njezinih roditelja za brak te se vjenčali na plaži. Deb je bijesna zbog njihove odluke, dok Karen sumnja da će brak potrajati. Brooke i Peyton ponovno se zbližavaju i obećavaju da će se neko vrijeme kloniti dečkiju. Lucas i Keith razmišljaju o povratku kući. Lucas odluči ostati zbog Nathana, a Keith se suočava sa strahom od Dana kako bi bio uz brata. Whitey saznaje da ima tumor oka i treba na operaciju. Haley se useljava k Nathanu, ali brine se da imaju premalo zajedničkih interesa. Lucas se na kraju vraća kući. U bolnici Dan ugleda Deb i Keitha zajedno. |sadržaj2 = Uz pomoć Brooke i Peyton, Lucas organizira svadbenu proslavu za Nathana i Haley. Nathan i Lucas sve su bliži i grade bolje prijateljstvo. Iako Haleyni roditelji podržavaju brak, Deb se i dalje loše ponaša prema Haley. Nakon srčanog udara Dan pokušava popraviti odnose s obitelji. Brooke otvara Peyton profil za upoznavanje preko interneta, iako se Peyton ta ideja ne sviđa. Na proslavi Deb optužuje Haley da uništava Nathanov život, zbog čega je Haley zamoli da ode. Skills savjetuje Lucasu da ponovno bude kakav je nekada bio. Brooke i Peyton priznaju da nikada nisu pročitale njegovo pismo, a Lucas želi obnoviti prijateljstvo s objema. Karen odlučuje upisati fakultet. Whitey odbija operaciju, a Keith ostaje u gradu voditi Danovu radionicu tijekom njegova oporavka. Peyton briše profil za upoznavanje. Lucas na kraju posjećuje Dana u bolnici. |datumHR1={{premijera|30|11|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 30. studenog 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=30. studenog 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR2={{premijera|1|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 1. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=1. prosinca 2005.|page=70|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR3={{premijera|5|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 5. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=5. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR4={{premijera|6|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 6. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=6. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR5={{premijera|7|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 7. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=7. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR6={{premijera|8|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 8. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=8. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR7={{premijera|12|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 12. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=12. prosinca 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR8={{premijera|13|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 13. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=13. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija.|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR9={{premijera|14|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 14. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=14. prosinca 2005.|page=70|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR10={{premijera|15|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 15. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=15. prosinca 2005.|page=70|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR11={{premijera|16|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 16. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=16. prosinca 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR12={{premijera|19|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 19. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=19. prosinca 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR13={{premijera|20|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 20. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=20. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR14={{premijera|21|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 21. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=21. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR15={{premijera|23|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 23. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=23. prosinca 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR16={{premijera|27|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 27. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=27. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR17={{premijera|28|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 28. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=28. prosinca 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR18={{premijera|29|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 29. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=29. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR19={{premijera|30|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 30. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=30. prosinca 2005.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR20={{premijera|2|1|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 2. siječnja 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=2. siječnja 2006.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR21={{premijera|3|1|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 3. siječnja 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=3. siječnja 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR22={{premijera|4|1|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 4. siječnja 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=4. siječnja 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR23={{premijera|6|1|2006}} }}</onlyinclude> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Tree Hill]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] 3lk0ysxj8lojtvg8k3onxs4ix46xyoh 7616416 7616404 2026-10-11T11:34:38Z Flamingounicorn 243866 7616416 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #A9132C | slika = One Tree Hill (TV series) logo.svg | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 23 | trajanje = | mreža = [[The WB]] | premijera = {{premijera|21|9|2004}} | finale = {{finale|24|5|2005}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|30|11|2005}} | finale_hrv = {{finale|6|1|2006}} | ostale mreže = {{hlist|[[Netflix]] (21. svibnja 2026.)}} | web_stranica = | imdb_id = 0368530 }}'''Druga sezona''' [[SAD|američke]] dramske televizijske serije ''[[Tree Hill]]'' (eng. ''One Tree Hill'') prikazivala se od [[21. rujna]] [[2004.]] do [[24. svibnja]] [[2005.]] na kanalu [[The WB]]. Sezona sadrži 23 epizode.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/OneTreeHill/|title=One Tree Hill (a Titles & Air Dates Guide)|access-date=23. kolovoza 2026.|language=en|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260516043207/https://epguides.com/OneTreeHill/|archive-date=16. svibnja 2026.}}</ref> U prosjeku ju je pratilo 4,34 milijuna gledatelja, što ju čini gledanijom of [[Tree Hill (1. sezona)|prve]].<ref>{{cite web |url=http://www.thetvratingsguide.com/1991/08/2004-05-ratings-history.html|title=2004-05 Rating History|website= The TV Ratings Guide}}</ref> Sezona se u Hrvatskoj premijerno prikazivala od [[30. studenoga]] [[2005.]] do [[6. siječnja]] [[2006.]] na [[HTV 2]]. Serija je od [[21. svibnja]] [[2026.]] prevedena i objavljena na platformi [[Netflix]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/kultna-teen-serija-one-tree-hill-stize-na-netflix-evo-i-kada-1128813|title=Kultna teen serija 'One Tree Hill' stiže na Netflix, evo i kada|access-date=23. kolovoza 2026.|website=24sata.hr|date=19. svibnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260722045615/https://www.24sata.hr/show/kultna-teen-serija-one-tree-hill-stize-na-netflix-evo-i-kada-1128813|archive-date=22. srpnja 2026.|first=Zrinka|last=Medak Radić|publisher=[[24sata]]}}</ref> ==Uloge== * [[Chad Michael Murray]] kao Lucas Scott * [[James Lafferty]] kao Nathan Scott * [[Hilarie Burton]] kao Peyton Sawyer * [[Bethany Joy Galeotti|Bethany Joy Lenz]] kao Haley James * [[Paul Johansson]] kao Dan Scott * [[Sophia Bush]] kao Brooke Davis * [[Barry Corbin]] kao Whitey Durham * [[Craig Sheffer]] kao Keith Scott * [[Moira Kelly]] kao Karen Roe * [[Barbara Alyn Woods]] kao Deb Scott ==Epizode== Naslovi epizoda na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] preuzeti su s platforme [[Netflix]].<ref>{{citiranje weba|url=https://hrflix.eu/detalji/one_tree_hill_2011|title=One Tree Hill|access-date=23. kolovoza 2026.|website=hrflix.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20260823063909/https://hrflix.eu/detalji/one_tree_hill_2011|archive-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> <onlyinclude>{{Popis epizoda |članak = Tree Hill (2. sezona) |boja = #A9132C |broj1 = 1. |brojsve1 = 23. |naslov1 = Očajničko kraljevstvo ljubavi / The Desperate Kingdom of Love |datum1 = {{premijera|21|9|2004}} |naslov2 = Istina je tiha / Truth Doesn't Make a Noise |datum2 = {{premijera|28|9|2004}} |naslov3 = Blizu nebu / Near Wild Heaven |datum3 = {{premijera|5|10|2004}} |naslov4 = Ne možeš uvijek dobiti ono što želiš / You Can't Always Get What You Want |datum4 = {{premijera|12|10|2004}} |naslov5 = Odvažnost / I Will Dare |datum5 = {{premijera|19|10|2004}} |naslov6 = Poput stranaca / We Might as Well Be Strangers |datum6 = {{premijera|26|10|2004}} |naslov7 = Otpuštanje uzdi / Let the Reigns Go Loose |datum7 = {{premijera|2|11|2004}} |naslov8 = Gorka istina / Truth, Bitter Truth |datum8 = {{premijera|9|11|2004}} |naslov9 = Trik je nastaviti disati / The Trick is to Keep Breathing |datum9 = {{premijera|16|11|2004}} |naslov10 = Ne uzimaj me zdravo za gotovo / Don't Take Me for Granted |datum10 = {{premijera|30|11|2004}} |naslov11 = Srce te vraća natrag / The Heart Brings You Back |datum11 = {{premijera|25|1|2005}} |naslov12 = Između reda i slučajnosti / Between Order and Randomness |datum12 = {{premijera|1|2|2005}} |naslov13 = Ovaj put junak pogine / The Hero Dies in This One |datum13 = {{premijera|8|2|2005}} |naslov14 = Tihe stvari koje nitko ne zna / The Quiet Things That No One Ever Knows |datum14 = {{premijera|15|2|2005}} |naslov15 = Neotvoreno pismo svijetu / Unopened Letter to the World |datum15 = {{premijera|22|2|2005}} |naslov16 = Negdje sat otkucava / Somewhere a Clock is Ticking |datum16 = {{premijera|1|3|2005}} |naslov17 = Nešto što nikad ne mogu imati / Something I Can Never Have |datum17 = {{premijera|19|4|2005}} |naslov18 = Usamljeni put / Lonesome Road |datum18 = {{premijera|26|4|2005}} |naslov19 = Jutarnje buđenje / I'm Wide Awake, It's Morning |datum19 = {{premijera|3|5|2005}} |naslov20 = Snovi o drugačijem životu / Lifetime Piling Up |datum20 = {{premijera|10|5|2005}} |naslov21 = Kako je moglo biti / What Could Have Been |datum21 = {{premijera|17|5|2005}} |naslov22 = Posljednja plima / The Tide That Left and Never Came Back |datum22 = {{premijera|24|5|2005}} |naslov23 = Oproštajni ples / The Leavers Dance |datum23 = {{premijera|24|5|2005}} |sadržaj1 = Deb oklijeva pozvati hitnu pomoć nakon što joj je Dan prijetio, no ipak to učini. Pritom se pita je li mu naštetila zbog kašnjenja. U prisjećanjima saznajemo kako su Nathan i Haley dobili dopuštenje njezinih roditelja za brak te se vjenčali na plaži. Deb je bijesna zbog njihove odluke, dok Karen sumnja da će brak potrajati. Brooke i Peyton ponovno se zbližavaju i obećavaju da će se neko vrijeme kloniti dečkiju. Lucas i Keith razmišljaju o povratku kući. Lucas odluči ostati zbog Nathana, a Keith se suočava sa strahom od Dana kako bi bio uz brata. Whitey saznaje da ima tumor oka i treba na operaciju. Haley se useljava k Nathanu, ali brine se da imaju premalo zajedničkih interesa. Lucas se na kraju vraća kući. U bolnici Dan ugleda Deb i Keitha zajedno. |sadržaj2 = Uz pomoć Brooke i Peyton, Lucas organizira svadbenu proslavu za Nathana i Haley. Nathan i Lucas sve su bliži i grade bolje prijateljstvo. Iako Haleyni roditelji podržavaju brak, Deb se i dalje loše ponaša prema Haley. Nakon srčanog udara Dan pokušava popraviti odnose s obitelji. Brooke otvara Peyton profil za upoznavanje preko interneta, iako se Peyton ta ideja ne sviđa. Na proslavi Deb optužuje Haley da uništava Nathanov život, zbog čega je Haley zamoli da ode. Skills savjetuje Lucasu da ponovno bude kakav je nekada bio. Brooke i Peyton priznaju da nikada nisu pročitale njegovo pismo, a Lucas želi obnoviti prijateljstvo s objema. Karen odlučuje upisati fakultet. Whitey odbija operaciju, a Keith ostaje u gradu voditi Danovu radionicu tijekom njegova oporavka. Peyton briše profil za upoznavanje. Lucas na kraju posjećuje Dana u bolnici. |datumHR1={{premijera|30|11|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 30. studenog 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=30. studenog 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR2={{premijera|1|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 1. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=1. prosinca 2005.|page=70|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR3={{premijera|5|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 5. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=5. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR4={{premijera|6|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 6. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=6. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR5={{premijera|7|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 7. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=7. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR6={{premijera|8|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 8. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=8. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR7={{premijera|12|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 12. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=12. prosinca 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR8={{premijera|13|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 13. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=13. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija.|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR9={{premijera|14|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 14. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=14. prosinca 2005.|page=70|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR10={{premijera|15|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 15. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=15. prosinca 2005.|page=70|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR11={{premijera|16|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 16. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=16. prosinca 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR12={{premijera|19|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 19. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=19. prosinca 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR13={{premijera|20|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 20. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=20. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR14={{premijera|21|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 21. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=21. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR15={{premijera|23|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 23. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=23. prosinca 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR16={{premijera|27|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 27. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=27. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR17={{premijera|28|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 28. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=28. prosinca 2005.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill, serija za mlade.|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR18={{premijera|29|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 29. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=29. prosinca 2005.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR19={{premijera|30|12|2005}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 30. prosinca 2005.|newspaper=[[Večernji list]]|date=30. prosinca 2005.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR20={{premijera|2|1|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 2. siječnja 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=2. siječnja 2006.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR21={{premijera|3|1|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 3. siječnja 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=3. siječnja 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR22={{premijera|4|1|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 4. siječnja 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=4. siječnja 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/|quote=HTV 2, Tree Hill 2, američka serija|access-date=29. rujna 2026.}}</ref> |datumHR23={{premijera|6|1|2006}} }}</onlyinclude> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Tree Hill]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] lpke9hpvut43ogz9evgcn7pe5fnk77j 1 819644 7616277 7615176 2026-10-10T21:31:50Z Amon16 121913 /* Cjelovita prerada i dopuna članka o logoru u Sisku */ Odgovor 7616277 wikitext text/x-wiki == Cjelovita prerada i dopuna članka o logoru u Sisku == Članak sam temeljito preuredio, a sada i dodatno proširio, pa bih objasnio što je napravljeno i zašto. Prijašnji tekst imao je korisne podatke i izvore, ali bio je vrlo kratak za ovako ozbiljnu temu. U nekoliko odlomaka prelazilo se od osnivanja logora do stradanja djece, spašavanja i događaja nakon rata, pa je čitatelju ostajalo dosta neodgovorenih pitanja. Posebno je trebalo jasnije objasniti različite logorske objekte i razdoblja njihova djelovanja. U Sisku su postojali sabirni i tranzitni objekti za odrasle, kao i dječji logor, uz raniji iseljenički logor u Capragu. Djeca su u posebnom logoru boravila od kolovoza 1942. do siječnja 1943. Bez tog razjašnjenja lako se stvara dojam da je sve bilo jedna ustanova koja je neprekidno djelovala od 1941. do 1945. Trebalo je bolje objasniti i kako su djeca uopće završila ondje. Općenito spominjanje ratnih borbi nije dovoljno da se razumiju zatočenje civila, deportacije na prisilni rad i prisilno razdvajanje obitelji. Zato sam u prvoj preradi proširio taj kontekst, opis uprave, uvjete boravka i akcije spašavanja. Brojke i datume povezao sam s konkretnim izvorima, uz navođenje razlika tamo gdje se evidencije i kasniji iskazi ne podudaraju. Ispravljene su i pojedine nepreciznosti. Primjerice, Gabrijela Kolar u starom je tekstu bila predstavljena kao osoba kojoj je podignut spomenik, dok je riječ o autorici spomen-fontane „Nedovršene igre”. Preciznije su opisani i sudski postupak protiv Najžara te povijest spomen-obilježja. Takve stvari možda izgledaju kao sitnice, ali utječu na pouzdanost cijelog članka. Ovom daljnjom dopunom proširio sam svjedočanstva ljudi koji su vidjeli uvjete u Sisku ili sudjelovali u pomoći djeci. Dodani su kratki, provjereni navodi Diane Budisavljević, Jane Koch, Dragice Habazin, liječnika Pedišića, Dumbovića i drugih svjedoka. Raspoređeni su uz dijelove koje objašnjavaju: prehranu i bolesti, postupanje vlasti, udomljavanje i očuvanje identiteta djece. Pritom je naznačeno radi li se o ratnom izvještaju, poratnom iskazu ili kasnijem sjećanju. Proširio sam i dio o današnjem tumačenju logora. O tome postoje javne rasprave koje zaslužuju objašnjenje, uz jasno navođenje tko zastupa određenu tvrdnju i na kojim je izvorima temelji. Ocjene o povijesnom revizionizmu pripisane su autorima koji ih iznose. Istodobno je zadržan prikaz pomoći građana, liječnika, Crvenoga križa, Caritasa i drugih sudionika spašavanja. Dodani su infookvir, karta i zastavice, a postojeće fotografije su sačuvane. Htio sam da članak bude dovoljno cjelovit da čitatelj bez prethodnog znanja može razumjeti što se događalo, tko je imao odgovornost i kako su djeca spašavana, uz mogućnost provjere navedenih podataka. Ako netko primijeti pogrešku ili ima dodatne pouzdane izvore, slobodno neka ih predloži ovdje. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 15:09, 7. listopada 2026. (CEST) :Nastavio sam dopunjavati dio članka o svakodnevnim uvjetima u logoru. U prethodnoj preradi već su bili dodani izvori i svjedočanstva, ali općeniti opisi loše higijene, prehrane i zdravstvene skrbi ostavljali su dosta toga neobjašnjenim. Čitatelju je teško razumjeti što su ti uvjeti konkretno značili za djecu ako ostanemo samo na nekoliko kratkih navoda. :Zato sam proširio taj dio povezanim odlomcima iskaza ljudi koji su ondje radili ili posjetili logor. Uz njih su navedeni izvori, stranice i, gdje su dostupni, datumi iskaza. Razlikuju se ratni izvještaji, poslijeratni iskazi i kasnije objavljena sjećanja. Ondje gdje izvor donosi samo dio izvornog svjedočanstva, taj se dio ne predstavlja kao čitav iskaz. :Osnova dopune radovi su Nataše Mataušić i dokumenti koje u njima objavljuje. Zadržani su i podaci o pruženoj pomoći i pokušajima poboljšanja uvjeta, kako bi svjedočanstva ostala u svojem kontekstu. Infookvir i postojeće slike su sačuvani. Za konačan tekst i unesene izmjene odgovaram ja. Ova dopuna posebno obrađuje uvjete i svjedočanstva. :Ako primijetite pogrešno prenesen navod, problem s izvorom ili nešto što zahtijeva dodatno objašnjenje, navedite konkretno mjesto pa možemo provjeriti i ispraviti. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 20:31, 7. listopada 2026. (CEST) :Još sam dopunio članak na nekoliko mjesta koja su trebala jasnije objašnjenje. Kod broja djece i umrlih sada piše odakle pojedini podatak dolazi i na koje se razdoblje odnosi. Ti se brojevi često prenose jedan pokraj drugoga, a nisu svi nastali na isti način niti obuhvaćaju isto razdoblje. Zato ih nisam pokušao svesti na jedan „konačan” broj. :Dodao sam i što se poslije dogodilo Boži Judašu i Nevenki Končar. Mislim da je važno pokazati da priča o toj djeci ne završava izlaskom iz logora: dio njihove životne priče čine i odrastanje u drugim obiteljima, traženje rodbine i kasnije svjedočenje. :Kod Najžarova suđenja zabilježena je razlika između datuma koje navode dva rada. Nisam širio opis na navodne pojedinačne zaključke suda jer korišteni rad ne donosi cijelu presudu. Razlikovao sam i objavu Dianina dnevnika u Fontesu 2002. od knjižnog izdanja iz 2003. :Opširniji iskazi svjedoka, infookvir i slike ostali su sačuvani. Reference sam preuredio tako da se isti izvor ne ispisuje svaki put iznova, ali da uz tvrdnju ostanu točna stranica i podatci o dokumentu. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 22:06, 7. listopada 2026. (CEST) :Nastavio sam dopunjavati članak jer je i nakon prethodne prerade ostalo nekoliko stvari koje je trebalo jasnije objasniti i preciznije povezati s izvorima. Zadržao sam postojeći infookvir, slike i osnovnu strukturu. :Najveća dopuna odnosi se na ostale sisačke logore, posebno njemački Sisak II u Pecari i njegov odnos prema Staklani i Karanteni. Dosadašnji tekst uglavnom je govorio o dječjem logoru, pa nije dovoljno jasno prikazivao ostale objekte, razdoblja njihova rada i deportacije zatočenika. Dodao sam i dva odvojena vremenska pregleda, prema Whiteu i Dizdaru. Njihovi nazivi i datumi nisu uvijek jednaki, pa sam te razlike ostavio vidljivima i pripisanima autorima. :Brojke o djeci i umrlima sada su preglednije raspoređene u dvije tablice. Uz svaku je navedeno odakle potječe i što obuhvaća. Dio tih podataka već je bio u članku, ali ih je bilo teško usporediti. Nisam ih zbrajao niti iz njih izvodio vlastiti konačan broj. Posebno je razjašnjeno da Dizdarov podatak o približno 2500 stradalih uključuje i stradanje nakon odvođenja u druge logore, a ne samo smrti u Sisku. Razlika između siječnja i veljače 1943. kao vremena zatvaranja dječjeg logora sada je vidljiva i u glavnom tekstu i u infookviru. :Dopunjen je opis prijevoza djece iz Mlake i Jablanca preko Jasenovca do Siska, uz razlikovanje onoga što opisuje Peršin izvještaj od onoga što bilježi Diana Budisavljević. Precizirani su i pojedini navodi o upravi, nadležnostima i mjestima ukopa. :Važan dio dorade su svjedočanstva. Prošireni su Pedišićevi, Begićevi i Vidovićevi navodi, a dodani citirani iskazi Julke Štajcer, Marije Miščević i Jose Stanića. Oni konkretnije opisuju prehranu, higijenu, postupanje prema djeci te njihov plač i traženje hrane. Uz njih je jasnije navedeno tko govori i kada je iskaz zabilježen, ondje gdje izvor daje taj podatak. Preneseni su objavljeni citatni odlomci, uz očuvane oznake izostavljanja iz publikacija; ne predstavljaju se kao potpuni izvorni zapisnici. :Dorađen je i prikaz novijih javnih polemika, posebno navodi o skupu iz 2018. i biskupskom pismu. Jasnije je odvojeno što tvrde autori znanstvenih radova, a što sudionici polemika u svojim priopćenjima. Ispravljene su pojedine unutarnje poveznice i precizirane stranice u referencama. Gdje je bilo moguće, korišteni su izvori koji su već u članku, pa je broj zasebnih izvora malo smanjen. :Ako primijetite pogrešno prenesen podatak, nejasnu formulaciju ili tvrdnju koju navedeni izvor ne podupire, slobodno navedite konkretno mjesto da ga provjerimo i ispravimo. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 14:45, 8. listopada 2026. (CEST) :Jasnije su razdvojena razdoblja djelovanja dječjeg, sabirnih i tranzitnih logora. Prošireni su odjeljci o životnim uvjetima, spašavanju djece, evidencijama i nasljeđu. Različiti podatci o broju zatočene i umrle djece prikazani su uz pripadajuće izvore i objašnjenje njihova obuhvata. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 23:31, 10. listopada 2026. (CEST) kgf4ea451zxfocqwqzxeef3ztkura7y 7616278 7616277 2026-10-10T21:32:20Z Amon16 121913 /* Cjelovita prerada i dopuna članka o logoru u Sisku */ 7616278 wikitext text/x-wiki == Cjelovita prerada i dopuna članka o logoru u Sisku == Članak sam temeljito preuredio, a sada i dodatno proširio, pa bih objasnio što je napravljeno i zašto. Prijašnji tekst imao je korisne podatke i izvore, ali bio je vrlo kratak za ovako ozbiljnu temu. U nekoliko odlomaka prelazilo se od osnivanja logora do stradanja djece, spašavanja i događaja nakon rata, pa je čitatelju ostajalo dosta neodgovorenih pitanja. Posebno je trebalo jasnije objasniti različite logorske objekte i razdoblja njihova djelovanja. U Sisku su postojali sabirni i tranzitni objekti za odrasle, kao i dječji logor, uz raniji iseljenički logor u Capragu. Djeca su u posebnom logoru boravila od kolovoza 1942. do siječnja 1943. Bez tog razjašnjenja lako se stvara dojam da je sve bilo jedna ustanova koja je neprekidno djelovala od 1941. do 1945. Trebalo je bolje objasniti i kako su djeca uopće završila ondje. Općenito spominjanje ratnih borbi nije dovoljno da se razumiju zatočenje civila, deportacije na prisilni rad i prisilno razdvajanje obitelji. Zato sam u prvoj preradi proširio taj kontekst, opis uprave, uvjete boravka i akcije spašavanja. Brojke i datume povezao sam s konkretnim izvorima, uz navođenje razlika tamo gdje se evidencije i kasniji iskazi ne podudaraju. Ispravljene su i pojedine nepreciznosti. Primjerice, Gabrijela Kolar u starom je tekstu bila predstavljena kao osoba kojoj je podignut spomenik, dok je riječ o autorici spomen-fontane „Nedovršene igre”. Preciznije su opisani i sudski postupak protiv Najžara te povijest spomen-obilježja. Takve stvari možda izgledaju kao sitnice, ali utječu na pouzdanost cijelog članka. Ovom daljnjom dopunom proširio sam svjedočanstva ljudi koji su vidjeli uvjete u Sisku ili sudjelovali u pomoći djeci. Dodani su kratki, provjereni navodi Diane Budisavljević, Jane Koch, Dragice Habazin, liječnika Pedišića, Dumbovića i drugih svjedoka. Raspoređeni su uz dijelove koje objašnjavaju: prehranu i bolesti, postupanje vlasti, udomljavanje i očuvanje identiteta djece. Pritom je naznačeno radi li se o ratnom izvještaju, poratnom iskazu ili kasnijem sjećanju. Proširio sam i dio o današnjem tumačenju logora. O tome postoje javne rasprave koje zaslužuju objašnjenje, uz jasno navođenje tko zastupa određenu tvrdnju i na kojim je izvorima temelji. Ocjene o povijesnom revizionizmu pripisane su autorima koji ih iznose. Istodobno je zadržan prikaz pomoći građana, liječnika, Crvenoga križa, Caritasa i drugih sudionika spašavanja. Dodani su infookvir, karta i zastavice, a postojeće fotografije su sačuvane. Htio sam da članak bude dovoljno cjelovit da čitatelj bez prethodnog znanja može razumjeti što se događalo, tko je imao odgovornost i kako su djeca spašavana, uz mogućnost provjere navedenih podataka. Ako netko primijeti pogrešku ili ima dodatne pouzdane izvore, slobodno neka ih predloži ovdje. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 15:09, 7. listopada 2026. (CEST) :Nastavio sam dopunjavati dio članka o svakodnevnim uvjetima u logoru. U prethodnoj preradi već su bili dodani izvori i svjedočanstva, ali općeniti opisi loše higijene, prehrane i zdravstvene skrbi ostavljali su dosta toga neobjašnjenim. Čitatelju je teško razumjeti što su ti uvjeti konkretno značili za djecu ako ostanemo samo na nekoliko kratkih navoda. :Zato sam proširio taj dio povezanim odlomcima iskaza ljudi koji su ondje radili ili posjetili logor. Uz njih su navedeni izvori, stranice i, gdje su dostupni, datumi iskaza. Razlikuju se ratni izvještaji, poslijeratni iskazi i kasnije objavljena sjećanja. Ondje gdje izvor donosi samo dio izvornog svjedočanstva, taj se dio ne predstavlja kao čitav iskaz. :Osnova dopune radovi su Nataše Mataušić i dokumenti koje u njima objavljuje. Zadržani su i podaci o pruženoj pomoći i pokušajima poboljšanja uvjeta, kako bi svjedočanstva ostala u svojem kontekstu. Infookvir i postojeće slike su sačuvani. Za konačan tekst i unesene izmjene odgovaram ja. Ova dopuna posebno obrađuje uvjete i svjedočanstva. :Ako primijetite pogrešno prenesen navod, problem s izvorom ili nešto što zahtijeva dodatno objašnjenje, navedite konkretno mjesto pa možemo provjeriti i ispraviti. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 20:31, 7. listopada 2026. (CEST) :Još sam dopunio članak na nekoliko mjesta koja su trebala jasnije objašnjenje. Kod broja djece i umrlih sada piše odakle pojedini podatak dolazi i na koje se razdoblje odnosi. Ti se brojevi često prenose jedan pokraj drugoga, a nisu svi nastali na isti način niti obuhvaćaju isto razdoblje. Zato ih nisam pokušao svesti na jedan „konačan” broj. :Dodao sam i što se poslije dogodilo Boži Judašu i Nevenki Končar. Mislim da je važno pokazati da priča o toj djeci ne završava izlaskom iz logora: dio njihove životne priče čine i odrastanje u drugim obiteljima, traženje rodbine i kasnije svjedočenje. :Kod Najžarova suđenja zabilježena je razlika između datuma koje navode dva rada. Nisam širio opis na navodne pojedinačne zaključke suda jer korišteni rad ne donosi cijelu presudu. Razlikovao sam i objavu Dianina dnevnika u Fontesu 2002. od knjižnog izdanja iz 2003. :Opširniji iskazi svjedoka, infookvir i slike ostali su sačuvani. Reference sam preuredio tako da se isti izvor ne ispisuje svaki put iznova, ali da uz tvrdnju ostanu točna stranica i podatci o dokumentu. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 22:06, 7. listopada 2026. (CEST) :Nastavio sam dopunjavati članak jer je i nakon prethodne prerade ostalo nekoliko stvari koje je trebalo jasnije objasniti i preciznije povezati s izvorima. Zadržao sam postojeći infookvir, slike i osnovnu strukturu. :Najveća dopuna odnosi se na ostale sisačke logore, posebno njemački Sisak II u Pecari i njegov odnos prema Staklani i Karanteni. Dosadašnji tekst uglavnom je govorio o dječjem logoru, pa nije dovoljno jasno prikazivao ostale objekte, razdoblja njihova rada i deportacije zatočenika. Dodao sam i dva odvojena vremenska pregleda, prema Whiteu i Dizdaru. Njihovi nazivi i datumi nisu uvijek jednaki, pa sam te razlike ostavio vidljivima i pripisanima autorima. :Brojke o djeci i umrlima sada su preglednije raspoređene u dvije tablice. Uz svaku je navedeno odakle potječe i što obuhvaća. Dio tih podataka već je bio u članku, ali ih je bilo teško usporediti. Nisam ih zbrajao niti iz njih izvodio vlastiti konačan broj. Posebno je razjašnjeno da Dizdarov podatak o približno 2500 stradalih uključuje i stradanje nakon odvođenja u druge logore, a ne samo smrti u Sisku. Razlika između siječnja i veljače 1943. kao vremena zatvaranja dječjeg logora sada je vidljiva i u glavnom tekstu i u infookviru. :Dopunjen je opis prijevoza djece iz Mlake i Jablanca preko Jasenovca do Siska, uz razlikovanje onoga što opisuje Peršin izvještaj od onoga što bilježi Diana Budisavljević. Precizirani su i pojedini navodi o upravi, nadležnostima i mjestima ukopa. :Važan dio dorade su svjedočanstva. Prošireni su Pedišićevi, Begićevi i Vidovićevi navodi, a dodani citirani iskazi Julke Štajcer, Marije Miščević i Jose Stanića. Oni konkretnije opisuju prehranu, higijenu, postupanje prema djeci te njihov plač i traženje hrane. Uz njih je jasnije navedeno tko govori i kada je iskaz zabilježen, ondje gdje izvor daje taj podatak. Preneseni su objavljeni citatni odlomci, uz očuvane oznake izostavljanja iz publikacija; ne predstavljaju se kao potpuni izvorni zapisnici. :Dorađen je i prikaz novijih javnih polemika, posebno navodi o skupu iz 2018. i biskupskom pismu. Jasnije je odvojeno što tvrde autori znanstvenih radova, a što sudionici polemika u svojim priopćenjima. Ispravljene su pojedine unutarnje poveznice i precizirane stranice u referencama. Gdje je bilo moguće, korišteni su izvori koji su već u članku, pa je broj zasebnih izvora malo smanjen. :Ako primijetite pogrešno prenesen podatak, nejasnu formulaciju ili tvrdnju koju navedeni izvor ne podupire, slobodno navedite konkretno mjesto da ga provjerimo i ispravimo. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 14:45, 8. listopada 2026. (CEST) :Jasnije su razdvojena razdoblja djelovanja dječjeg, sabirnih i tranzitnih logora. Prošireni su odjeljci o životnim uvjetima, spašavanju djece, evidencijama i nasljeđu. Različiti podatci o broju zatočene i umrle djece prikazani su uz pripadajuće izvore i objašnjenje njihova obuhvata. [[Suradnik:Amon16|Amon16]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amon16|razgovor]])</small> 23:31, 10. listopada 2026. (CEST) 15sbxw4150rairsqini4xtvjx9g3tqc 0 819735 7616143 7615405 2026-10-10T16:51:08Z Vitek 12410 pop 7616143 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime =Laurent-Désiré Kabila |slika =Visit of Laurent Désiré Kabila, President of the Democratic Republic of Congo, to the EC (cropped2).jpg |veličina=220px |opis slike=Kabilin portret iz 1998. |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja =[[1939.]] |mjesto rođenja =[[Likasi|Jadotville]], [[Belgijski Kongo]] |datum smrti =[[18. siječnja]] [[2001.]] |mjesto smrti = [[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] |položaj =3 [[predsjednik]] [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] |mandat_start=[[1997.]] |mandat_kraj=[[2001.]] |prethodnik= [[Mobutu Sese Seko]] |nasljednik = [[Joseph Kabila]] |stranka =[[Stranka Narodne Revolucije]](1967–1996)<br>[[Savez demokratskih snaga za oslobođenje Konga]] (1996–1997) |supruga =Sifa Mahanya |suprug = |zanimanje=[[političar]] |fusnote = }} '''Laurent-Désiré Kabila''' ([[1939.]], [[Likasi|Jadotville]], [[Belgijski Kongo]] - [[18. siječnja]] [[2001.]], [[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]]) bio je vođa pobune kojom je u svibnju [[1997.]] svrgnut dotadašnji predsjednik Zaira [[Mobutu Sese Seko]]. Nakon što je ustoličen za predsjednika vratio je zemlji prijašnje ime - Demokratska Republika Kongo.<ref name=brit/> == Životopis == Kabila je rođen kao pripadnik [[Luba (narod)|Naroda Luba]] u [[Katanga|Katangi]]. Studirao je [[Politička filozofija|političku filozofiju]] u [[Francuska|Francuskoj]]<ref name=fakt>{{cite web | url =https://www.encyclopedia.com/people/history/benelux-history-biographies/laurent-kabila | title =''Kabila, Laurent 1939–'' | accessdate =2026-05-26 | language=engleski | publisher=Encyclopedia}}</ref> i na Sveučilištu u [[Dar es Salaam]]u u [[Tanzanija|Tanzaniji]], gdje je upoznao i sprijateljio s [[Yoweri Museveni|Yowerijem Musevenijem]], budućim predsjednikom [[Ugande]]. Po povratku u domovinu [[1960.]] Kabila je postao vođa mladih u Nacionalnom pokretu Konga, prvog [[premijer]]a neovisnog Konga [[Patrice Lumumba|Patrice Lumumbe]] kog je [[1961.]] svrgnuo [[pukovnik]] [[Mobutu Sese Seko|Mobutu]], a kasnije i [[ubojstvo|ubio]]. Uz pomoć [[kuba]]nskog [[Gerilsko ratovanje|gerilskog]] vođe [[Che Guevara|Che Guevare]] [[1964.]], Kabila je pomogao Lumumbinim pristašama da dignu [[Oružana pobuna|oružanu pobunu]] koju je krajem [[1965.]] godine ugušila kongoanska vojska pukovnika Mobutua, koji je kasnije te godine preuzeo vlast. Mobutu je [[1971.]] preimenovao zemlju u [[Zair]]. <ref name=brit/> Kabila je [[1967.]] osnovao Stranku Narodne Revolucije, koja je oružjem uspostavila vlast u regiji Kivu na istoku zemlje i uspjela se jedno vrijeme održati zahvaljujući iskapanjem [[zlato|zlata]] i trgovanjem [[Bjelokost|slonovačom]]. Kad je pobuna ugušena, pobjegao je u Tanzaniju u kojoj se tijekom [[1980-ih]] bavio trgovinom zlatom u [[Dar es Salaam]]u.<ref name=brit/> Sredinom [[1990-ih]] Kabila se vratio u Zair i postao vođa novoosnovanog Saveza demokratskih snaga za oslobođenje Konga. Kad je otpor Mobutuovoj [[Diktatura|diktaturi]] dovoljno narastao, okupio je snage koje su se uglavnom sastojale od [[Tutsi]]ja iz istočnog Zaira i krenuo vojskom na zapad na glavni grad [[Kinshasa|Kinshasu]] i prisilio Mobutua da pobjegne iz zemlje. Kabila je 17. svibnja [[1997.]] proglašen predsjednikom države, a prvi potez mu je bio vraćanje ime zemlje u Demokratska Republika Kongo.<ref name=brit/> Kabila je isprva zabranio političke aktivnosti, ali je u svibnju [[1998.]] izdao [[dekret]] kojim je osnovana nacionalna ustavotvorna i zakonodavna skupština. Ali su kasnija uhićenja oporbenih vođa ubrzo potkopala taj prividni korak prema demokraciji. Optužbe za kršenje ljudskih prava protivnika kabilog režima, postale su učestalije. Kulminacija se desila u kolovozu [[1998.]] kad su [[Banyamulenge]], ljudi tutsijskog podrijetla koji su pomogli Kabili da dođe na vlast, pokrenuli otvorenu pobunu u istočnom dijelu zemlje. Tako je počeo [[Drugi rat u Kongu|Drugi kongoanski rat]], u koji su se uključili i dojučerašnji Kabilini saveznici vlastodršci iz [[Uganda|Ugande]] i [[Runda|Ruande]], ogorčeni Kabilinim favoriziranjem pripadnika vlastite [[Etnička skupina|etničke skupine]] i njegovom neučikovitošću da spriječi svoju vojsku da prijelaze njihove granice i void borbe. Iako je u srpnju [[1999.]] postignut prekid vatre, sporadične borbe su se nastavile.<ref name=brit/> U dosad nerazjašnjenim okolnostima Kabila je umro, ili je ubijen 16. siječnja [[2001.]] Po prvoj lansiranoj verziji ubijen je od vlastitog [[tjelohranitelj]]a u predsjedničkoj palači u Kinshasi. Tu verziju su kongoanski dužnosnici ubrzo demantirali, i 18. siječnja objavili da je umro u [[zrakoplov]]u na letu za [[Harare]] u [[Zimbabve]]u. Dana 26. siječnja njegov sin, [[Joseph Kabila]], inauguriran je za predsjednika Konga.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/biography/Laurent-Kabila | title =''Laurent Kabila'' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Laurent-Désiré Kabila}} *[https://www.scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056240208704645 ''Laurent Désiré Kabila'' (na portalu Science Open)] {{en icon}} [[Kategorija:Političari iz Demokratske Republike Konga]] [[Kategorija:Predsjednici vlada]] 4vhjr2z22yrx2z3cptunni8rv4dawel 7616145 7616143 2026-10-10T16:52:46Z Vitek 12410 pop 7616145 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime =Laurent-Désiré Kabila |slika =Visit of Laurent Désiré Kabila, President of the Democratic Republic of Congo, to the EC (cropped2).jpg |veličina=220px |opis slike=Kabilin portret iz 1998. |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja =[[1939.]] |mjesto rođenja =[[Likasi|Jadotville]], [[Belgijski Kongo]] |datum smrti =[[18. siječnja]] [[2001.]] |mjesto smrti = [[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]] |položaj =3 [[predsjednik]] [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]] |mandat_start=[[1997.]] |mandat_kraj=[[2001.]] |prethodnik= [[Mobutu Sese Seko]] |nasljednik = [[Joseph Kabila]] |stranka =[[Stranka Narodne Revolucije]](1967–1996)<br>[[Savez demokratskih snaga za oslobođenje Konga]] (1996–1997) |supruga =Sifa Mahanya |suprug = |zanimanje=[[političar]] |fusnote = }} '''Laurent-Désiré Kabila''' ([[1939.]], [[Likasi|Jadotville]], [[Belgijski Kongo]] - [[18. siječnja]] [[2001.]], [[Kinshasa]], [[Demokratska Republika Kongo]]) bio je vođa pobune kojom je u svibnju [[1997.]] svrgnut dotadašnji predsjednik Zaira [[Mobutu Sese Seko]]. Nakon što je ustoličen za predsjednika vratio je zemlji prijašnje ime - Demokratska Republika Kongo.<ref name=brit/> == Životopis == Kabila je rođen kao pripadnik [[Luba (narod)|Naroda Luba]] u [[Katanga|Katangi]]. Studirao je [[Politička filozofija|političku filozofiju]] u [[Francuska|Francuskoj]]<ref name=fakt>{{cite web | url =https://www.encyclopedia.com/people/history/benelux-history-biographies/laurent-kabila | title =''Kabila, Laurent 1939–'' | accessdate =2026-05-26 | language=engleski | publisher=Encyclopedia}}</ref> i na Sveučilištu u [[Dar es Salaam]]u u [[Tanzanija|Tanzaniji]], gdje je upoznao i sprijateljio s [[Yoweri Museveni|Yowerijem Musevenijem]], budućim predsjednikom [[Uganda|Ugande]]. Po povratku u domovinu [[1960.]] Kabila je postao vođa mladih u Nacionalnom pokretu Konga, prvog [[premijer]]a neovisnog Konga [[Patrice Lumumba|Patrice Lumumbe]] kog je [[1961.]] svrgnuo [[pukovnik]] [[Mobutu Sese Seko|Mobutu]], a kasnije i [[ubojstvo|ubio]]. Uz pomoć [[kuba]]nskog [[Gerilsko ratovanje|gerilskog]] vođe [[Che Guevara|Che Guevare]] [[1964.]], Kabila je pomogao Lumumbinim pristašama da dignu [[Oružana pobuna|oružanu pobunu]] koju je krajem [[1965.]] godine ugušila kongoanska vojska pukovnika Mobutua, koji je kasnije te godine preuzeo vlast. Mobutu je [[1971.]] preimenovao zemlju u [[Zair]]. <ref name=brit/> Kabila je [[1967.]] osnovao Stranku Narodne Revolucije, koja je oružjem uspostavila vlast u regiji Kivu na istoku zemlje i uspjela se jedno vrijeme održati zahvaljujući iskapanjem [[zlato|zlata]] i trgovanjem [[Bjelokost|slonovačom]]. Kad je pobuna ugušena, pobjegao je u Tanzaniju u kojoj se tijekom [[1980-ih]] bavio trgovinom zlatom u [[Dar es Salaam]]u.<ref name=brit/> Sredinom [[1990-ih]] Kabila se vratio u Zair i postao vođa novoosnovanog Saveza demokratskih snaga za oslobođenje Konga. Kad je otpor Mobutuovoj [[Diktatura|diktaturi]] dovoljno narastao, okupio je snage koje su se uglavnom sastojale od [[Tutsi]]ja iz istočnog Zaira i krenuo vojskom na zapad na glavni grad [[Kinshasa|Kinshasu]] i prisilio Mobutua da pobjegne iz zemlje. Kabila je 17. svibnja [[1997.]] proglašen predsjednikom države, a prvi potez mu je bio vraćanje ime zemlje u Demokratska Republika Kongo.<ref name=brit/> Kabila je isprva zabranio političke aktivnosti, ali je u svibnju [[1998.]] izdao [[dekret]] kojim je osnovana nacionalna ustavotvorna i zakonodavna skupština. Ali su kasnija uhićenja oporbenih vođa ubrzo potkopala taj prividni korak prema demokraciji. Optužbe za kršenje ljudskih prava protivnika kabilog režima, postale su učestalije. Kulminacija se desila u kolovozu [[1998.]] kad su [[Banyamulenge]], ljudi tutsijskog podrijetla koji su pomogli Kabili da dođe na vlast, pokrenuli otvorenu pobunu u istočnom dijelu zemlje. Tako je počeo [[Drugi rat u Kongu|Drugi kongoanski rat]], u koji su se uključili i dojučerašnji Kabilini saveznici vlastodršci iz [[Uganda|Ugande]] i [[Runda|Ruande]], ogorčeni Kabilinim favoriziranjem pripadnika vlastite [[Etnička skupina|etničke skupine]] i njegovom neučikovitošću da spriječi svoju vojsku da prijelaze njihove granice i void borbe. Iako je u srpnju [[1999.]] postignut prekid vatre, sporadične borbe su se nastavile.<ref name=brit/> U dosad nerazjašnjenim okolnostima Kabila je umro, ili je ubijen 16. siječnja [[2001.]] Po prvoj lansiranoj verziji ubijen je od vlastitog [[tjelohranitelj]]a u predsjedničkoj palači u Kinshasi. Tu verziju su kongoanski dužnosnici ubrzo demantirali, i 18. siječnja objavili da je umro u [[zrakoplov]]u na letu za [[Harare]] u [[Zimbabve]]u. Dana 26. siječnja njegov sin, [[Joseph Kabila]], inauguriran je za predsjednika Konga.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/biography/Laurent-Kabila | title =''Laurent Kabila'' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Laurent-Désiré Kabila}} *[https://www.scienceopen.com/hosted-document?doi=10.1080/03056240208704645 ''Laurent Désiré Kabila'' (na portalu Science Open)] {{en icon}} [[Kategorija:Političari iz Demokratske Republike Konga]] [[Kategorija:Predsjednici vlada]] e3w1nr0egmrkabzyjdlyhup53yj1kxc 0 819778 7616066 2026-10-10T11:59:31Z Moon1238 258470 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir naselje |ime = Belomorsk |ime_genitiv = Belomorska |izvorno_ime = Беломо́рск |slika_panorama = Улица Пашкова.jpg |veličina_slike = |opis_slike = |kolaž = |opis_kolaža = |slika_zastava = Flag of Belomorsk.png |slika_zastava_veličina = |slika_pečat = |slika_pečat_veličina = |slika_grb = B...«. 7616066 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje |ime = Belomorsk |ime_genitiv = Belomorska |izvorno_ime = Беломо́рск |slika_panorama = Улица Пашкова.jpg |veličina_slike = |opis_slike = |kolaž = |opis_kolaža = |slika_zastava = Flag of Belomorsk.png |slika_zastava_veličina = |slika_pečat = |slika_pečat_veličina = |slika_grb = Belomorsk COA (2019).jpg |slika_grb_veličina = |nadimak = |geslo = |lokacija_ime = [[Popis država|Država]] |lokacija_info = {{Z+X|RUS}} |lokacija1_ime = [[Ruski federalni subjekti|Federalni subjekt]] |lokacija1_info = [[Republika Karelija]] |lokacija2_ime = [[Rajoni Rusije|Rajon]] |lokacija2_info = [[Belomorski Rajon]] |lokacija3_ime = |lokacija3_info = |dijelovi = |vrsta_dijelova = |utemeljenje_ime = Utemeljen |utemeljenje_datum = 11. rujna 1938. |osnivač = |nazvan_po = |vrsta_vlasti = |vlast_bilješke = |titula_vođe = |ime_vođe = |stranka_vođe = |površina_bilješke = |površina_ukupna = |površina_kopna = |površina_vode = |postotak_vode = |visina = |visina_izvor = |visina_max = |visina_min = |stanovništvo_godina = 2010. |stanovništvo_bilješke= |stanovništvo = 11 217 |stanovništvo_gustoća = |stanovništvo_gustoća_bilješke = |širina-stupnjevi = |širina-minute = |širina-oznaka = |dužina-stupnjevi = |dužina-minute = |dužina-oznaka = |vremenska_zona = [[UTC+3]] |utc_pomak = |vremenska_zona_DST = |utc_pomak_DST = |poštanski_broj = |pozivni_broj = |gradovi_prijatelji = |web_stranica = |slika_karta = |veličina_karte = |opis_karte = |slika_karta1 = |veličina_karte1 = |opis_karte1 = |slika_lokacijska_karta_država = |slika_lokacijska_karta_opis = |slika_lokacijska_karta_širina = |bilješke = }} '''Belomorsk''' ([[ruski]]: ''Беломо́рск'') grad je i [[administrativno središte]] [[Belomorski Rajon|Belomorskog Rajona]] u [[Republika Karelija|Republici Kareliji]], [[Rusija]], smješten na [[Oneški zaljev|Oneškom zaljevu]] na obali [[Bijelo more|Bijelog mora]]. Imao je 11 217 stanovnika 2010. godine.<ref>{{cite web|title=Всероссийская перепись населения 2010 года. Том 1|publisher=Savezna služba za državnu statistiku|date=2011.|url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/perepis_itogi1612.htm|language=ru}}</ref> ==Prijevoz== [[File:Belomorsk.jpg|thumb|left|Željeznička stanica Belomorsk]] Belomorsk se nalazi na ušću [[Bjelomorsko-baltički kanal|Bjelomorsko-baltičkog kanala]]. Može se reći da je grad smješten na ulazu u kanal, a krajnja točka sustava plovnih putova nalazi se u [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburgu]]. [[Kirovska željeznica]] povezuje Belomorsk s [[Murmansk]]om i Sankt Peterburgom. Rusija dugo godina planira izgraditi novu luku u Belomorsku, ali nije poznato je li dovršena.<ref>''Barents Observer''. [http://barentsobserver.com/en/sections/business/new-port-be-constructed-near-belomorsk New port to be constructed near Belomorsk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140111231506/http://barentsobserver.com/en/sections/business/new-port-be-constructed-near-belomorsk |date=January 11, 2014 }}. Thomas Nielsen, 9.&nbsp;rujna 2010.</ref> ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://www.belomorsk-mo.ru/ Službena web stranica Belomorska] (na ruskom) *[https://belomorsk.jsprav.ru/ Imenik organizacija u Belomorsku] (na ruskom) [[Kategorija:Gradovi u Rusiji]] [[Kategorija:Zemljopis Republike Karelije]] [[Kategorija:Luke]] kp8zj8p7zvmukgme5t1y40sf9gv5bws 7616238 7616066 2026-10-10T20:27:07Z Croxyz 205325 7616238 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje |ime = Belomorsk |ime_genitiv = Belomorska |izvorno_ime = Беломо́рск |slika_panorama = Улица Пашкова.jpg |veličina_slike = |opis_slike = |kolaž = |opis_kolaža = |slika_zastava = Flag of Belomorsk.png |slika_zastava_veličina = |slika_pečat = |slika_pečat_veličina = |slika_grb = Belomorsk COA (2019).jpg |slika_grb_veličina = |nadimak = |geslo = |lokacija_ime = [[Popis država|Država]] |lokacija_info = {{Z+X|RUS}} |lokacija1_ime = [[Ruski federalni subjekti|Federalni subjekt]] |lokacija1_info = [[Republika Karelija]] |lokacija2_ime = [[Rajoni Rusije|Rajon]] |lokacija2_info = [[Belomorski rajon]] |lokacija3_ime = |lokacija3_info = |dijelovi = |vrsta_dijelova = |utemeljenje_ime = Utemeljen |utemeljenje_datum = 11. rujna 1938. |osnivač = |nazvan_po = |vrsta_vlasti = |vlast_bilješke = |titula_vođe = |ime_vođe = |stranka_vođe = |površina_bilješke = |površina_ukupna = |površina_kopna = |površina_vode = |postotak_vode = |visina = |visina_izvor = |visina_max = |visina_min = |stanovništvo_godina = 2010. |stanovništvo_bilješke= |stanovništvo = 11 217 |stanovništvo_gustoća = |stanovništvo_gustoća_bilješke = |širina-stupnjevi = |širina-minute = |širina-oznaka = |dužina-stupnjevi = |dužina-minute = |dužina-oznaka = |vremenska_zona = [[UTC+3]] |utc_pomak = |vremenska_zona_DST = |utc_pomak_DST = |poštanski_broj = |pozivni_broj = |gradovi_prijatelji = |web_stranica = |slika_karta = |veličina_karte = |opis_karte = |slika_karta1 = |veličina_karte1 = |opis_karte1 = |slika_lokacijska_karta_država = |slika_lokacijska_karta_opis = |slika_lokacijska_karta_širina = |bilješke = }} '''Belomorsk''' ([[ruski]]: Беломо́рск) grad je i [[administrativno središte]] [[Belomorski rajon|Belomorskog rajona]] u [[Republika Karelija|Republici Kareliji]], [[Rusija]], smješten na [[Oneški zaljev|Oneškom zaljevu]] na obali [[Bijelo more|Bijelog mora]]. Imao je 11 217 stanovnika 2010. godine.<ref>{{cite web|title=Всероссийская перепись населения 2010 года. Том 1|publisher=Savezna služba za državnu statistiku|date=2011.|url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/perepis_itogi1612.htm|language=ru}}</ref> ==Prijevoz== [[File:Belomorsk.jpg|thumb|left|Željeznička stanica Belomorsk]] Belomorsk se nalazi na ušću [[Bjelomorsko-baltički kanal|Bjelomorsko-baltičkog kanala]]. Može se reći da je grad smješten na ulazu u kanal, a krajnja točka sustava plovnih putova nalazi se u [[Sankt-Peterburg|Sankt-Peterburgu]]. [[Kirovska željeznica]] povezuje Belomorsk s [[Murmansk]]om i Sankt-Peterburgom. Rusija dugo godina planira izgraditi novu luku u Belomorsku, ali nije poznato je li dovršena.<ref>''Barents Observer''. [http://barentsobserver.com/en/sections/business/new-port-be-constructed-near-belomorsk New port to be constructed near Belomorsk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140111231506/http://barentsobserver.com/en/sections/business/new-port-be-constructed-near-belomorsk |date=January 11, 2014 }}. Thomas Nielsen, 9.&nbsp;rujna 2010.</ref> ==Izvori== {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://www.belomorsk-mo.ru/ Službena web stranica Belomorska] (na ruskom) *[https://belomorsk.jsprav.ru/ Imenik organizacija u Belomorsku] (na ruskom) [[Kategorija:Gradovi u Rusiji]] [[Kategorija:Zemljopis Republike Karelije]] [[Kategorija:Luke]] 1gl0ompmmawqc8tzmnb5mgtb8qd4hxx 0 819779 7616117 2026-10-10T16:00:48Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Clusia nanophylla'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Clusiaceae]] | tribus = [[Clusieae]] | genus = '''''[[Clusia]]''''' | species = ''C. nanophylla'' | subspecies = | dvoimeno = ''Clusia nanophyl...«. 7616117 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Clusia nanophylla'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Clusiaceae]] | tribus = [[Clusieae]] | genus = '''''[[Clusia]]''''' | species = ''C. nanophylla'' | subspecies = | dvoimeno = ''Clusia nanophylla'' | dvoimeno_autorstvo = Camp.-Pineda & Aranda }} '''''Clusia nanophylla''''' <small>Camp.-Pineda & Aranda</small> vrsta je [[cvjetnice]] iz porodice ''[[Clusiaceae]]''. Endem je [[Panama|Paname]], poznat samo s vrlo ograničenog područja planine [[Cerro Colorado]] u autonomnoj domorodačkoj oblasti [[Ngäbe-Buglé]]. Od ostalih vrsta roda ''[[Clusia]]'' osobito se razlikuje vrlo sitnim [[listovi]]ma, najmanjima dosad zabilježenima u cijelom rodu. Vrsta je znanstveno opisana 2025. godine. == Opis == Dvodomna je biljka koja raste kao kopneno [[stablo]] ili [[Hemiepifit|hemiepifit]]. Mlade su [[Grana|grane]] izrazito četverobridne, a iz biljke se izlučuje bistra, vodenasta [[smola]]. [[Listovi]] su nasuprotni, kožasti, obrnuto jajoliki do obrnuto lancetasti, dugi svega 0,9–3,7 cm i široki 0,3–1,1 cm. Gornja im je strana svježa tamnozelena, a donja svjetlija; rub je podvinut, a vrh zaobljen. Na donjoj strani osušenih listova mogu se vidjeti smolni kanalići.<ref name="Springer ">[https://link.springer.com/article/10.1007/s12225-025-10287-8 Tidying up the small-leaved Clusia taxonomy: description of Clusia nanophylla (Clusiaceae), a new tree species from Panama and comments on its previously used names], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su završni, uspravni i tirsasti. Muški cvatovi nose 5–9, a ženski 5–7 cvjetova. Muški [[cvjetovi]] imaju po četiri zelenkaste čašne i četiri bjelkastozelene [[Latica|latice]] te 17 ili 18 slobodnih [[prašnik]]a. Ženski su cvjetovi tročlani: imaju tri čašna listića, tri latice i tri staminodija; [[Plodnica|plodnica]] ima tri plodna lista, tri kratka vrata i tri njuške. [[Plod]] je zelen, gladak i usko obrnuto jajolik, dug oko 6–7 mm. U svakom pretincu nalaze se po dvije sjemenke obavijene narančastim arilusom.<ref name="Springer "/> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je poznata samo iz zapadne [[Panama|Paname]], s područja Cerro Colorado između naselja [[Hato Chamí]] i [[Hato Ratón]] u oblasti [[Ngäbe-Buglé]]. Raste približno između 1450 i 1600 metara nadmorske visine, u pretplaninskim kišnim [[šuma]]ma koje pripadaju ekoregiji talamankanskih planinskih šuma. Cvjetajući primjerci skupljani su u siječnju, ožujku, svibnju i srpnju, a primjerci s plodovima u [[Siječanj|siječnju]], [[Svibanj|svibnju]] i [[kolovoz]]u.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77366098-1 Kew], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Vrstu su [[Ernesto G. Campos-Pineda]] i [[Jorge Aranda]] opisali pod imenom ''Clusia nanophylla'', a opis je objavljen 6. prosinca [[2025.]] u časopisu ''Kew Bulletin''. Tipski primjerak prikupljen je 8. svibnja [[2024.]] kod Hato Ratóna u oblasti Ngäbe-Buglé; holotip se čuva u herbariju PMA.<ref name="Springer "/> Biljka je bila poznata botaničarima mnogo prije formalnog opisa. Na herbarijskim primjercima Barry Hammel rabio je neobjavljena imena ''Clusia diminuta'' i ''Clusia microphylla'', ali nijedno nije valjano objavljeno pa nisu pravi sinonimi. U ranijim filogenetskim istraživanjima biljka se pojavljivala i kao „''Clusia'' sp. C”. Morfološke osobine upućuju na pripadnost sekciji ''Anandrogyne''.<ref name="Springer "/> Najbliže je morfološki vrstama ''[[Clusia ducu]]'' i ''[[Clusia triflora]]'', ali od obje se lako razlikuje znatno manjim listovima. Razlikuju je također građa cvata, broj [[prašnik]]a i tročlana građa ženskih cvjetova.<ref name="Springer "/> == Ime == Specifični epitet ''nanophylla'' izveden je prema vrlo malim listovima biljke; upravo su oni najmanji dosad zabilježeni u rodu ''Clusia''. <ref name="IPNI ">[https://ipni.org/n/77366098-1 IPNI], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Ugroženost == Poznato područje vrste iznimno je malo i izloženo je krčenju šuma radi stvaranja [[pašnjak]]a i poljoprivrednog zemljišta te izgradnji cesta. Autori izvornog opisa procijenili su područje zaposjednutosti (AOO) na samo 12 km² te su vrstu preliminarno svrstali u kategoriju kritično ugroženih (CR) prema kriterijima [[IUCN]]-a, CR B1ab(iii,iv,v)+2ab(iii,iv,v). <ref name="Smithsonian ">[https://stri.si.edu/story/endemic-and-endangered Endemic andendangered], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Clusieae]] q9qz5b4ma8ebxv40t1laevmn6vz0erb 7616118 7616117 2026-10-10T16:01:18Z Zeljko 1196 7616118 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Clusia nanophylla'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malpighiales]] | familia = [[Clusiaceae]] | tribus = [[Clusieae]] | genus = '''''[[Clusia]]''''' | species = ''C. nanophylla'' | subspecies = | dvoimeno = ''Clusia nanophylla'' | dvoimeno_autorstvo = Camp.-Pineda & Aranda }} '''''Clusia nanophylla''''' <small>Camp.-Pineda & Aranda</small> vrsta je [[cvjetnice]] iz porodice ''[[Clusiaceae]]''. Endem je [[Panama|Paname]], poznat samo s vrlo ograničenog područja planine [[Cerro Colorado]] u autonomnoj domorodačkoj oblasti [[Ngäbe-Buglé]]. Od ostalih vrsta roda ''[[Clusia]]'' osobito se razlikuje vrlo sitnim [[listovi]]ma, najmanjima dosad zabilježenima u cijelom rodu. Vrsta je znanstveno opisana 2025. godine. == Opis == Dvodomna je biljka koja raste kao kopneno [[stablo]] ili [[Hemiepifit|hemiepifit]]. Mlade su [[Grana|grane]] izrazito četverobridne, a iz biljke se izlučuje bistra, vodenasta [[smola]]. [[Listovi]] su nasuprotni, kožasti, obrnuto jajoliki do obrnuto lancetasti, dugi svega 0,9–3,7 cm i široki 0,3–1,1 cm. Gornja im je strana svježa tamnozelena, a donja svjetlija; rub je podvinut, a vrh zaobljen. Na donjoj strani osušenih listova mogu se vidjeti smolni kanalići.<ref name="Springer ">[https://link.springer.com/article/10.1007/s12225-025-10287-8 Tidying up the small-leaved Clusia taxonomy: description of Clusia nanophylla (Clusiaceae), a new tree species from Panama and comments on its previously used names], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su završni, uspravni i tirsasti. Muški cvatovi nose 5–9, a ženski 5–7 cvjetova. Muški [[cvjetovi]] imaju po četiri zelenkaste čašne i četiri bjelkastozelene [[Latica|latice]] te 17 ili 18 slobodnih [[prašnik]]a. Ženski su cvjetovi tročlani: imaju tri čašna listića, tri latice i tri staminodija; [[Plodnica|plodnica]] ima tri plodna lista, tri kratka vrata i tri njuške. [[Plod]] je zelen, gladak i usko obrnuto jajolik, dug oko 6–7 mm. U svakom pretincu nalaze se po dvije sjemenke obavijene narančastim arilusom.<ref name="Springer "/> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je poznata samo iz zapadne [[Panama|Paname]], s područja Cerro Colorado između naselja [[Hato Chamí]] i [[Hato Ratón]] u oblasti [[Ngäbe-Buglé]]. Raste približno između 1450 i 1600 metara nadmorske visine, u pretplaninskim kišnim [[šuma]]ma koje pripadaju ekoregiji talamankanskih planinskih šuma. Cvjetajući primjerci skupljani su u siječnju, ožujku, svibnju i srpnju, a primjerci s plodovima u [[Siječanj|siječnju]], [[Svibanj|svibnju]] i [[kolovoz]]u.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77366098-1 Kew], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Vrstu su [[Ernesto G. Campos-Pineda]] i [[Jorge Aranda]] opisali pod imenom ''Clusia nanophylla'', a opis je objavljen 6. prosinca [[2025.]] u časopisu ''Kew Bulletin''. Tipski primjerak prikupljen je 8. svibnja [[2024.]] kod Hato Ratóna u oblasti Ngäbe-Buglé; holotip se čuva u herbariju PMA.<ref name="Springer "/> Biljka je bila poznata botaničarima mnogo prije formalnog opisa. Na herbarijskim primjercima Barry Hammel rabio je neobjavljena imena ''Clusia diminuta'' i ''Clusia microphylla'', ali nijedno nije valjano objavljeno pa nisu pravi sinonimi. U ranijim filogenetskim istraživanjima biljka se pojavljivala i kao „''Clusia'' sp. C”. Morfološke osobine upućuju na pripadnost sekciji ''Anandrogyne''.<ref name="Springer "/> Najbliže je morfološki vrstama ''[[Clusia ducu]]'' i ''[[Clusia triflora]]'', ali od obje se lako razlikuje znatno manjim listovima. Razlikuju je također građa cvata, broj [[prašnik]]a i tročlana građa ženskih cvjetova.<ref name="Springer "/> == Ime == Specifični epitet ''nanophylla'' izveden je prema vrlo malim listovima biljke; upravo su oni najmanji dosad zabilježeni u rodu ''Clusia''. <ref name="IPNI ">[https://ipni.org/n/77366098-1 IPNI], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Ugroženost == Poznato područje vrste iznimno je malo i izloženo je krčenju šuma radi stvaranja [[pašnjak]]a i poljoprivrednog zemljišta te izgradnji cesta. Autori izvornog opisa procijenili su područje zaposjednutosti (AOO) na samo 12 km² te su vrstu preliminarno svrstali u kategoriju kritično ugroženih (CR) prema kriterijima [[IUCN]]-a, CR B1ab(iii,iv,v)+2ab(iii,iv,v). <ref name="Smithsonian ">[https://stri.si.edu/story/endemic-and-endangered Endemic andendangered], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Clusieae]] ikfe0p7cx5oowxcyp6g7i7ehc8x5iux 0 819780 7616120 2026-10-10T16:05:10Z Vitek 12410 n/č 7616120 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Kasongo | ime_genitiv =Kasonga | izvorno_ime = | slika_panorama =Kasongo, 1888.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Kasongo [[1888.]] | slika_lokacijska_karta_država =Demokratska Republika Kongo | slika_lokacijska_karta_opis ={{PAGENAME}} na karti DR Kongo | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =4 | širina-minute =27 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =26 | dužina-minute =39 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|DR KONGO}} | lokacija1_ime =[[Provincije Demokratske Republike Konga|Provincija]] | lokacija1_info =[[Maniema]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime= | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =19 [[km²]]<ref name=city/> | visina =665<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina=[[2004.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =47.149<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =2,482 st./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+2]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =6312 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Kasongo''' znan i kao ''Piani Kasongo'' je [[grad]] od 47.149 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url= https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=21451 | title =''Kasongo in Maniema'' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na istoku [[Demokratska Republika Kongo||Demokratske Republike Kongo]], u provinciji [[Maniema]].<ref name=city/> On je i [[administrativno središte]] [[Kasongo (teritorija|istoimenog ]] koji ima površinu od 16.330 [[km²]], i 669.434 stanovnika.<ref name=facts>{{cite web | url= https://www.city-facts.com/kasongo-maniema/population | title =''Kasongo in Maniema'' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=City Fact}}</ref> == Geografske osobine == Kasongo se prostire nedaleko od rijeke [[Lualaba (rijeka)|Lualabe]], udaljen 240 km jugoistočno od svog administrativnog središta [[Kindu]]a. == Povijest == Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] trgovci iz [[Zanzibar]]a, znani kao [[Swahili (narod)|Swahili]], prodrli su u [[Srednja Afrika|Srednju Afriku]] u potrazi za [[rob]]ovima i [[bjelokost|slonovačom]] i naselili su se na području današnje provincije Maniema. Kasongo je izrastao u najveće naselje, naročito od [[1870-ih]], kad se u njemu naselio najmoćniji trgovac robljem [[Tippu Tip]] (Hamed bin Muhammed el Murjebi) i učinio ga svojom prijestolnicom.<ref name=tipu/> Broj stanovnika se ubrzo povećao na oko 20.000. Svahili koji su za razliku od domorodaca već posjedovali vatreno oružje, zavladali su velikim dijelom istočnog Konga. Njihova dominacija trajala je do [[1894.]], kad su poražni od trupa [[belgija|belgijskog]] kralja [[Leopold II. Belgijski|Leopolda II.]].<ref name=tipu>{{cite web | url =https://lisa.gerda-henkel-stiftung.de/kasongo_history_archaeology_and_memory?nav_id=8230 | title =''Kasongo: History, Archaeology and Memory' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=LISA}}</ref> Za [[Slobodna Država Kongo|Slobodne Države Kongo]] u njemu je djelovala [[misionarstvo|misija]] [[Bijeli oci|Bijelih Otaca]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Kasongo}} * [https://mapy.com/en/turisticka?source=osm&id=13496514&ds=1&x=26.6700322&y=-4.4283572&z=12 ''Kasongo'' (na portalu Mapy)] {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Demokratskoj Republici Kongu]] mpvd3htojya4l59r0qyoncum3vchda0 7616136 7616120 2026-10-10T16:37:31Z Vitek 12410 pop 7616136 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Kasongo | ime_genitiv =Kasonga | izvorno_ime = | slika_panorama =Kasongo, 1888.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Kasongo [[1888.]] | slika_lokacijska_karta_država =Demokratska Republika Kongo | slika_lokacijska_karta_opis ={{PAGENAME}} na karti DR Kongo | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =4 | širina-minute =27 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =26 | dužina-minute =39 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|DR KONGO}} | lokacija1_ime =[[Provincije Demokratske Republike Konga|Provincija]] | lokacija1_info =[[Maniema]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime= | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =19 [[km²]]<ref name=city/> | visina =665<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina=[[2004.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =47.149<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =2,482 st./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+2]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =6312 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Kasongo''' znan i kao ''Piani Kasongo'' je [[grad]] od 47.149 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url= https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=21451 | title =''Kasongo in Maniema'' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na istoku [[Demokratska Republika Kongo||Demokratske Republike Kongo]], u provinciji [[Maniema]].<ref name=city/> On je i [[administrativno središte]] [[Kasongo (teritorija|istoimenog grada]] koji ima površinu od 16.330 [[km²]], i 669.434 stanovnika.<ref name=facts>{{cite web | url= https://www.city-facts.com/kasongo-maniema/population | title =''Kasongo in Maniema'' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=City Fact}}</ref> == Geografske osobine == Kasongo se prostire nedaleko od rijeke [[Lualaba (rijeka)|Lualabe]], udaljen 240 km jugoistočno od svog administrativnog središta [[Kindu]]a. == Povijest == Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] trgovci iz [[Zanzibar]]a, znani kao [[Swahili (narod)|Swahili]], prodrli su u [[Srednja Afrika|Srednju Afriku]] u potrazi za [[rob]]ovima i [[bjelokost|slonovačom]] i naselili su se na području današnje provincije Maniema. Kasongo je izrastao u najveće naselje, naročito od [[1870-ih]], kad se u njemu naselio najmoćniji trgovac robljem [[Tippu Tip]] (Hamed bin Muhammed el Murjebi) i učinio ga svojom prijestolnicom.<ref name=tipu/> Broj stanovnika se ubrzo povećao na oko 20.000. Svahili koji su za razliku od domorodaca već posjedovali vatreno oružje, zavladali su velikim dijelom istočnog Konga. Njihova dominacija trajala je do [[1894.]], kad su poražni od trupa [[belgija|belgijskog]] kralja [[Leopold II. Belgijski|Leopolda II.]].<ref name=tipu>{{cite web | url =https://lisa.gerda-henkel-stiftung.de/kasongo_history_archaeology_and_memory?nav_id=8230 | title =''Kasongo: History, Archaeology and Memory' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=LISA}}</ref> Za [[Slobodna Država Kongo|Slobodne Države Kongo]] u njemu je djelovala [[misionarstvo|misija]] [[Bijeli oci|Bijelih Otaca]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Kasongo}} * [https://mapy.com/en/turisticka?source=osm&id=13496514&ds=1&x=26.6700322&y=-4.4283572&z=12 ''Kasongo'' (na portalu Mapy)] {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Demokratskoj Republici Kongu]] fsfticidlvicgwa7ft49768926kaok5 7616137 7616136 2026-10-10T16:38:32Z Vitek 12410 pop zeza 7616137 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Kasongo | ime_genitiv =Kasonga | izvorno_ime = | slika_panorama =Kasongo, 1888.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Kasongo [[1888.]] | slika_lokacijska_karta_država =Demokratska Republika Kongo | slika_lokacijska_karta_opis ={{PAGENAME}} na karti DR Kongo | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =4 | širina-minute =27 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =26 | dužina-minute =39 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|DR KONGO}} | lokacija1_ime =[[Provincije Demokratske Republike Konga|Provincija]] | lokacija1_info =[[Maniema]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime= | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =19 [[km²]]<ref name=city/> | visina =665<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina=[[2004.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =47.149<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =2,482 st./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+2]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =6312 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Kasongo''' znan i kao ''Piani Kasongo'' je [[grad]] od 47.149 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url= https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=21451 | title =''Kasongo in Maniema'' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na istoku [[Demokratska Republika Kongo||Demokratske Republike Kongo]], u provinciji [[Maniema]].<ref name=city/> On je i [[administrativno središte]] [[Kasongo (teritorija|istoimenog teritorija]] koji ima površinu od 16.330 [[km²]], i 669.434 stanovnika.<ref name=facts>{{cite web | url= https://www.city-facts.com/kasongo-maniema/population | title =''Kasongo in Maniema'' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=City Fact}}</ref> == Geografske osobine == Kasongo se prostire nedaleko od rijeke [[Lualaba (rijeka)|Lualabe]], udaljen 240 km jugoistočno od svog administrativnog središta [[Kindu]]a. == Povijest == Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] trgovci iz [[Zanzibar]]a, znani kao [[Swahili (narod)|Swahili]], prodrli su u [[Srednja Afrika|Srednju Afriku]] u potrazi za [[rob]]ovima i [[bjelokost|slonovačom]] i naselili su se na području današnje provincije Maniema. Kasongo je izrastao u najveće naselje, naročito od [[1870-ih]], kad se u njemu naselio najmoćniji trgovac robljem [[Tippu Tip]] (Hamed bin Muhammed el Murjebi) i učinio ga svojom prijestolnicom.<ref name=tipu/> Broj stanovnika se ubrzo povećao na oko 20.000. Svahili koji su za razliku od domorodaca već posjedovali vatreno oružje, zavladali su velikim dijelom istočnog Konga. Njihova dominacija trajala je do [[1894.]], kad su poražni od trupa [[belgija|belgijskog]] kralja [[Leopold II. Belgijski|Leopolda II.]].<ref name=tipu>{{cite web | url =https://lisa.gerda-henkel-stiftung.de/kasongo_history_archaeology_and_memory?nav_id=8230 | title =''Kasongo: History, Archaeology and Memory' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=LISA}}</ref> Za [[Slobodna Država Kongo|Slobodne Države Kongo]] u njemu je djelovala [[misionarstvo|misija]] [[Bijeli oci|Bijelih Otaca]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Kasongo}} * [https://mapy.com/en/turisticka?source=osm&id=13496514&ds=1&x=26.6700322&y=-4.4283572&z=12 ''Kasongo'' (na portalu Mapy)] {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Demokratskoj Republici Kongu]] lz39bjecpdlb6x3k5cbwx0ym96t1p7t 0 819781 7616123 2026-10-10T16:11:34Z Vitek 12410 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Naselje | ime =Teritorij Kibombo | ime_genitiv =Teritorija Kibomba | izvorno_ime = | slika_panorama = | veličina_slike =280px | opis_slike = | slika_lokacijska_karta_država =Demokratska Republika Kongo | slika_lokacijska_karta_opis ={{PAGENAME}} na karti DR Kongo | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =4 | širina-minute =27 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =26 | dužina-minute =39 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime...«. 7616123 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Teritorij Kibombo | ime_genitiv =Teritorija Kibomba | izvorno_ime = | slika_panorama = | veličina_slike =280px | opis_slike = | slika_lokacijska_karta_država =Demokratska Republika Kongo | slika_lokacijska_karta_opis ={{PAGENAME}} na karti DR Kongo | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =4 | širina-minute =27 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =26 | dužina-minute =39 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|DR KONGO}} | lokacija1_ime =[[Provincije Demokratske Republike Konga|Provincija]] | lokacija1_info =[[Maniema]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime= | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =23.167 [[km²]]<ref name=city/> | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina=[[2025.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =195.376<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =8.43 st./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+2]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Teritorij Kibombo''' se nalazi na istoku [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]]. On je jedan od 7 teritorija na koji je provincija [[Maniema]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena. Prostire se na površini od 23.167 [[km²]] na kojoj živi 195.376 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city>{{cite web | url=https://www.city-facts.com/search?s=Kibombo&auto= | title =''Kibombo, Maniema, Democratic Republic of the Congo'' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=City Fact}}</ref>, [[Administrativno središte]] Teritorija je istoimeno naselje koje ima 35.428 stanovnika<ref name=city/> == Izvori == {{izvori}} {{mrva}} == Vanjske poveznice == * [https://mapy.com/en/turisticka?source=osm&id=91720457&ds=1&x=25.4195108&y=-4.1134798&z=7 ''Kibombo'' (karta na portalu Mapy)] {{en icon}} [[Kategorija:Teritorije u Demokratskoj Republici Kongu]] ofd80v1x2cjci205ovux1t4pfyxpy3q 14 819782 7616124 2026-10-10T16:13:30Z Vitek 12410 n/k 7616124 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Administrativne jedinice drugog reda po državama|Demokratska Republika Kongo]] 6eew8go03qxtggp729pfwqxvxggm6bc 0 819783 7616128 2026-10-10T16:22:37Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ophiorrhiza assamensis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Gentianales]] | familia = [[Rubiaceae]] | subfamilia = [[Rubioideae]] | tribus = [[Ophiorrhizeae]] | genus = '''''[[Ophiorrhiza]]''''' | genus_autorstvo =...«. 7616128 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ophiorrhiza assamensis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Gentianales]] | familia = [[Rubiaceae]] | subfamilia = [[Rubioideae]] | tribus = [[Ophiorrhizeae]] | genus = '''''[[Ophiorrhiza]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''O. reflexa'' | subspecies = | dvoimeno = ''Ophiorrhiza assamensis'' | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Ophiorrhiza assamensis''''' vrsta je [[cvjetnice]] iz porodice ''[[Rubiaceae]]'', [[endem]]ična za indijsku saveznu državu [[Assam]]. Mala je [[Višegodišnje biljke|višegodišnja]] zeljasta biljka vlažnih i sjenovitih staništa, poznata zasad samo iz vrlo ograničenog područja u okrugu Kamrup Metropolitan. Znanstveno su je 2026. opisali [[Selim Mehmud]] i [[Birina Bhuyan]].<ref name="East Mojo "/> == Opis == ''Ophiorrhiza assamensis'' višegodišnja je zeljasta biljka visoka približno 20–45 cm. [[Stabljika]] je valjkasta i dlakava. [[Listovi]] su razmjerno veliki, s izraženom nervaturom i dlakavom površinom, a palistići su jajasti do trokutasti i također dlakavi.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su gusti, sastavljeni od sitnih [[Cvijet|cvjetova]]. Dlakavost je izražena na većem dijelu biljke, uključujući [[Stabljika|stabljiku]], listove, cvatove, cvjetove i tobolce. Cvjetovi su bijeli do kremastobijeli, dugi oko 6–7,5 mm. Prašnici strše iz vjenčića, a plodnica je dlakava. Cvjetanje i plodonošenje zabilježeni su od [[Lipanj|lipnja]] do [[srpanj|srpnja]].<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Od morfološki sličnih vrsta ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' i ''[[Ophiorrhiza nepalensis|O. nepalensis]]'' razlikuje se osobito valjkastom stabljikom, dlakavim jajasto-trokutastim palistićima, kraćim pricvjetnim listovima, izvirujućim prašnicima i dlakavom plodnicom.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je dosad poznata samo iz [[Assam]]a u sjeveroistočnoj Indiji. Tipska populacija pronađena je uz cestu Sajjanpara–Satargaon u području Rani, u okrugu Kamrup Metropolitan, na približno 148 m nadmorske visine.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Raste na vlažnim i sjenovitim mjestima. Prvi primjerci prikupljeni su 22. lipnja 2024. godine tijekom terenskog istraživanja. Na istraženom području od približno jednog četvornog kilometra zabilježene su samo 23 mlade i odrasle biljke.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Vrstu su [[Selim Mehmud]] i [[Birina Bhuyan]] opisali u časopisu ''Phytotaxa'', sv. 772 (1), na stranicama 88–94. Rad je objavljen 27. kolovoza 2026.<ref name="Phytotaxa ">[https://phytotaxa.mapress.com/pt/article/view/phytotaxa.772.1.7 Ophiorrhiza assamensis (Rubiaceae), a new species from Assam, India], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Autori su je usporedili ponajprije s vrstama ''Ophiorrhiza mussaendiformis'' i ''O. nepalensis'', kojima je morfološki najsličnija. Uz taksonomski opis i ilustraciju, u izvornom je radu objavljen i dihotomni ključ za vrste roda ''Ophiorrhiza'' zabilježene u Assamu.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Specifični epitet ''assamensis'' odnosi se na Assam, područje iz kojega potječe tipski primjerak. == Ugroženost == Poznata populacija vrlo je mala i prostorno ograničena, ali ukupna rasprostranjenost i broj jedinki još nisu dovoljno istraženi. Autori su zbog nedostatka podataka predložili preliminarnu procjenu nedovoljno podataka (DD, Data Deficient) prema kriterijima [[IUCN]]-a.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Stanište se nalazi u području izloženom promjenama zemljišta, krčenju vegetacije i razvoju infrastrukture, pa su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdili stvarni areal, veličina populacije i stupanj ugroženosti vrste.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rubioideae]] 8nh6groprcnxqtn68drlwsoli08zrlw 7616129 7616128 2026-10-10T16:23:53Z Zeljko 1196 7616129 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ophiorrhiza assamensis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Gentianales]] | familia = [[Rubiaceae]] | subfamilia = [[Rubioideae]] | tribus = [[Ophiorrhizeae]] | genus = '''''[[Ophiorrhiza]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''O. reflexa'' | subspecies = | dvoimeno = ''Ophiorrhiza assamensis'' | dvoimeno_autorstvo = Mehmud & Bhuyan }} '''''Ophiorrhiza assamensis''''' vrsta je [[cvjetnice]] iz porodice ''[[Rubiaceae]]'', [[endem]]ična za indijsku saveznu državu [[Assam]]. Mala je [[Višegodišnje biljke|višegodišnja]] zeljasta biljka vlažnih i sjenovitih staništa, poznata zasad samo iz vrlo ograničenog područja u okrugu Kamrup Metropolitan. Znanstveno su je 2026. opisali [[Selim Mehmud]] i [[Birina Bhuyan]].<ref name="East Mojo "/> == Opis == ''Ophiorrhiza assamensis'' višegodišnja je zeljasta biljka visoka približno 20–45 cm. [[Stabljika]] je valjkasta i dlakava. [[Listovi]] su razmjerno veliki, s izraženom nervaturom i dlakavom površinom, a palistići su jajasti do trokutasti i također dlakavi.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su gusti, sastavljeni od sitnih [[Cvijet|cvjetova]]. Dlakavost je izražena na većem dijelu biljke, uključujući [[Stabljika|stabljiku]], listove, cvatove, cvjetove i tobolce. Cvjetovi su bijeli do kremastobijeli, dugi oko 6–7,5 mm. Prašnici strše iz vjenčića, a plodnica je dlakava. Cvjetanje i plodonošenje zabilježeni su od [[Lipanj|lipnja]] do [[srpanj|srpnja]].<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Od morfološki sličnih vrsta ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' i ''[[Ophiorrhiza nepalensis|O. nepalensis]]'' razlikuje se osobito valjkastom stabljikom, dlakavim jajasto-trokutastim palistićima, kraćim pricvjetnim listovima, izvirujućim prašnicima i dlakavom plodnicom.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je dosad poznata samo iz [[Assam]]a u sjeveroistočnoj Indiji. Tipska populacija pronađena je uz cestu Sajjanpara–Satargaon u području Rani, u okrugu Kamrup Metropolitan, na približno 148 m nadmorske visine.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Raste na vlažnim i sjenovitim mjestima. Prvi primjerci prikupljeni su 22. lipnja 2024. godine tijekom terenskog istraživanja. Na istraženom području od približno jednog četvornog kilometra zabilježene su samo 23 mlade i odrasle biljke.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Vrstu su [[Selim Mehmud]] i [[Birina Bhuyan]] opisali u časopisu ''Phytotaxa'', sv. 772 (1), na stranicama 88–94. Rad je objavljen 27. kolovoza 2026.<ref name="Phytotaxa ">[https://phytotaxa.mapress.com/pt/article/view/phytotaxa.772.1.7 Ophiorrhiza assamensis (Rubiaceae), a new species from Assam, India], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Autori su je usporedili ponajprije s vrstama ''Ophiorrhiza mussaendiformis'' i ''O. nepalensis'', kojima je morfološki najsličnija. Uz taksonomski opis i ilustraciju, u izvornom je radu objavljen i dihotomni ključ za vrste roda ''Ophiorrhiza'' zabilježene u Assamu.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Specifični epitet ''assamensis'' odnosi se na Assam, područje iz kojega potječe tipski primjerak. == Ugroženost == Poznata populacija vrlo je mala i prostorno ograničena, ali ukupna rasprostranjenost i broj jedinki još nisu dovoljno istraženi. Autori su zbog nedostatka podataka predložili preliminarnu procjenu nedovoljno podataka (DD, Data Deficient) prema kriterijima [[IUCN]]-a.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Stanište se nalazi u području izloženom promjenama zemljišta, krčenju vegetacije i razvoju infrastrukture, pa su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdili stvarni areal, veličina populacije i stupanj ugroženosti vrste.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rubioideae]] bss64ed9448tikrwvcrf5vr6bq2psgs 7616131 7616129 2026-10-10T16:28:06Z Zeljko 1196 7616131 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ophiorrhiza assamensis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Gentianales]] | familia = [[Rubiaceae]] | subfamilia = [[Rubioideae]] | tribus = [[Ophiorrhizeae]] | genus = '''''[[Ophiorrhiza]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''O. assamensis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Ophiorrhiza assamensis'' | dvoimeno_autorstvo = Mehmud & Bhuyan }} '''''Ophiorrhiza assamensis''''' vrsta je [[cvjetnice]] iz porodice ''[[Rubiaceae]]'', [[endem]]ična za indijsku saveznu državu [[Assam]]. Mala je [[Višegodišnje biljke|višegodišnja]] zeljasta biljka vlažnih i sjenovitih staništa, poznata zasad samo iz vrlo ograničenog područja u okrugu Kamrup Metropolitan. Znanstveno su je 2026. opisali [[Selim Mehmud]] i [[Birina Bhuyan]].<ref name="East Mojo "/> == Opis == ''Ophiorrhiza assamensis'' višegodišnja je zeljasta biljka visoka približno 20–45 cm. [[Stabljika]] je valjkasta i dlakava. [[Listovi]] su razmjerno veliki, s izraženom nervaturom i dlakavom površinom, a palistići su jajasti do trokutasti i također dlakavi.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su gusti, sastavljeni od sitnih [[Cvijet|cvjetova]]. Dlakavost je izražena na većem dijelu biljke, uključujući [[Stabljika|stabljiku]], listove, cvatove, cvjetove i tobolce. Cvjetovi su bijeli do kremastobijeli, dugi oko 6–7,5 mm. Prašnici strše iz vjenčića, a plodnica je dlakava. Cvjetanje i plodonošenje zabilježeni su od [[Lipanj|lipnja]] do [[srpanj|srpnja]].<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Od morfološki sličnih vrsta ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' i ''[[Ophiorrhiza nepalensis|O. nepalensis]]'' razlikuje se osobito valjkastom stabljikom, dlakavim jajasto-trokutastim palistićima, kraćim pricvjetnim listovima, izvirujućim prašnicima i dlakavom plodnicom.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je dosad poznata samo iz [[Assam]]a u sjeveroistočnoj Indiji. Tipska populacija pronađena je uz cestu Sajjanpara–Satargaon u području Rani, u okrugu Kamrup Metropolitan, na približno 148 m nadmorske visine.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Raste na vlažnim i sjenovitim mjestima. Prvi primjerci prikupljeni su 22. lipnja 2024. godine tijekom terenskog istraživanja. Na istraženom području od približno jednog četvornog kilometra zabilježene su samo 23 mlade i odrasle biljke.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Vrstu su [[Selim Mehmud]] i [[Birina Bhuyan]] opisali u časopisu ''Phytotaxa'', sv. 772 (1), na stranicama 88–94. Rad je objavljen 27. kolovoza 2026.<ref name="Phytotaxa ">[https://phytotaxa.mapress.com/pt/article/view/phytotaxa.772.1.7 Ophiorrhiza assamensis (Rubiaceae), a new species from Assam, India], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Autori su je usporedili ponajprije s vrstama ''Ophiorrhiza mussaendiformis'' i ''O. nepalensis'', kojima je morfološki najsličnija. Uz taksonomski opis i ilustraciju, u izvornom je radu objavljen i dihotomni ključ za vrste roda ''Ophiorrhiza'' zabilježene u Assamu.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Specifični epitet ''assamensis'' odnosi se na Assam, područje iz kojega potječe tipski primjerak. == Ugroženost == Poznata populacija vrlo je mala i prostorno ograničena, ali ukupna rasprostranjenost i broj jedinki još nisu dovoljno istraženi. Autori su zbog nedostatka podataka predložili preliminarnu procjenu nedovoljno podataka (DD, Data Deficient) prema kriterijima [[IUCN]]-a.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Stanište se nalazi u području izloženom promjenama zemljišta, krčenju vegetacije i razvoju infrastrukture, pa su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdili stvarni areal, veličina populacije i stupanj ugroženosti vrste.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rubioideae]] 3m8w0bvms5ylwpetjbzqd5cclqsw2vt 7616155 7616131 2026-10-10T17:29:08Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7616155 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ophiorrhiza assamensis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Gentianales]] | familia = [[Rubiaceae]] | subfamilia = [[Rubioideae]] | tribus = [[Ophiorrhizeae]] | genus = '''''[[Ophiorrhiza]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''O. assamensis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Ophiorrhiza assamensis'' | dvoimeno_autorstvo = Mehmud & Bhuyan }} '''''Ophiorrhiza assamensis''''' vrsta je [[cvjetnice]] iz porodice ''[[Rubiaceae]]'', [[endem]]ična za indijsku saveznu državu [[Assam]]. Mala je [[Višegodišnje biljke|višegodišnja]] zeljasta biljka vlažnih i sjenovitih staništa, poznata zasad samo iz vrlo ograničenog područja u okrugu Kamrup Metropolitan. Znanstveno su je 2026. opisali [[Selim Mehmud]] i [[Birina Bhuyan]].<ref name="East Mojo "/> == Opis == ''Ophiorrhiza assamensis'' višegodišnja je zeljasta biljka visoka približno 20–45 cm. [[Stabljika]] je valjkasta i dlakava. [[Listovi]] su razmjerno veliki, s izraženom nervaturom i dlakavom površinom, a palistići su jajasti do trokutasti i također dlakavi.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su gusti, sastavljeni od sitnih [[Cvijet|cvjetova]]. Dlakavost je izražena na većem dijelu biljke, uključujući [[Stabljika|stabljiku]], listove, cvatove, cvjetove i tobolce. Cvjetovi su bijeli do kremastobijeli, dugi oko 6–7,5 mm. Prašnici strše iz vjenčića, a plodnica je dlakava. Cvjetanje i plodonošenje zabilježeni su od [[Lipanj|lipnja]] do [[srpanj|srpnja]].<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Od morfološki sličnih vrsta ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' i ''[[Ophiorrhiza nepalensis|O. nepalensis]]'' razlikuje se osobito valjkastom stabljikom, dlakavim jajasto-trokutastim palistićima, kraćim pricvjetnim listovima, izvirujućim prašnicima i dlakavom plodnicom.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == Vrsta je dosad poznata samo iz [[Assam]]a u sjeveroistočnoj Indiji. Tipska populacija pronađena je uz cestu Sajjanpara–Satargaon u području Rani, u okrugu Kamrup Metropolitan, na približno 148 m nadmorske visine.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Raste na vlažnim i sjenovitim mjestima. Prvi primjerci prikupljeni su 22. lipnja 2024. godine tijekom terenskog istraživanja. Na istraženom području od približno jednog četvornog kilometra zabilježene su samo 23 mlade i odrasle biljke.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sistematika i povijest == Vrstu su [[Selim Mehmud]] i [[Birina Bhuyan]] opisali u časopisu ''Phytotaxa'', sv. 772 (1), na stranicama 88–94. Rad je objavljen 27. kolovoza 2026.<ref name="Phytotaxa ">[https://phytotaxa.mapress.com/pt/article/view/phytotaxa.772.1.7 Ophiorrhiza assamensis (Rubiaceae), a new species from Assam, India], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Autori su je usporedili ponajprije s vrstama ''Ophiorrhiza mussaendiformis'' i ''O. nepalensis'', kojima je morfološki najsličnija. Uz taksonomski opis i ilustraciju, u izvornom je radu objavljen i dihotomni ključ za vrste roda ''Ophiorrhiza'' zabilježene u Assamu.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Specifični epitet ''assamensis'' odnosi se na Assam, područje iz kojega potječe tipski primjerak. == Ugroženost == Poznata populacija vrlo je mala i prostorno ograničena, ali ukupna rasprostranjenost i broj jedinki još nisu dovoljno istraženi. Autori su zbog nedostatka podataka predložili preliminarnu procjenu nedovoljno podataka (DD, Data Deficient) prema kriterijima [[IUCN]]-a.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Stanište se nalazi u području izloženom promjenama zemljišta, krčenju vegetacije i razvoju infrastrukture, pa su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdili stvarni areal, veličina populacije i stupanj ugroženosti vrste.<ref name="East Mojo ">[https://eastmojo.com/premium/2026/08/28/only-23-found-new-plant-species-discovered-in-assams-rani/ Only 23 found: New plant species discovered in Assam’s Rani], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ophiorrhiza]] afum2f8fcpv0if5h4afuhspwr8j61rp 0 819784 7616135 2026-10-10T16:35:25Z Vitek 12410 n/č 7616135 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Teritorij Kasongo | ime_genitiv =Teritorija Kasonga | izvorno_ime = | slika_panorama = | veličina_slike =280px | opis_slike = | slika_lokacijska_karta_država =Demokratska Republika Kongo | slika_lokacijska_karta_opis ={{PAGENAME}} na karti DR Kongo | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =4 | širina-minute =27 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =26 | dužina-minute =39 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|DR KONGO}} | lokacija1_ime =[[Provincije Demokratske Republike Konga|Provincija]] | lokacija1_info =[[Maniema]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime= | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =16.330 [[km²]]<ref name=city/> | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina=[[2025.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =669.434<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =41 st./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+2]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Teritorij Kasongo''' se nalazi na istoku [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]]. On je jedan od 7 teritorija na koji je provincija [[Maniema]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena. Prostire se na površini od 16.330 [[km²]] na kojoj živi 669.434 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city>{{cite web | url= https://www.city-facts.com/kasongo-maniema/population | title =''Kasongo in Maniema'' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=City Fact}}</ref> [[Administrativno središte]] teritorija je [[Kasongo|istoimeni grad]] koje ima 47.149 stanovnika.<ref name=fact>{{cite web | url= https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=21451 | title =''Kasongo in Maniema'' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva}} == Vanjske poveznice == * [https://mapy.com/en/turisticka?source=osm&id=91779680&ds=1&x=26.4385986&y=-4.2039865&z=7 ''Kasongo'' (karta)] {{en icon}} [[Kategorija:Teritorije u Demokratskoj Republici Kongu]] bktw51ejejq32woqvqmem6rofygt3b5 7616140 7616135 2026-10-10T16:46:35Z Vitek 12410 Vitek premješta stranicu [[Kasongo (teritorija]] na [[Kasongo (teritorija)]]: Bolji naziv (obrazložiti): moj zez 7616135 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Teritorij Kasongo | ime_genitiv =Teritorija Kasonga | izvorno_ime = | slika_panorama = | veličina_slike =280px | opis_slike = | slika_lokacijska_karta_država =Demokratska Republika Kongo | slika_lokacijska_karta_opis ={{PAGENAME}} na karti DR Kongo | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =4 | širina-minute =27 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =26 | dužina-minute =39 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|DR KONGO}} | lokacija1_ime =[[Provincije Demokratske Republike Konga|Provincija]] | lokacija1_info =[[Maniema]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime= | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =16.330 [[km²]]<ref name=city/> | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina=[[2025.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =669.434<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =41 st./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+2]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Teritorij Kasongo''' se nalazi na istoku [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]]. On je jedan od 7 teritorija na koji je provincija [[Maniema]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena. Prostire se na površini od 16.330 [[km²]] na kojoj živi 669.434 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city>{{cite web | url= https://www.city-facts.com/kasongo-maniema/population | title =''Kasongo in Maniema'' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=City Fact}}</ref> [[Administrativno središte]] teritorija je [[Kasongo|istoimeni grad]] koje ima 47.149 stanovnika.<ref name=fact>{{cite web | url= https://www.citypopulation.de/en/drcongo/cities/?cityid=21451 | title =''Kasongo in Maniema'' | accessdate =2026-10-08 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva}} == Vanjske poveznice == * [https://mapy.com/en/turisticka?source=osm&id=91779680&ds=1&x=26.4385986&y=-4.2039865&z=7 ''Kasongo'' (karta)] {{en icon}} [[Kategorija:Teritorije u Demokratskoj Republici Kongu]] bktw51ejejq32woqvqmem6rofygt3b5 0 819785 7616141 2026-10-10T16:46:35Z Vitek 12410 Vitek premješta stranicu [[Kasongo (teritorija]] na [[Kasongo (teritorija)]]: Bolji naziv (obrazložiti): moj zez 7616141 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Kasongo (teritorija)]] pzkeppopdf0nhccflwr8cht0wct9u2x 0 819786 7616151 2026-10-10T17:26:32Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ophiorrhiza'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Gentianales]] | familia = [[Rubiaceae]] | subfamilia = [[Rubioideae]] | tribus = [[Ophiorrhizeae]] | genus = '''''[[Ophiorrhiza]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] }} '...«. 7616151 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ophiorrhiza'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Gentianales]] | familia = [[Rubiaceae]] | subfamilia = [[Rubioideae]] | tribus = [[Ophiorrhizeae]] | genus = '''''[[Ophiorrhiza]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] }} '''''Ophiorrhiza''''' <small>L.</small> rod je [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz porodice Rubiaceae, potporodice Rubioideae i tribusa Ophiorrhizeae. Obuhvaća pretežno zeljaste biljke i rjeđe polugrmove tropske i suptropske [[Azija|Azije]], [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]], [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], sjeveroistočne [[Australija (kontinent)|Australije]] i otoka [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Rod je osobito raznolik u vlažnim šumskim područjima južne i jugoistočne Azije. Plants of the World Online trenutačno navodi 386 prihvaćenih vrsta. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30280723-2 PlantNET], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref>Plants of the World Online == Opis == Vrste roda Ophiorrhiza [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] su ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] [[zeljaste biljke]], rjeđe [[polugrm]]ovi. Često imaju mesnate ili pomalo sukulentne [[Stabljika|stabljike]], a pojedine vrste pužu po tlu. [[Listovi]] su nasuprotni i križno raspoređeni, katkad izrazito nejednaki unutar istoga para. Palistići se nalaze između peteljki; mogu biti trajni ili otpasti, cijeli, dvodijelni ili resasti. U tkivima su prisutni rafidi. <ref name="eFloras ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=122996 Flora of China], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su najčešće završni ili prividno pazušni, različito građeni: od cimoznih i glavastih do čuperastih ili metličastih, a njihove osi često imaju srpolik ili zavojit raspored. [[Cvjetovi]] su dvospolni; kod brojnih vrsta pojavljuje se distilija, s dugovratim i kratkovratim oblicima cvjetova. Vjenčić je najčešće peteročlan, cjevast ili ljevkast, bijele, žute, narančaste, ružičaste, ljubičaste ili smećkaste boje. Prašnika je uglavnom pet, dok je plodnica dvopretinasta i s brojnim sjemenim zametcima. <ref name="eFloras "/> [[Plod]] je tobolac. U tradicionalno shvaćenom rodu obično je obrnuto jajast, spljošten, mitrast ili srcolik te se otvara pri vrhu ili duž bočnih strana. Nakon uključivanja rodova ''Keenania'' i ''Spiradiclis'' raspon oblika ploda širi je te uključuje i izdužene ili gotovo kuglaste tobolce. [[Sjeme]]nke su brojne i sitne. <ref name="bergianska.se ">[https://www.bergianska.se/enheter/bergianska-tradgarden/om-bergianska-tradgarden/om-oss Bergianska trädgården], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda proteže se od [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i [[Himalaja|Himalaje]] preko južne [[Kina|Kine]], [[Indokina|Indokine]] i [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], [[Queensland]]a i brojnih otoka zapadnog i središnjeg Pacifika. Vrste su osobito vezane uz vlažna, sjenovita šumska staništa. <ref name="Kew "/> == Sistematika i povijest == Rod je ustanovio [[Carl Linné|Carl Linnaeus]] [[1753.]] u prvom svesku djela Species Plantarum, na stranici 150. Jedna od ondje opisanih vrsta bila je ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small>, koja se smatra tipskom vrstom roda.<ref name="Kew "/> Granice roda dugo su bile problematične. Molekularna analiza [[Sylvain G. Razafimandimbison|Sylvaina G. Razafimandimbisona]] i [[Catarina Rydin|Catarine Rydin]] iz 2019. pokazala je da je ''Ophiorrhiza'' u tradicionalnom opsegu parafiletska u odnosu na rodove ''Keenania'' i ''Spiradiclis''. Autori su zbog toga oba roda uključili u Ophiorrhiza te napravili 40 novih kombinacija i 15 novih imena. Kew prihvaća to široko shvaćanje roda. <ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/tax.12023 Molecular-based assessments of tribal and generic limits and relationships in Rubiaceae (Gentianales): Polyphyly of Pomazoteae and paraphyly of Ophiorrhizeae and Ophiorrhiza], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Nisu ga, međutim, svi autori odmah prihvatili. Neki kineski radovi i tijekom 2026. još odvajaju ''Spiradiclis'' zbog razlika u građi i otvaranju tobolca, iako priznaju rezultate molekularnih istraživanja.<ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13241917/ Ophiorrhiza bibracteata (Rubiaceae), a new species from Guangxi, China], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew navodi sedam heterotipskih sinonima roda<ref name="Kew "/>: * Campanocalyx <small>Valeton</small> * Hayataella <small>Masam.</small> * Keenania <small>Hook.f.</small> * Mitreola <small>Boehm.</small> * Mungos <small>Adans.</small> * Pleotheca <small>Wall.</small>, nom. nud. * Spiradiclis ''Blume'' == Ime == Ime Ophiorrhiza izvedeno je iz grčkih riječi ophis, „zmija”, i rhiza, „korijen”. Povezano je s nekadašnjom uporabom korijena ''Ophiorrhiza mungos'' protiv ugriza zmija. Takva je tradicionalna uporaba zabilježena, ali to naravno nije dokaz djelotvornosti. == Vrste == [[Popis vrsta roda Ophiorrhiza]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ophiorrhiza]] [[Kategorija:Rodovi Rubioideae]] 530vrlmy1qljhfuraih1afolflspvhh 7616187 7616151 2026-10-10T19:00:28Z Zeljko 1196 7616187 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ophiorrhiza'' | slika = Ophiorrhiza mungos at Pulikurumba.jpg | slika_opis = ''[[Ophiorrhiza mungos|O. mungos]]'', tipska vrsta. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Gentianales]] | familia = [[Rubiaceae]] | subfamilia = [[Rubioideae]] | tribus = [[Ophiorrhizeae]] | genus = '''''[[Ophiorrhiza]]''''' | genus_autorstvo = [[L.]] }} [[Datoteka:Ophiorrhiza trichocarpon from Alaram WLS during the Odonate Survey 2015 (2).jpg|mini|lijevo|''[[Ophiorrhiza trichocarpon|O. trichocarpon]]''.]] [[Datoteka:Ophiorrhiza pectinata during Periyar butterfly survey at Sabarimala, 2014 (4).jpg|mini|lijevo|''[[Ophiorrhiza pectinata|O. pectinata]]''.]] [[Datoteka:Ophiorrhiza kuroiwae ryukyuinmr02.jpg|mini|lijevo|''[[Ophiorrhiza kuroiwae|O. kuroiwae]]''.]] '''''Ophiorrhiza''''' <small>L.</small> rod je [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz porodice Rubiaceae, potporodice Rubioideae i tribusa Ophiorrhizeae. Obuhvaća pretežno zeljaste biljke i rjeđe polugrmove tropske i suptropske [[Azija|Azije]], [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]], [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], sjeveroistočne [[Australija (kontinent)|Australije]] i otoka [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Rod je osobito raznolik u vlažnim šumskim područjima južne i jugoistočne Azije. Plants of the World Online trenutačno navodi 386 prihvaćenih vrsta. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30280723-2 PlantNET], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref>Plants of the World Online == Opis == Vrste roda Ophiorrhiza [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnje]] su ili [[Višegodišnje biljke|višegodišnje]] [[zeljaste biljke]], rjeđe [[polugrm]]ovi. Često imaju mesnate ili pomalo sukulentne [[Stabljika|stabljike]], a pojedine vrste pužu po tlu. [[Listovi]] su nasuprotni i križno raspoređeni, katkad izrazito nejednaki unutar istoga para. Palistići se nalaze između peteljki; mogu biti trajni ili otpasti, cijeli, dvodijelni ili resasti. U tkivima su prisutni rafidi. <ref name="eFloras ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=122996 Flora of China], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su najčešće završni ili prividno pazušni, različito građeni: od cimoznih i glavastih do čuperastih ili metličastih, a njihove osi često imaju srpolik ili zavojit raspored. [[Cvjetovi]] su dvospolni; kod brojnih vrsta pojavljuje se distilija, s dugovratim i kratkovratim oblicima cvjetova. Vjenčić je najčešće peteročlan, cjevast ili ljevkast, bijele, žute, narančaste, ružičaste, ljubičaste ili smećkaste boje. Prašnika je uglavnom pet, dok je plodnica dvopretinasta i s brojnim sjemenim zametcima. <ref name="eFloras "/> [[Plod]] je tobolac. U tradicionalno shvaćenom rodu obično je obrnuto jajast, spljošten, mitrast ili srcolik te se otvara pri vrhu ili duž bočnih strana. Nakon uključivanja rodova ''Keenania'' i ''Spiradiclis'' raspon oblika ploda širi je te uključuje i izdužene ili gotovo kuglaste tobolce. [[Sjeme]]nke su brojne i sitne. <ref name="bergianska.se ">[https://www.bergianska.se/enheter/bergianska-tradgarden/om-bergianska-tradgarden/om-oss Bergianska trädgården], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda proteže se od [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i [[Himalaja|Himalaje]] preko južne [[Kina|Kine]], [[Indokina|Indokine]] i [[Malezija (biogeografska regija)|Malezije]] do [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]], [[Queensland]]a i brojnih otoka zapadnog i središnjeg Pacifika. Vrste su osobito vezane uz vlažna, sjenovita šumska staništa. <ref name="Kew "/> == Sistematika i povijest == Rod je ustanovio [[Carl Linné|Carl Linnaeus]] [[1753.]] u prvom svesku djela Species Plantarum, na stranici 150. Jedna od ondje opisanih vrsta bila je ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small>, koja se smatra tipskom vrstom roda.<ref name="Kew "/> Granice roda dugo su bile problematične. Molekularna analiza [[Sylvain G. Razafimandimbison|Sylvaina G. Razafimandimbisona]] i [[Catarina Rydin|Catarine Rydin]] iz 2019. pokazala je da je ''Ophiorrhiza'' u tradicionalnom opsegu parafiletska u odnosu na rodove ''Keenania'' i ''Spiradiclis''. Autori su zbog toga oba roda uključili u Ophiorrhiza te napravili 40 novih kombinacija i 15 novih imena. Kew prihvaća to široko shvaćanje roda. <ref name="Wiley ">[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/tax.12023 Molecular-based assessments of tribal and generic limits and relationships in Rubiaceae (Gentianales): Polyphyly of Pomazoteae and paraphyly of Ophiorrhizeae and Ophiorrhiza], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> Nisu ga, međutim, svi autori odmah prihvatili. Neki kineski radovi i tijekom 2026. još odvajaju ''Spiradiclis'' zbog razlika u građi i otvaranju tobolca, iako priznaju rezultate molekularnih istraživanja.<ref name="PubMed ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC13241917/ Ophiorrhiza bibracteata (Rubiaceae), a new species from Guangxi, China], pristupljeno 10. listopada 2026.</ref> == Sinonimi == Kew navodi sedam heterotipskih sinonima roda<ref name="Kew "/>: * Campanocalyx <small>Valeton</small> * Hayataella <small>Masam.</small> * Keenania <small>Hook.f.</small> * Mitreola <small>Boehm.</small> * Mungos <small>Adans.</small> * Pleotheca <small>Wall.</small>, nom. nud. * Spiradiclis ''Blume'' == Ime == Ime Ophiorrhiza izvedeno je iz grčkih riječi ophis, „zmija”, i rhiza, „korijen”. Povezano je s nekadašnjom uporabom korijena ''Ophiorrhiza mungos'' protiv ugriza zmija. Takva je tradicionalna uporaba zabilježena, ali to naravno nije dokaz djelotvornosti. == Vrste == Vidi [[Popis vrsta roda Ophiorrhiza]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ophiorrhiza]] [[Kategorija:Rodovi Rubioideae]] nuavtexa7v20cuq8g126jbbssp9f7a3 14 819787 7616152 2026-10-10T17:27:13Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Rubioideae]]«. 7616152 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Rubioideae]] qnb714bgx416gflxoii0acalage5pwc 1 819788 7616165 2026-10-10T18:25:13Z ~2026-54704-07 375072 /* zelim pokrenuti temu medulin rat 1991 izbjeglice clanci */ novi odlomak 7616165 wikitext text/x-wiki == zelim pokrenuti temu medulin rat 1991 izbjeglice clanci == privatne svrhe [[Posebno:Doprinosi/~2026-54704-07|~2026-54704-07]] ([[Razgovor sa suradnikom:~2026-54704-07|talk]]) 20:25, 10. listopada 2026. (CEST) o7djk354shj2flp1k5bdpkieov1fvky 0 819789 7616168 2026-10-10T18:31:30Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''Ophi...«. 7616168 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # Ophiorrhiza caespitosa (Blume) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza caespitulosa Elmer # Ophiorrhiza calliantha Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza camiguinensis Elmer # Ophiorrhiza cana H.S.Lo # Ophiorrhiza canescens Blume # Ophiorrhiza cantonensis Hance # Ophiorrhiza capitata (Ridl.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza carnosicaulis H.S.Lo # Ophiorrhiza carstensensis Wernham # Ophiorrhiza caudata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza caudipetala Deb & Mondal # Ophiorrhiza cavicola (L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees # Ophiorrhiza chandrasekharanii Subba Rao & Kumari # Ophiorrhiza chenii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza chinensis H.S.Lo # Ophiorrhiza chingii H.S.Lo # Ophiorrhiza chuniana (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ciliata Elmer # Ophiorrhiza coccinea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza codyensis Gamble # Ophiorrhiza confertiflora Valeton # Ophiorrhiza cordata W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen # Ophiorrhiza coriaceifolia (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza costata Ridl. # Ophiorrhiza crassifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza crispa Lauterb. # Ophiorrhiza cryptantha Zoll. & Moritzi # Ophiorrhiza curtiflora Elmer # Ophiorrhiza cylindrica (Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # Ophiorrhiza gaoligongensis L.Wu, Hareesh & R.H.Tu # Ophiorrhiza geminata Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza glabra (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glabrifolia Valeton # Ophiorrhiza glandulosa (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glaucorosea Drake # Ophiorrhiza glechomifolia Thwaites # Ophiorrhiza govidjoensis Valeton # Ophiorrhiza graciliflora Valeton # Ophiorrhiza gracilis Kurz # Ophiorrhiza grandibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza grandiflora Wight # Ophiorrhiza griffithii Hook.f. # Ophiorrhiza guangdongensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza guizhouensis C.D.Yang & G.Q.Gou }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # Ophiorrhiza inaequifolia Elmer # Ophiorrhiza incarnata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza inconspicua Miq. # Ophiorrhiza infundibularis N.P.Balakr. # Ophiorrhiza insularis Valeton # Ophiorrhiza involucrata Elmer # Ophiorrhiza ixora Ridl. }} === J === {{stupci|3| # Ophiorrhiza jackiana Korth. # Ophiorrhiza jacobii Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu # Ophiorrhiza japonica Blume # Ophiorrhiza jingxiensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza johnsonii (Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban # Ophiorrhiza jojui Hareesh & M.Sabu # Ophiorrhiza jomyi Ebin, Sreehari & Joby # Ophiorrhiza junghuhniana Miq. }} === K === {{stupci|3| # Ophiorrhiza kainulainenii Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza karstana (L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees # Ophiorrhiza kingiana Ridl. # Ophiorrhiza klossii Ridl. # Ophiorrhiza korthalsiana Miq. # Ophiorrhiza kunstleri King # Ophiorrhiza kuroiwae Makino # Ophiorrhiza kwangsiensis Merr. ex H.L.Li }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # Ophiorrhiza maboroensis Valeton # Ophiorrhiza macgregorii Merr. # Ophiorrhiza macrantha H.S.Lo # Ophiorrhiza macrocarpa L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh # Ophiorrhiza macrodonta H.S.Lo # Ophiorrhiza major Ridl. # Ophiorrhiza malipoensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza maquilingensis Elmer # Ophiorrhiza marginata Blume # Ophiorrhiza marosiana Valeton # Ophiorrhiza medogensis H.Li # Ophiorrhiza meenachilarensis Robi & Balan # Ophiorrhiza meghalayensis Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu # Ophiorrhiza merrillii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza microcarpa (H.S.Lo) comb.ined. # Ophiorrhiza microcephala (Pit.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza microphylla (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza mitchelloides (Masam.) H.S.Lo # Ophiorrhiza mizoramensis Lalnunf. & Lalawmp. # Ophiorrhiza modesta (Hook.f.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza monsvictoriae S.S.Zhou & L.D.Duan # Ophiorrhiza montisschraderi Valeton # Ophiorrhiza mungos L. # Ophiorrhiza munnarensis C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza mussaendiformis Deb & Mondal }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # Ophiorrhiza obcuneata Valeton # Ophiorrhiza oblanceolata (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oblonga Craib # Ophiorrhiza oblongifolia DC. # Ophiorrhiza oblongilimba Merr. # Ophiorrhiza ochroleuca Hook.f. # Ophiorrhiza oligantha Miq. # Ophiorrhiza ophiorrhizoides (Drake) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oppositiflora Hook.f. # Ophiorrhiza orofenensis S.P.Darwin # Ophiorrhiza ovata Merr. }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # Ophiorrhiza qinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza quadrifida Blume # Ophiorrhiza quanzhouensis (J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # Ophiorrhiza tafaensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tahitensis Seem. # Ophiorrhiza tenella King # Ophiorrhiza tenelliflora Valeton # Ophiorrhiza tenuis Ridl. # Ophiorrhiza teysmannii Miq. # Ophiorrhiza thomsonii Hook.f. # Ophiorrhiza tingens C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza tirunelvelica A.N.Henry & Subraman. # Ophiorrhiza tomentosa Jack ex Roxb. # Ophiorrhiza tonglingensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza tonkinensis Pit. # Ophiorrhiza torricellensis Lauterb. # Ophiorrhiza treutleri Hook.f. # Ophiorrhiza trichantha Valeton # Ophiorrhiza trichocarpos Blume # Ophiorrhiza trichoclada Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tristis Drake # Ophiorrhiza tubiflora (L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees }} === U === {{stupci|3| # Ophiorrhiza umbelliformis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza umbricola W.W.Sm. # Ophiorrhiza undulata Merr. # Ophiorrhiza uniflora Lauterb. & K.Schum. # Ophiorrhiza utakwensis Wernham }} === V === {{stupci|3| # Ophiorrhiza valetonii Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza venosa Merr. # Ophiorrhiza vietnamensis Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza villosa Roxb. }} === W === {{stupci|3| # Ophiorrhiza wallichii Hook.f. # Ophiorrhiza wangii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza wattii C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza wenshanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza winkleri Valeton # Ophiorrhiza wollastonii Wernham # Ophiorrhiza wongiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza wui H.S.Lo # Ophiorrhiza wulingensis Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang }} === X === {{stupci|3| # Ophiorrhiza xiei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza xishuiensis Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He # Ophiorrhiza xizangensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza xunliniana L.Wu & Q.R.Liu }} === Y === {{stupci|3| # Ophiorrhiza yamashitae (T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota # Ophiorrhiza yangchunensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza yanii (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza yuanyangensis (Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim. }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] 4lu56n0134ogaujriv7l2ya4dzy9g3x 7616172 7616168 2026-10-10T18:39:26Z Zeljko 1196 /* M */ 7616172 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # Ophiorrhiza caespitosa (Blume) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza caespitulosa Elmer # Ophiorrhiza calliantha Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza camiguinensis Elmer # Ophiorrhiza cana H.S.Lo # Ophiorrhiza canescens Blume # Ophiorrhiza cantonensis Hance # Ophiorrhiza capitata (Ridl.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza carnosicaulis H.S.Lo # Ophiorrhiza carstensensis Wernham # Ophiorrhiza caudata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza caudipetala Deb & Mondal # Ophiorrhiza cavicola (L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees # Ophiorrhiza chandrasekharanii Subba Rao & Kumari # Ophiorrhiza chenii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza chinensis H.S.Lo # Ophiorrhiza chingii H.S.Lo # Ophiorrhiza chuniana (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ciliata Elmer # Ophiorrhiza coccinea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza codyensis Gamble # Ophiorrhiza confertiflora Valeton # Ophiorrhiza cordata W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen # Ophiorrhiza coriaceifolia (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza costata Ridl. # Ophiorrhiza crassifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza crispa Lauterb. # Ophiorrhiza cryptantha Zoll. & Moritzi # Ophiorrhiza curtiflora Elmer # Ophiorrhiza cylindrica (Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # Ophiorrhiza gaoligongensis L.Wu, Hareesh & R.H.Tu # Ophiorrhiza geminata Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza glabra (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glabrifolia Valeton # Ophiorrhiza glandulosa (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glaucorosea Drake # Ophiorrhiza glechomifolia Thwaites # Ophiorrhiza govidjoensis Valeton # Ophiorrhiza graciliflora Valeton # Ophiorrhiza gracilis Kurz # Ophiorrhiza grandibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza grandiflora Wight # Ophiorrhiza griffithii Hook.f. # Ophiorrhiza guangdongensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza guizhouensis C.D.Yang & G.Q.Gou }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # Ophiorrhiza inaequifolia Elmer # Ophiorrhiza incarnata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza inconspicua Miq. # Ophiorrhiza infundibularis N.P.Balakr. # Ophiorrhiza insularis Valeton # Ophiorrhiza involucrata Elmer # Ophiorrhiza ixora Ridl. }} === J === {{stupci|3| # Ophiorrhiza jackiana Korth. # Ophiorrhiza jacobii Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu # Ophiorrhiza japonica Blume # Ophiorrhiza jingxiensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza johnsonii (Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban # Ophiorrhiza jojui Hareesh & M.Sabu # Ophiorrhiza jomyi Ebin, Sreehari & Joby # Ophiorrhiza junghuhniana Miq. }} === K === {{stupci|3| # Ophiorrhiza kainulainenii Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza karstana (L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees # Ophiorrhiza kingiana Ridl. # Ophiorrhiza klossii Ridl. # Ophiorrhiza korthalsiana Miq. # Ophiorrhiza kunstleri King # Ophiorrhiza kuroiwae Makino # Ophiorrhiza kwangsiensis Merr. ex H.L.Li }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # Ophiorrhiza obcuneata Valeton # Ophiorrhiza oblanceolata (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oblonga Craib # Ophiorrhiza oblongifolia DC. # Ophiorrhiza oblongilimba Merr. # Ophiorrhiza ochroleuca Hook.f. # Ophiorrhiza oligantha Miq. # Ophiorrhiza ophiorrhizoides (Drake) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oppositiflora Hook.f. # Ophiorrhiza orofenensis S.P.Darwin # Ophiorrhiza ovata Merr. }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # Ophiorrhiza qinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza quadrifida Blume # Ophiorrhiza quanzhouensis (J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # Ophiorrhiza tafaensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tahitensis Seem. # Ophiorrhiza tenella King # Ophiorrhiza tenelliflora Valeton # Ophiorrhiza tenuis Ridl. # Ophiorrhiza teysmannii Miq. # Ophiorrhiza thomsonii Hook.f. # Ophiorrhiza tingens C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza tirunelvelica A.N.Henry & Subraman. # Ophiorrhiza tomentosa Jack ex Roxb. # Ophiorrhiza tonglingensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza tonkinensis Pit. # Ophiorrhiza torricellensis Lauterb. # Ophiorrhiza treutleri Hook.f. # Ophiorrhiza trichantha Valeton # Ophiorrhiza trichocarpos Blume # Ophiorrhiza trichoclada Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tristis Drake # Ophiorrhiza tubiflora (L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees }} === U === {{stupci|3| # Ophiorrhiza umbelliformis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza umbricola W.W.Sm. # Ophiorrhiza undulata Merr. # Ophiorrhiza uniflora Lauterb. & K.Schum. # Ophiorrhiza utakwensis Wernham }} === V === {{stupci|3| # Ophiorrhiza valetonii Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza venosa Merr. # Ophiorrhiza vietnamensis Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza villosa Roxb. }} === W === {{stupci|3| # Ophiorrhiza wallichii Hook.f. # Ophiorrhiza wangii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza wattii C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza wenshanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza winkleri Valeton # Ophiorrhiza wollastonii Wernham # Ophiorrhiza wongiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza wui H.S.Lo # Ophiorrhiza wulingensis Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang }} === X === {{stupci|3| # Ophiorrhiza xiei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza xishuiensis Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He # Ophiorrhiza xizangensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza xunliniana L.Wu & Q.R.Liu }} === Y === {{stupci|3| # Ophiorrhiza yamashitae (T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota # Ophiorrhiza yangchunensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza yanii (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza yuanyangensis (Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim. }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] 5y62mpx9uurvkn5q35clhiqbv8chtwv 7616174 7616172 2026-10-10T18:40:36Z Zeljko 1196 /* Y */ 7616174 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # Ophiorrhiza caespitosa (Blume) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza caespitulosa Elmer # Ophiorrhiza calliantha Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza camiguinensis Elmer # Ophiorrhiza cana H.S.Lo # Ophiorrhiza canescens Blume # Ophiorrhiza cantonensis Hance # Ophiorrhiza capitata (Ridl.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza carnosicaulis H.S.Lo # Ophiorrhiza carstensensis Wernham # Ophiorrhiza caudata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza caudipetala Deb & Mondal # Ophiorrhiza cavicola (L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees # Ophiorrhiza chandrasekharanii Subba Rao & Kumari # Ophiorrhiza chenii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza chinensis H.S.Lo # Ophiorrhiza chingii H.S.Lo # Ophiorrhiza chuniana (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ciliata Elmer # Ophiorrhiza coccinea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza codyensis Gamble # Ophiorrhiza confertiflora Valeton # Ophiorrhiza cordata W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen # Ophiorrhiza coriaceifolia (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza costata Ridl. # Ophiorrhiza crassifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza crispa Lauterb. # Ophiorrhiza cryptantha Zoll. & Moritzi # Ophiorrhiza curtiflora Elmer # Ophiorrhiza cylindrica (Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # Ophiorrhiza gaoligongensis L.Wu, Hareesh & R.H.Tu # Ophiorrhiza geminata Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza glabra (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glabrifolia Valeton # Ophiorrhiza glandulosa (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glaucorosea Drake # Ophiorrhiza glechomifolia Thwaites # Ophiorrhiza govidjoensis Valeton # Ophiorrhiza graciliflora Valeton # Ophiorrhiza gracilis Kurz # Ophiorrhiza grandibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza grandiflora Wight # Ophiorrhiza griffithii Hook.f. # Ophiorrhiza guangdongensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza guizhouensis C.D.Yang & G.Q.Gou }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # Ophiorrhiza inaequifolia Elmer # Ophiorrhiza incarnata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza inconspicua Miq. # Ophiorrhiza infundibularis N.P.Balakr. # Ophiorrhiza insularis Valeton # Ophiorrhiza involucrata Elmer # Ophiorrhiza ixora Ridl. }} === J === {{stupci|3| # Ophiorrhiza jackiana Korth. # Ophiorrhiza jacobii Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu # Ophiorrhiza japonica Blume # Ophiorrhiza jingxiensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza johnsonii (Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban # Ophiorrhiza jojui Hareesh & M.Sabu # Ophiorrhiza jomyi Ebin, Sreehari & Joby # Ophiorrhiza junghuhniana Miq. }} === K === {{stupci|3| # Ophiorrhiza kainulainenii Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza karstana (L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees # Ophiorrhiza kingiana Ridl. # Ophiorrhiza klossii Ridl. # Ophiorrhiza korthalsiana Miq. # Ophiorrhiza kunstleri King # Ophiorrhiza kuroiwae Makino # Ophiorrhiza kwangsiensis Merr. ex H.L.Li }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # Ophiorrhiza obcuneata Valeton # Ophiorrhiza oblanceolata (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oblonga Craib # Ophiorrhiza oblongifolia DC. # Ophiorrhiza oblongilimba Merr. # Ophiorrhiza ochroleuca Hook.f. # Ophiorrhiza oligantha Miq. # Ophiorrhiza ophiorrhizoides (Drake) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oppositiflora Hook.f. # Ophiorrhiza orofenensis S.P.Darwin # Ophiorrhiza ovata Merr. }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # Ophiorrhiza qinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza quadrifida Blume # Ophiorrhiza quanzhouensis (J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # Ophiorrhiza tafaensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tahitensis Seem. # Ophiorrhiza tenella King # Ophiorrhiza tenelliflora Valeton # Ophiorrhiza tenuis Ridl. # Ophiorrhiza teysmannii Miq. # Ophiorrhiza thomsonii Hook.f. # Ophiorrhiza tingens C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza tirunelvelica A.N.Henry & Subraman. # Ophiorrhiza tomentosa Jack ex Roxb. # Ophiorrhiza tonglingensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza tonkinensis Pit. # Ophiorrhiza torricellensis Lauterb. # Ophiorrhiza treutleri Hook.f. # Ophiorrhiza trichantha Valeton # Ophiorrhiza trichocarpos Blume # Ophiorrhiza trichoclada Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tristis Drake # Ophiorrhiza tubiflora (L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees }} === U === {{stupci|3| # Ophiorrhiza umbelliformis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza umbricola W.W.Sm. # Ophiorrhiza undulata Merr. # Ophiorrhiza uniflora Lauterb. & K.Schum. # Ophiorrhiza utakwensis Wernham }} === V === {{stupci|3| # Ophiorrhiza valetonii Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza venosa Merr. # Ophiorrhiza vietnamensis Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza villosa Roxb. }} === W === {{stupci|3| # Ophiorrhiza wallichii Hook.f. # Ophiorrhiza wangii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza wattii C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza wenshanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza winkleri Valeton # Ophiorrhiza wollastonii Wernham # Ophiorrhiza wongiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza wui H.S.Lo # Ophiorrhiza wulingensis Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang }} === X === {{stupci|3| # Ophiorrhiza xiei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza xishuiensis Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He # Ophiorrhiza xizangensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza xunliniana L.Wu & Q.R.Liu }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] c67aop2kn9z4oaslg2lzjdt54jnzo54 7616175 7616174 2026-10-10T18:41:30Z Zeljko 1196 /* X */ 7616175 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # Ophiorrhiza caespitosa (Blume) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza caespitulosa Elmer # Ophiorrhiza calliantha Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza camiguinensis Elmer # Ophiorrhiza cana H.S.Lo # Ophiorrhiza canescens Blume # Ophiorrhiza cantonensis Hance # Ophiorrhiza capitata (Ridl.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza carnosicaulis H.S.Lo # Ophiorrhiza carstensensis Wernham # Ophiorrhiza caudata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza caudipetala Deb & Mondal # Ophiorrhiza cavicola (L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees # Ophiorrhiza chandrasekharanii Subba Rao & Kumari # Ophiorrhiza chenii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza chinensis H.S.Lo # Ophiorrhiza chingii H.S.Lo # Ophiorrhiza chuniana (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ciliata Elmer # Ophiorrhiza coccinea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza codyensis Gamble # Ophiorrhiza confertiflora Valeton # Ophiorrhiza cordata W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen # Ophiorrhiza coriaceifolia (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza costata Ridl. # Ophiorrhiza crassifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza crispa Lauterb. # Ophiorrhiza cryptantha Zoll. & Moritzi # Ophiorrhiza curtiflora Elmer # Ophiorrhiza cylindrica (Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # Ophiorrhiza gaoligongensis L.Wu, Hareesh & R.H.Tu # Ophiorrhiza geminata Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza glabra (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glabrifolia Valeton # Ophiorrhiza glandulosa (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glaucorosea Drake # Ophiorrhiza glechomifolia Thwaites # Ophiorrhiza govidjoensis Valeton # Ophiorrhiza graciliflora Valeton # Ophiorrhiza gracilis Kurz # Ophiorrhiza grandibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza grandiflora Wight # Ophiorrhiza griffithii Hook.f. # Ophiorrhiza guangdongensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza guizhouensis C.D.Yang & G.Q.Gou }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # Ophiorrhiza inaequifolia Elmer # Ophiorrhiza incarnata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza inconspicua Miq. # Ophiorrhiza infundibularis N.P.Balakr. # Ophiorrhiza insularis Valeton # Ophiorrhiza involucrata Elmer # Ophiorrhiza ixora Ridl. }} === J === {{stupci|3| # Ophiorrhiza jackiana Korth. # Ophiorrhiza jacobii Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu # Ophiorrhiza japonica Blume # Ophiorrhiza jingxiensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza johnsonii (Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban # Ophiorrhiza jojui Hareesh & M.Sabu # Ophiorrhiza jomyi Ebin, Sreehari & Joby # Ophiorrhiza junghuhniana Miq. }} === K === {{stupci|3| # Ophiorrhiza kainulainenii Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza karstana (L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees # Ophiorrhiza kingiana Ridl. # Ophiorrhiza klossii Ridl. # Ophiorrhiza korthalsiana Miq. # Ophiorrhiza kunstleri King # Ophiorrhiza kuroiwae Makino # Ophiorrhiza kwangsiensis Merr. ex H.L.Li }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # Ophiorrhiza obcuneata Valeton # Ophiorrhiza oblanceolata (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oblonga Craib # Ophiorrhiza oblongifolia DC. # Ophiorrhiza oblongilimba Merr. # Ophiorrhiza ochroleuca Hook.f. # Ophiorrhiza oligantha Miq. # Ophiorrhiza ophiorrhizoides (Drake) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oppositiflora Hook.f. # Ophiorrhiza orofenensis S.P.Darwin # Ophiorrhiza ovata Merr. }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # Ophiorrhiza qinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza quadrifida Blume # Ophiorrhiza quanzhouensis (J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # Ophiorrhiza tafaensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tahitensis Seem. # Ophiorrhiza tenella King # Ophiorrhiza tenelliflora Valeton # Ophiorrhiza tenuis Ridl. # Ophiorrhiza teysmannii Miq. # Ophiorrhiza thomsonii Hook.f. # Ophiorrhiza tingens C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza tirunelvelica A.N.Henry & Subraman. # Ophiorrhiza tomentosa Jack ex Roxb. # Ophiorrhiza tonglingensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza tonkinensis Pit. # Ophiorrhiza torricellensis Lauterb. # Ophiorrhiza treutleri Hook.f. # Ophiorrhiza trichantha Valeton # Ophiorrhiza trichocarpos Blume # Ophiorrhiza trichoclada Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tristis Drake # Ophiorrhiza tubiflora (L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees }} === U === {{stupci|3| # Ophiorrhiza umbelliformis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza umbricola W.W.Sm. # Ophiorrhiza undulata Merr. # Ophiorrhiza uniflora Lauterb. & K.Schum. # Ophiorrhiza utakwensis Wernham }} === V === {{stupci|3| # Ophiorrhiza valetonii Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza venosa Merr. # Ophiorrhiza vietnamensis Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza villosa Roxb. }} === W === {{stupci|3| # Ophiorrhiza wallichii Hook.f. # Ophiorrhiza wangii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza wattii C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza wenshanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza winkleri Valeton # Ophiorrhiza wollastonii Wernham # Ophiorrhiza wongiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza wui H.S.Lo # Ophiorrhiza wulingensis Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] 818bx8b5nzj3m4xpesmejsr9muubzgj 7616176 7616175 2026-10-10T18:43:25Z Zeljko 1196 /* W */ 7616176 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # Ophiorrhiza caespitosa (Blume) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza caespitulosa Elmer # Ophiorrhiza calliantha Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza camiguinensis Elmer # Ophiorrhiza cana H.S.Lo # Ophiorrhiza canescens Blume # Ophiorrhiza cantonensis Hance # Ophiorrhiza capitata (Ridl.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza carnosicaulis H.S.Lo # Ophiorrhiza carstensensis Wernham # Ophiorrhiza caudata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza caudipetala Deb & Mondal # Ophiorrhiza cavicola (L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees # Ophiorrhiza chandrasekharanii Subba Rao & Kumari # Ophiorrhiza chenii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza chinensis H.S.Lo # Ophiorrhiza chingii H.S.Lo # Ophiorrhiza chuniana (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ciliata Elmer # Ophiorrhiza coccinea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza codyensis Gamble # Ophiorrhiza confertiflora Valeton # Ophiorrhiza cordata W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen # Ophiorrhiza coriaceifolia (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza costata Ridl. # Ophiorrhiza crassifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza crispa Lauterb. # Ophiorrhiza cryptantha Zoll. & Moritzi # Ophiorrhiza curtiflora Elmer # Ophiorrhiza cylindrica (Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # Ophiorrhiza gaoligongensis L.Wu, Hareesh & R.H.Tu # Ophiorrhiza geminata Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza glabra (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glabrifolia Valeton # Ophiorrhiza glandulosa (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glaucorosea Drake # Ophiorrhiza glechomifolia Thwaites # Ophiorrhiza govidjoensis Valeton # Ophiorrhiza graciliflora Valeton # Ophiorrhiza gracilis Kurz # Ophiorrhiza grandibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza grandiflora Wight # Ophiorrhiza griffithii Hook.f. # Ophiorrhiza guangdongensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza guizhouensis C.D.Yang & G.Q.Gou }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # Ophiorrhiza inaequifolia Elmer # Ophiorrhiza incarnata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza inconspicua Miq. # Ophiorrhiza infundibularis N.P.Balakr. # Ophiorrhiza insularis Valeton # Ophiorrhiza involucrata Elmer # Ophiorrhiza ixora Ridl. }} === J === {{stupci|3| # Ophiorrhiza jackiana Korth. # Ophiorrhiza jacobii Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu # Ophiorrhiza japonica Blume # Ophiorrhiza jingxiensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza johnsonii (Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban # Ophiorrhiza jojui Hareesh & M.Sabu # Ophiorrhiza jomyi Ebin, Sreehari & Joby # Ophiorrhiza junghuhniana Miq. }} === K === {{stupci|3| # Ophiorrhiza kainulainenii Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza karstana (L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees # Ophiorrhiza kingiana Ridl. # Ophiorrhiza klossii Ridl. # Ophiorrhiza korthalsiana Miq. # Ophiorrhiza kunstleri King # Ophiorrhiza kuroiwae Makino # Ophiorrhiza kwangsiensis Merr. ex H.L.Li }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # Ophiorrhiza obcuneata Valeton # Ophiorrhiza oblanceolata (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oblonga Craib # Ophiorrhiza oblongifolia DC. # Ophiorrhiza oblongilimba Merr. # Ophiorrhiza ochroleuca Hook.f. # Ophiorrhiza oligantha Miq. # Ophiorrhiza ophiorrhizoides (Drake) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oppositiflora Hook.f. # Ophiorrhiza orofenensis S.P.Darwin # Ophiorrhiza ovata Merr. }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # Ophiorrhiza qinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza quadrifida Blume # Ophiorrhiza quanzhouensis (J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # Ophiorrhiza tafaensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tahitensis Seem. # Ophiorrhiza tenella King # Ophiorrhiza tenelliflora Valeton # Ophiorrhiza tenuis Ridl. # Ophiorrhiza teysmannii Miq. # Ophiorrhiza thomsonii Hook.f. # Ophiorrhiza tingens C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza tirunelvelica A.N.Henry & Subraman. # Ophiorrhiza tomentosa Jack ex Roxb. # Ophiorrhiza tonglingensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza tonkinensis Pit. # Ophiorrhiza torricellensis Lauterb. # Ophiorrhiza treutleri Hook.f. # Ophiorrhiza trichantha Valeton # Ophiorrhiza trichocarpos Blume # Ophiorrhiza trichoclada Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tristis Drake # Ophiorrhiza tubiflora (L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees }} === U === {{stupci|3| # Ophiorrhiza umbelliformis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza umbricola W.W.Sm. # Ophiorrhiza undulata Merr. # Ophiorrhiza uniflora Lauterb. & K.Schum. # Ophiorrhiza utakwensis Wernham }} === V === {{stupci|3| # Ophiorrhiza valetonii Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza venosa Merr. # Ophiorrhiza vietnamensis Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza villosa Roxb. }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] ghb39si8xyrr6691lf2n2mmganvthcp 7616177 7616176 2026-10-10T18:44:18Z Zeljko 1196 /* V */ 7616177 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # Ophiorrhiza caespitosa (Blume) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza caespitulosa Elmer # Ophiorrhiza calliantha Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza camiguinensis Elmer # Ophiorrhiza cana H.S.Lo # Ophiorrhiza canescens Blume # Ophiorrhiza cantonensis Hance # Ophiorrhiza capitata (Ridl.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza carnosicaulis H.S.Lo # Ophiorrhiza carstensensis Wernham # Ophiorrhiza caudata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza caudipetala Deb & Mondal # Ophiorrhiza cavicola (L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees # Ophiorrhiza chandrasekharanii Subba Rao & Kumari # Ophiorrhiza chenii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza chinensis H.S.Lo # Ophiorrhiza chingii H.S.Lo # Ophiorrhiza chuniana (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ciliata Elmer # Ophiorrhiza coccinea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza codyensis Gamble # Ophiorrhiza confertiflora Valeton # Ophiorrhiza cordata W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen # Ophiorrhiza coriaceifolia (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza costata Ridl. # Ophiorrhiza crassifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza crispa Lauterb. # Ophiorrhiza cryptantha Zoll. & Moritzi # Ophiorrhiza curtiflora Elmer # Ophiorrhiza cylindrica (Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # Ophiorrhiza gaoligongensis L.Wu, Hareesh & R.H.Tu # Ophiorrhiza geminata Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza glabra (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glabrifolia Valeton # Ophiorrhiza glandulosa (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glaucorosea Drake # Ophiorrhiza glechomifolia Thwaites # Ophiorrhiza govidjoensis Valeton # Ophiorrhiza graciliflora Valeton # Ophiorrhiza gracilis Kurz # Ophiorrhiza grandibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza grandiflora Wight # Ophiorrhiza griffithii Hook.f. # Ophiorrhiza guangdongensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza guizhouensis C.D.Yang & G.Q.Gou }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # Ophiorrhiza inaequifolia Elmer # Ophiorrhiza incarnata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza inconspicua Miq. # Ophiorrhiza infundibularis N.P.Balakr. # Ophiorrhiza insularis Valeton # Ophiorrhiza involucrata Elmer # Ophiorrhiza ixora Ridl. }} === J === {{stupci|3| # Ophiorrhiza jackiana Korth. # Ophiorrhiza jacobii Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu # Ophiorrhiza japonica Blume # Ophiorrhiza jingxiensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza johnsonii (Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban # Ophiorrhiza jojui Hareesh & M.Sabu # Ophiorrhiza jomyi Ebin, Sreehari & Joby # Ophiorrhiza junghuhniana Miq. }} === K === {{stupci|3| # Ophiorrhiza kainulainenii Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza karstana (L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees # Ophiorrhiza kingiana Ridl. # Ophiorrhiza klossii Ridl. # Ophiorrhiza korthalsiana Miq. # Ophiorrhiza kunstleri King # Ophiorrhiza kuroiwae Makino # Ophiorrhiza kwangsiensis Merr. ex H.L.Li }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # Ophiorrhiza obcuneata Valeton # Ophiorrhiza oblanceolata (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oblonga Craib # Ophiorrhiza oblongifolia DC. # Ophiorrhiza oblongilimba Merr. # Ophiorrhiza ochroleuca Hook.f. # Ophiorrhiza oligantha Miq. # Ophiorrhiza ophiorrhizoides (Drake) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oppositiflora Hook.f. # Ophiorrhiza orofenensis S.P.Darwin # Ophiorrhiza ovata Merr. }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # Ophiorrhiza qinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza quadrifida Blume # Ophiorrhiza quanzhouensis (J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # Ophiorrhiza tafaensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tahitensis Seem. # Ophiorrhiza tenella King # Ophiorrhiza tenelliflora Valeton # Ophiorrhiza tenuis Ridl. # Ophiorrhiza teysmannii Miq. # Ophiorrhiza thomsonii Hook.f. # Ophiorrhiza tingens C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza tirunelvelica A.N.Henry & Subraman. # Ophiorrhiza tomentosa Jack ex Roxb. # Ophiorrhiza tonglingensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza tonkinensis Pit. # Ophiorrhiza torricellensis Lauterb. # Ophiorrhiza treutleri Hook.f. # Ophiorrhiza trichantha Valeton # Ophiorrhiza trichocarpos Blume # Ophiorrhiza trichoclada Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tristis Drake # Ophiorrhiza tubiflora (L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees }} === U === {{stupci|3| # Ophiorrhiza umbelliformis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza umbricola W.W.Sm. # Ophiorrhiza undulata Merr. # Ophiorrhiza uniflora Lauterb. & K.Schum. # Ophiorrhiza utakwensis Wernham }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] 2yw3jg0l4nd5th4q5n2amc0pyh10sco 7616180 7616177 2026-10-10T18:45:20Z Zeljko 1196 /* U */ 7616180 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # Ophiorrhiza caespitosa (Blume) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza caespitulosa Elmer # Ophiorrhiza calliantha Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza camiguinensis Elmer # Ophiorrhiza cana H.S.Lo # Ophiorrhiza canescens Blume # Ophiorrhiza cantonensis Hance # Ophiorrhiza capitata (Ridl.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza carnosicaulis H.S.Lo # Ophiorrhiza carstensensis Wernham # Ophiorrhiza caudata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza caudipetala Deb & Mondal # Ophiorrhiza cavicola (L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees # Ophiorrhiza chandrasekharanii Subba Rao & Kumari # Ophiorrhiza chenii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza chinensis H.S.Lo # Ophiorrhiza chingii H.S.Lo # Ophiorrhiza chuniana (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ciliata Elmer # Ophiorrhiza coccinea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza codyensis Gamble # Ophiorrhiza confertiflora Valeton # Ophiorrhiza cordata W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen # Ophiorrhiza coriaceifolia (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza costata Ridl. # Ophiorrhiza crassifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza crispa Lauterb. # Ophiorrhiza cryptantha Zoll. & Moritzi # Ophiorrhiza curtiflora Elmer # Ophiorrhiza cylindrica (Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # Ophiorrhiza gaoligongensis L.Wu, Hareesh & R.H.Tu # Ophiorrhiza geminata Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza glabra (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glabrifolia Valeton # Ophiorrhiza glandulosa (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glaucorosea Drake # Ophiorrhiza glechomifolia Thwaites # Ophiorrhiza govidjoensis Valeton # Ophiorrhiza graciliflora Valeton # Ophiorrhiza gracilis Kurz # Ophiorrhiza grandibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza grandiflora Wight # Ophiorrhiza griffithii Hook.f. # Ophiorrhiza guangdongensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza guizhouensis C.D.Yang & G.Q.Gou }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # Ophiorrhiza inaequifolia Elmer # Ophiorrhiza incarnata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza inconspicua Miq. # Ophiorrhiza infundibularis N.P.Balakr. # Ophiorrhiza insularis Valeton # Ophiorrhiza involucrata Elmer # Ophiorrhiza ixora Ridl. }} === J === {{stupci|3| # Ophiorrhiza jackiana Korth. # Ophiorrhiza jacobii Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu # Ophiorrhiza japonica Blume # Ophiorrhiza jingxiensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza johnsonii (Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban # Ophiorrhiza jojui Hareesh & M.Sabu # Ophiorrhiza jomyi Ebin, Sreehari & Joby # Ophiorrhiza junghuhniana Miq. }} === K === {{stupci|3| # Ophiorrhiza kainulainenii Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza karstana (L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees # Ophiorrhiza kingiana Ridl. # Ophiorrhiza klossii Ridl. # Ophiorrhiza korthalsiana Miq. # Ophiorrhiza kunstleri King # Ophiorrhiza kuroiwae Makino # Ophiorrhiza kwangsiensis Merr. ex H.L.Li }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # Ophiorrhiza obcuneata Valeton # Ophiorrhiza oblanceolata (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oblonga Craib # Ophiorrhiza oblongifolia DC. # Ophiorrhiza oblongilimba Merr. # Ophiorrhiza ochroleuca Hook.f. # Ophiorrhiza oligantha Miq. # Ophiorrhiza ophiorrhizoides (Drake) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oppositiflora Hook.f. # Ophiorrhiza orofenensis S.P.Darwin # Ophiorrhiza ovata Merr. }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # Ophiorrhiza qinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza quadrifida Blume # Ophiorrhiza quanzhouensis (J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # Ophiorrhiza tafaensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tahitensis Seem. # Ophiorrhiza tenella King # Ophiorrhiza tenelliflora Valeton # Ophiorrhiza tenuis Ridl. # Ophiorrhiza teysmannii Miq. # Ophiorrhiza thomsonii Hook.f. # Ophiorrhiza tingens C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza tirunelvelica A.N.Henry & Subraman. # Ophiorrhiza tomentosa Jack ex Roxb. # Ophiorrhiza tonglingensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza tonkinensis Pit. # Ophiorrhiza torricellensis Lauterb. # Ophiorrhiza treutleri Hook.f. # Ophiorrhiza trichantha Valeton # Ophiorrhiza trichocarpos Blume # Ophiorrhiza trichoclada Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tristis Drake # Ophiorrhiza tubiflora (L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] 4am47sj7x29onj8kld4hxksvlbbgwvb 7616181 7616180 2026-10-10T18:47:29Z Zeljko 1196 /* J */ 7616181 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # Ophiorrhiza caespitosa (Blume) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza caespitulosa Elmer # Ophiorrhiza calliantha Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza camiguinensis Elmer # Ophiorrhiza cana H.S.Lo # Ophiorrhiza canescens Blume # Ophiorrhiza cantonensis Hance # Ophiorrhiza capitata (Ridl.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza carnosicaulis H.S.Lo # Ophiorrhiza carstensensis Wernham # Ophiorrhiza caudata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza caudipetala Deb & Mondal # Ophiorrhiza cavicola (L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees # Ophiorrhiza chandrasekharanii Subba Rao & Kumari # Ophiorrhiza chenii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza chinensis H.S.Lo # Ophiorrhiza chingii H.S.Lo # Ophiorrhiza chuniana (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ciliata Elmer # Ophiorrhiza coccinea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza codyensis Gamble # Ophiorrhiza confertiflora Valeton # Ophiorrhiza cordata W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen # Ophiorrhiza coriaceifolia (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza costata Ridl. # Ophiorrhiza crassifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza crispa Lauterb. # Ophiorrhiza cryptantha Zoll. & Moritzi # Ophiorrhiza curtiflora Elmer # Ophiorrhiza cylindrica (Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # Ophiorrhiza gaoligongensis L.Wu, Hareesh & R.H.Tu # Ophiorrhiza geminata Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza glabra (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glabrifolia Valeton # Ophiorrhiza glandulosa (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glaucorosea Drake # Ophiorrhiza glechomifolia Thwaites # Ophiorrhiza govidjoensis Valeton # Ophiorrhiza graciliflora Valeton # Ophiorrhiza gracilis Kurz # Ophiorrhiza grandibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza grandiflora Wight # Ophiorrhiza griffithii Hook.f. # Ophiorrhiza guangdongensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza guizhouensis C.D.Yang & G.Q.Gou }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # Ophiorrhiza inaequifolia Elmer # Ophiorrhiza incarnata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza inconspicua Miq. # Ophiorrhiza infundibularis N.P.Balakr. # Ophiorrhiza insularis Valeton # Ophiorrhiza involucrata Elmer # Ophiorrhiza ixora Ridl. }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # Ophiorrhiza kainulainenii Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza karstana (L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees # Ophiorrhiza kingiana Ridl. # Ophiorrhiza klossii Ridl. # Ophiorrhiza korthalsiana Miq. # Ophiorrhiza kunstleri King # Ophiorrhiza kuroiwae Makino # Ophiorrhiza kwangsiensis Merr. ex H.L.Li }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # Ophiorrhiza obcuneata Valeton # Ophiorrhiza oblanceolata (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oblonga Craib # Ophiorrhiza oblongifolia DC. # Ophiorrhiza oblongilimba Merr. # Ophiorrhiza ochroleuca Hook.f. # Ophiorrhiza oligantha Miq. # Ophiorrhiza ophiorrhizoides (Drake) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oppositiflora Hook.f. # Ophiorrhiza orofenensis S.P.Darwin # Ophiorrhiza ovata Merr. }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # Ophiorrhiza qinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza quadrifida Blume # Ophiorrhiza quanzhouensis (J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # Ophiorrhiza tafaensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tahitensis Seem. # Ophiorrhiza tenella King # Ophiorrhiza tenelliflora Valeton # Ophiorrhiza tenuis Ridl. # Ophiorrhiza teysmannii Miq. # Ophiorrhiza thomsonii Hook.f. # Ophiorrhiza tingens C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza tirunelvelica A.N.Henry & Subraman. # Ophiorrhiza tomentosa Jack ex Roxb. # Ophiorrhiza tonglingensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza tonkinensis Pit. # Ophiorrhiza torricellensis Lauterb. # Ophiorrhiza treutleri Hook.f. # Ophiorrhiza trichantha Valeton # Ophiorrhiza trichocarpos Blume # Ophiorrhiza trichoclada Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tristis Drake # Ophiorrhiza tubiflora (L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] autl1ualil6bzlh6pvei8neaxxpznyg 7616182 7616181 2026-10-10T18:49:35Z Zeljko 1196 /* I */ 7616182 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # Ophiorrhiza caespitosa (Blume) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza caespitulosa Elmer # Ophiorrhiza calliantha Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza camiguinensis Elmer # Ophiorrhiza cana H.S.Lo # Ophiorrhiza canescens Blume # Ophiorrhiza cantonensis Hance # Ophiorrhiza capitata (Ridl.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza carnosicaulis H.S.Lo # Ophiorrhiza carstensensis Wernham # Ophiorrhiza caudata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza caudipetala Deb & Mondal # Ophiorrhiza cavicola (L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees # Ophiorrhiza chandrasekharanii Subba Rao & Kumari # Ophiorrhiza chenii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza chinensis H.S.Lo # Ophiorrhiza chingii H.S.Lo # Ophiorrhiza chuniana (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ciliata Elmer # Ophiorrhiza coccinea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza codyensis Gamble # Ophiorrhiza confertiflora Valeton # Ophiorrhiza cordata W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen # Ophiorrhiza coriaceifolia (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza costata Ridl. # Ophiorrhiza crassifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza crispa Lauterb. # Ophiorrhiza cryptantha Zoll. & Moritzi # Ophiorrhiza curtiflora Elmer # Ophiorrhiza cylindrica (Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # Ophiorrhiza gaoligongensis L.Wu, Hareesh & R.H.Tu # Ophiorrhiza geminata Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza glabra (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glabrifolia Valeton # Ophiorrhiza glandulosa (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glaucorosea Drake # Ophiorrhiza glechomifolia Thwaites # Ophiorrhiza govidjoensis Valeton # Ophiorrhiza graciliflora Valeton # Ophiorrhiza gracilis Kurz # Ophiorrhiza grandibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza grandiflora Wight # Ophiorrhiza griffithii Hook.f. # Ophiorrhiza guangdongensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza guizhouensis C.D.Yang & G.Q.Gou }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # Ophiorrhiza kainulainenii Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza karstana (L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees # Ophiorrhiza kingiana Ridl. # Ophiorrhiza klossii Ridl. # Ophiorrhiza korthalsiana Miq. # Ophiorrhiza kunstleri King # Ophiorrhiza kuroiwae Makino # Ophiorrhiza kwangsiensis Merr. ex H.L.Li }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # Ophiorrhiza obcuneata Valeton # Ophiorrhiza oblanceolata (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oblonga Craib # Ophiorrhiza oblongifolia DC. # Ophiorrhiza oblongilimba Merr. # Ophiorrhiza ochroleuca Hook.f. # Ophiorrhiza oligantha Miq. # Ophiorrhiza ophiorrhizoides (Drake) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza oppositiflora Hook.f. # Ophiorrhiza orofenensis S.P.Darwin # Ophiorrhiza ovata Merr. }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # Ophiorrhiza qinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza quadrifida Blume # Ophiorrhiza quanzhouensis (J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # Ophiorrhiza tafaensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tahitensis Seem. # Ophiorrhiza tenella King # Ophiorrhiza tenelliflora Valeton # Ophiorrhiza tenuis Ridl. # Ophiorrhiza teysmannii Miq. # Ophiorrhiza thomsonii Hook.f. # Ophiorrhiza tingens C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza tirunelvelica A.N.Henry & Subraman. # Ophiorrhiza tomentosa Jack ex Roxb. # Ophiorrhiza tonglingensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza tonkinensis Pit. # Ophiorrhiza torricellensis Lauterb. # Ophiorrhiza treutleri Hook.f. # Ophiorrhiza trichantha Valeton # Ophiorrhiza trichocarpos Blume # Ophiorrhiza trichoclada Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tristis Drake # Ophiorrhiza tubiflora (L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] 4h0zf3rtitzl6f8t8299vqwvt4j7qs4 7616184 7616182 2026-10-10T18:52:13Z Zeljko 1196 /* O */ 7616184 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # Ophiorrhiza caespitosa (Blume) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza caespitulosa Elmer # Ophiorrhiza calliantha Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza camiguinensis Elmer # Ophiorrhiza cana H.S.Lo # Ophiorrhiza canescens Blume # Ophiorrhiza cantonensis Hance # Ophiorrhiza capitata (Ridl.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza carnosicaulis H.S.Lo # Ophiorrhiza carstensensis Wernham # Ophiorrhiza caudata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza caudipetala Deb & Mondal # Ophiorrhiza cavicola (L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees # Ophiorrhiza chandrasekharanii Subba Rao & Kumari # Ophiorrhiza chenii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza chinensis H.S.Lo # Ophiorrhiza chingii H.S.Lo # Ophiorrhiza chuniana (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ciliata Elmer # Ophiorrhiza coccinea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza codyensis Gamble # Ophiorrhiza confertiflora Valeton # Ophiorrhiza cordata W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen # Ophiorrhiza coriaceifolia (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza costata Ridl. # Ophiorrhiza crassifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza crispa Lauterb. # Ophiorrhiza cryptantha Zoll. & Moritzi # Ophiorrhiza curtiflora Elmer # Ophiorrhiza cylindrica (Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # Ophiorrhiza gaoligongensis L.Wu, Hareesh & R.H.Tu # Ophiorrhiza geminata Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza glabra (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glabrifolia Valeton # Ophiorrhiza glandulosa (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glaucorosea Drake # Ophiorrhiza glechomifolia Thwaites # Ophiorrhiza govidjoensis Valeton # Ophiorrhiza graciliflora Valeton # Ophiorrhiza gracilis Kurz # Ophiorrhiza grandibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza grandiflora Wight # Ophiorrhiza griffithii Hook.f. # Ophiorrhiza guangdongensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza guizhouensis C.D.Yang & G.Q.Gou }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # Ophiorrhiza kainulainenii Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza karstana (L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees # Ophiorrhiza kingiana Ridl. # Ophiorrhiza klossii Ridl. # Ophiorrhiza korthalsiana Miq. # Ophiorrhiza kunstleri King # Ophiorrhiza kuroiwae Makino # Ophiorrhiza kwangsiensis Merr. ex H.L.Li }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # Ophiorrhiza qinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza quadrifida Blume # Ophiorrhiza quanzhouensis (J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # Ophiorrhiza tafaensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tahitensis Seem. # Ophiorrhiza tenella King # Ophiorrhiza tenelliflora Valeton # Ophiorrhiza tenuis Ridl. # Ophiorrhiza teysmannii Miq. # Ophiorrhiza thomsonii Hook.f. # Ophiorrhiza tingens C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza tirunelvelica A.N.Henry & Subraman. # Ophiorrhiza tomentosa Jack ex Roxb. # Ophiorrhiza tonglingensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza tonkinensis Pit. # Ophiorrhiza torricellensis Lauterb. # Ophiorrhiza treutleri Hook.f. # Ophiorrhiza trichantha Valeton # Ophiorrhiza trichocarpos Blume # Ophiorrhiza trichoclada Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tristis Drake # Ophiorrhiza tubiflora (L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] 8sakmpq8mubad3ex4dkc22zsaje1dha 7616185 7616184 2026-10-10T18:52:57Z Zeljko 1196 /* Q */ 7616185 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # Ophiorrhiza caespitosa (Blume) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza caespitulosa Elmer # Ophiorrhiza calliantha Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza camiguinensis Elmer # Ophiorrhiza cana H.S.Lo # Ophiorrhiza canescens Blume # Ophiorrhiza cantonensis Hance # Ophiorrhiza capitata (Ridl.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza carnosicaulis H.S.Lo # Ophiorrhiza carstensensis Wernham # Ophiorrhiza caudata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza caudipetala Deb & Mondal # Ophiorrhiza cavicola (L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees # Ophiorrhiza chandrasekharanii Subba Rao & Kumari # Ophiorrhiza chenii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza chinensis H.S.Lo # Ophiorrhiza chingii H.S.Lo # Ophiorrhiza chuniana (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ciliata Elmer # Ophiorrhiza coccinea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza codyensis Gamble # Ophiorrhiza confertiflora Valeton # Ophiorrhiza cordata W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen # Ophiorrhiza coriaceifolia (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza costata Ridl. # Ophiorrhiza crassifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza crispa Lauterb. # Ophiorrhiza cryptantha Zoll. & Moritzi # Ophiorrhiza curtiflora Elmer # Ophiorrhiza cylindrica (Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # Ophiorrhiza gaoligongensis L.Wu, Hareesh & R.H.Tu # Ophiorrhiza geminata Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza glabra (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glabrifolia Valeton # Ophiorrhiza glandulosa (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glaucorosea Drake # Ophiorrhiza glechomifolia Thwaites # Ophiorrhiza govidjoensis Valeton # Ophiorrhiza graciliflora Valeton # Ophiorrhiza gracilis Kurz # Ophiorrhiza grandibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza grandiflora Wight # Ophiorrhiza griffithii Hook.f. # Ophiorrhiza guangdongensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza guizhouensis C.D.Yang & G.Q.Gou }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # Ophiorrhiza kainulainenii Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza karstana (L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees # Ophiorrhiza kingiana Ridl. # Ophiorrhiza klossii Ridl. # Ophiorrhiza korthalsiana Miq. # Ophiorrhiza kunstleri King # Ophiorrhiza kuroiwae Makino # Ophiorrhiza kwangsiensis Merr. ex H.L.Li }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza qinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza quadrifida]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza quanzhouensis]]'' <small>(J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin</small> }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # Ophiorrhiza tafaensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tahitensis Seem. # Ophiorrhiza tenella King # Ophiorrhiza tenelliflora Valeton # Ophiorrhiza tenuis Ridl. # Ophiorrhiza teysmannii Miq. # Ophiorrhiza thomsonii Hook.f. # Ophiorrhiza tingens C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza tirunelvelica A.N.Henry & Subraman. # Ophiorrhiza tomentosa Jack ex Roxb. # Ophiorrhiza tonglingensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza tonkinensis Pit. # Ophiorrhiza torricellensis Lauterb. # Ophiorrhiza treutleri Hook.f. # Ophiorrhiza trichantha Valeton # Ophiorrhiza trichocarpos Blume # Ophiorrhiza trichoclada Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza tristis Drake # Ophiorrhiza tubiflora (L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] b9py04p0gp66wfb17yykmkwandd6gxn 7616198 7616185 2026-10-10T19:14:48Z Zeljko 1196 /* T */ 7616198 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # Ophiorrhiza caespitosa (Blume) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza caespitulosa Elmer # Ophiorrhiza calliantha Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza camiguinensis Elmer # Ophiorrhiza cana H.S.Lo # Ophiorrhiza canescens Blume # Ophiorrhiza cantonensis Hance # Ophiorrhiza capitata (Ridl.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza carnosicaulis H.S.Lo # Ophiorrhiza carstensensis Wernham # Ophiorrhiza caudata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza caudipetala Deb & Mondal # Ophiorrhiza cavicola (L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees # Ophiorrhiza chandrasekharanii Subba Rao & Kumari # Ophiorrhiza chenii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza chinensis H.S.Lo # Ophiorrhiza chingii H.S.Lo # Ophiorrhiza chuniana (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ciliata Elmer # Ophiorrhiza coccinea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza codyensis Gamble # Ophiorrhiza confertiflora Valeton # Ophiorrhiza cordata W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen # Ophiorrhiza coriaceifolia (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza costata Ridl. # Ophiorrhiza crassifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza crispa Lauterb. # Ophiorrhiza cryptantha Zoll. & Moritzi # Ophiorrhiza curtiflora Elmer # Ophiorrhiza cylindrica (Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # Ophiorrhiza gaoligongensis L.Wu, Hareesh & R.H.Tu # Ophiorrhiza geminata Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza glabra (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glabrifolia Valeton # Ophiorrhiza glandulosa (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glaucorosea Drake # Ophiorrhiza glechomifolia Thwaites # Ophiorrhiza govidjoensis Valeton # Ophiorrhiza graciliflora Valeton # Ophiorrhiza gracilis Kurz # Ophiorrhiza grandibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza grandiflora Wight # Ophiorrhiza griffithii Hook.f. # Ophiorrhiza guangdongensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza guizhouensis C.D.Yang & G.Q.Gou }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # Ophiorrhiza kainulainenii Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza karstana (L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees # Ophiorrhiza kingiana Ridl. # Ophiorrhiza klossii Ridl. # Ophiorrhiza korthalsiana Miq. # Ophiorrhiza kunstleri King # Ophiorrhiza kuroiwae Makino # Ophiorrhiza kwangsiensis Merr. ex H.L.Li }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza qinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza quadrifida]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza quanzhouensis]]'' <small>(J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin</small> }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza tafaensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tahitensis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza tenella]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza tenelliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza tenuis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza teysmannii]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza thomsonii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza tingens]]'' <small>C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza tirunelvelica]]'' <small>A.N.Henry & Subraman.</small> # ''[[Ophiorrhiza tomentosa]]'' <small>Jack ex Roxb.</small> # ''[[Ophiorrhiza tonglingensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza tonkinensis]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza torricellensis]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza treutleri]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza trichantha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza trichocarpos]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza trichoclada]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tristis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza tubiflora]]'' <small>(L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees</small> }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] c9su6m4o1o8rlp8wa8f72uwu5pyyje8 7616221 7616198 2026-10-10T19:53:43Z Zeljko 1196 /* K */ 7616221 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # Ophiorrhiza caespitosa (Blume) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza caespitulosa Elmer # Ophiorrhiza calliantha Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza camiguinensis Elmer # Ophiorrhiza cana H.S.Lo # Ophiorrhiza canescens Blume # Ophiorrhiza cantonensis Hance # Ophiorrhiza capitata (Ridl.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza carnosicaulis H.S.Lo # Ophiorrhiza carstensensis Wernham # Ophiorrhiza caudata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza caudipetala Deb & Mondal # Ophiorrhiza cavicola (L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees # Ophiorrhiza chandrasekharanii Subba Rao & Kumari # Ophiorrhiza chenii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza chinensis H.S.Lo # Ophiorrhiza chingii H.S.Lo # Ophiorrhiza chuniana (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ciliata Elmer # Ophiorrhiza coccinea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza codyensis Gamble # Ophiorrhiza confertiflora Valeton # Ophiorrhiza cordata W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen # Ophiorrhiza coriaceifolia (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza costata Ridl. # Ophiorrhiza crassifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza crispa Lauterb. # Ophiorrhiza cryptantha Zoll. & Moritzi # Ophiorrhiza curtiflora Elmer # Ophiorrhiza cylindrica (Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # Ophiorrhiza gaoligongensis L.Wu, Hareesh & R.H.Tu # Ophiorrhiza geminata Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza glabra (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glabrifolia Valeton # Ophiorrhiza glandulosa (L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza glaucorosea Drake # Ophiorrhiza glechomifolia Thwaites # Ophiorrhiza govidjoensis Valeton # Ophiorrhiza graciliflora Valeton # Ophiorrhiza gracilis Kurz # Ophiorrhiza grandibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza grandiflora Wight # Ophiorrhiza griffithii Hook.f. # Ophiorrhiza guangdongensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza guizhouensis C.D.Yang & G.Q.Gou }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza kainulainenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza karstana]]'' <small>(L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza kingiana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza klossii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza korthalsiana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza kunstleri]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza kuroiwae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Ophiorrhiza kwangsiensis]]'' <small>Merr. ex H.L.Li</small> }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza qinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza quadrifida]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza quanzhouensis]]'' <small>(J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin</small> }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza tafaensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tahitensis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza tenella]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza tenelliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza tenuis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza teysmannii]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza thomsonii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza tingens]]'' <small>C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza tirunelvelica]]'' <small>A.N.Henry & Subraman.</small> # ''[[Ophiorrhiza tomentosa]]'' <small>Jack ex Roxb.</small> # ''[[Ophiorrhiza tonglingensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza tonkinensis]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza torricellensis]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza treutleri]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza trichantha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza trichocarpos]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza trichoclada]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tristis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza tubiflora]]'' <small>(L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees</small> }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] 7nu8138n6zikpovanc5ks2bdn437w3l 7616223 7616221 2026-10-10T19:56:52Z Zeljko 1196 /* G */ 7616223 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # Ophiorrhiza caespitosa (Blume) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza caespitulosa Elmer # Ophiorrhiza calliantha Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza camiguinensis Elmer # Ophiorrhiza cana H.S.Lo # Ophiorrhiza canescens Blume # Ophiorrhiza cantonensis Hance # Ophiorrhiza capitata (Ridl.) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza carnosicaulis H.S.Lo # Ophiorrhiza carstensensis Wernham # Ophiorrhiza caudata C.E.C.Fisch. # Ophiorrhiza caudipetala Deb & Mondal # Ophiorrhiza cavicola (L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees # Ophiorrhiza chandrasekharanii Subba Rao & Kumari # Ophiorrhiza chenii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza chinensis H.S.Lo # Ophiorrhiza chingii H.S.Lo # Ophiorrhiza chuniana (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ciliata Elmer # Ophiorrhiza coccinea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza codyensis Gamble # Ophiorrhiza confertiflora Valeton # Ophiorrhiza cordata W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen # Ophiorrhiza coriaceifolia (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza costata Ridl. # Ophiorrhiza crassifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza crispa Lauterb. # Ophiorrhiza cryptantha Zoll. & Moritzi # Ophiorrhiza curtiflora Elmer # Ophiorrhiza cylindrica (Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza gaoligongensis]]'' <small>L.Wu, Hareesh & R.H.Tu</small> # ''[[Ophiorrhiza geminata]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza glabra]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glabrifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza glandulosa]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glaucorosea]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza glechomifolia]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza govidjoensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza graciliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza gracilis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Ophiorrhiza grandibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza grandiflora]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza griffithii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza guangdongensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza guizhouensis]]'' <small>C.D.Yang & G.Q.Gou</small> }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza kainulainenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza karstana]]'' <small>(L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza kingiana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza klossii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza korthalsiana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza kunstleri]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza kuroiwae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Ophiorrhiza kwangsiensis]]'' <small>Merr. ex H.L.Li</small> }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza qinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza quadrifida]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza quanzhouensis]]'' <small>(J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin</small> }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza tafaensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tahitensis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza tenella]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza tenelliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza tenuis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza teysmannii]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza thomsonii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza tingens]]'' <small>C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza tirunelvelica]]'' <small>A.N.Henry & Subraman.</small> # ''[[Ophiorrhiza tomentosa]]'' <small>Jack ex Roxb.</small> # ''[[Ophiorrhiza tonglingensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza tonkinensis]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza torricellensis]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza treutleri]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza trichantha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza trichocarpos]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza trichoclada]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tristis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza tubiflora]]'' <small>(L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees</small> }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] 82dfd5v5sjafyz30leppx0vhlsvwbd3 7616225 7616223 2026-10-10T20:03:58Z Zeljko 1196 /* C */ 7616225 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza caespitosa]]'' <small>(Blume) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza caespitulosa]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza calliantha]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza camiguinensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cana]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza canescens]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza cantonensis]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza capitata]]'' <small>(Ridl.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza carnosicaulis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza carstensensis]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza caudata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza caudipetala]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza cavicola]]'' <small>(L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza chandrasekharanii]]'' <small>Subba Rao & Kumari</small> # ''[[Ophiorrhiza chenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza chinensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chuniana]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ciliata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza coccinea]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza codyensis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza confertiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza cordata]]'' <small>W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen</small> # ''[[Ophiorrhiza coriaceifolia]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza costata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza crassifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza crispa]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza cryptantha]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza curtiflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cylindrica]]'' <small>(Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza gaoligongensis]]'' <small>L.Wu, Hareesh & R.H.Tu</small> # ''[[Ophiorrhiza geminata]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza glabra]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glabrifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza glandulosa]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glaucorosea]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza glechomifolia]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza govidjoensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza graciliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza gracilis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Ophiorrhiza grandibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza grandiflora]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza griffithii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza guangdongensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza guizhouensis]]'' <small>C.D.Yang & G.Q.Gou</small> }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza kainulainenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza karstana]]'' <small>(L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza kingiana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza klossii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza korthalsiana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza kunstleri]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza kuroiwae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Ophiorrhiza kwangsiensis]]'' <small>Merr. ex H.L.Li</small> }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza qinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza quadrifida]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza quanzhouensis]]'' <small>(J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin</small> }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # Ophiorrhiza sahyadriensis Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar # Ophiorrhiza salicifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza sanguinea Blume # Ophiorrhiza sarawakensis Merr. # Ophiorrhiza sasidharaniana A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar # Ophiorrhiza scabrida (D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza schlenckerae F.M.Bailey # Ophiorrhiza schultzei Valeton # Ophiorrhiza schumannii Valeton # Ophiorrhiza scorpioidea Nadeaud # Ophiorrhiza scorpiura (You Nong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza seriata Valeton # Ophiorrhiza seshagirii (Deb & Rout) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza setosa S.P.Darwin # Ophiorrhiza shae Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza shendurunii A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp. # Ophiorrhiza shiqianensis L.D.Duan & Yun Lin # Ophiorrhiza sichuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza singaporensis Ridl.; # Ophiorrhiza solandri Seem. # Ophiorrhiza solomonensis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza sorsogonensis Elmer # Ophiorrhiza spathulata (X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza stenophylla Valeton; # Ophiorrhiza straminea Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza stylosa Ridl. # Ophiorrhiza subaequalis Craib # Ophiorrhiza subbracteata Korth. # Ophiorrhiza subcapitata Wall. ex Hook.f. # Ophiorrhiza subcrenata Ridl.; # Ophiorrhiza subfalcifolia Miq. # Ophiorrhiza subrubescens Drake # Ophiorrhiza subserrulata Valeton # Ophiorrhiza subumbellata G.Forst. # Ophiorrhiza succirubra King ex Hook.f. # Ophiorrhiza sylvatica Merr. & L.M.Perry }} === T === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza tafaensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tahitensis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza tenella]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza tenelliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza tenuis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza teysmannii]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza thomsonii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza tingens]]'' <small>C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza tirunelvelica]]'' <small>A.N.Henry & Subraman.</small> # ''[[Ophiorrhiza tomentosa]]'' <small>Jack ex Roxb.</small> # ''[[Ophiorrhiza tonglingensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza tonkinensis]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza torricellensis]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza treutleri]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza trichantha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza trichocarpos]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza trichoclada]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tristis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza tubiflora]]'' <small>(L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees</small> }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] pbpkwlyvbnyl5oi58bnqg0krywuphwa 7616228 7616225 2026-10-10T20:13:31Z Zeljko 1196 /* S */ 7616228 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza caespitosa]]'' <small>(Blume) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza caespitulosa]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza calliantha]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza camiguinensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cana]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza canescens]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza cantonensis]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza capitata]]'' <small>(Ridl.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza carnosicaulis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza carstensensis]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza caudata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza caudipetala]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza cavicola]]'' <small>(L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza chandrasekharanii]]'' <small>Subba Rao & Kumari</small> # ''[[Ophiorrhiza chenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza chinensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chuniana]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ciliata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza coccinea]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza codyensis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza confertiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza cordata]]'' <small>W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen</small> # ''[[Ophiorrhiza coriaceifolia]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza costata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza crassifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza crispa]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza cryptantha]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza curtiflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cylindrica]]'' <small>(Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> }} === D === {{stupci|3| # Ophiorrhiza danxiashanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza darwinii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza davaensis Quisumb. # Ophiorrhiza debiana Hareesh, A.Joe & M.Sabu # Ophiorrhiza debruynii Valeton # Ophiorrhiza decipiens Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza deflexa Ridl. # Ophiorrhiza densa H.S.Lo # Ophiorrhiza densiflora Valeton # Ophiorrhiza detianensis (L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim. # Ophiorrhiza dianguiensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza discolor R.Br. ex G.Don # Ophiorrhiza djamuensis Valeton # Ophiorrhiza dolichophylla Merr. # Ophiorrhiza doormanniensis Valeton # Ophiorrhiza dulongensis H.S.Lo }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza gaoligongensis]]'' <small>L.Wu, Hareesh & R.H.Tu</small> # ''[[Ophiorrhiza geminata]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza glabra]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glabrifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza glandulosa]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glaucorosea]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza glechomifolia]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza govidjoensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza graciliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza gracilis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Ophiorrhiza grandibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza grandiflora]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza griffithii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza guangdongensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza guizhouensis]]'' <small>C.D.Yang & G.Q.Gou</small> }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza kainulainenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza karstana]]'' <small>(L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza kingiana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza klossii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza korthalsiana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza kunstleri]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza kuroiwae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Ophiorrhiza kwangsiensis]]'' <small>Merr. ex H.L.Li</small> }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza qinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza quadrifida]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza quanzhouensis]]'' <small>(J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin</small> }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza sahyadriensis]]'' <small>Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza salicifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza sanguinea]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza sarawakensis]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza sasidharaniana]]'' <small>A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza scabrida]]'' <small>(D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza schlenckerae]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Ophiorrhiza schultzei]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza schumannii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpioidea]]'' <small>Nadeaud</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpiura]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza seriata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza seshagirii]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza setosa]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza shae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza shendurunii]]'' <small>A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp.</small> # ''[[Ophiorrhiza shiqianensis]]'' <small>L.D.Duan & Yun Lin</small> # ''[[Ophiorrhiza sichuanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza singaporensis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza solandri]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza solomonensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza sorsogonensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza spathulata]]'' <small>(X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza stenophylla]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza straminea]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza stylosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subaequalis]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza subbracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcapitata]]'' <small>Wall. ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcrenata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subfalcifolia]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza subrubescens]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza subserrulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza subumbellata]]'' <small>G.Forst.</small> # ''[[Ophiorrhiza succirubra]]'' <small>King ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza sylvatica]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> }} === T === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza tafaensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tahitensis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza tenella]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza tenelliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza tenuis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza teysmannii]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza thomsonii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza tingens]]'' <small>C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza tirunelvelica]]'' <small>A.N.Henry & Subraman.</small> # ''[[Ophiorrhiza tomentosa]]'' <small>Jack ex Roxb.</small> # ''[[Ophiorrhiza tonglingensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza tonkinensis]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza torricellensis]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza treutleri]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza trichantha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza trichocarpos]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza trichoclada]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tristis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza tubiflora]]'' <small>(L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees</small> }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] b2zecosn7fqxh679726mz8hgkkwkbn1 7616243 7616228 2026-10-10T20:34:10Z Zeljko 1196 /* D */ 7616243 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza caespitosa]]'' <small>(Blume) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza caespitulosa]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza calliantha]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza camiguinensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cana]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza canescens]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza cantonensis]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza capitata]]'' <small>(Ridl.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza carnosicaulis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza carstensensis]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza caudata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza caudipetala]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza cavicola]]'' <small>(L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza chandrasekharanii]]'' <small>Subba Rao & Kumari</small> # ''[[Ophiorrhiza chenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza chinensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chuniana]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ciliata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza coccinea]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza codyensis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza confertiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza cordata]]'' <small>W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen</small> # ''[[Ophiorrhiza coriaceifolia]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza costata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza crassifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza crispa]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza cryptantha]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza curtiflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cylindrica]]'' <small>(Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> }} === D === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza danxiashanensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza darwinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza davaensis]]'' <small>Quisumb.</small> # ''[[Ophiorrhiza debiana]]'' <small>Hareesh, A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza debruynii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza decipiens]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza deflexa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza densa]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza densiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza detianensis]]'' <small>(L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza dianguiensis]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza discolor]]'' <small>R.Br. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza djamuensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dolichophylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza doormanniensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dulongensis]]'' <small>H.S.Lo</small> }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # Ophiorrhiza fangdingii H.S.Lo # Ophiorrhiza fangiana Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza fasciculata D.Don # Ophiorrhiza ferruginea Valeton # Ophiorrhiza fibrillosa Ridl. # Ophiorrhiza filibracteolata H.S.Lo # Ophiorrhiza filistipula Miq. # Ophiorrhiza flava (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza flavescens Ridl. # Ophiorrhiza fontinalis Ridl. # Ophiorrhiza fruticosa Ridl. # Ophiorrhiza fucosa Hance # Ophiorrhiza fusca Valeton }} === G === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza gaoligongensis]]'' <small>L.Wu, Hareesh & R.H.Tu</small> # ''[[Ophiorrhiza geminata]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza glabra]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glabrifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza glandulosa]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glaucorosea]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza glechomifolia]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza govidjoensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza graciliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza gracilis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Ophiorrhiza grandibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza grandiflora]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza griffithii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza guangdongensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza guizhouensis]]'' <small>C.D.Yang & G.Q.Gou</small> }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza kainulainenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza karstana]]'' <small>(L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza kingiana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza klossii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza korthalsiana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza kunstleri]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza kuroiwae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Ophiorrhiza kwangsiensis]]'' <small>Merr. ex H.L.Li</small> }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza qinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza quadrifida]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza quanzhouensis]]'' <small>(J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin</small> }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza sahyadriensis]]'' <small>Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza salicifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza sanguinea]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza sarawakensis]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza sasidharaniana]]'' <small>A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza scabrida]]'' <small>(D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza schlenckerae]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Ophiorrhiza schultzei]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza schumannii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpioidea]]'' <small>Nadeaud</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpiura]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza seriata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza seshagirii]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza setosa]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza shae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza shendurunii]]'' <small>A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp.</small> # ''[[Ophiorrhiza shiqianensis]]'' <small>L.D.Duan & Yun Lin</small> # ''[[Ophiorrhiza sichuanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza singaporensis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza solandri]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza solomonensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza sorsogonensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza spathulata]]'' <small>(X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza stenophylla]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza straminea]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza stylosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subaequalis]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza subbracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcapitata]]'' <small>Wall. ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcrenata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subfalcifolia]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza subrubescens]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza subserrulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza subumbellata]]'' <small>G.Forst.</small> # ''[[Ophiorrhiza succirubra]]'' <small>King ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza sylvatica]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> }} === T === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza tafaensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tahitensis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza tenella]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza tenelliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza tenuis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza teysmannii]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza thomsonii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza tingens]]'' <small>C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza tirunelvelica]]'' <small>A.N.Henry & Subraman.</small> # ''[[Ophiorrhiza tomentosa]]'' <small>Jack ex Roxb.</small> # ''[[Ophiorrhiza tonglingensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza tonkinensis]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza torricellensis]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza treutleri]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza trichantha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza trichocarpos]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza trichoclada]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tristis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza tubiflora]]'' <small>(L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees</small> }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] ekxp0c56r145oiw8r7dh0f5aks8rdzo 7616247 7616243 2026-10-10T20:42:01Z Zeljko 1196 /* F */ 7616247 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza caespitosa]]'' <small>(Blume) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza caespitulosa]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza calliantha]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza camiguinensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cana]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza canescens]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza cantonensis]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza capitata]]'' <small>(Ridl.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza carnosicaulis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza carstensensis]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza caudata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza caudipetala]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza cavicola]]'' <small>(L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza chandrasekharanii]]'' <small>Subba Rao & Kumari</small> # ''[[Ophiorrhiza chenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza chinensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chuniana]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ciliata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza coccinea]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza codyensis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza confertiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza cordata]]'' <small>W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen</small> # ''[[Ophiorrhiza coriaceifolia]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza costata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza crassifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza crispa]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza cryptantha]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza curtiflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cylindrica]]'' <small>(Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> }} === D === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza danxiashanensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza darwinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza davaensis]]'' <small>Quisumb.</small> # ''[[Ophiorrhiza debiana]]'' <small>Hareesh, A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza debruynii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza decipiens]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza deflexa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza densa]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza densiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza detianensis]]'' <small>(L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza dianguiensis]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza discolor]]'' <small>R.Br. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza djamuensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dolichophylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza doormanniensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dulongensis]]'' <small>H.S.Lo</small> }} === E === {{stupci|3| # Ophiorrhiza echinata Joy, Sr.S.Nair & Joby # Ophiorrhiza elliptica (Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim. # Ophiorrhiza elmeri Merr. # Ophiorrhiza emeiensis (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ensiformis H.S.Lo # Ophiorrhiza eriantha Wight # Ophiorrhiza erubescens Wall. ex G.Don # Ophiorrhiza erythropilosa Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza esquirolii H.Lév. # Ophiorrhiza estipulata Valeton # Ophiorrhiza exserta Ridl. # Ophiorrhiza extenuata S.Moore }} === F === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza fangdingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza fangiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza fasciculata]]'' <small>D.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza ferruginea]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza fibrillosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza filibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza filistipula]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza flava]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza flavescens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fontinalis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fruticosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fucosa]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza fusca]]'' <small>Valeton</small> }} === G === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza gaoligongensis]]'' <small>L.Wu, Hareesh & R.H.Tu</small> # ''[[Ophiorrhiza geminata]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza glabra]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glabrifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza glandulosa]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glaucorosea]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza glechomifolia]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza govidjoensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza graciliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza gracilis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Ophiorrhiza grandibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza grandiflora]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza griffithii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza guangdongensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza guizhouensis]]'' <small>C.D.Yang & G.Q.Gou</small> }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza kainulainenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza karstana]]'' <small>(L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza kingiana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza klossii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza korthalsiana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza kunstleri]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza kuroiwae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Ophiorrhiza kwangsiensis]]'' <small>Merr. ex H.L.Li</small> }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza qinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza quadrifida]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza quanzhouensis]]'' <small>(J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin</small> }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza sahyadriensis]]'' <small>Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza salicifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza sanguinea]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza sarawakensis]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza sasidharaniana]]'' <small>A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza scabrida]]'' <small>(D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza schlenckerae]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Ophiorrhiza schultzei]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza schumannii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpioidea]]'' <small>Nadeaud</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpiura]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza seriata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza seshagirii]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza setosa]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza shae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza shendurunii]]'' <small>A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp.</small> # ''[[Ophiorrhiza shiqianensis]]'' <small>L.D.Duan & Yun Lin</small> # ''[[Ophiorrhiza sichuanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza singaporensis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza solandri]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza solomonensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza sorsogonensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza spathulata]]'' <small>(X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza stenophylla]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza straminea]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza stylosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subaequalis]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza subbracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcapitata]]'' <small>Wall. ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcrenata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subfalcifolia]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza subrubescens]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza subserrulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza subumbellata]]'' <small>G.Forst.</small> # ''[[Ophiorrhiza succirubra]]'' <small>King ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza sylvatica]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> }} === T === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza tafaensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tahitensis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza tenella]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza tenelliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza tenuis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza teysmannii]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza thomsonii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza tingens]]'' <small>C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza tirunelvelica]]'' <small>A.N.Henry & Subraman.</small> # ''[[Ophiorrhiza tomentosa]]'' <small>Jack ex Roxb.</small> # ''[[Ophiorrhiza tonglingensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza tonkinensis]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza torricellensis]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza treutleri]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza trichantha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza trichocarpos]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza trichoclada]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tristis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza tubiflora]]'' <small>(L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees</small> }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] ttj3hghi7ub34jyl1fexv7lopty3gv7 7616285 7616247 2026-10-10T21:45:36Z Zeljko 1196 /* E */ 7616285 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza caespitosa]]'' <small>(Blume) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza caespitulosa]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza calliantha]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza camiguinensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cana]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza canescens]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza cantonensis]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza capitata]]'' <small>(Ridl.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza carnosicaulis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza carstensensis]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza caudata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza caudipetala]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza cavicola]]'' <small>(L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza chandrasekharanii]]'' <small>Subba Rao & Kumari</small> # ''[[Ophiorrhiza chenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza chinensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chuniana]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ciliata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza coccinea]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza codyensis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza confertiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza cordata]]'' <small>W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen</small> # ''[[Ophiorrhiza coriaceifolia]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza costata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza crassifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza crispa]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza cryptantha]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza curtiflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cylindrica]]'' <small>(Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> }} === D === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza danxiashanensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza darwinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza davaensis]]'' <small>Quisumb.</small> # ''[[Ophiorrhiza debiana]]'' <small>Hareesh, A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza debruynii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza decipiens]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza deflexa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza densa]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza densiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza detianensis]]'' <small>(L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza dianguiensis]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza discolor]]'' <small>R.Br. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza djamuensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dolichophylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza doormanniensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dulongensis]]'' <small>H.S.Lo</small> }} === E === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza echinata]]'' <small>Joy, Sr.S.Nair & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza elliptica]]'' <small>(Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza elmeri]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza emeiensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ensiformis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza eriantha]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza erubescens]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza erythropilosa]]'' <small>Alfeche & Alejandro</small> # ''[[Ophiorrhiza esquirolii]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Ophiorrhiza estipulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza exserta]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza extenuata]]'' <small>S.Moore</small> }} === F === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza fangdingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza fangiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza fasciculata]]'' <small>D.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza ferruginea]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza fibrillosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza filibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza filistipula]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza flava]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza flavescens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fontinalis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fruticosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fucosa]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza fusca]]'' <small>Valeton</small> }} === G === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza gaoligongensis]]'' <small>L.Wu, Hareesh & R.H.Tu</small> # ''[[Ophiorrhiza geminata]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza glabra]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glabrifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza glandulosa]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glaucorosea]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza glechomifolia]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza govidjoensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza graciliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza gracilis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Ophiorrhiza grandibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza grandiflora]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza griffithii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza guangdongensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza guizhouensis]]'' <small>C.D.Yang & G.Q.Gou</small> }} === H === {{stupci|3| # Ophiorrhiza hainanensis Y.C.Tseng # Ophiorrhiza hallieri Valeton ex Merr. # Ophiorrhiza hamiguitanensis Alfeche & Alejandro # Ophiorrhiza hasseltii Blume ex Korth. # Ophiorrhiza havilandii Ridl. # Ophiorrhiza hayatana Ohwi # Ophiorrhiza hechiensis (C.Xiong & L.Wu) Kottaim. # Ophiorrhiza heterophylla Jack # Ophiorrhiza heterostyla Dunn # Ophiorrhiza hiepii L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza himadrica M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar # Ophiorrhiza hirsutula Wight ex Hook.f. # Ophiorrhiza hispida Hook.f. # Ophiorrhiza hoanglienensis T.V.Do # Ophiorrhiza howii H.S.Lo # Ophiorrhiza huanjiangensis D.Fang & Z.M.Xie # Ophiorrhiza hunanica H.S.Lo }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza kainulainenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza karstana]]'' <small>(L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza kingiana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza klossii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza korthalsiana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza kunstleri]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza kuroiwae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Ophiorrhiza kwangsiensis]]'' <small>Merr. ex H.L.Li</small> }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza qinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza quadrifida]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza quanzhouensis]]'' <small>(J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin</small> }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza sahyadriensis]]'' <small>Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza salicifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza sanguinea]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza sarawakensis]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza sasidharaniana]]'' <small>A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza scabrida]]'' <small>(D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza schlenckerae]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Ophiorrhiza schultzei]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza schumannii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpioidea]]'' <small>Nadeaud</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpiura]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza seriata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza seshagirii]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza setosa]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza shae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza shendurunii]]'' <small>A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp.</small> # ''[[Ophiorrhiza shiqianensis]]'' <small>L.D.Duan & Yun Lin</small> # ''[[Ophiorrhiza sichuanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza singaporensis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza solandri]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza solomonensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza sorsogonensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza spathulata]]'' <small>(X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza stenophylla]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza straminea]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza stylosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subaequalis]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza subbracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcapitata]]'' <small>Wall. ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcrenata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subfalcifolia]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza subrubescens]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza subserrulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza subumbellata]]'' <small>G.Forst.</small> # ''[[Ophiorrhiza succirubra]]'' <small>King ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza sylvatica]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> }} === T === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza tafaensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tahitensis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza tenella]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza tenelliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza tenuis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza teysmannii]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza thomsonii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza tingens]]'' <small>C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza tirunelvelica]]'' <small>A.N.Henry & Subraman.</small> # ''[[Ophiorrhiza tomentosa]]'' <small>Jack ex Roxb.</small> # ''[[Ophiorrhiza tonglingensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza tonkinensis]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza torricellensis]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza treutleri]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza trichantha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza trichocarpos]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza trichoclada]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tristis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza tubiflora]]'' <small>(L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees</small> }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] 23xswvcxb173wz2k24zvp0rcho63c5z 7616288 7616285 2026-10-10T21:49:01Z Zeljko 1196 /* H */ 7616288 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza caespitosa]]'' <small>(Blume) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza caespitulosa]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza calliantha]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza camiguinensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cana]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza canescens]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza cantonensis]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza capitata]]'' <small>(Ridl.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza carnosicaulis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza carstensensis]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza caudata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza caudipetala]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza cavicola]]'' <small>(L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza chandrasekharanii]]'' <small>Subba Rao & Kumari</small> # ''[[Ophiorrhiza chenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza chinensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chuniana]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ciliata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza coccinea]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza codyensis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza confertiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza cordata]]'' <small>W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen</small> # ''[[Ophiorrhiza coriaceifolia]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza costata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza crassifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza crispa]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza cryptantha]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza curtiflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cylindrica]]'' <small>(Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> }} === D === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza danxiashanensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza darwinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza davaensis]]'' <small>Quisumb.</small> # ''[[Ophiorrhiza debiana]]'' <small>Hareesh, A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza debruynii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza decipiens]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza deflexa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza densa]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza densiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza detianensis]]'' <small>(L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza dianguiensis]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza discolor]]'' <small>R.Br. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza djamuensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dolichophylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza doormanniensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dulongensis]]'' <small>H.S.Lo</small> }} === E === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza echinata]]'' <small>Joy, Sr.S.Nair & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza elliptica]]'' <small>(Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza elmeri]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza emeiensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ensiformis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza eriantha]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza erubescens]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza erythropilosa]]'' <small>Alfeche & Alejandro</small> # ''[[Ophiorrhiza esquirolii]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Ophiorrhiza estipulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza exserta]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza extenuata]]'' <small>S.Moore</small> }} === F === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza fangdingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza fangiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza fasciculata]]'' <small>D.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza ferruginea]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza fibrillosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza filibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza filistipula]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza flava]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza flavescens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fontinalis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fruticosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fucosa]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza fusca]]'' <small>Valeton</small> }} === G === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza gaoligongensis]]'' <small>L.Wu, Hareesh & R.H.Tu</small> # ''[[Ophiorrhiza geminata]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza glabra]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glabrifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza glandulosa]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glaucorosea]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza glechomifolia]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza govidjoensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza graciliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza gracilis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Ophiorrhiza grandibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza grandiflora]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza griffithii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza guangdongensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza guizhouensis]]'' <small>C.D.Yang & G.Q.Gou</small> }} === H === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza hainanensis]]'' <small>Y.C.Tseng</small> # ''[[Ophiorrhiza hallieri]]'' <small>Valeton ex Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza hamiguitanensis]]'' <small>Alfeche & Alejandro</small> # ''[[Ophiorrhiza hasseltii]]'' <small>Blume ex Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza havilandii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza hayatana]]'' <small>Ohwi</small> # ''[[Ophiorrhiza hechiensis]]'' <small>(C.Xiong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza heterophylla]]'' <small>Jack</small> # ''[[Ophiorrhiza heterostyla]]'' <small>Dunn</small> # ''[[Ophiorrhiza hiepii]]'' <small>L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen</small> # ''[[Ophiorrhiza himadrica]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza hirsutula]]'' <small>Wight ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza hispida]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza hoanglienensis]]'' <small>T.V.Do</small> # ''[[Ophiorrhiza howii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza huanjiangensis]]'' <small>D.Fang & Z.M.Xie</small> # ''[[Ophiorrhiza hunanica]]'' <small>H.S.Lo</small> }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza kainulainenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza karstana]]'' <small>(L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza kingiana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza klossii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza korthalsiana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza kunstleri]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza kuroiwae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Ophiorrhiza kwangsiensis]]'' <small>Merr. ex H.L.Li</small> }} === L === {{stupci|3| # Ophiorrhiza lacei Craib # Ophiorrhiza laevifolia H.S.Lo # Ophiorrhiza lallanii R.Kr.Singh # Ophiorrhiza lancifolia Ridl. # Ophiorrhiza lancilimba Merr. # Ophiorrhiza laoshanica H.S.Lo # Ophiorrhiza larseniorum Schanzer # Ophiorrhiza latifolia Miq. # Ophiorrhiza lauterbachii Valeton # Ophiorrhiza lawrenceana King & Prain # Ophiorrhiza laxa A.Gray # Ophiorrhiza laxiflora (W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza leptantha A.Gray # Ophiorrhiza leptophylla Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza liangkwangensis H.S.Lo # Ophiorrhiza liboensis (L.Wu & W.J.Liu) Kottaim. # Ophiorrhiza lignosa Merr. # Ophiorrhiza lii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza linearifolia Merr. # Ophiorrhiza littorea Miq. # Ophiorrhiza liuyanii L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen # Ophiorrhiza loana Y.F.Deng & Y.Feng Huang # Ophiorrhiza longanensis (R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longerepens Ridl. # Ophiorrhiza longibracteata (S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza longicornis H.S.Lo # Ophiorrhiza longiflora Blume # Ophiorrhiza longifloriformis Schanzer # Ophiorrhiza longii J.R.I.Wood # Ophiorrhiza longipedunculata Merr.; # Ophiorrhiza longipes Craib # Ophiorrhiza longisepala Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza longituba J.W.Moore # Ophiorrhiza luchuanensis H.S.Lo # Ophiorrhiza lui (Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza luochengensis (H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin; # Ophiorrhiza lurida Hook.f. }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza qinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza quadrifida]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza quanzhouensis]]'' <small>(J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin</small> }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza sahyadriensis]]'' <small>Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza salicifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza sanguinea]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza sarawakensis]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza sasidharaniana]]'' <small>A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza scabrida]]'' <small>(D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza schlenckerae]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Ophiorrhiza schultzei]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza schumannii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpioidea]]'' <small>Nadeaud</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpiura]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza seriata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza seshagirii]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza setosa]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza shae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza shendurunii]]'' <small>A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp.</small> # ''[[Ophiorrhiza shiqianensis]]'' <small>L.D.Duan & Yun Lin</small> # ''[[Ophiorrhiza sichuanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza singaporensis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza solandri]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza solomonensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza sorsogonensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza spathulata]]'' <small>(X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza stenophylla]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza straminea]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza stylosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subaequalis]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza subbracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcapitata]]'' <small>Wall. ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcrenata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subfalcifolia]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza subrubescens]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza subserrulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza subumbellata]]'' <small>G.Forst.</small> # ''[[Ophiorrhiza succirubra]]'' <small>King ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza sylvatica]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> }} === T === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza tafaensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tahitensis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza tenella]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza tenelliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza tenuis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza teysmannii]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza thomsonii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza tingens]]'' <small>C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza tirunelvelica]]'' <small>A.N.Henry & Subraman.</small> # ''[[Ophiorrhiza tomentosa]]'' <small>Jack ex Roxb.</small> # ''[[Ophiorrhiza tonglingensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza tonkinensis]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza torricellensis]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza treutleri]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza trichantha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza trichocarpos]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza trichoclada]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tristis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza tubiflora]]'' <small>(L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees</small> }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] ovsrf3dw5prmlghwfcejasfvsehyah8 7616297 7616288 2026-10-10T21:58:27Z Zeljko 1196 /* L */ 7616297 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza caespitosa]]'' <small>(Blume) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza caespitulosa]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza calliantha]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza camiguinensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cana]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza canescens]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza cantonensis]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza capitata]]'' <small>(Ridl.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza carnosicaulis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza carstensensis]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza caudata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza caudipetala]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza cavicola]]'' <small>(L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza chandrasekharanii]]'' <small>Subba Rao & Kumari</small> # ''[[Ophiorrhiza chenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza chinensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chuniana]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ciliata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza coccinea]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza codyensis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza confertiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza cordata]]'' <small>W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen</small> # ''[[Ophiorrhiza coriaceifolia]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza costata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza crassifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza crispa]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza cryptantha]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza curtiflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cylindrica]]'' <small>(Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> }} === D === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza danxiashanensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza darwinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza davaensis]]'' <small>Quisumb.</small> # ''[[Ophiorrhiza debiana]]'' <small>Hareesh, A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza debruynii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza decipiens]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza deflexa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza densa]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza densiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza detianensis]]'' <small>(L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza dianguiensis]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza discolor]]'' <small>R.Br. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza djamuensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dolichophylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza doormanniensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dulongensis]]'' <small>H.S.Lo</small> }} === E === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza echinata]]'' <small>Joy, Sr.S.Nair & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza elliptica]]'' <small>(Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza elmeri]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza emeiensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ensiformis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza eriantha]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza erubescens]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza erythropilosa]]'' <small>Alfeche & Alejandro</small> # ''[[Ophiorrhiza esquirolii]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Ophiorrhiza estipulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza exserta]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza extenuata]]'' <small>S.Moore</small> }} === F === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza fangdingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza fangiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza fasciculata]]'' <small>D.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza ferruginea]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza fibrillosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza filibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza filistipula]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza flava]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza flavescens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fontinalis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fruticosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fucosa]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza fusca]]'' <small>Valeton</small> }} === G === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza gaoligongensis]]'' <small>L.Wu, Hareesh & R.H.Tu</small> # ''[[Ophiorrhiza geminata]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza glabra]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glabrifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza glandulosa]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glaucorosea]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza glechomifolia]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza govidjoensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza graciliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza gracilis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Ophiorrhiza grandibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza grandiflora]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza griffithii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza guangdongensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza guizhouensis]]'' <small>C.D.Yang & G.Q.Gou</small> }} === H === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza hainanensis]]'' <small>Y.C.Tseng</small> # ''[[Ophiorrhiza hallieri]]'' <small>Valeton ex Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza hamiguitanensis]]'' <small>Alfeche & Alejandro</small> # ''[[Ophiorrhiza hasseltii]]'' <small>Blume ex Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza havilandii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza hayatana]]'' <small>Ohwi</small> # ''[[Ophiorrhiza hechiensis]]'' <small>(C.Xiong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza heterophylla]]'' <small>Jack</small> # ''[[Ophiorrhiza heterostyla]]'' <small>Dunn</small> # ''[[Ophiorrhiza hiepii]]'' <small>L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen</small> # ''[[Ophiorrhiza himadrica]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza hirsutula]]'' <small>Wight ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza hispida]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza hoanglienensis]]'' <small>T.V.Do</small> # ''[[Ophiorrhiza howii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza huanjiangensis]]'' <small>D.Fang & Z.M.Xie</small> # ''[[Ophiorrhiza hunanica]]'' <small>H.S.Lo</small> }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza kainulainenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza karstana]]'' <small>(L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza kingiana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza klossii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza korthalsiana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza kunstleri]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza kuroiwae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Ophiorrhiza kwangsiensis]]'' <small>Merr. ex H.L.Li</small> }} === L === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza lacei]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza laevifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza lallanii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza lancifolia]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza lancilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza laoshanica]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza larseniorum]]'' <small>Schanzer</small> # ''[[Ophiorrhiza latifolia]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza lauterbachii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza lawrenceana]]'' <small>King & Prain</small> # ''[[Ophiorrhiza laxa]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Ophiorrhiza laxiflora]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza leptantha]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Ophiorrhiza leptophylla]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza liangkwangensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza liboensis]]'' <small>(L.Wu & W.J.Liu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza lignosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza lii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza linearifolia]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza littorea]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza liuyanii]]'' <small>L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen</small> # ''[[Ophiorrhiza loana]]'' <small>Y.F.Deng & Y.Feng Huang</small> # ''[[Ophiorrhiza longanensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza longerepens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza longibracteata]]'' <small>(S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza longicornis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza longiflora]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza longifloriformis]]'' <small>Schanzer</small> # ''[[Ophiorrhiza longii]]'' <small>J.R.I.Wood</small> # ''[[Ophiorrhiza longipedunculata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza longipes]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza longisepala]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza longituba]]'' <small>J.W.Moore</small> # ''[[Ophiorrhiza luchuanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza lui]]'' <small>(Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza luochengensis]]'' <small>(H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza lurida]]'' <small>Hook.f.</small> }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # Ophiorrhiza nairii Ramam. & Rajan # Ophiorrhiza nandanica H.S.Lo # Ophiorrhiza nanlingensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza napoensis H.S.Lo # Ophiorrhiza neglecta Blume ex DC. # Ophiorrhiza nelsonii Seem. # Ophiorrhiza nemorosa Thwaites # Ophiorrhiza neodensa Idrees # Ophiorrhiza neorepens Idrees # Ophiorrhiza neoreticulata Idrees # Ophiorrhiza nepalensis Deb & Mondal # Ophiorrhiza nerterifolia Bremek. # Ophiorrhiza nerteriformis Merr. & L.M.Perry # Ophiorrhiza nervosa Ridl. # Ophiorrhiza nicobarica N.P.Balakr. # Ophiorrhiza nonggangensis Y.F.Deng # Ophiorrhiza nutans C.B.Clarke ex Hook.f. }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza qinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza quadrifida]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza quanzhouensis]]'' <small>(J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin</small> }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza sahyadriensis]]'' <small>Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza salicifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza sanguinea]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza sarawakensis]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza sasidharaniana]]'' <small>A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza scabrida]]'' <small>(D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza schlenckerae]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Ophiorrhiza schultzei]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza schumannii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpioidea]]'' <small>Nadeaud</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpiura]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza seriata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza seshagirii]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza setosa]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza shae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza shendurunii]]'' <small>A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp.</small> # ''[[Ophiorrhiza shiqianensis]]'' <small>L.D.Duan & Yun Lin</small> # ''[[Ophiorrhiza sichuanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza singaporensis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza solandri]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza solomonensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza sorsogonensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza spathulata]]'' <small>(X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza stenophylla]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza straminea]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza stylosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subaequalis]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza subbracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcapitata]]'' <small>Wall. ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcrenata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subfalcifolia]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza subrubescens]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza subserrulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza subumbellata]]'' <small>G.Forst.</small> # ''[[Ophiorrhiza succirubra]]'' <small>King ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza sylvatica]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> }} === T === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza tafaensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tahitensis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza tenella]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza tenelliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza tenuis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza teysmannii]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza thomsonii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza tingens]]'' <small>C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza tirunelvelica]]'' <small>A.N.Henry & Subraman.</small> # ''[[Ophiorrhiza tomentosa]]'' <small>Jack ex Roxb.</small> # ''[[Ophiorrhiza tonglingensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza tonkinensis]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza torricellensis]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza treutleri]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza trichantha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza trichocarpos]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza trichoclada]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tristis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza tubiflora]]'' <small>(L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees</small> }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] n6zyz6ixx91if6bmj747fkjg3ex0i67 7616308 7616297 2026-10-10T22:06:08Z Zeljko 1196 /* N */ 7616308 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza caespitosa]]'' <small>(Blume) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza caespitulosa]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza calliantha]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza camiguinensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cana]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza canescens]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza cantonensis]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza capitata]]'' <small>(Ridl.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza carnosicaulis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza carstensensis]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza caudata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza caudipetala]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza cavicola]]'' <small>(L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza chandrasekharanii]]'' <small>Subba Rao & Kumari</small> # ''[[Ophiorrhiza chenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza chinensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chuniana]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ciliata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza coccinea]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza codyensis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza confertiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza cordata]]'' <small>W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen</small> # ''[[Ophiorrhiza coriaceifolia]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza costata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza crassifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza crispa]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza cryptantha]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza curtiflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cylindrica]]'' <small>(Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> }} === D === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza danxiashanensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza darwinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza davaensis]]'' <small>Quisumb.</small> # ''[[Ophiorrhiza debiana]]'' <small>Hareesh, A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza debruynii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza decipiens]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza deflexa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza densa]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza densiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza detianensis]]'' <small>(L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza dianguiensis]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza discolor]]'' <small>R.Br. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza djamuensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dolichophylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza doormanniensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dulongensis]]'' <small>H.S.Lo</small> }} === E === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza echinata]]'' <small>Joy, Sr.S.Nair & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza elliptica]]'' <small>(Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza elmeri]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza emeiensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ensiformis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza eriantha]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza erubescens]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza erythropilosa]]'' <small>Alfeche & Alejandro</small> # ''[[Ophiorrhiza esquirolii]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Ophiorrhiza estipulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza exserta]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza extenuata]]'' <small>S.Moore</small> }} === F === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza fangdingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza fangiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza fasciculata]]'' <small>D.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza ferruginea]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza fibrillosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza filibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza filistipula]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza flava]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza flavescens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fontinalis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fruticosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fucosa]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza fusca]]'' <small>Valeton</small> }} === G === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza gaoligongensis]]'' <small>L.Wu, Hareesh & R.H.Tu</small> # ''[[Ophiorrhiza geminata]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza glabra]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glabrifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza glandulosa]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glaucorosea]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza glechomifolia]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza govidjoensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza graciliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza gracilis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Ophiorrhiza grandibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza grandiflora]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza griffithii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza guangdongensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza guizhouensis]]'' <small>C.D.Yang & G.Q.Gou</small> }} === H === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza hainanensis]]'' <small>Y.C.Tseng</small> # ''[[Ophiorrhiza hallieri]]'' <small>Valeton ex Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza hamiguitanensis]]'' <small>Alfeche & Alejandro</small> # ''[[Ophiorrhiza hasseltii]]'' <small>Blume ex Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza havilandii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza hayatana]]'' <small>Ohwi</small> # ''[[Ophiorrhiza hechiensis]]'' <small>(C.Xiong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza heterophylla]]'' <small>Jack</small> # ''[[Ophiorrhiza heterostyla]]'' <small>Dunn</small> # ''[[Ophiorrhiza hiepii]]'' <small>L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen</small> # ''[[Ophiorrhiza himadrica]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza hirsutula]]'' <small>Wight ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza hispida]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza hoanglienensis]]'' <small>T.V.Do</small> # ''[[Ophiorrhiza howii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza huanjiangensis]]'' <small>D.Fang & Z.M.Xie</small> # ''[[Ophiorrhiza hunanica]]'' <small>H.S.Lo</small> }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza kainulainenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza karstana]]'' <small>(L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza kingiana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza klossii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza korthalsiana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza kunstleri]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza kuroiwae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Ophiorrhiza kwangsiensis]]'' <small>Merr. ex H.L.Li</small> }} === L === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza lacei]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza laevifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza lallanii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza lancifolia]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza lancilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza laoshanica]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza larseniorum]]'' <small>Schanzer</small> # ''[[Ophiorrhiza latifolia]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza lauterbachii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza lawrenceana]]'' <small>King & Prain</small> # ''[[Ophiorrhiza laxa]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Ophiorrhiza laxiflora]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza leptantha]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Ophiorrhiza leptophylla]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza liangkwangensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza liboensis]]'' <small>(L.Wu & W.J.Liu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza lignosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza lii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza linearifolia]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza littorea]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza liuyanii]]'' <small>L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen</small> # ''[[Ophiorrhiza loana]]'' <small>Y.F.Deng & Y.Feng Huang</small> # ''[[Ophiorrhiza longanensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza longerepens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza longibracteata]]'' <small>(S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza longicornis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza longiflora]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza longifloriformis]]'' <small>Schanzer</small> # ''[[Ophiorrhiza longii]]'' <small>J.R.I.Wood</small> # ''[[Ophiorrhiza longipedunculata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza longipes]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza longisepala]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza longituba]]'' <small>J.W.Moore</small> # ''[[Ophiorrhiza luchuanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza lui]]'' <small>(Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza luochengensis]]'' <small>(H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza lurida]]'' <small>Hook.f.</small> }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza nairii]]'' <small>Ramam. & Rajan</small> # ''[[Ophiorrhiza nandanica]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza nanlingensis]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza napoensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza neglecta]]'' <small>Blume ex DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza nelsonii]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza nemorosa]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza neodensa]]'' <small>Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza neorepens]]'' <small>Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza neoreticulata]]'' <small>Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza nepalensis]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza nerterifolia]]'' <small>Bremek.</small> # ''[[Ophiorrhiza nerteriformis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza nervosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza nicobarica]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza nonggangensis]]'' <small>Y.F.Deng</small> # ''[[Ophiorrhiza nutans]]'' <small>C.B.Clarke ex Hook.f.</small> }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # Ophiorrhiza palauensis Valeton # Ophiorrhiza pallida Thwaites # Ophiorrhiza pallidula Ridl. # Ophiorrhiza palustris Valeton # Ophiorrhiza paralatiflora L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza parviflora Reinw. ex Korth. # Ophiorrhiza patula Craib # Ophiorrhiza pauciflora Hook.f. # Ophiorrhiza pectinata Arn. # Ophiorrhiza pedunculata Schanzer # Ophiorrhiza pengshuiensis (B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza peploides A.Gray # Ophiorrhiza perpusilla Blume ex DC. # Ophiorrhiza petrophila H.S.Lo # Ophiorrhiza pileoides Hemsl. # Ophiorrhiza pilosissima Ridl. # Ophiorrhiza pinatuboensis Ruhsam # Ophiorrhiza pingbienensis H.S.Lo # Ophiorrhiza platycarpa S.P.Darwin # Ophiorrhiza polytricha Valeton # Ophiorrhiza pseudofasciculata Schanzer # Ophiorrhiza pseudoinconspicua Hochr. # Ophiorrhiza pseudomungos Valeton # Ophiorrhiza pseudonapoensis L.Wu & Q.R.Liu # Ophiorrhiza puberula Merr. # Ophiorrhiza pubescens Elmer # Ophiorrhiza pubiflora Merr. # Ophiorrhiza puffii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza pulgarensis Elmer # Ophiorrhiza pumila Champ. ex Benth. # Ophiorrhiza purpurascens H.S.Lo # Ophiorrhiza purpureocaerulea (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza purpureonervis H.S.Lo # Ophiorrhiza pykarensis Gamble }} === Q === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza qinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza quadrifida]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza quanzhouensis]]'' <small>(J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin</small> }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza sahyadriensis]]'' <small>Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza salicifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza sanguinea]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza sarawakensis]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza sasidharaniana]]'' <small>A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza scabrida]]'' <small>(D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza schlenckerae]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Ophiorrhiza schultzei]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza schumannii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpioidea]]'' <small>Nadeaud</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpiura]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza seriata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza seshagirii]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza setosa]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza shae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza shendurunii]]'' <small>A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp.</small> # ''[[Ophiorrhiza shiqianensis]]'' <small>L.D.Duan & Yun Lin</small> # ''[[Ophiorrhiza sichuanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza singaporensis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza solandri]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza solomonensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza sorsogonensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza spathulata]]'' <small>(X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza stenophylla]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza straminea]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza stylosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subaequalis]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza subbracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcapitata]]'' <small>Wall. ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcrenata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subfalcifolia]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza subrubescens]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza subserrulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza subumbellata]]'' <small>G.Forst.</small> # ''[[Ophiorrhiza succirubra]]'' <small>King ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza sylvatica]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> }} === T === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza tafaensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tahitensis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza tenella]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza tenelliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza tenuis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza teysmannii]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza thomsonii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza tingens]]'' <small>C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza tirunelvelica]]'' <small>A.N.Henry & Subraman.</small> # ''[[Ophiorrhiza tomentosa]]'' <small>Jack ex Roxb.</small> # ''[[Ophiorrhiza tonglingensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza tonkinensis]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza torricellensis]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza treutleri]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza trichantha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza trichocarpos]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza trichoclada]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tristis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza tubiflora]]'' <small>(L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees</small> }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] jn8u6ynfezrn3yvghgougop1v2yabtc 7616314 7616308 2026-10-10T22:14:09Z Zeljko 1196 /* P */ 7616314 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza caespitosa]]'' <small>(Blume) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza caespitulosa]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza calliantha]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza camiguinensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cana]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza canescens]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza cantonensis]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza capitata]]'' <small>(Ridl.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza carnosicaulis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza carstensensis]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza caudata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza caudipetala]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza cavicola]]'' <small>(L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza chandrasekharanii]]'' <small>Subba Rao & Kumari</small> # ''[[Ophiorrhiza chenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza chinensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chuniana]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ciliata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza coccinea]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza codyensis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza confertiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza cordata]]'' <small>W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen</small> # ''[[Ophiorrhiza coriaceifolia]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza costata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza crassifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza crispa]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza cryptantha]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza curtiflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cylindrica]]'' <small>(Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> }} === D === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza danxiashanensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza darwinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza davaensis]]'' <small>Quisumb.</small> # ''[[Ophiorrhiza debiana]]'' <small>Hareesh, A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza debruynii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza decipiens]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza deflexa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza densa]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza densiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza detianensis]]'' <small>(L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza dianguiensis]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza discolor]]'' <small>R.Br. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza djamuensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dolichophylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza doormanniensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dulongensis]]'' <small>H.S.Lo</small> }} === E === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza echinata]]'' <small>Joy, Sr.S.Nair & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza elliptica]]'' <small>(Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza elmeri]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza emeiensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ensiformis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza eriantha]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza erubescens]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza erythropilosa]]'' <small>Alfeche & Alejandro</small> # ''[[Ophiorrhiza esquirolii]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Ophiorrhiza estipulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza exserta]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza extenuata]]'' <small>S.Moore</small> }} === F === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza fangdingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza fangiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza fasciculata]]'' <small>D.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza ferruginea]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza fibrillosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza filibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza filistipula]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza flava]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza flavescens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fontinalis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fruticosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fucosa]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza fusca]]'' <small>Valeton</small> }} === G === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza gaoligongensis]]'' <small>L.Wu, Hareesh & R.H.Tu</small> # ''[[Ophiorrhiza geminata]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza glabra]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glabrifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza glandulosa]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glaucorosea]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza glechomifolia]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza govidjoensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza graciliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza gracilis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Ophiorrhiza grandibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza grandiflora]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza griffithii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza guangdongensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza guizhouensis]]'' <small>C.D.Yang & G.Q.Gou</small> }} === H === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza hainanensis]]'' <small>Y.C.Tseng</small> # ''[[Ophiorrhiza hallieri]]'' <small>Valeton ex Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza hamiguitanensis]]'' <small>Alfeche & Alejandro</small> # ''[[Ophiorrhiza hasseltii]]'' <small>Blume ex Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza havilandii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza hayatana]]'' <small>Ohwi</small> # ''[[Ophiorrhiza hechiensis]]'' <small>(C.Xiong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza heterophylla]]'' <small>Jack</small> # ''[[Ophiorrhiza heterostyla]]'' <small>Dunn</small> # ''[[Ophiorrhiza hiepii]]'' <small>L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen</small> # ''[[Ophiorrhiza himadrica]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza hirsutula]]'' <small>Wight ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza hispida]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza hoanglienensis]]'' <small>T.V.Do</small> # ''[[Ophiorrhiza howii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza huanjiangensis]]'' <small>D.Fang & Z.M.Xie</small> # ''[[Ophiorrhiza hunanica]]'' <small>H.S.Lo</small> }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza kainulainenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza karstana]]'' <small>(L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza kingiana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza klossii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza korthalsiana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza kunstleri]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza kuroiwae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Ophiorrhiza kwangsiensis]]'' <small>Merr. ex H.L.Li</small> }} === L === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza lacei]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza laevifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza lallanii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza lancifolia]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza lancilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza laoshanica]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza larseniorum]]'' <small>Schanzer</small> # ''[[Ophiorrhiza latifolia]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza lauterbachii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza lawrenceana]]'' <small>King & Prain</small> # ''[[Ophiorrhiza laxa]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Ophiorrhiza laxiflora]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza leptantha]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Ophiorrhiza leptophylla]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza liangkwangensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza liboensis]]'' <small>(L.Wu & W.J.Liu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza lignosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza lii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza linearifolia]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza littorea]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza liuyanii]]'' <small>L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen</small> # ''[[Ophiorrhiza loana]]'' <small>Y.F.Deng & Y.Feng Huang</small> # ''[[Ophiorrhiza longanensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza longerepens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza longibracteata]]'' <small>(S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza longicornis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza longiflora]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza longifloriformis]]'' <small>Schanzer</small> # ''[[Ophiorrhiza longii]]'' <small>J.R.I.Wood</small> # ''[[Ophiorrhiza longipedunculata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza longipes]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza longisepala]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza longituba]]'' <small>J.W.Moore</small> # ''[[Ophiorrhiza luchuanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza lui]]'' <small>(Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza luochengensis]]'' <small>(H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza lurida]]'' <small>Hook.f.</small> }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza nairii]]'' <small>Ramam. & Rajan</small> # ''[[Ophiorrhiza nandanica]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza nanlingensis]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza napoensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza neglecta]]'' <small>Blume ex DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza nelsonii]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza nemorosa]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza neodensa]]'' <small>Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza neorepens]]'' <small>Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza neoreticulata]]'' <small>Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza nepalensis]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza nerterifolia]]'' <small>Bremek.</small> # ''[[Ophiorrhiza nerteriformis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza nervosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza nicobarica]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza nonggangensis]]'' <small>Y.F.Deng</small> # ''[[Ophiorrhiza nutans]]'' <small>C.B.Clarke ex Hook.f.</small> }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza palauensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza pallida]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza pallidula]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza palustris]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza paralatiflora]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza parviflora]]'' <small>Reinw. ex Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza patula]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza pauciflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza pectinata]]'' <small>Arn.</small> # ''[[Ophiorrhiza pedunculata]]'' <small>Schanzer</small> # ''[[Ophiorrhiza pengshuiensis]]'' <small>(B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza peploides]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Ophiorrhiza perpusilla]]'' <small>Blume ex DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza petrophila]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza pileoides]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Ophiorrhiza pilosissima]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza pinatuboensis]]'' <small>Ruhsam</small> # ''[[Ophiorrhiza pingbienensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza platycarpa]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza polytricha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza pseudofasciculata]]'' <small>Schanzer</small> # ''[[Ophiorrhiza pseudoinconspicua]]'' <small>Hochr.</small> # ''[[Ophiorrhiza pseudomungos]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza pseudonapoensis]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza puberula]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza pubescens]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza pubiflora]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza puffii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza pulgarensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza pumila]]'' <small>Champ. ex Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza purpurascens]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza purpureocaerulea]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza purpureonervis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza pykarensis]]'' <small>Gamble</small> }} === Q === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza qinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza quadrifida]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza quanzhouensis]]'' <small>(J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin</small> }} === R === {{stupci|3| # Ophiorrhiza radicans Gardner ex Thwaites # Ophiorrhiza ravifolia Naive & Alejandro # Ophiorrhiza recurvipetala Bhuyan, S.Baruah & Mehmud # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # Ophiorrhiza repandicalyx H.S.Lo # Ophiorrhiza repens (Wall. ex G.Don) Bennet # Ophiorrhiza reticulata Korth. # Ophiorrhiza rhododictyon Wernham # Ophiorrhiza rhodoneura H.S.Lo # Ophiorrhiza richardiana Gaudich. # Ophiorrhiza ridleyi Merr. # Ophiorrhiza ridsdalei Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza ripicola Craib # Ophiorrhiza rivularis Valeton # Ophiorrhiza robbrechtii Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rosacea Ridl. # Ophiorrhiza rosea Hook.f. # Ophiorrhiza rosulata (Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim. # Ophiorrhiza roxburghiana Wight # Ophiorrhiza rubella Korth. # Ophiorrhiza rubescens (H.S.Lo) Razafim. & Rydin # Ophiorrhiza rufa Valeton # Ophiorrhiza rufinervis Valeton; # Ophiorrhiza rufipilis H.S.Lo # Ophiorrhiza rufopunctata H.S.Lo # Ophiorrhiza rugosa Wall. # Ophiorrhiza rupestris Hemsl. }} === S === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza sahyadriensis]]'' <small>Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza salicifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza sanguinea]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza sarawakensis]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza sasidharaniana]]'' <small>A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza scabrida]]'' <small>(D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza schlenckerae]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Ophiorrhiza schultzei]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza schumannii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpioidea]]'' <small>Nadeaud</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpiura]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza seriata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza seshagirii]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza setosa]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza shae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza shendurunii]]'' <small>A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp.</small> # ''[[Ophiorrhiza shiqianensis]]'' <small>L.D.Duan & Yun Lin</small> # ''[[Ophiorrhiza sichuanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza singaporensis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza solandri]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza solomonensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza sorsogonensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza spathulata]]'' <small>(X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza stenophylla]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza straminea]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza stylosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subaequalis]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza subbracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcapitata]]'' <small>Wall. ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcrenata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subfalcifolia]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza subrubescens]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza subserrulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza subumbellata]]'' <small>G.Forst.</small> # ''[[Ophiorrhiza succirubra]]'' <small>King ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza sylvatica]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> }} === T === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza tafaensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tahitensis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza tenella]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza tenelliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza tenuis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza teysmannii]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza thomsonii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza tingens]]'' <small>C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza tirunelvelica]]'' <small>A.N.Henry & Subraman.</small> # ''[[Ophiorrhiza tomentosa]]'' <small>Jack ex Roxb.</small> # ''[[Ophiorrhiza tonglingensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza tonkinensis]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza torricellensis]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza treutleri]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza trichantha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza trichocarpos]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza trichoclada]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tristis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza tubiflora]]'' <small>(L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees</small> }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] szkrz9e90c6cr0i2pufiyi90pfnoedt 7616320 7616314 2026-10-10T22:20:19Z Zeljko 1196 /* R */ 7616320 wikitext text/x-wiki {{POKAŽINASLOV:Popis vrsta roda ''Ophiorrhiza''}} '''Popis vrsta roda ''[[Ophiorrhiza]]''''' === A === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza acuminata]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza acuminatissima]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza affinis]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza alata]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza alatiflora]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza albida]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza alboensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amnicola]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza amoena]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza amplifolia]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza angkae]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza annamica]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza anonyma]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza arenicola]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza argostemmoides]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza arunachalensis]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza assamensis]]'' <small>Mehmud & Bhuyan</small> # ''[[Ophiorrhiza aureolina]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza australiana]]'' <small>Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza austroyunnanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza avenis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza axillaris]]'' <small>Ridl.</small> }} === B === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza baishaiensis]]'' <small>(X.X.Chen & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza balansae]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza barberi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza barnesii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza baviensis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza bharat]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza biakensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza bibracteata]]'' <small>You Nong & G.Y.Wei</small> # ''[[Ophiorrhiza bifida]]'' <small>(Kurz) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza biflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza biversifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza blumeana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza borii]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza brachyantha]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza brachycarpa]]'' <small>K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza bracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza bremerae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza brevidentata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza brevipes]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza brunonis]]'' <small>Wight & Arn.</small> }} === C === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza caespitosa]]'' <small>(Blume) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza caespitulosa]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza calliantha]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza camiguinensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cana]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza canescens]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza cantonensis]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza capitata]]'' <small>(Ridl.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza carnosicaulis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza carstensensis]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza caudata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza caudipetala]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza cavicola]]'' <small>(L.Wu, Hareesh & B.Pan) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza chandrasekharanii]]'' <small>Subba Rao & Kumari</small> # ''[[Ophiorrhiza chenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza chinensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza chuniana]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ciliata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza coccinea]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza codyensis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Ophiorrhiza confertiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza cordata]]'' <small>W.L.Sha ex S.Y.Jin & Y.L.Chen</small> # ''[[Ophiorrhiza coriaceifolia]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza costata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza crassifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza crispa]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza cryptantha]]'' <small>Zoll. & Moritzi</small> # ''[[Ophiorrhiza curtiflora]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza cylindrica]]'' <small>(Wall. ex Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> }} === D === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza danxiashanensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza darwinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza davaensis]]'' <small>Quisumb.</small> # ''[[Ophiorrhiza debiana]]'' <small>Hareesh, A.Joe & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza debruynii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza decipiens]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza deflexa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza densa]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza densiflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza detianensis]]'' <small>(L.Wu, Y.F.Huang & Z.J.Wen) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza dianguiensis]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza discolor]]'' <small>R.Br. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza djamuensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dolichophylla]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza doormanniensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza dulongensis]]'' <small>H.S.Lo</small> }} === E === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza echinata]]'' <small>Joy, Sr.S.Nair & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza elliptica]]'' <small>(Y.M.Shui & W.H.Chen) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza elmeri]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza emeiensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ensiformis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza eriantha]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza erubescens]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza erythropilosa]]'' <small>Alfeche & Alejandro</small> # ''[[Ophiorrhiza esquirolii]]'' <small>H.Lév.</small> # ''[[Ophiorrhiza estipulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza exserta]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza extenuata]]'' <small>S.Moore</small> }} === F === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza fangdingii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza fangiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza fasciculata]]'' <small>D.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza ferruginea]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza fibrillosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza filibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza filistipula]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza flava]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza flavescens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fontinalis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fruticosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza fucosa]]'' <small>Hance</small> # ''[[Ophiorrhiza fusca]]'' <small>Valeton</small> }} === G === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza gaoligongensis]]'' <small>L.Wu, Hareesh & R.H.Tu</small> # ''[[Ophiorrhiza geminata]]'' <small>Wall. ex G.Don</small> # ''[[Ophiorrhiza glabra]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glabrifolia]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza glandulosa]]'' <small>(L.Wu & Q.R.Liu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza glaucorosea]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza glechomifolia]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza govidjoensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza graciliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza gracilis]]'' <small>Kurz</small> # ''[[Ophiorrhiza grandibracteolata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza grandiflora]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza griffithii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza guangdongensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza guizhouensis]]'' <small>C.D.Yang & G.Q.Gou</small> }} === H === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza hainanensis]]'' <small>Y.C.Tseng</small> # ''[[Ophiorrhiza hallieri]]'' <small>Valeton ex Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza hamiguitanensis]]'' <small>Alfeche & Alejandro</small> # ''[[Ophiorrhiza hasseltii]]'' <small>Blume ex Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza havilandii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza hayatana]]'' <small>Ohwi</small> # ''[[Ophiorrhiza hechiensis]]'' <small>(C.Xiong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza heterophylla]]'' <small>Jack</small> # ''[[Ophiorrhiza heterostyla]]'' <small>Dunn</small> # ''[[Ophiorrhiza hiepii]]'' <small>L.Wu, Q.Gao & K.S.Nguyen</small> # ''[[Ophiorrhiza himadrica]]'' <small>M.Khanal, Dev.Kumar & S.Sarkar</small> # ''[[Ophiorrhiza hirsutula]]'' <small>Wight ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza hispida]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza hoanglienensis]]'' <small>T.V.Do</small> # ''[[Ophiorrhiza howii]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza huanjiangensis]]'' <small>D.Fang & Z.M.Xie</small> # ''[[Ophiorrhiza hunanica]]'' <small>H.S.Lo</small> }} === I === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza inaequifolia]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza incarnata]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza inconspicua]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza infundibularis]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza insularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza involucrata]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza ixora]]'' <small>Ridl.</small> }} === J === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza jackiana]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza jacobii]]'' <small>Hareesh, Salish, G.Joseph & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza japonica]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza jingxiensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza johnsonii]]'' <small>(Hook.f.) E.S.S.Kumar & Filimban</small> # ''[[Ophiorrhiza jojui]]'' <small>Hareesh & M.Sabu</small> # ''[[Ophiorrhiza jomyi]]'' <small>Ebin, Sreehari & Joby</small> # ''[[Ophiorrhiza junghuhniana]]'' <small>Miq.</small> }} === K === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza kainulainenii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza karstana]]'' <small>(L.Wu, X.Li & Q.R.Liu) Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza kingiana]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza klossii]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza korthalsiana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza kunstleri]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza kuroiwae]]'' <small>Makino</small> # ''[[Ophiorrhiza kwangsiensis]]'' <small>Merr. ex H.L.Li</small> }} === L === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza lacei]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza laevifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza lallanii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza lancifolia]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza lancilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza laoshanica]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza larseniorum]]'' <small>Schanzer</small> # ''[[Ophiorrhiza latifolia]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza lauterbachii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza lawrenceana]]'' <small>King & Prain</small> # ''[[Ophiorrhiza laxa]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Ophiorrhiza laxiflora]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza leptantha]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Ophiorrhiza leptophylla]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza liangkwangensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza liboensis]]'' <small>(L.Wu & W.J.Liu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza lignosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza lii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza linearifolia]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza littorea]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza liuyanii]]'' <small>L.Wu, Y.H.Tan & K.S.Nguyen</small> # ''[[Ophiorrhiza loana]]'' <small>Y.F.Deng & Y.Feng Huang</small> # ''[[Ophiorrhiza longanensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza longerepens]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza longibracteata]]'' <small>(S.Y.Liu & S.J.Wei) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza longicornis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza longiflora]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza longifloriformis]]'' <small>Schanzer</small> # ''[[Ophiorrhiza longii]]'' <small>J.R.I.Wood</small> # ''[[Ophiorrhiza longipedunculata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza longipes]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza longisepala]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza longituba]]'' <small>J.W.Moore</small> # ''[[Ophiorrhiza luchuanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza lui]]'' <small>(Yan Liu & L.Wu) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza luochengensis]]'' <small>(H.S.Lo & W.L.Sha) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza lurida]]'' <small>Hook.f.</small> }} === M === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza maboroensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza macgregorii]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza macrantha]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza macrocarpa]]'' <small>L.Wu, Q.R.Liu, Y.H.Tan & Hareesh</small> # ''[[Ophiorrhiza macrodonta]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza major]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza malipoensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza maquilingensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza marginata]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza marosiana]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza medogensis]]'' <small>H.Li</small> # ''[[Ophiorrhiza meenachilarensis]]'' <small>Robi & Balan</small> # ''[[Ophiorrhiza meghalayensis]]'' <small>Hareesh, A.Joe, M.Sabu & L.Wu</small> # ''[[Ophiorrhiza merrillii]]'' <small>R.Kr.Singh</small> # ''[[Ophiorrhiza microcephala]]'' <small>(Pit.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza microphylla]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza mitchelloides]]'' <small>(Masam.) H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza mizoramensis]]'' <small>Lalnunf. & Lalawmp.</small> # ''[[Ophiorrhiza modesta]]'' <small>(Hook.f.) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza monsvictoriae]]'' <small>S.S.Zhou & L.D.Duan</small> # ''[[Ophiorrhiza montisschraderi]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza mungos]]'' <small>L.</small> # ''[[Ophiorrhiza munnarensis]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza mussaendiformis]]'' <small>Deb & Mondal</small> }} === N === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza nairii]]'' <small>Ramam. & Rajan</small> # ''[[Ophiorrhiza nandanica]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza nanlingensis]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza napoensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza neglecta]]'' <small>Blume ex DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza nelsonii]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza nemorosa]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza neodensa]]'' <small>Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza neorepens]]'' <small>Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza neoreticulata]]'' <small>Idrees</small> # ''[[Ophiorrhiza nepalensis]]'' <small>Deb & Mondal</small> # ''[[Ophiorrhiza nerterifolia]]'' <small>Bremek.</small> # ''[[Ophiorrhiza nerteriformis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza nervosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza nicobarica]]'' <small>N.P.Balakr.</small> # ''[[Ophiorrhiza nonggangensis]]'' <small>Y.F.Deng</small> # ''[[Ophiorrhiza nutans]]'' <small>C.B.Clarke ex Hook.f.</small> }} === O === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza obcuneata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza oblanceolata]]'' <small>(W.L.Sha & X.X.Chen) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oblonga]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongifolia]]'' <small>DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza oblongilimba]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ochroleuca]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza oligantha]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza ophiorrhizoides]]'' <small>(Drake) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza oppositiflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza orofenensis]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza ovata]]'' <small>Merr.</small> }} === P === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza palauensis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza pallida]]'' <small>Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza pallidula]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza palustris]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza paralatiflora]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza parviflora]]'' <small>Reinw. ex Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza patula]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza pauciflora]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza pectinata]]'' <small>Arn.</small> # ''[[Ophiorrhiza pedunculata]]'' <small>Schanzer</small> # ''[[Ophiorrhiza pengshuiensis]]'' <small>(B.Pan & R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza peploides]]'' <small>A.Gray</small> # ''[[Ophiorrhiza perpusilla]]'' <small>Blume ex DC.</small> # ''[[Ophiorrhiza petrophila]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza pileoides]]'' <small>Hemsl.</small> # ''[[Ophiorrhiza pilosissima]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza pinatuboensis]]'' <small>Ruhsam</small> # ''[[Ophiorrhiza pingbienensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza platycarpa]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza polytricha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza pseudofasciculata]]'' <small>Schanzer</small> # ''[[Ophiorrhiza pseudoinconspicua]]'' <small>Hochr.</small> # ''[[Ophiorrhiza pseudomungos]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza pseudonapoensis]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza puberula]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza pubescens]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza pubiflora]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza puffii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza pulgarensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza pumila]]'' <small>Champ. ex Benth.</small> # ''[[Ophiorrhiza purpurascens]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza purpureocaerulea]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza purpureonervis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza pykarensis]]'' <small>Gamble</small> }} === Q === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza qinii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza quadrifida]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza quanzhouensis]]'' <small>(J.Liu & W.B.Xu) Razafim. & Rydin</small> }} === R === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza radicans]]'' <small>Gardner ex Thwaites</small> # ''[[Ophiorrhiza ravifolia]]'' <small>Naive & Alejandro</small> # ''[[Ophiorrhiza recurvipetala]]'' <small>Bhuyan, S.Baruah & Mehmud</small> # ''[[Ophiorrhiza reflexa]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> # ''[[Ophiorrhiza repandicalyx]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza repens]]'' <small>(Wall. ex G.Don) Bennet</small> # ''[[Ophiorrhiza reticulata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza rhododictyon]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza rhodoneura]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza richardiana]]'' <small>Gaudich.</small> # ''[[Ophiorrhiza ridleyi]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza ridsdalei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza ripicola]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza rivularis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza robbrechtii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza rosacea]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza rosea]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza rosulata]]'' <small>(Y.D.Xu & R.J.Wang) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza roxburghiana]]'' <small>Wight</small> # ''[[Ophiorrhiza rubella]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza rubescens]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza rufa]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza rufinervis]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza rufipilis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza rufopunctata]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza rugosa]]'' <small>Wall.</small> # ''[[Ophiorrhiza rupestris]]'' <small>Hemsl.</small> }} === S === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza sahyadriensis]]'' <small>Hareesh, V.B.Sreek. & K.M.P.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza salicifolia]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza sanguinea]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza sarawakensis]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza sasidharaniana]]'' <small>A.S.V.Nair, Gangapr., K.B.Rameshk. & E.S.S.Kumar</small> # ''[[Ophiorrhiza scabrida]]'' <small>(D.Fang & D.H.Qin) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza schlenckerae]]'' <small>F.M.Bailey</small> # ''[[Ophiorrhiza schultzei]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza schumannii]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpioidea]]'' <small>Nadeaud</small> # ''[[Ophiorrhiza scorpiura]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza seriata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza seshagirii]]'' <small>(Deb & Rout) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza setosa]]'' <small>S.P.Darwin</small> # ''[[Ophiorrhiza shae]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza shendurunii]]'' <small>A.E.S.Khan, E.S.S.Kumar & Pushp.</small> # ''[[Ophiorrhiza shiqianensis]]'' <small>L.D.Duan & Yun Lin</small> # ''[[Ophiorrhiza sichuanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza singaporensis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza solandri]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza solomonensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza sorsogonensis]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Ophiorrhiza spathulata]]'' <small>(X.X.Chen & C.C.Huang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza stenophylla]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza straminea]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza stylosa]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subaequalis]]'' <small>Craib</small> # ''[[Ophiorrhiza subbracteata]]'' <small>Korth.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcapitata]]'' <small>Wall. ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza subcrenata]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza subfalcifolia]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza subrubescens]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza subserrulata]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza subumbellata]]'' <small>G.Forst.</small> # ''[[Ophiorrhiza succirubra]]'' <small>King ex Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza sylvatica]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> }} === T === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza tafaensis]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tahitensis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Ophiorrhiza tenella]]'' <small>King</small> # ''[[Ophiorrhiza tenelliflora]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza tenuis]]'' <small>Ridl.</small> # ''[[Ophiorrhiza teysmannii]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Ophiorrhiza thomsonii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza tingens]]'' <small>C.B.Clarke ex C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza tirunelvelica]]'' <small>A.N.Henry & Subraman.</small> # ''[[Ophiorrhiza tomentosa]]'' <small>Jack ex Roxb.</small> # ''[[Ophiorrhiza tonglingensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza tonkinensis]]'' <small>Pit.</small> # ''[[Ophiorrhiza torricellensis]]'' <small>Lauterb.</small> # ''[[Ophiorrhiza treutleri]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza trichantha]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza trichocarpos]]'' <small>Blume</small> # ''[[Ophiorrhiza trichoclada]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza tristis]]'' <small>Drake</small> # ''[[Ophiorrhiza tubiflora]]'' <small>(L.Wu, B.M.Wang & B.Pan) Idrees</small> }} === U === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza umbelliformis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza umbricola]]'' <small>W.W.Sm.</small> # ''[[Ophiorrhiza undulata]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza uniflora]]'' <small>Lauterb. & K.Schum.</small> # ''[[Ophiorrhiza utakwensis]]'' <small>Wernham</small> }} === V === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza valetonii]]'' <small>Merr. & L.M.Perry</small> # ''[[Ophiorrhiza venosa]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Ophiorrhiza vietnamensis]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza villosa]]'' <small>Roxb.</small> }} === W === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza wallichii]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Ophiorrhiza wangii]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wattii]]'' <small>C.E.C.Fisch.</small> # ''[[Ophiorrhiza wenshanensis]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza winkleri]]'' <small>Valeton</small> # ''[[Ophiorrhiza wollastonii]]'' <small>Wernham</small> # ''[[Ophiorrhiza wongiana]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza wui]]'' <small>H.S.Lo</small> # ''[[Ophiorrhiza wulingensis]]'' <small>Z.L.Zhang bis, W.Q.Qin & D.G.Zhang</small> }} === X === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza xiei]]'' <small>Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xishuiensis]]'' <small>Sheng H.Tang, Jia W.Yang & X.Z.He</small> # ''[[Ophiorrhiza xizangensis]]'' <small>(H.S.Lo) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza xunliniana]]'' <small>L.Wu & Q.R.Liu</small> }} === Y === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza yamashitae]]'' <small>(T.Yamaz.) Kokub., Koh Nakam. & Yokota</small> # ''[[Ophiorrhiza yangchunensis]]'' <small>(R.J.Wang) Razafim. & Rydin</small> # ''[[Ophiorrhiza yanii]]'' <small>(You Nong & L.Wu) Kottaim.</small> # ''[[Ophiorrhiza yuanyangensis]]'' <small>(Y.S.Chen, L.Wu & C.Liu) Kottaim.</small> }} === Z === {{stupci|3| # ''[[Ophiorrhiza zambalensis]]'' <small>Elmer</small> }} [[Kategorija:Ophiorrhiza| ]] [[Kategorija:Popisi vrsta velikih biljnih rodova|O]] qunvbm2k9w6lnoey06jj0sexgjwyege 0 819790 7616279 2026-10-10T21:38:23Z Argo Navis 852 Preusmjeravanje stranice na [[Serval]] 7616279 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Serval]] [[Kategorija:Rodovi malih mački]] qzzh591ymydjl23ak2bvsy6mpd92p8j 0 819791 7616287 2026-10-10T21:47:36Z Argo Navis 852 Preusmjeravanje stranice na [[Azijska zlatna mačka]] 7616287 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Azijska zlatna mačka]] h70eoaq0io1e2yiucktclcgsyem96uk 14 819792 7616289 2026-10-10T21:50:15Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Male mačke]]«. 7616289 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Male mačke]] h32bywlkzbnk0j5cjsfno0oyn7ft4iq 14 819793 7616310 2026-10-10T22:06:53Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Pleistocenski Placentalia|Zvijeri]] [[Kategorija:Kvartarske zvijeri| 1Pleistocen]]«. 7616310 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Pleistocenski Placentalia|Zvijeri]] [[Kategorija:Kvartarske zvijeri| 1Pleistocen]] kfioh4i0lys6f7n9cq9fzsrcv25j9ku 14 819794 7616311 2026-10-10T22:10:43Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Pleistocenski Eutheria|Placentalia]] [[Kategorija:Kvartarski Placentalia| 1Pleistocen]]«. 7616311 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Pleistocenski Eutheria|Placentalia]] [[Kategorija:Kvartarski Placentalia| 1Pleistocen]] qlffjeqwp9m4px76zq1mpfsqzqitnpb 14 819795 7616312 2026-10-10T22:12:01Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Pleistocenski sisavci|Eutheria]] [[Kategorija:Kvartarski Eutheria| 1Pleistocen]]«. 7616312 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Pleistocenski sisavci|Eutheria]] [[Kategorija:Kvartarski Eutheria| 1Pleistocen]] kyfrokiczkoc8wkv7a6n2a66eq8k50y 14 819796 7616313 2026-10-10T22:13:17Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Kvartarski sisavci|Eutheria]] [[Kategorija:Kenozoički Eutheria| 3Kvartar]]«. 7616313 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Kvartarski sisavci|Eutheria]] [[Kategorija:Kenozoički Eutheria| 3Kvartar]] nlclpnjigjzl0jeyz9jglj99fb0iuka 14 819797 7616317 2026-10-10T22:15:46Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Kvartarski Eutheria|Placentalia]] [[Kategorija:Kenozoički Placentalia| 3Kvartar]]«. 7616317 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Kvartarski Eutheria|Placentalia]] [[Kategorija:Kenozoički Placentalia| 3Kvartar]] r9dpq245xulxt8rnit4gwgixhn61oiw 14 819798 7616318 2026-10-10T22:17:26Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Kvartarski Placentalia|Zvijeri]] [[Kategorija:Kenozoičke zvijeri| 3Kvartar]]«. 7616318 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Kvartarski Placentalia|Zvijeri]] [[Kategorija:Kenozoičke zvijeri| 3Kvartar]] roxofi43ix5uzhkjjm5q9hlgn2yjmvj 14 819799 7616319 2026-10-10T22:17:57Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Izumrli Placentalia|Zvijeri]] [[Kategorija:Kenozoičke zvijeri|Eutheria]]«. 7616319 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Izumrli Placentalia|Zvijeri]] [[Kategorija:Kenozoičke zvijeri|Eutheria]] 8ayu9aacd67fzysy9zd18nh0a3khlez 7616321 7616319 2026-10-10T22:20:47Z Argo Navis 852 ±[[Kategorija:Izumrli Placentalia]]→[[Kategorija:Kenozoički Placentalia]]; ±[[Kategorija:Kenozoičke zvijeri]]→[[Kategorija:Izumrle zvijeri]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7616321 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Kenozoički Placentalia|Zvijeri]] [[Kategorija:Izumrle zvijeri| 3Kenozoik]] kzkt3gh6aq09v0hyijrgq5qpkq43c6y 14 819800 7616371 2026-10-11T01:59:58Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi vrjesolikih|Clethraceae]] [[Kategorija:Clethraceae|*Rodovi]]«. 7616371 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi vrjesolikih|Clethraceae]] [[Kategorija:Clethraceae|*Rodovi]] nq9ez2xlrg4b48viczw7xjidvo31vpp 0 819801 7616381 2026-10-11T07:03:37Z Ame71 128419 Preusmjeravanje stranice na [[ŠNK Bakovci]] 7616381 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[ŠNK Bakovci]] 7rl0pyfshdaxcfn4hxel66so6vc258f 0 819802 7616400 2026-10-11T10:31:03Z Flamingounicorn 243866 novo 7616400 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #00AAE4 | slika = One Tree Hill (TV series) logo.svg | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 22 | trajanje = | mreža = [[The WB]] | premijera = {{premijera|5|10|2005}} | finale = {{finale|3|5|2006}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|11|12|2006}} | finale_hrv = {{finale|12|1|2007}} | ostale mreže = {{hlist|[[Netflix]] (21. svibnja 2026.)}} | web_stranica = | imdb_id = 0368530 }}'''Treća sezona''' [[SAD|američke]] tinejdžerske [[televizijska drama|dramske]] televizijske serije ''[[Tree Hill]]'' (eng. ''One Tree Hill'') prikazivala se od [[5. listopada]] [[2005.]] do [[3. svibnja]] [[2006]]. Sezona se sastoji od 22 epizode.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/OneTreeHill/|title=One Tree Hill (a Titles & Air Dates Guide)|access-date=23. kolovoza 2026.|language=en|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260516043207/https://epguides.com/OneTreeHill/|archive-date=16. svibnja 2026.}}</ref> Ovo je posljednja sezona koja se emitirala na kanalu [[The WB]] prije njegovog gašenja; serija se od slijedeće sezone prikazivala na [[The CW]]-u. Sezona se u Hrvatskoj premijerno prikazala od [[11. prosinca]] [[2006.]] do [[12. siječnja]] [[2007.]] na [[HTV 2]]. Serija je od [[21. svibnja]] [[2026.]] prevedena i objavljena na platformi [[Netflix]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/kultna-teen-serija-one-tree-hill-stize-na-netflix-evo-i-kada-1128813|title=Kultna teen serija 'One Tree Hill' stiže na Netflix, evo i kada|access-date=23. kolovoza 2026.|website=24sata.hr|date=19. svibnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260722045615/https://www.24sata.hr/show/kultna-teen-serija-one-tree-hill-stize-na-netflix-evo-i-kada-1128813|archive-date=22. srpnja 2026.|first=Zrinka|last=Medak Radić|publisher=[[24sata]]}}</ref> ==Uloge== * [[Chad Michael Murray]] kao Lucas Scott * [[James Lafferty]] kao Nathan Scott * [[Hilarie Burton]] kao Peyton Sawyer * [[Bethany Joy Galeotti|Bethany Joy Lenz]] kao Haley James * [[Paul Johansson]] kao Dan Scott * [[Sophia Bush]] kao Brooke Davis * [[Barry Corbin]] kao Whitey Durham * [[Craig Sheffer]] kao Keith Scott * [[Moira Kelly]] kao Karen Roe * [[Barbara Alyn Woods]] kao Deb Scott ==Epizode== Naslovi epizoda na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] preuzeti su s platforme [[Netflix]].<ref>{{citiranje weba|url=https://hrflix.eu/detalji/one_tree_hill_2011|title=One Tree Hill|access-date=23. kolovoza 2026.|website=hrflix.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20260823063909/https://hrflix.eu/detalji/one_tree_hill_2011|archive-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> {{Popis epizoda |boja = #00AAE4 |brojsve1 = 46. |broj1 = 1. |naslov1 = Sudbonosna vatra / Like You Like an Arsonist |datum1 = {{premijera|5|10|2005}} |sadržaj1 = Dan preživi požar u autosalonu, a nekoliko mjeseci kasnije život u Tree Hillu polako se vraća u normalu. Brooke i Lucas pokušavaju održati vezu bez obveza, dok Peyton saznaje više o svom posvojenju. Dan se prisjeća da je u noći požara vidio nepoznatu osobu. |naslov2 = Na rubu dubokog mora / From the Edge of the Deep Green Sea |datum2 = {{premijera|12|10|2005}} |sadržaj2 = Brooke organizira zabavu na plaži povodom završetka ljeta. Nathan se nakon povratka i dalje udaljava od Haley, dok Peyton otkriva da je Ellie godinama pokušavala stupiti u kontakt s njom. Dan počinje sumnjati da je Lucas povezan s požarom. |naslov3 = Prvi dan na novom planetu / First Day on a Brand New Planet |datum3 = {{premijera|19|10|2005}} |sadržaj3 = Počinje završna godina srednje škole, a Lucas i Haley prisjećaju se svojih starih snova i planova. Peyton saznaje da Ellie boluje od raka, dok Dan optužuje Lucasa za pokušaj ubojstva. Nathan traži razvod, ali Haley vjeruje da će ponovno biti zajedno. |naslov4 = Pokušaj promjene snaga / An Attempt to Tip the Scales |datum4 = {{premijera|26|10|2005}} |sadržaj4 = Peyton i Brooke organiziraju kostimiranu zabavu u Tricu. Haley pokušava obnoviti odnos s Nathanom, ali dolazi do nesporazuma. Peyton se dvoumi želi li se zbližiti s Ellie prije nego što bude prekasno. |naslov5 = Brojne žrtve / A Multitude of Casualties |datum5 = {{premijera|2|11|2005}} |sadržaj5 = Dan objavljuje kandidaturu za gradonačelnika, no Karen mu odmah postaje protukandidatkinja. Sukob između Lucasa i Nathana sve je veći, pa ih Whitey postavlja za sukapetane momčadi. Haley ponovno počinje surađivati s Chrisom Kellerom na glazbi. |naslov6 = Bombe i zaključana srca / Locked Hearts and Hand Grenades |datum6 = {{premijera|9|11|2005}} |sadržaj6 = Navijačice organiziraju neobično „biranje dečkiju”, što stvara nove sukobe i ljubavne komplikacije. Lucas skriva svoje zdravstvene probleme kako ne bi izgubio mjesto u momčadi. Peyton počinje žaliti što je otjerala Ellie iz grada. |naslov7 = Šampanjac za prave prijatelje, prava bol za lažne / Champagne for My Real Friends, Real Pain for My Sham Friends |datum7 = {{premijera|16|11|2005}} |sadržaj7 = Haley i Nathan polako se ponovno zbližavaju. Lucas ostaje šokiran kada Brooke pronađe u krevetu s Chrisom Kellerom. |naslov8 = Najgori dan od jučer / The Worst Day Since Yesterday |datum8 = {{premijera|30|11|2005}} |sadržaj8 = Lucas se teško nosi s Brookeinom izdajom, dok se napetosti u košarkaškoj momčadi povećavaju. Peyton i Haley konačno rješavaju nesuglasice i obnavljaju prijateljstvo. Frustrirani Lucas donosi opasnu odluku vezanu uz svoje zdravstveno stanje. |naslov9 = Osjećaj ponovnog rođenja / How a Resurrection Really Feels |datum9 = {{premijera|7|12|2005}} |sadržaj9 = Brooke, Peyton i Haley završavaju u pritvoru nakon nesmotrenog poteza. Dan pobjeđuje na izborima za gradonačelnika unatoč kompromitirajućim snimkama. Lucas i Brooke pomiruju se te odlučuju dati svojoj vezi novu priliku. |naslov10 = Vrli novi svijet / Brave New World |datum10 = {{premijera|11|1|2006}} |sadržaj10 = Lucas i Peyton odlaze u potragu za Ellie te putem otkrivaju više o sebi. Brooke pokreće internetsku prodaju svoje modne linije, ali uspjeh donosi neočekivane probleme. Deb priznaje Nathanu da je pokušala ubiti Dana. |naslov11 = Povratak budućnosti / Return of the Future |datum11 = {{premijera|18|1|2006}} |sadržaj11 = Nakon niza poraza Whitey prisiljava košarkaški tim da obnove staro košarkaško igralište. Keith se vraća u Tree Hill i ponovno se zbližava s Karen. Brooke dobiva priliku koja bi mogla promijeniti njezinu modnu karijeru, dok Peyton i Ellie razvijaju sve bliži odnos. |naslov12 = Snovi za sjećanje / I've Got Dreams to Remember |datum12 = {{premijera|25|1|2006}} |sadržaj12 = Učenici razgovaraju sa školskim savjetnikom o planovima nakon srednje škole, a Nathan i Haley shvaćaju da žele studirati na udaljenim sveučilištima. Keith izlazi na prvi pravi spoj s Karen, dok ga policija ispituje zbog požara u autosalonu. Na utakmici Lucas zabija pobjednički koš uz Nathanov savjet i privlači pozornost skauta. |naslov13 = Prohujalo s vihorom / The Wind That Blows My Heart Away |datum13 = {{premijera|1|2|2006}} |sadržaj13 = Snažna oluja uzrokuje nestanak struje u cijelom Tree Hillu. Karen i Keith ponovno se zbližavaju, a Nathan i Haley napokon otvaraju jedno drugome srce i obnavljaju svoju vezu. Peyton priznaje Ellie da još uvijek voli Lucasa, no sljedećeg jutra pronalazi Ellie mrtvu. |naslov14 = Sve buduće zabave / All Tomorrow's Parties |datum14 = {{premijera|8|2|2006}} |sadržaj14 = Brooke, Peyton i Haley odlaze u [[New York City, New York|New York]] na modnu reviju, gdje Brooke razočara mračna strana modne industrije. Rachel namjerno ostavlja pijanu Peyton u Lucasovoj hotelskoj sobi, što izaziva nove nesporazume. Karen ozbiljno razmišlja o tome da prihvati Keithovu bračnu ponudu. |naslov15 = Samo uživaj u vatrometu / Just Watch the Fireworks |datum15 = {{premijera|15|2|2006}} |sadržaj15 = Školom se prošire snimke vremenske kapsule iz prethodne godine i otkrivaju skrivene osjećaje brojnih učenika. Peyton organizira humanitarni koncert na kojem nastupaju Haley, Fall Out Boy i Jack's Mannequin. Keith zamoli Karen dopuštenje da službeno posvoji Lucasa. |naslov16 = Umorne oči, umovi i duše / With Tired Eyes, Tired Minds, Tired Souls, We Slept |datum16 = {{premijera|1|3|2006}} |sadržaj16 = Nakon objave snimke iz vremenske kapsule, psihički slomljeni Jimmy Edwards dolazi u školu s pištoljem i pokreće talačku krizu. Peyton je ranjena, a Lucas ostaje uz nju dok pokušava pronaći izlaz iz škole. Nakon što Jimmy počini samoubojstvo, Dan hladnokrvno ubija Keitha i zločin prikazuje kao Jimmyjevo djelo. |naslov17 = Tko će preživjeti / Who Will Survive, and What Will Be Left of Them |datum17 = {{premijera|29|3|2006}} |sadržaj17 = Dva tjedna nakon tragedije u školi, stanovnici Tree Hilla pokušavaju se nositi s Keithovom smrću. Brooke organizira zabavu kako bi razveselila učenike, no zbog toga ponovno ulazi u sukob s Lucasom. Peyton i Lucas odlučuju zaboraviti poljubac iz knjižnice kako ne bi povrijedili Brooke. |naslov18 = Kad stvari ne idu kako treba / When It Isn't Like It Should Be |datum18 = {{premijera|5|4|2006}} |sadržaj18 = Društvo odlazi na vikend u planinsku kuću kako bi se odmaknulo od događaja u školi. Nathan zaprosi Haley po drugi put, a ona s oduševljenjem prihvaća. Peyton se zbližava s Peteom Wentzom, dok Brooke otkriva neugodnu tajnu iz Racheline prošlosti. |naslov19 = Dečko iz Fall Out Boya / I Slept with Someone in Fall Out Boy and All I Got Was This Stupid Song Written About Me |datum19 = {{premijera|12|4|2006}} |sadržaj19 = Lucas napokon priznaje Karen, Nathanu i Whiteyju da boluje od srčane bolesti te odustaje od košarke. Brooke javno osramoti Rachel koristeći informacije koje je saznala o njezinoj prošlosti. Nakon razgovora s Peteom Wentzom, Peyton odlazi u Savannah potražiti Jakea. |naslov20 = Svaki dan je nedjelja popodne / Everyday Is a Sunday Evening |datum20 = {{premijera|19|4|2006}} |sadržaj20 = Dok Nathan predvodi košarkaški tim u doigravanju, Lucas i Karen obilaze fakultete izvan Tree Hilla. Peyton provodi vrijeme s Jakeom i njegovom kćeri Jenny te ponovno obnavlja njihovu vezu. Uvjerena da je pronašla svoju budućnost, Peyton zaprosi Jakea. |naslov21 = Daleko iza brda / Over the Hills and Far Away |datum21 = {{premijera|26|4|2006}} |sadržaj21 = Jake prihvaća Peytoninu prosidbu, ali ubrzo shvaća da ona još uvijek voli Lucasa. Na probnoj večeri Nathanova i Haleyna vjenčanja Brooke organizira predstavu o njihovoj ljubavnoj priči. Peyton konačno prizna Brooke da je još uvijek zaljubljena u Lucasa. |naslov22 = Šou se mora nastaviti / The Show Must Go On |datum22 = {{premijera|3|5|2006}} |sadržaj22 = Na dan drugog vjenčanja Nathana i Haley izbija veliki sukob između Brooke, Lucasa i Peyton zbog skrivanog poljupca. Deb napokon prizna Danu da je upravo ona pokušala ubiti njega, a ne Keitha. U završnici Rachel i Cooper automobilom slijeću s mosta u rijeku, Nathan skače za njima, a Karen otkriva Lucasu da nosi Keithovo dijete. |datumHR1={{premijera|11|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 11. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=11. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-11-12-pdf/497449/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR2={{premijera|12|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 12. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=12. prosinca 2006.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-46-12-12-pdf/497497/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR3={{premijera|||2006}} |datumHR4={{premijera|14|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 14. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=14. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-14-12-pdf/497622/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR5={{premijera|15|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 15. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=15. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-15-12-pdf/497686/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR6={{premijera|18|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 18. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=18. prosinca 2006.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-54-18-12-pdf/497873/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR7={{premijera|19|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 19. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=19. prosinca 2006.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-46-19-12-pdf/497921/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR8={{premijera|20|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 20. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=20. prosinca 2006.|page=78|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-78-20-12-pdf/497986/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR9={{premijera|21|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 21. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=21. prosinca 2006.|page=70|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-70-21-12-pdf/498046/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR10={{premijera|22|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 22. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=22. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-22-12-pdf/498110/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR11={{premijera|27|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 27. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=27. prosinca 2006.|page=78|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-78-27-12-pdf/498300/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR12={{premijera|28|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 28. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=28. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-28-12-pdf/498352/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR13={{premijera|29|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 29. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=29. prosinca 2006.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-54-29-12-pdf/498408/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR14={{premijera|1|1|2007}} |datumHR15={{premijera|3|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 3. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=3. siječnja 2007.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-03-01-pdf/512648/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR16={{premijera|4|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 4. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=4. siječnja 2007.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-04-01-pdf/512700/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR17={{premijera|5|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 5. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=5. siječnja 2007.|page=86|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-86-05-01-pdf/512771/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR18={{premijera|8|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 8. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=8. siječnja 2007.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-46-08-01-pdf/512881/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR19={{premijera|9|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 9. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=9. siječnja 2007.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-46-09-01-pdf/512929/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR20={{premijera|10|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 10. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=10. siječnja 2007.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-10-01-pdf/512981/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR21={{premijera|11|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 11. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=11. siječnja 2007.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-11-01-pdf/513033/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR22={{premijera|12|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 12. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=12. siječnja 2007.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-54-12-01-pdf/513090/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> }} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Tree Hill]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] mz627jpybgzvejmgq0jswb9a2aa7p93 7616403 7616400 2026-10-11T10:33:54Z Flamingounicorn 243866 7616403 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #00AAE4 | slika = One Tree Hill (TV series) logo.svg | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 22 | trajanje = | mreža = [[The WB]] | premijera = {{premijera|5|10|2005}} | finale = {{finale|3|5|2006}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|11|12|2006}} | finale_hrv = {{finale|12|1|2007}} | ostale mreže = {{hlist|[[Netflix]] (21. svibnja 2026.)}} | web_stranica = | imdb_id = 0368530 }}'''Treća sezona''' [[SAD|američke]] tinejdžerske [[televizijska drama|dramske]] televizijske serije ''[[Tree Hill]]'' (eng. ''One Tree Hill'') prikazivala se od [[5. listopada]] [[2005.]] do [[3. svibnja]] [[2006]]. Sezona se sastoji od 22 epizode.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/OneTreeHill/|title=One Tree Hill (a Titles & Air Dates Guide)|access-date=23. kolovoza 2026.|language=en|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260516043207/https://epguides.com/OneTreeHill/|archive-date=16. svibnja 2026.}}</ref> Ovo je posljednja sezona koja se emitirala na kanalu [[The WB]] prije njegovog gašenja; serija se od slijedeće sezone prikazivala na [[The CW]]-u. Sezona se u Hrvatskoj premijerno prikazala od [[11. prosinca]] [[2006.]] do [[12. siječnja]] [[2007.]] na [[HTV 2]]. Serija je od [[21. svibnja]] [[2026.]] prevedena i objavljena na platformi [[Netflix]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/kultna-teen-serija-one-tree-hill-stize-na-netflix-evo-i-kada-1128813|title=Kultna teen serija 'One Tree Hill' stiže na Netflix, evo i kada|access-date=23. kolovoza 2026.|website=24sata.hr|date=19. svibnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260722045615/https://www.24sata.hr/show/kultna-teen-serija-one-tree-hill-stize-na-netflix-evo-i-kada-1128813|archive-date=22. srpnja 2026.|first=Zrinka|last=Medak Radić|publisher=[[24sata]]}}</ref> ==Uloge== * [[Chad Michael Murray]] kao Lucas Scott * [[James Lafferty]] kao Nathan Scott * [[Hilarie Burton]] kao Peyton Sawyer * [[Bethany Joy Galeotti|Bethany Joy Lenz]] kao Haley James * [[Paul Johansson]] kao Dan Scott * [[Sophia Bush]] kao Brooke Davis * [[Barry Corbin]] kao Whitey Durham * [[Craig Sheffer]] kao Keith Scott * [[Moira Kelly]] kao Karen Roe * [[Barbara Alyn Woods]] kao Deb Scott ==Epizode== Naslovi epizoda na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] preuzeti su s platforme [[Netflix]].<ref>{{citiranje weba|url=https://hrflix.eu/detalji/one_tree_hill_2011|title=One Tree Hill|access-date=23. kolovoza 2026.|website=hrflix.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20260823063909/https://hrflix.eu/detalji/one_tree_hill_2011|archive-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> <onlyinclude>{{Popis epizoda |boja = #00AAE4 |brojsve1 = 46. |broj1 = 1. |naslov1 = Sudbonosna vatra / Like You Like an Arsonist |datum1 = {{premijera|5|10|2005}} |sadržaj1 = Dan preživi požar u autosalonu, a nekoliko mjeseci kasnije život u Tree Hillu polako se vraća u normalu. Brooke i Lucas pokušavaju održati vezu bez obveza, dok Peyton saznaje više o svom posvojenju. Dan se prisjeća da je u noći požara vidio nepoznatu osobu. |naslov2 = Na rubu dubokog mora / From the Edge of the Deep Green Sea |datum2 = {{premijera|12|10|2005}} |sadržaj2 = Brooke organizira zabavu na plaži povodom završetka ljeta. Nathan se nakon povratka i dalje udaljava od Haley, dok Peyton otkriva da je Ellie godinama pokušavala stupiti u kontakt s njom. Dan počinje sumnjati da je Lucas povezan s požarom. |naslov3 = Prvi dan na novom planetu / First Day on a Brand New Planet |datum3 = {{premijera|19|10|2005}} |sadržaj3 = Počinje završna godina srednje škole, a Lucas i Haley prisjećaju se svojih starih snova i planova. Peyton saznaje da Ellie boluje od raka, dok Dan optužuje Lucasa za pokušaj ubojstva. Nathan traži razvod, ali Haley vjeruje da će ponovno biti zajedno. |naslov4 = Pokušaj promjene snaga / An Attempt to Tip the Scales |datum4 = {{premijera|26|10|2005}} |sadržaj4 = Peyton i Brooke organiziraju kostimiranu zabavu u Tricu. Haley pokušava obnoviti odnos s Nathanom, ali dolazi do nesporazuma. Peyton se dvoumi želi li se zbližiti s Ellie prije nego što bude prekasno. |naslov5 = Brojne žrtve / A Multitude of Casualties |datum5 = {{premijera|2|11|2005}} |sadržaj5 = Dan objavljuje kandidaturu za gradonačelnika, no Karen mu odmah postaje protukandidatkinja. Sukob između Lucasa i Nathana sve je veći, pa ih Whitey postavlja za sukapetane momčadi. Haley ponovno počinje surađivati s Chrisom Kellerom na glazbi. |naslov6 = Bombe i zaključana srca / Locked Hearts and Hand Grenades |datum6 = {{premijera|9|11|2005}} |sadržaj6 = Navijačice organiziraju neobično „biranje dečkiju”, što stvara nove sukobe i ljubavne komplikacije. Lucas skriva svoje zdravstvene probleme kako ne bi izgubio mjesto u momčadi. Peyton počinje žaliti što je otjerala Ellie iz grada. |naslov7 = Šampanjac za prave prijatelje, prava bol za lažne / Champagne for My Real Friends, Real Pain for My Sham Friends |datum7 = {{premijera|16|11|2005}} |sadržaj7 = Haley i Nathan polako se ponovno zbližavaju. Lucas ostaje šokiran kada Brooke pronađe u krevetu s Chrisom Kellerom. |naslov8 = Najgori dan od jučer / The Worst Day Since Yesterday |datum8 = {{premijera|30|11|2005}} |sadržaj8 = Lucas se teško nosi s Brookeinom izdajom, dok se napetosti u košarkaškoj momčadi povećavaju. Peyton i Haley konačno rješavaju nesuglasice i obnavljaju prijateljstvo. Frustrirani Lucas donosi opasnu odluku vezanu uz svoje zdravstveno stanje. |naslov9 = Osjećaj ponovnog rođenja / How a Resurrection Really Feels |datum9 = {{premijera|7|12|2005}} |sadržaj9 = Brooke, Peyton i Haley završavaju u pritvoru nakon nesmotrenog poteza. Dan pobjeđuje na izborima za gradonačelnika unatoč kompromitirajućim snimkama. Lucas i Brooke pomiruju se te odlučuju dati svojoj vezi novu priliku. |naslov10 = Vrli novi svijet / Brave New World |datum10 = {{premijera|11|1|2006}} |sadržaj10 = Lucas i Peyton odlaze u potragu za Ellie te putem otkrivaju više o sebi. Brooke pokreće internetsku prodaju svoje modne linije, ali uspjeh donosi neočekivane probleme. Deb priznaje Nathanu da je pokušala ubiti Dana. |naslov11 = Povratak budućnosti / Return of the Future |datum11 = {{premijera|18|1|2006}} |sadržaj11 = Nakon niza poraza Whitey prisiljava košarkaški tim da obnove staro košarkaško igralište. Keith se vraća u Tree Hill i ponovno se zbližava s Karen. Brooke dobiva priliku koja bi mogla promijeniti njezinu modnu karijeru, dok Peyton i Ellie razvijaju sve bliži odnos. |naslov12 = Snovi za sjećanje / I've Got Dreams to Remember |datum12 = {{premijera|25|1|2006}} |sadržaj12 = Učenici razgovaraju sa školskim savjetnikom o planovima nakon srednje škole, a Nathan i Haley shvaćaju da žele studirati na udaljenim sveučilištima. Keith izlazi na prvi pravi spoj s Karen, dok ga policija ispituje zbog požara u autosalonu. Na utakmici Lucas zabija pobjednički koš uz Nathanov savjet i privlači pozornost skauta. |naslov13 = Prohujalo s vihorom / The Wind That Blows My Heart Away |datum13 = {{premijera|1|2|2006}} |sadržaj13 = Snažna oluja uzrokuje nestanak struje u cijelom Tree Hillu. Karen i Keith ponovno se zbližavaju, a Nathan i Haley napokon otvaraju jedno drugome srce i obnavljaju svoju vezu. Peyton priznaje Ellie da još uvijek voli Lucasa, no sljedećeg jutra pronalazi Ellie mrtvu. |naslov14 = Sve buduće zabave / All Tomorrow's Parties |datum14 = {{premijera|8|2|2006}} |sadržaj14 = Brooke, Peyton i Haley odlaze u [[New York City, New York|New York]] na modnu reviju, gdje Brooke razočara mračna strana modne industrije. Rachel namjerno ostavlja pijanu Peyton u Lucasovoj hotelskoj sobi, što izaziva nove nesporazume. Karen ozbiljno razmišlja o tome da prihvati Keithovu bračnu ponudu. |naslov15 = Samo uživaj u vatrometu / Just Watch the Fireworks |datum15 = {{premijera|15|2|2006}} |sadržaj15 = Školom se prošire snimke vremenske kapsule iz prethodne godine i otkrivaju skrivene osjećaje brojnih učenika. Peyton organizira humanitarni koncert na kojem nastupaju Haley, Fall Out Boy i Jack's Mannequin. Keith zamoli Karen dopuštenje da službeno posvoji Lucasa. |naslov16 = Umorne oči, umovi i duše / With Tired Eyes, Tired Minds, Tired Souls, We Slept |datum16 = {{premijera|1|3|2006}} |sadržaj16 = Nakon objave snimke iz vremenske kapsule, psihički slomljeni Jimmy Edwards dolazi u školu s pištoljem i pokreće talačku krizu. Peyton je ranjena, a Lucas ostaje uz nju dok pokušava pronaći izlaz iz škole. Nakon što Jimmy počini samoubojstvo, Dan hladnokrvno ubija Keitha i zločin prikazuje kao Jimmyjevo djelo. |naslov17 = Tko će preživjeti / Who Will Survive, and What Will Be Left of Them |datum17 = {{premijera|29|3|2006}} |sadržaj17 = Dva tjedna nakon tragedije u školi, stanovnici Tree Hilla pokušavaju se nositi s Keithovom smrću. Brooke organizira zabavu kako bi razveselila učenike, no zbog toga ponovno ulazi u sukob s Lucasom. Peyton i Lucas odlučuju zaboraviti poljubac iz knjižnice kako ne bi povrijedili Brooke. |naslov18 = Kad stvari ne idu kako treba / When It Isn't Like It Should Be |datum18 = {{premijera|5|4|2006}} |sadržaj18 = Društvo odlazi na vikend u planinsku kuću kako bi se odmaknulo od događaja u školi. Nathan zaprosi Haley po drugi put, a ona s oduševljenjem prihvaća. Peyton se zbližava s Peteom Wentzom, dok Brooke otkriva neugodnu tajnu iz Racheline prošlosti. |naslov19 = Dečko iz Fall Out Boya / I Slept with Someone in Fall Out Boy and All I Got Was This Stupid Song Written About Me |datum19 = {{premijera|12|4|2006}} |sadržaj19 = Lucas napokon priznaje Karen, Nathanu i Whiteyju da boluje od srčane bolesti te odustaje od košarke. Brooke javno osramoti Rachel koristeći informacije koje je saznala o njezinoj prošlosti. Nakon razgovora s Peteom Wentzom, Peyton odlazi u Savannah potražiti Jakea. |naslov20 = Svaki dan je nedjelja popodne / Everyday Is a Sunday Evening |datum20 = {{premijera|19|4|2006}} |sadržaj20 = Dok Nathan predvodi košarkaški tim u doigravanju, Lucas i Karen obilaze fakultete izvan Tree Hilla. Peyton provodi vrijeme s Jakeom i njegovom kćeri Jenny te ponovno obnavlja njihovu vezu. Uvjerena da je pronašla svoju budućnost, Peyton zaprosi Jakea. |naslov21 = Daleko iza brda / Over the Hills and Far Away |datum21 = {{premijera|26|4|2006}} |sadržaj21 = Jake prihvaća Peytoninu prosidbu, ali ubrzo shvaća da ona još uvijek voli Lucasa. Na probnoj večeri Nathanova i Haleyna vjenčanja Brooke organizira predstavu o njihovoj ljubavnoj priči. Peyton konačno prizna Brooke da je još uvijek zaljubljena u Lucasa. |naslov22 = Šou se mora nastaviti / The Show Must Go On |datum22 = {{premijera|3|5|2006}} |sadržaj22 = Na dan drugog vjenčanja Nathana i Haley izbija veliki sukob između Brooke, Lucasa i Peyton zbog skrivanog poljupca. Deb napokon prizna Danu da je upravo ona pokušala ubiti njega, a ne Keitha. U završnici Rachel i Cooper automobilom slijeću s mosta u rijeku, Nathan skače za njima, a Karen otkriva Lucasu da nosi Keithovo dijete. |datumHR1={{premijera|11|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 11. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=11. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-11-12-pdf/497449/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR2={{premijera|12|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 12. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=12. prosinca 2006.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-46-12-12-pdf/497497/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR3={{premijera|||2006}} |datumHR4={{premijera|14|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 14. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=14. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-14-12-pdf/497622/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR5={{premijera|15|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 15. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=15. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-15-12-pdf/497686/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR6={{premijera|18|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 18. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=18. prosinca 2006.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-54-18-12-pdf/497873/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR7={{premijera|19|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 19. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=19. prosinca 2006.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-46-19-12-pdf/497921/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR8={{premijera|20|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 20. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=20. prosinca 2006.|page=78|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-78-20-12-pdf/497986/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR9={{premijera|21|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 21. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=21. prosinca 2006.|page=70|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-70-21-12-pdf/498046/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR10={{premijera|22|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 22. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=22. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-22-12-pdf/498110/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR11={{premijera|27|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 27. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=27. prosinca 2006.|page=78|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-78-27-12-pdf/498300/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR12={{premijera|28|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 28. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=28. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-28-12-pdf/498352/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR13={{premijera|29|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 29. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=29. prosinca 2006.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-54-29-12-pdf/498408/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR14={{premijera|1|1|2007}} |datumHR15={{premijera|3|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 3. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=3. siječnja 2007.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-03-01-pdf/512648/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR16={{premijera|4|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 4. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=4. siječnja 2007.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-04-01-pdf/512700/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR17={{premijera|5|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 5. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=5. siječnja 2007.|page=86|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-86-05-01-pdf/512771/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR18={{premijera|8|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 8. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=8. siječnja 2007.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-46-08-01-pdf/512881/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR19={{premijera|9|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 9. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=9. siječnja 2007.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-46-09-01-pdf/512929/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR20={{premijera|10|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 10. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=10. siječnja 2007.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-10-01-pdf/512981/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR21={{premijera|11|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 11. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=11. siječnja 2007.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-11-01-pdf/513033/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR22={{premijera|12|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 12. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=12. siječnja 2007.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-54-12-01-pdf/513090/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Tree Hill]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] i55foz5k4dw0oc2f2jevmzy2qvmjbim 7616417 7616403 2026-10-11T11:35:12Z Flamingounicorn 243866 /* Epizode */ 7616417 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV sezona | bg_colour = #00AAE4 | slika = One Tree Hill (TV series) logo.svg | veličina = | natpis_pod_slikom = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | uloge = | broj epizoda = 22 | trajanje = | mreža = [[The WB]] | premijera = {{premijera|5|10|2005}} | finale = {{finale|3|5|2006}} | u_hrv = [[HTV 2]] | premijera_hrv = {{premijera|11|12|2006}} | finale_hrv = {{finale|12|1|2007}} | ostale mreže = {{hlist|[[Netflix]] (21. svibnja 2026.)}} | web_stranica = | imdb_id = 0368530 }}'''Treća sezona''' [[SAD|američke]] tinejdžerske [[televizijska drama|dramske]] televizijske serije ''[[Tree Hill]]'' (eng. ''One Tree Hill'') prikazivala se od [[5. listopada]] [[2005.]] do [[3. svibnja]] [[2006]]. Sezona se sastoji od 22 epizode.<ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/OneTreeHill/|title=One Tree Hill (a Titles & Air Dates Guide)|access-date=23. kolovoza 2026.|language=en|website=epguides.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20260516043207/https://epguides.com/OneTreeHill/|archive-date=16. svibnja 2026.}}</ref> Ovo je posljednja sezona koja se emitirala na kanalu [[The WB]] prije njegovog gašenja; serija se od slijedeće sezone prikazivala na [[The CW]]-u. Sezona se u Hrvatskoj premijerno prikazala od [[11. prosinca]] [[2006.]] do [[12. siječnja]] [[2007.]] na [[HTV 2]]. Serija je od [[21. svibnja]] [[2026.]] prevedena i objavljena na platformi [[Netflix]].<ref>{{citiranje weba|url=https://www.24sata.hr/show/kultna-teen-serija-one-tree-hill-stize-na-netflix-evo-i-kada-1128813|title=Kultna teen serija 'One Tree Hill' stiže na Netflix, evo i kada|access-date=23. kolovoza 2026.|website=24sata.hr|date=19. svibnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260722045615/https://www.24sata.hr/show/kultna-teen-serija-one-tree-hill-stize-na-netflix-evo-i-kada-1128813|archive-date=22. srpnja 2026.|first=Zrinka|last=Medak Radić|publisher=[[24sata]]}}</ref> ==Uloge== * [[Chad Michael Murray]] kao Lucas Scott * [[James Lafferty]] kao Nathan Scott * [[Hilarie Burton]] kao Peyton Sawyer * [[Bethany Joy Galeotti|Bethany Joy Lenz]] kao Haley James * [[Paul Johansson]] kao Dan Scott * [[Sophia Bush]] kao Brooke Davis * [[Barry Corbin]] kao Whitey Durham * [[Craig Sheffer]] kao Keith Scott * [[Moira Kelly]] kao Karen Roe * [[Barbara Alyn Woods]] kao Deb Scott ==Epizode== {{glavni|Popis epizoda serije Tree Hill}} Naslovi epizoda na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] preuzeti su s platforme [[Netflix]].<ref>{{citiranje weba|url=https://hrflix.eu/detalji/one_tree_hill_2011|title=One Tree Hill|access-date=23. kolovoza 2026.|website=hrflix.eu|archive-url=https://web.archive.org/web/20260823063909/https://hrflix.eu/detalji/one_tree_hill_2011|archive-date=23. kolovoza 2026.}}</ref> <onlyinclude>{{Popis epizoda |članak = Tree Hill (3. sezona) |boja = #00AAE4 |brojsve1 = 46. |broj1 = 1. |naslov1 = Sudbonosna vatra / Like You Like an Arsonist |datum1 = {{premijera|5|10|2005}} |sadržaj1 = Dan preživi požar u autosalonu, a nekoliko mjeseci kasnije život u Tree Hillu polako se vraća u normalu. Brooke i Lucas pokušavaju održati vezu bez obveza, dok Peyton saznaje više o svom posvojenju. Dan se prisjeća da je u noći požara vidio nepoznatu osobu. |naslov2 = Na rubu dubokog mora / From the Edge of the Deep Green Sea |datum2 = {{premijera|12|10|2005}} |sadržaj2 = Brooke organizira zabavu na plaži povodom završetka ljeta. Nathan se nakon povratka i dalje udaljava od Haley, dok Peyton otkriva da je Ellie godinama pokušavala stupiti u kontakt s njom. Dan počinje sumnjati da je Lucas povezan s požarom. |naslov3 = Prvi dan na novom planetu / First Day on a Brand New Planet |datum3 = {{premijera|19|10|2005}} |sadržaj3 = Počinje završna godina srednje škole, a Lucas i Haley prisjećaju se svojih starih snova i planova. Peyton saznaje da Ellie boluje od raka, dok Dan optužuje Lucasa za pokušaj ubojstva. Nathan traži razvod, ali Haley vjeruje da će ponovno biti zajedno. |naslov4 = Pokušaj promjene snaga / An Attempt to Tip the Scales |datum4 = {{premijera|26|10|2005}} |sadržaj4 = Peyton i Brooke organiziraju kostimiranu zabavu u Tricu. Haley pokušava obnoviti odnos s Nathanom, ali dolazi do nesporazuma. Peyton se dvoumi želi li se zbližiti s Ellie prije nego što bude prekasno. |naslov5 = Brojne žrtve / A Multitude of Casualties |datum5 = {{premijera|2|11|2005}} |sadržaj5 = Dan objavljuje kandidaturu za gradonačelnika, no Karen mu odmah postaje protukandidatkinja. Sukob između Lucasa i Nathana sve je veći, pa ih Whitey postavlja za sukapetane momčadi. Haley ponovno počinje surađivati s Chrisom Kellerom na glazbi. |naslov6 = Bombe i zaključana srca / Locked Hearts and Hand Grenades |datum6 = {{premijera|9|11|2005}} |sadržaj6 = Navijačice organiziraju neobično „biranje dečkiju”, što stvara nove sukobe i ljubavne komplikacije. Lucas skriva svoje zdravstvene probleme kako ne bi izgubio mjesto u momčadi. Peyton počinje žaliti što je otjerala Ellie iz grada. |naslov7 = Šampanjac za prave prijatelje, prava bol za lažne / Champagne for My Real Friends, Real Pain for My Sham Friends |datum7 = {{premijera|16|11|2005}} |sadržaj7 = Haley i Nathan polako se ponovno zbližavaju. Lucas ostaje šokiran kada Brooke pronađe u krevetu s Chrisom Kellerom. |naslov8 = Najgori dan od jučer / The Worst Day Since Yesterday |datum8 = {{premijera|30|11|2005}} |sadržaj8 = Lucas se teško nosi s Brookeinom izdajom, dok se napetosti u košarkaškoj momčadi povećavaju. Peyton i Haley konačno rješavaju nesuglasice i obnavljaju prijateljstvo. Frustrirani Lucas donosi opasnu odluku vezanu uz svoje zdravstveno stanje. |naslov9 = Osjećaj ponovnog rođenja / How a Resurrection Really Feels |datum9 = {{premijera|7|12|2005}} |sadržaj9 = Brooke, Peyton i Haley završavaju u pritvoru nakon nesmotrenog poteza. Dan pobjeđuje na izborima za gradonačelnika unatoč kompromitirajućim snimkama. Lucas i Brooke pomiruju se te odlučuju dati svojoj vezi novu priliku. |naslov10 = Vrli novi svijet / Brave New World |datum10 = {{premijera|11|1|2006}} |sadržaj10 = Lucas i Peyton odlaze u potragu za Ellie te putem otkrivaju više o sebi. Brooke pokreće internetsku prodaju svoje modne linije, ali uspjeh donosi neočekivane probleme. Deb priznaje Nathanu da je pokušala ubiti Dana. |naslov11 = Povratak budućnosti / Return of the Future |datum11 = {{premijera|18|1|2006}} |sadržaj11 = Nakon niza poraza Whitey prisiljava košarkaški tim da obnove staro košarkaško igralište. Keith se vraća u Tree Hill i ponovno se zbližava s Karen. Brooke dobiva priliku koja bi mogla promijeniti njezinu modnu karijeru, dok Peyton i Ellie razvijaju sve bliži odnos. |naslov12 = Snovi za sjećanje / I've Got Dreams to Remember |datum12 = {{premijera|25|1|2006}} |sadržaj12 = Učenici razgovaraju sa školskim savjetnikom o planovima nakon srednje škole, a Nathan i Haley shvaćaju da žele studirati na udaljenim sveučilištima. Keith izlazi na prvi pravi spoj s Karen, dok ga policija ispituje zbog požara u autosalonu. Na utakmici Lucas zabija pobjednički koš uz Nathanov savjet i privlači pozornost skauta. |naslov13 = Prohujalo s vihorom / The Wind That Blows My Heart Away |datum13 = {{premijera|1|2|2006}} |sadržaj13 = Snažna oluja uzrokuje nestanak struje u cijelom Tree Hillu. Karen i Keith ponovno se zbližavaju, a Nathan i Haley napokon otvaraju jedno drugome srce i obnavljaju svoju vezu. Peyton priznaje Ellie da još uvijek voli Lucasa, no sljedećeg jutra pronalazi Ellie mrtvu. |naslov14 = Sve buduće zabave / All Tomorrow's Parties |datum14 = {{premijera|8|2|2006}} |sadržaj14 = Brooke, Peyton i Haley odlaze u [[New York City, New York|New York]] na modnu reviju, gdje Brooke razočara mračna strana modne industrije. Rachel namjerno ostavlja pijanu Peyton u Lucasovoj hotelskoj sobi, što izaziva nove nesporazume. Karen ozbiljno razmišlja o tome da prihvati Keithovu bračnu ponudu. |naslov15 = Samo uživaj u vatrometu / Just Watch the Fireworks |datum15 = {{premijera|15|2|2006}} |sadržaj15 = Školom se prošire snimke vremenske kapsule iz prethodne godine i otkrivaju skrivene osjećaje brojnih učenika. Peyton organizira humanitarni koncert na kojem nastupaju Haley, Fall Out Boy i Jack's Mannequin. Keith zamoli Karen dopuštenje da službeno posvoji Lucasa. |naslov16 = Umorne oči, umovi i duše / With Tired Eyes, Tired Minds, Tired Souls, We Slept |datum16 = {{premijera|1|3|2006}} |sadržaj16 = Nakon objave snimke iz vremenske kapsule, psihički slomljeni Jimmy Edwards dolazi u školu s pištoljem i pokreće talačku krizu. Peyton je ranjena, a Lucas ostaje uz nju dok pokušava pronaći izlaz iz škole. Nakon što Jimmy počini samoubojstvo, Dan hladnokrvno ubija Keitha i zločin prikazuje kao Jimmyjevo djelo. |naslov17 = Tko će preživjeti / Who Will Survive, and What Will Be Left of Them |datum17 = {{premijera|29|3|2006}} |sadržaj17 = Dva tjedna nakon tragedije u školi, stanovnici Tree Hilla pokušavaju se nositi s Keithovom smrću. Brooke organizira zabavu kako bi razveselila učenike, no zbog toga ponovno ulazi u sukob s Lucasom. Peyton i Lucas odlučuju zaboraviti poljubac iz knjižnice kako ne bi povrijedili Brooke. |naslov18 = Kad stvari ne idu kako treba / When It Isn't Like It Should Be |datum18 = {{premijera|5|4|2006}} |sadržaj18 = Društvo odlazi na vikend u planinsku kuću kako bi se odmaknulo od događaja u školi. Nathan zaprosi Haley po drugi put, a ona s oduševljenjem prihvaća. Peyton se zbližava s Peteom Wentzom, dok Brooke otkriva neugodnu tajnu iz Racheline prošlosti. |naslov19 = Dečko iz Fall Out Boya / I Slept with Someone in Fall Out Boy and All I Got Was This Stupid Song Written About Me |datum19 = {{premijera|12|4|2006}} |sadržaj19 = Lucas napokon priznaje Karen, Nathanu i Whiteyju da boluje od srčane bolesti te odustaje od košarke. Brooke javno osramoti Rachel koristeći informacije koje je saznala o njezinoj prošlosti. Nakon razgovora s Peteom Wentzom, Peyton odlazi u Savannah potražiti Jakea. |naslov20 = Svaki dan je nedjelja popodne / Everyday Is a Sunday Evening |datum20 = {{premijera|19|4|2006}} |sadržaj20 = Dok Nathan predvodi košarkaški tim u doigravanju, Lucas i Karen obilaze fakultete izvan Tree Hilla. Peyton provodi vrijeme s Jakeom i njegovom kćeri Jenny te ponovno obnavlja njihovu vezu. Uvjerena da je pronašla svoju budućnost, Peyton zaprosi Jakea. |naslov21 = Daleko iza brda / Over the Hills and Far Away |datum21 = {{premijera|26|4|2006}} |sadržaj21 = Jake prihvaća Peytoninu prosidbu, ali ubrzo shvaća da ona još uvijek voli Lucasa. Na probnoj večeri Nathanova i Haleyna vjenčanja Brooke organizira predstavu o njihovoj ljubavnoj priči. Peyton konačno prizna Brooke da je još uvijek zaljubljena u Lucasa. |naslov22 = Šou se mora nastaviti / The Show Must Go On |datum22 = {{premijera|3|5|2006}} |sadržaj22 = Na dan drugog vjenčanja Nathana i Haley izbija veliki sukob između Brooke, Lucasa i Peyton zbog skrivanog poljupca. Deb napokon prizna Danu da je upravo ona pokušala ubiti njega, a ne Keitha. U završnici Rachel i Cooper automobilom slijeću s mosta u rijeku, Nathan skače za njima, a Karen otkriva Lucasu da nosi Keithovo dijete. |datumHR1={{premijera|11|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 11. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=11. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-11-12-pdf/497449/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR2={{premijera|12|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 12. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=12. prosinca 2006.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-46-12-12-pdf/497497/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR3={{premijera|||2006}} |datumHR4={{premijera|14|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 14. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=14. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-14-12-pdf/497622/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR5={{premijera|15|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 15. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=15. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-15-12-pdf/497686/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR6={{premijera|18|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 18. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=18. prosinca 2006.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-54-18-12-pdf/497873/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR7={{premijera|19|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 19. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=19. prosinca 2006.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-46-19-12-pdf/497921/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR8={{premijera|20|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 20. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=20. prosinca 2006.|page=78|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-78-20-12-pdf/497986/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR9={{premijera|21|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 21. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=21. prosinca 2006.|page=70|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-70-21-12-pdf/498046/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR10={{premijera|22|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 22. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=22. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-22-12-pdf/498110/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR11={{premijera|27|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 27. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=27. prosinca 2006.|page=78|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-78-27-12-pdf/498300/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR12={{premijera|28|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 28. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=28. prosinca 2006.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-28-12-pdf/498352/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR13={{premijera|29|12|2006}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 29. prosinca 2006.|newspaper=[[Večernji list]]|date=29. prosinca 2006.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-54-29-12-pdf/498408/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR14={{premijera|1|1|2007}} |datumHR15={{premijera|3|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 3. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=3. siječnja 2007.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-03-01-pdf/512648/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR16={{premijera|4|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 4. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=4. siječnja 2007.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-04-01-pdf/512700/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR17={{premijera|5|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 5. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=5. siječnja 2007.|page=86|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-86-05-01-pdf/512771/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR18={{premijera|8|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Ponedjeljak, 8. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=8. siječnja 2007.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-46-08-01-pdf/512881/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR19={{premijera|9|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Utorak, 9. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=9. siječnja 2007.|page=46|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-46-09-01-pdf/512929/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR20={{premijera|10|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Srijeda, 10. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=10. siječnja 2007.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-10-01-pdf/512981/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR21={{premijera|11|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Četvrtak, 11. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=11. siječnja 2007.|page=62|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-62-11-01-pdf/513033/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> |datumHR22={{premijera|12|1|2007}}<ref>{{Citiranje novina|title=Petak, 12. siječnja 2007.|newspaper=[[Večernji list]]|date=12. siječnja 2007.|page=54|url=https://arhiva.vecernji.hr/article/01-54-12-01-pdf/513090/|quote=HTV 2, Tree Hill 3, američka serija|access-date=11. listopada 2026.}}</ref> }}</onlyinclude> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Tree Hill]] [[Kategorija:Televizijske sezone]] 4n503p79guuvs3nghzq3fmi3g58tfwn 14 819803 7616401 2026-10-11T10:32:08Z Flamingounicorn 243866 n. 7616401 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] [[Kategorija:Američke tinejdžerske televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2003.]] caxrpyy8anyt8epwzpvdnxessbnauil 7616402 7616401 2026-10-11T10:33:11Z Flamingounicorn 243866 7616402 wikitext text/x-wiki {{catmore|Tree Hill}} [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] [[Kategorija:Američke tinejdžerske televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2003.]] r0a2ght2ejwoaxjnc2qx55mvurz0um4