Wikizvor hrwikisource https://hr.wikisource.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.17 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikizvor Razgovor o Wikizvoru Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Autor Razgovor o autoru Stranica Razgovor o stranici Sadržaj Razgovor o sadržaju TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 20213 63515 63505 2026-08-28T17:57:24Z Coronus Tenebrosius 7277 /* Djela dostupna na Wikizvoru */ 63515 wikitext text/x-wiki [[Autor:Krunoslav Mrkoci|Krunoslav Mrkoci]] [[Datoteka:Kruno_nova.png|mini|Krunoslav Mrkoci]] hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj i povjesničar, rođen 1978. u Zaboku (Krapinsko-zagorska županija). == Djela dostupna na Wikizvoru == === Književna djela === * [[Priručnik egzistencijalne metafizike]] * [[Prepjevi Shakespeareovih soneta]] * [[Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme]] * [[Neuvrštene pjesme: Udvojeni Vrhovi]] === Historiografska djela === * [[Smještaj Bijele ili Velike Hrvatske]] == Vidi također == * [https://la.wikisource.org/wiki/Scriptor:Coronus_Tenebrosius Coronus Tenebrosius] – latinska verzija autora == Objavljeni radovi == * ''Osluškivanje tišine'', pjesme, Zagreb 1998. [[File:Poetry collection cover.jpg|thumb|center|alt=Naslovnica zbirke pjesama s grafikom Igora Konjušaka|Naslovnica zbirke pjesama “Osluškivanje tišine”.]] == == Radovi objavljeni u časopisu ''Riječi'' Matice hrvatske u Sisku (u tiskanom i PDF obliku): == == * ''Metafizika svakidašnjega života''; izbor iz poezije, u: časopis ''Riječi'', Matica hrvatska Sisak, br. 3–4/2020.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/85] * ''Fran Krsto Frankopan ili Ferenac Krištof Frangopan, grof Teržački: Zaboravljeni barokni pjesnik''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2020.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2020_01-02.pdf] * ''Metafizičko u poeziji''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2021.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2021_3-4.pdf] * ''Problem poimanja paradigme sadašnjosti u suvremenom hrvatskom romanu''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2021.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2021_3-4.pdf] * Prepjevi: William Shakespeare (soneti 107, 76) / Robert Herrick (''Djevicama, da dobro iskoriste vrijeme''); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_1-2.pdf] * ''Privilegij samoće'' (kratka lirsko-refleksivna proza); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_1-2.pdf] * ''Putovanje na Karpathos'' (putopis); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_3-4.pdf] * ''Nacrt nove umjetnosti – kraj modernog eksperimenta''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2022.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2022_3-4.pdf] * ''Prva žena'' (kratka priča); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2023.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/rijeci_2023_1-2.pdf] * ''Smještaj Bijele ili Velike Hrvatske...''; historiografski članak, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/99] * ''O problemu prevođenja Shakespeareovih soneta na hrvatski jezik''; u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_listopad_2024_9.pdf] * ''Tri soneta'' (prepjevi soneta 18, 20, 65); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2024.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_listopad_2024_9.pdf] * ''Nove pjesme'' (9 pjesama); u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 1–2/2025. [https://www.maticahrvatskasisak.hr/uploads/rijeci/Rijeci_svibanj_2025.pdf] * ''Tri maga u potrazi za ključem''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103] * ''Houellebecqov uspjeh''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103] * ''Mama zna najbolje''; esej, u: ''Riječi'', MH Sisak, br. 3–4/2025.[https://www.maticahrvatskasisak.hr/izdanje/103] == == Radovi objavljeni u elektroničkom časopisu ''Kvaka'': == == * Jesmo li mi Josef K.? [https://www.casopiskvaka.com.hr/2018/12/krunoslav-mrkoci-jesmo-li-mi-josef-k.html] * Sjaj i honorar pisaca [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/12/krunoslav-mrkoci-sjaj-i-honorar-pisaca.html] * Put prema svojoj iskrenijoj prirodi [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/12/krunoslav-mrkoci-put-prema-svojoj.html] * Diskretan miris snobizma [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/11/krunoslav-mrkoci-diskretan-miris.html] * Djela koja (ne) obogaćuju [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/10/krunoslav-mrkoci-djela-koja-ne-obogacuju.html] * Biti pjesnik [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-biti-pjesnik.html] * Crno-bijela fotografija [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-crno-bijela-fotografija.html] * Ljetna lektira [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/08/krunoslav-mrkoci-ljetna-lektira.html] * Priča iz Hrvatske [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/krunoslav-mrkoci-prica-iz-hrvatske.html] * Umjetnost danas [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/07/krunoslav-mrkoci-umjetnost-danas.html] * Status suvremenog hrvatskog pjesništva [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/06/krunoslav-mrkoci-status-suvremenog.html] * Poljodjelska [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/04/krunoslav-mrkoci-poljodjelska.html] * Satirična poezija ismijavanja [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/03/krunoslav-mrkoci-satiricna-poezija.html] * Nerazdvojnost djela i biografije. Slučaj Baudelaire [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/02/krunoslav-mrkoci-nerazdvojnost-djela-i.html] * Jedne zimske večeri [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/01/krunoslav-mrkoci-jedne-zimske-veceri.html] * Nadrealizam naš svagdanji [https://www.casopiskvaka.com.hr/2017/01/krunoslav-mrkoci-nadrealizam-nas.html] * Ostavljene [https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-ostavljene.html] * Mačka koja dolazi [https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-macka-koja-dolazi.html] * Gađenje nad modernitetom [https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/12/krunoslav-mrkoci-gaenje-nad-modernitetom.html] * Nitko nije nevin [https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/10/krunoslav-mrkoci-nitko-nije-nevin.html] * Blagajnica hoće [https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/08/krunoslav-mrkoci-blagajnicahoce-pravila.html] * Stvarnost [https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/krunoslav-mrkoci-stvarnost28.html] * O naslovima književnih djela [https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/04/krunoslav-mrkoci-o-naslovima-knjizevnih.html] * Kontemplacija uz obrok [https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci_18.html] * Noć [https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci.html] * Katren [https://www.casopiskvaka.com.hr/2016/03/krunoslav-mrkoci-poezija_2.html] == == Radovi objavljeni u elektroničkom časopisu ''Pravo u metu'' == == * Umjetnička instalacija [https://pravoumetu.com/2021/03/16/umjetnicka-instalacija-krunoslav-mrkoci/] * Ponor nakon pobjede [https://pravoumetu.com/2021/04/12/ponor-nakon-pobjede-krunoslav-mrkoci/] * Gađenje nad modernitetom [https://pravoumetu.com/2021/05/03/gadenje-nad-modernitetom-degeneracija-i-dekadencija-u-poeziji-i-prozi-od-rimbauda-preko-eliota-i-bukowskoga-do-danas-krunoslav-mrkoci/] * Privilegij samoće [https://pravoumetu.com/2021/10/09/privilegij-samoce-krunoslav-mrkoci/] * Modus operandi za dušu [https://pravoumetu.com/2021/12/29/modus-operandi-za-dusu-krunoslav-mrkoci/] == == [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatska književnost]] [[Kategorija:Autori]] [[Kategorija:Autori-M]] [[Kategorija:Autori po abecedi]] {{DEFAULTSORT:Mrkoci, Krunoslav}} [[Kategorija:Krunoslav Mrkoci]] 51kjktbu6t7merifvmenmzwsnij4x6l 0 20345 63516 2026-08-28T18:16:39Z Coronus Tenebrosius 7277 Nova stranica: = SMJEŠTAJ BIJELE ILI VELIKE HRVATSKE = == Uvod == Najstariji povijesni izvor koji govori o dolasku Hrvata u njihovu današnju domovinu i o zemlji iz koje su došli jest djelo bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta (905.–959.), poznato pod latinskim naslovom De administrando imperio (“O upravljanju carstvom”). Djelo je izvorno napisano grčkim jezikom, a latinski naslov De administrando imperio dali su mu kasniji europski priređivači i izdavači. Car Kons... 63516 wikitext text/x-wiki = SMJEŠTAJ BIJELE ILI VELIKE HRVATSKE = == Uvod == Najstariji povijesni izvor koji govori o dolasku Hrvata u njihovu današnju domovinu i o zemlji iz koje su došli jest djelo bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta (905.–959.), poznato pod latinskim naslovom De administrando imperio (“O upravljanju carstvom”). Djelo je izvorno napisano grčkim jezikom, a latinski naslov De administrando imperio dali su mu kasniji europski priređivači i izdavači. Car Konstantin svoje je djelo zamislio kao priručnik i izvor pouzdanih informacija o susjednim narodima i državama, namijenjen svome maloljetnom sinu i prijestolonasljedniku Romanu (938.–963.). Prema podacima unutar samog teksta, djelo je nastalo između 948. i 952. godine, pa se kao okvirna godina nastanka obično uzima 950. Poglavlja 30. i 31. djela De administrando imperio (dalje: DAI) sadrže hrvatsku origo gentis, tj. priču o podrijetlu naroda. Hrvati nisu jedini slavenski narod koji ima zabilježenu predaju o “zemlji iz koje su došli” u svoja sadašnja obitavališta. Međutim, Porfirogenetova priča o podrijetlu i dolasku Hrvata na Jadran, izložena u dvjema različitim verzijama, razlikuje se nizom detalja i povijesnim kontekstom (Avari, car Heraklije /610.–641./) od drugih takvih predaja o podrijetlu slavenskih naroda. geqo9avq5lt7z3iy3cf7a49jpay8imb 63517 63516 2026-08-28T18:37:52Z Coronus Tenebrosius 7277 /* SMJEŠTAJ BIJELE ILI VELIKE HRVATSKE */ 63517 wikitext text/x-wiki = SMJEŠTAJ BIJELE ILI VELIKE HRVATSKE = == Uvod == Najstariji povijesni izvor koji govori o dolasku Hrvata u njihovu današnju domovinu i o zemlji iz koje su došli jest djelo bizantskog<ref>Historiografski nazivi Bizant, Bizantsko Carstvo i Istočno Rimsko Carstvo uvedeni su u modernoj povijesnoj znanosti radi jednostavnijeg označavanja države koja je nakon 476. godine ostala jedini politički, upravni i vojni nasljednik Rimskoga Carstva. Car Konstantin oko 330. godine osniva novu prijestolnicu Konstantinopol na mjestu starogrčke naseobine Byzantion, odakle potječe i naziv Bizant. Država je trajala gotovo tisuću godina (476.–1453.) i obuhvaćala prostore današnje Grčke i Male Azije. Službena religija bila je pravoslavna, a u 7. stoljeću grčki jezik zamjenjuje latinski kao službeni. Službeni naziv države bio je grčki: ''Basileia tōn Rhōmaiōn'', a latinski: ''Imperium Romanum''.</ref> cara Konstantina VII. Porfirogeneta (905.–959.), poznato pod latinskim naslovom ''De administrando imperio''<ref>Prvo tiskano izdanje djela ''De administrando imperio'' priredio je Ioannes Meursius 1611. godine.</ref> (“O upravljanju carstvom”). Djelo je izvorno napisano grčkim jezikom, a latinski naslov ''De administrando imperio'' dali su mu kasniji europski priređivači i izdavači. Car Konstantin svoje je djelo zamislio kao priručnik i izvor pouzdanih informacija o susjednim narodima i državama, namijenjen svome maloljetnom sinu i prijestolonasljedniku Romanu (938.–963.). Prema podatcima unutar samog teksta, djelo je nastalo između 948. i 952. godine, pa se kao okvirna godina nastanka obično uzima 950. Poglavlja 30. i 31. djela ''De administrando imperio'' (dalje: DAI) sadrže hrvatsku origo gentis, tj. priču o podrijetlu naroda. Hrvati nisu jedini slavenski narod koji ima zabilježenu predaju o “zemlji iz koje su došli” u svoja sadašnja obitavališta.<ref>Češka tradicija također poznaje predaje o podrijetlu (npr. Dalimilova kronika, 14. st.). Kijevski ljetopisac Nestor (kraj 11./početak 12. st.) daje izvornu priču o podrijetlu Slavena. Pradomovinu smješta u Podunavlje, odakle su se, prema njemu, Slaveni pod pritiskom Vlaha/Voloha (koje se ne može sa sigurnošću poistovjetiti s Rimljanima; moguće je da se odnosi i na Kelte) pomaknuli prema sjeveru, na područje oko Visle. Nestor navodi da su tom migracijom nastali Ljahi/Lahi (Lehi), tj. poljska slavenska plemena, a od njih Radimiči i Vjatiči.</ref> Međutim, Porfirogenetova priča o podrijetlu i dolasku Hrvata na Jadran, izložena u dvjema različitim verzijama, razlikuje se nizom detalja i datiranim povijesnim kontekstom (Avari, car Heraklije /610.–641./) od drugih takvih predaja o podrijetlu slavenskih naroda. == Bilješke == <references/> p785fuqqplt49tnb15rtjqbpvpw5lfh 63518 63517 2026-08-28T19:03:52Z Coronus Tenebrosius 7277 /* SMJEŠTAJ BIJELE ILI VELIKE HRVATSKE */ 63518 wikitext text/x-wiki = SMJEŠTAJ BIJELE ILI VELIKE HRVATSKE = == Uvod == Najstariji povijesni izvor koji govori o dolasku Hrvata u njihovu današnju domovinu i o zemlji iz koje su došli jest djelo bizantskog<ref>Historiografski nazivi Bizant, Bizantsko Carstvo i Istočno Rimsko Carstvo uvedeni su u modernoj povijesnoj znanosti radi jednostavnijeg označavanja države koja je nakon 476. godine ostala jedini politički, upravni i vojni nasljednik Rimskoga Carstva. Car Konstantin oko 330. godine osniva novu prijestolnicu Konstantinopol na mjestu starogrčke naseobine Byzantion, odakle potječe i naziv Bizant. Država je trajala gotovo tisuću godina (476.–1453.) i obuhvaćala prostore današnje Grčke i Male Azije. Službena religija bila je pravoslavna, a u 7. stoljeću grčki jezik zamjenjuje latinski kao službeni. Službeni naziv države bio je grčki: ''Basileia tōn Rhōmaiōn'', a latinski: ''Imperium Romanum''.</ref> cara Konstantina VII. Porfirogeneta (905.–959.), poznato pod latinskim naslovom ''De administrando imperio'' (“O upravljanju carstvom”). Djelo je izvorno napisano grčkim jezikom, a latinski naslov ''De administrando imperio'' dali su mu kasniji europski priređivači i izdavači.<ref>Prvo tiskano izdanje djela ''De administrando imperio'' priredio je Ioannes Meursius 1611. godine.</ref> Car Konstantin svoje je djelo zamislio kao priručnik i izvor pouzdanih informacija o susjednim narodima i državama, namijenjen svome maloljetnom sinu i prijestolonasljedniku Romanu (938.–963.). Prema podatcima unutar samog teksta, djelo je nastalo između 948. i 952. godine, pa se kao okvirna godina nastanka obično uzima 950. Poglavlja 30. i 31. djela ''De administrando imperio'' (dalje: DAI) sadrže hrvatsku origo gentis, tj. priču o podrijetlu naroda. Hrvati nisu jedini slavenski narod koji ima zabilježenu predaju o “zemlji iz koje su došli” u svoja sadašnja obitavališta.<ref>Češka tradicija također poznaje predaje o podrijetlu (npr. Dalimilova kronika, 14. st.). Kijevski ljetopisac Nestor (kraj 11./početak 12. st.) daje izvornu priču o podrijetlu Slavena. Pradomovinu smješta u Podunavlje, odakle su se, prema njemu, Slaveni pod pritiskom Vlaha/Voloha (koje se ne može sa sigurnošću poistovjetiti s Rimljanima; moguće je da se odnosi i na Kelte/Gale te na njihovu ekspanziju u 4. st. pr. Krista) pomaknuli prema sjeveru, na područje oko Visle. Nestor navodi da su tom migracijom nastali Ljahi/Lahi (Lehi), tj. poljska slavenska plemena, a od njih istočnoslavenski Radimiči i Vjatiči.</ref> Međutim, Porfirogenetova priča o podrijetlu i dolasku Hrvata na Jadran, izložena u dvjema različitim verzijama, razlikuje se nizom detalja i datiranim povijesnim kontekstom (Avari, car Heraklije /610.–641./) od drugih takvih predaja o podrijetlu slavenskih naroda. == Bilješke == <references/> mheb2xva8v9dbu00r6hqr5kznyvij9y