Wikipedija
hsbwiki
https://hsb.wikipedia.org/wiki/H%C5%82owna_strona
MediaWiki 1.47.0-wmf.11
first-letter
Media
Specialnje
Diskusija
Wužiwar
Diskusija z wužiwarjom
Wikipedija
Wikipedija diskusija
Dataja
Diskusija k dataji
MediaWiki
MediaWiki diskusija
Předłoha
Diskusija k předłoze
Pomoc
Pomoc diskusija
Kategorija
Diskusija ke kategoriji
TimedText
TimedText talk
Modul
Modul diskusija
Veranstaltung
Veranstaltung Diskussion
Bazaltoid
0
41673
391599
391375
2026-07-18T21:37:00Z
Gumideck
12564
/* Rozšěrjenje */ +horiny
391599
wikitext
text/x-wiki
'''Bazaltoid''' je pomjenowanje za [[stołpowc]] a jemu podobne wulkaniske magmatiske [[Kamjenizna|kamjenizny]]. Tute kamjenizny maja podobnu zestawu a so husto njehodźa makroskopisce (z hołym wóčkom) rozeznawać. Zapřijeće wužiwa so w [[geologija|geologiji]] a [[Petrologija|petrologiji]] wosebje w situaciji, w kotrejž njebu data kamjenizna nadrobnje přepytowana a tuž jeje dokładna zestawa hišće znata njeje. Bazaltoidy wobsteja hłownje ze [[žiwc]]ow (kaliumowych kaž plagioklasow) a [[Foidy|foidow]] (hłownje z [[nefelin]]a a [[leucit]]a) a wobsahuja dale [[oliwin]], [[augit]], [[amfibol]] abo druhe [[mineral]]ije. Hłowne mineralije wustupuja tež husto jako [[zaměšk]]i. Barba bazaltoidow je zwjetša čorna abo čornošěra. Bazaltoidy su najbóle rozšěrjene wulkaniske kamjenizny. Wone wužiwaja so husto jako twarski kamjeń.
K bazaltoidam słušeja:
* [[stołpowc]]: wobsahuje žiwcy (hłownje plagioklasy), awgit, oliwin a amfibol, njewobsahuje foidy
* [[tefrit]]: wobsahuje žiwcy (hłownje plagioklasy), foidy a oliwin pod 10 %
* [[bazanit]]: wobsahuje žiwcy (hłownje plagioklasy), foidy a oliwin nad 10 %
* [[nefelinit]]: wobsahuje foidy (hłownje nefelin), awgit, oliwin a mało žiwcow
* [[limburgit]]: wobsahuje hłownje awgit, oliwin, amfibol, njewobsahuje žiwcy
* [[fonotefrit]]: wobsahuje hłownje žiwcy a foidy
== Rozšěrjenje ==
W [[Hornja Łužica|Hornjej Łužicy]] a blišej wokolinje (přirodne rumy [[Łužiske hory]], [[Łužiske horiny]], [[Zapadołužiska pahórčina]], [[Wuchodna Hornja Łužica]]) namakaja so bazaltoidy předewšěm na wjerškach horow, kotrež su nastali za čas [[tercier]]a. Hory z wulkimi namakanišćemi bazaltoidow su na přikład [[Lubijska hora]] (448 m), [[Wowča hora (Lubij)|Wowča hora]] (449 m), [[Stołpin]], [[Hrazený]] (608 m), [[Partyzánský vrch]] (530 m), [[Vlčí hora]] (591 m), [[Kotmar]] (582 m), [[Bubnik]] (376 m) abo [[Sedło (hora)|Sedło]] (421 m).<ref>{{Cite web|url=https://geoportal.sachsen.de/mapviewer/resources/apps/sachsenatlas/index.html?stateId=fb2fdbfd-5f95-41ed-afdb-fd5f95f1ede3|title=Geologiska karta 1 : 50 000|publisher=Staatsbetrieb Geobasisinformation und Vermessung Sachsen|accessdate=2026-06-27|language=němsce}}</ref>
== Galerija ==
<gallery>
MRGS 445 - čedič.jpg|<center>Stołpowc ze Stołpina</center>
MRGS 110 - tefrit.jpg|<center>Tefrit z Vlčeje hory</center>
MRGS 065 - amfibol.jpg|<center>Bazanit ze zaměškom amfibola</center>
MRGS 264 - nefelinit s olivínem.jpg|<center>Nefelinit z Ptačeho vrcha</center>
MRGS 062 - limburgit.jpg|<center>Limburgit z [[Mikulášovice|Mikławšowic]]</center>
MRGS 094 - fonotefrit.jpg|<center>Fonotefrit z Mikławšowic</center>
</gallery>
== Žórła ==
<references />
== Literatura ==
* {{Literatura|awtor=Arnošt Dudek, Miroslav Malkovský, Miloš Suk|titul=Atlas hornin|nakład=2.|nakładnistwo=Academia|městno=[[Praha]]|lěto=1984|strony=312}}
== Wotkaz ==
{{Commonscat|Basalt|bazaltoid}}
{{DISPLAYTITLE:bazaltoid}}
[[Kategorija:Kamjenizna]]
mca36e8ikbuw09rhxt8pwm0wweh6uqf
Tefrit
0
41692
391598
2026-07-18T21:32:34Z
Gumideck
12564
kamjenizna
391598
wikitext
text/x-wiki
[[Dataja:MRGS 110 - tefrit.jpg|mini|Tefrit z Vlčeje hory]]
'''Tefrit''' je wulkaniska magmatiska [[kamjenizna]], kotraž je podobna [[stołpowc]]ej a słuša k [[bazaltoid]]am. Wobsteji z natriumowo-kalciumowych [[žiwc]]ow (plagioklasow), [[Foidy|foidow]] ([[nefelin]]a a [[leucit]]a), [[awgit]]a a [[oliwin]]a, porno tomu wobsahuje mało kaliumowych žiwcow. Wobstatk oliwina rozeznawa tefrit (pod 10 %) wot bliskeho [[bazanit]]a (nad 10 %). Tefrit ma zwjetša porfyrisku strukturu z drobnozornatu zakładnu masu a šěročornu hač čornu barbu. Móže [[zaměšk]]i čorneho awgita abo běłeho leucita wopřijeć. Hłuboki ekwiwalent tefrita je theralit (nefelinowe [[gabro]]). Tefrit wužiwa so zwjetša jako twarski kamjeń (šćerk). Mjeno je wotwodźene wot [[Grjekšćina|grjekskeho]] słowa ''tephra'', štož woznamjenja popjeł.
== Rozšěrjenje ==
W [[Sakska|Sakskej]] wustupuje tefrit na městnach, kotrež běchu w tercieru wulkanisce aktiwne, na přikład w [[Rudne horiny|Rudnych horinach]], [[Sakska Šwica|Sakskej Šwicy]] abo we [[Łužiske horiny|Łužiskich horinach]]. Wuznamne namakanišćo nefelinskeho tefrita je na Frenzelsbergu pola [[Wodowe Hendrichecy|Wodowych Hendrichec]].<ref>{{Cite web|url=https://geoportal.sachsen.de/mapviewer/resources/apps/sachsenatlas/index.html?stateId=fb2fdbfd-5f95-41ed-afdb-fd5f95f1ede3|title=Geologiska karta 1 : 50 000|publisher=Staatsbetrieb Geobasisinformation und Vermessung Sachsen|accessdate=2026-07-18|language=němsce}}</ref> Tefrit tež wustupuje na mnohich městnach w čěskim dźělu [[Łužiske hory|Łužiskich horow]], na přikład na horach [[Vlčí hora]] (591 m) abo [[Hrazený]] (608 m).<ref>{{Cite web|title=Geologická mapa 1 : 25 000|url=https://mapy.geology.cz/geocr25/?extent=-746960.8977%2C-957384.9086%2C-709484.1388%2C-936710.2833%2C102067|publisher=Česká geologická služba|accessdate=2026-07-18|language=čěsce}}</ref>
== Žórła ==
<references />
== Literatura ==
* {{Literatura|awtor=Arnošt Dudek, Miroslav Malkovský, Miloš Suk|titul=Atlas hornin|nakład=2.|nakładnistwo=Academia|městno=[[Praha]]|lěto=1984|strony=312}}
== Wotkaz ==
{{Commonscat|Tephrite|tefrit}}
{{DISPLAYTITLE:tefrit}}
[[Kategorija:Kamjenizna]]
tq2onpszmexbwamrb4qkxgvow8yx1up
391600
391598
2026-07-19T09:05:52Z
Gumideck
12564
/* Rozšěrjenje */ -
391600
wikitext
text/x-wiki
[[Dataja:MRGS 110 - tefrit.jpg|mini|Tefrit z Vlčeje hory]]
'''Tefrit''' je wulkaniska magmatiska [[kamjenizna]], kotraž je podobna [[stołpowc]]ej a słuša k [[bazaltoid]]am. Wobsteji z natriumowo-kalciumowych [[žiwc]]ow (plagioklasow), [[Foidy|foidow]] ([[nefelin]]a a [[leucit]]a), [[awgit]]a a [[oliwin]]a, porno tomu wobsahuje mało kaliumowych žiwcow. Wobstatk oliwina rozeznawa tefrit (pod 10 %) wot bliskeho [[bazanit]]a (nad 10 %). Tefrit ma zwjetša porfyrisku strukturu z drobnozornatu zakładnu masu a šěročornu hač čornu barbu. Móže [[zaměšk]]i čorneho awgita abo běłeho leucita wopřijeć. Hłuboki ekwiwalent tefrita je theralit (nefelinowe [[gabro]]). Tefrit wužiwa so zwjetša jako twarski kamjeń (šćerk). Mjeno je wotwodźene wot [[Grjekšćina|grjekskeho]] słowa ''tephra'', štož woznamjenja popjeł.
== Rozšěrjenje ==
W [[Sakska|Sakskej]] wustupuje tefrit na městnach, kotrež běchu w tercieru wulkanisce aktiwne, na přikład w [[Rudne horiny|Rudnych horinach]], [[Sakska Šwica|Sakskej Šwicy]] abo we [[Łužiske horiny|Łužiskich horinach]]. Wuznamne namakanišćo nefeliniskeho tefrita je na Frenzelsbergu pola [[Wodowe Hendrichecy|Wodowych Hendrichec]].<ref>{{Cite web|url=https://geoportal.sachsen.de/mapviewer/resources/apps/sachsenatlas/index.html?stateId=fb2fdbfd-5f95-41ed-afdb-fd5f95f1ede3|title=Geologiska karta 1 : 50 000|publisher=Staatsbetrieb Geobasisinformation und Vermessung Sachsen|accessdate=2026-07-18|language=němsce}}</ref> Tefrit tež wustupuje na mnohich městnach w čěskim dźělu [[Łužiske hory|Łužiskich horow]], na přikład na horach [[Vlčí hora]] (591 m) abo [[Hrazený]] (608 m).<ref>{{Cite web|title=Geologická mapa 1 : 25 000|url=https://mapy.geology.cz/geocr25/?extent=-746960.8977%2C-957384.9086%2C-709484.1388%2C-936710.2833%2C102067|publisher=Česká geologická služba|accessdate=2026-07-18|language=čěsce}}</ref>
== Žórła ==
<references />
== Literatura ==
* {{Literatura|awtor=Arnošt Dudek, Miroslav Malkovský, Miloš Suk|titul=Atlas hornin|nakład=2.|nakładnistwo=Academia|městno=[[Praha]]|lěto=1984|strony=312}}
== Wotkaz ==
{{Commonscat|Tephrite|tefrit}}
{{DISPLAYTITLE:tefrit}}
[[Kategorija:Kamjenizna]]
ratuz05otmxvmkqx3fmeilfem95f0ov